Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...
Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...
Računalni program profesionalnog usmjeravanja - Hrvatski zavod ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Računalni</strong> <strong>program</strong><br />
<strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
verzija 3.0<br />
Priručnik s opisima zanimanja
IMPRESUM<br />
Nakladnik: <strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje<br />
Telefon: 00385 1 61 26 000<br />
Telefaks: 00385 1 61 26 038<br />
E-mail: hzz@hzz.hr<br />
Web stranica: www.hzz.hr<br />
Za nakladnika: Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje<br />
Glavna urednica: Mirjana Zećirević<br />
Urednici: savjetnici za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje<br />
Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje i vanjski suradnici<br />
Lektorica: Ines Macan<br />
Grafičko oblikovanje: Kudos studio d.o.o.<br />
Tisak: Tiskara Zelina d.d.<br />
Naklada: 200 primjeraka<br />
ISBN: 978-953-7688-00-4
Sadržaj<br />
Uvod<br />
Profesionalno usmjeravanje u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u za zapošljavanje<br />
Glavne vrste usluga<br />
Glavne skupine korisnika<br />
Unapređenje sustava <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u za zapošljavanje<br />
„MOJ IZBOR“ – računalni <strong>program</strong> <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
O <strong>program</strong>u<br />
Prilagodba <strong>program</strong>a<br />
Primjena <strong>program</strong>a<br />
Evaluacija <strong>program</strong>a<br />
Sadržaj <strong>program</strong>a „MOJ IZBOR“<br />
Informacije o zanimanjima<br />
Testiranje za odabir odgovarajućih zanimanja<br />
Informacije o obrazovanju i zapošljavanju<br />
Napomena<br />
Popis zanimanja u trećoj verziji <strong>program</strong>a „MOJ IZBOR“<br />
Generička zanimanja<br />
Zanimanja koja se temelje na talentima<br />
Abecedni popis zanimanja<br />
Popis institucija iz područja obrazovanja i zapošljavanja<br />
Popis visokoobrazovnih ustanova<br />
7<br />
7<br />
7<br />
8<br />
8<br />
9<br />
9<br />
9<br />
9<br />
10<br />
10<br />
10<br />
10<br />
11<br />
11<br />
12<br />
12<br />
12<br />
19<br />
395<br />
395<br />
3<br />
Sadržaj
Uvod<br />
Profesionalno usmjeravanje u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u za zapošljavanje<br />
Glavne vrste usluga<br />
Glavne skupine korisnika<br />
Unapređenje sustava <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u za zapošljavanje<br />
„MOJ IZBOR“ - računalni <strong>program</strong> <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
Sadržaj <strong>program</strong>a Moj izbor<br />
Popis zanimanja u trećoj verziji <strong>program</strong>a „Moj izbor“<br />
Abecedni popis zanimanja – „Moj izbor“ 3.0.<br />
5<br />
Uvod
Uvod<br />
6
Uvod<br />
Profesionalno usmjeravanje u Hrvatskome<br />
<strong>zavod</strong>u za zapošljavanje<br />
Značenje <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> vezano je uz<br />
ostvarenje ciljeva Lisabonske strategije da zemlje<br />
Europske unije do 2010. razviju najkonkurentnije<br />
gospodarstvo na svijetu, temeljeno na znanju i društvenoj<br />
uključenosti svih građana. Da bi to ostvarili,<br />
potrebno je, između ostalog, da ljudi više ulažu u svoju<br />
zapošljivost kako bi u svakom trenutku mogli odgovoriti<br />
promjenjivim potrebama tržišta rada. Zbog<br />
toga je potrebno planirati i upravljati karijerom, pa se<br />
govori o potrebi razvoja kompetencija za upravljanje<br />
karijerom, odnosno razvoja dodatnih kompetencija<br />
koje zahtijeva tržište rada (Cedefop, 2008).<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje jedan je od najstarijih<br />
<strong>zavod</strong>a u Europi, s dugom tradicijom <strong>profesionalnog</strong>a<br />
<strong>usmjeravanja</strong> različitih skupina korisnika –<br />
mladeži i odraslih. Odluka o osnivanju prve Stanice<br />
za izbor zvanja donesena je godine 1931. Od tada<br />
se usluge <strong>profesionalnog</strong>a usmjeravanju temelje na<br />
multidisciplinarnom, timskom pristupu.<br />
Prateći europski razvoj sustava cjeloživotnoga <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong>, ističe se važnost cjeloživotnog<br />
učenja i kontinuirano se radi na redefiniranju<br />
sustava usluga <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
- osiguranju dostupnosti usluga, jačanju strukture<br />
usluga i osiguranju mehanizama kvalitete za različite<br />
ciljne skupine korisnika.<br />
Europska zaklada za izobrazbu (ETF - European Training<br />
Foundation) prepoznala je <strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za<br />
zapošljavanje kao instituciju s vodećim i organiziranim<br />
sustavom <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u Republici<br />
Hrvatskoj. Konstatacija se temelji na izvješću<br />
OECD-a „Pregled politike <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
u Republici Hrvatskoj“, što je rezultat istraživanja<br />
provedenog 2005. na području Republike Hrvatske.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje definira profesionalno<br />
usmjeravanje sukladno definiciji OECD-a iz 2004. godine,<br />
sadržanoj u „Rezoluciji o cjeloživotnom profesionalnom<br />
usmjeravanju“: “Profesionalno usmjeravanje<br />
je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju<br />
identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije<br />
i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke<br />
o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i<br />
upravljali vlastitom profesionalnom karijerom”.<br />
Rezolucijom o profesionalnom usmjeravanju iz 2008.<br />
istaknuto je značenje razvoja kompetencija pojedinaca<br />
za upravljanje karijerom, a i unapređenje kompetencija<br />
stručnjaka koji daju usluge <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong>. Osobito se naglašava unapređenje<br />
dostupnosti tih usluga svim građanima, te potreba<br />
partnerstva u području obrazovanja i zapošljavanja<br />
na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama.<br />
Glavne vrste usluga<br />
Profesionalno usmjeravanje u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u<br />
za zapošljavanju odvija se kroz različite vrste i oblike<br />
<strong>profesionalnog</strong> informiranja i savjetovanja.<br />
Pojedincima se pomaže identificirati vlastite mogućnosti,<br />
kompetencije i interese kako bi donijeli<br />
odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju<br />
te upravljali svojom karijerom. Krajnji je cilj<br />
<strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> i selekcije upućivanje<br />
korisnika na obrazovanje ili zapošljavanje sukladno<br />
njihovim mogućnostima i potrebama tržišta rada.<br />
Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim<br />
skupinama korisnika daju informacije relevantne<br />
za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i<br />
područja rada. U HZZ-u se danas provode ovi oblici<br />
informiranja: individualno i skupno informiranje, samoinformiranje<br />
uz korištenje brošura, letaka, elektroničkog<br />
„Vodiča kroz zanimanja“ , Web-a, računalnog<br />
<strong>program</strong>a „Moj izbor“ i Centra za informiranje.<br />
Centri za profesionalno informiranje u područnim<br />
službama HZZ-a djeluju prema načelu samoposluživanja.<br />
Dežurni savjetnik pomaže korisnicima<br />
tijekom njihova boravka u Centru i upućuje ih na<br />
mogućnosti korištenja drugih vrsta usluga. Centri<br />
su namijenjeni nezaposlenim osobama i ostalim<br />
tražiteljima zaposlenja, zaposlenima, poslodavcima,<br />
učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima,<br />
zaposlenicima HZZ-a, stručnim suradnicima u školama<br />
i dr. U Centru za informiranje mogu se dobiti<br />
podaci o slobodnim radnim mjestima, bazama podataka<br />
poslodavaca, vrstama obrazovnih <strong>program</strong>a<br />
na određenom području i dr. Također su opremljeni<br />
računalima za pretraživanje baze podataka o slobodnim<br />
radnim mjestima te za pisanje zamolbi i<br />
životopisa.<br />
Profesionalno savjetovanje definirano je kao „proces<br />
tijekom kojega se korisniku pomaže uočiti vlastite mogućnosti<br />
u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim<br />
izborima obrazovanja, rehabilitacije i zapošljavanja“.<br />
7<br />
Uvod
Uvod<br />
8<br />
Načela <strong>profesionalnog</strong> savjetovanja u HZZ-u su: povjerljivost<br />
i zaštita prikupljenih osobnih podataka,<br />
dostupnost usluga svim kategorijama korisnika, dobrovoljnost<br />
korištenja usluga i načelo jednakih mogućnosti<br />
(s obzirom na spol, narodnost, vjeru i dr.).<br />
S obzirom na cilj, sadržaj, metode i kompetencije savjetnika<br />
razlikujemo:<br />
• osnovno profesionalno savjetovanje - provodi<br />
ga savjetnik za zapošljavanje,<br />
• ciljano profesionalno savjetovanje - provode<br />
ga savjetnici za profesionalno informiranje:<br />
posebno educirani savjetnici za rad s pojedinim<br />
skupinama,<br />
• psihologijsko savjetovanje - provodi ga psiholog.<br />
Glavne skupine korisnika<br />
Usluge <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> dobivaju nezaposlene<br />
osobe i tražitelji zaposlenja, poslodavci,<br />
učenici i njihovi roditelji.<br />
S nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja<br />
provodi se savjetovanje temeljeno na procjeni<br />
sposobnosti, vještina i znanja, radi (re)definiranja<br />
<strong>profesionalnog</strong> plana u svrhu zapošljavanja, obrazovanja/osposobljavanja/prekvalifikacije,<br />
odnosno<br />
upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju.<br />
Također se radi na unapređenju znanja i vještina<br />
aktivnog traženja posla u obliku radionica: „Pisanje<br />
zamolbe i životopisa“, „Kako se predstaviti poslodavcu“,<br />
radionica samoprocjene te radionica prilagođena<br />
potrebama osoba s invaliditetom.<br />
Poslodavcima se daju usluge profesionalne selekcije,<br />
procjene individualnih mogućnosti, savjetovanja<br />
u području upravljanja ljudskim resursima, osobito<br />
za mala i srednja poduzeća koja nemaju razvijene<br />
takve odjele.<br />
Razvija se nova usluga - procjena kompetencija kandidata<br />
i/ili (novo)zaposlenih radi formiranja radnih<br />
timova kombiniranom psihometrijskom i radioničkom<br />
metodom (tzv. assessment centri), osobito za<br />
obavljanje složenijih poslova na kojima je važno<br />
imati tzv. prenosive vještine – timski rad, komunikaciju,<br />
donošenje odluka i sl.<br />
Zbog još uvijek nedovoljno razvijenih usluga <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> u obrazovnom sustavu,<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje nastavlja, iz preventivnih<br />
razloga, profesionalno usmjeravati učenike,<br />
istodobno podržavajući razvoj ovog sustava u obrazovnim<br />
institucijama i vanjskom okruženju.<br />
Učenici 8. razreda se profesionalno informiraju/<br />
savjetuju o izboru srednje škole, osobito učenici s<br />
poteškoćama u razvoju, kroničnim zdravstvenim<br />
smetnjama i neodlučni učenici. Provodi se i profesionalno<br />
usmjeravanje učenika srednje škole te studenata<br />
radi izbora/promjene <strong>program</strong>a zbog neuspjeha,<br />
zdravstvenih kontraindikacija i dr.<br />
Radi potpore razvoju sustava <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
u obrazovnim institucijama, organiziraju se<br />
regionalne radionice za savjetnike iz škole.<br />
Unapređenje sustava <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> u Hrvatskome <strong>zavod</strong>u za<br />
zapošljavanje:<br />
Da bi se unaprijedile usluge <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong>,<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje je godine 2004.<br />
donio dokument „Strategija <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
u HZZ-u“. Navedene su glavne odrednice: jedinstvena<br />
osnova rada, razvoj sustava kvalitete usluga<br />
prema ciljnim skupinama, unapređenje i razvoj novih<br />
usluga, jedinstvena primjena i vrednovanje, uvažavajući<br />
specifičnosti, stalno unapređenje kompetencija<br />
savjetnika, stalnu promidžbu usluga, nužnost razvoja<br />
usluga prema poduzećima i partnerstvo.<br />
Aktivnosti <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u HZZ-u temelje<br />
se na sljedećim zakonima i aktima:<br />
• Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i<br />
pravima za vrijeme nezaposlenosti,<br />
• Nacionalnom akcijskom planu zapošljavanja<br />
NAPZ 2005–2008.,<br />
• Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti<br />
za osobe s invaliditetom i Zakonu o profesionalnoj<br />
rehabilitaciji i zapošljavanju osoba<br />
s invaliditetom,<br />
• Zakonu o obrazovanju odraslih,<br />
• Strategiji <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u HZZu,<br />
• priručniku„Standardi kvalitete usluga <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> u HZZ-u“,<br />
• preporukama ETF-a za razvoj sustava <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> te<br />
• smjernicama OECD-a (Career Guidance - Handbook<br />
for policy makers).
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje je godine 2006. donio<br />
dokument “Standardi kvalitete usluga <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> i selekcije u HZZ-u”. U tijeku je izrada druge<br />
izmijenjene i dopunjene verzije tog dokumenta.<br />
Definirane su pojedine vrste usluga (informiranje,<br />
savjetovanje, selekcija) prema pojedinim skupinama<br />
korisnika, standardizirana je metodologija rada, ulazni<br />
i izlazni dokumenti za sve vrste usluga, utvrđeni<br />
su oblici i načini suradnje unutar HZZ-a i prema vanjskim<br />
korisnicima, te definirane primarne i sekundarne<br />
kompetencije savjetnika <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong>.<br />
Daljnje aktivnosti odnose se na praćenje<br />
procesa implementacije, daljnju razradu standarda<br />
pojedinih usluga, razradu kompetencija savjetnika<br />
i <strong>program</strong>a usavršavanja i kontinuirano provođenje<br />
<strong>program</strong>a stručnog usavršavanja savjetnika.<br />
Savjetnici za profesionalno usmjeravanje iz Hrvatskoga<br />
<strong>zavod</strong>a za zapošljavanje na nacionalnoj i regionalnim<br />
razinama sudjeluju u planiranju, izradi i provođenju<br />
projekata iz šireg područja zapošljavanja/obrazovanja.<br />
Osobito surađuju na projektima koji se odnose na<br />
obrazovanje odraslih i strukovno obrazovanje.<br />
Sustav <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> u Hrvatskome<br />
<strong>zavod</strong>u za zapošljavanje daje stalnu potporu uspostavi<br />
mreže partnerstva na nacionalnoj razini i regionalnim<br />
razinama, omogućavajući prijenos znanja,<br />
vještina, instrumenata i uspostavu standarda kvalitete<br />
(obrazovni sustav, komore, JLS, nevladin sektor).<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje – Odsjek za profesionalno<br />
usmjeravanje također ostvaruje stalnu<br />
međunarodnu suradnju u području <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> bilateralnim projektima, članstvom u<br />
Međunarodnoj organizaciji za školsko i profesionalno<br />
usmjeravanje (IAEVG), te Svjetskom udruženju javnih<br />
<strong>zavod</strong>a za zapošljavanje (WAPES) i dr.<br />
„MOJ IZBOR“ - računalni <strong>program</strong><br />
<strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
O <strong>program</strong>u<br />
Program „Moj izbor“ rezultat je prilagodbe računalnog<br />
<strong>program</strong>a (Adult directions) koji je u vlasništvu<br />
organizacije CASCAiD Ltd., Sveučilišta Loughborough<br />
u Velikoj Britaniji.<br />
Osim institucija zapošljavanja i <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong>, ovaj <strong>program</strong> primjenjuje preko 80 %<br />
obrazovnih institucija u Velikoj Britaniji. Koriste ga<br />
mnoge zemlje, među ostalima Irska, Škotska, Danska,<br />
Slovenija, Belgija, Italija, Kanada i dr.<br />
<strong>Računalni</strong> <strong>program</strong> „Moj izbor“ namijenjen je:<br />
• učenicima osnovnih i srednjih škola,<br />
• studentima,<br />
• nezaposlenima,<br />
• zaposlenima što razmišljaju o promjeni zanimanja,<br />
te<br />
• ostalima zainteresiranim za razna zanimanja.<br />
Korisnicima daje mogućnosti:<br />
• samoinforimiranja o različitim zanimanjima,<br />
• popunjavanja interaktivnog upitnika na temelju<br />
kojega se dobivaju prijedlozi najprimjerenijih<br />
zanimanja, te<br />
• informiranja o obrazovanju i zapošljavanju.<br />
Prilagodba <strong>program</strong>a<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje započeo je prilagodbu<br />
ovog <strong>program</strong>a radi mogućnosti njegove primjene<br />
u Hrvatskoj godine 2004. Sredstva za adaptaciju<br />
osigurana su unutar CARDS <strong>program</strong>a 2001: projekta<br />
Ljudski potencijali - Restrukturiranje tržišta rada – Razvoj<br />
usluga <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong>.<br />
Projekt su provodili savjetnici za profesionalno<br />
usmjeravanje Središnje službe HZZ-a uz kolege iz područnih<br />
službi HZZ-a i vanjske stručnjake s područja<br />
<strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong> koji su surađivali na<br />
izradi opisa zanimanja.<br />
Proces prilagodbe <strong>program</strong>a obuhvaćao je suradnju<br />
sa stručnjacima CASCAiD-a iz Velike Britanije, te stručnjacima<br />
iz NCIPS-a (Nacionalni centar za informiranje<br />
in poklicno svetovanje) iz Slovenije. U projektu su sudjelovali<br />
i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja<br />
i športa, te Agencije za strukovno obrazovanje.<br />
Primjena <strong>program</strong>a<br />
Program „Moj izbor“ koristi se od 1. siječnja 2007.<br />
kada je završena izrada prve verzije <strong>program</strong>a s opisima<br />
250 zanimanja.<br />
Trenutačno se primjenjuje u svim područnim službama<br />
HZZ-a i u oko 80 obrazovnih i drugih institucija.<br />
Broj zainteresiranih korisnika <strong>program</strong>a kontinuirano<br />
se povećava. Od lipnja 2009. godine u upotrebi<br />
je treća verzija <strong>program</strong>a s 307 opisa zanimanja i<br />
ažuriranim podacima o obrazovanju i zapošljavanju<br />
u Republici Hrvatskoj.<br />
9<br />
Uvod
Uvod<br />
10<br />
Evaluacija <strong>program</strong>a<br />
Tijekom studenog 2007. prvu verziju <strong>program</strong>a „Moj<br />
izbor“ evaluirali su stručni suradnici koji koriste <strong>program</strong>,<br />
a i učenici. Rezultati provedene evaluacije<br />
potvrđuju izrazito zadovoljstvo korisnika i stručnih<br />
suradnika. Njihovi su se prijedlozi koristili u izradi<br />
druge, poboljšane verzije <strong>program</strong>a. Rezultati evaluacije<br />
dostavljeni su Ministarstvu znanosti, obrazovanja<br />
i športa koje je županijskim uredima za obrazovanje<br />
preporučilo nabavu <strong>program</strong>a.<br />
Evaluacija druge verzije <strong>program</strong>a provedena je<br />
2008. godine na uzorku odraslih osoba. Odrasli su<br />
ga korisnici ocijenili korisnim u odabiru daljnje profesionalne<br />
karijere.<br />
Sadržaj <strong>program</strong>a Moj izbor<br />
„Moj izbor“ obuhvaća tri različita područja koja se<br />
mogu pretraživati:<br />
• Informacije o zanimanjima<br />
• Testiranje za odabir odgovarajućih zanimanja<br />
• Informacije o zapošljavanju i obrazovanju<br />
INFORMACIJE O ZANIMANJIMA<br />
Informacije o zanimanjima namijenjene su svima<br />
koji žele pobliže upoznati pojedina zanimanja i<br />
pročitati njihove opise. Razvrstane su abecednim<br />
redom. U bazi <strong>program</strong>a (verzija 3.0) nalazi se 307<br />
opisa zanimanja.<br />
Opisi su također poredani abecednim redom, a svaki je<br />
opis zanimanja u sljedećim podnaslovima/odjeljcima :<br />
1. Kratak opis<br />
2. Potrebno obrazovanje<br />
3. Opis poslova<br />
4. Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
5. Uvjeti rada<br />
6. Srodna zanimanja<br />
7. Mogućnosti zapošljavanja<br />
8. Ostale informacije<br />
Zanimanja u bazi podataka svrstana su u 14 srodnih<br />
područja koja nazivamo tipovima posla. To su:<br />
• Fizički rad<br />
• Analiza i prikaz podataka<br />
• Umjetnost i dizajn<br />
• Upravljanje i utjecanje<br />
• Priroda i okoliš<br />
• Rad s brojevima<br />
• Administrativni posao<br />
• Praktične stručne vještine<br />
• Praktični rad na jednostavnim poslovima<br />
• Znanstveni rad – prirodne i tehničke znanosti<br />
• Davanje usluga korisnicima<br />
• Skrb za ljude<br />
• Sport, razonoda i zabava<br />
• Verbalna komunikacija<br />
Svakom zanimanju dodijeljeno je najviše do četiri<br />
tipa posla, relevantna za aktivnosti tog zanimanja.<br />
Program omogućava detaljnije informacije o pojedinom<br />
tipu posla, obuhvaćajući i popis karakteristika<br />
zanimanja što pripadaju određenom tipu posla.<br />
TESTIRANJE ZA ODABIR ODGOVARAJUĆIH<br />
ZANIMANJA<br />
Testiranje za odabir odgovarajućih zanimanja je interaktivni<br />
dio računalnog <strong>program</strong>a, gdje svaki odgovor<br />
utječe na prijedloge zanimanja što ih nudi računalni<br />
<strong>program</strong>.<br />
Program može postaviti do 116 pitanja na koja je potrebno<br />
odgovoriti odabirući jedan od pet ponuđenih<br />
odgovora. Program najprije postavlja 39 pitanja, a na<br />
temelju odgovora daje osnovni odabir primjerenih zanimanja.<br />
Također nudi mogućnost odabira jedne ili više od ukupno<br />
pet razina obrazovanja. Nakon odabira željenog<br />
stupnja obrazovanja, <strong>program</strong> će ponuditi prvi popis<br />
zanimanja koja bi korisniku mogla biti primjerena.<br />
Unutar opisa zanimanja navedene su i korisne informacije<br />
o zanimanju: adrese, brojevi telefona i internet
adrese škola i ustanova što obrazuju za određeno zanimanje<br />
i ostale korisne informacije o nekom zanimanju.<br />
Program nudi i mogućnost pohranjivanja podataka.<br />
Korisnik mora zapamtiti lozinku koju je sam odabrao.<br />
Tako može ponovno pristupiti podacima, pri<br />
čemu ne postoji mogućnost zlouporabe.<br />
INFORMACIJE O OBRAZOVANJU I<br />
ZAPOŠLJAVANJU<br />
Program „Moj izbor“ nudi i detaljnije informacije o<br />
obrazovanju i zapošljavanju, uslugama Hrvatskoga<br />
<strong>zavod</strong>a za zapošljavanje, a i korisne savjete koji<br />
mogu pomoći pri aktivnom traženju posla.<br />
NAPOMENA:<br />
Uvođenje ovog <strong>program</strong>a znači povećanje dostupnosti<br />
usluga <strong>profesionalnog</strong> informiranja i savjetovanja.<br />
Program ne može u potpunosti zamijeniti savjetnika za<br />
profesionalno usmjeravanje, ali može olakšati njegov<br />
rad. Neki će korisnici moći samostalno zadovoljiti svoje<br />
interese i samostalno dobiti potrebne informacije.<br />
U suradnji s CASCAiD Ltd-om planirano je da se <strong>program</strong><br />
unapređuje novim opisima zanimanja i ažuriranjem<br />
postojeće baze podataka. U idućim verzijama<br />
<strong>program</strong>a planirano je i uvođenje dodatnih mogućnosti,<br />
npr. zdravstveni aspekti i aspekti vještina, fotografije<br />
zanimanja, intervjui s ljudima koji obavljaju pojedino<br />
zanimanje i dr.<br />
S obzirom na sve veće značenje <strong>profesionalnog</strong> <strong>usmjeravanja</strong><br />
pri odabiru prvog zvanja/zanimanja, te potrebe<br />
cjeloživotnog učenja radi održanja i unapređenja<br />
postojeće zapošljivosti na tržištu rada, ovaj <strong>program</strong><br />
može biti iznimno važan za najšire skupine korisnika<br />
u sustavu obrazovanja i zapošljavanja, što potvrđuju<br />
iskustva zemalja koje <strong>program</strong> koriste već nekoliko godina,<br />
a i iskustva stručnih suradnika iz Hrvatske.<br />
11<br />
Uvod
Popis zanimanja u drugoj verziji <strong>program</strong>a „moj izbor“<br />
12<br />
POPIS ZANIMANJA<br />
U TREĆOJ VERZIJI<br />
PROGRAMA<br />
„MOJ IZBOR“<br />
Generička zanimanja<br />
Generičko zanimanje je „općenito zanimanje“ koje<br />
obično pokriva najmanje dva specifična naziva zanimanja.<br />
Primjerice, „učitelj“ ili „profesor“ je generičko<br />
zanimanje. Ono pokriva specifične nazive zanimanja,<br />
kao što su „učitelj u osnovnoj školi“, „učitelj glazbe“,<br />
„srednjoškolski profesor“ i dr.<br />
Popis generičkih zanimanja koja sadrži <strong>program</strong>:<br />
• računovođa<br />
• biolog<br />
• njegovatelj<br />
• činovnik<br />
• dizajner<br />
• doktor<br />
• geolog<br />
• novinar<br />
• laboratorijski tehničar<br />
• profesor<br />
• menadžer<br />
• mehaničar/tehničar<br />
• medicinska sestra<br />
• farmaceut<br />
• fotograf<br />
• fizičar<br />
• psiholog<br />
• rendgenolog<br />
• recepcionar<br />
• prodavač<br />
• znanstvenik<br />
• tajnica<br />
• socijalni radnik<br />
• istraživač<br />
• učitelj<br />
Zanimanja koja se temelje na talentima<br />
U CASCAiD-ovoj bazi podataka navedena su zanimanja<br />
koja se temelje na talentima:<br />
• glumac<br />
• umjetnik<br />
• autor<br />
• plesač<br />
• vjerski vođa<br />
• model<br />
• glazbenik<br />
• političar<br />
• pjevač<br />
• profesionalni sportaš<br />
Ova zanimanja <strong>program</strong> ne nudi korisniku u prijedlozima<br />
najprimjerenijih zanimanja jer uspješnost<br />
njihova obavljanja neposredno ovisi o talentu.<br />
Program omogućava uvid u opis pojedinog zanimanja<br />
koje pripada ovoj skupini, te druge bitne izvore<br />
informacija o zanimanju.
ABECEDNI POPIS<br />
ZANIMANJA –<br />
„Moj izbor“ 3.0.<br />
Administrativni tajnik<br />
Akviziter<br />
Alatničar<br />
Andragog<br />
Animator lutaka<br />
Antropolog<br />
Aranžer<br />
Arheolog<br />
Arhitekt<br />
Armirač<br />
Autoelektričar<br />
Autolimar<br />
Automehaničar<br />
Automehatroničar<br />
Baletni plesač<br />
Bankovni službenik, bankovni činovnik<br />
Bibliotekar, knjižničar<br />
Biolog<br />
Bravar<br />
Brodocjevar, instalater brodskih instalacija<br />
Brodomehaničar, brodski mehaničar<br />
Brodomonter, brodograditelj metalnog broda<br />
Burzovni posrednik, broker<br />
Carinik<br />
Cestar<br />
Cvjećar<br />
Časnik<br />
Čistač prozora, perač prozora<br />
Demograf<br />
Detektiv<br />
Dimnjačar<br />
Dizajner internet stranica, web dizajner<br />
Dizajner keramike<br />
Dizajner nakita i srebra<br />
Dizajner odjeće<br />
Djelatnik u rasadniku<br />
Dočasnik<br />
Domaćin zrakoplova<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
31<br />
33<br />
34<br />
37<br />
38<br />
39<br />
40<br />
41<br />
43<br />
44<br />
45<br />
46<br />
47<br />
48<br />
49<br />
51<br />
52<br />
53<br />
54<br />
55<br />
56<br />
57<br />
58<br />
59<br />
60<br />
61<br />
62<br />
Dostavljač<br />
Dramaturg<br />
Drvodjeljski tehničar<br />
Ekolog<br />
Ekonomist<br />
Elektroinstalater<br />
Elektromehaničar<br />
Elektromonter, monter električne mreže<br />
Elektroničar<br />
Elektroničar-mehaničar<br />
Elektrotehničar<br />
Etnolog<br />
Farmaceut<br />
Farmaceutski tehničar<br />
Farmakolog<br />
Fasader<br />
Fitofarmaceut<br />
Fizičar<br />
Fizioterapeut<br />
Fizioterapeutski tehničar<br />
Fonetičar<br />
Fotograf<br />
Frizer<br />
Geodet<br />
Geograf<br />
Geolog<br />
Glazbenik, muzičar<br />
Glumac<br />
Građevinski tehničar<br />
Grafičar-tiskar<br />
Grafički dizajner<br />
Hotelijersko-turistički tehničar<br />
Industrijski dizajner<br />
Informatičar<br />
Instalater grijanja i klimatizacije<br />
Instruktor vožnje<br />
Inženjer agronomije<br />
Inženjer brodogradnje<br />
Inženjer drvne tehnologije<br />
Inženjer elektrotehnike-smjer elektronika<br />
Inženjer elektrotehnike-smjer<br />
telekomunikacije<br />
Inženjer građevinarstva<br />
Inženjer medicinske radiologije<br />
Inženjer rudarstva<br />
64<br />
65<br />
66<br />
67<br />
68<br />
69<br />
71<br />
72<br />
73<br />
74<br />
76<br />
77<br />
79<br />
80<br />
81<br />
82<br />
83<br />
84<br />
85<br />
87<br />
88<br />
89<br />
91<br />
93<br />
94<br />
95<br />
97<br />
98<br />
99<br />
100<br />
101<br />
103<br />
105<br />
106<br />
108<br />
109<br />
110<br />
112<br />
113<br />
114<br />
115<br />
116<br />
118<br />
119<br />
13<br />
Abecedni popis zanimanja – „Moj izbor“ 3.0.
Abecedni popis zanimanja – „Moj izbor“ 3.0.<br />
14<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu<br />
Inženjer strojarstva<br />
Inženjer šumarstva<br />
Izolater<br />
Javni bilježnik<br />
Kamenorezac<br />
Kartograf<br />
Kazališni glumac<br />
Kemijski čistač<br />
Kemijski inženjer<br />
Kemijski laborant<br />
Kemijski tehničar<br />
Keramičar<br />
Keramičar-oblagač<br />
Kiropraktičar<br />
Klesar<br />
Klinički psiholog<br />
Knjigovođa<br />
Komercijalist<br />
Komunikolog<br />
Kondukter u željezničkom prometu<br />
Konferencijski prevoditelj<br />
Konobar<br />
Kontrolor naplate parkiranja<br />
Kontrolor zračnog prometa<br />
Koreograf<br />
Kostimograf<br />
Kovač<br />
Kozmetičar<br />
Kožar<br />
Kriminalistički inspektor, kriminalist<br />
Krojač<br />
Krovopokrivač<br />
Krupje<br />
Kućni majstor-domar<br />
Kuhar<br />
Kustos<br />
Laborant<br />
Lektor hrvatskoga jezika<br />
Ličilac-lakirer<br />
Liječnik<br />
Limar<br />
Lingvist, jezikoslovac<br />
Logoped<br />
Ljevač<br />
120<br />
122<br />
123<br />
125<br />
127<br />
129<br />
130<br />
131<br />
132<br />
133<br />
134<br />
135<br />
137<br />
138<br />
139<br />
140<br />
141<br />
142<br />
143<br />
145<br />
146<br />
147<br />
149<br />
150<br />
151<br />
152<br />
154<br />
155<br />
156<br />
158<br />
159<br />
160<br />
161<br />
162<br />
163<br />
164<br />
165<br />
167<br />
168<br />
169<br />
170<br />
171<br />
172<br />
173<br />
174<br />
Maneken<br />
Maser<br />
Medicinska sestra<br />
Medicinski biokemičar<br />
Medicinski kozmetičar<br />
Mehaničar<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva<br />
Mesar<br />
Meteorolog<br />
Meteorološki tehničar<br />
Mikrobiolog<br />
Mlinar<br />
Mljekar<br />
Modni dizajner<br />
Modni stilist<br />
Molekularni biolog<br />
Montažer<br />
Monter namještaja<br />
Monter suhe gradnje<br />
Mornar<br />
Mornar-strojar<br />
Muzikolog<br />
Nakladnik<br />
Novinar<br />
Nutricionist<br />
Njegovatelj<br />
Obrađivač na numerički upravljanim<br />
strojevima, operater na CNC strojevima<br />
Obućar<br />
Odgojitelj djece s poremećajima u ponašanju<br />
Odgojitelj predškolske djece<br />
Odgojitelj u učeničkom domu<br />
Odvjetnik<br />
Optičar<br />
Organizator kongresnih i sajamskih aktivnosti<br />
Osobni tjelohranitelj<br />
Pedagog<br />
Pedijatar<br />
Pediker<br />
Pekar<br />
Pilot helikoptera<br />
Pilot zrakoplova<br />
Pipničar<br />
Pivar<br />
Pjevač<br />
177<br />
178<br />
179<br />
181<br />
182<br />
183<br />
184<br />
185<br />
186<br />
188<br />
189<br />
190<br />
191<br />
193<br />
194<br />
195<br />
196<br />
197<br />
198<br />
199<br />
200<br />
201<br />
203<br />
204<br />
205<br />
207<br />
209<br />
210<br />
211<br />
212<br />
214<br />
216<br />
217<br />
218<br />
219<br />
221<br />
222<br />
223<br />
225<br />
226<br />
227<br />
228<br />
230<br />
231
Plesač<br />
Plinoinstalater<br />
Podopolagač<br />
Policajac<br />
Političar<br />
Politolog<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik<br />
Poljoprivredni tehničar općeg smjera<br />
Porezni inspektor<br />
Porezni savjetnik<br />
Poslovni tajnik<br />
Poštanski službenik<br />
Poštar, pismonoša<br />
Povjesničar umjetnosti<br />
Precizni mehaničar, finomehaničar<br />
Prehrambeni tehničar<br />
Prehrambeni tehnolog<br />
Prevoditelj<br />
Primalja<br />
Procjenitelj<br />
Prodavač<br />
Prodavač (telefonska prodaja)<br />
Profesor biologije<br />
Profesor filozofije<br />
Profesor fizike<br />
Profesor geografije<br />
Profesor glazbene kulture<br />
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti<br />
Profesor informatike<br />
Profesor kemije<br />
Profesor kineziologije<br />
Profesor matematike<br />
Profesor povijesti<br />
Profesor stranog jezika<br />
Programer<br />
Proizvođač keramike<br />
Psiholog<br />
Psihoterapeut<br />
Računovođa, računovodstveno–financijski<br />
stručni suradnik<br />
Radijski redatelj<br />
Radijski spiker<br />
Radni terapeut<br />
Radnik niskogradnje<br />
Ratar<br />
232<br />
233<br />
234<br />
235<br />
236<br />
237<br />
238<br />
239<br />
240<br />
241<br />
242<br />
243<br />
244<br />
245<br />
247<br />
248<br />
249<br />
250<br />
252<br />
253<br />
254<br />
255<br />
256<br />
257<br />
258<br />
260<br />
261<br />
262<br />
264<br />
265<br />
266<br />
267<br />
268<br />
269<br />
270<br />
272<br />
273<br />
275<br />
277<br />
278<br />
279<br />
279<br />
281<br />
281<br />
Recepcionar u hotelu<br />
Redatelj<br />
Rehabilitator<br />
Restaurator<br />
Revizor<br />
Ribar<br />
Rudar<br />
Rukovatelj samohodnim građevinskim<br />
strojevima<br />
Rukovatelj viličarom<br />
Sanitarni inženjer<br />
Sanitarni tehničar<br />
Savjetnik za odnose s javnošću,<br />
glasnogovornik<br />
Savjetnik za profesionalno usmjeravanje<br />
Scenarist<br />
Skladištar<br />
Slastičar<br />
Smetlar - djelatnik u javnoj čistoći<br />
Snimatelj, kamerman<br />
Sobarica<br />
Soboslikar-ličilac<br />
Socijalni pedagog<br />
Socijalni radnik<br />
Sociolog<br />
Sportaš<br />
Sportski trener<br />
Srednjoškolski profesor<br />
Staklopuhač<br />
Stolar<br />
Stomatolog, zubar<br />
Strojarski tehničar<br />
Strojobravar<br />
Strojovođa<br />
Stručni suradnik u nastavi - psiholog<br />
Sudac<br />
Svećenik<br />
Šivač<br />
Špediter<br />
Šumarski tehničar<br />
Šumski radnik - sjekač<br />
Tajnik<br />
Tapetar<br />
Tehničar nutricionist<br />
Tehničar za elektroenergetiku<br />
282<br />
283<br />
284<br />
285<br />
287<br />
288<br />
289<br />
290<br />
291<br />
293<br />
294<br />
295<br />
296<br />
297<br />
298<br />
299<br />
300<br />
301<br />
302<br />
303<br />
304<br />
305<br />
307<br />
308<br />
309<br />
310<br />
312<br />
313<br />
314<br />
315<br />
317<br />
318<br />
319<br />
321<br />
322<br />
325<br />
325<br />
326<br />
327<br />
329<br />
330<br />
331<br />
332<br />
15<br />
Abecedni popis zanimanja – „Moj izbor“ 3.0.
Abecedni popis zanimanja – „Moj izbor“ 3.0.<br />
16<br />
Tehničar za elektroniku<br />
Tehničar za mehatroniku<br />
Tehničar za računalstvo<br />
Tehničar za telekomunikacije<br />
Tehnolog za poštanski promet, inženjer<br />
poštanskog prometa<br />
Tekstilni tehničar<br />
Telefonist<br />
Telekomunikacijski monter<br />
Televizijski redatelj<br />
Teolog<br />
Tesar<br />
Tokar<br />
Tonski majstor<br />
Trgovački poslovođa<br />
Turistički animator<br />
Turistički vodič<br />
Učitelj plesa<br />
Učitelj razredne nastave<br />
Učitelj u glazbenoj školi<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba<br />
Udomitelj - skrbnik<br />
Umjetnik<br />
Upravni referent<br />
Urar<br />
Uzgajivač riba i školjki<br />
Vatrogasac<br />
Veterinar<br />
Veterinarski tehničar<br />
Vinogradar<br />
Vjeroučitelj<br />
Voćar<br />
Voditelj kadrovske službe<br />
Voditelj seoskog obiteljskog turističkog<br />
gospodarstva<br />
Vodoinstalater<br />
Vojnik, profesionalni vojnik, djelatni vojnik<br />
Vozač autobusa<br />
Vozač kamiona, vozač teretnog vozila<br />
Vozač taksija, taksist<br />
Vrtlar<br />
Zastupnik osiguranja<br />
Zaštitar osoba i imovine<br />
333<br />
334<br />
335<br />
336<br />
337<br />
338<br />
339<br />
340<br />
341<br />
342<br />
343<br />
344<br />
346<br />
347<br />
348<br />
349<br />
351<br />
352<br />
353<br />
354<br />
356<br />
357<br />
358<br />
360<br />
361<br />
362<br />
363<br />
365<br />
366<br />
367<br />
368<br />
370<br />
371<br />
372<br />
373<br />
374<br />
376<br />
377<br />
378<br />
379<br />
380<br />
383<br />
384<br />
Zavarivač<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar<br />
Zidar<br />
Zlatar<br />
Zubna asistentica<br />
Zubotehničar<br />
385<br />
387<br />
388<br />
389<br />
391<br />
392
Abecedni<br />
popis<br />
zanimanja<br />
A B C Č Ć D Đ Dž E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž<br />
17<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
18
Administrativni tajnik<br />
Kratak opis<br />
Administrativni tajnik/tajnica je zanimanje koje objedinjuje posao tajnika i posao administratora podataka.<br />
Sukladno tome, osoba obavlja administrativne uredske poslove, piše dopise, vodi poslovnu dokumentaciju,<br />
komunicira sa strankama te organizira dnevni raspored svojih nadređenih, ali i administrira baze podataka,<br />
izrađuje mjesečne izvještaje i slično.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Administrativni tajnik najčešće ima završenu srednju stručnu školu ekonomskog ili upravno-birotehničkog<br />
smjera u kojoj se školuje za zanimanje administrativnog tajnika, upravnog referenta ili ekonomista.<br />
Opis poslova<br />
Administrativni tajnik, samostalno ili prema naputku, piše i uređuje dopise, zapisnike i drugu dokumentaciju.<br />
Priprema i pomaže pri organizaciji radnih sastanaka, te daje stručnu i administrativnu pomoć prilikom<br />
pripreme materijala.<br />
Vođenje baze podataka i sastavljanje jednostavnijih mjesečnih izvještaja poslovi su koji ulaze u djelokrug<br />
rada administrativnog tajnika. Ako se radi o zahtjevnim informatičkim sustavima, administrativni tajnik pomaže<br />
administratoru sustava u organizaciji, te obavlja jednostavnije poslove.<br />
Također može voditi kadrovsku evidenciju i evidenciju nazočnosti na poslu, voditi korespondenciju s partnerima<br />
i strankama, te preusmjeravati pozive i poruke.<br />
U poslove administrativnog tajnika pripada i ispunjavanje jednostavnih obrazaca, prepisivanje dopisa, uređivanje<br />
tekstova, fotokopiranje dokumenata i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Administrativni tajnik poznaje uredsko poslovanje, osnove i propise o sigurnosti arhivske građe, te pohranjivanje<br />
i izdvajanje dokumentacijske građe. Također, potrebno je poznavati ustroj organizacije u kojoj radi. Administrativni<br />
tajnik treba znati prikupljati različite vrste podataka te ih analizirati prema određenim kriterijima.<br />
Ovisno o strategiji i uvjetima poslovanja organizacije u kojoj radi, poželjno je znanje stranog jezika. Administrativni<br />
tajnik treba dobro poznavati rad na računalu te biti komunikativan i imati razvijene organizacijske<br />
sposobnosti, dobru koncentraciju i pamćenje. Poželjna je sposobnost praćenja i obavljanja više različitih<br />
poslova istodobno, te brza prilagodba na promjene, a i sklonost stalnom usavršavanju stručnog znanja.<br />
Za uspješno obavljanje ovog zanimanja potrebna je urednost, sistematičnost, točnost i odgovornost u radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja u zatvorenim prostorijama, gdje je katkad teško imati potpuni mir i koncentraciju. Pretežito<br />
se radi sjedeći, a dijelom i stojeći. Budući da veći dio svog radnog vremena administrativni tajnik radi<br />
na računalu ili s papirima, posao je naporan za oči, pa su problemi vida kontraindikacija za obavljanje ovog<br />
zanimanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poslovni tajnik, tajnik, administrator<br />
Mogućnost zapošljavanja<br />
Administrativni se tajnik može zaposliti u najrazličitijim poduzećima, državnim institucijama, ustanovama i slično.<br />
19<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
20<br />
Akviziter<br />
Kratak opis<br />
Akviziter prodaje proizvode svoga poduzeća na prezentacijama koje organizira za eventualne kupce.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova akvizitera nije predviđena neka posebna formalna naobrazba. Dodatno osposobljavanje<br />
stječe se raznim seminarima, tečajevima i slično, koje organiziraju poduzeća što se bave takvim načinom<br />
prodaje svojih proizvoda ili usluga. Stoga akviziteri često imaju vrlo različite stupnjeve obrazovanja, ali je u<br />
svim slučajevima potrebno dodatno osposobljavanje i usavršavanje.<br />
Opis poslova<br />
Osnovna je značajka akviziterskog posla što oni samostalno pronalaze eventualne kupce i nastoje ih zainteresirati<br />
za proizvod na prezentacijama koje pažljivo pripremaju. Posao akvizitera sastoji se od više faza, a osnovni je cilj<br />
realizacija prodaje. Započinje pronalaženjem i dogovorom o održavanju prezentacije u obiteljskim domovima<br />
eventualnih kupaca koje pronalaze u krugovima svojih prijatelja, poznanika i gostiju na prije organiziranim prezentacijama<br />
i sl. Nakon dogovorene prezentacije, akviziteri organiziraju sve važne elemente prezentacije. Pri tome<br />
se moraju pridržavati pravila koja su postavljena u kompaniji za koju rade, kao npr. broj gostiju na prezentaciji, način<br />
plaćanja, popusti na pojedine proizvode i dr. Prije početka prezentacije, akviziteri se s domaćinom dogovaraju<br />
oko njezine pripreme. Tijekom same prezentacije akviziteri opisuju svaki proizvod iz pripremljene kolekcije, informirajući<br />
slušatelje o različitim tehničkim detaljima, načinima uporabe proizvoda, njihovu održavanju itd. Također,<br />
odgovaraju na upite koje postavljaju eventualni kupci. Najčešće se radi o proizvodima preparativne i dekorativne<br />
kozmetike, kućnim potrepštinama i aparatima, posuđu i sl. Akviziteri obično moraju proći kraće seminare na kojima<br />
stječu znanja o tome kako uspostaviti kontakt s mogućim kupcima, kako što bolje predstaviti proizvod, koje su<br />
prednosti proizvoda odnosno što kupac dobiva njegovom kupnjom i sl. To zahtijeva raspolaganje velikim brojem<br />
informacija o proizvodima koji se prodaju, ali i neposredno iskustvo u njihovu korištenju i održavanju.<br />
Sama prezentacija obično se izvodi u tri etape: priprema prezentacije, izvođenje i rezultati. Rezultati prezentacije<br />
su potpisani ugovori o kupnji izloženih proizvoda, te dogovor s nekim od kupaca o organizaciji iduće prezentacije<br />
u njegovu domu. Obično na kraju prezentacije domaćin dobiva nagradu, čija vrijednost ovisi o količini naručenih<br />
proizvoda, odnosno o ukupnom novčanom iznosu za naručene proizvode. Ostali gosti, bez obzira jesu li ugovorili<br />
kupnju, dobivaju priručnike u kojima su prikazani proizvodi i navedene njihove cijene.<br />
Akviziteri potom prate prodaju i dostavu naručenih proizvoda. U određenim vremenskim razmacima obvezni su<br />
biti nazočni sastancima na kojima se analizira učinkovitost svakog akvizitera, te se raspravlja o metodama povećanja<br />
prodaje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za uspješno obavljanje zanimanja akvizitera potrebno je stručno teorijsko znanje o trgovačkom poslovanju,<br />
tehnologiji trgovine, poslovnom informacijskom sustavu, o cjelovitom prodajnom procesu od preuzimanja<br />
do dostave proizvoda, o rješavanju reklamacija, a i o psihologiji prodaje.<br />
Budući da ne postoji specifična naobrazba za obavljanje ovog posla, naglasak je na sposobnostima i vještinama<br />
koje imaju, a potrebna znanja stječu na seminarima i tečajevima što ih organizira kompanija za koju rade.<br />
Budući da njihov posao pretpostavlja terenski rad, akviziteri moraju imati položen vozački ispit B kategorije<br />
i osobni automobil.<br />
Akviziter prije svega mora biti vrlo komunikativan, a njegov govor treba biti razgovijetan, jasan i ugodan.<br />
Također mora vladati tehnikom vođenja razgovora i biti vrlo fleksibilan zbog prijašnjih negativnih iskustava<br />
eventualnih kupaca s vrstom proizvoda koji se prezentiraju, te nastojati uvjeriti kupce u kvalitetu proizvoda<br />
i korist koju dobivaju njihovom kupnjom. Vrlo važne osobine za obavljanje poslova akvizitera su strpljivost,<br />
upornost i, iznad svega, izvrsna organiziranost.<br />
Akviziteri moraju imati općenito dobro zdravlje jer veći dio radnog vremena provode na putu. Također je<br />
bitno da su ugodne i uredne vanjštine, te da u cijelosti odaju dojam pouzdane i profesionalne osobe.
Uvjeti rada<br />
Najveći dio svog vremena akviziteri provode na terenu. Najčešće su već u radnom odnosu, a ovaj im je posao<br />
samo dodatni izvor zarade. Iznimka su akviziteri koji su se dokazali i postali vrlo uspješni u tom poslu te, osim<br />
uobičajenog akviziterskog posla, imaju zadatak obučavati, nadgledati i analizirati rad ostalih akvizitera.<br />
Najčešće su plaćeni prema unaprijed dogovorenom postotku od ostvarene prodaje, a često su i dodatno<br />
stimulirani dobivajući besplatno proizvode koje prodaju.<br />
Radno vrijeme samostalno organiziraju, ali postoje pravila kompanije o broju prezentacija koje moraju održati<br />
tjedno, mjesečno ili u dužim vremenskim rokovima.<br />
Posao akvizitera ne mogu obavljati osobe slabijeg općeg zdravstvenog stanja, sluha i glasovno–govorne<br />
komunikacije, te emocionalno nestabilne osobe s poteškoćama uspostavljanja socijalnih odnosa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Trgovački predstavnik, komercijalist, agent osiguranja, prodavač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Akviziteri se mogu zapošljavati u svim malim, srednjim i velikim poduzećima što se bave ovakvim načinom<br />
prodaje gdje mogući kupac proizvoda koji se prodaje ne dolazi sam do prodajnih mjesta.<br />
Alatničar<br />
Kratak opis<br />
Alatničar se bavi izradom ručnih i strojnih alata za serijsku proizvodnju i obradu proizvoda od metala, plastičnih<br />
masa i drugog materijala, te raznih sprava i instrumenata. Alate izrađuje na temelju nacrta, skica i ostale<br />
tehničke dokumentacije.<br />
Osim dizajniranja i izrade novih, alatničari popravljaju i stare ili oštećene alate i njihove dijelove.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer alatničar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za zanimanje alatničar moguće je završiti i u industrijskim školama. Obrazovanje također traje<br />
tri godine.<br />
Opis poslova<br />
U svrhu kvalitetne izrade alata, alatničar proučava tehničku dokumentaciju i nacrte, upoznaje se s uvjetima<br />
kojima će alat biti izložen i u kojima treba funkcionirati, te planira redoslijed postupaka za izradu alata. U izradi<br />
alata i kalupa služi se različitim postupcima obrade metala (rezanje, savijanje, bušenje, tokarenje, brušenje,<br />
zavarivanje i lemljenje) i drugog materijala koji je sastavni dio alata, obavljajući pritom precizna mjerenja i<br />
kontrole elemenata i sklopova. Na kraju sastavlja dijelove alata i provjerava funkciju i ispravnost gotovog<br />
proizvoda. Alatničari također obavljaju ugradnju i ispitivanje hidrauličnih i pneumatskih sustava upravljanja,<br />
a i <strong>program</strong>iranje numerički upravljanih alatnih strojeva.<br />
21<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
22<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Alatničar mora steći stručna znanja kako bi bio osposobljen za samostalno planiranje, pripremu, izvođenje<br />
i kontrolu vlastitog rada. Mora poznavati karakteristike pojedinog materijala (željeza, obojenih metala i njihovih<br />
legura) i načine njegove obrade. Važna sposobnost alatničara je čitanje nacrta te prema njima izrada<br />
alata i kalupa.<br />
Alatničar mora imati dobar vid i spretnost ruku te treba biti precizan u radu.<br />
Za zanimanje alatničara važna je sposobnost usvajanja novih stručnih znanja i vještina. Stečeno znanje mora<br />
znati primijeniti u novim situacijama.<br />
Uvjeti rada<br />
Alatničar radi u radionici na normalnoj temperaturi i uz normalno osvjetljenje. Posao koji obavlja katkad je<br />
povezan s bukom, vibracijama i prljavštinom. Radi uglavnom u stojećem položaju. Izložen je opasnosti od<br />
ozljeđivanja zbog rotirajućih strojnih dijelova, oštrih alata i materijala, električne struje, plamena i vrućih<br />
predmeta, te pri radu obvezno koristi zaštitnu opremu i pridržava se sigurnosnih pravila.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su teža oštećenja vida, alergija na prašinu i metal, te bolesti<br />
koštano–mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Bravar, tokar, glodač i brusač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Alatničari se zapošljavaju u industrijskim pogonima i u obrtničkim radionicama. Ako polože majstorski ispit<br />
za zanimanje alatničar, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Andragog<br />
Kratak opis<br />
Andragog organizira i vodi različite odgojno-obrazovne procese i <strong>program</strong> obrazovanja odraslih. Vodi brigu<br />
o osobnom i stručnom razvoju zaposlenih i izrađuje obrazovne planove.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja andragoga potrebno je steći fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina (3+2) na<br />
Filozofskom fakultetu. Nakon završenog trogodišnjeg studija stječe se naziv prvostupnik humanističkih znanosti<br />
s naznakom smjera pedagogije. Nakon dvogodišnjeg diplomskog studija stječe se naziv magistar pedagogije.<br />
Nakon završenog formalnog obrazovanja važno je stalno stjecanje dodatnih vještina i obrazovanja.<br />
Opis poslova<br />
Andragog organizira i vodi odgojno-obrazovne procese i obrazovanje odraslih u različitim oblicima. Stručnjaci<br />
specijalizirani za andragogiju rade u ustanovama za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih, u zatvorima<br />
itd. Kao animator ili djelatnik u razvoju andragog sudjeluje u timovima i savjetničkim službama te institutima<br />
za planiranje društvenog i kulturnog razvoja na lokalnoj ili nacionalnoj razini.<br />
Može organizirati i voditi različite oblike obrazovanja odraslih. Andragog odabire odgovarajuće metode i<br />
tehnike učenja, koje vode do željenog cilja. Izrađuje <strong>program</strong> osobne i stručne resocijalizacije te obrazovni<br />
<strong>program</strong> u kaznenim ustanovama. Osposobljen je za javno informiranje i osvješćivanje, pa se može zaposliti<br />
i u medijima. Puno vremena provodi na sastancima, seminarima i predavanjima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Andragog mora imati sklonost za rad s ljudima. Sposobnost kvalitetnog planiranja, prikupljanja relevantnih<br />
informacija, objektivnost i odgovornost važne su osobine za kvalitetan rad. Zbog čestog izvještavanja, informiranja<br />
i držanja predavanja, važna je lakoća usmenog i pismenog izražavanja te prezentacijske vještine.
Radna mjesta na kojima se andragog može zaposliti zahtijevaju i znanje stranih jezika, poznavanje rada na<br />
računalu i administrativnih vještina.<br />
Uvjeti rada<br />
Voditelj obrazovanja obavlja administrativne poslove u uredu i ostale aktivnosti koje zahtijevaju neposrednu<br />
komunikaciju i puno kretanja među ljudima. Andragog mora pratiti ponude obrazovanja, mora se sam obrazovati<br />
i obilaziti odgovarajuće ustanove koje se bave obrazovanjem. Ritam se rada neprestano mijenja. Rad<br />
je samostalan, u timu, s drugim ljudima, a puno je i kontakata sa suradnicima i strankama.<br />
Neke djelatnosti, npr. odabir između potreba i plana obrazovanja, zgusnute su u određenom razdoblju. Zato<br />
je preostalo, mirnije razdoblje prikladno za druge aktivnosti. Uz odgovarajuću organizaciju, ritam posla je<br />
ravnomjerniji.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pedagog, profesor, psiholog, socijalni radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Andragozi se mogu zaposliti u svim ustanovama koje se bave obrazovanjem odraslih. Rade također i u zatvorima,<br />
domovima umirovljenika i sl. Organizatori ili voditelji obrazovanja i stručnog razvoja zapošljavaju se<br />
u raznim institutima, poduzećima i upravama. Andragog ima i mogućnost otvaranja posebnih obrazovnih<br />
ustanova za odrasle.<br />
Animator lutaka<br />
Kratak opis<br />
Animator lutaka odnosno lutkarski glumac glumi ili animira lutke u lutkarskim predstavama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja glumca lutkara nije propisano formalno obrazovanje. Animatori lutaka su uglavnom osobe<br />
koje su se obrazovale za zanimanje glumca prema obrazovnom <strong>program</strong>u Akademije dramskih umjetnosti.<br />
Radom u kazalištima lutaka i lutkarskim dramskim skupinama stekli su iskustvo i znanje potrebno za<br />
obavljanje ovog posla.<br />
Opis poslova<br />
Animator lutaka glumi u različitim lutkarskim predstavama. Publika su mu uglavnom djeca i njihovi roditelji.<br />
Njegove uloge su glumačko–animacijske, što znači da govori tekst i istodobno animira (oživljava) svoju lutku.<br />
Predstavu i uloge pojedinih glumaca, na temelju scenarija, osmišljava redatelj. On zajedno s dramaturgom<br />
glumcu obrazlaže svoje zamisli o predstavi, te opisuje pojedine osobine likova (lutaka). Likovni suradnik crta<br />
skice lutaka i scenografije kako bi glumac stekao što jasniju sliku o budućoj predstavi.<br />
Animator lutaka, kao i svi ostali glumci, mora na probe dolaziti pripremljen, što podrazumijeva učenje tekstova<br />
napamet i uvježbavanje uloge kod kuće. Ulogu je dužan naučiti u dogovorenom roku i paziti na kvalitetu<br />
svoje izvedbe na svim predstavama. Važno je da se pritom pridržava redateljevih uputa.<br />
Na probama se dogovara raspored glumaca na pozornici, vremenski raspored kretanja i govora, te uvježbavaju<br />
pojedinačne uloge.<br />
Nakon obavljenih proba na red dolazi premijerna izvedba, a zatim slijede daljnje izvedbe predstave.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Lutkarski glumac–animator mora savladati scenski govor i scensko kretanje, pjevanje, ples i animaciju lutaka,<br />
a prije svega glumu i improvizacijske tehnike koje su mu nužno potrebne za oblikovanje uloge.<br />
23<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
24<br />
Važno je imati glumački talent, razvijene kreativne sposobnosti, te znati prikazati ulogu i uživjeti se u nju.<br />
Ljubav prema radu s djecom i vještina komuniciranja prilagođena njihovu uzrastu prijeko su potrebne za<br />
obavljanje ovog zanimanja. Važno je biti nesputan na pozornici, te imati moć utjecanja na publiku. U glumi<br />
je, uz čestu improvizaciju, također potrebno poštovati upute redatelja.<br />
Uvjeti rada<br />
Animatori lutaka rade u kazalištima lutaka, a često imaju predstave i u vrtićima, školama, dječjim domovima<br />
i drugim ustanovama u kojima djeca borave. Radno vrijeme glumca-animatora lutaka nije uvijek jednako<br />
raspoređeno. Ono ovisi o rasporedu proba i predstava pa se glumac mora neprestano prilagođavati različitim<br />
satnicama i radnim rasporedima. Probe mogu biti u jutarnjim i večernjim satima, pa čak i cjelodnevne.<br />
Predstave su uglavnom za djecu i odvijaju se u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, a subotom i nedjeljom<br />
se daju i po dvije na dan. Lutkarski glumci–animatori odigraju najveći broj predstava u prosincu, što<br />
je najnapornije razdoblje lutkarske kazališne sezone.<br />
Posao glumca–animatora lutaka ne mogu obavljati osobe s težim poremećajima sluha, vida, govora i motorike.<br />
Osobe s poteškoćama pamćenja također ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kazališni glumac<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Glumci–animatori lutaka uglavnom se zapošljavaju u kazalištima lutaka.<br />
Antropolog<br />
Kratak opis<br />
Antropolog je stručnjak koji se bavi znanstvenim proučavanjem čovjeka.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj se antropologija može studirati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao dvopredmetni<br />
studij. Preddiplomski studij antropologije traje 6 semestara, a nakon završenog preddiplomskog studija<br />
stječe se naziv prvostupnik humanističkih znanosti - smjer antropologija. Diplomski studij arheologije traje 4<br />
semestra, a studenti koji ga završe stječu titulu magistra humanističkih znanosti - smjer antropologija.<br />
Opis poslova<br />
Antropologija je disciplina koja proučava ljudski život i kulturu, sličnosti i razlike među ljudima, načine življenja,<br />
rada, njihova vjerovanja i drugo. Opća antropologija također proučava kako se razvijala ljudska rasa,<br />
kako su nestajala i nastajala ljudska društva pa je okrenuta i sadašnjosti i budućnosti ljudskoga roda. Paleontropologija<br />
ima za cilj utvrditi podrijetlo ljudi i putove njihova biološkog razvoja. Ona proučava fosile i primate<br />
srodne ljudima te nastoji rekonstruirati način života prvih ljudi. Forenzična antropologija bavi se ljudskim<br />
osteološkim ostacima u kontekstu sudskih analiza. U sudskoj praksi zaduženi su za razlikovanje ljudskih od<br />
životinjskih ostataka te arheoloških od forenzičnih slučajeva i utvrđivanje drugih osobina ljudskih ostataka.<br />
Socijalni antropolozi bave se proučavanjem nastanka i razvoja socijalnih institucija i njihovoj ulozi u ustroju<br />
društava različitih kultura.<br />
Antropolozi imaju znanja koja im omogućuju prepoznavanje evolucijskih karakteristika bioloških i društveno-kulturnih<br />
fenomena te njihove povezanosti. Spoznaje do kojih dolaze omogućuju im zaključivanje o<br />
povoljnosti, odnosno nepovoljnosti društvenih gibanja te sudjelovanje u procesima društvenog planiranja.<br />
Razvojem edukacijskih znanosti i usmjerenosti obrazovanja na cjeloživotno učenje, antropolozi sve češće<br />
primjenjuju svoja znanja u praćenju posljedica takvih promjena.
Medicinska antropologija istražuje interakciju između zdravlja, kulture i bolesti te proučava biomedicinske<br />
tradicije i njihova shvaćanja bolesti, liječenja i dr. Znanstvenim pristupom antropolozi u ovom području kritički<br />
razmatraju medicinu te sudjeluju u osmišljavanju interdisciplinarnih <strong>program</strong>a u području zdravlja, bolesti<br />
i zdravstva.<br />
Primjena antropologije česta je u raznim institucijama državnih služba, primjerice pri slanju predstavnika<br />
u pojedine dijelove svijeta s različitim klimatskim i životnim uvjetima te sudjelovanja u pripremi ročnika za<br />
odlazak u internacionalne jedinice diljem svijeta. Također sudjeluju u planiranju razvoja gradova i sela.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
S obzirom na sam predmet proučavanja antropologije, potrebno je svestrano obrazovanje i poznavanje raznih<br />
disciplina poput etnologije, sociologije, genetike, psihologije i dr. Kritičko mišljenje i analitičke vještine,<br />
a i sposobnost jasnog pismenog i usmenog izražavanja vrlo je važno za antropologe. Poznavanje statistike te<br />
korištenje računala u obradi podataka bitno je u znanstvenom bavljenju antropologijom.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme antropologa ovisi o mjestu zaposlenja. Ako su zaposleni u državnim institucijama ili istraživačkim<br />
i znanstvenim ustanovama, najčešće rade u prijepodnevnoj smjeni. Mjesto rada je najčešće u uredima<br />
s dobrim klimatskim i drugim uvjetima. Antropolozi često rade u timu pa moraju imati razvijene vještine<br />
timskog rada i vještine komunikacije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Etnolog, arheolog, filozof<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Magistri antropologije zapošljavaju se u prvom redu u znanstvenim i istraživačkim institutima. Mogu se zaposliti<br />
na radiju, zatim na televiziji kao novinari, pisci, urednici i specijalisti za odnose s javnošću. Također<br />
mogu obavljati poslove u obrazovanju, državnoj upravi i određenim gospodarskim granama koje se bave<br />
biološkim, kulturnim i društvenim problemima ljudske okoline.<br />
Aranžer<br />
Kratak opis<br />
Aranžer umjetnički oblikuje reklamno–prodajni prostor, koristeći se različitim elementima, kao što su fotografije,<br />
natpisi, dekorativni predmeti i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Aranžeri se školuju u umjetničkim školama, prema četverogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u. Nakon završene<br />
srednje škole stječu zvanje aranžersko–scenografskog dizajnera. Školovanje se može nastaviti u prvom<br />
redu na Akademiji likovnih umjetnosti, Arhitektonskom fakultetu, ali i na ostalim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Aranžer u prvoj fazi rada izrađuje idejnu skicu o konačnom izgledu izloga ili štanda. Prema temeljnoj ideji izrađuje<br />
skicu u boji i maketu na kojoj se vidi konačan izgled prostora sa svim elementima. Ukrasni elementi koji su sastavni<br />
dijelovi izloga ili štanda izrađuju se od različitog materijala poput drva, gipsa, papira, žice, tkanine i sl. Ti elementi<br />
mogu biti konkretnih ili apstraktnih oblika, obojeni ili ne, ovisno o ideji aranžera, okruženju ili željama naručitelja.<br />
Aranžer oblikuje i popratne tekstove i informacije o proizvodima te ih potom obrađuje pomoću računala ili ručno.<br />
Također, oblikuje i izrađuje cijene proizvoda. O svojim zamislima dogovara se s naručiteljem usluga, voditeljem<br />
marketinga ili direktorom poduzeća za koje obavlja aranžerske usluge.<br />
25<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
26<br />
Nadalje, aranžer oblikuje letke, plakate, oglase, transparente, prodajne kataloge i ambalažu. Surađuje sa službom<br />
za marketing ili sa službom za unapređenje prodaje na usklađivanju planova promotivnih akcija, surađuje s medijima,<br />
tiskarama i fotografskim studijima.<br />
Projektira jednostavnije dijelove opreme za prodajni prostor, elemente za izložbene površine, izložbene panoe<br />
i vitrine. Izrađuje nacrte za preuređenje trgovina i osvjetljenje prodajnog i izložbenog prostora, a ponekad<br />
aranžira i cvijeće.<br />
Također aranžer izrađuje financijske planove za svoje područje rada, traži najbolje ponude za izvođenje radova<br />
koji su povezani s navedenim poslovima te nadzire njihovo izvođenje u skladu sa svojim idejama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Aranžeri moraju biti nadareni za crtanje, slikanje i modeliranje. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja stječu<br />
znanja s područja dekorativnog oblikovanja, projektiranja, crtanja, slikanja, tehnologije materijala i scenografije.<br />
Također stječu znanja s područja plošnog i plastičnog oblikovanja, znanja iz povijesti umjetnosti,<br />
povijesti pisma, praktičnog aranžiranja te fotografiranja i računalstva.<br />
Aranžer se mora upoznati s tehnikama drugih zanimanja, čiji su mu proizvodi potrebni za ostvarenje njegovih<br />
zamisli (stolarstvo, ličenje, izrada metalnih i keramičkih artikala, papirnati proizvodi, tiskarstvo, snimanje<br />
promotivnih filmova i zvučnih poruka).<br />
Mora imati dobar vid, sposobnost razlikovanja boja, odličnu motoriku odnosno spretnost, preciznost i usklađenost<br />
pokreta, sposobnost snalaženja u prostoru i predočavanja prostornih odnosa. Potrebno je imati smisao<br />
za estetiku, pratiti trendove, biti izrazito kreativan i pronalaziti uvijek nova i zanimljiva idejna rješenja<br />
za privlačenje interesa kupaca i povećanje prodaje reklamiranih proizvoda. Aranžer treba biti sistematičan,<br />
strpljiv i vrlo pedantan u svom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Radi u različitim položajima, ovisno o zahtjevima zadatka koji je pred njim. Ovisno o narudžbi i vremenskim<br />
rokovima, posao se obavlja danju, a katkad i noću, nedjeljom i praznikom. U radu može biti izložen različitim<br />
vremenskim prilikama.<br />
U velikim poduzećima aranžer je najčešće dio marketinškog tima koji radi u posebno opremljenim ateljeima,<br />
dok ostali aranžeri poslove pripreme elemenata koji čine dio scenografije prostora pripremaju kod kuće ili u<br />
malim studijima.<br />
Aranžeri često rade u prostorijama u kojima se osjeća intenzivan miris boja, ljepila, zatim prašina i slično. Ovaj<br />
posao ne mogu obavljati osobe koje imaju probleme dišnog sustava, kožne bolesti i sklonost alergijskim<br />
reakcijama, a ni osobe s većim oštećenjem vida, motorike i opipa te slabijeg općeg zdravstvenog stanja,<br />
posebice koštano–mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Grafički dizajner, modni dizajner, keramičar, fotograf, slikar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Aranžeri se mogu zapošljavati u velikim poduzećima koja imaju timove stručnjaka za marketing i prodaju.<br />
Mogu imati i vlastito poduzeće koje se bavi aranžiranjem u različitim poduzećima prilikom poslovnih događanja,<br />
zatim u cvjećarnicama, hotelima, restoranima i sl.<br />
Ostale informacije<br />
Nakon završetka bilo koje srednje škole, osobe koje to žele mogu završiti tečaj osposobljavanja za zanimanje<br />
aranžera cvijeća.
Arheolog<br />
Kratak opis<br />
Arheolog se bavi istraživanjem povijesnih činjenica o podrijetlu čovjeka. Na temelju materijalnih ostataka<br />
proučava ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji do srednjeg vijeka. Na osnovi pronađenih ostataka,<br />
građevina i predmeta, otkriva kakav je bio svakodnevni život ljudi u davnoj prošlosti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova arheologa potrebno je završiti trogodišnji preddiplomski studij arheologije na Filozofskom<br />
fakultetu u Zagrebu ili na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru nakon kojeg se stječe zvanje<br />
prvostupnika humanističkih i društvenih znanosti - smjer arheologija. Školovanje se može nastaviti na diplomskom<br />
nastavničkom ili istraživačkom/znanstvenom studiju arheologije koji traje dvije godine, nakon<br />
čega se stječe akademski naziv magistar arheologije.<br />
Opis poslova<br />
Arheolozi na temelju materijalnih ostataka proučavaju ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji do srednjeg<br />
vijeka. Proučavanjem materijalnih ostataka, dakle građevina i predmeta koje je pokrila zemlja, otkrivaju kakav<br />
je bio svakodnevni život naših predaka.<br />
Materijalni ostaci obuhvaćaju nepokretne arheološke spomenike, poput čitavih gradova ili pak samo nekih njihovih<br />
dijelova. Pokretni arheološki spomenici su različiti alati, oruđe i oružje koji su se rabili u kućanstvu ili na<br />
gospodarstvima, novac, keramika, namještaj itd. Do ovakvih materijalnih ostataka nekadašnjih ljudskih zajednica<br />
arheolozi dolaze sustavnim iskapanjem.<br />
Arheološka nalazišta otkrivaju se slučajno, odnosno ako netko na određenom lokalitetu naiđe na nepoznati predmet,<br />
na primjer tijekom radova u polju. Na temelju količine i vrste pronađenih predmeta, prosuđuje se je li riječ o<br />
važnom arheološkom nalazištu ili je pak pronađeni predmet tu dospio slučajno. Osim ovakvih slučajnih nalazaka,<br />
postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima koja nazivamo rekognosciranjem. Tada na<br />
temelju izgleda i specifičnosti nekog terena arheolozi zaključuju radi li se o mogućem arheološkom nalazištu.<br />
Nalazišta se posebno obilježavaju, određuje se i skicira njihov položaj, daje im se naziv, određuje njihova veličina.<br />
Sve podatke arheolog bilježi u temeljni karton nalazišta.<br />
Osim skupljanja nađenih predmeta, posao arheologa obuhvaća i njihovo čišćenje, pranje i lijepljenje. Na temelju<br />
osobina pronađenih ostataka arheolog određuje kojem razdoblju pronađeni predmet pripada. Pronađeni arheološki<br />
nalazi čuvaju se u muzejima i arheološkim zbirkama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Arheolog treba imati dobro razvijenu sposobnost zaključivanja i brzo i lako uočavanje detalja. Važne osobine<br />
arheologa su sposobnost snalaženja u prostoru i predočavanje prostornih odnosa, a poželjna je i sposobnost<br />
crtanja. Poželjno je da arheolog bude strpljiv i ustrajan u radu, jer ponekad iskopavanja traju jako dugo. Treba<br />
imati dobro razvijenu sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. Arheolog mora biti spreman na rad u<br />
različitim vremenskim uvjetima, te biti fizički zdrav i u dobroj kondiciji.<br />
Uvjeti rada<br />
Arheolozi u muzejima i institutima najčešće rade u prijepodnevnoj smjeni. Veliki dio poslova arheologa je<br />
terenski pa može biti izložen i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Kada se radi terenski, nema točno određenog<br />
radnog vremena; iskapanja se obavljaju i po cijeli dan, posebice ako se zahtijeva brza arheološka obrada<br />
terena jer na tom lokalitetu započinje izgradnja novog objekta. Arheolog je u svome poslu obrade materijalnih<br />
nalaza uglavnom samostalan, a ponekad mu pomažu studenti arheologije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Povjesničar, povjesničar umjetnosti, filolog, antropolog, etnolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Arheolozi se zapošljavaju u muzejima i zbirkama, u <strong>zavod</strong>ima i institutima za zaštitu prirodne i kulturne baštine,<br />
kao turistički vodiči, u znanstvenim centrima i na fakultetima.<br />
27<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
28<br />
Arhitekt<br />
Kratak opis<br />
Arhitekt izrađuje nacrte za izgradnju novih objekata (kuća, zgrada, spomenika i drugih građevina) ili za rekonstrukciju<br />
postojećih, te nadzire njihovu gradnju ili obnovu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla arhitekta potrebno je završiti studij arhitekture. U Republici Hrvatskoj arhitektura se<br />
može studirati pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Na studiju arhitekture nema užih specijalizacija, već<br />
se pojedinac svojim radom samostalno može specijalizirati za određeno područje. Nakon dvije godine rada<br />
u zvanju i položenog stručnog ispita, arhitekt postaje ovlašteni projektant koji samostalno izrađuje projekte.<br />
Opis poslova<br />
Posao arhitekta odvija se u nekoliko faza, i to od odabira zemljišta do izgrađenog objekta. Arhitekt najprije<br />
razgovara s naručiteljem posla o njegovim željama i prijedlozima, upoznaje se s projektnim zadatkom i raspoloživim<br />
sredstvima. S obzirom na vrstu objekta, predložene zahvate, pravnu regulativu i troškove, arhitekt<br />
savjetuje naručitelja i predlaže rješenja.<br />
Na osnovi dogovora, arhitekt razrađuje svoje ideje i izrađuje projektnu skicu odnosno idejni projekt koji obuhvaća<br />
odluke o veličini, obliku, vanjskom izgledu građevine, u skladu sa zakonom o prostornom planiranju.<br />
Nakon završetka ove faze izdaje se lokacijska dozvola.<br />
Slijedi izrada glavnog projekta radi dobivanja građevinske dozvole. U tu svrhu arhitekt idejni projekt prilagođava<br />
zahtjevima komunalnih i ostalih nadređenih struktura.<br />
Prije negoli dogovori posao, arhitekt može napraviti i građevinsko istraživanje, te proučiti lokaciju objekta i okolinu.<br />
Na temelju utvrđenih radova arhitekt izražava svoje mišljenje o mogućnostima i okvirima planiranog zahvata.<br />
Sljedeći korak je izrada nacrta preuređenja objekta, pri čemu arhitekt poštuje namjenu građevine, materijal<br />
koji će se upotrebljavati, izgled, funkcionalnost i troškove.<br />
Arhitekt izrađuje i troškovnik kako bi se predvidjeli svi troškovi prije same realizacije projekta. Nakon toga pristupa<br />
izradi izvedbenog projekta koji prikazuje građevinu u cjelini, sa svim unutarnjim i vanjskim detaljima.<br />
U samom projektu navodi se i odabrani građevni materijal te opisuje okoliš građevine.<br />
Nadalje, arhitekt pregovara i sklapa poslove s izvođačima radova koji će sudjelovati u projektu. Često dolazi<br />
na gradilište gdje prati tijek poslova i nadzire kvalitetu radova.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Na studiju arhitekture stječu se znanja o projektiranju zgrada, konstrukciji zgrada, urbanizmu i prostornom<br />
planiranju, povijesti arhitekture i urbanizma, obnovi graditeljskih naslijeđa, oblikovanju krajobraza, planiranju<br />
i projektiranju zelenih površina u teorijskom i praktičnom smislu.<br />
Za obavljanje poslova arhitekta važna je kreativnost, smisao za estetiku i umjetničko oblikovanje. Uz dobar<br />
vid, arhitekt mora imati razvijene sposobnosti predočavanja prostornih odnosa te sposobnost snalaženja u<br />
prostoru. Poželjno je također da je komunikativan, sklon timskom radu te da se korektno pridržava dogovorenih<br />
vremenskih rokova.<br />
Kada projektira građevine, koje moraju biti sigurne i funkcionalne, arhitekt mora biti praktičan. Za razumijevanje<br />
karakteristika i mogućnosti uporabe građevinskog materijala važna su znanja iz prirodnih znanosti,<br />
a pri rješavanju financijskih problema znanje matematike. Zbog sve veće primjene računala u arhitekturi,<br />
nužno je aktivno znanje rada u <strong>program</strong>ima kao što su AutoCad i ArchiCad.<br />
Pri oblikovanju društvene okoline, arhitekt mora poznavati i uzimati u obzir društvene čimbenike, a i osobitosti<br />
okoline.<br />
Uvjeti rada<br />
Dio svog radnog vremena arhitekt provodi u uredu. Međutim, vrlo često radi i izvan njega, i to prilikom posjeta<br />
klijentima, projektantima, građevinarima i ostalim osobama koje sudjeluju u realizaciji projekta.
Radno vrijeme je uglavnom određeno rokovima za predaju projekta pa arhitekt uglavnom samostalno kreira<br />
svoje radno vrijeme u tjednu. Iznimku čine arhitekti koji rade uredske poslove u različitim institucijama ili<br />
predavači u školama i na fakultetima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Urbanist, građevinski inženjer, industrijski dizajner, grafički dizajner<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Arhitekt se može zaposliti u projektnom birou, u nekom od organa i tijela državne uprave, u agenciji za promet<br />
nekretnina, te kao profesor u školi ili na fakultetu.<br />
Nakon dvije godine rada u struci i položenog stručnog ispita, arhitekt postaje ovlašteni projektant, što znači<br />
da može otvoriti svoj vlastiti projektni biro.<br />
Armirač<br />
Kratak opis<br />
Armirač prenosi mjere i oblike na armaturne željezne šipke, kroji ih i savija prema projektnoj dokumentaciji.<br />
Povezuje šipke, montira ih i ugrađuje u betonske konstrukcije građevinskih objekata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Armirači trebaju završiti srednju strukovnu školu koja traje tri godine. Osposobljavanje za armirača moguće<br />
je i u pučkim otvorenim učilištima nakon završene osnovne škole. Program osposobljavanja za osnovne armiračke<br />
poslove traje ukupno 330 sati.<br />
Opis poslova<br />
Prema armaturnom nacrtu, armirač mora odabrati, pripremiti, odrezati i oblikovati čelične šipke ili mreže,<br />
razvrstati ih, označiti i pripremiti za transport na gradilište.<br />
Armirač na gradilištu sistematično slaže armaturu na odlagalište armatura. Pojedinačne šipke prema nacrtu<br />
reže, savija i povezuje s pomoćnom armaturom u čvrstu cjelinu. Pripremljenu armaturu namješta, također<br />
prema nacrtu.<br />
Armaturu plošnih konstrukcija (zidova i stropova) polaže i povezuje na mjestu ugradnje. Precizno je ulaže u<br />
pripremljene oplate, pazeći da ih ne ošteti. Postavljanje treba biti precizno, jer je važno osigurati odgovarajuću<br />
debljinu zaštitnog sloja betona na armaturi. Prije betoniranja armaturu detaljno pregledava i čisti je od hrđe.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Armirač mora znati čitati armaturni nacrt. Treba poznavati vrste čelika i njihove karakteristike te pravila savijanja<br />
armaturnog čelika. Armirač također treba znati vrste građevnog materijala (kamena, veziva, žbuke,<br />
betona, armiranog betona, keramičkih proizvoda drva), načine vezanja i obrade čelika, osnovne oblike i vrste<br />
armaturno–betonskih konstrukcija, praktične postupke armiranja te zaštitu na radu (osobnu zaštitu i zaštitu<br />
okoliša). Značajno je prilagođavati se promjenama i novostima u struci.<br />
Armirač treba savladati ručno i strojno savijanje armature, mora ju znati zavezati žicom ili spojiti zavarivanjem,<br />
te ugraditi.<br />
Treba biti zdrav i u dobroj tjelesnoj kondiciji, sposoban raditi na visini, imati zdrave, snažne i spretne ruke i<br />
noge. Mora imati razvijen osjećaj za prostorno predočavanje. Potrebni su mu dobar vid i sluh, zdrava pluća i<br />
unutarnji organi.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni uvjeti armirača ovise o tome radi li u posebnim pogonima za proizvodnju armatura i armiranobetonskih<br />
elemenata ili neposredno na gradilištu. Izloženost nepovoljnim klimatskim uvjetima, kiši, vjetru, hladno-<br />
29<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
30<br />
ći ili vrućini veća je na gradilištima nego u pogonima. U oba slučaja, radni uvjeti armirača su teški i nepovoljni.<br />
Posao se često odvija na visini, u dubini i u svim vremenskim uvjetima.<br />
Armirač često radi u čučećem, pognutom ili polupognutom položaju. Na gradilištu često radi u vlažnom i<br />
prašnom okruženju.<br />
Ozbiljna zapreka za obavljanje poslova armirača su epilepsija i sklonost nesvjesticama, duševne bolesti, bolesti<br />
kralježnice, bolesti i deformiteti udova, oslabljena funkcija sluha i vida, te bolesti dišnih organa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Zidar, betonirac, zavarivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Armirači mogu raditi u posebnim pogonima za proizvodnju armatura i armiranobetonskih elemenata, ali i na<br />
gradilištima – neposredno pripremati i ugrađivati armaturno željezo.<br />
Autoelektričar<br />
Kratak opis<br />
Autoelektričar održava, popravlja, zamjenjuje i regulira rad električnih i elektroničkih uređaja, sklopova i instalacija<br />
u automobilu. Proizvodi i održava električnu opremu za motore i cestovna vozila te akumulatore.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer autoelektričar potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Autoelektričar obavlja montažne, servisne i poslove održavanja na električnim uređajima i opremi cestovnih<br />
vozila i radnih strojeva. Popravlja kvarove pri radu, odnosno traži uzroke kvara te ih otklanja. Posao se uglavnom<br />
odvija u servisnim radionicama ili pri intervencijama - na terenu, pri čemu autoelektričar upotrebljava<br />
alat i opremu za mjerenje i ispitivanje. Osobito je važna suvremena oprema za elektroniku u vozilima.<br />
Poslovi se autoelektričara razlikuju po svojoj složenosti.<br />
Najjednostavniji poslovi su kontrola i dopuna elektrolita u akumulatoru, promjena i ugradnja akumulatora,<br />
kontrola njegovih priključaka, zamjena i podešavanje svjetlosnih tijela (žarulja u farovima, stražnjim svjetlima,<br />
žmigavcima) i sl. Autoelektričari popravljaju i održavaju sustave za paljenje goriva, za brisanje, pranje i sušenje<br />
stakla, ugrađuju i popravljaju uređaje za zaštitu od provale, radioprijamnike i druge komunikacijske uređaje.<br />
U zahtjevnije poslove ubrajamo: popravljanje kvarova i obnovu agregata, izradu raznih elektroinstalacija na<br />
vozilima, montažu dodatne opreme, kontrolu rada uređaja i sklopova pomoću mjernog instrumenta.<br />
Najzahtjevnije je traženje kvarova pomoću elektroničkih mjernih instrumenata, pri čemu autoelektričar upotrebljava<br />
naprave za testiranje elektroničkih elemenata i struktura koji imaju vrlo osjetljive mikroprocesorske veze.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Temeljno znanje autoelektričara je znanje o radu vozila kao cjeline te o radu i funkciji pojedinačnih električnih<br />
i elektroničkih dijelova vozila. Autoelektričar mora usvojiti znanja iz područja autoelektrike, primjerice<br />
poznavanje električnih agregata i sklopova, električnih instalacija na vozilima, a i međusobnu povezanost<br />
električnih i mehaničkih sklopova.<br />
Također, mora poznavati način rada elektroničkih sustava, signale u tim sustavima, njihovo mjerenje i značenje<br />
rezultata pri mjerenju, što je vrlo važno pri otkrivanju kvarova. Mora znati utvrditi mjesto kvara, obavljati<br />
montažu i demontažu te popraviti električne agregate i instalacije.<br />
Vrlo je važno da je osposobljen za upotrebu električnih i elektroničkih shema, mjerne i posebne ispitne opreme.<br />
Često je dodatno osposobljen za određenu vrstu odnosno tip vozila.<br />
Autoelektričar mora imati dobar vid, sposobnost razlikovanja osnovnih boja. Nadalje, posao zahtijeva dobru<br />
motoriku i preciznost, spretnost ruku i prstiju, te dobru koordinaciju pokreta. Važna je i spretnost pri uporabi<br />
alata i naprava u servisima, osobito pravilna i sigurna uporaba pri samostalnom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Autoelektričar uglavnom radi u servisnim radionicama u kojima može biti prašine, ispušnih plinova i isparavanja<br />
ulja. Najčešće nije potrebno nositi zaštitna sredstva protiv buke, a pri obavljanju poslova nema velikih<br />
temperaturnih razlika.<br />
Potrebna je pažljivost i uporaba zaštitnih sredstava pri rukovanju akumulatorom (zamjena, dolijevanje elektrolita),<br />
jer je elektrolit opasna kiselina.<br />
Tijekom obavljanja posla, tijelo je u različitim položajima, ali uglavnom nema dizanja teških tereta.<br />
Hitne intervencije na otvorenom (na primjer uklanjanje kvarova zbog kojih je vozilo ostalo na cesti) uglavnom<br />
su kraći zahvati, dok se duži i zahtjevniji radovi obavljaju u servisima.<br />
Posao autoelektričara ne mogu obavljati osobe koje imaju poteškoće vida, prepoznavanja i razlikovanja boja,<br />
te slabu pokretljivost tijela. Pojačano znojenje dlanova smetnja je u radu s elektroničkim komponentama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektromehaničar, elektroinstalater, automehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Autoelektričari se mogu zapošljavati u servisima i radionicama za popravak i održavanje automobila. Ako<br />
polože majstorski ispit pred Hrvatskom obrtničkom komorom, mogu otvoriti vlastiti autoelektričarski obrt.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o polaganju majstorskog ispita nalaze se na internet stranici Hrvatske obrtničke komore.<br />
Autolimar<br />
Kratak opis<br />
Autolimar popravlja, montira, demontira, a ponekad i izrađuje dijelove automobilskih okvira, karoserija i dijelova<br />
nadgradnje osobnih i teretnih vozila, autobusa, prikolica i dr.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer autolimar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
31<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
32<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Rad autolimara se razlikuje s obzirom na to je li zaposlen u automobilskoj industriji, tj. proizvodnji ili u servisnoj<br />
djelatnosti.<br />
U automobilskoj industriji autolimar radi na izradi, montaži, ispitivanju i podešavanju dijelova automobilskih<br />
karoserija. Na okvir karoserije, izrađen od profilnog željeza, čelika ili aluminija, autolimar montira odgovarajuće<br />
limove, koje je prethodno oblikovao na prešama ili, u posljednje vrijeme rjeđe, ručnim otkivanjem.<br />
Dijelove karoserije međusobno spaja odnosno pričvršćuje na okvir vijcima, zakovicama, točkastim i autogenim<br />
zavarivanjem.<br />
U servisnim djelatnostima, što je u Hrvatskoj mnogo češće od rada u proizvodnji karoserijskih dijelova, autolimar<br />
se bavi održavanjem okvira vozila, rastavljanjem, sastavljanjem i ispitivanjem automobilskih dijelova.<br />
Autolimari u servisima popravljaju oštećene dijelove automobilskih karoserija ili ih zamjenjuju novima. Oni<br />
također održavaju i priključuju noseće dijelove prikolica te zaštićuju vanjske i unutarnje dijelove od korozije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Autolimaru su potrebna stručna znanja i vještine kako bi svoj posao mogao učinkovito i kvalitetno obavljati.<br />
To znači da autolimar mora znati pročitati tehničku dokumentaciju, izraditi radni plan, poznavati nacrtnu geometriju<br />
(skiciranje i crtanje plašteva i krojeva, te skiciranje i čitanje funkcionalnih shema električnih, pneumatskih<br />
i hidrauličkih sklopova na vozilu), osnove kalkulacija i računalstva, te tehnologiju i obradu materijala<br />
koji koristi u radu. Autolimari rade osnovne proračune tlaka, sile, radnje, broja okretaja brzine i snage. Moraju<br />
poznavati osnovnu građu i funkcije strojeva i uređaja za obradu i montažu, uređaje za podizanje vozila, za<br />
električna, hidraulička i pneumatska mjerenja te specijalne alate i uređaje za popravke mehaničkih oštećenja<br />
na dijelovima vozila.<br />
Autolimar usvaja znanja iz područja sigurnosti na radu, a osobito rada s materijalom od metala. Također<br />
mora znati upotrebljavati sredstva za osobnu i tehničku zaštitu.<br />
Svoj posao obavlja odgovorno, dosljedno, temeljito i u skladu s propisima. Nužno je snalaženje u dokumentaciji,<br />
jer vraćanje automobila u prvobitni oblik zahtijeva precizno slijeđenje crteža i uputa iz tehničkih priručnika.<br />
Autolimaru su potrebne zdrave ruke i dobar vid, jer njegov posao zahtijeva pažljivo razlikovanje sitnijih detalja,<br />
veliku preciznost i spretnost, te smisao za mehanički rad. Potrebna je i sposobnost prostornog predočavanja<br />
skiciranih uređaja. Poželjno je dobro zdravlje i tjelesna izdržljivost.<br />
Uvjeti rada<br />
Autolimar radi u zatvorenim prostorijama, u različitim položajima tijela te je izložen buci, prljavštini i prašini, a<br />
često i štetnim plinovima. Posao je fizički naporan, a moguće su i različite ozljede. Zbog opasnosti od ozljeda,<br />
važno je pridržavanje propisa o zaštiti na radu.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su slaba tjelesna kondicija i opće zdravstveno stanje, bolesti<br />
koštano-mišićnog sustava, te teža oštećenja vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Limar, automehaničar, autolakirer, autoelektričar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavanje je moguće u autolimarskim radionicama i servisima. Ako polože majstorski ispit pred Hrvatskom<br />
obrtničkom komorom, mogu otvoriti vlastiti autolimarski obrt.
Automehaničar<br />
Kratak opis<br />
Automehaničar održava i popravlja motorna vozila u servisnim i remontnim radionicama, u servisima proizvođača<br />
automobila i obrtničkim radionicama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer automehaničar potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Glavni poslovi automehaničara su održavanje, popravci pojedinih sklopova i motora s unutarnjim izgaranjem<br />
i sustavom prijenosa snage, te generalni remonti vozila.<br />
Pri redovitom održavanju vozila automehaničar se rukovodi uputama proizvođača. Zamjenjuje, odnosno<br />
dopunjava odgovarajuće tekućine, kontrolira i podešava rad pojedinačnih mehanizama, izmjenjuje potrošene<br />
dijelove, zateže vijke i podmazuje pokretne dijelove. Automehaničar obavlja i djelomično održavanje<br />
karoserija, okvira i zaštitu od korozije te ispituje motore s unutarnjim izgaranjem, sustave kočenja i paljenja<br />
te uređaje za pročišćavanje ispušnih plinova.<br />
Ako se radi o kvarovima ili greškama u radu automobila, automehaničar najprije ustanovljava njihov uzrok, a<br />
potom odgovarajućim alatom rastavlja pojedinačne sklopove vozila. Kvar popravlja zamjenom potrošenog<br />
dijela ili popravljanjem pokvarenog mehanizma.<br />
Pri generalnim remontima automehaničar mora pregledati i rastaviti sve sklopove, očistiti pojedinačne dijelove,<br />
pregledati njihovu uporabljivost te popraviti ili zamijeniti potrošene dijelove. Nakon konačnog popravka<br />
i sklapanja, automehaničar isprobava i podešava rad sklopova.<br />
U velikim remontnim i servisnim radionicama automehaničar se specijalizira za pojedine marke automobila,<br />
a ponekad se bavi samo pojedinim automobilskim sklopovima, npr. pogonskim agregatom, sustavima za<br />
kočenje, mjenjačima, podvozjem i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Automehaničar mora poznavati tehnologiju automehanike, što obuhvaća i znanja iz područja elemenata<br />
strojeva, osobito motora s unutarnjim izgaranjem, elektrotehnike i elektronike, hidraulike i pneumatike.<br />
Automehaničar mora poznavati tehničku dokumentaciju, osnove tehničkog crtanja i dimenzioniranja, osnove<br />
tehnologije materijala i sl. Mora steći znanja iz mjerenja fizikalnih veličina, sagorijevanja goriva, regulacije automobilskih<br />
sustava.<br />
Automehaničar mora poznavati osnove termodinamike, elektronike i računalstva, ekologije i sigurnosti na radu,<br />
te protupožarne zaštite.<br />
Treba biti vješt u praktičnom radu, snalažljiv i sposoban prosuđivati nastale situacije, te poduzimati promišljene<br />
korake.<br />
Mora imati smisao za rješavanje tehničkih i mehaničkih problema, što je osobito važno pri donošenju odluka<br />
o popravku različitih dijelova automobilskih motora i mehanizama. Automehaničar mora imati spretne ruke za<br />
montažu i demontažu ponekad i teže dostupnih dijelova vozila, mora imati normalan vid i razlikovati boje i mirise.<br />
Svoj posao automehaničar treba obavljati odgovorno, dosljedno i točno prema propisima, jer nemaran i nestručan<br />
rad može lako biti uzrok štete ili nesreće.<br />
33<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
34<br />
Uvjeti rada<br />
Automehaničar uglavnom radi u zatvorenim prostorijama, u stojećem položaju, a često i u drugim položajima.<br />
Pritom je izložen neugodnim mirisima i štetnim plinovima, prljavštini i otpadnim produktima. Katkad<br />
obavlja posao na povišenim mjestima ili u kanalima. Radi samostalno ili u timu, često u smjenama.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su alergije, smetnje dišnih organa i bolesti kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva, brodomehaničar, zrakoplovni mehaničar, autoelektričar, autolimar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavanje je moguće u automehaničarskim radionicama i servisima.<br />
Automehatroničar<br />
Kratak opis<br />
Automehatroničar objedinjuje poslove automehaničara i autoelektričara. Automehatroničar održava, servisira<br />
i popravlja mehaničke, električne i elektroničke sustave na vozilu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zanimanje automehatroničar novo je zanimanje u hrvatskom obrazovnom sustavu pa samo nekoliko škola<br />
na području Republike Hrvatske provodi obrazovanje za ovo zanimanje.<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer automehatroničar potrebno je imati završenu osnovnu školu<br />
te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita, izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog<br />
i završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Automehatroničar obavlja prijam vozila, postavlja dijagnozu i popravlja vozila ili prema potrebi upućuje vozilo<br />
specijaliziranim stručnjacima, uzimajući u obzir sve uzročno-posljedične veze pojedinih radova radi kvalitetnog<br />
uklanjanja neispravnosti na vozilu.<br />
Automehatroničar mora poznavati tehnologiju automehanike, način rada mehaničkih, električnih i elektroničkih<br />
sustava na vozilu te rukovanje suvremenom dijagnostičkom opremom.<br />
Glavni poslovi automehatroničara su tekuće održavanje, popravci pojedinih sklopova te generalni remont vozila.<br />
Pri tekućem održavanju, automehatroničar zamjenjuje, odnosno dopunjava odgovarajuće tekućine, kontrolira<br />
i podešava rad pojedinačnih mehanizama, kontrolira elektroinstalacije, mijenja i podešava svjetlosna<br />
tijela, mijenja potrošene dijelove.<br />
Kada se radi o kvarovima ili greškama u radu automobila, automehatroničar najprije ustanovljava uzrok,<br />
zatim odgovarajućim alatom rastavlja sklopove vozila, te popravlja kvar ili zamjenom neispravnog dijela ili<br />
popravljanjem neispravnog mehanizma.<br />
Pri generalnim remontima, automehatroničar mora pregledati i rastaviti sve sklopove, očistiti pojedine dijelove,<br />
ispitati i procijeniti njihovu upotrebljivost, te popraviti ili zamijeniti potrošene dijelove.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za popravak i održavanje modernih vozila nije više dostatno poznavanje mehaničkih sklopova i klasičnog<br />
sustava paljenja, već je potrebno opsežno poznavanje kako mehaničkih, tako i električnih i elektroničkih<br />
sustava na vozilu te rukovanje suvremenom dijagnostičkom opremom.<br />
Automehatroničari trebaju znati čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalu, komponentama, alatima,<br />
strojevima i uređajima za motorna vozila; znati samostalno koristiti računala u struci; planirati postupke i tijek<br />
rada, uporabu alata, materijala i komponenti; primijeniti postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim<br />
alatima; poznavati načela električnog mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije i upravljanja,<br />
upoznati organizaciju i radne procese autoradionice; rastaviti i sastaviti uređaje i dijelove sustava prilikom<br />
održavanja motornih vozila; poznavati i primijeniti postupke ispitivanja, otkrivanja, podešavanja, spajanja<br />
i otklanjanja pogrešaka mehaničkih, hidrauličnih, pneumatskih, električnih i elektroničkih uređaja i sustava<br />
motornih vozila; razumjeti principe rada dijelova motora, transmisije, sustava za kočenje i upravljanje te sustava<br />
za ovjes; upoznati osnove održavanja karoserije vozila, razviti svijest o važnosti redovitog održavanja<br />
motornih vozila i pridržavanja uputa proizvođača motornog vozila; osposobiti se za samostalno korištenje<br />
literature te usavršavanje u struci i zanimanju; kulturno i pristojno se ponašati sa strankama.<br />
Osim stručnih znanja, automehatroničari moraju imati dobar vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja. Razvijena<br />
motorika ruku i prstiju te preciznost i staloženost pri obavljanju posla, važni su u radu automehatroničara.<br />
Uvjeti rada<br />
Automehatroničari uglavnom rade u zatvorenim prostorijama, stojeći, a često i u drugim položajima. U radu<br />
su izloženi neugodnim mirisima i štetnim plinovima, prljavštini i otpadnim produktima. Ponekad se posao<br />
obavlja na povišenim mjestima ili u kanalima. Radi se samostalno ili u timu, često u smjenama.<br />
Osobe koje imaju smetnje vida i sluha te kronične bolesti ruku, nogu i kralježnice, ne mogu obavljati navedene<br />
poslove. Alergije, smetnje dišnih organa, epilepsija i neke psihičke bolesti također onemogućuju<br />
obavljanje ovih poslova.<br />
Srodna zanimanja<br />
Automehaničar, autoelektričar, brodomehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Automehatroničari se mogu zaposliti u remontnim i servisnim radionicama za popravak i održavanje vozila<br />
te mogu otvoriti vlastiti obrt nakon što polože majstorski ispit.<br />
35<br />
A<br />
Popis zanimanja
A<br />
Popis zanimanja<br />
36
Baletni plesač<br />
Kratak opis<br />
Baletni plesač pleše u baletnim predstavama. Plesne koreografije mogu biti klasične ili suvremene.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Baletni plesač mora imati odgovarajuće obrazovanje. Vježbanje baleta počinje vrlo rano. Djevojčice najčešće<br />
započinju između pete i osme godine u privatnim školama ili s učiteljima, a ozbiljniji trening počinje<br />
između desete i dvanaeste godine u nekoj od baletnih ili plesnih osnovnih škola. Formalno se školovanje<br />
može nastaviti u nekoj od srednjih plesnih škola. Uvjeti za upis su završena osnovna plesna škola i uspjeh na<br />
razredbenom ispitu, a školovanje traje četiri godine. Plesači mogu nastaviti obrazovanje na nekom od studija<br />
za suvremeni ples. Školovanje je jako naporno jer većina plesača pohađa i redovitu srednju i plesnu školu.<br />
Opis poslova<br />
Baletni plesač pleše u baletnom ili kakvom drugom plesnom ansamblu. Može biti član zbora, član zbora sa<br />
solističkim obvezama ili solist, i to: solist, prvi solist i prvak. Pleše koreografiju koju mu je dodijelio koreograf.<br />
To može biti ples u baletnom zboru, manji ili veći solo ili pak manja odnosno veća solistička uloga.<br />
Plesač mora vjerno slijediti zamisli koreografa, a korake i kombinacije mora osmisliti i uvježbati samostalno<br />
ili uz pomoć baletnog pedagoga. To najčešće vrijedi za članove baletnog zbora koji se moraju uskladiti sa<br />
svojim kolegama plesačima.<br />
Zadaća solista je nešto teža. Osim tehničkih problema, koji su kudikamo teži i složeniji nego problemi članova<br />
zbora, solisti moraju ponajprije oblikovati umjetnički izraz svoje uloge.<br />
Solisti moraju razumjeti što njihova uloga znači u dramaturškom tijeku cijele predstave, te kakve odnose<br />
imaju s partnerima odnosno s partnericama. Moraju voditi računa da njihova uloga pridonese jedinstvenom<br />
dojmu cijele predstave.<br />
Baletni plesač mora poštovati želje koreografa i kostimografa glede kostima, pojedinačnih dijelova opreme<br />
i raznih rekvizita. Treba voditi brigu o tehničkoj razini svog plesa, o pravilnoj prehrani i tjelesnoj masi, a i<br />
odgovarajućoj sposobnosti, kako bi mogao ispuniti svoje zadaće. Zato mora paziti na svoje zdravlje i prije<br />
plesa obavezno se zagrijati, kako bi maksimalno umanjio opasnost od ozljeda. Svoja znanja usavršava na<br />
svakodnevnim probama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Baletni plesač treba imati odgovarajuće obrazovanje. U nas je to diploma odnosno završni ispit na srednjoj<br />
baletnoj školi. Mora savladati elemente koje zahtijeva nastavni <strong>program</strong> klasičnog plesa i sporednih predmeta,<br />
karakterne i stilske plesove, repertoar i suvremene plesne tehnike.<br />
Baletni plesač treba brzo shvaćati različite plesne kombinacije, poznavati anatomiju ljudskog tijela, svladavati<br />
prostor i razumjeti glazbu na koju pleše. Plesač mora imati dobro zdravlje, tjelesnu snagu, izdržljivost, gipkost,<br />
okretnost, koordinaciju, skladnost i lakoću pokreta, te osjećaj za ritam i glazbu. Također treba razumjeti<br />
dramaturške zahtjeve svoje uloge i njezino mjesto u cjelokupnoj predstavi. Svoja znanja mora usavršavati na<br />
svakodnevnim probama.<br />
Za plesača je važna samodisciplina i stroge vježbe. Kako većina plesača ne pleše samostalno, moraju funkcionirati<br />
kao dio tima.<br />
Uvjeti rada<br />
Plesanje može biti naporno zbog svakodnevnih probi koje zahtijevaju višesatno vježbanje. Pleše se cijeli<br />
tjedan bez obzira na vikende i praznike. Ako se nastupa u drugim gradovima, često se putuje, i to najčešće<br />
vikendom. Većina je nastupa u večernjim satima.<br />
Uvjeti rada baletnog plesača nisu uvijek ugodni. Vlaga u prostoru, znoj, propuh, pretvrdi podovi u baletnoj<br />
dvorani ili na pozornici, buka, rad u dvije smjene – koji se zbog potrebe pred premijeru može i produžiti – sve<br />
to često dovodi do stresnih situacija i prevelikog umora. Potreban je izvanredan psihički napor da gledatelji<br />
ne opaze umor i da se predstave odvijaju bez vidljivih poteškoća.<br />
37<br />
B<br />
Popis zanimanja
B<br />
Popis zanimanja<br />
38<br />
Srodna zanimanja<br />
Plesač suvremenog plesa<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Plesači baleta najčešće se zapošljavaju u baletnim trupama pri kazališnim i baletnim ustanovama.<br />
Plesači imaju beneficirani radni staž zbog velike fizičke opterećenosti. Zbog velikih opterećenja većina plesača<br />
prestaje nastupati u kasnim tridesetim godinama, ali mogu nastaviti raditi na području plesa kao koreografi,<br />
učitelji plesa, plesni pedagozi, treneri ili umjetnički direktori.<br />
Bankovni službenik<br />
Alternativni naziv: Bankovni činovnik<br />
Kratak opis<br />
Bankovni su službenici zaposleni u poslovnicama, uredima i na šalterima banaka. Njihovi su poslovi vrlo raznovrsni<br />
i uglavnom su određeni mjestom na kojem rade.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Bankovni službenici najčešće imaju srednjoškolsko stručno obrazovanje ekonomskog, matematičkog, upravno-pravnog<br />
ili gimnazijskog smjera. Banke svoje nove zaposlenike osposobljavaju za poslove bankovnih<br />
službenika tijekom uvođenja u posao. Osposobljavanje uglavnom pokriva područja komunikacije, stranih<br />
jezika, informatike i sl. te je određeno potrebama radnog mjesta.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi bankovnih službenika vrlo su raznovrsni i uglavnom su određeni radnim mjestom pojedinca. Oni<br />
koji su zaposleni u poslovnici banke provjeravaju stanje novca u trezoru, kontroliraju količinu uplate i isplate,<br />
provjeravaju čekove, te pomažu kolegama na šalteru prilikom izdavanja informacija klijentima. Bankovni<br />
službenici u uredima uglavnom popunjavaju ugovore za kredite, kontroliraju namjensko korištenje kredita,<br />
obračunavaju i naplaćuju kamate, otvaraju i vode račune klijenata, vode evidenciju spisa i arhiviraju ih itd.<br />
Posao bankovnih službenika razlikuje se po složenosti, ovisno o radnom iskustvu potrebnom za obavljanje<br />
određenih zadaća i odgovornosti koje sa sobom donosi.<br />
Početnik obično preuzima jednostavnije zadaće, primjerice sređivanje pošte i odgovaranje na telefonske<br />
upite. Bilježi kreditne, gotovinske i čekovne transakcije unutar banke. Pritom koristi osobno računalo.<br />
Bankovni službenik radi sa strankama. Sređuje gotovinske naloge i terećenja. Otvara i zatvara bankovne račune<br />
za stranke. Neki službenici na bankovnim šalterima obavljaju redovite gotovinske transakcije.<br />
Stjecanjem radnog iskustva bankovni službenik može postati glavni blagajnik, koji vodi brigu o preciznom<br />
evidentiranju dnevnih transakcija. Neki rade u deviznom odjelu, gdje obavljaju poslove sa stranom valutom<br />
i putnim čekovima te daju savjete o osiguranju. U ime stranaka obavljaju plaćanja u inozemstvu i daju informacije<br />
o stanju na inozemnom tržištu.<br />
U nekim bankama službenik višeg stupnja s ovlaštenjem stranke kupuje i prodaje dionice, sređuje sigurno<br />
pohranjivanje vrijednih predmeta i osigurava da stranke nude odgovarajuće jamstvo za bankovni polog.<br />
Često radi na radnom mjestu nadzornika.<br />
Iskusni službenici na visokom položaju surađuju s menadžerima na izradi izvještaja, analizi bilanci i u pregovorima<br />
sa strankama. Upozoravaju na povoljne prodajne i tržišne prilike.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Poželjno je da bankovni službenici imaju dobre matematičke sposobnosti, razvijene komunikacijske vještine,<br />
te da su skloni obavljanju administrativnih poslova. Bankovni se službenici ne smiju bojati odgovornosti koju<br />
nosi rad s velikom količinom novca, moraju biti spremni na obavljanje rutinskih poslova i svakodnevni rad na<br />
računalu. Njihov je rad strogo kontroliran i zahtijeva veliku preciznost. U radu s klijentima moraju biti ljuba-
zni, obazrivi i taktični, te davati jasne i točne naputke kojima je osigurana korektna bankarska usluga. Često<br />
se od njih traži i da samostalno donose odluke o nekim manjim problemima. Dodatnim osposobljavanjem<br />
usavršavaju svoja znanja i vještine komunikacije, prodaje, rada na računalu i stranih jezika.<br />
Uvjeti rada<br />
Bankovni službenici rade u uređenim poslovnim prostorijama banaka koje obično dijele s nekoliko kolega<br />
što obavljaju slične poslove. Radni je prostor opremljen osobnim računalima i terminalima. Ponekad su takve<br />
prostorije dosta bučne zbog uporabe telefona i ostale uredske opreme. Rad se odvija od ponedjeljka do<br />
petka ili subote, najčešće u jednoj smjeni.<br />
Posao često zahtijeva ponavljanje istih zadaća, dugotrajan boravak u istoj prostoriji i visok stupanj pozornosti.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su teži poremećaji vida, sluha i govora, slaba motorička spretnost<br />
ruku i prstiju, te bolesti kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poštanski službenik, upravni referent, knjigovodstveni službenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Bankovni službenici zapošljavaju se u bankama.<br />
Bibliotekar<br />
Alternativni naziv: Knjižničar<br />
Kratak opis<br />
Bibliotekari su stručnjaci koji uspostavljaju, razvijaju, održavaju i vode brigu o građi i organizaciji neke knjižnice<br />
te pomažu korisnicima u korištenju i pronalaženju knjižnične građe.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja bibliotekara potrebno je završiti preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom<br />
fakultetu. Bibliotekarstvo se može upisati na Sveučilištu u Zagrebu te na Sveučilištu u Osijeku. Studij<br />
bibliotekarstva organiziran je prema modelu 3+2 (trogodišnji preddiplomski studij i dvogodišnji diplomski<br />
studij). Na Odsjeku informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu može se upisati i poslijediplomski<br />
znanstveni studij informacijskih znanosti. Sveučilište u Zadru u suradnji s Odsjekom za informacijske<br />
znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku također izvodi studij bibliotekarstva. Na tom studiju može se<br />
studirati izvanredno i redovito, a uvjeti za upis su završen dodiplomski studij i potvrda o zaposlenju u knjižnici<br />
ili u nekim drugim srodnim ustanovama. Nakon završenog studija bibliotekarstva i nakon godine dana<br />
rada u knjižnici, potrebno je položiti državni stručni ispit za bibliotekara.<br />
Opis poslova<br />
Bibliotekari obavljaju poslove oblikovanja, postavljanja, održavanja i diobe zbirki građe i informacijskih izvora u<br />
knjižnici. Također obavljaju i poslove pripreme fonda knjižnice, što podrazumijeva izbor i nabavu knjižnične građe,<br />
prikupljanje i analizu zahtjeva korisnika, plan nabave knjiga, organizaciju fonda knjižnice, reviziju i otpis knjiga te<br />
procjenjivanje knjižničnog fonda. Također obrađuju knjižničnu građu: provode bibliografsku obradu, sadržajnu<br />
analizu za potrebe klasifikacije, predmetnu analizu te izradu anotacija i sažetaka. Bibliotekari organiziraju, održavaju<br />
i razvijaju informacijska pomagala za pretraživanje i pronalaženje informacija o tiskanoj i elektroničkoj građi.<br />
Također su na usluzi korisnicima knjižnice, kojima pomažu u odabiru i pronalaženju potrebne literature.<br />
Postoje različite vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju: nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske,<br />
općeznanstvene i specijalne knjižnice. Rad u svakoj od njih ima svoje specifičnosti pa se bibliotekari tijekom rada<br />
mogu specijalizirati za određena područja bibliotekarstva: katalogizaciju, klasifikaciju knjiga, izradu knjižničnih<br />
zbirka, razvoj i izradu knjižnične baze podataka, nabavu knjiga i međubibliotečnu posudbu i dr. O samom bibliotekaru<br />
uvelike ovisi organiziranje i osmišljavanje kulturnih i drugih aktivnosti knjižnice, namijenjenih informiranju<br />
39<br />
B<br />
Popis zanimanja
B<br />
Popis zanimanja<br />
40<br />
i obrazovanju različitih skupina korisnika. Tako bibliotekari sudjeluju u organizaciji, pripremi i provedbi književnih i<br />
filmskih tribina, natjecanja u znanju, književnih susreta, večeri poezije, promocije različitih glasnika, te predstavljanju<br />
knjiga, tematskih izložaba i sl. Bibliotekari se tijekom svog rada, ovisno o vlastitim interesima i mogućnostima<br />
koje im daje knjižnica u kojoj su zaposleni, mogu posvetiti pripremi, održavanju i razvoju posebnih služba i usluga<br />
namijenjenih djeci i mladeži, korisnicima s posebnim potrebama (npr. slijepe i disleksične osobe te drugi), osobama<br />
starije životne dobi, pripadnicima nacionalnih manjina i dr.<br />
Bibliotekari koji su zaposleni u školama, u suradnji s nastavnicima, rade na pripremi nastave, poglavito obrazovanja<br />
na daljinu, obavljaju poslove nabave stručne i druge literature, multimedijskih izvora znanja, brinu o pretplati<br />
na odgovarajuću periodiku, izrađuju tematske bibliografije i anotacije, razvijaju informatizaciju škole te potiču<br />
kulturu čitanja učenika organiziranjem raznih tematskih radionica i izložaba.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Bibliotekari bi, prije svega, trebali imati svestranu opću kulturu i biti dobro informirani i upućeni u promjene i novine<br />
koje se odnose na informacije i njihovu obradu. Sposobnosti analitičkog mišljenja, raščlanjivanja i poopćavanja te<br />
organiziranja i planiranja, vrlo su važne za rad u knjižnici, posebice pri organiziranju i klasificiranju knjižnične građe.<br />
Vještine pismenog i usmenog izražavanja te poznavanje barem jednog stranog jezika nužni su u radu bibliotekara.<br />
U kontaktima s korisnicima knjižnice važne su komunikacijske vještine te ljubaznost, susretljivost i spremnost<br />
na pomoć i davanje informacija. Sposobnost prevođenja korisničkog zahtjeva u jezik informacijskih izvora u knjižnici<br />
stječe se iskustvom. U suvremenoj knjižnici, posebice u većim knjižnicama koje imaju veliki broj korisnika, važno<br />
je brzo reagiranje i sposobnost brzog učenja novih tendencija u bibliotekarstvu (računalne tehnologije i sl.). U<br />
posljednje vrijeme, timski rad postaje sve važniji zbog sve složenijih zadataka koji se postavljaju pred bibliotekara.<br />
Uvjeti rada<br />
Ovisno o veličini i broju korisnika neke knjižnice, poslovi bibliotekara i uvjeti rada u određenoj knjižnici uvelike<br />
se razlikuju. Bibliotekari uglavnom rade u osmosatnim smjenama (prijepodnevne i poslijepodnevne<br />
smjene) te jednom ili dva puta mjesečno rade subotom. Ako su zaposleni u većim knjižnicama (primjerice<br />
nacionalnim, sveučilišnim i sl.), specijaliziraju se za određena područja bibliotekarstva (npr. arhivistiku, katalogizaciju<br />
i sl.), iako prema potrebi rade i druge knjižnične poslove (kontakti s korisnicima i sl.). Ovisno o<br />
specijalizaciji, mogu raditi u timu ili samostalno. Radno vrijeme uglavnom provode u zatvorenim prostorijama.<br />
Povremeno odlaze na stručna usavršavanja i predavanja, promocije knjiga i druge događaje važne za<br />
knjižničarstvo.<br />
Srodna zanimanja<br />
Arhivisti, dokumentalisti i razni drugi informacijski stručnjaci<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Bibliotekari se zapošljavaju u javnim i privatnim gradskim knjižnicama, nacionalnim i sveučilišnim te drugim<br />
specijaliziranim knjižnicama. Knjižnične poslove mogu obavljati i u drugim ustanovama, u kojima postoji<br />
dovoljno velika knjižnična građa o kojoj je potrebno voditi evidenciju, te biti na usluzi korisnicima. To mogu<br />
biti osnovne i srednje škole, znanstvene i obrazovne ustanove, kao što su instituti, visoke škole, fakulteti i dr.<br />
Biolog<br />
Kratak opis<br />
Biolog proučava živa bića (biljke, životinje, ljude i mikroorganizme) i njihove odnose s okolinom.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja biologa predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina pri biološkom odsjeku<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.<br />
Nakon završenog trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik biologije, a nakon dvogodišnjeg<br />
diplomskog studija (3+2) stječe se naziv magistar biologije.
Opis poslova<br />
Poslovi biologa mogu biti vrlo raznovrsni. Neki se biolozi bave provođenjem istraživanja da bi unaprijedili<br />
znanja i spoznaje o strukturi i funkciji živih organizama. Oni provode mnoga terenska i laboratorijska ispitivanja<br />
i pokuse kako bi otkrili složene međuodnose u ekosustavu. Neki biolozi provode istraživanja usmjerena<br />
na razvoj novih farmakoloških sredstava, očuvanje okoliša, povećanje rodnosti biljaka i sl. Posebnu skupinu<br />
čine nastavnici što podučavaju biologiju u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima.<br />
Biologe je moguće svrstati u neku od užih skupina, ovisno o području biologije kojim se bave. Botaničari<br />
proučavaju svijet biljaka, njihovu strukturu i funkciju, te se bave utvrđivanjem uzroka i liječenjem biljnih<br />
bolesti i sl. Zoolozi proučavaju životinje, njihovo ponašanje, bolesti, porijeklo, te provode eksperimente na<br />
njima u prirodnim i laboratorijskim uvjetima. Također ispituju strukturu tkiva i organa secirajući uginule životinje.<br />
Ekolozi istražuju međusobnu povezanost živih bića i njihove okoline. Donose odluke vezane uz zaštitu<br />
prirode i očuvanje okoliša. Fiziolozi proučavaju životne funkcije biljaka, životinja i ljudi. Mikrobiolozi se bave<br />
ispitivanjem mikroorganizama, utjecajem antibiotika na njih i sl., dok se molekularni biolozi bave upoznavanjem<br />
procesa nasljeđivanja i genetskog materijala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja usvojenih na fakultetu iz različitih područja biologije za obavljanje ovih poslova vrlo je važna<br />
ljubav prema prirodi, te interes za nju. Sposobnost uočavanja detalja i povezivanja činjenica, te logičko zaključivanje<br />
prijeko su potrebni za obavljanje ovog posla. Za biologe koji se bave provođenjem terenskih istraživanja<br />
poželjne su osobine dobra fizička kondicija i prilagodljivost na život u različitim životnim uvjetima. Za<br />
pisanje izvještaja i znanstvenih radova nakon provedenih istraživanja osobito je važna sposobnost govornog<br />
i pismenog izražavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Veći dio poslova biologa odvija se u laboratoriju. Neki biolozi rade s opasnim mikroorganizmima i/ili otrovnim<br />
kemikalijama, pa stoga moraju voditi računa o osobnoj zaštiti i zaštiti okoliša. Ponekad biolog provodi<br />
terenska istraživanja, gdje se mora prilagoditi životu u prirodi.<br />
Biolozi zaposleni u školama ili na fakultetima rade u učionicama ili školskim laboratorijima. Njihov se rad<br />
odvija u smjenama. Nastava se povremeno odvija izvan uobičajenog radnog vremena, na laboratorijskim<br />
vježbama ili u prirodnom okolišu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor biologije, biokemičar, inženjer šumarstva, farmaceut, veterinar, liječnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Biolozi se zapošljavaju u znanstvenoistraživačkim institutima, farmaceutskim tvrtkama, te u obrazovnim<br />
ustanovama, kao što su osnovne i srednje škole te fakulteti.<br />
Bravar<br />
Kratak opis<br />
Bravari se bave proizvodnjom različitih ručnih alata, jednostavnijih dijelova strojeva, metalnih ograda, metalnih<br />
prozora, vrata i drugih metalnih građevinskih elementa, metalnog namještaja itd. Brave, ključevi i zasuni,<br />
po kojima je ovo zanimanje dobilo ime, danas se uglavnom izrađuju tvornički i automatskim strojevima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer bravar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
41<br />
B<br />
Popis zanimanja
B<br />
Popis zanimanja<br />
42<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Bravar je jedno od starijih i osnovnih zanimanja metalske struke. Njihova je zajednička karakteristika ponajprije<br />
ručna obrada metala. Zbog raznovrsnosti teško je nabrojati sve radne postupke kojima bravar mora ovladati.<br />
Svaki bravar mora znati čitati nacrte i razumjeti tehničku dokumentaciju. Kad dobije radni nalog bez nacrta<br />
ili dokumentacije, mora sam izraditi skicu i odabrati odgovarajući materijal. Po predloženom ili vlastitom<br />
nacrtu crta na odabranom materijalu oblike i mjere, koje potom ručno ili strojno izrezuje.<br />
Tako grubo oblikovane predmete izrađuje u gotove proizvode – piljenjem, bušenjem, rezanjem navoja, glodanjem,<br />
brušenjem, zakivanjem, zavarivanjem i drugim postupcima obrade, te ih montira. Osim ručnih alata<br />
koristi i jednostavne strojne alate, kao što su bušilica, mehanička dlijeta, strojne škare, pile za metal, brusilice<br />
i drugo. Za spajanje dijelova mora ovladati i osnovama zavarivanja.<br />
Bravari održavaju metalne proizvode, rastavljaju, sastavljaju i ispituju dijelove metalnih konstrukcija, građevne<br />
stolarije od metala, spremnika i sličnih metalnih proizvoda.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja bravara obuhvaćaju temeljna znanja obrade metala (piljenje, glodanje, rezanje, brušenje, zakivanje).<br />
Međutim, da bi obavio svoj posao, bravar mora poznavati svojstva i načine obrade različitih metala,<br />
znati očitavati tehničke nacrte, a često puta ih i sam izrađivati. Osim metala, bravari trebaju poznavati i plastični<br />
materijal, njegova svojstva i primjenu.<br />
Bravar mora imati dobru spretnost ruku, sposobnost prostornog predočavanja i smisao za tehniku i rješavanje<br />
tehničkih problema, a poželjna je i kreativnost. Pritom treba biti precizan i točan. Također mora poznavati<br />
proces zaštite metala od korozije galvaniranjem, emajliranjem, bojenjem i sl.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti u kojima bravar radi su raznovrsni, kao što su raznovrsni i njegovi radni postupci, poslovi i proizvodi.<br />
Tako bravar može raditi u zatvorenim prostorijama – radionicama, ali ponekad i na otvorenom, u različitim<br />
vremenskim uvjetima. Velik dio posla obavlja stojeći, uz često dizanje težih tereta. Uz to, prisutna je buka<br />
strojeva, metalna prašina, često i prljavština, bljeskanje, mirisi i dim pri zavarivanju. Pri radu postoji povećana<br />
mogućnost ozljeđivanja, osobito ruku i očiju. Nužno je strogo uvažavanje mjera zaštite na radu i korištenja<br />
zaštitnih sredstava – zaštitnih naočala, pregača, rukavica, posebnih zaštitnih cipela i sl.<br />
Srodna zanimanja<br />
Strojobravar, glodač, strugač, brusač, alatničar i limar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Bravar se može zaposliti u metalskoj industriji, građevinarstvu i u ostalim industrijskim granama te u obrtničkim<br />
radionicama.
Brodocjevar<br />
Alternativni naziv: Instalater brodskih instalacija<br />
Kratak opis<br />
Brodocjevar/instalater brodskih instalacija izrađuje cijevi (kroz koje prolazi gorivo, voda, komprimirani zrak i<br />
sl.) i montira ih na brod kao cjevovode. Kad je instalacija dovršena, provjerava brtvljenje na spojevima, otklanja<br />
eventualne nedostatke i cjelokupni uređaj pušta u rad.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Brodocjevari/instalateri brodskih instalacija obrazuju se u industrijskim školama, redovitim sustavom obrazovanja<br />
ili <strong>program</strong>om za izobrazbu odraslih koje traje tri godine. Programom za izobrazbu odraslih možete<br />
steći i zvanje pomoćnog brodocjevara nakon nekoliko mjeseci.<br />
Ponekad se prekvalifikacija ili stručno osposobljavanje za brodocjevara obavlja unutar poduzeća (najčešće<br />
brodogradilišta).<br />
Nakon završetka <strong>program</strong>a osposobljavanja unutar poduzeća stječu se vještine, sposobnosti i znanja za<br />
obavljanje jednostavnijih poslova, odnosno znanje za obavljanje poslova pomoćnog brodocjevara.<br />
Opis poslova<br />
Brodocjevar prema nacrtu označava položaj cjevovoda na unutarnjim stjenkama broda, te uzima mjere za<br />
potrebne zavoje i koljena na cijevima. Izrađuje cijevi savijanjem, narezivanjem na krajevima, rezanjem, proširivanjem<br />
i sužavanjem. Prije montiranja na brod cjevovod, koji se sastoji od cijevi, ventila i zasuna, ispituje<br />
tlačenjem. Brodocjevar montira na brod cijevi za komprimirani zrak, paru i vodu, kanalizaciju, gorivo, mazivo<br />
za pogonske strojeve, uređaje i mjerne instrumente.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Brodocjevar mora znati rukovati brusilicama, kliještima, ključevima, turpijama, pilama i sličnim alatima i strojevima<br />
za savijanje, rezanje, proširivanje i sužavanje cijevi, zatim obavljati poslove tzv. „puntiranja“, što je prva<br />
faza zavarivanja, te čitati tehničke nacrte i koristiti mjerne alate, kao što su šestar, kutomjer, libela i dr.<br />
Brodocjevari trebaju imati dobru sposobnost prostornog predočavanja i smisao za rješavanje tehničkih problema,<br />
te poznavati mjere zaštite na radu. Brodocjevar mora biti snažan i zdrav te imati dobar sluh i vid.<br />
Donja dobna granica za obavljanje poslova brodocjevara je 18 godina, što je regulirano Pravilnikom o poslovima<br />
s posebnim uvjetima rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Brodocjevar radi u zatvorenom prostoru u radionicama, tvorničkim halama, na brodu, ali i na otvorenom. Ponekad<br />
radi u skučenom prostoru, najčešće stojeći, čučeći, ali i u drugim položajima. Povremeno radi na visini,<br />
često je izložen buci i radu u nepovoljnim mikroklimatskim i makroklimatskim uvjetima (metalna prašina i<br />
sl.). U radu se treba pridržavati mjera zaštite na radu. Za obavljanje poslova brodocjevara nepovoljne mogu<br />
biti kronične smetnje dišnog sustava (astma, bronhitis), vrtoglavice, nesvjestice, kronične bolesti unutarnjih<br />
organa (posebno krvožilnog sustava), teže deformacije kralježnice, slab vid, neuroze i psihoze, povećan i<br />
sniženi arterijski tlak.<br />
Srodna zanimanja<br />
Brodomonter, vodoinstalater, zavarivač, bravar, brodomehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Brodocjevari su traženi na tržištu rada i relativno se lako zapošljavaju u brodograđevnoj industriji.<br />
Ostale informacije<br />
Ako ste zainteresirani za osposobljavanje za poslove brodocjevara, detaljnije informacije možete potražiti ili<br />
u regionalnim uredima Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje ili u nekom od brodogradilišta.<br />
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada možete pronaći na Internet stranici Narodnih novina.<br />
43<br />
B<br />
Popis zanimanja
B<br />
Popis zanimanja<br />
44<br />
Brodomehaničar<br />
Alternativni naziv: Brodski mehaničar<br />
Kratak opis<br />
Brodomehaničar/brodski mehaničar popravlja i održava brodske pogonske motore, prijenosnike pogona i<br />
ostalu opremu za pogon broda (npr. propelere), uređaje za navigacijsko upravljanje, grijanje i klimatizaciju.<br />
Ponekad radi i u proizvodnji dijelova brodskih strojeva i uređaja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer brodomehaničar potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Brodomehaničar radi na izradi i sastavljanju dijelova brodskih strojeva i uređaja, a i na njihovim popravcima.<br />
Također radi na održavanju brodskih strojeva i uređaja te rukuje brodskim strojevima i postrojenjima, kao<br />
što su: sustavi hlađenja, glavni pogonski strojevi, osovinski vod i propeler, kormilo, brodski kotlovi i turbine,<br />
palubni radni strojevi, sisaljke i instalacije, uređaji za regulaciju i upravljanje te sigurnosni brodski uređaji.<br />
Tijekom rada stroja brodomehaničar podmazuje njegove dijelove, upućuje na poremećaje u radu, zaustavlja<br />
strojeve, pogonske i pomoćne motore, uređuje brodsku hidrauliku, cjevovode na brodu za goriva, maziva,<br />
vodu i dr. Unutar redovitog održavanja otklanja kvarove, skida i zamjenjuje oštećene dijelove, čisti dijelove<br />
motora, crpke, uređaje za hlađenje i obavlja montažu nakon popravka. Pri montaži brodskih motora i strojeva<br />
na osnovi tehničke dokumentacije montira podsklopove i sklopove motora, kompresora, crpki, uređaja<br />
pneumatike i hidraulike itd. Ponekad radi i u proizvodnji dijelova i sklopova broda, te tada izrađuje i održava<br />
metalne konstrukcije i oplate broda. U radu koristi razne alatne strojeve (bušilice, brusilice), strojne, ručne i<br />
kontrolne alate, te alate za stezanje i centriranje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Brodomehaničar mora znati rukovati raznim alatima, alatnim strojevima, a i aparatima za ispitivanje i računalnim<br />
testerima. Potrebno je razumijevanje tehnološke dokumentacije te sposobnost čitanja radioničkih<br />
nacrta i skica.<br />
Za obavljanje poslova brodomehaničara potrebno je imati sposobnost točnog i brzog zapažanja, dobru sposobnost<br />
prostornog predočavanja i smisao za rješavanje tehničkih problema. Brodomehaničari moraju biti<br />
zdravi, fizički snažni i izdržljivi, te imati dobar vid, sluh i spretne ruke. Odgovornost i vještina timskog rada<br />
također su važni. Ako brodomehaničar radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, donja dobna granica za<br />
obavljanje poslova je 18 godina, što je regulirano Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni uvjeti brodomehaničara razlikuju se prema mjestu zaposlenja. Brodomehaničari zaposleni u radionicama,<br />
brodogradilištima i brodskim strojarnicama često rade izloženi buci i nepovoljnoj temperaturi. Njihov<br />
je posao tjelesno zahtjevan, jer rade u pognutom položaju, na povišenim mjestima, a katkada prenose i premještaju<br />
teže terete. Brodomehaničari koji rade na brodovima mnogo vremena provode na putovanjima. U<br />
radu se treba pridržavati mjera zaštite na radu.<br />
Kronične smetnje respiratornog sustava, kronične bolesti unutarnjih organa (osobito srca i krvnih žila), vrtoglavice,<br />
nesvjestice, teže deformacije kralješnice, slab vid, neuroze i psihoze, mogu biti kontraindikacije za<br />
obavljanje ovog posla.
Srodna zanimanja<br />
Tehničar za brodostrojarstvo, strojarski tehničar, automehaničar, zrakoplovni mehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Brodomehaničari se uglavnom zapošljavaju u brodograđevnoj industriji.<br />
Brodomonter<br />
Alternativni naziv: Brodograditelj metalnog broda<br />
Kratak opis<br />
Brodomonter izrađuje i popravlja oštećene dijelove brodske konstrukcije i brodskog trupa. Oblikuje, postavlja<br />
i spaja metalne dijelove pri izgradnji ili popravku brodova.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za brodomontera/brodograditelja metalnog broda obrazuje se u industrijskim školama, redovitim sustavom<br />
obrazovanja ili <strong>program</strong>om za izobrazbu odraslih. Obrazovanje traje tri godine. Programom za izobrazbu<br />
odraslih moguće je steći i zvanje pomoćnog brodomontera, nakon nekoliko mjeseci.<br />
Ponekad se prekvalifikacija ili stručno osposobljavanje za brodomontera obavlja unutar poduzeća (najčešće<br />
brodogradlišta).<br />
Nakon završetka <strong>program</strong>a osposobljavanja unutar poduzeća stječu se vještine, sposobnosti i znanja za<br />
obavljanje jednostavnih poslova, odnosno znanje za obavljanje poslova pomoćnog brodomontera.<br />
Opis poslova<br />
Brodomonter radi na izradi (gradnji) metalnog broda. Montira gotove brodske i ostale sekcije, sastavlja brodski<br />
trup ili konačni proizvod, a dotrajale dijelove zamjenjuje novoizgrađenim te centrira elemente sekcija i gotove<br />
sekcije brodskih i ostalih konstrukcija. Na osnovi tehničko-tehnološke dokumentacije utvrđuje sredstva i redoslijed<br />
rada. Označava sastavne dijelove metalnih konstrukcija kao pripremu za njihovu obradu, označava pozicije<br />
rezanja na brodskim limovima i profilima, obrađuje i oblikuje metalne konstrukcije, sastavlja elemente brodskih<br />
sekcija izrađene od lima, prilagođava profile i limove zadanim dimenzijama. Zadaća brodomontera je ručna i strojna<br />
obrada materijala, uporaba i održavanje alata, strojeva, uređaja i mjerila za gradnju metalnog broda.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Brodomonter treba znati rukovati brusilicama, kliještima, ključevima, turpijama, pilama i sličnim alatima i<br />
strojevima za rezanje i savijanje limova. Poznaje poslove tzv. „puntiranja“, što je prva faza zavarivanja. Treba<br />
znati koristiti alate, te mora poznavati čitanje tehničkih nacrta.<br />
Brodomonter treba biti u dobroj tjelesnoj kondiciji, imati dobru okulomotornu koordinaciju (usklađeni rad<br />
ruku i očiju) te sposobnost prostornog predočavanja i smisao za rješavanje tehničkih problema. S obzirom<br />
na stalno stajanje te često dizanje i nošenje težih predmeta, brodomonter mora biti dobrog općeg zdravstvenog<br />
stanja, a osobito važno je da nema zdravstvenih poteškoća s rukama, nogama i kralježnicom. Mora<br />
imati i dobar vid. Potrebno je poznavati mjere zaštite na radu. Donja dobna granica za obavljanje poslova<br />
brodomontera je 18 godina, što je regulirano Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Brodomonter radi u zatvorenim i otvorenim prostorima, u radionicama, tvorničkim halama i na brodu. Ponekad<br />
radi na većim visinama i skelama. Često je izložen buci, promjenama temperature i radu u nepovoljnim<br />
mikroklimatskim i makroklimatskim uvjetima (metalna prašina i sl.). Radi stojeći, čučeći, klečeći, te u pognutim<br />
ili visećim položajima. U radu se treba pridržavati mjera zaštite na radu.<br />
Za obavljanje poslova brodomontera, kontraindikacije su kronične smetnje respiratornog sustava (astma, bronhitis),<br />
bolesti vestibularnog aparata (vrtoglavice, nesvjestice), kronične bolesti unutarnjih organa (posebno krvožilnog<br />
sustava), teže deformacije kralježnice, slab vid, neuroze i psihoze te povišen ili snižen arterijski tlak.<br />
45<br />
B<br />
Popis zanimanja
B<br />
Popis zanimanja<br />
46<br />
Srodna zanimanja<br />
Brodocjevar, bravar, limar, zavarivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Brodomonteri su traženi na tržištu rada i relativno se lako zapošljavaju u brodograđevnoj industriji.<br />
Ostale informacije<br />
Ako ste zainteresirani za osposobljavanje za poslove brodomontera, detaljnije informacije možete potražiti<br />
ili u regionalnim uredima Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje ili u nekom od brodogradilišta.<br />
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada možete pronaći na internet stranici Narodnih novina.<br />
Burzovni posrednik<br />
Alternativni naziv: Broker<br />
Kratak opis<br />
Burzovni se posrednik bavi analizom tržišta i savjetovanjem pojedinaca o mogućnostima povoljne kupnje i<br />
prodaje dionica i obveznica.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje burzovnog posrednika potrebno je imati najmanje stupanj preddiplomske razine obrazovanja,<br />
najčešće ekonomskog ili pravnog usmjerenja. Također je potrebno položiti ispit za brokerskog savjetnika i<br />
dobiti svjedodžbu za obavljanje brokerskih poslova. Svjedodžbu izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih<br />
usluga, u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i Pravilnikom o ispitu za obavljanje poslova<br />
brokera i investicijskog savjetnika.<br />
Opis poslova<br />
Burzovni se posrednik bavi analizom tržišta i savjetovanjem klijenata o mogućnostima povoljne kupnje i<br />
prodaje dionica i obveznica.<br />
Prikuplja detaljne informacije o stanju na tržištu, obavještava o tome korisnike, savjetuje ih na temelju provedenih<br />
analiza tržišnih tendencija te posreduje pri transakcijama na tržištu kapitala, novca te tržištu roba<br />
i usluga. S klijentima sklapa ugovore o zastupanju, obavlja transakcije u njihovo ime, o čemu vodi iscrpnu<br />
evidenciju, organizira i pohranjuje podatke te o svim poduzetim aktivnostima izvještava klijenta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za uspješno obavljanje poslova burzovnog posrednika potrebna su znanja iz područja ekonomije i prava<br />
te dobro poznavanje engleskoga jezika. Burzovni posrednik mora imati sposobnost brzog opažanja, analitičkog<br />
mišljenja, sposobnost brze obrade velikoga broja informacija, te razvijene komunikacijske vještine.<br />
Nadalje, treba biti precizan i usmjeren na detalje, komunikativan, samostalan, siguran i otporan na stres.<br />
Svakodnevno mora pratiti stanja i promjene na tržištu.<br />
Uvjeti rada<br />
Burzovni posrednik posao uglavnom obavlja u uredu koristeći se telefonom, računalom i internetom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Zastupnik u prodaji nekretnina, zastupnik u prodaji osiguranja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Burzovni posrednici zapošljavaju se u brokerskim institucijama ili brokersko-posredničkim tvrtkama i bankama.
Carinik<br />
Kratak opis<br />
Carinik kao ovlašteni službenik državne carinske službe provodi zakon i propise na carini. Obavlja carinski<br />
nadzor nad robom i putnicima na međunarodnim graničnim prijelazima. Evidentira svaki značajniji uvoz ili<br />
izvoz robe, a i promet robe i putnika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog posla potrebno je imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu. Uz to je potrebno<br />
poznavanje jednog stranog jezika te položen državni stručni ispit koji obuhvaća poznavanje osnova<br />
političkog sustava Republike Hrvatske, vanjskotrgovinskog i deviznog sustava, carinskog i poreznog sustava,<br />
carinskih tarifa te poznavanje robe.<br />
Opis poslova<br />
Carinik, kao službenik državne carinske službe, provjerava putne isprave osoba koje prelaze državnu granicu,<br />
njihovu prtljagu i prijevoznu dokumentaciju. Posao obavlja u carinarnicama na kopnenim, željezničkim<br />
i pomorskim graničnim prijelazima ili u zračnim lukama. Pitanje koje carinik obavezno postavlja putnicima<br />
je: „Imate li što prijaviti?“, a odnosi se na robu koja podliježe carinjenju. Ako je odgovor negativan, carinik<br />
pregledava unutrašnjost prijevoznog sredstva, a ako je potrebno i odjeću putnika kako bi se uvjerio da se u<br />
zemlju doista ne unosi roba koja podliježe carinjenju. Ako carinik otkrije robu koju, primjerice, vozač na graničnom<br />
prijelazu nije prijavio, a bio je dužan to učiniti, ocarinit će ga u skladu s važećom carinskom tarifom.<br />
Stoga carinik mora dobro poznavati popis robe koja podliježe carini, carinske i devizne propise te novosti na<br />
tom području.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim završene srednje škole carinik nakon praktičnog osposobljavanja mora položiti državni stručni ispit.<br />
Tijekom osposobljavanja carinik se upoznaje sa carinskim zakonom i zakonom o carinskoj službi, upoznaje<br />
razvrstavanje robe po carinskim tarifama, carinske postupke u robnom i putničkom prometu te carinskoupravni<br />
postupak. Upoznaje načine otkrivanja krijumčara i krijumčarene robe, postupke u kontroli putnika<br />
i njihove prtljage, devizno zakonodavstvo, propise s područja vanjskotrgovinskog poslovanja, propise s područja<br />
poreznog zakonodavstva i postupke za kažnjavanje prekršaja. Nakon uspješno položenog stručnog<br />
ispita, počinje raditi kao carinik – ovlaštena službena osoba.<br />
Carinik mora biti pošten i odgovoran. Svoj posao treba obavljati vrlo pedantno, disciplinirano, korektno, dosljedno<br />
provoditi zakone i jednako pristupati svim strankama. Nepotkupljivost je također bitna osobina za<br />
rad u ovom zanimanju, jer je to posao pun iskušenja u kojem se može vrlo lako zloupotrijebiti položaj da bi<br />
se ostvarila vlastita dobit.<br />
Posao carinika podrazumijeva dobro opće tjelesno zdravlje, dobar vid i sluh, komunikativnost i pristojno<br />
ponašanje sa strankama.<br />
Uvjeti rada<br />
Carinik najčešće radi na graničnom prijelazu, gdje pregledava putnike i njihovu prtljagu na otvorenome.<br />
Posao mu mogu otežavati vremenske nepogode, ispušni plinovi i doticaj s različitim vrstama robe, između<br />
ostaloga i s opasnim eksplozivnim ili otrovnim tvarima. Za posebne preglede carinik mora koristiti posebnu<br />
zaštitnu opremu ili pomagala. Dužan je nositi službeno odijelo i službenu iskaznicu, a carinici koji obavljaju<br />
pregled u carinskim skladištima i laboratorijima koriste posebno radno odijelo. Rade u smjenama, danju i<br />
noću, nedjeljom i praznikom. Posao carinika ne mogu obavljati osobe s većim problemima vida i sluha te<br />
osobe slabog općeg zdravstvenog stanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poreznik, financijski inspektor, policajac<br />
47<br />
C<br />
Popis zanimanja
C<br />
Popis zanimanja<br />
48<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Carinici se zapošljavaju na graničnim prijelazima Republike Hrvatske. Uspostavom samostalnosti Republike<br />
Hrvatske, porastao je broj graničnih prijelaza i zaposlen je veći broj novih carinika.<br />
Ostale informacije<br />
Zakon o carinskoj službi (Narodne novine 67/01).<br />
Cestar<br />
Kratak opis<br />
Cestar obavlja poslove održavanja cesta (popravljanje, proširivanje, označavanje) kako bi bile pogodne za<br />
sigurni promet.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova cestara potrebna je završena osnovna škola i osposobljenost za jednostavnije građevinske<br />
poslove.<br />
Opis poslova<br />
Cestar radi na najjednostavnijim poslovima gradnje i održavanja cesta. Održava ceste pogodnima za siguran<br />
promet širenjem kolnika, popravljanjem rupa i raspuklina na kolniku.<br />
Cestar također čisti i iskapa dio ceste koji će biti asfaltiran. Pritom koristi različite alate, kao što su mehanički<br />
kopači, ali i ručne alate, primjerice krampove, grablje i lopate. Kad je površina očišćena, priprema materijal<br />
za asfaltiranje i u slojevima ga nanosi na budući kolnik, a kad se slojevi slegnu, izgladi površinu mehaničkim<br />
ili ručnim valjkom.<br />
Cestar popravlja cestovne ograde, postavlja znakove, sadi i održava žive ograde i travnate površine te označava<br />
ceste oznakama u boji. U zimskom razdoblju kolnik posipa pijeskom i/ili solju. Također polaže pločnike<br />
i rubnike.<br />
Posao se obavlja na različitim tipovima cesta, od lokalnih do autocesta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao cestara je fizički zahtjevan pa cestar mora biti zdrav, tjelesno izdržljiv i snažan. Potrebne su mu zdrave<br />
i čvrste ruke, ramena, leđa i noge, a i dobra opća tjelesna pokretljivost jer se često saginje, okreće i diže<br />
predmete.<br />
Uvjeti rada<br />
Cestar je izložen atmosferskim uvjetima: suncu, kiši, vjetru, hladnoći i toplini te ispušnim plinovima iz automobila,<br />
prašini, buci i vibracijama pneumatskih alata. Često radi i u uvjetima slabe vidljivosti i pod reflektorima.<br />
Neki poslovi zahtijevaju dulja izbivanja iz kuće.<br />
Cestar pri radu koristi zaštitno odijelo, radne rukavice, zaštitne cipele i kacigu, a prema potrebi i zaštitne<br />
naočale.<br />
Zapreke za obavljanje poslova cestara su slabije opće zdravstveno stanje te oštećenja koštano-mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Asfalter, građevinski radnik niskogradnje, betonirac, popločar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Cestari se mogu zaposliti u poduzećima za gradnju, održavanje i nadzor cesta te u ostalim građevinskim<br />
poduzećima.
Cvjećar<br />
Kratak opis<br />
Cvjećar nabavlja, oblikuje, aranžira i prodaje sve vrste cvijeća.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Cvjećari se školuju u strukovnim školama, prema trogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u. Tijekom cijeloga školovanja<br />
cvjećari podjednako slušaju teorijsku nastavu i obavljaju stručnu praksu. Pomoćni se cvjećari školuju<br />
prema dvogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u.<br />
Opis poslova<br />
Cvjećar izrađuje cvjetne aranžmane, bukete i vijence prema narudžbi ili za neposrednu prodaju, koristeći<br />
se pritom elementima oblikovanja cvjetnog aranžmana, tehničkim pomagalima i dekorativnim dodacima.<br />
Zadaća cvjećara je i stručna opskrba lončanicama i rezanim cvijećem. U poslove cvjećara ubrajaju se i priprema<br />
supstrata za sjetvu (pikiranje i uzgoj jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća) te svakodnevna briga o uzgoju<br />
cvijeća i ukrasnog bilja do trenutka prodaje. Cvjećar također daje savjete kupcima o uzgoju i održavanju<br />
ukrasnog bilja i cvijeća (zalijevanje, rezanje, potrebna količina svjetla, prskanje, dohranjivanje i sl.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Cvjećar mora poznavati karakteristike cvjećarske proizvodnje, u svijetu i u nas. Nadalje, treba poznavati vrste<br />
ukrasnog bilja, uvjete njihova uzgoja te način održavanja i skladištenja lukovica i povijuša (puzavica). Cvjećar<br />
također mora raspolagati znanjem o prostornim i klimatskim uvjetima uzgoja cvijeća (rasadnici, klijališta,<br />
plastenici, staklenici, otvorene površine) te poznavati uzgojne mjere i zahvate u cvjećarstvu.<br />
Potreba su i znanja o vrstama cvijeća (jednogodišnje, dvogodišnje, trajnice), načinima sušenja i prepariranja<br />
cvijeća i trava, elementima oblikovanja cvjetnih aranžmana, nadalje znanja o tehničkim pomagalima i dekorativnim<br />
dodacima pri aranžiranju te njezi i održavanju cvjetnih aranžmana, rezanog cvijeća i lončanica.<br />
Cvjećar mora biti kreativan i imati smisao za lijepo. Treba biti strpljiv, ljubazan i komunikativan. Također mora<br />
imati dobar vid, sposobnost razlikovanja boja te mogućnosti njihova skladnog kombiniranja. Treba imati<br />
dobru spretnost ruku i prstiju.<br />
Cvjećar treba pažljivo pratiti trendove aranžiranja i otkrivati nove mogućnosti izražavanja cvijećem.<br />
Uvjeti rada<br />
Cvjećar najčešće radi u zatvorenim i vrlo skučenim cvjećarnicama, pri temperaturi koja ne bi smjela biti viša<br />
od 18 °C. Najveći dio poslova obavlja u stojećem, blago pognutom položaju. Stalno je u dodiru s vodom,<br />
vlažnom zemljom i stabljikama cvijeća. Cvjećar može raditi i na otvorenom ili u staklenicima i plastenicima.<br />
Na otvorenom je izložen svim vremenskim uvjetima, a u staklenicima i plastenicima vlazi i temperaturnim<br />
odstupanjima.<br />
Cvjećari rade osam sati, jednokratno ili dvokratno, također rade subotom, a ponekad i nedjeljom. S obzirom<br />
na ritam rada, najopterećeniji su u predblagdansko i pretprazničko vrijeme, subotama te u vrijeme značajnih<br />
društvenih događanja.<br />
Posao cvjećara ne mogu obavljati osobe s poteškoćama vida i nemogućnošću prepoznavanja boja te osobe<br />
s težim kroničnim bolestima, poput reumatoidnog artritisa ili alergijskim reakcijama na cvjetni pelud.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vrtlar, aranžer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Cvjećari se mogu zapošljavati u cvjećarnicama, a postoji i mogućnost samozapošljavanja odnosno otvaranja<br />
vlastitog obrta. Uvjet za otvaranje vlastitog cvjećarskog obrta je položen ispit o stručnoj osposobljenosti<br />
pred povjerenstvom Hrvatske obrtničke komore.<br />
49<br />
C<br />
Popis zanimanja
C<br />
Popis zanimanja<br />
50
Časnik<br />
Kratak opis<br />
Časnici obavljaju najzahtjevnije poslove u skupini vojnih zanimanja. Prema Zakonu o službi u oružanim snagama<br />
časnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina<br />
i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga. Časnici<br />
mogu biti: niži časnici, viši časnici, generali, odnosno admirali.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Sustav izobrazbe časnika Hrvatske vojske temelji se na stjecanju odgovarajućeg stupnja opće naobrazbe u civilnom<br />
sustavu školstva, te vojne naobrazbe u sustavu vojnog školstva. Vojna izobrazba časnika odvija se u školama<br />
Hrvatskoga vojnog učilišta: Zapovjedno-stožerna škola u Zagrebu, Učilište hrvatske kopnene vojske u Zagrebu,<br />
Učilište hrvatske ratne mornarice u Splitu i Učilište hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Zadru. U njima se stječu<br />
vojne vještine i znanja kao dopuna općim i stručnim znanjima stečenim u civilnim školama i na fakultetima.<br />
Osnovni uvjet za vojnu izobrazbu časnika u školama Hrvatskoga vojnog učilišta je prethodno završen preddiplomski<br />
ili diplomski studij.<br />
Unutar <strong>program</strong>a međunarodne vojne suradnje, moguće je školovanje na inozemnim vojnim akademijama<br />
i vojnim školama.<br />
Napredovanje časnika u vojnoj karijeri neposredno je vezano s promaknućem u viši čin.<br />
Opis poslova<br />
Časnici su zapovjednici vojnih postrojbi i ustanova ili članovi stožera. Stožer je stručni tim koji zapovjedniku<br />
pomaže u planiranju i upravljanju zadaćama podređene postrojbe i pridodanih postrojbi. Zapovjednici su,<br />
zajedno sa stožernim časnicima, odgovorni da pojedinačne zadaće svakog vojnika i kolektivne zadaće postrojbe<br />
budu obavljene točno, uspješno i na vrijeme. To postižu upravljanjem, vođenjem i zapovijedanjem.<br />
U funkciji upravljanja postrojbom, časnici planiraju, donose odluke, rješavaju probleme, pribavljaju, raspoređuju<br />
i nadziru resurse (ljudi, novac, materijalna sredstva, informacije, vrijeme).<br />
Vođenje je proces kojim zapovjednik utječe na svoje vojnike da zadaće obave u skladu s postavljenim standardima.<br />
Časnici planiraju i usmjeravaju borbene operacije, nadziru sigurnost te vode i zapovijedaju borbenim postrojbama.<br />
Kakve će konkretne poslove obavljati časnik, osim o njegovu činu, ovisi naravno i o tome u kojem rodu (pješaštvo,<br />
topništvo, oklopništvo), službi (tehnička, građevinska, opskrbna), ili vrsti postrojbe djeluje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Časnici moraju imati najmanje preddiplomski studij naobrazbe, odslužen vojni rok i završenu časničku školu.<br />
Prema zdravstvenim uvjetima moraju udovoljavati Pravilnikom propisanim kriterijima o zdravstvenim i psihofizičkim<br />
sposobnostima.<br />
Uz opću tjelesnu spretnost, snagu i izdržljivost, dobar vid i sluh, kao posebne osobine koje se očekuju od časnika<br />
su emocionalna stabilnost, odgovornost, samokontrola, nesebičnost i odanost te upornost i ustrajnost u radu.<br />
Provjera i ocjenjivanje motoričkih sposobnosti časnika sastavni je dio procesa osposobljavanja i trajna zadaća<br />
svih zapovjednika, zapovjedništava i ostalih ovlaštenih tijela, a provode se redovito i izvanredno. Redovita<br />
provjera obavlja se dvaput na godinu i obuhvaća vježbe, kao što su sklekovi, dizanje trupa i trčanje na 3200 m.<br />
U primjeni su vrijednosni standardi vojnog saveza NATO i razlikuju se za pripadnike muškog i ženskog spola.<br />
Za uspješnost i učinkovitost u obavljanju poslova časnika posebno je važan timski rad i učinkovito vođenje.<br />
Za uspješno vođenje, upravljanje i zapovijedanje, uz tehničku stručnost, razumijevanje mogućnosti svoje<br />
postrojbe, analitičke vještine i vještine prosudbe, važna je sposobnost mišljenja, zaključivanja, uočavanja i<br />
rješavanja problema, sposobnost predviđanja problema i donošenja potrebnih odluka. Podjednako je potrebna<br />
i važna vještina učinkovitog usmenog i pismenog komuniciranja. Profesionalna predanost, pouzdanost,<br />
odgovornost i moralna snaga važne su osobine pojedinca u razvoju borbene moći.<br />
Za obavljanje zadaća i dužnosti časnika potrebno je poznavanje barem jednog stranog jezika.<br />
51<br />
Č<br />
Popis zanimanja
Č<br />
Popis zanimanja<br />
52<br />
Uvjeti rada<br />
Obveza je svakog pripadnika vojske nositi odoru, propisane oznake oružanih snaga i odgovarajuću vojnu<br />
iskaznicu te poštovati propise o službi u oružanim snagama.<br />
Vojne postrojbe, zapovjedništva i ustanove imaju različito određen početak i kraj radnog vremena, ali svi<br />
rade 8 sati na dan. U određenim situacijama, osobe na službi u oružanim snagama obvezne su obavljati i<br />
rad dulji od punog radnog vremena – prekovremeni rad. Prema unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstva<br />
u postrojbi, časnik je povremeno obvezan službovati u dežurnom timu. Neki poslovi i dužnosti zahtijevaju<br />
noćni rad i rad subotom, nedjeljom i blagdanom.<br />
Zbog otežanih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti, pripadnici oružanih snaga ostvaruju pravo na dodatke<br />
na plaću.<br />
Prema potrebama službe vojne osobe mogu biti premještene u drugu postrojbu, izvan dotadašnjeg mjesta<br />
službovanja.<br />
Prilikom boravka i rada na terenu izloženi su raznim fizikalno-klimatskim utjecajima, ovisno o području i vremenskim<br />
prilikama u kojima rade, te različitim opasnim situacijama pa se pri oružanom sukobu mogu naći<br />
u životnoj opasnosti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Dočasnik, policajac, vatrogasac<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
U skladu s predviđenim ustrojbenim mjestima, časnici se raspoređuju u zapovjedništva, postrojbe i ustanove<br />
oružanih snaga, te u Ministarstvo obrane prema različitim kriterijima –završenom stupnju obrazovanja, činu,<br />
osobnoj vojno-stručnoj specijalnosti, prema posebnim sposobnostima predviđenima za to ustrojbeno mjesto<br />
te prema postignutim rezultatima.<br />
Čistač prozora<br />
Alternativni naziv: Perač prozora<br />
Kratak opis<br />
Čistač prozora pere i čisti prozore. Posao obično obavlja na visini (na ljestvama, skelama i sl.). Prozore pere na<br />
poslovnim zgradama, privatnim kućama i stanovima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za čistača prozora nije predviđeno formalno obrazovanje.<br />
Opis poslova<br />
Čistač prozora pri radu koristi spužve za pranje, četke, kožne krpe i sl. Toplu vodu sa sredstvom za pranje<br />
prozora osigurava mu naručitelj ili je čistač pribavlja sam. Često radi na visini (na ljestvama, zidarskim skelama,<br />
platformama). Povremeno obavlja i poslove čišćenja prozorskih okvira, žljebova i sl. Naručitelji plaćaju<br />
čistaču prozora nakon što je posao završen, stoga je važno da je posao stručno i kvalitetno obavljen. Čistač<br />
prozora pribor za pranje donosi sa sobom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Čistač prozora mora biti zdrav i fizički izdržljiv. Ne smije imati strah od visine i mora imati dobar osjećaj za<br />
ravnotežu. Čistač bi prozora trebao biti savjestan i poštovati naručiteljevu imovinu.<br />
Položen vozački ispit velika je prednost za obavljanje ovog zanimanja, jer čistač pribor za pranje (primjerice<br />
ljestve, kante i sl.) mora donijeti sa sobom.<br />
Uvjeti rada<br />
Čistač prozora za svoj rad treba danje svjetlo. Neki počinju s radom već rano ujutro, posebno ako imaju puno<br />
posla. Zbog učestalog rada na visini, osoba koja ima strah od visine, poteškoće s ravnotežom, probleme s<br />
motorikom ruku ili bolesti koštano-mišićnog sustava, ne može obavljati posao čistača prozora. S obzirom na<br />
lokaciju naručitelja za kojeg čistač obavlja posao, moguća su i kraća lokalna putovanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Djelatnik u autopraonici, čistač u kući
Demograf<br />
Kratak opis<br />
Demograf prikuplja podatke o brojnosti i sastavu stanovništva s obzirom na različite karakteristike (dob, spol,<br />
stupanj obrazovanja itd.). Dobivene podatke preoblikuje u detaljno razrađene rezultate potrebne za društveno<br />
i prostorno planiranje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Na poslovima demografa zapošljavaju se razni profili stručnjaka: ekonomisti, pravnici, geografi i sociolozi,<br />
stoga se obrazovanje razlikuje, ovisno o primarnom profesionalnom usmjerenju. Studiji ovih usmjerenja traju<br />
5 godina, nakon čega se stječe naziv magistar struke.<br />
Opis poslova<br />
Demograf prikuplja i obrađuje podatke o stanovništvu te utvrđuje međusobne odnose kretanja i ostalih<br />
karakteristika stanovništva s drugim društvenim i gospodarskim pojavama. Prikuplja podatke o prostornom<br />
rasporedu stanovništva (demogeografija) i o različitim obilježjima populacije nekog područja. Podaci kojima<br />
raspolaže demograf odnose se na natalitet, mortalitet, vjenčanja, razvode, dobnu i spolnu strukturu stanovništva,<br />
obrazovanje, državljanstvo i zaposlenost, te na migracije stanovništva. Rezultate svojih istraživanja<br />
primjenjuju u društvenom i prostornom planiranju, kao npr. određivanje mjesta izgradnje škola, bolnica,<br />
stambenih objekata, kulturnih i industrijskih centara.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova demografa važna je sistematičnost, organiziranost i pedantnost. Prijeko je potrebno<br />
dobro poznavanje matematike i statistike. Poznavanje rada na računalu i engleskoga jezika uvjeti su za zapošljavanje<br />
u ovom zanimanju. Od demografa se očekuje da će svoje rezultate, namijenjene stručnoj ili široj<br />
javnosti, znati primjereno prezentirati u pisanom obliku.<br />
Uvjeti rada<br />
Demograf obavlja svoj posao većinom u uredu, a radni mu je dan osmosatni. Osnovno sredstvo za rad mu je<br />
računalo, što ponekad može biti naporno zbog dugog sjedenja i naprezanja očiju. Neki su poslovi repetitivni<br />
i jednolični (npr. unos podataka), stoga mogu biti zamorni. Organizacija istraživanja, analiza podataka, razvijanje<br />
teorija i novih modela, te osmišljavanje rješenja praktičnih problema složeniji su poslovi koji zahtijevaju<br />
znanje i kreativnost. Posao katkad podrazumijeva i odlazak na teren, odnosno intervjuiranje ispitanika u<br />
njihovim domovima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Knjigovodstveni službenik, ekonomist, geograf, sociolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Demografi se najviše zapošljavaju u Državnome <strong>zavod</strong>u za statistiku i drugim državnim institucijama (ministarstva,<br />
banke i sl.). Osim u državnim ustanovama, rade i u privatnim ili državnim poduzećima, bankama,<br />
osiguravajućim društvima. Mogu raditi i kao predavači u srednjim, višim i visokim školama, te kao znanstvenici<br />
na fakultetima ili u institutima.<br />
53<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
54<br />
Detektiv<br />
Kratak opis<br />
Detektivi provode niz radnji na temelju kojih donose zaključke o okolnostima počinjenih djela što su oštetila<br />
naručitelja/stranku ili pronalaze dokaze i informacije koje su stranci potrebne za ostvarivanje njezinih prava.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla detektiva morate imati preddiplomski ili diplomski stupanj obrazovanja i položen stručni<br />
ispit. Uvjet za pristup stručnom ispitu je osamnaest mjeseci vježbeničkog staža u privatnog detektiva. Ispitu<br />
bez obavljanja staža u detektiva mogu pristupiti osobe koje imaju tri godine radnog iskustva na poslovima<br />
ovlaštene službene osobe Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane odnosno Vojne policije oružanih<br />
snaga Republike Hrvatske i radnog iskustva na drugim poslovima sigurnosne i obavještajne prirode.<br />
Opis poslova<br />
Detektivi provode niz radnji na osnovi kojih donose zaključke o okolnostima počinjenih djela što su oštetila<br />
naručitelja/stranku ili pronalaze dokaze i informacije koje su stranci potrebne za ostvarivanje njezinih prava.<br />
Nakon susreta s naručiteljem usluge, detektiv izrađuje ponudu u kojoj navodi što sve može učiniti, po kojoj<br />
cijeni i koliko će mu vremena trebati. Ako se naručitelj usuglasi s predloženom ponudom, sklapa se ugovor<br />
između detektiva i stranke kojim se reguliraju međusobne obveze. Zatim detektiv počinje proučavati slučaj.<br />
U ovoj fazi rada detektiv obavlja početno skupljanje informacija, izlazi na mjesta na kojima se neki događaj<br />
zbio, pretražuje baze podataka i internet da bi skupio informacije o osobama i okolnostima koje su mogle<br />
utjecati na neki događaj. Nakon proučavanja slučaja, detektiv dogovara s naručiteljem plan konkretnih akcija<br />
koje će poduzeti kako bi otkrio slijed radnji što su dovele do nekog događaja ili osobe koja je za taj događaj<br />
odgovorna. Prilikom dogovaranja plana akcije, detektivi potpuno poštuju želje naručitelja. Istraga je faza<br />
rada detektiva u kojoj se realizira plan akcije nizom radnji koje detektivi uglavnom obavljaju na terenu. Dokaze<br />
koje prikupi tijekom istrage, a i pisano izvješće u kojem prezentira sve informacije o počinjenom djelu i zaključke<br />
do kojih je došao, detektiv predaje naručitelju. Time završava posao detektiva na konkretnom slučaju.<br />
Tematika koju detektivi istražuju je raznolika. Oni istražuju i dokazuju sve oblike zlouporabe vlasništva (intelektualno<br />
vlasništvo, otuđivanje predmeta i dr.), prijevare u gospodarstvu, prijevare pri osiguranju i druge<br />
prijevare fizičkih osoba, kršenje ugovora i kršenje bračnih ugovora, pouzdanost i učinkovitost zaposlenika,<br />
iznude, ucjene i prijetnje. Detektivi tragaju za nestalim osobama, osobama koje se skrivaju od stranke,<br />
izgubljenim ili ukradenim predmetima. Detektivi često surađuju s forenzičarima. Detektiv može angažirati<br />
forenzičare da analiziraju otiske prstiju, provjere autentičnost dokumenta, provedu toksikološko vještačenje<br />
ili naprave poligrafsko testiranje. Ove analize koriste detektivu za donošenje zaključaka ili stranci za ostvarivanje<br />
njezinih prava na sudu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova detektiva trebate imati znanja o kriminalističkim tehnikama i metodama. Poznavanje<br />
kaznenog prava je prijeko potrebno u ovom poslu.<br />
Poželjno je da imate znanja iz psihologije, kao što su poznavanje ljudske motivacije, temeljnih načela ljudskih<br />
kognitivnih procesa, načela socijalne percepcije i drugih fenomena iz socijalne psihologije.<br />
Detektivi komuniciraju s ljudima različitih zanimanja, godina, statusa, te moraju imati dobru opću naobrazbu.<br />
Da biste bili dobar detektiv, trebate uživati u radu s ljudima. Budući da uspjeh u poslu ovisi o uspješnom<br />
prikupljanju važnih informacija, morate biti komunikativni i izražavati se jasno i pravilno. Dobre pregovaračke<br />
vještine korisne su u prikupljanju informacija od osoba koje ne žele surađivati.<br />
Morate znati prilagoditi stil ponašanja i komuniciranja sugovorniku kako biste dobili potrebne informacije.<br />
Sposobnost brzog i točnog zapažanja pojava i događaja oko vas je izrazito važna da biste bili uspješan detektiv.<br />
Morate imati razvijenu sposobnost analitičkog i sintetičkog mišljenja, te biti kreativni.<br />
Detektivima je zadaća skupiti što više informacija i dokaza u što kraćem vremenskom roku. Zato je važno da<br />
imate dobre organizacijske sposobnosti. Da biste bili uspješan detektiv, jako je važno da budete strpljivi i<br />
uporni u prikupljanju informacija.
Uvjeti rada<br />
Dio posla detektiv obavlja u zatvorenom, a dio na otvorenom prostoru. Tijekom provođenja istrage detektiv<br />
obilazi različita mjesta u potrazi za informacijama, prati i motri osobe što su sudjelovale u nekom događaju.<br />
Obilasci i praćenja mogu biti fizički naporni. Zato nedostatak tjelesne kondicije može biti zapreka uspješnom<br />
radu. Detektiv nema ograničeno radno vrijeme. Radi se uglavnom pod vremenskim pritiskom jer je stranci<br />
važno da se prikupi što više informacija u što kraćem vremenu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kriminalistički inspektor, pravnik, novinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Detektivi mogu otvoriti vlastite privatne agencije. Osim u privatnim agencijama ili uredima, detektivi mogu<br />
raditi u zaštitarskim poduzećima registriranim, između ostalog, za obavljanje detektivskih usluga.<br />
Dimnjačar<br />
Kratak opis<br />
Dimnjačar se bavi čišćenjem i ispitivanjem svih vrsta dimnjaka i spojnih dijelova, ventilacijskih i sličnih uređaja,<br />
ogrjevnih naprava i centralnih ložišta. Također provodi mjere zaštite od požara.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer dimnjačar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Dimnjačar obavlja kontrolu i čišćenje dimnjaka i ventilacija, kontrolu prohodnosti dimnjaka, njihovo odčepljivanje,<br />
te čišćenje priključnih dimovodnih cijevi. Kontrolira priključke trošila, čisti, kontrolira i održava dimovodne<br />
kanale. Čisti peći i kotlove za centralno grijanje na kruto gorivo (osim kalijevih peći), zatim peći i<br />
kotlove za centralno grijanje na tekuće gorivo te plinske kotlove za centralno grijanje. Dimnjačar također<br />
kontrolira povrat dimnih plinova u prostoriju, pregledava dimnjake za priključenje novog trošila ili ventilacije,<br />
te izdaje nalaze o ispravnosti.<br />
Dimnjačar obavlja pregled dimnjaka i izdaje nalaze za kompletiranje dokumentacije za uporabnu dozvolu<br />
objekta. Posao dimnjačara obuhvaća i nadzor prilikom izgradnje novih dimovodnih objekata, izdavanje ponovnog<br />
atesta za postojeći dimnjak i izdavanje dokumentacije (elaborata) o ispravnosti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osnovna znanja potrebna za posao dimnjačar stječu se već tijekom školovanja. Osim stručnih znanja o konstrukciji<br />
dimnjaka i dimovodnim napravama, dimnjačari moraju poznavati stručno crtanje te izvođenje računa<br />
volumena i gustoće plinova, proračun odnosa konstrukcije i funkcije dimnjaka i druge proračune.<br />
Dimnjačari trebaju biti dobro upućeni u osnovne propise o organizaciji i obavljanju dimnjačarske službe, propise<br />
iz preventivne higijene, propise o protupožarnoj sigurnosti, poznavati pravilnik o uporabi tekućih plinova i<br />
izvedbi građevinskih objekata u potresnim područjima, a i osnovni zakon o protupožarnoj sigurnosti.<br />
55<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
56<br />
Dimnjačari moraju imati zdrav koštano-zglobni, krvožilni i dišni sustav. Budući da posao dimnjačara zahtijeva<br />
penjanje i hodanje, dimnjačar mora imati dobru tjelesnu otpornost i opću spretnost tijela i ruku. Zbog čestog<br />
rada na visini, treba imati dobre motoričke vještine penjanja i održavanja ravnoteže. Potrebno je imati uredan<br />
vid i vidno polje, te osjećaj ravnoteže. Dimnjačari moraju biti emocionalno stabilni.<br />
Uvjeti rada<br />
Dimnjačar radi u zgradama, na krovovima, dimnjacima, u dimnim kanalima itd. te na otvorenom, izložen<br />
svim vremenskim prilikama, a povremeno i u zatvorenim prostorima.<br />
Najčešće radi u stojećem položaju uz okretanje, klečanje i čučanje. Posao iziskuje i hodanje i penjanje.<br />
Ne smije patiti od vrtoglavice, biti sklon alergijama ili imati problema s funkcioniranjem dišnog sustava. Strah<br />
od visine i preosjetljivost na buku onemogućuju rad u ovom zanimanju.<br />
Srodna zanimanja<br />
Zidar, krovopokrivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vrlo su specifične.<br />
Dizajner internet stranica<br />
Alternativni naziv: Web dizajner<br />
Kratak opis<br />
Dizajner internet stranica oblikuje i osmišljava internet stranice. Priprema tekstove i slikovni materijal za<br />
objavljivanje na internetu, izrađuje stranice te ih postavlja na internet.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zanimanje dizajnera internet stranica stječe se nakon završenog verificiranog <strong>program</strong>a usavršavanja koje<br />
traje oko tri mjeseca. Preduvjet za upis u ovakve <strong>program</strong>e je završena najmanje četverogodišnja srednja<br />
škola, solidno poznavanje operativnog sustava MS Windows, dobro služenje internetom te poznavanje načina<br />
rada interneta.<br />
Opis poslova<br />
Izrada internet stranica obuhvaća dizajniranje stranica te osmišljavanje jednostavnih animacija i interaktivnih<br />
dodataka u jeziku skripta. Dizajner mora imati jasnu viziju konačnog proizvoda – internet stranice koje<br />
će se otvarati korisnicima. Glavna zadaća dizajnera internet stranica je korisniku ponuditi vizualno privlačnu<br />
sliku, ali i razumljivu informaciju.<br />
Brojni dizajneri izrađuju interaktivne internet stranice koje omogućavaju dvosmjernu komunikaciju između<br />
mreže i korisnika. Tako administrator internet stranice može brzo reagirati na zahtjeve i pitanja posjetitelja<br />
njegove internet stranice. Dizajner internet stranica može sudjelovati u izradi mrežnih trgovina. Tada je njegov<br />
posao preoblikovanje izgleda e-trgovine, savjetovanje pri izradi obrazaca mrežne trgovine te određivanje<br />
njezina koncepta. Pritom koristi iskustva koja je stekao pretraživanjem interneta.<br />
Pretraživanje interneta (praćenje novosti, prikupljanje zanimljivih dizajnerskih rješenja konkurencije, prikupljanje<br />
novih marketinških ideja itd.) također ulazi u samoobrazovanje dizajnera i pripada u njegove svakodnevne<br />
zadaće.<br />
Dizajner internet stranica ili web dizajner je specijalist koji svakim danom dobiva nove zadatke i izazove vezane<br />
za web stranice koristeći ponajviše Macromedia alate: Fireworks (alat za pripremu slika), Dreamweaver<br />
(alat za izradu internet stranica), te Flash (alat za izradu animacija, prezentacija, reklama i multimedijalnih<br />
internet stranica).
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Dizajner internet stranica mora dobro poznavati mogućnosti alata koje koristi pri radu, tj. mogućnosti računala<br />
i interneta. Poželjan je razvijen osjećaj za vizualno komuniciranje i estetiku, dok je istodobno prijeko<br />
potrebno poznavanje internetske tehnologije, jer upravo ona određuje granice dizajnerske slobode. Dizajner<br />
mora biti stručan u uređenju i obradi tekstova i slikovnog materijala. Treba znati služiti se digitalnim fotoaparatom<br />
ili kamerom te ovladati pripremom i obradom slikovnog materijala (skeniranje, slikanje digitalnim<br />
fotoaparatom, korekcija boja, svjetla, pretvaranje u internet format i sl.).<br />
Uvjeti rada<br />
Dizajner internet stranica provodi radni dan sjedeći pred računalom. Njegov posao zahtijeva mirno radno<br />
mjesto bez buke i ometanja. Potrebno je dobro osvjetljenje radnog mjesta, a izvor svjetla ne smije stvarati<br />
odsjaj na računalnom zaslonu. Važno je i da radno mjesto nije u blizini snažnih elektromagnetskih izvora koji<br />
mogu biti uzrok oštećenja računalne opreme.<br />
Srodna zanimanja<br />
Grafički dizajner, tehnički urednik, likovni urednik, urednik časopisa ili knjiga<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dizajneri internet stranica zapošljavaju se u tvrtkama koje nude usluge izrade internet stranica svima kojima<br />
je to potrebno. Mogu raditi i samostalno.<br />
Dizajner keramike<br />
Kratak opis<br />
Dizajner keramike oblikuje trodimenzionalne keramičke proizvode. Samostalni dizajner keramike ili dizajner<br />
keramike u manjem poduzeću obično samostalno izrađuje određene predmete (proizvođač keramike). Dizajner<br />
keramike u većem poduzeću oblikuje proizvode za masovnu proizvodnju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Dizajner keramike može imati završenu školu primijenjene umjetnosti i dizajna.<br />
Opis poslova<br />
Dizajner keramike radi na temelju nacrta i plana koji sadrži razne podatke, npr. tip keramike potreban za<br />
izradu, a i raspoloživa financijska sredstva. Nacrt i plan mogu se izraditi u suradnji sa strankama i/ili voditeljem<br />
marketinga. Potom se obavljaju daljnja istraživanja, npr. koliko su proizvodi uporabljivi i što izrađuju<br />
konkurentska poduzeća. U istraživanjima se uzimaju u obzir i tehnički čimbenici, npr. temperatura peći, tehnika<br />
ukrašavanja itd. Nakon završetka istraživanja, dizajner keramike crta skice proizvoda. Skice odobravaju<br />
naručitelj i vodstvo poduzeća. Prema potrebi dizajner ih može izmijeniti ili prilagoditi. Potom izrađuje manji<br />
broj uzoraka. Industrijski dizajner keramike obično se specijalizira za oblikovanje uzoraka ili oblika.<br />
Dizajner keramike obično radi u ateljeu ili radionici. Izrađuje manji broj predmeta, primjerice posuda ili unikatnih<br />
ukrasnih predmeta. U radu može koristiti i tradicionalne ručne metode uporabe lončarskog kola, lijevanja<br />
tekuće gline u model i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Dizajner keramike je kreativan i umjetnički nadaren. Ima istančan osjećaj za oblike i boje, te znanja i talent za<br />
crtanje, slikanje i oblikovanje.<br />
Dizajner keramike treba poznavati proces izrade keramičkih predmeta koji zahtijeva vrlo dobru spretnost<br />
ruku i prstiju. Treba znati oslikavati keramičke predmete. Mora biti strpljiv, jer izrada može biti zahtjevna i<br />
dugotrajna.<br />
57<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
58<br />
Veliki broj dizajnera keramike sudjeluje na prezentacijama svojih radova, na kojima moraju uvjerljivo predstaviti<br />
svoje proizvode.<br />
Uvjeti rada<br />
Dizajner keramike u industriji ima uobičajeno radno vrijeme. Katkad posao mora završiti do određenog roka,<br />
pa zbog toga ponekad radi i dulje. Samostalni proizvođač keramike samostalno odlučuje o svom radnom<br />
vremenu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Proizvođač keramike - lončar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dizajneri keramike zapošljavaju se u industriji ili otvaraju vlastiti obrt za proizvodnju keramike.<br />
Dizajner nakita i srebra<br />
Kratak opis<br />
Dizajner nakita i srebra dizajnira nakit, jedaći i stolni pribor te druge ukrasne i uporabne predmete od metala.<br />
Dizajnira predmete za široku potrošnju ili ručno izrađene unikate.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Dizajner nakita i srebra obrazovanje stječe u četverogodišnjoj srednjoj Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn,<br />
na usmjerenju za dizajn metala.<br />
Opis poslova<br />
Dizajner nakita i srebra ili dizajner metala oblikuje nakit i raznovrsne uporabne predmete od metala. Većina<br />
dizajnera započinje karijeru u industriji, dizajniranjem predmeta za široku proizvodnju. Dizajner redizajnira,<br />
mijenja i razvija postojeće proizvode kako bi bili u skladu s novim trendovima i stilovima. Također osmišljava<br />
i razvija nove proizvode. Dizajniranje novih proizvoda obično zahtijeva temeljito istraživanje postojećih<br />
proizvoda, konkurencije, novih metoda izrade, materijala i eventualnih kupaca. Dizajner može samostalno<br />
provesti istraživanje ili mu u tome pomaže voditelj marketinga. Nakon što je istraživanje provedeno, izrađuje<br />
detaljne skice predmeta koji će se izraditi. Na temelju toga obrtnici izrađuju konačni proizvod.<br />
Dizajner pri radu koristi različite tehnike, npr. piljenje, lemljenje, savijanje, modeliranje i lijevanje, iskucavanje<br />
reljefa, ručno graviranje ili modulirane tehnike (npr. površinsko iskucavanje na debljem limu), turpijanje nakita,<br />
brušenje i poliranje.<br />
Postupci izrade se razlikuju od poduzeća do poduzeća. Neki od njih povezuju primjenu tradicionalnih metoda<br />
s visokom tehnologijom, a neki su u cijelosti mehanizirani.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Dizajner nakita i srebra treba biti dobro upoznat s tradicionalnim i suvremenim postupcima izrade. Treba<br />
imati izražen osjećaj za detalje, a za izradu nakita i dobro razvijenu spretnost ruku i prstiju. Dizajner mora biti<br />
dobar crtač i imati smisla za oblikovanje predmeta. Potreban mu je dobar vid i sposobnost razlikovanja boja.<br />
Uvjeti rada<br />
Dizajner nakita i srebra obično radi u uređenoj radionici, gdje može biti prašine i kemikalija te mora dosljedno<br />
koristiti zaštitna sredstva (zaštitne naočale, rukavice i slično). Radi većinom u sjedećem položaju, pri radu<br />
koristi različite tehnike koje zahtijevaju i različite alate. Zanimanjem dizajnera nakita i srebra ne mogu se<br />
baviti osobe s težim oštećenjima vida i nemogućnošću razlikovanja boja te osobe alergične na metale.
Srodna zanimanja<br />
Zlatar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dizajneri nakita i srebra mogu se zaposliti u različitim poduzećima koja se bave proizvodnjom predmeta široke<br />
potrošnje. Mogu se zaposliti u manjim obrtima, a također mogu obavljati samostalnu djelatnost baveći<br />
se izradom nakita.<br />
Dizajner odjeće<br />
Kratak opis<br />
Dizajner odjeće je osoba koja se bavi kreiranjem, odnosno osmišljavanjem modne odjeće te izradom modnih<br />
odjevnih predmeta od ideje do gotovih proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje dizajnera odjeće potrebno je završiti četverogodišnju srednju strukovnu školu – <strong>program</strong> likovne<br />
umjetnosti i dizajna ili Školu primijenjene umjetnosti i dizajna.<br />
Nastavak školovanja moguć je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu na preddiplomskom sveučilišnom<br />
studiju tekstilnog i modnog dizajna koji traje 6 semestara. Prva godina studija je zajednička, nakon koje<br />
se može opredijeliti za jedan od dva modula: modni dizajn ili dizajn tekstila koji traje dvije godine.<br />
Završetkom studija stječe se naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) modnog dizajna i<br />
dizajner tekstila.<br />
Nakon završenog preddiplomskog studija, obrazovanje se može nastaviti na diplomskom studiju koji traje<br />
4 semestra u smjerovima: modni dizajn, dizajn tekstila, kostimografija, te teorija i kultura mode. Završetkom<br />
diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra tekstilnog i modnog dizajna.<br />
Opis poslova<br />
Dizajner odjeće samostalno kreira odjeću te izrađuje modele odjevnih predmeta svakodnevne i posebne<br />
namjene, prateći pritom modne trendove.<br />
U radu primjenjuje znanja iz tehnologije krojenja, šivanja i obrade odjeće, a i tehnike ručnog tkanja pletenja<br />
i vezenja.<br />
Koristi razne tehnike crtanja i slikanja, a za izradu odjeće upotrebljava različiti prirodni i umjetni materijal<br />
(tekstil, kožu, vunu, konac).<br />
U pripremi oblikovanja i izradi modne odjeće u suvremenoj industrijskoj proizvodnji koristi se računalnim<br />
<strong>program</strong>ima.<br />
Vlastite ideje često treba podrediti ili prilagoditi tehnološkim i ekonomskim mogućnostima proizvodnje.<br />
Svoje kreacije povremeno prezentira na izložbama i modnim revijama.<br />
Znanja, vještine i poželjne i osobine<br />
Dizajner odjeće treba imati znanje i vještinu crtanja i slikanja, te znanja o tehnologiji projektiranja, kreiranja i<br />
izrade odjevnih predmeta i modnih dodataka.<br />
Raspolaže znanjem o tehnikama strojne i ručne obrade - tkanja, pletenja, vezenja i šivanja.<br />
Treba poznavati rad na računalima i koristiti se <strong>program</strong>ima za dizajn. U radu se služi raznim slikarskim i crtaćim<br />
tehnikama, klasičnim krojačkim priborom te industrijskim univerzalnim strojevima i uređajima.<br />
Ako su zaposleni kao kostimografi, trebaju znati povijesne stilove odijevanja i njihova obilježja.<br />
Za dizajnera odjeće važna je razvijena sposobnost likovnog izražavanja, maštovitost i kreativnost te smisao za<br />
estetiku. U radu dizajnera važni su spretnost ruku i prstiju te uredan vid, a i sposobnost razlikovanja boja i nijansi.<br />
59<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
60<br />
Osobito je važna i razvijena sposobnost predočavanja predmeta u prostoru te smisao za rješavanje tehničkih<br />
problema.<br />
Za dizajnere je poželjno da imaju dobre komunikacijske i prezentacijske vještine, kako bi svoje ideje i kreacije<br />
uspješno predstavili eventualnim kupcima i naručiteljima.<br />
Uvjeti rada<br />
Dizajner odjeće svoj posao obavlja u dobro osvijetljenim i grijanim prostorima: obrtničkim radionicama, industriji<br />
odjeće i dizajnerskim studijima. Radi pretežno sjedeći, a povremeno stojeći, ovisno o fazama rada.<br />
Zapreke za obavljanje ovog zanimanja su nemogućnost razlikovanja boja i nijansi, nedovoljna spretnost<br />
ruku i prstiju, slab vid te alergijske bolesti dišnog sustava i kože.<br />
Srodna zanimanja<br />
Dizajner tekstila, modni dizajner, kostimograf<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dizajneri odjeće uglavnom se zapošljavaju u tekstilnoj industriji ili u obrtništvu.<br />
Mogu otvarati vlastite dizajnerske radionice za izradu malih serija odjeće ili unikata.<br />
Djelatnik u rasadniku<br />
Kratak opis<br />
Djelatnik u rasadniku priprema teren za voćnjake i rasadnike, sadi stabla voćaka, cijepi ih i prodaje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Znanja potrebna za ovo zanimanje stječu se četverogodišnjim obrazovanjem u srednjoj poljoprivrednoj školi.<br />
Opis poslova<br />
Djelatnik u rasadniku obrađuje zemlju i priprema ju za sadnju stabala voćaka. Također radi na cijepljenju<br />
stabala, te prodaje sadnice voća.<br />
U svom radu koristi traktor i njegove priključke, različite voćarske alate, računalnu opremu i vozila. Radi s<br />
ovim materijalom: zemlja, sadnice voća, podloge, cijepovi i drugo, a uz to vodi i dokumentaciju o prodanim<br />
sadnicama, izdanim računima, obračunima, zdravstvenim potvrdama i slično.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja koje se stječe u srednjoj školi, za djelatnika u rasadniku poželjno je da bude jače tjelesne konstitucije<br />
i spretan u radu s alatima i priključcima. Zbog korištenja traktorskih priključaka, poželjno je da ima i<br />
vozačku dozvolu B, G i H kategorije.<br />
Uvjeti rada<br />
Djelatnik u rasadniku veći dio radnog vremena provodi na otvorenom, u rasadniku, staklenicima ili plastenicima.<br />
Posao je fizički zahtjevan, pa slabija tjelesna konstitucija te oštećenja kralježnice mogu biti prepreka za<br />
bavljenje ovim zanimanjem. Zbog sezonske prirode posla, teško je odrediti točno radno vrijeme.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poljoprivredni tehničar, voćar-vinogradar-vinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Djelatnik u rasadniku zapošljava se u većim ili manjim rasadnicima. Posao je uglavnom sezonski.
Dočasnik<br />
Kratak opis<br />
Dočasnik vodi, pomaže i usmjerava vojnike prilikom svakodnevnih poslova u vojarni i na vojnom poligonu.<br />
Prema Zakonu o službi u oružanim snagama, dočasnici su osobe koje uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju<br />
potreban stupanj vojnih znanja i vještina, te su ovlašteni za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima<br />
i ustanovama oružanih snaga.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Sustav izobrazbe dočasnika Hrvatske vojske temelji se na stjecanju odgovarajućeg stupnja opće naobrazbe<br />
u civilnom sustavu školstva, te vojne naobrazbe u sustavu vojnog školstva.<br />
Vojna izobrazba dočasnika provodi se u školama Hrvatskoga vojnog učilišta: Učilište hrvatske kopnene vojske<br />
u Jastrebarskom i Šepurinama, Učilište hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Zadru, te Učilište hrvatske<br />
ratne mornarice „Petar Krešimir IV“ u Splitu. U njima se stječu vojne vještine i znanja kao dopuna općim i<br />
stručnim znanjima stečenim u civilnim školama.<br />
Osnovni uvjet za vojnu izobrazbu dočasnika u školama Hrvatskoga vojnog učilišta je prethodno završena<br />
srednja škola.<br />
Napredovanje dočasnika u vojnoj karijeri neposredno je vezano uz promaknuće u viši čin.<br />
Opis poslova<br />
Dočasnik je vođa vojnika. Učinkovitim vođenjem utječe na svoje vojnike da zadaće obave u skladu s postavljenim<br />
standardima. Zajedno s vojnicima izvršava sve postavljene zadaće: od provođenja pojedinačne i<br />
kolektivne obuke do borbenih djelovanja.<br />
Neposredno vodi vojnike u obavljanju njihovih svakodnevnih zadaća u vojarni ili na vojnom poligonu. Pomaže<br />
i usmjerava vojnike, savjetuje ih i nadzire. Potiče vojnike objašnjavajući im smisao, svrhu i važnost<br />
uspješnog i pravodobnog obavljanja zadaća.<br />
Daje potporu i pri stručno-tehničkim poslovima, te sudjeluje u organizaciji i izvođenju vojničkog osposobljavanja.<br />
Dočasnici zajedno s vojnicima neposredno sudjeluju u borbenim operacijama, izvršavajući zadaće prema<br />
dobivenim zapovijedima.<br />
Kakve će konkretne poslove obavljati dočasnik, osim o njegovu činu, ovisi naravno i o tome u kojem rodu<br />
(pješaštvo, topništvo, oklopništvo), službi (tehnička, građevinska, opskrbna) ili vrsti postrojbe djeluje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Dočasnici moraju imati najmanje srednju stručnu spremu, odslužen vojni rok i završenu dočasničku školu.<br />
Prema zdravstvenim uvjetima moraju udovoljavati Pravilnikom utvrđenim kriterijima o zdravstvenim i psihofizičkim<br />
sposobnostima.<br />
Uz opću tjelesnu spretnost, snagu i izdržljivost, dobar vid i sluh, kao posebne osobine koje se očekuju od dočasnika<br />
su emocionalna stabilnost, odgovornost, samokontrola, nesebičnost i odanost te upornost i ustrajnost<br />
u radu.<br />
Provjeravanje i ocjenjivanje motoričkih sposobnosti dočasnika sastavni je dio procesa osposobljavanja i trajna<br />
zadaća svih zapovjednika, zapovjedništava i ostalih ovlaštenih tijela, a provodi se redovito i izvanredno.<br />
Redovita provjera obavlja se dvaput na godinu i obuhvaća vježbe, kao što su sklekovi, dizanje trupa i trčanje na<br />
3200 m. U primjeni su vrijednosni standardi vojnog saveza NATO i razlikuju se za pripadnike muškog i ženskog<br />
spola. Provjera i ocjenjivanje motoričkih sposobnosti dočasnika ima svrhu uvida u njihove psihomotoričke sposobnosti<br />
za obavljanje vojne službe, služi kao jedan od kriterija pri ocjenjivanju mogućnosti za napredovanje na<br />
radnom mjestu, a i pri utvrđivanju ispunjava li dočasnik uvjete za daljnje obavljanje vojne službe.<br />
Za uspješnost i učinkovitost u obavljanju poslova dočasnika, posebno je važan timski rad i učinkovito vođenje.<br />
Profesionalna predanost, pouzdanost, odgovornost i moralna snaga važne su osobine pojedinca u razvoju borbene<br />
moći. Podjednako je potrebna i važna vještina učinkovitog usmenog i pismenog komuniciranja.<br />
61<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
62<br />
Uvjeti rada<br />
Obveza je svakog pripadnika vojske nositi odoru, propisane oznake oružanih snaga i odgovarajuću vojnu<br />
iskaznicu, te poštovati propise o službi u oružanim snagama.<br />
Vojne postrojbe, zapovjedništva i ustanove imaju različito određen početak i kraj radnog vremena, ali svi<br />
rade osam sati dnevno. U određenim situacijama osobe na službi u oružanim snagama obvezne su obavljati i<br />
rad dulji od punog radnog vremena – prekovremeni rad. Prema unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava<br />
u postrojbi, dočasnik je povremeno obvezan službovati u dežurnom timu. Neki poslovi i dužnosti zahtijevaju<br />
noćni rad i rad subotom, nedjeljom i blagdanom.<br />
Zbog otežanih uvjeta rada, opasnosti i odgovornosti, pripadnici oružanih snaga ostvaruju pravo na dodatke<br />
na plaću.<br />
Prema potrebama službe vojne osobe mogu biti premještene u drugu postrojbu, izvan dotadašnjeg mjesta<br />
službovanja.<br />
Prilikom boravka i rada na terenu izloženi su raznim fizikalno-klimatskim utjecajima, ovisno o području i vremenskim<br />
prilikama u kojima rade. Prilikom oružanog sukoba mogu se naći u životnoj opasnosti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Časnik, vatrogasac, policajac<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
U skladu s predviđenim ustrojbenim mjestima, dočasnici se raspoređuju u zapovjedništva, postrojbe i ustanove<br />
oružanih snaga te u Ministarstvo obrane prema: stručnoj spremi, činu, osobnoj vojno-stručnoj specijalnosti,<br />
prema posebnim sposobnostima predviđenima za to ustrojbeno mjesto te prema postignutim<br />
rezultatima.<br />
Domaćin zrakoplova<br />
Kratak opis<br />
Dužnost člana kabinske posade zrakoplova je osiguravanje udobnog leta zrakoplovom i briga za putnike i<br />
drugo osoblje. Domaćin/domaćica zrakoplova daje putnicima osnovne informacije o letu te im tijekom leta<br />
poslužuje hranu i piće. U slučaju opasnosti, ovisno o kakvoj je situaciji riječ, prema točno određenom i naučenom<br />
redoslijedu primjenjuje propisane postupke.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Kandidati za poslove domaćina/domaćice zrakoplova moraju imati završenu četverogodišnju srednju školu,<br />
a visokoškolska naobrazba može predstavljati dodatnu prednost. Nužno je aktivno poznavanje engleskoga<br />
jezika i još jednog stranog jezika. Prije zapošljavanja u zrakoplovnim kompanijama kandidati se, nakon<br />
detaljnog selekcijskog postupka, upućuju u centre za školovanje osoblja pri zrakoplovnim kompanijama.<br />
Temeljno školovanje traje oko dva mjeseca, tako da je pola školovanja teorijska nastava, a pola praktična. Nakon<br />
školovanja polaže se praktični i teorijski ispit. To je uvjet za dobivanje potvrde o osposobljenosti. Potvrde<br />
izdaje ovlašteno ministarstvo. Svake godine članovi kabinske posade zrakoplova školovanjem obnavljaju<br />
stečena znanja i vještine o postupcima u slučaju opasnosti. Nakon 600 sati letenja ili najmanje dvije godine<br />
letenja mogu pristupiti školovanju za starijeg člana kabinske posade, a nakon četiri godine ili 1200 sati letenja<br />
mogu se školovati za instruktore. Tako njihov razvojni put može biti sljedeći: član kabinske posade, stariji<br />
član te instruktor.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi osoblja kabinske posade zrakoplova odvijaju se prije polijetanja, tijekom leta i nakon slijetanja. Najmanje<br />
jedan sat prije polijetanja javlja se operativnom centru, gdje se odvijaju pripreme za let s posadom.<br />
Tu od kapetana dobiva informacije o vremenskim prilikama što ih očekuju i o putnicima za koje je potrebna
posebna skrb ako takvih postupaka ima. Kad posada uđe u zrakoplov, članovi kabinske posade provjeravaju<br />
opremu u slučaju opasnosti i o tome izvješćuju kapetana. Zaprimaju hranu, piće i novine te pripremaju kabinu<br />
za ulazak putnika - provjeravaju je li sve čisto i uredno, podešavaju svjetla te, ako je potrebno, uspravljaju<br />
i provjeravaju sjedala.<br />
Pri ulazu putnika u zrakoplov osoblje kabinske posade ih pozdravlja, pomaže im pronaći sjedala i smjestiti<br />
ručnu prtljagu. Nakon ulaska putnika poduzimaju potrebne radnje prema proceduri za osiguranje putnika i<br />
sigurnost zrakoplova. Prije polijetanja daju putnicima osnovne sigurnosne upute i informacije o letu.<br />
Tijekom leta poslužuju putnike hranom i pićem, pomažu putnicima kojima je potrebna posebna skrb, npr.<br />
djeci, starijim osobama ili osobama s invalidnošću i daju prvu pomoć ako zatreba.<br />
Njihova je najvažnija dužnost sigurnost putnika, pa u slučaju opasnosti daju upute putnicima što trebaju učiniti,<br />
smiruju ih te osiguravaju njihov izlazak iz zrakoplova. U slučaju nezgode primjenjuju mjere prema točno<br />
određenom i naučenom redoslijedu, ovisno o čemu se radi.<br />
Nakon slijetanja zrakoplova ispraćaju putnike pri izlasku, a nakon njihova izlaska pregledavaju putničke kabine<br />
i toaletni prostor.<br />
Tijekom stajanja zrakoplova uređuju kabine za povratni let, pri čemu poštuju sigurnosne propise. Nakon<br />
završenog leta upoznaju se s obavijestima za sljedeće letove.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osoba koja obavlja poslove člana kabinskog osoblja zrakoplova mora biti odgovorna i taktična te vješta u<br />
govornom izražavanju. Osim aktivnog poznavanja engleskoga jezika, poželjno je znati još jedan strani jezik.<br />
Obvezno je biti i dobar plivač.<br />
Mora brzo i ispravno reagirati u stresnim situacijama. Također je bitno da lako uspostavlja prvi kontakt, da<br />
može utjecati na ljude i smiriti ih u slučaju nezgode. Bitne osobine u ovom poslu su strpljenje u odnosu s<br />
ljudima, emocionalna zrelost i odgovornost.<br />
Nužno je za ove poslove da je osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja koje se ispituje u selekcijskom postupku<br />
prije početka temeljne obuke za kabinsko osoblje, a kontrolira se stalnim i povremenim pregledima<br />
tijekom rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni uvjeti u zrakoplovu su drukčiji nego na zemlji. Zbog vrlo visokoga tlaka zrak se umjetno upuhuje u<br />
kabinu i vrlo je suh, a moguća su i razna ubrzanja zrakoplova i turbulencije. Članovi kabinske posade rade<br />
uglavnom u stojećem položaju, u tijesnom radnom prostoru (kuhinja, prolaz između sjedala u putničkoj kabini).<br />
Takvi uvjeti pogoduju dehidraciji i ozljedama, pa je nužno da domaćice i domaćini zrakoplova striktno<br />
poštuju pravila u radu i da budu u dobroj fizičkoj kondiciji. Na kratkim letovima trebaju raditi brzo kako bi<br />
stigli poslužiti putnike pićem i hranom. Radno vrijeme i trajanje odmora nakon pojedinog leta propisano je<br />
zakonom o zračnoj plovidbi, a odvija se u skladu s operativnim planom (noći, nedjelje, praznici). Posao je vezan<br />
uz službena putovanja i boravak u inozemstvu, a često se radi i o naglim promjenama klimatskih uvjeta.<br />
Zbog rasporeda slobodnog vremena i povlastica u zračnom prijevozu, kabinsko osoblje može privatno putovati<br />
svijetom uz minimalne troškove.<br />
Kontraindikacije za bavljenje ovim zanimanjem su strah od visine, poteškoće s ravnotežom, problemi s motorikom<br />
i bolesti koštano-mišićnog sustava. Nužna je stalna psihofizička pripremljenost za rad, osim u odsutnosti<br />
zbog dopusta odnosno bolovanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Hostesa, konobar, medicinska sestra, medicinski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Domaćini ili domaćice zrakoplova zapošljavaju se u zrakoplovnim kompanijama.<br />
63<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
64<br />
Dostavljač<br />
Kratak opis<br />
Dostavljač obavlja različite poslove, kao što su dostava preporučenih pisama, računa, specijalne i brze pošte i<br />
pošiljaka, paketa, reklamnih brošura, razne robe i predmeta iz trgovačkih društava, hotelskih kuća, restorana<br />
i slično.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Posao dostavljača mogu obavljati osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (koje traje tri ili četiri<br />
godine) i koje imaju vozačku dozvolu B kategorije. Poslove dostavljača može raditi i osoba sa završenom<br />
osnovnom školom, ali samo jednostavnije poslove dostave, što je u praksi sve rjeđe. Obuka se obavlja kod<br />
poslodavca – unutar poduzeća, trgovačkog društva, privatnih agencija za specijalnu i hitnu dostavu ili ustanova<br />
za obavljanje poslova i zadataka dostavljača.<br />
Opis poslova<br />
Dostavljač se u raznim poduzećima, ustanovama ili agencijama za specijalnu i hitnu dostavu zadužuje za<br />
preuzete pošiljke te ih donosi primateljima na svom dostavnom području. Pošiljke raznosi hodajući, motociklom,<br />
automobilom ili dostavnim vozilom. Kad pošiljku mora isporučiti izravno naslovljenom primatelju,<br />
a ako ga ne zatekne kod kuće ili na poslu, dostavljač je dužan ostaviti obavijest kojom primatelj može naknadno<br />
preuzeti pošiljku. Nakon isporuke pošiljki, dostavljač se razdužuje i na odgovarajući način evidentira<br />
dostavljene i neuručene pošiljke.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje ovog posla neophodna je uljudnost, odgovornost, organiziranost, savjesnost, opća snalažljivost,<br />
emocionalna stabilnost, razgovijetan govor te komunikativnost. Također je bitno da se dobro snalazi u<br />
prostoru i brzo orijentira na novom terenu. Dostavljač mora biti dobre tjelesne kondicije.<br />
Uvjeti rada<br />
Dostavljač je u svom radu samostalan. Posao obavlja na terenu u svim vremenskim uvjetima (kiša, snijeg,<br />
jake vrućine, niske temperature i sl.). Često je izložen stresu zbog nedostatka vremena i roka u kojem treba<br />
dostaviti određenu pošiljku. Ovisno o vrsti dostave, dostavljač hoda ili se služi vozilom, a povremeno diže,<br />
spušta i nosi teret.<br />
Srodna zanimanja<br />
Službenik u pošti, poštar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dostavljači se zapošljavaju u agencijama za specijalnu i hitnu dostavu, a također se mogu zaposliti u različitim<br />
ustanovama ili poduzećima.
Dramaturg<br />
Kratak opis<br />
Dramaturg je književni, kazališni, filmski, televizijski ili radijski savjetnik koji se bavi pripremom uprizorenja<br />
nekog umjetničkog djela. Radna područja dramaturga su književnost, kazalište, film, televizija i radio.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja dramaturga predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina (3+2). Nakon<br />
trogodišnjeg studija stječe se zvanje prvostupnik dramaturg, a nakon dodatne dvije godine doddiplomskog<br />
studija titula magistra dramaturgije.<br />
Tijekom studija moguće je odabrati između tri područja (kolegija): dramsko pismo (pisanje za kazalište), filmsko<br />
pismo (scenaristika) ili dramaturšku teoriju (dramatologiju).<br />
Opis poslova<br />
Dramaturg proučava i odabire djela koja će biti uprizorena u kazališnoj, filmskoj, televizijskoj ili radioizvedbi.<br />
U procesu nastanka kazališnog ili filmskog uprizorenja, televizijske drame, radiodrame, dokumentarne emisije<br />
i sl. surađuje s redateljima, scenografima, kostimografima, glumcima, lektorima i tehničkim osobljem.<br />
Dramaturg priređuje, preoblikuje ili prevodi tekstove i proučava dokumentaciju o njima. Istražuje povijesne,<br />
socijalne i ekonomske okolnosti razdoblja u kojem se odvija određeno književno djelo, te osmišljava interpretaciju<br />
u skladu s njima. Uspostavlja odnose s potencijalnom publikom i pomaže da javnost bude obaviještena<br />
o sadržaju i rasporedu predstava.<br />
Dramaturg aktivno prati domaće i inozemno kazališno, filmsko, televizijsko i radiostvaralaštvo. Ocjenjuje razinu<br />
umjetničkog izražaja glumačkog ansambla u cijelosti i svakog pojedinca u njemu.<br />
Evidentira, pohranjuje i bilježi dokumente koji se odnose na produkciju određene institucije ili skupine. Surađuje<br />
pri nastanku stručne literature, te organizira i vodi javne rasprave o problematici kazališta, filma, televizije,<br />
radija i drugih medija.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz znanja stečena na fakultetu i svestranu opću kulturu i informiranost, dramaturg mora pratiti suvremena<br />
događanja u umjetnosti i tehnološke novosti na tim područjima.<br />
Također mora biti vješt u govornom i pismenom izražavanju te poznavati svjetske jezike. Sadašnji razvoj<br />
računalne tehnologije od dramaturga zahtijeva znanja s područja uporabe računala, ponajprije za pisanje i<br />
pristup novim izvorima informacija.<br />
Dramaturg mora dobro poznavati osobine i posebnosti medija u kojem će određeno djelo biti uprizoreno,<br />
što podrazumijeva poznavanje tehnološkog postupka nastajanja uprizorenja. Zbog učestale suradnje sa<br />
stručnjacima iz drugih područja, mora imati dobro razvijene komunikacijske vještine. Treba poznavati rad na<br />
računalu.<br />
Uvjeti rada<br />
Dramaturg radi uglavnom u zatvorenim prostorijama. Radno vrijeme obično nije točno definirano, nego<br />
ovisi o rasporedu predstava i proba. Često radi vikendom i u večernjim satima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Književnik, scenarist, novinar, recenzent, moderator<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Dramaturzi se zapošljavaju u kazalištima, na televiziji ili radiju, u novinskim redakcijama i sl. Najčešće rade<br />
kao dio stručnog tima na uprizorenju određenog djela u kazalištu, na filmu ili radiju.<br />
65<br />
D<br />
Popis zanimanja
D<br />
Popis zanimanja<br />
66<br />
Drvodjeljski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Drvodjeljski tehničar priprema i organizira pojedine faze obrade drva i proizvodnje predmeta od drva, te<br />
priprema projektno-tehnološku i drugu dokumentaciju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Školovanje za zvanje drvodjeljskog tehničara traje četiri godine i provodi se u školama za tehnička, industrijska<br />
i obrtnička zanimanja. Nakon položenog završnog ispita, školovanje je moguće nastaviti na nekoj višoj<br />
ili visokoj ustanovi srodnog smjera.<br />
Opis poslova<br />
Drvodjeljski tehničari pripremaju i organiziraju pojedine faze obrade drva i proizvodnje predmeta od drva.<br />
Organiziraju i nadziru proizvodnju rezane građe, raznih ploča, obloga, parketa, pokućstva, glazbala, čamaca,<br />
drvne galanterije i drugih predmeta od drva ili zamjenskog materijala. Posao drvnih tehničara je i izrada<br />
tehničko-tehnološke dokumentacije, što obuhvaća skiciranje, izradu i razradu nacrta, opise rada, normiranje<br />
materijala i određivanje vremenskih normi. Osim toga, drvodjeljski tehničari daju upute neposrednim proizvođačima,<br />
a ponekad i sami obavljaju pojedine poslove.<br />
Ručno ili pomoću računala razrađuju konstrukcije pojedinih proizvoda, nadziru pojedine tehnološke procese<br />
u pogonima drvne industrije – organiziraju radna mjesta, vode skladište materijala, alata i proizvoda. U obrtništvu<br />
više rade na izradi nacrta, opisima poslova i prikupljanju dokumentacije te u neposrednoj proizvodnji.<br />
Posao drvodjeljskog tehničara je i rad na području trgovine proizvodima od drva. Drvni tehničar može obavljati<br />
i operativni rad na strojevima i uređajima. Sudjeluje također u dizajniranju predmeta, namještaja i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Drvodjeljski tehničar tijekom školovanja stječe teorijska i praktična znanja, vještine i navike iz širokog područja<br />
obrade drva i dizajniranja proizvoda od drva. Upoznaje proces primarne obrade drva. Mora svladati<br />
hidrotermičku obradu drva, ovladati znanjima o vrstama te fizikalno-kemijskim svojstvima drva, drvnog i<br />
pomoćnog materijala, upoznati građu, rad i održavanje strojeva i uređaja te ručnog i strojnog alata za obradu<br />
i preradu drva i drvnog materijala.<br />
Mora naučiti crtati i čitati tehničke nacrte, upoznati dokumentaciju u tehničkoj pripremi i primjenu te dokumentacije<br />
u praksi, naučiti vođenje dokumentacije u skladištu, upoznati osnovne postavke trgovine drvnom<br />
sirovinom i gotovim proizvodima te naučiti koristiti računalne <strong>program</strong>e koji se mogu primijeniti u drvnoindustrijskoj<br />
proizvodnji. Drvodjeljski tehničar mora imati dobru opću tjelesnu sposobnost, dobru spretnost<br />
ruku i prstiju, dobar vid i sposobnost predočavanja prostornih odnosa te dobru čuvstvenu stabilnost, osobito<br />
ako radi na strojevima.<br />
Uvjeti rada<br />
Drvodjeljski tehničari posao obavljaju pretežno u zatvorenom prostoru - u uredu, u neposrednoj proizvodnji<br />
u tvorničkim halama i radionicama, građevinskim i obrtničkim radionicama. Često su izloženi buci strojeva,<br />
prašini, a u građevinarstvu i nepogodnim makroklimatskim uvjetima. Kako bi se zaštitili od štetnih utjecaja,<br />
nose osobna i tehnička zaštitna sredstva.<br />
Posao drvodjeljskog tehničara ne mogu obavljati osobe što su preosjetljive na buku, osobe s bolestima kardiovaskularnog<br />
i respiratornog sustava, središnjeg živčanog sustava, osobe s kroničnim bolestima kože i<br />
težim oštećenjima vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Stolar, tesar, drvotokar, graditelj glazbala, bačvar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Drvodjeljski tehničari se najčešće zapošljavaju u drvnoj industriji, obrtništvu i građevinarstvu, a mogu otvoriti<br />
i vlastito poduzeće/obrt.
Ekolog<br />
Kratak opis<br />
Ekolog radi na istraživačkim, tehničkim i upravnim područjima koja se odnose na okoliš u različitim sektorima<br />
gospodarstva, na zakonodavnom i izvršnom području, na državnoj i lokalnoj razini. Osposobljen je za<br />
proučavanje i povezivanje pojava u okolišu, za otkrivanje odnosa između prirodnog okoliša i društva, pa i<br />
između tehnologije, organizacije i ekonomike.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za posao magistra ekologije predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina na Prirodoslovno–matematičkom<br />
fakultetu, biološki odsjek. Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv<br />
prvostupnik biologije (a ne ekologije), ali će se unutar tog usmjerenja stjecati i znanja iz ekologije. Nakon<br />
dvogodišnjeg diplomskog studija (3+2) stječe se naziv magistar ekologije (zaštita prirode).<br />
Također na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu postoji mogućnost upisa na interdisciplinarni sveučilišni<br />
studijski <strong>program</strong> znanost o okolišu koji ukupno traje 5 godina (3+2), i to:<br />
- nakon trogodišnjeg studija stječe se naziv prvostupnik znanosti,<br />
- nakon dvogodišnjeg sveučilišnog studija stječe se naziv: magistar znanosti s usmjerenjima (magistar<br />
zaštite okoliša, magistar geologije i magistar geografije).<br />
Magistri ekologije i magistri zaštite okoliša osposobljavaju se za znanstvenoistraživački rad na terenu i u laboratoriju,<br />
a naći će svoje mjesto u raznim djelatnostima: građevinarstvu, industriji, urbanizmu, prostornom<br />
planiranju, prometu i energetici. Kao mjerodavni stručnjaci donose odluke o mogućem održivom razvoju,<br />
zaštiti prirode, očuvanju okoliša i biosfere.<br />
Opis poslova<br />
Ekolog je osposobljen za znanstvenoistraživački rad na terenu i u laboratoriju, a može raditi u različitim djelatnostima:<br />
graditeljstvu, industriji, prometu, urbanizmu, prostornom planiranju i energetici. Ekolog istražuje<br />
pojave u okolišu, ocjenjuje utjecaje na okoliš i s tim povezane rizike, utvrđuje stanje i kakvoću okoliša, te<br />
priprema i izvodi <strong>program</strong>e praćenja okoliša. Kao mjerodavni stručnjak donosi odluke o zaštiti prirode, očuvanju<br />
okoliša i biosfere.<br />
Ekolog priprema i provodi plan učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa i smanjenja onečišćenja okoliša,<br />
vodi i vrednuje investicije povezane sa zahvatima u okolišu. Njegov je posao i kreiranje strateških i operativnih<br />
planova održivog i ekoloških prihvatljivog razvoja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao ekologa temelji se na integralnom pristupu radnim zadacima, ističući sustavni način razmišljanja i<br />
odlučivanja. Za uspješno obavljanje posla potrebno mu je što veće znanje o okolišu, kao što je primjerice<br />
onečišćenje vode, zraka i tla, ekotoksikologija, zdravstvena ekologija, upravljanje otpadom, sigurnost prirode,<br />
ocjena utjecaja na okoliš, ekonomika okoliša i ekološko pravo.<br />
Zbog multidisciplinarnog načina rada, osim znanja iz nabrojenih specijalističkih područja, ekolog mora imati i<br />
svestranu naobrazbu iz osnovnih prirodoslovnih, ekonomskih i društvenih znanosti. Mora biti sposoban surađivati<br />
sa stručnjacima za pojedina područja te pratiti događanja i novosti na specijalističkim područjima. Stoga<br />
treba biti sposoban formirati uspješne interdisciplinarne radne skupine, koje će znati i voditi. Za posao ekologa<br />
predviđeno je visokoškolsko, sveučilišno obrazovanje, što obuhvaća znanja o utjecajima različitih industrija odnosno<br />
djelatnosti čovjeka na okoliš, a i znanja koja zahtijeva suvremeno praćenje stanja okoliša.<br />
Ekolog svojim znanjem treba pridonijeti smanjivanju lošeg utjecaja na okoliš iz industrijskih, poljoprivrednih i<br />
urbanih područja; poznavati ekološke značajke pojedinih čimbenika okoliša, zatim nacionalno i međunarodno<br />
zakonodavstvo i prateće propise o očuvanju prirode, te imati znanje i vještinu komuniciranja s javnošću.<br />
67<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
68<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjete rada nije moguće jednoobrazno opisati, jer oni ovise o radnom mjestu i području djelovanja poduzeća<br />
u kojem je ekolog zaposlen. Spektar je preširok da bi se iscrpnije mogli nabrojati svi uvjeti rada u različitim<br />
gospodarskim i drugim ustanovama. Ponekad su to višednevna terenska ispitivanja i život u prilično nekomfornim<br />
uvjetima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer šumarstva, biolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ekolozi se mogu zaposliti u poduzećima koja sukladno zakonima moraju organizirati ekološki prihvatljivu<br />
proizvodnju, u poduzećima što se bave odstranjivanjem i preradom otpada ili u ustanovama i poduzećima<br />
koja utvrđuju utjecaj proizvodnje na okoliš.<br />
Rade i u upravnim i nadzornim službama na državnoj i lokalnoj razini, u <strong>zavod</strong>ima koji obavljaju djelatnost<br />
unutar nacionalnog <strong>program</strong>a očuvanja okoliša te u istraživačkim institutima gdje se u ovlaštenim laboratorijima<br />
bave mjerenjem onečišćenja, odnosno praćenjem stanja okoliša.<br />
Ekonomist<br />
Kratak opis<br />
Ekonomisti proučavaju i predviđaju financijske, gospodarske i komercijalne tendencije, primjerice nezaposlenost,<br />
poreze, inflaciju itd. Analiziraju i istražuju ekonomske probleme i promjene u ekonomiji, te o njima<br />
obavještavaju i savjetuju tijela državne uprave, industriju ili ulagače.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Studij ekonomije provodi se na ekonomskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Dubrovniku. Navedeni<br />
fakulteti organiziraju i provode dva sveučilišna studija: poslovna ekonomija i ekonomija, s odgovarajućim<br />
usmjerenjima na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Preddiplomski studij svih usmjerenja traje 4<br />
godine, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv prvostupnik poslovne ekonomije ili ekonomije s<br />
naznakom odgovarajućeg smjera. Nakon završenog preddiplomskog studija, student izravno može upisati<br />
odgovarajući diplomski studij koji traje godinu dana i steći akademski naziv magistar ekonomije.<br />
Na studiju poslovne ekonomije prve dvije godine su zajedničke za sve smjerove, a prilikom upisa u treću<br />
godinu studija studenti odabiru jedan od smjerova (financije, računovodstvo i revizija, marketing, menadžment,<br />
menadžerska informatika, trgovina, turizam ili analiza i poslovno planiranje).<br />
Studij ekonomije namijenjen je studentima koji su zainteresirani za dublje proučavanje teorijskih i praktičnih<br />
aspekata složenije ekonomske analize. Prema ovom <strong>program</strong>u obrazuju se stručnjaci za modeliranje i analizu<br />
nacionalne ekonomske politike, kompleksnih gospodarskih sustava i sl.<br />
Zvanje ekonomista moguće je steći i završetkom jednog od stručnih studija ekonomije, koji traju od četiri do<br />
šest semestara, organiziranih unutar veleučilišta.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi ekonomista znatno se razlikuju s obzirom na usmjerenje i područje rada.<br />
Ekonomisti specijalizirani za financije bave se poslovima planiranja i analize, nadzorom i kontrolom banaka,<br />
procjenuju profitabilnost investicijskih projekata, obavljaju kreditne poslove, posluju s poduzećima, obavljaju<br />
poslove platnog prometa i deviznog poslovanja, obavljaju brokerske poslove, poslove osiguranja i reosiguranja<br />
te poslove pripreme i izvršenja državnog proračuna.<br />
Ekonomisti u području računovodstva i revizije obavljaju računovodstvene i revizijske poslove u svim sektorima<br />
gospodarstva i državne uprave, u specijaliziranim revizijskim tvrtkama, neprofitnim organizacijama i sl.
Ekonomisti u marketingu osmišljavaju marketinške strategije i komunikaciju, bave se razvojem novih proizvoda,<br />
usluga i ideja, formiraju cijene, strategije prodaje i distribucije. Bave se odnosima s javnošću, oglašavanjem,<br />
logistikom, istraživanjem tržišta itd.<br />
Ekonomisti u menadžmentu bave se poslovima istraživanja u području ljudskih resursa i razvoja, obavljaju<br />
konzultantske poslove za različite organizacije, projektiraju organizacije i sustave plaća i nagrađivanja, rade<br />
na raznovrsnim projektima i sl.<br />
Ekonomisti specijalizirani za područje poslovne informatike bave se uvođenjem modernih rješenja primjene<br />
informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju.<br />
Ekonomisti koji se bave trgovinom obavljaju razne poduzetničke, upravljačke i komercijalne poslove u poduzećima<br />
za vanjsku i unutarnju trgovinu, špediterskim agencijama i poduzećima za međunarodni i domaći<br />
robni i putnički promet.<br />
Ekonomisti u turizmu bave se istraživanjem turističkog tržišta, marketingom i menadžmentom u turizmu,<br />
hotelskim menadžmentom, agencijskim, touroperatorskim i prijevozničkim poslovanjem te odgovarajućim<br />
poslovima u državnim tijelima zaduženima za turizam.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz znanja stečena fakultetskim obrazovanjem, na seminarima i uvođenjem u posao, od ekonomista se očekuje<br />
preciznost, sistematičnost, ažurnost i odgovornost kako bi se izbjegle pogreške pri obradi podataka.<br />
Mora biti temeljit u radu s brojevima, precizno računati i analizirati podatke te izrađivati izvještaje. Za uspješno<br />
obavljanje posla, nužno je dobro poznavanje rada na računalu, posebno <strong>program</strong>a za obradu teksta i<br />
<strong>program</strong>a matematičke i statističke obrade. Razvijene matematičke sposobnosti preduvjet su za obavljanje<br />
ovog posla. Pri istraživanju različitih društvenih pojava važne su osobine interes za ekonomiju, inovativnost<br />
i kreativnost. Prilikom priopćavanja rezultata provedenih analiza i istraživanja prijeko su potrebne vještine<br />
pismenog i usmenog izražavanja. Zbog čestog rada u timu, ekonomist mora biti sklon radu s ljudima i imati<br />
smisao za suradnju.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni uvjeti ekonomista ovise o području rada. Uglavnom radi u uredu, ali često odlazi i na poslovne sastanke,<br />
seminare, sjednice i sl. U ovom su poslu česta putovanja radi sklapanja poslova, sudjelovanja na stručnim<br />
skupovima i sl. Radno vrijeme najčešće traje osam sati, ali ponekad se radi i duže, npr. u vrijeme pripreme<br />
mjesečnih ili godišnjih izvještaja, financijskih pokazatelja i sl. koji moraju biti gotovi u predviđenom roku.<br />
Srodna zanimanja<br />
Statističar, ekonomski tehničar, porezni savjetnik, porezni inspektor<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ekonomisti se zapošljavaju u različitim državnim institucijama, nevladinim organizacijama, bankama, osiguravajućim<br />
društvima, privatnim tvrtkama, u turizmu, u medijima itd. Mnogi otvaraju i vlastite tvrtke.<br />
Elektroinstalater<br />
Kratak opis<br />
Elektroinstalater postavlja, ispituje, pušta u rad i održava niskonaponske instalacije i postrojenja za raspodjelu<br />
električne energije, antenske i komunikacijske instalacije, uzemljenja i gromobrane te postrojenja za<br />
izjednačavanje potencijala, rasvjetnih uređaja i rezervnih izvora električne energije.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer elektroinstalater potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
69<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
70<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Mogućnost daljnjeg školovanja je na stručnim studijima (srodno područje - elektrotehnika) koji traju tri godine.<br />
Opis poslova<br />
Elektroinstalater radi na poslovima postavljanja i popravaka električnih instalacija, montaži i demontaži električne<br />
rasvjete, ispitivanju i otklanjanju neispravnosti instalacija i rasvjete. Također radi na obilježavanju instalacija,<br />
postavljanju cijevi i vodova, ugradnji razvodnih ormara, priključnih elemenata, električnih uređaja<br />
i elektroopreme. Važan dio posla elektroinstalatera odnosi se na preventivno održavanje električne opreme.<br />
Samostalno zamjenjuju dijelove električne opreme: sklopke, električne provodnike i komponente.<br />
U radu se služi standardnim elektroinstalaterskim alatom: kombiniranim kliještima, čekićem, ključevima raznih<br />
veličina, bušilicom, instrumentima za mjerenje napona i ispitivanje jakosti struje i dr.<br />
Električne sustave instalira uglavnom u stanovima, uredima, tvornicama i privatnim poduzećima. Vrsta poslova<br />
koje elektroinstalater obavlja ovisi o mjestu zapošljavanja. Ako je zaposlen u uredima i poduzećima,<br />
popravlja električnu opremu, a ako radi u industrijskim postrojenjima, tada postavlja i održava električnu<br />
opremu te sudjeluje u održavanju i popravcima različitih vrsta motora. Kada radi na složenim uređajima u<br />
industrijskim pogonima, surađuje s inženjerima, elektromehaničarima i tehničarima različitih profila.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osoba koja radi kao elektroinstalater mora imati dobru tjelesnu kondiciju, zdravu kralježnicu, dobar vid, zatim<br />
razlikovati boje i nemati strah od visine. Osobito mora imati spretne ruke i prste te dobru usklađenost pokreta.<br />
Elektroinstalater treba imati razvijenu sposobnost koncentracije, sistematičnost i preciznost u radu te u skladu<br />
s primjenom mjera zaštite na radu mora biti oprezan. Alkoholizam i druge ovisnosti zapreka su za obavljanje<br />
radnih zadaća elektroinstalatera. Osobama sa smanjenim intelektualnim sposobnostima te nemogućnošću<br />
razlikovanja boja također je onemogućen rad u ovom zanimanju.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada elektroinstalatera ovise o mjestu zapošljavanja. Elektroinstalater često radi u neugodnim položajima.<br />
Kada ugrađuje električne instalacije i rasvjetu u objekte što su u izgradnji, obično radi stojeći na ljestvama<br />
ili skelama koje mogu biti postavljene na visini. Pritom je izložen negativnim vremenskim utjecajima,<br />
buci i prašini. Tijekom rada prijeti mu opasnost od strujnog udara, pada s visine i ozljeda. Zbog mogućih<br />
ozljeda, elektroinstalater mora poznavati i primjenjivati mjere zaštite na radu. Obično radi 40 sati tjedno, a<br />
nekada i više - ovisno o opsegu posla i zadanim rokovima. Tada je moguć rad u smjenama i rad vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Monter telekomunikacijskih mreža, elektromonter, elektromehaničar, elektroničar-mehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Elektroinstalateri se najčešće zapošljavaju u obrtima, poduzećima, industrijskim pogonima te trgovinama<br />
elektromaterijalom. Ako polože majstorski ispit pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, mogu otvoriti vlastiti obrt.
Elektromehaničar<br />
Kratak opis<br />
Elektromehaničari izrađuju i montiraju dijelove za elektrouređaje: kućanske aparate i druge električne strojeve.<br />
Oni ispituju ispravnost elektroničkih sklopova te održavaju i popravljaju elektrotehničke kućanske aparate.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Elektromehaničari se mogu obrazovati u trogodišnjim industrijskim školama, pa su tako osposobljeni za rad<br />
u industriji elektromehaničkih uređaja i aparata.<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer elektromehaničar potrebno je imati završenu osnovnu školu<br />
te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Područje rada elektromehaničara u prvom redu obuhvaća popravak električnih aparata za kućanstvo (hladnjaka,<br />
zamrzivača, strojeva za pranje posuđa i rublja, sušilica, miksera, glačala i dr.). Osluškivanjem rada aparata<br />
i različitom opremom i alatima (instrumentima za mjerenje otpora, napona i jakosti struje i sl.) obavljaju<br />
potrebna ispitivanja i mjerenja kako bi otkrili kvar uređaja. Pomoću različitih alata (turpija, škara, lemilica,<br />
izolacijskog materijala), postupcima lemljenja, siječenja, rezanja, turpijanja i sl. otklanjaju nastali kvar i zamjenjuju<br />
neispravne dijelove uređaja novim ispravnim dijelovima. Na kraju ispituju proizvod i daju upute za njegovo<br />
pravilno korištenje. Osim što popravljaju, elektromehaničari i proizvode/izrađuju opremu za električne<br />
kućanske aparate. Također proizvode, popravljaju i održavaju opremu za distribuciju i kontrolu električne<br />
energije te mjerila za opskrbljivanje strujom. Postavljaju i održavaju postrojenja i sustave za grijanje, klimatizaciju<br />
i hlađenje prostorija. Proizvode i popravljaju transformatore, električne rotacijske strojeve i dr. Njihov<br />
posao obuhvaća i montažu i održavanje pokretnih stepenica i dizala.<br />
Elektromehaničari, koji su zaposleni u uslužnim djelatnostima, obavljaju i procjenu vrijednosti svojih usluga<br />
te vode računa o nabavi potrebnog materijala, utrošenom vremenu i sl.<br />
Industrijski elektromehaničari rade u proizvodnji i održavanju električnih strojeva i uređaja u industrijskim<br />
postrojenjima. Nakon što izrade shemu i crtež elektrotehničkog stroja, pristupaju izradi i sastavljanju elektromehaničkih<br />
sklopova, uređaja i strojeva. Također sastavljaju niskonaponske razvodne uređaje i sudjeluju u<br />
izradi protueksplozijske opreme. Poput elektromehaničara obrtnika, također rade na poslovima ispitivanja,<br />
održavanja i servisiranja električnih strojeva i uređaja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Elektromehaničari bi trebali imati razvijenu sposobnost tehničkog rješavanja problema, sposobnost prostornog<br />
predočavanja i dobro razvijenu motoriku ruku i prstiju. Dobar vid i sluh, a i sposobnost razlikovanja boja,<br />
nužni su u radu elektromehaničara. Spretnost, preciznost i usmjerenost na detalje ključni su za njegov posao.<br />
S obzirom na tendenciju sve veće kompjutorizacije sustava (primjerice klime i ventilacije), posebice u većim<br />
zgradama i postrojenjima, potrebno je poznavanje računalnih sustava i praćenje novih tehnologija u struci<br />
– sustava za centralni nadzor i upravljanje. U uslužnim djelatnostima poželjne su komunikacijske vještine i<br />
ljubaznost.<br />
Osobe koje imaju zdravstvenih poteškoća s dišnim putovima, bolesti unutarnjih organa i vestibularnog aparata<br />
(nesvjestice i vrtoglavice), epilepsiju ili bolesti nogu, ruku i kralježnice, ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Smetnje vida i sluha, nemogućnost prepoznavanja boja i psihičke bolesti te jako znojenje ruku također onemogućavaju<br />
bavljenje ovim zanimanjem.<br />
71<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
72<br />
Uvjeti rada<br />
Elektromehaničari rade u zatvorenom prostoru, u industrijskim postrojenjima ili radionicama. Osobe koje<br />
rade u uslužnoj djelatnosti veliki dio svog radnog vremena provode na terenu – u obilasku kućanstava i popravljanju<br />
neispravnih aparata i uređaja. Pri popravljanju uređaja mogu se uprljati. Vrlo je važno pridržavati<br />
se potrebnih mjera zaštite i voditi računa o mogućim opasnostima u radu sa strujom.<br />
Posao obavljaju u stajaćem ili sjedećem položaju, a često se i saginju i zauzimaju neugodne položaje tijela,<br />
ovisno o poziciji uređaja koji popravljaju. Uglavnom rade u jutarnjim satima, ali je moguć i smjenski rad te<br />
rad vikendima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektrotehničar, elektroničar-mehaničar, tehničar za elektroniku, mehatroničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Elektromehaničari se najčešće zapošljavaju u industrijskim postrojenjima i u privatnim uslužnim obrtima koji<br />
se bave popravcima električnih uređaja i aparata. Također mogu raditi i u državnim ustanovama, poput škola,<br />
domova, bolnica i velikih tvrtki na održavanju električnih strojeva i postrojenja. Ako polože majstorski ispit za<br />
elektromehaničara, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Elektromonter<br />
Alternativni naziv: Monter električne mreže<br />
Kratak opis<br />
Elektromonter izvodi poslove građevinske montaže i održavanja na području elektroenergetike. Montira i<br />
popravlja električne nadzemne i podzemne električne vodove.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla elektromontera potrebno je srednje strukovno obrazovanje elektroenergetskog smjera.<br />
Opis poslova<br />
Elektromonter obavlja sljedeće poslove:<br />
- izvedbu nadzemne mreže: izbor odgovarajućih stupova, skladištenje i transport stupova do mjesta postavljanja,<br />
opremanje ležećeg i postavljenog stupa, namještanje izolatora, sastavljanje nosivih i drugih<br />
specijalnih stupova, postavljanje stupova, postavljanje potpornja, sidrenje stupova, dodatna zaštita ili<br />
zamjena stupova, sastavljanje i postavljanje željeznih stupova;<br />
- montažu krovnih postolja, namještanje bubnja s vodičem na postoljima, vuču vodiča preko kolotura,<br />
zatezanje vodiča s koloturima, pričvršćivanje vodiča na izolatore, spajanje vodiča, namještanje prenaponskih<br />
odvodnika;<br />
- polaganje uzemljenja u zemlju i namještanje vodova za uzemljenje na stupu, izvedbu unutarnjih kućnih<br />
priključaka, traženje mjesta neispravnosti na mreži i njihovo popravljanje, montažu električnih brojila,<br />
zaštitu od dodira visokog napona;<br />
- izvedbu kabelske mreže: utovar, prijevoz, istovar i skladištenje kabela i pripadajućeg materijala, pripremu<br />
građevinskog jarka i trase za polaganje kabela u objektu, dizanje kabelskih bubnjeva na postolja,<br />
odvijanje i vuču kabela, te zacrtavanje jarka;<br />
- pripremu kabelskih kanala i namještanje vitla za vuču, vuču kabela u kanal i namještanje samonosivih<br />
kabela, polaganje kabela na konzole i police u hodnicima, kolektorima i zgradama, pričvršćivanje kabela,<br />
zaštitne mjere, montažu kabelskih spojeva i završetaka;
- montažu samonosivih kabelskih snopova: zatezanje, montažu na uporišne točke, spajanje vodiča i izvođenje<br />
unutarnjih kućnih priključaka sa samonosivim kabelskim snopom;<br />
- gradnju transformatorskih stanica: uzidavanje konzola i nosača, montaža sabirnica, izvedba uzemljenja,<br />
postavljanje transformatora, montaža opreme zidanih jarbolnih i stupnih transformatorskih stanica te<br />
montaža prekidača.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnih teorijskih znanja, elektromonter treba imati i praktična strukovna znanja i vještine, koji obuhvaćaju<br />
sposobnosti ručne obrade metala – piljenje, sječenje, rezanje, savijanje, ravnanje, vrtanje, brušenje,<br />
korištenje osnovnog bravarskog alata, mjerenje i zacrtavanje, spajanje zakovicama, ručno rezanje navoja,<br />
zavarivanje, lemljenje i dr.<br />
Uvjeti rada<br />
Monter električne mreže radi na otvorenom, u otvorenim i zatvorenim zgradama i na povišenim mjestima<br />
(stupovi, dalekovodi). Pritom je izložen različitim atmosferskim utjecajima (kiša, snijeg, vjetar, temperaturne<br />
promjene itd.).<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su: strah od visine, poteškoće s ravnotežom, problemi s motorikom<br />
ili bolesti koštano-mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Monter telekomunikacijskih mreža, elektromonter<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Monteri električne mreže zapošljavaju se najčešće u tvrtkama što se bave distribucijom električne energije.<br />
Elektroničar<br />
Kratak opis<br />
Elektroničar radi u proizvodnji i na održavanju elektroničkih sklopova i uređaja. To je industrijsko zanimanje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje elektroničara potrebno je završiti trogodišnje srednje strukovno obrazovanje koje se odvija u<br />
elektroindustrijskim školama.<br />
Opis poslova<br />
Elektroničar opće elektronike obavlja poslove u proizvodnji elektroničkih elemenata, sklopova i uređaja.<br />
Sudjeluje u izradi elektroničkih sklopova i uređaja (pripremanje sastavnih elemenata, spajanje elemenata,<br />
automatsko provjeravanje funkcionalnosti sklopova), spajanju i namatanju žičanih sklopova, izradi tiskanih<br />
ploča, ispitivanjima i popravcima jednostavnijih tiskanih ploča, izradi i ispitivanju silicijskih pločica, montiranju<br />
elektroničkih uređaja, te nadzire proizvode prema naputcima i propisima.<br />
Elektroničar računalstva obavlja servisiranje i održavanje računalne opreme i sustava, te provjerava ispravnost<br />
komponenata računala. Radi na sklapanju računala, pratećih komponenata i instalaciji <strong>program</strong>ske potpore,<br />
osposobljavanju računala i računalnih mreža za rad, umnažanju podataka na medije za pohranjivanje i<br />
arhiviranje tehničke dokumentacije te vodi skladišta komponenata i sustava u proizvodnji računala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Elektroničar mora usvojiti stručna znanja iz područja elektrotehnike, elektronike i računalstva te automatskog<br />
upravljanja. Poželjne osobine su dobar vid, sposobnost razlikovanja boja, okulomotorna koordinacija, spretnost<br />
ruku i prstiju, sposobnost prostornog predočavanja, smisao za tehniku te preciznost u radu i strpljenje.<br />
73<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
74<br />
Uvjeti rada<br />
Najveći dio poslova elektroničar obavlja u zatvorenim prostorijama, u sjedećem položaju. Poslovi iz područja<br />
upravljanja tehnološkim procesima obavljaju se u tehnološkim pogonima, manjim dijelom na otvorenom<br />
prostoru.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektroničar-mehaničar, elektromehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Elektroničari se uglavnom zapošljavaju u industriji računalnih sklopova i uređaja, elektroničkih komponenata<br />
i digitalnih sklopova. Također se mogu zapošljavati i u servisima i prodavaonicama računala ili elektroničkih<br />
uređaja i aparata.<br />
Elektroničar-mehaničar<br />
Kratak opis<br />
Elektroničar-mehaničar mjeri električne veličine, ispituje i popravlja elektroničke sklopove, izrađuje tiskane<br />
pločice i elektroničke sklopove, ispituje, održava i popravlja elektroničke uređaje (mjerno-regulacijske uređaje,<br />
signalno-dojavne, audiouređaje i videouređaje).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zanimanje elektroničar-mehaničar provodi se u trogodišnjim srednjim strukovnim školama.<br />
Budući da se radi o obrtničkom zanimanju, školovanje se odvija po „Jedinstvenom modelu obrazovanja“<br />
(JMO). U teorijskom dijelu tog modela učenici svladavaju predmete struke i izbornu nastavu u školi, a praktični<br />
dio (naukovanje) izvodi se u školskim radionicama (manji dio) te u obrtnika ili u trgovačkim društvima (veći<br />
dio). Na kraju školovanja učenici polažu pomoćnički ispit i stječu pomoćničko zvanje elektroničara-mehaničara.<br />
Pomoćnički ispit sastavni je dio završnog ispita nakon kojeg učenici stječu i srednju stručnu spremu.<br />
Dakle, na kraju školovanja za elektroničara-mehaničara po „Jedinstvenom modelu obrazovanja“ učenici polažu<br />
i pomoćnički i završni ispit. Nakon završenog školovanja i dvogodišnjeg radnog iskustva u struci učenici<br />
mogu polagati majstorski ispit radi otvaranja samostalnog obrta.<br />
Mogućnost daljnjeg školovanja je na stručnim studijima (srodno područje elektrotehnika) koji traju tri godine.<br />
Opis poslova<br />
Elektroničari-mehaničari proizvode, održavaju i popravljaju TV i radioprijamnike, audiouređaje, uređaje za<br />
reprodukciju i snimanje optičkog zapisa zvuka, antenske uređaje za satelitski prijenos slike i sl. Nakon što dobiju<br />
na popravak neki uređaj, rastavljaju ga na dijelove te različitim ispitivanjem funkcija pokušavaju otkriti<br />
kvar. Pri utvrđivanju kvara određuju isplativost popravka i o tome obavještavaju naručioca posla. Savjetuju i<br />
vlasnike elektroničke opreme kako da spriječe nastanak problema te kako da se opremom što funkcionalnije<br />
koriste. U svojim poslovima služe se različitim finomehaničkim alatima (kliješta, odvijači i dr.) za obradu elektroničkih<br />
aparata i tehnike, a koriste i razne mjerne instrumente, kao što su instrumenti za mjerenje otpora,<br />
kapaciteta i induktiviteta, digitalni mjerni instrumenti, osciloskopi, elektronički voltmetri, instrumenti s frekvencijskim<br />
bazama i dr. Materijal i komponente koje koriste u radu su: materijal za vodiče, vodovi u elektronici,<br />
otpornici, kondenzatori i zavojnice, izolacijski materijal, poluvodiči i materijal za spajanje. Lemljenjem i<br />
čišćenjem te različitim tehnikama spajanja i montaže u elektronici popravljaju i zamjenjuju oštećene dijelove<br />
ili cijele sklopove uređaja ili aparata. Nakon popravka uređaja ili aparata dokumentiraju obavljene radove<br />
(utrošeni materijal, zamjenu dijelova i sl.).
Njihovo je područje rada također postavljanje i održavanje elektroničkih sklopova za nadzor te upravljanje<br />
proizvodnim postrojenjima (uređaji za napajanje, protupožarni sustavi i sustavi provala te signalni i dojavni<br />
uređaji). Isto tako prozvode, popravljaju i održavaju električne uredske strojeve, računala i drugu opremu za<br />
obradu podataka. Postavljaju i održavaju sustave za simultano prevođenje, sustav za ozvučivanje dvorana i<br />
ostale elektroničke aparate i sustave.<br />
Elektroničari-mehaničari prema tehnološkoj dokumentaciji ručno i pomoću računala izrađuju jednoslojne<br />
i višeslojne ploče s tiskanim vodovima. Moraju znati prepoznati elektroničke komponente tiskane ploče,<br />
izabrati i pripremiti alat i elemente za ugradnju, zalemiti i odlemiti elemente na ploču s tiskanim vodovima s<br />
posebnom pozornošću na toplinska opterećenja i statički elektricitet. Također obavljaju ispitivanje funkcija<br />
analognih sklopova. Čitanjem tablica i dijagrama za objašnjenje načina rada i svojstva sklopova utvrđuju<br />
karakteristične veličine analognih i digitalnih sklopova (napon, frekvenciju, brzinu rada i sl.) različitim mjerenjima<br />
i ispitivanjem funkcija i ispravnosti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Elektroničari-mehaničari bi prije svega trebali dobro poznavati teoriju mehanike i elektronike te imati razvijenu<br />
sposobnost tehničkog zaključivanja. Analitičko mišljenje i prosječne intelektualne sposobnosti važne su<br />
za dobro obavljanje ovog posla. Fizičko zdravlje, prije svega dobar vid i sluh, a i sposobnost razlikovanja boja,<br />
nužni su za obavljanje ovog posla. Spretnost ruku i prstiju te dobra motorika pokreta vrlo su važne budući<br />
da elektroničari-mehaničari rade s vrlo sitnim elektroničkim komponentama i dijelovima opreme. Također je<br />
potrebno pratiti nove tendencije u elektronici i mehanici kako bi bili u toku s novim spoznajama struke. Ako<br />
rade u servisima za popravak i u kontaktu su s klijentima kojima daju svoje usluge, važne su komunikacijske<br />
vještine i ljubaznost.<br />
Osobe koje pate od bolesti ruku i nogu, kralježnice ili imaju smetnje vida i sluha te daltonizam ne mogu<br />
obavljati ovo zanimanje. Epilepsija i druge bolesti što mogu uzrokovati povremene nesvjestice onemogućuju<br />
bavljenje ovim zanimanjem, kao i alkoholizam i druge teže psihičke bolesti.<br />
Uvjeti rada<br />
Elektroničari-mehaničari najčešće rade u zatvorenom prostoru u vlastitim servisima ili industrijskim postrojenjima.<br />
Uvjeti rada razlikuju se ovisno o mjestu rada, a prostorije bi trebale bi biti dobro osvijetljene i imati<br />
ugodne klimatske uvjete. Posao najčešće obavljaju u sjedećem položaju, ali prema potrebi zauzimaju i različite<br />
neugodne položaje tijela. Podižu i spuštaju aparate s kojima rade, saginju se, kleče, ali i podvlače ispod<br />
opreme. Ako su zaposleni u industriji, pogoni u kojima rade mogu biti bučni, nečisti i slabo prozračeni.<br />
Dio svojih poslova moraju obavljati na otvorenom, primjerice postavljanje antenskih uređaja i sl. U radu se<br />
moraju pridržavati potrebnih mjera zaštite i voditi računa o mogućim opasnostima u radu sa strujom. Radno<br />
im je vrijeme najčešće osmosatno. Moguć je rad u smjenama. Budući da se moraju spremno odazvati pozivu<br />
klijenta, moguća su putovanja i rad na terenu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektrotehničar, elektromehaničar, elektroničar, tehničar za elektroniku, mehatroničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Elektroničari-mehaničari se najčešće zapošljavaju u servisima za popravak bijele tehnike i kućanskih aparata.<br />
Mogućnosti zaposlenja nude im tvrtke koje se bave sklapanjem i popravkom osobnih računala, fotokopirnih<br />
i telefaks uređaja i sl. Također se zapošljavaju u industrijskim postrojenjima gdje rade na održavanju linija<br />
proizvodnje i u tvrtkama specijaliziranima za proizvodnju elektroničkih uređaja. Ako polože majstorski ispit<br />
za elektroničara-mehaničara, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
75<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
76<br />
Elektrotehničar<br />
Kratak opis<br />
Elektrotehničar obavlja poslove tehničkog projektiranja, proizvodnje i kontrole različitih elektrotehničkih<br />
proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje elektrotehničar potrebno je završiti srednju tehničku školu - smjer elektrotehnika, koja traje<br />
četiri godine.<br />
Nakon završene četverogodišnje škole, dobivaju se opća znanja (ponajviše iz matematičkih i prirodoznanstvenih<br />
područja) koja čine dobru osnovu za nastavak školovanja na nekom od tehničkih fakulteta.<br />
Opis poslova<br />
Elektrotehničari mogu raditi u pripremi razvojne tehnološke i operativne dokumentacije proizvoda u raznim<br />
telekomunikacijskim poduzećima, elektroindustriji i elektroprivredi. Uz pomoć drugih stručnjaka izrađuju<br />
sheme, sastavljaju tehničke proračune i izrađuju crteže dijelova nekog elektrotehničkog uređaja, određuju<br />
način, potreban materijal te odgovarajuće alate i strojeve za izradu nekog proizvoda. Nakon pripremne faze,<br />
konstruiraju i montiraju složene elektrotehničke uređaje te obavljaju ispitivanja materijala i kontrolu gotovih<br />
elektrotehničkih proizvoda i njihovih dijelova. Na temelju mjerenja i zamijećenih karakteristika proizvoda,<br />
izrađuju upute za sigurnu uporabu aparata ili uređaja.<br />
U svom se radu služe različitim specijaliziranim alatima: kliještima, škarama, pincetama, svrdlima, čekićima,<br />
turpijama, lemilicama te raznim drugim mjernim instrumentima, kao što su instrumenti za mjerenje otpora,<br />
induktiviteta, frekvencije, jakosti struje, napona, električne energije i dr. Tijekom korištenja navedenih strojeva<br />
i alata, potrebna je preciznost i pažljivost. U novije vrijeme, elektrotehničari u svom radu sve više koriste<br />
računala i različite specijalizirane računalne <strong>program</strong>e.<br />
Elektrotehničari mogu raditi na održavanju elektroenergetskih strojeva, uređaja i opreme, konstruiranju,<br />
pripremanju, planiranju i praćenju izgradnje električnih mreža te na ispitivanju i održavanju električnih generatora,<br />
energetskih transformatora i agregata. Poslovi elektrotehničara također obuhvaćaju popravak neispravnih<br />
uređaja i elektrotehničkih aparata.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja tehničkih problema važne su za obavljanje ovih poslova. Elektrotehničari<br />
osim navedenih stručnih znanja i vještina moraju biti tjelesno zdravi, imati dobar vid i sluh te<br />
sposobnost razlikovanja boja. Razvijena motorika ruku i prstiju, spretnost, sistematičnost i preciznost važne<br />
su u njegovu radu. S obzirom na širinu primjene i stalni razvoj elektrotehnike, ako žele napredovati u struci,<br />
trebaju se stalno usavršavati i razvijati stručne vještine.<br />
Osobe koje imaju smetnje vida i sluha, a i osobe s nemogućnošću razlikovanja boja, ne mogu obavljati ovo<br />
zanimanje. Zapreke ovom zanimanju također mogu biti bolesti poput epilepsije te one koje uzrokuju nesvjesticu<br />
i znojenje ruku, zatim alkoholizam i dr.<br />
Uvjeti rada<br />
Elektrotehničari većinu svog radnog vremena provode u zatvorenom prostoru, u uredima i radionicama.<br />
Radno im je vrijeme uglavnom u jutarnjim satima. U nekim poduzećima moguć je i rad u smjenama. Buka,<br />
vrućina i ostali negativni utjecaji pojavljuju se samo iznimno, prilikom održavanja proizvodnih linija. Poslove<br />
obavljaju u stojećem i sjedećem položaju. Ako rade u elektrotehničkim servisima i drugim uslužnim poduzećima<br />
u kojima su u kontaktu sa strankama i kupcima, nužni su ljubaznost i komunikacijske vještine.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektroničar-mehaničar, tehničar za elektroniku, elektromehaničar, mehatroničar
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Elektrotehničari s obzirom na svoje opće obrazovanje imaju raznovrsne mogućnosti zapošljavanja, pri čemu<br />
se za određeno područje elektrotehnike najčešće usavršavaju na radnom mjestu. Mogu se zaposliti u različitim<br />
javnim i privatnim poduzećima, npr. za proizvodnju, prijenos i razdiobu električne energije, za proizvodnju<br />
elektroopreme, za montažu i instaliranje elektroopreme, za projektiranje i savjetovanje (primjena<br />
računala). Također mogu raditi u komercijalnom sektoru baveći se maloprodajom i veleprodajom električnih<br />
proizvoda, elektroopreme i elektromaterijala.<br />
Etnolog<br />
Kratak opis<br />
Etnolog se bavi prikupljanjem, proučavanjem, sistematizacijom i prezentacijom kulture u svim oblicima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj se etnologija može studirati na sveučilištima u Zagrebu i Zadru, i to kao dvopredmetna studijska<br />
grupa. Uvjet za upis na studij etnologije jest završena četverogodišnja srednja škola i položen razredbeni<br />
ispit. Etnološki odjeli organiziraju dvopredmetne petogodišnje studije (3+2) etnologije i kulturne antropologije.<br />
Uputno ih je kombinirati sa srodnim humanističkim ili društvenim znanostima (antropologija, arheologija,<br />
povijest, povijest umjetnosti, sociologija), ali i onim studijima u kojima je istaknuto proučavanje kulture<br />
(većina filoloških grupa).<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica humanističkih<br />
znanosti - smjer etnologija i kulturna antropologija. Studij etnologije i kulturne antropologije može se studirati<br />
samo kao istraživački studij, čime se stječe akademski naziv magistar/magistra etnologije i kulturne<br />
antropologije.<br />
Nakon diplomiranja, stručna izobrazba etnologa zaposlenih u muzeju nastavlja se polaganjem stručnog ispita<br />
za kustosa muzeja.<br />
Opis poslova<br />
Etnologija je znanost koja se bavi proučavanjem podrijetla, razvoja, načina života, kulture i društvenog uređenja<br />
pojedinih zajednica, njihove rasprostranjenosti, te proučava čovjeka kao tjelesno, društveno i kulturno biće.<br />
Etnologija je povezana s kulturnom antropologijom, te se bavi istraživanjem svih kulturnih fenomena – od<br />
života na selu (tradicijskog načina stanovanja, nošnje, prehrane, folklora), suburbanih i urbanih tema, praćenja<br />
promjena tradicijskih obrazaca i nastajanja „novih” tradicija, do analiza subkulturnih skupina u svim<br />
povijesnim razdobljima. U najširem smislu to je znanost o kulturi.<br />
Posao etnologa temelji se na prikupljanju i proučavanju predmeta, pripovijedaka, glazbe, plesa, vjerovanja<br />
itd. Etnolog u muzeju bavi se sustavnim prikupljanjem etnološkog materijala, brine o etnografskoj zbirci<br />
muzeja i odgovoran je za nju. Osim toga, u muzeju vodi i dokumentaciju, brine o pravilnoj postavi, smještaju<br />
i čuvanju predmeta, te o njihovoj zaštiti.<br />
Etnolog na terenu dolazi u dodir s predmetima i pojavama koji imaju posebnu etnografsku vrijednost. Takvi<br />
su predmeti narodne nošnje, dijelovi odjeće, pokućstvo, predmeti što su se rabili u kućanstvu i gospodarstvu<br />
i slično. Etnolog dolazi do tih predmeta kupnjom od vlasnika ili donacijom. Etnolozi vode brigu i o zaštiti nepokretnih<br />
spomenika kulture, primjerice kuća koje imaju obilježja karakteristična za neko podneblje (recimo,<br />
tradicionalno građene kuće slavonskih sela). Briga o zaštiti duhovnih dobara, poput običaja (npr. pogrebni<br />
običaji, običaji vezani uz crkvene blagdane), tipičnih plesova i napjeva, također je posao etnologa.<br />
Do potrebnih podataka o kulturi nekog kraja etnolog dolazi terenskim istraživanjima u kontaktu s ljudima<br />
kao glavnim izvorima podataka. Kada istražuje elemente tradicijske kulture poput napjeva ili plesova,<br />
etnologu pomažu stručnjaci drugih profila, npr. muzikolozi koji etnologu pomažu u zapisivanju narodnih<br />
pjesama. Nakon povratka s terena, etnolog sistematizira prikupljenu građu, znanstveno ju obrađuje te piše<br />
izvještaj s terena.<br />
77<br />
E<br />
Popis zanimanja
E<br />
Popis zanimanja<br />
78<br />
Etnolozi koji rade u državnim ustanovama, poput ministarstava i <strong>zavod</strong>a za zaštitu spomenika i kulturne baštine,<br />
bave se različitim oblicima savjetodavnog rada, vode brigu o etnološkim zbirkama na terenu i slično.<br />
Njihov je zadatak i zaštita pokretnih i nepokretnih etnoloških dobara, poput privatnih i muzejskih etnoloških<br />
zbirka, različitih objekata tradicijske arhitekture, ali i zaštita čitavih ambijentalnih cjelina, poput etnoparkova<br />
ili sela čiji se izgled i prostorna organizacija mogu smatrati tipičnima za neko podneblje.<br />
Dio etnologa se odlučuje za znanstvenu karijeru na fakultetima i u institutima. Njihov je posao podučavanje<br />
studenata i znanstveno istraživanje kulturnih pojava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova etnologa važan je smisao za istraživački rad. Potreban je analitički pristup, strpljivost i<br />
temeljitost. Budući da posao obuhvaća terenski rad i kontakte s različitim ljudima, poželjne osobine etnologa<br />
su komunikativnost, snalažljivost i fleksibilnost. Lako uočavanje detalja također je važna osobina. Sposobnost<br />
pismenog i usmenog izražavanja te sposobnost sinteze raznovrsne građe važne su svakom etnologu.<br />
Poželjne su organizacijske vještine i sklonost interdisciplinarnom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Etnolozi koji rade u državnim službama ili u muzejima većinom rade u prijepodnevnoj smjeni. Često se radi i<br />
na terenu, što uključuje putovanja. Etnolozi uglavnom rade samostalno, ali prema potrebi surađuju sa stručnjacima<br />
drugih profila (npr. muzikolozima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima).<br />
Srodna zanimanja<br />
Povjesničar umjetnosti, povjesničar, arheolog, lingvist, antropolog, muzikolog, kustos muzeja, sociolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Etnolozi se zapošljavaju u muzejima, <strong>zavod</strong>ima za zaštitu spomenika, u <strong>zavod</strong>ima i zbirkama s etnografskom<br />
građom, u kulturno-umjetničkim društvima, u istraživačkim institutima, arhivima, vladinim i nevladinim organizacijama,<br />
itd. Očekuje se da će se u budućnosti sve više etnologa zapošljavati u turizmu, na poslovima<br />
stručnog vođenja, brige o povijesnim kućama i zbirkama, u seoskom turizmu (očuvanje ili rekonstrukcija<br />
načina prehrane, plesa, pjevanja i sličnog). Zbog osposobljenosti za provođenje kvalitativnih istraživanja,<br />
etnolozi se mogu zaposliti i u medijima, marketingu i sličnim djelatnostima.
Farmaceut<br />
Kratak opis<br />
Farmaceut pripravlja i izdaje lijekove prema receptu liječnika te informira pacijenta o svrsi, doziranju, načinu<br />
djelovanja i popratnim učincima lijeka.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova farmaceuta potrebno je završiti studij pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Nakon završetka studija stječe se naziv magistar farmacije. Nakon završenog studija moguće je daljnje<br />
stjecanje znanja na poslijediplomskom studiju iz farmaceutskih znanosti. Diplomski sveučilišni studij traje 5<br />
godina (ili 10 semestara).<br />
Opis poslova<br />
Farmaceut koji radi u ljekarni bavi se pripravljanjem i izdavanjem lijekova propisanih liječničkim receptima,<br />
pri čemu pacijentima daje osnovne informacije o lijekovima, a i upute o njihovoj uporabi. Također, farmaceut<br />
u ljekarni daje informacije i upute o upotrebi lijekova koji se izdaju bez liječničkog recepta. Pri tome mora<br />
procijeniti ozbiljnost opisanih poteškoća i znati dati odgovarajući savjet, primjerice uputiti osobu k liječniku,<br />
dati savjet o uporabi lijeka, promjeni loših životnih navika ili pravilnoj brizi o zdravlju.<br />
Priprema lijekova, odnosno dozirano miješanje različitih sastojaka u obliku otopina, tableta, prašaka, masti i<br />
sl. također je dio posla koji obavlja farmaceut u ljekarni. Osim za navedene poslove, farmaceut u ljekarni odgovoran<br />
je za nabavu i evidenciju lijekova, medicinskih pomagala i drugih sredstava, a i za njihovu prodaju.<br />
Farmaceut u bolničkoj ljekarni pripravlja i izdaje lijekove na temelju narudžbi bolničkih odjela. Također, nadgleda<br />
primjenu lijekova i njihove učinke te savjetuje pacijente o njihovoj upotrebi nakon izlaska iz bolnice.<br />
Farmaceut mora voditi brigu o pravilnom skladištenju i spremanju lijekova, medicinskih pomagala i drugih<br />
proizvoda. Pritom mora poštovati propise s područja ljekarništva, zdravstvene skrbi i osiguranja te propise<br />
za zaštitu potrošača. Farmaceut također vodi propisanu evidenciju i dokumentaciju. Najčešće vodi računalne<br />
zapise o lijekovima pacijenata, kako bi se izbjegle štetne posljedice zbog uzimanja pojedinih lijekova ako se<br />
koriste istodobno ili u kratkim vremenskim razmacima.<br />
Farmaceut zaposlen u farmaceutskoj industriji najčešće vodi cijeli tehnološki proces u proizvodnji farmaceutskih,<br />
kozmetičkih, veterinarskih i bioloških pripravaka.<br />
Nadalje, farmaceut surađuje s ostalim zdravstvenim djelatnicima, liječnicima i medicinskim sestrama, posebice<br />
u bolničkim ljekarnama. Za ostale zdravstvene djelatnike priprema pisane ili usmene informacije o<br />
lijekovima i njihovu djelovanju.<br />
U svom radu farmaceut se dosljedno pridržava načela medicinske etike.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja farmaceut stječe teorijska znanja s područja anorganske, organske i farmaceutske kemije, farmaceutske<br />
tehnologije, biokemije, informatike, farmakologije itd.<br />
Posao farmaceuta podrazumijeva veliku odgovornost, točnost, urednost i strpljivost. Farmaceuti moraju biti spretni<br />
pri pripravljanju i izdavanju lijekova. Također, trebaju biti komunikativni, snalažljivi, brzi u donošenju odluka,<br />
samoinicijativni, savjesni, temeljiti i emocionalno stabilni. Vrlo je važno da imaju smisla za rad s ljudima – pacijentima,<br />
koji su većinom vrlo osjetljivi, neraspoloženi ili vrlo zabrinuti za svoje zdravlje ili zdravlje svoga bližnjega.<br />
S obzirom na stalne promjene u farmaceutskim tehnologijama, farmaceut treba biti spreman na permanentno<br />
učenje i usavršavanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada farmaceuta ovise o mjestu rada, a može se reći da oni najviše rade u dobro ozračenim, osvijetljenim<br />
i čistim prostorijama. Ponekad su na svom radnom mjestu izloženi potencijalno opasnim ili sterilnim farmaceutskim<br />
produktima te moraju primijeniti sve potrebne mjere zaštite (zaštitna oprema, rukavice, maske i sl.).<br />
Najčešće rade u smjenama, u dvokratnom radnom vremenu, a ponekad dežuraju noću, vikendom i praznikom.<br />
Posao obavljaju pretežno stojeći, posebno ako su zaposleni u ljekarnama.<br />
79<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
80<br />
Srodna zanimanja<br />
Biokemičar, kemičar, liječnik farmakolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Farmaceut se može zaposliti u privatnim ili javnim ljekarnama, farmaceutskoj industriji, predstavništvima<br />
farmaceutske industrije, u drogeriji ili laboratorijima za medicinsku dijagnostiku i sl. Također, pod određenim<br />
uvjetima, mogu otvoriti vlastitu ljekarnu.<br />
Farmaceutski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Farmaceutski tehničar radi s farmaceutskim sirovinama u pripremi i proizvodnji različitih proizvoda (lijekova,<br />
dijetetskih i kozmetičkih pripravaka).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Farmaceutski tehničar završava školovanje u četverogodišnjim strukovnim, uglavnom zdravstvenim školama<br />
prema <strong>program</strong>u za stjecanje zvanja farmaceutskog tehničara.<br />
Ovo se zanimanje također nudi unutar <strong>program</strong>a obrazovanja odraslih, kada traje godinu dana, a preduvjet<br />
upisa je završena četverogodišnja srednja škola.<br />
Nakon završenog školovanja postoji mogućnost upisa na visoke škole i fakultete, posebno iz biomedicinskog<br />
područja. Nastavak ovog <strong>program</strong>a je petogodišnji studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu<br />
u Zagrebu.<br />
Opis poslova<br />
Posao farmaceutskog tehničara razlikuje se ovisno o tome radi li u ljekarni, laboratoriju ili farmaceutskoj<br />
proizvodnji.<br />
Farmaceutski tehničar koji radi u ljekarni bavi se izradom različitih farmaceutskih pripravaka. Priprema lijekova<br />
odnosi se na dozirano miješanje različitih sastojaka u obliku otopina, krema, čajeva, masti i dr. prema standardnim<br />
recepturama. Vodi laboratorijski dnevnik odnosno popis svih pripravaka napravljenih u laboratoriju<br />
ljekarne, a također vodi evidenciju o rokovima valjanosti lijekova i dr.<br />
Farmaceutski tehničar koji radi u laboratoriju priprema i kontrolira funkcionalnost laboratorijske opreme te<br />
provodi kontrolu i identifikaciju supstancija. Nakon pripreme provodi različite fizikalno-kemijske i biološke<br />
analize laboratorijskih uzoraka radi utvrđivanja njihove kvalitete. Kad završi propisane analize, skladišti laboratorijske<br />
uzorke, a tijekom radnog dana vodi dnevnik o svim radnim zadacima, fazama posla i njihovu<br />
trajanju.<br />
Farmaceutski tehničar koji radi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji priprema proizvodnju te nadzire tehnološke<br />
faze (otapanje, tabletiranje, mljevenje, sijanje) u proizvodnji farmaceutskih i kozmetičkih preparata<br />
(injekcija, sirupa, otopina, masti, tableta, granula i dr.). Nadzor obuhvaća i provjeru ispravnosti vitalnih djelova<br />
postrojenja, identifikaciju i kontrolu svih važnih sirovina što ulaze u proizvodni proces. Nadzire i rad<br />
radnika u proizvodnji, daje radnicima zadatke te izvještava nadređene o stanju postrojenja i radu kadrova.<br />
Evidentira proizvedenu količinu i kvalitetu robe.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Nakon završenog školovanja farmaceutski tehničar ima znanje o ljekovitim tvarima biljnog, životinjskog, mineralnog<br />
i sintetičkog porijekla koje se koriste pri izradi lijekova, o gotovim lijekovima za humanu i veterinarsku<br />
uporabu, sanitetskom materijalu, ortopedskim pomagalima i dr.<br />
Ima i vještine ovladavanja tehnologijom izrade lijekova i različitim analitičkim postupcima, Također je osposobljen<br />
za vođenje administrativnih poslova.
Za uspješan rad u ovom zanimanju potrebna je točnost i preciznost u radu, spretnost u rukovanju sitnijim<br />
predmetima i oštar vid. Zbog rukovanja malim količinama supstancija i osjetljivom aparaturom, potrebna je<br />
strpljivost u radu, mogućnost dugotrajnijeg <strong>usmjeravanja</strong> pažnje i emocionalna stabilnost. Važna je osobina<br />
i spremnost na stalno učenje i usavršavanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada farmaceutskog tehničara ovise o mjestu rada. Može se reći da farmaceutski tehničari najviše rade<br />
u dobro ozračenim, osvijetljenim i čistim prostorijama. Ponekad su na svom radnom mjestu izloženi potencijalno<br />
opasnim supstancijama te moraju primijeniti sve potrebne mjere zaštite (zaštitna oprema, rukavice,<br />
maske).<br />
Rad farmaceutskog tehničara odvija se u dvije smjene.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kemijski tehničar, kemijski laborant, medicinski kozmetičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Farmaceutski tehničar može se zaposliti u privatnim i javnim ljekarnama, analitičkim i drugim laboratorijima,<br />
u industriji lijekova za humanu i veterinarsku upotrebu, te u kozmetičkoj industriji.<br />
U svijetu i u nas očekuju se sve veće potrebe za farmaceutima (kako na razini srednjoškolskog, tako i na razini<br />
visokoškolskog obrazovanja) zbog povećanja prosječne starosti populacije i veće upotrebe lijekova.<br />
Farmakolog<br />
Kratak opis<br />
Farmakolozi istražuju kako pojedine supstancije u lijekovima djeluju na metabolizam ljudskog ili životinjskog<br />
organizma i tako unapređuju liječenje različitih bolesti i smanjuju zdravstvene tegobe.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje farmakologa potrebno je završiti studij medicine. Diplomski studij medicine traje 12 semestara<br />
(6 godina). Završetkom diplomskog sveučilišnog studija medicine stječe se stručni naziv doktora medicine.<br />
Nakon toga potrebno je završiti specijalistički poslijediplomski studij iz kliničke farmakologije.<br />
Opis poslova<br />
Farmakolozi istražuju, unapređuju i razvijaju spoznaje, teorije i operativne metode te primjenjuju znanstvene<br />
spoznaje iz anatomije, biokemije, biofizike, fiziologije i patologije u području medicine, poljoprivrede i industrije.<br />
Njihov je posao proučavanje i izvođenje eksperimenata vezanih uz oblik, strukturu i ostala anatomska<br />
obilježja živih organizama, kemijski sastav i procese u organizmu te životne procese i funkcije ljudskih, životinjskih<br />
i biljnih organa, tkiva i stanica pod normalnim i specifičnim uvjetima. Proučavaju i izvode pokuse<br />
vezane uz prirodu, uzroke i razvoj ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti i poremećaja, ispituju utjecaj lijekova<br />
na tkiva, organe i fiziološke procese čovjeka i životinja, te unapređuju postojeće i razvijaju nove lijekove.<br />
Izrađuju znanstvene radove o lijekovima, njihovim značajkama, djelovanju i neželjenim učincima, kako bi se<br />
mogli uspješno primijeniti u liječenju bolesnika.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
U poslu farmakologa prijeko je potrebna izrazita savjesnost i odgovornost u obavljanju svih zadataka. Uz<br />
širok opseg znanja iz mnogih znanstvenih područja (medicine, ekologije, kemije, fizike i dr.), nužne su visoke<br />
opće intelektualne sposobnosti. Sposobnost logičkog zaključivanja važna je zbog povezivanja znanja iz<br />
različitih područja i donošenja kvalitetnih i utemeljenih zaključaka. Dobar vid, osjećaj za detalje i urednost,<br />
također su važne osobine farmakologa.<br />
81<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
82<br />
Uvjeti rada<br />
Farmakolozi rade u laboratorijima u bolnicama, <strong>zavod</strong>ima i institutima. Posao obavljaju uglavnom sjedeći i<br />
stojeći. Često se radi s posebnom zaštitnom opremom zbog sterilnosti ili zaštite od zaraze. Moguć je rad u<br />
smjenama i noćni rad.<br />
Srodna zanimanja<br />
Biolog, ekolog, patolog, toksikolog, agronom<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Farmakolozi se zapošljavaju u zdravstvenim ustanovama, <strong>zavod</strong>ima, institutima, te u farmaceutskoj industriji<br />
prema kriterijima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i potrebama tržišta.<br />
Fasader<br />
Kratak opis<br />
Fasaderi su građevinski majstori koji postavljaju i obnavljaju fasade na različitim građevinskim objektima.<br />
Različitim materijalom oblažu vanjske zidove građevina i tako ih štite od vremenskih nepogoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer fasader potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Fasaderi izrađuju vanjske fasade na stambenim, javnim, industrijskim i gospodarskim objektima. Zaduženi<br />
su i za unutarnje uređenje zidnih površina javnih i industrijskih objekata. Osim izrade novih fasada, saniraju<br />
i restauriraju fasade oštećene zbog različitih utjecaja vlage, mehaničkih i drugih oštećenja na stambenim i<br />
javnim objektima te spomenicima kulture i povijesti.<br />
Fasade imaju funkciju zaštite objekata od različitih vremenskih uvjeta i starenja. Također imaju estetsku funkciju<br />
i služe kao toplinska izolacija nekog građevinskog objekta. Postoje različite vrste fasada i načina oblaganja<br />
zidova. Tradicionalan način postavljanja fasade je nanošenje osnovnog sloja obične žbuke, a potom<br />
nanošenje tankog sloja fasadne žbuke koji se izbrazda prije nego što se osuši. Na tako pripremljenu podlogu<br />
postavlja se završni sloj plemenite žbuke - mješavina finog pijeska, vapna i kamene prašine. Miješanjem<br />
osnovnih boja fasade stvaraju se različite boje fasade prema želji klijenta. U novije se vrijeme sve češće klasične<br />
žbuke zamjenjuju sintetičkim (uz dodatke npr. silikata i silikona). Fasade se mogu izrađivati i tako da se<br />
zidovi oblažu drvetom, kamenom (najčešće mramorom), aluminijskim pločama ili keramičkim i drugim pločicama<br />
od plastičnog materijala. Postupak izrade termofasada sastoji se od lijepljenja stiropora na podlogu<br />
fasade. Na stiropor se postavljaju mrežice i klinovi na koje onda dolazi završni sloj morta različite granulacije,<br />
ovisno o željenom izgledu fasade. U svom radu fasaderi koriste razne ručne alate, strojeve (miješalice, strojeve<br />
za žbukanje, brusilice, bušilice i dr.), pomagala za mjerenja, prenošenje visina i iscrtavanje.<br />
Fasaderi također izrađuju i postavljaju fasadne dekoracije od gipsa, tvrdog poliuterana i morta. Građevinskim<br />
se ljepilom na zid lijepe razni lukovi, kapiteli, simsovi i druge dekoracije i tako daju poseban izgled građevini.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za izradu fasada potrebno je poznavanje svih vrsti klasičnog i suvremenog materijala što se koristi u izradi fasade.<br />
To su kamen, pijesak i drugi agregati, mort, žbuka, gips, opeka, vezivo, beton, keramički proizvodi, drvo,<br />
razne boje i prerađevine za fasade te materijal za hidroizolaciju, zvučnu i toplinsku izolaciju (npr. stiropor).<br />
Fasaderi moraju biti zdravi i izdržljivi te imati dobru koordinaciju pokreta. Dobar vid i sluh, sposobnost razlikovanja<br />
boja te zdrave ruke i noge nužni su pri obavljanju ovih poslova. Ne smiju bolovati od bolesti koje<br />
izazivaju vrtoglavicu ili nesvjesticu (epilepsija, neke teže psihičke smetnje i dr.). Spretnost i preciznost u radu<br />
također su vrlo važne osobine fasadera. S obzirom na to da se poslovi fasadera obavljaju i na visinama, osobe<br />
koje imaju strah od visine ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao obavljaju uglavnom na terenu, na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Terenski posao podrazumijeva<br />
česta putovanja i mijenjanje mjesta rada koje može biti i dosta udaljeno od mjesta stanovanja. Radno vrijeme<br />
fasadera ovisi o vremenskim rokovima unutar kojih je potrebno dovršiti dogovoreni posao. Ako je taj<br />
vremenski rok kratak, vrlo često rade prekovremeno i u smjenama. Fasaderski poslovi obavljaju se i u nepovoljnim<br />
vremenskim uvjetima – pri visokim i niskim temperaturama, na vjetru, suncu i dr. Pri obavljanju posla<br />
zauzimaju različite položaje - saginju se, dižu, stoje, čuče i slično, a na visinama stojeći na skelama i ljestvama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Zidar, krovopokrivač, gipser<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Fasaderi se najčešće zapošljavaju u privatnim fasaderskim obrtima i tvrtkama koje su specijalizirane za zidarske<br />
i druge radove u graditeljstvu. Nakon položenog stručnog ispita pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, mogu<br />
otvoriti vlastiti obrt.<br />
Fitofarmaceut<br />
Kratak opis<br />
Poljoprivredni tehničar-fitofarmaceut primjenjuje, skladišti i prodaje sredstva za zaštitu bilja i ostale proizvode<br />
koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Osim znanja o proizvodnji i uzgoju poljoprivrednih kultura,<br />
voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, ima znanje o uzročnicima biljnih bolesti, biljnim nametnicima i korovu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Fitofarmaceut stječe zvanje školovanjem u četverogodišnjem <strong>program</strong>u poljoprivredne škole, gdje usvaja znanja<br />
o poljoprivrednim kulturama, botanici, zaštiti okoliša te asortimanu u poljoprivrednoj ljekarni, osnovama<br />
poljoprivrednog računalstva, dokumentaciji u skladištu, evidenciji roba, ulozi i značenju knjigovodstva i sl.<br />
Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja može nastaviti izobrazbu na studiju poljoprivrede ili ostalih<br />
odgovarajućih srodnih područja.<br />
Opis poslova<br />
Fitofarmaceut obavlja poslove uzgoja i zaštite biljaka, primjenjujući različita sredstva za zaštitu ili obavlja<br />
skladištenje i prodaju sredstava za poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu bilja u poljoprivrednoj ljekarni. Pri<br />
tome uslužuje kupce, uređuje prostor prodaje te vodi odgovarajuću evidenciju – dokumentaciju skladišta,<br />
evidenciju nabave i prodaje robe te inventuru.<br />
83<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
84<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Ako se želite baviti ovim poslom, trebate imati izražen interes za biologiju i kemiju te matematiku i tehničku<br />
kulturu. Za uspješno obavljanje poslova fitofarmaceuta, potrebna je čvrsta tjelesna građa, dobro opće zdravstveno<br />
stanje, prosječne psihomotorne sposobnosti te strpljivost i uslužnost.<br />
Uvjeti rada<br />
Rad poljoprivrednog tehničara–fitofarmaceuta odvija se, zavisno od radnog mjesta, na otvorenom ili u zatvorenom<br />
prostoru. Može biti izložen vrućini, hladnoći, vjetru. Ako radi u poljoprivrednoj ljekarni, zaštićen je<br />
od vanjskih nepovoljnih utjecaja, ali može biti izložen neugodnim mirisima.<br />
Zapreke u obavljanju poslova ovog zanimanja su različite alergijske bolesti, tjelesna invalidnost, oštećenja<br />
sluha i vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničari ostalih usmjerenja u poljoprivredi, ratar, vinar, cvjećar, agronom<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Poljoprivredni tehničari–fitofarmaceuti zapošljavaju se u poljoprivrednim ljekarnama, u industriji za proizvodnju<br />
sredstava za zaštitu bilja, a također mogu raditi u proizvodnji i preradi poljoprivrednih kultura u<br />
različitim poljoprivrednim poduzećima. Mogućnost napredovanja u poslu povezana je sa stalnim usavršavanjem<br />
stručnih znanja i potrebnih vještina.<br />
Fizičar<br />
Kratak opis<br />
Fizičar se bavi provođenjem znanstvenih istraživanja radi izučavanja općih svojstava i kretanja tvari, stvaranja<br />
i prijenosa energije, te odgovaranjem na pitanja o prirodi vremena, porijeklu svemira i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja magistra fizike predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina na odsjeku za<br />
fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.<br />
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik fizike, a završetkom dodatne dvije<br />
godine diplomskog studija magistar fizike. Moguća su usmjerenja: fizika, fizika i informatika, fizika i tehnika<br />
s informatikom, te fizika i kemija ili stručni smjer koji omogućava rad u znanstvenim i industrijskim laboratorijima<br />
i institutima.<br />
Oni diplomanti koji će raditi u školama nakon obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža polažu stručni ispit.<br />
Opis poslova<br />
Fizičar se bavi izučavanjem prirodnih zakona, građe i svojstava tvari, fenomenom stvaranja i prijenosa energije<br />
i sl. Planira i provodi znanstvena istraživanja, pokuse i mjerenja. Postavlja hipoteze o predmetu mjerenja<br />
koje provjerava pomoću matematičkih alata i računala. U radu se koristi laserima, mikroskopima, ciklotronima,<br />
teleskopima i drugim uređajima. Istraživanja na znanstvenoj razini odvijaju se na sveučilištima i u istraživačkim<br />
ustanovama, a namijenjena su ponajprije širenju i produbljivanju osnovnih znanstvenih spoznaja.<br />
Fizičari, kao neposredni izvođači, sudjeluju u razvoju novih, neustaljenih tehnologija, npr. u elektrooptici<br />
(proizvodnja i uporaba lasera), nuklearnim tehnologijama (uporaba izotopa i mlazova čestica), tehnologiji<br />
plazme (obrada površina) te u tehnologijama koje obuhvaćaju ekstremne uvjete (vrlo visoke ili vrlo niske<br />
temperature i tlakove, vrlo jaka električna i magnetska polja).<br />
Fizičari često surađuju sa stručnjacima iz drugih područja na uporabnim i razvojnim projektima, gdje sa svojim<br />
znanjem pridonose ponajprije razvoju metoda mjerenja i teorijskoj obradi i objašnjenju rezultata. U istraživačkim<br />
skupinama surađuju sa stručnjacima na području kemije, biologije, geologije i dr.
Ovladavanje matematičkim alatima omogućuje fizičarima kvalitetan rad na području računalne analize i simulacije<br />
umreženih sustava (ekološki sustavi, prometne i komunikacijske mreže, burzovno poslovanje).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja usvojenih na fakultetu, za obavljanje poslova fizičara potreban je interes za spoznaju fizičkih<br />
zakonitosti svijeta oko nas, kao i visokorazvijene opće intelektualne i matematičke sposobnosti te samostalnost<br />
u radu. Zbog česte suradnje sa stručnjacima iz drugih područja, prijeko je potrebno imati dobro<br />
razvijene vještine govornog i pismenog izražavanja. Poznavanje rada na računalu nužno je za obavljanje<br />
poslova fizičara.<br />
Uvjeti rada<br />
Fizičari rade na različitim mjestima: u znanstvenoistraživačkim institutima, u osnovnim i srednjim školama,<br />
na fakultetima, u bolnicama na održavanju različitih aparata, u bankama i sl.<br />
Radno vrijeme fizičara određeno je radnim mjestom. Tako npr. astrofizičari rade uglavnom noću kada je moguće<br />
proučavati zvijezde, a fizičari zaposleni u školama rade u smjenama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Astronom, kemičar, biolog, matematičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Fizičari mogu raditi u znanstvenim, industrijskim i vojnim laboratorijima i institutima, u većim bolnicama, u<br />
modeliranju financijskih sustava i operacija na burzama, u školama itd.<br />
Fizioterapeut<br />
Kratak opis<br />
Fizioterapeut pomaže ozlijeđenim i bolesnim osobama u unapređenju zdravlja, te ublažavanju boli i nadomještanju<br />
funkcija kada postoje problemi izazvani tjelesnim, psihičkim i drugim poremećajima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova fizioterapeuta potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu. Nakon završene<br />
srednje škole stječe se zvanje fizioterapeutskog tehničara. Stručno se obrazovanje može nastaviti na studiju<br />
fizioterapije pri Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, zatim na studiju fizioterapije pri Medicinskom<br />
fakultetu u Splitu ili na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završetkom trogodišnjeg studija stječe se zvanje viši<br />
fizioterapeut. Nakon godine dana pripravničkog stažiranja, fizioterapeuti polažu stručni ispit pri Ministarstvu<br />
zdravstva i socijalne skrbi.<br />
Opis poslova<br />
Fizioterapeut sudjeluje u postupcima procjene stanja pacijenta te djelovanja u terapiji, a i u prevenciji i evaluaciji.<br />
Na temelju procjene stanja pacijenta (provedbom dijagnostičkih postupaka), a u skladu s liječničkom<br />
dijagnozom i preporukama te ostalim relevantnim podacima, fizioterapeut planira, provodi i usavršava terapijski<br />
<strong>program</strong>. Pri tome koristi različite fizikalne tehnike poput terapijskih vježbi, posebnih manualnih tehnika<br />
mobilizacije, facilitacije i sl. Izbor fizikalnih tehnika ovisi o poznavanju kineziologije, patofizioloških mehanizama<br />
koji uzrokuju poremećaj kretanja te o poznavanju svake terapijske procedure i učinaka tretmana.<br />
Fizioterapeut provodi sljedeće oblike terapije: termoterapija, terapija hlađenjem, ultrazvučna terapija, jontoforeza,<br />
elektrogalvanska stimulacijska terapija (EGS), transkutna električna nervna stimulacija (TENS), akupunktura<br />
i terapija hladnim laserom.<br />
Pojam fizioterapija obuhvaća i brojne manualne oblike terapije, kao što su mobilizacija mekih tkiva, mobilizacija<br />
temporomandibularnih zglobova, asistirano istezanje mišića, izometričke vježbe davanja otpora i trening.<br />
85<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
86<br />
Fizioterapeut trajno prati stanje i napredak pacijenta te prema potrebi prilagođava <strong>program</strong> fizioterapije.<br />
U kasnijim fazama fizioterapije potiče i poučava pacijente kako samostalno provoditi vježbe za povećanje<br />
snage, izdržljivosti, usklađivanja kretnji i ravnoteže.<br />
Poznavanjem psiholoških čimbenika, fizioterapeut pomaže u razvijanju pozitivnih odnosa s pacijentom i<br />
njegovom obitelji radi smanjenja tjeskobe i izgradnje motivacije potrebne u terapijskom procesu.<br />
Fizioterapeut radi prema etičkim i stručnim načelima zdravstvenog djelatnika, u skladu s kodeksom etike<br />
nacionalne udruge fizioterapeuta i utvrđenim standardima fizioterapijske prakse.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnih znanja i vještina koja stječe obrazovanjem, fizioterapeut se tijekom pripravničkog stažiranja<br />
priprema za samostalno izvođenje fizioterapije kao oblika zdravstvene skrbi, zatim za ocjenjivanje i dokumentiranje<br />
funkcionalnog stanja i sposobnosti pacijenta, odabir i uporabu odgovarajućih postupaka, prepoznavanje<br />
mogućih opasnosti i učinaka fizioterapeutskih metoda i postupaka i sl.<br />
Osim svestranoga znanja, fizioterapeut mora biti sposoban dati potporu pacijentu te ga poticati na aktivno<br />
sudjelovanje. Također mora biti izrazito strpljiv, sposoban dobro procijeniti pacijentovo stanje, reakcije i<br />
potrebe, kako bi mogao ispravno i na vrijeme prilagoditi <strong>program</strong> terapije. Za stvaranje odnosa uzajamnog<br />
povjerenja s pacijentom i njegovom obitelji, od velike su važnosti dobre komunikacijske vještine, empatičnost<br />
odnosno sposobnost razumijevanja stanja pacijenta te realnost i profesionalnost pri davanju poruka o<br />
važnosti i učinkovitosti terapije.<br />
Osim toga, fizioterapeut treba biti fizički izdržljiv, spretan, mirnih i preciznih pokreta. Također, mora imati<br />
normalno razvijen osjet opipa, vida i sluha, razvijene sposobnosti neverbalne komunikacije (značenje dodira,<br />
glasa, izraza lica, pokreta tijela, itd.), te vještine podučavanja, vođenja i poticanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada fizioterapeuta ovise o vrsti posla i mjestu zaposlenja odnosno obavljanja posla. Najčešće rade u<br />
zdravstvenim ustanovama na dobro opremljenim rehabilitacijskim odjelima, u ugodnim klimatskim uvjetima<br />
i sa svim potrebnim pomagalima. No, ponekad fizioterapeuti rade u školama, vrtićima i drugim ustanovama<br />
ili pak u pacijentovu domu. Tada uvjeti rada mogu biti bitno drukčiji.<br />
Fizioterapeutski tehničari uglavnom rade pod nadzorom viših fizioterapeuta.<br />
Fizioterapeut radi sam ili u timu, najčešće u jutarnjim i popodnevnim satima, a samo vrlo rijetko vikendom.<br />
Budući da posao fizioterapeuta podrazumijeva stajanje, čučanje, klečanje, saginjanje, podizanje i rukovanje<br />
pomagalima, a i davanje fizičke pomoći pacijentima prilikom promjene položaja, ustajanja, kretanja i uporabe<br />
pomagala, poslove fizioterapeuta ne mogu obavljati osobe slabe fizičke kondicije, oštećenog koštano–<br />
mišićnog i dišnog sustava, te one koje boluju od pojedinih kroničnih te zaraznih i kožnih bolesti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Radni terapeut, medicinska sestra<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Fizioterapeuti se zapošljavaju u privatnom i javnom sektoru, u ambulantnim službama, bolnicama, rehabilitacijskim<br />
centrima, ustanovama socijalne skrbi, klinikama, vrtićima, školama, športsko–rekreacijskim centrima,<br />
radnim organizacijama, domovima za stare i nemoćne osobe ili mogu obavljati samostalnu djelatnost.
Fizioterapeutski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Fizioterapeutski tehničar pomaže bolesnim i ozlijeđenim osobama povećati pokretnost, ublažiti bol te spriječiti<br />
i ublažiti trajne posljedice bolesti i ozljeda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova fizioterapeutskog tehničara potrebno je završiti srednju školu koja traje četiri godine.<br />
Obrazovanje je moguće nastaviti na stručnom studiju fizioterapije koji se može upisati pri Zdravstvenom<br />
veleučilištu u Zagrebu, Medicinskom fakultetu u Rijeci i Splitu te Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru. To<br />
je trogodišnji studij i obuhvaća predmete s područja fizioterapije te medicinskih, društvenih i humanističkih<br />
znanosti. Nastava je teorijska i praktična. Praktična nastava održava se u rehabilitacijskim centrima, bolnicama,<br />
domovima umirovljenika, ustanovama za osobe s teškoćama u razvoju, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i<br />
drugim ustanovama gdje rade fizioterapeuti.<br />
Opis poslova<br />
Fizioterapeutski tehničar radi s bolesnicima koji imaju ozljede glave i kralježnice, prijelome, upale zglobova,<br />
moždani udar, bolove u križima te bolesti živčanog, krvožilnog i dišnog sustava te drugih tjelesnih sustava.<br />
Fizioterapeut poučava ljude o pravilnom držanju i kretanju te ih savjetuje kako urediti svoje okruženje (stolce,<br />
radne površine i pomagala).<br />
Fizioterapeutski tehničar na temelju procjene i savjeta liječnika planira rad sa svakim pacijentom i izrađuje <strong>program</strong><br />
koji sadrži opis postupaka i predviđenih ishoda terapije. Tijekom terapije prati pacijentovo stanje i napredak<br />
te prema potrebi prilagođava <strong>program</strong>. U radu s nepokretnim pacijentima, fizioterapeut provodi razne vježbe<br />
kako bi se očuvala funkcija zglobova i mišića koje pacijent ne koristi. Tijekom i nakon terapije potiče i poučava<br />
pacijente kako će samostalno provoditi vježbe za povećanje snage, ravnoteže, izdržljivosti i usklađivanje kretnji.<br />
Primjenjuje struju, toplinu, hladnoću, ultrazvuk te masažu za ublažavanje boli, smanjenje oteklina ili poboljšanje<br />
funkcije sustava za pokretanje. Uči i motivira pacijente da se pravilno služe štakama, protezama, kolicima i drugim<br />
pomagalima što im pomažu u postizanju većeg stupnja samostalnosti pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.<br />
Praksom, a i dodatnim školovanjem fizioterapeuti mogu razvijati posebne vještine potrebne za rad s djecom,<br />
starijim osobama, osobama sa specifičnim poteškoćama i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Važna osobina fizioterapeuta je strpljivost, jer se rezultati fizikalne terapije vide tek nakon marljiva i uporna<br />
rada s pacijentom. Pritom fizioterapeut treba biti u stanju dati potporu i poticati aktivno sudjelovanje pacijenta<br />
u terapiji, osobito kada on posustaje i želi odustati jer mu je preteško. Također treba zapažati pacijentove<br />
reakcije i potrebe, kako bi mogao primjereno prilagođavati ciljeve terapije te način i ritam rada.<br />
Komunikacijske vještine i sposobnost razumijevanja pacijentove situacije preduvjeti su za stvaranje odnosa<br />
povjerenja i prenošenje uvjerljivih poruka o važnosti i učinkovitosti terapije. Za obavljanje poslova fizioterapeuta<br />
nije potrebna osobita snaga, ali su važni izdržljivost i dobra kondicija.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada ovise o vrsti posla, mjestu zaposlenja i stanju u ustanovama u kojima fizioterapeuti rade. Mogu raditi<br />
u zdravstvenim ustanovama na dobro opremljenim rehabilitacijskim odjelima sa svim potrebnim pomagalima,<br />
dvoranama i bazenima ili odlaze k pacijentima koji leže u jedinicama intenzivne skrbi ili na bolničkim odjelima.<br />
Mnoge vrste fizikalne terapije mogu provoditi i u domu bolesnika.<br />
Uglavnom rade u jutarnjim i poslijepodnevnim, katkada i u večernjim satima, a samo iznimno vikendom i<br />
praznikom. Posao fizioterapeuta zahtijeva dobro zdravlje i kondiciju, jer obuhvaća stajanje, čučanje, klečanje,<br />
saginjanje, podizanje i upravljanje različitim pomagalima te davanje fizičke pomoći pacijentima pri promjeni<br />
položaja, ustajanju, kretanju i uporabi pomagala.<br />
Zbog prirode svoga posla, izloženi su ozljedama koje se uglavnom mogu spriječiti pravilnim izvođenjem<br />
postupaka, a manje zarazi, pa trebaju primjenjivati odgovarajuću zaštitu.<br />
87<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
88<br />
Srodna zanimanja<br />
Posao fizioterapeutskog tehničara sličan je poslovima radnog terapeuta i medicinske sestre/medicinskog<br />
tehničara.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Nakon završetka srednje škole fizioterapeutski se tehničari mogu zaposliti u rehabilitacijskim centrima, bolnicama<br />
i domovima umirovljenika. Fizioterapeutski tehničar uglavnom radi pod stručnim nadzorom višeg<br />
fizioterapeuta.<br />
Fonetičar<br />
Kratak opis<br />
Fonetičar je stručnjak jezikoslovac koji se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i<br />
govora.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj se fonetika može studirati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i to kao dvopredmetni<br />
studij. Nakon završenog preddiplomskog studija fonetike koji traje 6 semestara stječe se naziv prvostupnik<br />
fonetike. Nakon toga studenti mogu nastaviti diplomski studij fonetike na Filozofskom fakultetu (koji traje<br />
još četiri semestra) u tri usmjerenja.<br />
Nakon završenog preddiplomskog <strong>program</strong>a fonetike, studij se može nastaviti i na drugim studijskim <strong>program</strong>ima<br />
Filozofskog fakulteta, a i na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva,<br />
na studiju novinarstva, Akademiji dramskih umjetnosti, Medicinskom fakultetu i drugim ustanovama,<br />
u skladu s uvjetima koje postavlja određeni studijski <strong>program</strong>.<br />
Opis poslova<br />
Ako se bave znanstvenim radom, fonetičari se najčešće usmjeravaju na proučavanje određene grane fonetike.<br />
Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa, tj. govornog aparata. Pri izvođenju<br />
govornih glasova, proučava mjesto i način izgovora na temelju triju kriterija: zvučnosti, načina artikulacije i<br />
mjesta artikulacije. Fonetičari koji se bave proučavanjem akustičke fonetike, proučavaju akustičke osobine<br />
glasova i govora. U glavne osobine govornih zvukova ubrajaju se amplituda, frekvencija, trajanje i spektar<br />
govornog zvuka. Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora. Kao suradnici<br />
u istraživanju govora, koriste se različitim mjernim instrumentima i računalnom tehnologijom pomoću<br />
koje analiziraju govor i mjere frekvenciju, trajanje, spektar glasa i dr. Pomoću fonetske transkripcije, korištenjem<br />
fonetskih simbola, bilježe govorne glasove.<br />
Osnovna područja primjene fonetike su govorništvo, poremećaji slušanja i govora te njihova rehabilitacija.<br />
Fonetičari koji se bave proučavanjem i podučavanjem govorništva najčešće se zapošljavaju kao učitelji<br />
govorništva, govorni lektori u masovnim medijima i sl. Pomoću različitih fonetskih vježba za glas i izgovor<br />
pomažu govornicima u uvježbavanju određene govorne izvedbe, upozoravajući ih na dikciju, glas, glatkoću<br />
govora i neverbalne znakove u komunikaciji. Fonetičari također uvježbavaju govornike neposredno prije<br />
samog javnog nastupa te im pomažu u savladavanju treme. Dok govornici sami ne isprave svoje govorne<br />
poteškoće, fonetičari im pomažu tijekom samog nastupa (u sinkronizaciji, na snimanjima najava, iza scene<br />
na priredbama i sl.).<br />
Fonetičari koji se bave proučavanjem poremećaja slušanja i govora i rehabilitacijom tih poremećaja, ispravljaju<br />
govorne pogreške govornika – dikciju, intonaciju i naglaske. Pažljivim slušanjem, snimanjem i analizom<br />
glasa i govora, utvrđuju pogreške u govoru i provode odgovarajuće fonetske vježbe. Često rade u suradnji s<br />
drugim stručnjacima: logopedima, psiholozima, sociolozima, informatičarima i dr.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnih fonetskih znanja, vještina percepcije, produkcije i transkripcije govora, fonetičari moraju poznavati<br />
discipline srodne fonetici: lingvistiku, poetiku, informatiku, komunikologiju, neurologiju, sociologiju,<br />
psihologiju i fiziku. Također je potrebno dobro poznavanje rada na računalima u analizi, obradi i sintezi zvuka.<br />
Za obavljanje poslova fonetičara potrebno je imati razvijeno analitičko mišljenje. Sposobnost verbalnog izražavanja,<br />
a i općenito dobro razvijene komunikacijske vještine (aktivno slušanje, neverbalno izražavanje) vrlo<br />
su važne u radu s ljudima. Fonetičari često podučavaju različite skupine, stoga su potrebne vještine vođenja<br />
skupine i dobre prezentacijske sposobnosti.<br />
Osobe koje imaju govorne mane i slab sluh ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme fonetičara razlikuje se ovisno o mjestu rada. Ako su zaposleni u medijima ili kazalištu, često<br />
rade u smjenama i u večernjim satima. U ustanovama za rehabilitaciju govora i slušanja najčešće rade u<br />
prijepodnevnoj smjeni. Fonetičari mogu raditi samostalno, ali je vrlo često potrebno raditi i u timu s drugim<br />
stručnjacima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Lingvist, logoped, profesor stranog jezika, komunikolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Fonetičari se mogu zaposliti u znanstvenim institutima i istraživačkim ustanovama što se bave proučavanjem<br />
govora. Također se zapošljavaju u centrima za dijagnostiku i liječenje poremećaja govora i slušanja te<br />
kao suradnici za govor u predškolskim ustanovama. Mogu raditi u različitim javnim i privatnim ustanovama<br />
kao predavači retorike te kao stručni suradnici u kazalištima. U medijima (na televiziji i radiju) rade na poslovima<br />
tehničkog unapređivanja prijenosa, snimanja i reprodukcije govora.<br />
Fotograf<br />
Kratak opis<br />
Fotograf obavlja snimanja, obrađuje snimljeni materijal i izrađuje fotografije i razglednice u crno-bijeloj i<br />
kolor tehnici. Izrađuje fotoreprodukcije umjetničkih djela, plakata, postera i slično te dijapozitive.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer fotograf potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
O fotografiji se također može učiti u i u srednjim školama za primijenjenu umjetnost. Njihov <strong>program</strong> sadrži<br />
slične elemente, iako se veći naglasak stavlja na umjetnički izraz same fotografije.<br />
U Republici Hrvatskoj trenutačno ne postoji visoko obrazovanje za umjetničkog fotografa. Na pojedinim fakultetima<br />
(primjerice Grafički fakultet u Zagrebu) postoje kolegiji na kojima studente uče o umjetničkoj fotografiji.<br />
89<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
90<br />
Opis poslova<br />
Fotograf snima ljude, povijesno važne događaje, različite geografske predjele i razne druge objekte. Pri tome<br />
se služi fotoaparatima, filmovima, uređajima za osvjetljavanje, filterima, a zahvaljujući razvoju digitalne fotografije,<br />
mora se znati služiti i računalnim <strong>program</strong>ima za obradu fotografija.<br />
Prema onom što fotografira, razlikujemo komercijalnog fotografa, fotografa-portretistu i fotoreportera.<br />
Komercijalni fotograf pravi fotografije koje izdavač potom objavljuje kao ilustracije u knjigama, časopisima,<br />
plakatima i sl. Prema želji naručitelja, može napraviti fotografiju kompliciranih strojnih elemenata, snimku<br />
najnovije modne kreacije, scene iz prirode i sl.<br />
Fotograf-portretist izrađuje fotografije za dokumente ili fotografira važne događaje (vjenčanja, rođendane,<br />
promocije).<br />
Fotoreporteri fotografiraju za novine i časopise različite situacije, najčešće iz političkog života, zabave i sporta<br />
te drugih područja zanimljivih javnosti.<br />
Pojedinačne radne faze u procesu pripreme fotografije su: priprema prostora, materijala i tehničke opreme;<br />
fotografiranje, razvijanje filmova; izrađivanje fotografija u klasičnom laboratoriju s kemikalijama ili na printeru;<br />
klasično retuširanje fotografija i kompjutorska obrada fotografija; kaširanje - lijepljenje fotografija na tvrdu<br />
podlogu; uokvirivanje i skeniranje fotografija; arhiviranje negativa, pozitiva i digitalnih nosača podataka;<br />
rad na recepciji fotostudija, prodaja fotografskog materijala i opreme.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Fotograf mora poznavati različite tehnike fotografiranja i postupke za daljnju obradu - promjenu boja, prostorne<br />
kompozicije slike, kontrasta itd.<br />
Važno je da su kreativni i da imaju razvijen smisao za lijepo. Poželjno je da budu strpljivi, sistematični i precizni.<br />
Kako često rade s ljudima, važno je da su komunikativni i ljubazni.<br />
Moraju imati dobar vid, a posebno je važno da imaju sposobnost prepoznavanja nijansi boja te dobru prostornu<br />
orijentiranost.<br />
Za fotoreportera su važne okretnost i spretnost jer često mora brzo reagirati. Portretist najviše radi s ljudima,<br />
stoga je važno da je strpljiv i ljubazan. Komercijalni fotograf mora biti nadasve kreativan i imati razvijen smisao<br />
za lijepo koji mu omogućuje da odabere najbolju kompoziciju, pozadinu i boje kako bi fotografija bila<br />
što dojmljivija.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada fotografa ovise o području u kojem radi.<br />
Fotoreporter često putuje na mjesta zbivanja gdje, prema uputama urednika časopisa, snima događaje zanimljive<br />
čitateljima. Njegovo radno vrijeme je raznoliko i prilagođeno aktualnim događajima. Fotografira i<br />
u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Pretežito radi stojeći i pritom je izložen manjim fizičkim naporima.<br />
Fotograf koji radi u fotografskom studiju ima uobičajeno radno vrijeme i često radi u smjenama. Pri klasičnom<br />
postupku razvijanja u doticaju je s kemikalijama, a pri digitalnom postupku razvijanja fotografija upravlja<br />
računalnim <strong>program</strong>ima za njihovo izrađivanje.<br />
Komercijalni fotograf uglavnom sam određuje svoje radno vrijeme, na temelju dogovora s naručiteljima i<br />
izvođačima, fotomodelima itd. Može raditi u različitim vremenskim uvjetima (na hladnoći, vjetru, kiši i sl.).<br />
Posao fotografa ne mogu obavljati osobe s većim poteškoćama vida, nesposobnošću razlikovanja boja, zatim<br />
osobe sa zdravstvenim poteškoćama koje otežavaju okretnost i brzinu reagiranja te osobe osjetljive na<br />
razne kemikalije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fotografu je blisko zanimanje snimatelja. Fotoreporteru je djelomično blisko zanimanje novinara jer mora<br />
pratiti aktualna zbivanja i svoj posao odraditi brzo. Komercijalnom fotografu su bliska zanimanja dizajnera i<br />
likovnih umjetnika.
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Fotograf se može zaposliti na različitim radnim mjestima, primjerice u fotografskim studijima, novinama,<br />
izdavačkim kućama, televizijskim centrima, reklamnim agencijama, itd. Također, fotografi mogu otvoriti vlastiti<br />
fotografski studio ili se mogu posvetiti umjetničkoj fotografiji te sami odabirati što i kada fotografirati, a<br />
potom gotove fotografije prodavati. To rade uglavnom već poznati fotografi čije su fotografije vrlo cijenjene.<br />
Također, mogu raditi u znanstvenoistraživačkim ustanovama, u turizmu (npr. promotivna fotografija) i sl.<br />
Frizer<br />
Kratak opis<br />
Frizer oblikuje i njeguje kosu te uređuje bradu i brkove klijenata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer frizer potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Frizer njeguje i uređuje kosu klijenata ovim postupcima: pranje, šišanje, bojenje, kovrčanje i oblikovanje. Prije<br />
početka tretmana, frizer se s klijentom dogovara o željenoj frizuri.<br />
Prvi je korak pranje kose i vlasišta, šamponiranjem i masažom. Zatim slijedi ispiranje i njega kose zaštitnim<br />
regenerativnim pripravcima koji odgovaraju vrsti i kvaliteti kose.<br />
Ako klijent želi šišanje, frizer odgovarajućim priborom, a u skladu s željama klijenta, skraćuje i oblikuje željenu<br />
frizuru.<br />
Prilikom bojenja kose, frizer priprema kemikalije za bojenje, pripremljenu boju ravnomjerno nanosi na kosu<br />
te određuje vrijeme držanja boje na kosi.<br />
Kad kovrčaju kosu, frizeri, u skladu sa željama klijenta, biraju vrstu i veličinu uvijača te nanose ondulacijsku<br />
kemikaliju i određuju vrijeme potrebno da bi se postigao željeni učinak. Kosa se potom ispire i slijedi njezino<br />
oblikovanje. Frizeri izrađuju i perike te umetke za kosu.<br />
Ponekad frizeri muškarcima šišaju ili briju bradu ili brkove.<br />
Frizeri također daju usluge bojenja trepavica i obrva, a ponekad i dekorativnog šminkanja.<br />
Frizer mora neprestano pratiti novosti i modne trendove u frizerskoj djelatnosti u zemlji i inozemstvu, te<br />
poštovati higijensko-sanitarne i tehničke propise za siguran rad i očuvanje okoliša.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Frizeri moraju imati dobru motoriku, tj. koordiniran i precizan rad ruku i prstiju. Također trebaju imati dobar<br />
vid i sposobnost razlikovanja boja. Vrlo je značajno da imaju zdrav koštano-mišićni sustav zbog opće pokretljivosti<br />
i dugotrajnog stajanja na nogama. Važno je da nemaju poteškoća s dišnim sustavom te alergijske<br />
reakcije na kemikalije koje koriste pri radu.<br />
Frizeri trebaju biti kreativni, s izraženim smislom za estetiku te nadalje vrlo komunikativni, strpljivi i ljubazni<br />
s klijentima.<br />
91<br />
F<br />
Popis zanimanja
F<br />
Popis zanimanja<br />
92<br />
Uvjeti rada<br />
Frizer obavlja posao u zatvorenim prostorijama, u dobrim klimatskim uvjetima. Posao mu je prilično naporan<br />
jer podrazumijeva spretnost, preciznost i brzinu rada ruku i prstiju, vidni napor te rad u stojećem položaju.<br />
Ritam rada frizera je prilično nepredvidljiv jer je vezan za dolazak klijenta i konkretne zadatke, a brzina rada<br />
podređena zahtjevima klijenta odnosno postupcima što ih je potrebno provesti, a koji zahtijevaju veliku<br />
strpljivost i preciznost. Frizeri najčešće rade u smjenama, a često i vikendima.<br />
Posao frizera ne mogu obavljati osobe koje imaju oštećenja koštano–mišićnog, krvožilnog i dišnog sustava<br />
te alergijske reakcije na različite kemikalije. Osobe s većim oštećenjem vida, nesposobnošću razlikovanja<br />
boja također ne mogu udovoljavati zadacima ovog zanimanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kozmetičar, šminker<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Frizeri se zapošljavaju uglavnom u frizerskim salonima, a mogu se zapošljavati i na televiziji, kazalištu ili filmu.<br />
Mogu otvoriti vlastiti frizerski salon nakon tri godine rada u struci i položenog majstorskog ispita. Majstorski<br />
ispit polažu pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o polaganju majstorskog ispita mogu se pronaći na internet stranici Hrvatske obrtničke<br />
komore.
Geodet<br />
Kratak opis<br />
Geodet mjeri i izrađuje planove i karte Zemljine površine koje služe kao osnova za planiranje i projektiranje<br />
mjesta, naselja, zgrada, cesta, željezničkih pruga i ostalih objekata na zemljištima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova geodeta potrebno je završiti studij geodezije. U Hrvatskoj se geodezija može studirati<br />
pri Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Na fakultetu se organiziraju preddiplomski, diplomski i poslijediplomski<br />
studij geodezije i geoinformatike. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se zvanje inženjera<br />
(prvostupnika) geodezije i geoinformatike te pripadajuće kompetencije za obavljanje stručnih poslova<br />
iz geodezije. Završetkom diplomskog studija koji traje dodatne dvije godine stječe se zvanje diplomiranog<br />
inženjera geodezije i geoinformatike te pripadajuće kompetencije za rješavanje stručnih i znanstvenih problema<br />
iz područja geodezije.<br />
Opis poslova<br />
Geodeti se bave mjerenjem svih podataka potrebnih za definiciju veličine, položaja, oblika i obrisa bilo kojeg<br />
dijela Zemlje i njihovih važnijih promjena. Njihov posao obuhvaća i mjerenje podataka o smještaju te<br />
određivanje položaja objekata u prostoru, a i praćenje položaja prirodnih i izgrađenih objekata u prostoru<br />
i vremenu. Također, prikupljaju podatke potrebne za različite inženjerske poslove na Zemljinoj površini te<br />
iznad ili ispod nje.<br />
Geodeti su zaduženi za razvoj, testiranje i kalibriranje geodetskih instrumenata i senzora, projektiranje, izradu<br />
i održavanje planova, karata i drugih dokumenata, prikupljanje i primjenu prostornih podataka iz blizine,<br />
te zračnog i satelitskog snimanja, zatim za automatizaciju tih procesa, određivanje položaja granica javnog i<br />
privatnog zemljišta, uključujući nacionalne i međunarodne granice.<br />
Odgovorni su i za upis zemljišta u odgovarajuće upisnike, projektiranje, uspostavu i održavanje geoinformacijskog<br />
sustava, te prikupljanje, spremanje, analiziranje, upravljanje i plasman podataka.<br />
Nadalje, geodeti analiziraju, interpretiraju i integriraju prostorne objekte i pojave u prostoru te njihovu vizualizaciju<br />
i komunikaciju pomoću karata i mobilnih digitalnih uređaja.<br />
Osim toga, geodeti se bave nizom drugih geodetskih poslova i zadaća:<br />
- proučavanjem prirodnog i društvenog okruženja;<br />
- mjerenjem zemaljskih i morskih zaliha;<br />
- primjenom podataka u planiranju razvoja urbanih, ruralnih i regionalnih područja;<br />
- razvojem i obnovom nekretnina te procjenom vrijednosti i upravljanja nekretninama;<br />
- mjerenjem i upravljanjem građevinama, uključujući i procjenu troškova te<br />
- razvojem geoprostornih usluga, prilagođenim različitim skupinama korisnika.<br />
Završni proizvod rada geodeta je plan ili karta koja sadrži nazive mjesta, naselja, oranica, vinograda, cesta,<br />
željezničkih pruga i sl., kompletnu hidrografiju i sve izgrađene objekte na nekom području.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stečenih stručnih znanja, za obavljanje poslova geodeta važna je sposobnost uočavanja razlika u veličini<br />
i udaljenosti objekata, nadalje sposobnost predočavanja prostornih odnosa i objekata u prostoru. Posao<br />
geodeta zahtijeva strpljivost, preciznost i točnost jer njihovi planovi odnosno karte služe kao podloga za<br />
planiranje i izgradnju različitih objekata na Zemlji te ispod ili iznad Zemljine površine.<br />
Budući da vrlo često rade na otvorenom, i to na terenima različite pristupačnosti, geodeti moraju biti dobrog<br />
općeg zdravlja i fizički vrlo izdržljivi. Njihove karte i planovi su osnova za planiranje i izgradnju različitih<br />
objekata, pa vrlo često moraju surađivati s građevinskim inženjerima, arhitektima i drugim stručnjacima, ali i<br />
klijentima, stoga je poželjno da budu komunikativni, profesionalni i skloni timskom radu.<br />
93<br />
G<br />
Popis zanimanja
G<br />
Popis zanimanja<br />
94<br />
Uvjeti rada<br />
Dio svog radnog vremena geodeti provode u svojim uredima, a manji dio na otvorenom. Radeći na otvorenom,<br />
gdje izvode određena mjerenja ili nadzor nad njima, obilaze razne planere, građevinare ili druge<br />
naručitelje, pa su ponekad izloženi različitim nepovoljnim klimatskim uvjetima.<br />
Radno vrijeme geodeta nije točno određeno te ponekad obuhvaća prekovremeni rad, rad noću i vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Geolog, geofizičar, građevinski inženjer, arhitekt, urbanist, kartograf, geograf<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Geodeti se mogu zapošljavati u privatnim geodetskim i građevinskim poduzećima, zatim u Upravi za katastar<br />
ili kao geodeti u vojsci.<br />
Nakon završenog studija i jednogodišnjeg rada u praksi, geodeti zaposleni u državnim službama trebaju<br />
položiti državni ispit kako bi stekli pravo na samostalan rad.<br />
Geograf<br />
Kratak opis<br />
Geograf se bavi proučavanjem strukture Zemlje, klimatskih uvjeta i naseljenosti pojedinih krajeva te proučavanjem<br />
međuodnosa čovjeka i njegove okoline.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja geografa predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina na geografskom<br />
odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.<br />
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik geografije, a nakon dvogodišnjeg diplomskog<br />
studija (3+2) naziv magistar geografije. Moguć je i dvopredmetni studij sa sljedećim usmjerenjima:<br />
- geografija i geologija (u suradnji s geološkim odsjekom PMF-a) te<br />
- geografija i povijest (zajednički studij s odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta).<br />
Opis poslova<br />
Geografi se bave proučavanjem geografske strukture Zemlje, naseljenošću i strukturom stanovništva pojedinih<br />
krajeva, različitim pojavama u prirodi i njihovim utjecajem na čovjeka. Oni također osmišljavaju načine<br />
iskorištavanja prirodnih resursa koji su najkorisniji za čovjeka i najmanje štetni za prirodu.<br />
Geografi koji rade kao nastavnici u školama upoznaju učenike s klimatskim, gospodarskim i reljefnim obilježjima<br />
različitih zemalja, sa strukturom njihova stanovništva te načinima iskorištavanja prirodnih resursa iz okoline.<br />
Vrlo čest posao geografa je izrada različitih vrsta geografskih karata. Takve karte najčešće su sastavni dio<br />
atlasa, turističkih vodiča, knjiga i sl.<br />
Geografi koji se bave prostornim planiranjem izrađuju detaljne topografske karte i planove za određivanje<br />
lokacija budućih objekata (škola, parkova, tvornica itd.). Neki geografi provode istraživanja prostornog rasporeda<br />
stanovništva i demografskih obilježja populacije nekog područja.<br />
Neki se geografi zapošljavaju u turizmu kao turistički vodiči, pri čemu im pomaže dobro poznavanje prirodnih<br />
obilježja i kulturnih znamenitosti različitih zemalja.<br />
Geografi zainteresirani za znanstvenoistraživački rad mogu se zaposliti na fakultetima ili u institutima koji se<br />
bave istraživanjima različitih područja geografije (klimatologija, antropogeografija, prometna geografija itd.).
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz stručna znanja iz različitih područja geografije stečena na fakultetu, za obavljanje poslova geografa važno<br />
je imati interes za međusobni odnos čovjeka i njegove okoline. Za iscrtavanje i objašnjavanje geografskih<br />
karata prijeko je potrebno dobro razumijevanje prostornih odnosa, a za interpretaciju rezultata društvenih<br />
istraživanja bitno je i dobro snalaženje u statističkim pojmovima i postupcima. Geografi zaposleni kao turistički<br />
vodiči moraju poznavati barem jedan strani jezik te im česta putovanja ne smiju predstavljati problem.<br />
Uvjeti rada<br />
Geograf obavlja svoj posao uglavnom u kabinetu, a katkad i na terenu, gdje provodi demografska istraživanja.<br />
Nastavnici geografije često za svoje učenike organiziraju terensku nastavu, a geografi zaposleni kao<br />
turistički vodiči skupinama turista pokazuju znamenitosti prirodne i kulturne baštine itd.<br />
Posao geografa ne mogu obavljati osobe oslabljenog zdravstvenog stanja, zbog čestog terenskog rada.<br />
Srodna zanimanja<br />
Geolog, urbanist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Geografi se mogu zaposliti u različitim ustanovama koje se bave društvenim planiranjem, kao što su Državni<br />
<strong>zavod</strong> za statistiku, različita ministarstva i sl. Također se mogu baviti prostornim planiranjem, npr. u Zavodu<br />
za urbanizam i prostorno planiranje. Mogu se zaposliti u turističkim agencijama, izdavačkim kućama i znanstvenim<br />
institutima. Mnogi rade u školama kao nastavnici geografije.<br />
Geolog<br />
Kratak opis<br />
Geolog proučava postanak, razvitak i građu stijena koje tvore Zemljinu koru, otkriva ležišta vode i mineralnih<br />
sirovina, te planira i nadzire njihovo iskorištavanje. Surađuje pri istraživanju nafte u rudarstvu, kamenolomima,<br />
inženjeringu i hidrogeologiji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za magistra geologije predviđeno je fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina na geološkom odsjeku<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.<br />
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik geologije.<br />
Nakon dvogodišnjeg diplomskog studija (3+2) stječe se naziv magistar geologije. Moguća je uža specijalizacija<br />
na smjerovima:<br />
- geologija i paleontologija<br />
- mineralogija i petrologija<br />
- geologija zaštite okoliša<br />
- geoarheologija (u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta).<br />
Postoji i dvopredmetni studij s usmjerenjem geologija i geografija (u suradnji s Geografskim odsjekom PMF-a).<br />
Opis poslova<br />
Geolog provodi ispitivanja stanja tla, pri čemu utvrđuje kako svojstva stijena utječu na korištenje zemljišta<br />
za građevinske, konstrukcijske i druge namjene. Proučava i seizmološke procese, Zemljino magnetsko polje i<br />
onečišćenje uzrokovano industrijom. Provodi teorijska, eksperimentalna i primijenjena istraživanja. Na temelju<br />
svojih istraživanja pronalazi i identificira rudne, mineralne i druge izvore, te planira i primjenjuje <strong>program</strong>e<br />
za njihovo iskorištavanje.<br />
95<br />
G<br />
Popis zanimanja
G<br />
Popis zanimanja<br />
96<br />
Posao geologa započinje detaljnim proučavanjem postojećih podataka o prostoru čije osobitosti treba ispitati,<br />
pri čemu koristi avionske i satelitske snimke. Nakon toga slijedi pomno planiranje. Geološka istraživanja<br />
se potom nastavljaju na otvorenom, gdje geolog detaljno proučava postojeće podatke o prostoru, crta karte<br />
i sustavno prikuplja uzorke za kasniju laboratorijsku analizu. S rezultatima koje dobiva na terenu, osnovnom<br />
analizom i podacima prikupljenim pomoću kemije, geofizike i uz uporabu osjetljive tehničke opreme (senzori),<br />
geolog prikazuje podzemne slojeve stijena i procjenjuje opseg, količinu i kvalitetu prirodnog izvora. Te geološke<br />
podatke kasnije može upotrijebiti za pisanje izvještaja, crtanje karata i izradu trodimenzionalnih modela,<br />
uporabu geografskog informacijskog sustava i računalnih <strong>program</strong>a, pisanje tekstova, te crtanje mreža.<br />
U svom radu geolozi se koriste raznim instrumentima, alatima i pomagalima poput čekića, dijamantnih svrdala,<br />
mikroskopa, fluoroskopa, spektroskopa, kamera za snimanje rendgenskim zrakama i, naravno, računalom.<br />
Postoje različita usmjerenja geologa. Geolozi općeg usmjerenja izrađuju geološke karte i profile. Hidrogeolozi<br />
istražuju nadzemne i podzemne tokove voda, utvrđuju zalihe pitke i tehničke vode, geotermalnih izvora,<br />
te razrađuju mogućnost njihova korištenja. Inženjerski geolozi proučavaju fizičke osobine stijena na površini<br />
radi izgradnje prometnica, tunela, mostova, brana i drugih objekata. Geolozi mineralozi i petrolozi mikroskopskim<br />
i geokemijskim analizama određuju kemijski sastav i fizikalne osobine minerala i stijena, te utvrđuju<br />
njihov nastanak i eventualnu ekonomsku korisnost. Geolozi paleontolozi prikupljaju i analiziraju fosilne<br />
ostatke životinjskog i biljnog porijekla kako bi proširili spoznaje o starosti i razvoju Zemlje i života na njoj.<br />
Geolozi koji se bave ležištima mineralnih sirovina tragaju za zalihama nafte, zemnog plina i ruda, te osmišljavaju<br />
optimalne načine gospodarenja tim prirodnim bogatstvom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za geologa je važno imati interes za prirodu i njezino istraživanje. Kako je rad na terenu fizički naporan i odvija<br />
se ponekad i u nepredvidivim okolnostima, poželjno je da je fizički izdržljiv, emocionalno stabilan i snalažljiv.<br />
Mora biti spreman na tjelesne napore, poput dugotrajnog hodanja ili planinarenja pod opterećenjem<br />
(oprema, skupljeni uzorci i sl.). Potrebne su i druge osobine, kao što su dobre organizacijske sposobnosti,<br />
snalaženje u prostoru i poznavanje geografije. Za izradu geoloških karata, profila ili modela važno je imati<br />
sposobnost grafičkog predočavanja i prikazivanja prostornih odnosa. Zbog prikazivanja geoloških istraživanja<br />
krajnjim korisnicima, korisna je i vještina pismenog i usmenog izražavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao geologa odvija se u zatvorenim radnim prostorijama i geološkim laboratorijima, ali i na terenu. Geološka<br />
istraživanja mogu se izvoditi u udaljenim, nepristupačnim i nenaseljenim područjima, pri čemu geolog<br />
često treba propješačiti veće ili manje udaljenosti, penjati se na brda ili stijene i spuštati u podzemne hodnike<br />
i špilje. Pritom ga mogu pratiti neugodni vremenski uvjeti, poput velike hladnoće ili vrućine, snažnog vjetra<br />
i/ili kiše, te nevremena na moru.<br />
Pri radu u rudniku, na bušotini ili na gradilištu geologa može smetati buka, vibracije, prašina, a postoji i<br />
opasnost od fizičkog ozljeđivanja. U takvim radnim uvjetima mora koristiti zaštitnu opremu (kacigu, zaštitnu<br />
odjeću i obuću, rukavice i dr.).<br />
Srodna zanimanja<br />
Rudarski inženjer, inženjer naftnog rudarstva, kemijski inženjer, geograf, geofizičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Geolozi se zapošljavaju u istraživačkim <strong>zavod</strong>ima i savjetodavnim poduzećima, obrazovnim ustanovama (instituti,<br />
fakulteti, muzeji), <strong>zavod</strong>ima i tvrtkama za očuvanje okoliša i prostorno planiranje, organizacijama za<br />
istraživanje i iskorištavanje prirodnih sirovina, u građevinskim organizacijama (posebno onim koje se bave<br />
izgradnjom prometnica, brana, energetskih objekata, odlagališta otpada i opasnih tvari).
Glazbenik<br />
Alternativni naziv: Muzičar<br />
Kratak opis<br />
Glazbenik može svirati neko od glazbala, pjevati, skladati ili dirigirati. Može nastupati samostalno ili kao dio<br />
skupine, izravno pred publikom ili u studiju za potrebe snimanja i izvođenja djela na radiju, televiziji i filmu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Glazbenik stječe odgovarajuće obrazovanje tijekom srednje glazbene škole i na Glazbenoj akademiji, i to naziv<br />
akademski glazbenik, što mu omogućuje i predavanje glazbene kulture u osnovnim i srednjim školama.<br />
Značajan broj glazbenika svoja znanja i vještine nije stjecao formalnim obrazovanjem, već sudjelovanjem u<br />
različitim kulturno-umjetničkim društvima, zborovima, zatim školovanjem u privatnih učitelja i sl.<br />
Opis poslova<br />
Glazbenik-instrumentalist može svoj instrument svirati samostalno ili u skupini, odnosno orkestru.<br />
Pjevači mogu, s obzirom na vrstu glazbe koju izvode, nastupati u operi, biti pjevači zabavne, narodne, rock<br />
glazbe i sl. Mogu nastupati samostalno ili u zboru.<br />
Skladatelji skladaju različite vrste glazbenih djela, koristeći se znanjima i zakonitostima ritma, harmonije,<br />
melodije i tonske strukture. Tehnološki napredak danas omogućava korištenje različitih računalnih <strong>program</strong>a<br />
koji bilo koju glazbenu liniju odsviranu na nekom instrumentu pretvaraju u notni zapis.<br />
Dirigenti vode instrumentalne skupine (najčešće orkestre) i zborove. Odabiru glazbenike, vrstu glazbe što će<br />
se izvoditi, ravnaju pokusima i nastupima.<br />
Glazbenici veliki dio vremena provode vježbajući, usavršavajući tehnike sviranja, pjevanja ili dirigiranja. Mnogo<br />
vremena troše na audicije, te planiranje, organizaciju i izvedbu nastupa. Glazbenici često daju poduku i<br />
pišu tekstove za pjesme.<br />
Klasični glazbenik nakon završenog školovanja stječe iskustvo sudjelovanjem na natjecanjima, nastupima i<br />
koncertima. Zbog konkurencije često mu je potreban stručni menadžer koji promovira njegov rad. Glazbenik<br />
što se ne bavi klasičnom glazbom organizira nastupe uživo. Glazbenim nakladnicima šalje svoje demosnimke<br />
kako bi dobio ugovor za snimanje. Glazbu često predstavlja i videosnimkom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja iz različitih područja glazbene umjetnosti, glazbenik treba imati glazbeni talent i biti kreativan.<br />
Treba imati sposobnost nastupa pred velikim brojem ljudi. Za uspješno obavljanje poslova glazbenika potrebno<br />
je stalno usavršavanje, što iziskuje veliku tjelesnu i psihičku izdržljivost i samodisciplinu. Treba biti dobre<br />
otpornosti na stres, jer je suočen s mogućnošću promjenjivog uspjeha, nedostatka posla, javnih nastupa,<br />
nastupa noću i sl.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada glazbenika promjenjivi su i često nepredvidivi. Često nastupaju u noćnim satima, vikendom i<br />
praznikom. Posao iziskuje povećanu mogućnost putovanja. Mnogi glazbenici, osobito pop i rock glazbe, na<br />
koncertima su izloženi buci koja ponekad može uzrokovati oštećenje sluha. Znaju nastupati u zagušljivim i<br />
zadimljenim prostorijama. Ovisno o uvjetima zapošljavanja posao za neke glazbenike zna biti iznimno stresan<br />
zbog nestalnosti prihoda, promjenjivog uspjeha, izloženosti javnosti te čestih putovanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Glazbeni aranžer, učitelj glazbe, popravljač i graditelj glazbala, glazbeni menadžer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Glazbenici sa završenom Glazbenom akademijom mogu se zapošljavati kao nastavnici i profesori glazbene<br />
kulture u osnovnim i srednjim školama, kao voditelji kulturno-umjetničkih društava, članovi orkestara i sl.<br />
97<br />
G<br />
Popis zanimanja
G<br />
Popis zanimanja<br />
98<br />
Glumac<br />
Kratak opis<br />
Glumac nastupa u kazališnim predstavama i filmovima, na televiziji, u videospotovima i na radiju. Svojim<br />
glasom i pokretima tijela gledateljima i slušateljima dočarava pojedine likove i uloge.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zvanje magistra glume stječe se završetkom petogodišnjeg studija glume (3+2) na Akademiji dramskih<br />
umjetnosti.<br />
Nakon trogodišnjeg studija stječe se naziv prvostupnik glume.<br />
Mnogi se bave glumom amaterski, iz hobija, kao članovi različitih skupina i družina.<br />
Opis poslova<br />
Glumac interpretira dramske uloge. Nakon čitanja scenarija odlučuje kako će odigrati svoju ulogu. O svojim<br />
zamislima razgovara s redateljem i dogovara kako prikazati neki lik. U glumi se služi mimikom lica, govornim<br />
izražavanjem i pokretima tijela, a neke uloge zahtijevaju od glumca da pjeva ili pleše. Kako bi bolje prikazao<br />
svoje ideje, koristi kostime i šminku. Glumac mora upamtiti tekst svoje uloge, te savladati kretanje na pozornici<br />
ili sceni.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja i vještina stečenih tijekom studija, preduvjet za obavljanje ovog posla je da ima glumački talent.<br />
Mnogi se bave glumom još od djetinjstva ili adolescencije kao članovi različitih dramskih skupina ili družina.<br />
Glumac mora biti maštovita osoba s razvijenom sposobnošću uživljavanja, identifikacije i predstavljanja lika<br />
kojega glumi. Treba imati dobru sposobnost opažanja i oponašanja, te biti osjetljiv za događanja u okruženju.<br />
Glumac mora znati raščlaniti ulogu, u potpunosti se u nju uživjeti, te svoj lik što vjernije prikazati publici.<br />
Kreativnost glumca može sezati tako daleko da ostvaruje ulogu i bez posebnog literarnog predloška ili vodstva<br />
redatelja.<br />
Glumačko zvanje iziskuje svestranu kulturu i opće obrazovanje, s izvrsnim poznavanjem hrvatskoga i barem<br />
jednoga stranog jezika. Glumac mora znati pjevati i plesati jer to zahtijevaju mnoge uloge. Za glumca koji<br />
nastupa u dramskom kazalištu osobito je važan govorni izričaj (dikcija).<br />
Uvjeti rada<br />
Gluma iziskuje strpljenje i predanost jer glumci ponekad dugo čekaju da dobiju ulogu. Često nemaju stalni<br />
angažman, nego se javljaju na audicije, pri čemu moraju računati i na mogućnost da budu odbijeni. Zbog<br />
predstava ili snimanja glumci moraju biti spremni na putovanja. Rad u večernjim satima uobičajen je za<br />
glumce u kazalištima. Često rade u otežanim uvjetima za koje je potrebna dobra izdržljivost – potrebno je<br />
podnijeti različite klimatske i druge uvjete, teške kostime i druge nepogode kada se film snima na vanjskoj<br />
lokaciji.<br />
Srodna zanimanja<br />
Plesač, koreograf, učitelj glume, televizijski i radiovoditelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Glumci mogu raditi u kazalištima, na filmu, televiziji i sl. Često nemaju stalni angažman, nego se javljaju na<br />
audicije. Ovisno o kvaliteti njihova rada, iskustvu i dokazivanju, mnogi napreduju, glumeći u sve prestižnijim<br />
kazališnim kućama, filmovima i serijama, dobivajući sve veće i zahtjevnije uloge.
Građevinski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Građevinski tehničar sudjeluje u planiranju, pripremi, projektiranju i izgradnji građevina različitih namjena.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Građevinski tehničari školuju se u srednjim tehničkim školama, prema četverogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u.<br />
Tijekom prve dvije godine školovanja građevinski tehničari svih usmjerenja školuju se prema istom<br />
nastavnom planu i <strong>program</strong>u. Nakon završetka drugog razreda srednje škole, učenici se odlučuju za jedno od<br />
sljedećih usmjerenja: građevinski tehničar – visokogradnja, građevinski tehničar – niskogradnja, građevinski<br />
tehničar za građevni materijal ili građevinski tehničar za graditeljsko naslijeđe. Nakon završene srednje škole,<br />
građevinski tehničari mogu studirati na građevinskom ili srodnim fakultetima, ali i na svim ostalim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi građevinskih tehničara razlikuju se prema vrsti završenog obrazovnog <strong>program</strong>a. Tako građevinski<br />
tehničari za visokogradnju sudjeluju u planiranju, pripremi, projektiranju i izgradnji različitih stambenih ili<br />
poslovnih objekata, dok građevinski tehničari za niskogradnju sudjeluju u procesima planiranja, pripreme,<br />
projektiranja i izgradnje cesta, pruga, zračnih luka, mostova i sl. Međutim, i jedni i drugi organiziraju i nadziru<br />
izvođenje poslova na gradilištima. Građevinski se tehničari bave i pripremom i organizacijom proizvodnje,<br />
odnosno planiranjem, analizama i izradom kalkulacija ili pak razrađivanjem nacrta. To znači da, na temelju<br />
idejnog projekta građevine, tehničari moraju planirati sve pojedinosti izvedbe kako bi odredili redoslijed i<br />
dinamiku izvođenja radova, broj potrebnih radnika, količinu građevnog materijala, te kako bi dali precizne<br />
upute majstorima različitih struka koji rade na izgradnji objekta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja budući građevinski tehničari, osim općih predmeta, uče i veći broj stručnih, što im omogućuje<br />
stjecanje znanja o tehničkom crtanju, vrstama i kvaliteti građevnog materijala, građevnim konstrukcijama,<br />
tehnologijama betona i betonskih konstrukcija, građevinskoj mehanizaciji, zgradarstvu, kućnim instalacijama,<br />
niskogradnji, računalstvu u graditeljstvu te povijesti arhitekture i umjetnosti.<br />
Za obavljanje poslova građevinskog tehničara važni su dobar vid i sluh, sposobnost predočavanja prostornih<br />
odnosa te neoštećen koštano–mišićni sustav, dobro opće tjelesno i duševno zdravlje, čvrsta tjelesna građa i<br />
odlična kondicija. Građevinski tehničar u poslu mora biti snalažljiv i znati se brzo prilagoditi pojedinim situacijama.<br />
Budući da je najčešće u poziciji voditelja skupine, mora imati dobre komunikacijske vještine te biti u<br />
stanju dati jasne, precizne i pravovremene upute članovima radnih skupina.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti u kojima radi građevinski tehničar bitno se razlikuju, i to od često nepovoljnih kojima su izloženi na<br />
gradilištima do relativno povoljnih kad rade u projektnim uredima. Nadalje, vrlo često rade terenske poslove<br />
zbog čega su mjesecima odvojeni od obitelji. Posao se često obavlja u smjenama i pri različitim vremenskim<br />
prilikama. Iako se građevinski radovi najčešće izvode u toplije godišnje doba, to ne isključuje izloženost vlazi,<br />
vrućinama, nečistoći i sl. Nadalje, ponekad rade u uvjetima štetnim za zdravlje, npr. izvođenje radova pod<br />
zemljom pri gradnji tunela i sl.<br />
Poslove građevinskog tehničara ne mogu obavljati osobe lošijeg zdravstvenog stanja, npr. osobe s oštećenjima<br />
koštano–mišićnog, krvožilnog i dišnog sustava, nadalje osobe s različitim kroničnim bolestima unutarnjih<br />
organa, sklone vrtoglavicama, nesvjesticama, one s većim oštećenjima vida, sluha i motorike, te osobe<br />
koje osjećaju strah od visine.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničar za građevne materijale, klesarski tehničar, geodetski tehničar<br />
99<br />
G<br />
Popis zanimanja
G<br />
Popis zanimanja<br />
100<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Građevinski tehničari mogu se zapošljavati u različitim građevinskim poduzećima u državnom i privatnom<br />
vlasništvu, a mogu otvoriti i samostalan obrt ili poduzeće u graditeljstvu.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o mogućnostima pokretanja samostalnog obrta mogu se pronaći na internet stranici<br />
Hrvatske gospodarske komore.<br />
Grafičar-tiskar<br />
Kratak opis<br />
Grafičar-tiskar bavi se tiskanjem novina, knjiga, plakata, prospekata, kataloga, reprodukcija slika i fotografija.<br />
Pri tome, ovisno o stupnju usavršenosti tehnološkog procesa koji mu je dostupan, može koristiti nekoliko<br />
različitih načina tiskanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Školovanje za grafičara-tiskara traje tri godine (u grafičkoj ili drugoj školi koja provodi obrazovanje tog smjera).<br />
Tijekom radnog vijeka potrebno je, na seminarima i tečajevima, usvajati nova znanja i praktične vještine<br />
vezane za nove tiskarske tehnologije. Moguće je i doškolovanje za grafičkog tehničara.<br />
Opis poslova<br />
Grafičar-tiskar pomoću tiskarskih strojeva izrađuje razne tiskovine, vodeći pri tome računa da uradak zadovoljava<br />
tehnološke standarde kvalitete. Rezultat njegova rada procjenjuje naručitelj i krajnji korisnik.<br />
Kako bi ostvario odgovarajući učinak, tiskar mora dobro ovladati cjelokupnim tehnološkim postupkom, poznavati<br />
mogućnosti tiskarskog stroja, svojstva materijala za tisak i boje, te konačnu namjenu tiskovine.<br />
Prije svakog početka tiskanja nove tiskovine najprije proučava radnu dokumentaciju, pregledava i priprema<br />
tiskovni materijal, pomoćni materijal (boje) i tiskovne oblike, te izrađuje plan rada. Pri namještanju stroja<br />
mora poštovati sljedeće parametre: debljinu i vrstu tiskovnog materijala, pravilno umetanje tiskovnog materijala<br />
i oblika, pripremu sustava bojenja, namještanje elemenata za transport papira kroz tiskarski dio (odgovarajuće<br />
podešavanje sustava unosa papira, te tiskovnih i prijenosnih dijelova stroja).<br />
Nakon podešavanja stroja tiskar izrađuje probne otiske pomoću kojih odlučuje o odgovarajućem položaju<br />
otisnutih površina na papiru, provjerava potpunost otiska i čistoću neotisnutih dijelova. Nakon toga izrađuje<br />
kontrolni otisak – standard za tisak cjelokupne količine tiskovine, kojeg potvrđuje kontrolor kvalitete.<br />
Tiskar nadzire tijek procesa, označava otiske s pogreškama, te priprema tiskovinu za sljedeće faze rada.<br />
Nakon završenog tiska, tiskar priprema stroj za sljedeće tiskanje, prema potrebi očisti sustav za bojenje i<br />
vlaženje, te tiskovne dijelove.<br />
Vrlo važna zadaća tiskara je stalno održavanje tiskarskog stroja (čišćenje, mazanje i kontroliranje pojedinih<br />
elemenata). Samostalno brine o pripremi boje. Neke nijanse boja mora izmiješati na temelju recepta ili ih<br />
sam izmišlja.<br />
U digitalnom tisku kompjutorski formirani ispis izravno se ubacuje u memoriju tiskarskog stroja. Kompjutor<br />
za pripremu ispisa predloška povezan je s tiskarskim strojem, a umjesto boje upotrebljava se toner. Priprema<br />
rada je time kraća, postupak je jednostavniji i fizički manje naporan.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da biste ovladali zanimanjem grafičara-tiskara, morate steći znanja tiskarske tehnike i tehnologije procesa,<br />
osnove tehnologije izrade tiskovnih oblika, standardizacije tehnoloških procesa, osnove tehnologije dorade<br />
tiskovine, sigurnosti na radu, proizvodnje papira, kartona i ostalog tiskovnog materijala, te proizvodnje tiskarskih<br />
boja.
Morate poznavati i tiskarske strojeve – njihovu konstrukciju i održavanje; kvalitetu, standardizaciju i <strong>program</strong>iranje<br />
tiska, te punjenje i upravljanje tiskarskim strojevima.<br />
Potrebno je imati dobru tjelesnu kondiciju, zdrave udove i kralješnicu, dobru spretnost ruku i prstiju, te razvijen<br />
smisao za rješavanje tehničkih problema. Zahtijevaju se i dobar vid i opip, razlikovanje tonova i nijansi<br />
boja, sitnih crta i znakova, sposobnost rada pri velikim kontrastima svjetla, sposobnost prosuđivanja razdaljine,<br />
brzine i smjera kretanja predmeta, brzo prepoznavanje i reagiranje na signale, te neosjetljivost na boje i<br />
otapala. Važna je urednost i preciznost u radu, osobito u fazi miješanja boja. U radu s kompjutorski upravljanim<br />
strojevima potrebno je i poznavanje kompjutorskih <strong>program</strong>a.<br />
Uvjeti rada<br />
Grafičar-tiskar radi u zatvorenim prostorima gdje ima vlage, prašine, prljavštine, raznih neugodnih mirisa,<br />
propuha, buke, otrovnih tvari i tvari koje nagrizaju, te temperaturnih promjena.<br />
Posao se obavlja stojeći, često zahtijeva dizanje težih tereta i radi se uglavnom pod umjetnom rasvjetom. Posao<br />
je organiziran serijski, radi se u dvije ili tri smjene i često sve dane u tjednu. Bitno su bolji uvjeti u kojima se radi<br />
digitalni i ofsetni tisak, jer nema takvih onečišćenja koja prate knjigotiskarsku i klasičnu ofsetnu tehniku.<br />
Kontraindikacije za obavljanje poslova grafičara-tiskara su problemi s vidom, osobito nesposobnost razlikovanja<br />
boja i nijansi, slaba tjelesna konstitucija, te alergije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Knjigotiskar, ofset tiskar, grafičar tiskarske proizvodnje, tiskar, grafičar pripreme<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Grafičari-tiskari zapošljavaju se u tiskarama ili u takozvanim kućnim tiskarama - odjelima tiskara u poduzećima<br />
koja imaju veću potrebu za tiskovinama, premda tisak nije njihova osnovna djelatnost. To može biti i<br />
specijalni tisak za konkretne proizvode, primjerice tisak na obuću, tisak na keramiku i slično.<br />
Ostale informacije<br />
Ostale informacije mogu se dobiti u srednjim školama koje obrazuju grafičke kadrove, a i područnim uredima<br />
gospodarskih i obrtničkih komora.<br />
Grafički dizajner<br />
Kratak opis<br />
Grafički dizajner bavi se likovnim uređivanjem knjiga i drugog pisanog materijala, kao što su časopisi, plakati,<br />
kalendari, logotipi i drugo. U svom poslu služi se posebnim grafičkim računalnim <strong>program</strong>ima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje grafičkog dizajnera potrebno je završiti srednju školu za grafičkog urednika-dizajnera ili steći<br />
fakultetsko obrazovanje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu - smjer dizajn, na Grafičkom fakultetu u Zagrebu<br />
- smjer dizajn grafičkih proizvoda ili na Umjetničkoj akademiji u Splitu - smjer dizajn vizualnih komunikacija.<br />
Spomenuti studiji organizirani su kao trogodišnji preddiplomski studij nakon čega slijedi dvogodišnji<br />
diplomski studij kojim se stječe naziv magistar struke.<br />
Opis poslova<br />
Posao grafičkog dizajnera je osmišljavanje izgleda časopisa, plakata, džambo plakata, kalendara, logotipa<br />
tvrtki i drugih vizualnih informacija. Osim statičnih slika grafički dizajneri mogu obrađivati i određene elemente<br />
pokretne slike, odnosno, sudjelovati u timovima koji se bave izradom tehnički, oblikovno i informacijski<br />
kompleksnih proizvoda u novim medijima (internet i televizija).<br />
G<br />
Popis zanimanja<br />
101
G<br />
Popis zanimanja<br />
102<br />
Može se reći da se grafički dizajneri bave vizualnom komunikacijom, što podrazumijeva i bavljenje fotografijom.<br />
Dizajneri prije samog dizajniranja trebaju znati potrebe i zahtjeve svojih klijenata i eventualnih korisnika.<br />
Gotovo uvijek rade prema dogovoru s klijentom koji određuje kakav proizvod želi.<br />
Dizajneri se često oslanjaju na poznate trendove u dizajnu, iako je važno da razviju svoj vlastiti, prepoznatljivi stil.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Grafički dizajneri moraju biti kreativni i imati razvijen smisao za estetiku. Važne osobine za obavljanje ovog<br />
posla su preciznost u radu, sposobnost brzog uočavanja, dobra koncentracija, te visoka opća kultura i informiranost.<br />
Poželjno je dobro crtanje i komunikativnost, te spremnost na dugotrajni rad i rad pod vremenskim<br />
pritiskom. Važno je da imaju dobar vid i sposobnost razlikovanja boja.<br />
Uvjeti rada<br />
Grafički dizajneri rade u dobro opremljenim i osvijetljenim uredima. Pri radu se služe računalima. Njihov posao<br />
zahtijeva veliku predanost i preciznost. Vezani su uz definirane rokove u kojima moraju završiti posao, pa<br />
često na poslu ostaju duže ili rade kod kuće.<br />
Osobe koje imaju smetnje vida, ne prepoznaju boje i imaju oštećenja lokomotornog sustava mogle bi imati<br />
poteškoća u obavljanju ovog zanimanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Grafički tehničar pripreme, tekstilni dizajner, modni dizajner, scenski dizajner, dizajner interijera, dizajner internet<br />
stranica, likovni umjetnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Grafički dizajneri se često zapošljavaju u dizajnerskim studijima i tiskarama.
Hotelijersko-turistički tehničar<br />
Kratak opis<br />
Hotelijersko-turistički tehničar informira domaće i inozemne turiste o turističkoj ponudi, organizira putovanja<br />
i izlete, obavlja administrativne poslove vezane uz prijam i boravak gostiju, te surađuje s drugim turističkim<br />
djelatnicima na organiziranju turističke ponude.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za rad u zanimanju hotelijersko-turističkog tehničara poželjno je završiti srednju strukovnu četverogodišnju<br />
školu ugostiteljsko-turističkog smjera ili srodnu (ekonomsko-birotehničku ili gimnaziju), te aktivno vladati<br />
s nekoliko svjetskih jezika. Nastavite li obrazovanje na stručnom ili preddiplomskom studiju turističkog ili<br />
ekonomskog smjera, povećat ćete svoje mogućnosti zapošljavanja, osobito na zahtjevnijim poslovima u zanimanju.<br />
Opis poslova<br />
Hotelijersko-turistički tehničar radi u turističkim agencijama i uredima, na recepcijama hotela, kampova i<br />
drugih smještajnih kapaciteta i na svim drugim mjestima koja se bave turizmom i poslovima vezanim za turističku<br />
ponudu. Svakodnevno na stranim jezicima komunicira s turistima i poslovnim partnerima. Zajedno s<br />
drugim turističkim djelatnicima radi na organizaciji i provedbi turističkog boravka gostiju.<br />
U turističkim agencijama i uredima informira goste, prodaje i organizira turističke usluge, kao što su smještaj<br />
i turistički aranžmani, organizira turistička putovanja i izlete, radi na pripremi informativnog i propagandnog<br />
materijala, surađuje s putničkim i prijevozničkim tvrtkama, hotelima i drugim poslovnim subjektima koji<br />
iznajmljuju smještajne kapacitete, obavlja sve administrativne poslove vezane za boravak gostiju, sudjeluje<br />
u stvaranju <strong>program</strong>a i izračunu cijene turističke ponude, prodaje karte i dijeli propagandni materijal, radi<br />
izvještaje i dopise domaćim i inozemnim poslovnim partnerima, te organizira sportske i rekreacijske aktivnosti<br />
gostiju.<br />
Na recepcijama hotela i drugih turističkih objekata prima i sređuje rezervacije, organizira razmještaj gostiju,<br />
prijavljuje i odjavljuje goste, radi na realizaciji njihovih zahtjeva, daje savjete i informacije, vodi poslovnu evidenciju<br />
na recepciji, priprema račune i prima uplate, piše dopise poslovnim partnerima, surađuje s ostalim<br />
poslovnim subjektima koji rade na realizaciji turističke ponude: agencijama, turističkim uredima, prijevozničkim<br />
tvrtkama i sl. U radu se koristi telefonom, računalom, telefaksom. Turiste opskrbljuje propagandnim<br />
materijalom, katalozima, cjenicima i dr.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova hotelijersko-turističkog tehničara morate imati temeljna znanja iz područja turizma<br />
i hotelijerstva, ekonomije i birotehnike. To su znanja i vještine potrebne za obavljanje administrativnih poslova<br />
u turističkim agencijama i recepcijama, tj. vođenje evidencije, knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja,<br />
sastavljanje poslovnih dopisa na domaćem jeziku i stranim jezicima, ispunjavanje izvještaja i tablica,<br />
izrada grafikona, obračun usluga, poslovanje novcem i vrijednosnicama. Potrebna su osnovna znanja iz statistike,<br />
knjigovodstva i bilanciranja, organizacije poslovanja poduzeća, gospodarskog prava, psihologije rada<br />
s klijentima, prehrane i dr.<br />
Potrebno je aktivno znanje nekoliko svjetskih jezika, dobro poznavanje strojopisa i rada na računalu, svestrana<br />
opća naobrazba, poznavanje kulture i kulturne baštine, umjetnosti, povijesti, zemljopisa, turističke<br />
animacije i komunikacije, te ukupne turističke ponude kraja u kojem radite.<br />
Da biste bili uspješni u ovom zanimanju, morate imati dobre verbalne sposobnosti, sposobnost računanja,<br />
dobru koncentraciju, neposrednost i otvorenost u kontaktima s ljudima, zatim razvijene komunikacijske vještine,<br />
biti uslužni i strpljivi u radu s ljudima, te emocionalno stabilni.<br />
Uvjeti rada<br />
Hotelijersko-turistički tehničar najčešće radi u zatvorenom prostoru u povoljnim mikroklimatskim uvjetima,<br />
osim ako obavlja poslove turističkog vodiča kada radi na otvorenom i na nogama. Rad se obavlja u smje-<br />
H<br />
Popis zanimanja<br />
103
H<br />
Popis zanimanja<br />
104<br />
nama, zatim vikendima i blagdanima, često u noćnoj smjeni. S obzirom na najčešće sezonski karakter naše<br />
turističke ponude, često se tijekom sezone radi duže, bez definiranog radnog vremena, dok tijekom zime<br />
nastupa stanka. Zato je potrebna dobra psihofizička kondicija, jer su za uspješan rad u tom zanimanju zapreke<br />
oštećenja lokomotornog sustava (kralježnice, ruku i nogu) i smetnje u komunikaciji (govorne smetnje<br />
i oštećenje sluha).<br />
Srodna zanimanja<br />
Hotelijer-ugostitelj, turistički vodič, ekonomist, administrativni tajnik, upravni referent i komercijalist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Hotelijersko-turistički tehničari imaju raznovrsne mogućnosti zapošljavanja uz jadransku obalu, ali sve više<br />
i u kontinentalnom i seoskom turizmu. Zapošljavaju se u turističkim agencijama i uredima, putničkim i prijevozničkim<br />
agencijama, u hotelima i kampovima na recepcijama i drugim poslovima vezanim za boravak<br />
gostiju, te u tijelima lokalne samouprave koja se bave unapređenjem turističke ponude. Rad u turizmu često<br />
je sezonski, tj. vezan za ljetne mjesece.
Industrijski dizajner<br />
Kratak opis<br />
Industrijski dizajner projektira predmete za industrijsku proizvodnju promišljajući proizvod na nov i kreativan<br />
način, uvažavajući tehničke značajke materijala i proizvodnih tehnologija, te ekonomske, socijalne i<br />
ekološke aspekte proizvodnje. Radi u timu s drugim stručnjacima i ima uvid u nastajanje proizvoda u svim<br />
fazama – od idejnog projekta do završne proizvodnje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Industrijski dizajneri obrazuju se na interdisciplinarnom studiju dizajna (smjer industrijski dizajner) pri Arhitektonskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je organiziran u suradnji s drugim fakultetima sveučilišta.<br />
Za preddiplomski trogodišnji studij dizajna možete se natjecati ako ste završili gimnaziju, četverogodišnju<br />
tehničku ili umjetničku školu. Ako ste završili neku drugu srednju školu, možete pristupiti prijamnom ispitu<br />
uz uvjete posebno definirane natječajem. Razredbeni postupak za upis na studij obuhvaća prilaganje prezentacijske<br />
mape kojom demonstrirate sposobnost vizualnog izražavanja, senzibilnost prema obliku i boji,<br />
originalnost i kreativnost. Također morate imati dostatna znanja iz matematike i opće kulture, posebice povijesti<br />
umjetnosti, imati razvijene komunikacijske vještine i sklonost timskom radu.<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječete zvanje prvostupnika dizajna, te kompetencije za obavljanje<br />
suradničkih poslova na području dizajnerskog stvaralaštva i samostalno izvršavanje jednostavnih projektantskih<br />
zadataka dizajna predmeta.<br />
Na dvogodišnji diplomski studij možete se upisati ako ste završili preddiplomski studij dizajna. Završetkom<br />
studija stječete zvanje magistar dizajna te kompetencije za obavljanje svih poslova u području dizajna predmeta,<br />
stvaralački rad na području dizajna, upravljanje strategijama i procesima razvoja dizajna, upravljanje<br />
interdisciplinarnim timovima, te vođenje razvojnoistraživačkih projekata.<br />
Za dizajnera proizvoda od drva možete se obrazovati na dvogodišnjem diplomskom studiju Šumarskog fakulteta<br />
u Zagrebu. Upisati se možete ako ste završili preddiplomski studij na Šumarskom fakultetu ili neki<br />
drugi preddiplomski studij uz položenu razliku ispita. Završetkom studija stječete zvanje magistra oblikovanja<br />
proizvoda od drva.<br />
Industrijski dizajneri školuju se i u četverogodišnjim umjetničkim školama gdje stječu osnovna znanja i vještine<br />
industrijskog dizajniranja uz prethodnu provjeru sposobnosti likovnog izražavanja i senzibilnosti, a završetak<br />
srednje škole u načelu nije dovoljan za obavljanje ovog zahtjevnog zanimanja.<br />
Opis poslova<br />
Industrijski dizajner osmišljava cjelokupni koncept, vizualni i funkcionalni izgled predmeta predviđenih za<br />
industrijsku proizvodnju u suradnji s naručiteljem proizvoda i tehnološkim stručnjacima kako bi proizvod<br />
našao svoje mjesto na tržištu i bio ekonomski isplativ, vodeći računa o socioekonomskim i ekološkim aspektima<br />
proizvodnje.<br />
Njegov posao počinje evidentiranjem naručiteljeve želje, potrebe ili problema. Slijedi izrada idejnog projekta<br />
u kojem se određuju pojedinačni koraci što će dovesti do izrade prototipa. Izrađuje se više idejnih rješenja<br />
što se predlažu naručitelju.<br />
U suradnji s tehnološkim, financijskim, marketinškim, ergonomskim i drugim stručnjacima razmatraju se<br />
predložena idejna rješenja i odabire konačno rješenje.<br />
Nakon toga utvrđuje se tehnološki proces proizvodnje: određuje se materijal koji će se koristiti za izradu (staklo,<br />
drvo, metal, kamen, keramika, plastika i dr.), veličina, boja i niz drugih svojstava proizvoda u nastajanju.<br />
Kad je proizvod pripremljen, započinje pokusna proizvodnja, što znači da se proizvod posljednji put testira i<br />
prema potrebi obavljaju sve potrebne promjene.<br />
Nakon što su obavljena posljednja testiranja, proizvod ide u serijsku proizvodnju. Tako se na policama prodavaonica<br />
pojavljuju novi modeli namještaja, rasvjetnih tijela, alata i drugih proizvoda, namijenjenih širokoj uporabi.<br />
Industrijski dizajner sudjeluje u svim fazama nastajanja proizvoda – od idejnog projekta do završne proizvodnje.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
105
I<br />
Popis zanimanja<br />
106<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Industrijski dizajner mora biti kreativna osoba s vrlo razvijenom sposobnošću prostornog predočavanja, likovnog<br />
izražavanja i analitičkim pristupom rješavanju problema. Tijekom studija stječu se znanja i vještine iz<br />
analize prostornih struktura, matematike, nacrtne geometrije, analize proizvoda, projektiranja odnosa proizvoda<br />
prema korisniku, prirodnoj i društvenoj okolini, antropometrije, ergonomije i informatike, te usavršavaju<br />
vještine crtanja. Upoznaje se s tehničkim karakteristikama materijala, konstrukcijom i proizvodnim<br />
tehnologijama, socijalnim i ekonomskim značajkama proizvodnje u uvjetima maloserijske i masovne proizvodnje.<br />
Tijekom diplomskog studija industrijski dizajner stječe dodatna znanja i vještine za samostalno<br />
vođenje projekata, te vještine snalaženja u kontekstu realnog okruženja i rada u timu.<br />
Obrazovanje dizajnera nastoji uravnotežiti kreativno–umjetnički aspekt zanimanja sa znanstvenoistraživačkim<br />
zbog osobite uloge dizajnera u uvjetima suvremene industrijske proizvodnje i masovne potrošnje. Potiče<br />
se istraživački duh i komuniciranje s drugim strukama u procesu nastajanja proizvoda. Industrijski dizajner<br />
mora neprestano pratiti razvoj tehnologija, steći zrelost u uočavanju problema, spoznavanju potreba i<br />
utjecaja okoline.<br />
Studijem za magistra oblikovanja proizvoda od drva stječu se znanja i vještine potrebne za oblikovanje i<br />
konstruiranje proizvoda od drva, unapređenje kvalitete proizvodnje, te rješavanje interdisciplinarnih problema<br />
timskim radom. Industrijski dizajneri moraju dobro vladati računalnim <strong>program</strong>ima koji se koriste za<br />
prikazivanje trodimenzionalnog prostora i crtanje u mjerilu.<br />
Uvjeti rada<br />
Pri svakodnevnom radu dizajner veliki dio svog radnog vremena obavlja sjedeći pred računalom, pa vrijede<br />
opća preventivna zdravstvena upozorenja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Grafički dizajner, dizajner vizualnih komunikacija<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Industrijski dizajneri zapošljavaju se gotovo u svim segmentima privatnog i javnog sektora, uz mogućnost<br />
privatnog poduzetništva. Očekuje se da će, s povećanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i svijesti<br />
o potrebi profiliranja hrvatskog ekonomskog i kulturnog identiteta, potrebe na tržištu rada za ovim zanimanjem<br />
biti sve veće.<br />
Informatičar<br />
Kratak opis<br />
Informatičari se bave aktivnostima vezanim za računalnu i komunikacijsku tehnologiju. Izrađuju računalne <strong>program</strong>e<br />
i korisničke aplikacije, koriste ih u svom radu i pomažu drugima u svakodnevnom korištenju računala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Informatičari se školuju u srednjim školama informatičkog smjera, višim informatičkim školama, školama organizacijskih<br />
znanosti ili na fakultetima. Za upis odgovarajućeg studija potrebno je poznavanje matematike,<br />
fizike i vještina logičkog razmišljanja. Za osposobljavanje su potrebni specijalizirani tečajevi iz područja <strong>program</strong>skih<br />
jezika, alata za generiranje aplikacija, računalnih komunikacija, sigurnosnih mehanizama obrade<br />
podataka. Nužno je i trajno stručno usavršavanje.<br />
Opis poslova<br />
Informatičari mogu obavljati različite zadatke. Jedan od zadataka informatičara je prilagođavati sustav hardvera<br />
i softvera potrebama poduzeća u kojem radi. U tom slučaju potrebno je detaljno analizirati zahtjeve<br />
korisnika vezane uz uporabu računala te u skladu s količinom i vrstama podataka odlučiti koji bi hardver i<br />
softver bio pogodan za zadovoljavanje tih potreba.
Danas poduzeća često koriste višekorisničke sustave gdje su računala zaposlenika spojena u mrežu. Osim<br />
uvođenja i kasnijeg održavanja hardverskih i softverskih rješenja, informatičari u višekorisničkim sustavima<br />
rade i administrativne poslove vezane uz prijavu i odjavu korisnika koji pristupaju aplikaciji, dodjeljuju ovlasti<br />
za korištenje sustava – utvrđuju i održavaju lozinke, održavaju velike baze podataka, savjetuju korisnike računala<br />
kako bi sustav mogli što bolje koristiti, vode računa o zaštiti podataka, privatnosti i sprečavanju štetnih<br />
aktivnosti i neovlaštenom pristupu podacima. Važan aspekt posla informatičara u višekorisničkim sustavima<br />
je i antivirusna zaštita. Informatičar također treba poznavati tehničke osobine sustava kako bi mogao provjeravati<br />
radne performanse, uklanjati manje kvarove sustava ili upozoravati servisere na probleme pri radu.<br />
Informatičari pišu i računalne <strong>program</strong>e prilagođene potrebama korisnika. Informatičar u poduzeću može,<br />
u skladu s potrebama, pisati i <strong>program</strong>e prilagođene potrebama poduzeća da bi se olakšalo poslovanje,<br />
ali takve poslove najčešće rade informatičari zaposleni u za to specijaliziranim tvrtkama. Oni <strong>program</strong>iraju<br />
aplikacijski softver i sistemski softver. Aplikacijski softver čine korisnička sučelja, različite aplikacije, igre, <strong>program</strong>i<br />
za obradu teksta, tablično izračunavanje. Sistemski softver čine <strong>program</strong>i koji upravljaju samim radom<br />
računala, odnosno njegovim sastavnim dijelovima. Za <strong>program</strong>iranje je potrebno poznavanje <strong>program</strong>skih<br />
jezika. Odabir <strong>program</strong>skog jezika ovisi o problemu za koji će se <strong>program</strong> koristiti. Računala zatim koriste<br />
<strong>program</strong> (Compiler) koji <strong>program</strong>ski kôd (zapis <strong>program</strong>skog jezika) prevodi u strojni kôd koji računalo razumije.<br />
Programe je ponekad potrebno nakon nastanka modificirati, bilo zbog novih potreba korisnika ili zbog<br />
uklanjanja naknadno otkrivenih pogrešaka. Unutar izrade računalnih <strong>program</strong>a, informatičar često sudjeluje<br />
i u izradi priručnika za uporabu i instalaciju <strong>program</strong>a.<br />
Budući da informatičko-komunikacijska tehnologija stalno napreduje, često su potrebna inovativna rješenja<br />
za olakšavanje svih vrsta proizvodnih, poslovnih i upravnih djelatnosti. Važan dio posla informatičara je praćenje<br />
novih dosega informacijske tehnologije kako bi uvijek mogao ponuditi novija i prikladnija rješenja za<br />
ispunjavanje korisničkih potreba.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Informatičar mora poznavati građu računala, operacijske sustave, <strong>program</strong>ske jezike, baze podataka, računalne<br />
mreže i dobro poznavati integralni informacijski sustav tvrtke za koju obavlja poslove. Posebno je<br />
bitno znanje kao i vještine rada u dislociranom i distribuiranom okruženju. S obzirom na prirodu posla, informatičar<br />
treba znati osobno računalo osposobiti za rad i podignuti računalnu mrežu na koju će priključiti korisnička<br />
računala. Kako bi to mogao učiniti, mora poznavati osnovne funkcije operacijskog sustava (instaliranje<br />
i pokretanje <strong>program</strong>a, postavljanje parametara sustava i dr.). Za rješavanje problema korisnika potrebno je<br />
i poznavanje računalnih <strong>program</strong>a. Ako poduzeće ima potrebu za koju je potreban novi softver, informatičar<br />
koji će izrađivati <strong>program</strong> mora poznavati <strong>program</strong>ske jezike, biti sposoban za rad s apstraktnim pojmovima,<br />
za algoritamski način razmišljanja te imati razvijene analitičke i tehničke sposobnosti. Mora biti strpljiv, točan<br />
i ustrajan. Kako se izradi određenog <strong>program</strong>a često pristupa timski, poželjne su razvijene komunikacijske<br />
vještine koje su uvelike potrebne i u radu s korisnicima računalnih sustava. Uspješni informatičari moraju biti<br />
prilagodljivi i trajno zainteresirani za usvajanje novih znanja iz područja informatike jer je to jedna od grana<br />
koje se danas najbrže razvijaju.<br />
Uvjeti rada<br />
Informatičar u svom radu koristi ulazne i izlazne uređaje (tipkovnica, računalni miš, monitor). U ovom je poslu<br />
često dugotrajno sjedenje i gledanje u monitor. Informatičar radi u uredu, a s obzirom na prirodu posla i<br />
mogućnost povezivanja računala preko interneta, posao može obavljati i iz vlastitog doma. Ovisno o veličini<br />
i prirodi zadatka, posao može obavljati samostalno ili u specijaliziranim timovima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Sistemski analitičar, projektant informacijskog sustava, <strong>program</strong>er, sistemski <strong>program</strong>er, administrator baze<br />
podataka, administrator računalne mreže, operater sustava, operater radne stanice, dizajner web aplikacija<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Računala se koriste u velikom broju zanimanja vezanima uz oblikovanje (dizajn) i proizvodnju, pohranjivanje<br />
podataka ili evidenciju, organiziranje i analiziranje podataka. Informatičar se može zaposliti u poduzećima<br />
i ustanovama koje koriste računalnu opremu kao potporu svojoj djelatnosti, gdje radi na njezinom održavanju<br />
i prilagodbi potrebama poduzeća ili se zapošljava u <strong>program</strong>erskim kućama što se bave razvojem i<br />
poboljšanjem <strong>program</strong>a i informacijskih sustava.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
107
I<br />
Popis zanimanja<br />
108<br />
Instalater grijanja i klimatizacije<br />
Kratak opis<br />
Instalater grijanja i klimatizacije bavi se montiranjem, održavanjem, nadzorom rada i servisiranjem sustava<br />
za grijanje i klimatizaciju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer instalater grijanja i klimatizacije potrebno je imati završenu<br />
osnovnu školu te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje<br />
ovog zanimanja. Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Instalateri grijanja i klimatizacije obavljaju poslove postavljanja, kontrole, održavanja i popravljanja toplinskih<br />
uređaja, uređaja za klimatizaciju i rashladnih uređaja. Toplinski uređaji služe za zagrijavanje prostorija,<br />
uređaji za klimatizaciju za regulaciju temperature, vlažnosti i sastava zraka u prostorijama, a sustavi hlađenja<br />
se koriste za održavanje niskih temperatura, primjerice pri održavanju kakvoće osjetljivih namirnica.<br />
Instalateri grijanja montiraju centralno, plinsko i električno grijanje. U radu slijede nacrte i ostale specifikacije.<br />
Prije instalacije obavljaju pripremne poslove, kao što su rezanje, savijanje i spajanje metalnih cijevi. Izrađuju<br />
držače, prirubnice i oslonce, montiraju cjelokupni sustav i ispituju njegov rad. Prema potrebi obavljaju i poslove<br />
održavanja i popravaka.<br />
Instalateri hlađenja i klimatizacije montiraju klimatizacijske sustave i sustave hlađenja. Tijekom rada slijede<br />
nacrte i specifikacije o tome kako instalirati motore, termostate, svjećice, kompresore i ostale električne<br />
i elektroničke komponente. Cijeli sustav povezuju s izvorom električne energije. Provjeravaju rad sustava,<br />
održavaju ga i popravljaju. Pri radu se koriste raznim alatima (aparati za zavarivanje, rezači metala, bušilice) i<br />
mjernim instrumentima (voltmetri, manometri, ampermetri, termometri).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Školovanjem instalater grijanja i klimatizacije stječe potrebna praktična i teorijska znanja, od osnova obrade<br />
metala (piljenje, rezanje, savijanje, ravnanje cijevi, brtvljenje, izolacija, lemljenje) i izrade i čitanja tehničke<br />
dokumentacije do osnova tehničkog crtanja, dimenzioniranja i tehnologije materijala. Osposobljava se za<br />
obradu materijala, upoznaje fizikalne i prijenosne osobine grijaćih medija, načine mjerenja fizikalnih veličina,<br />
sustave izgaranja goriva i odvajanja plinova. Osposobljava se za reguliranje energetskih sustava, te uči izračunati<br />
toplinske gubitke i izraditi jednostavniju kalkulaciju.<br />
Također stječe znanja o načinu montiranja uređaja za grijanje (vodova, kotlova, armatura, radijatora i rastezljivih<br />
posuda), te sustava za hlađenje i klimatizaciju. Uči se ispitivati uređaje i stječe znanja o njihovu održavanju,<br />
reguliranju i servisiranju.<br />
Stručna teorijska znanja instalatera grijanja i klimatizacije sežu od osnova termodinamike, elektrotehnike, računalstva,<br />
skladištenja i transporta goriva, do ekologije, zakonodavstva, sigurnosti na radu i protupožarne zaštite.<br />
Instalater grijanja i klimatizacije posao mora obavljati odgovorno i dosljedno, te u skladu s propisima. Treba<br />
biti snalažljiv, samoinicijativan i biti sposoban odlučivati u novonastalim uvjetima. Potrebne mjere mora poduzimati<br />
brzo i stručno.<br />
Za obavljanje posla potrebna je spretnost ruku, usklađeni pokreti, te mišićna osjetljivost ruku, jer mu pravi<br />
osjećaj pri regulaciji uređaja pomaže da ih ne ošteti.<br />
Mora razlikovati boje i prepoznavati mirise plinova. To je osobito važno u zatvorenim prostorijama, kako bi<br />
pravodobno mogao prepoznati plinove i spriječiti eksploziju ili trovanje.
Uvjeti rada<br />
Instalater grijanja i klimatizacije posao često obavlja u nedovršenim objektima, pri čemu je izložen temperaturnim<br />
promjenama, vlazi, propuhu te prašini. Posao obavlja stojeći, često mijenja položaj, okreće se, prigiba,<br />
penje ili čuči. Povremeno radi na povišenim mjestima. Terete gura, vuče, diže i nosi na više etaže (osobito pri<br />
montiranju uređaja u još nezavršenim objektima). Posao instalatera grijanja i klimatizacije ne mogu obavljati<br />
osobe s većim ili trajnijim zdravstvenim problemima, osobito onima koji su vezani uz funkciju vida ili bolesti<br />
kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektroinstalater, elektromehaničar, vodoinstalater, plinoinstalater<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Instalateri grijanja i klimatizacije zapošljavaju se u obrtničkim radionicama, građevinskim poduzećima, te<br />
različitim industrijskim pogonima. Ako polože majstorski ispit za instalalatera grijanja i klimatizacije, mogu<br />
otvoriti vlastiti obrt.<br />
Instruktor vožnje<br />
Kratak opis<br />
Instruktor vožnje podučava polaznike autoškole svim vještinama vožnje, ponašanju u prometu, vožnji po<br />
autocesti, sigurnosti na cesti, te ih priprema za vozački ispit. Upozorava ih na greške koje rade i savjetuje ih<br />
u vožnji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Instruktor vožnje u autoškoli može biti osoba koja je završila <strong>program</strong> stručnog usavršavanja za instruktora<br />
vožnje koji traje šest mjeseci. Uvjeti za upis u ovaj <strong>program</strong> su završeno srednjoškolsko obrazovanje u cestovnom<br />
prometu, vozačka dozvola određene kategorije najmanje dvije godine i psihofizička sposobnost za<br />
instruktora vožnje (liječnička potvrda). Stručni voditelj autoškole može biti osoba s višom ili visokom stručnom<br />
spremom prometne ili odgojno-obrazovne struke, s najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima<br />
obrazovanja ili osposobljavanja u cestovnom prometu. Mora imati položen stručni ispit i valjanu dozvolu<br />
instruktora vožnje onih kategorija vozila za koje u autoškoli osposobljava kandidate.<br />
Opis poslova<br />
Instruktor vožnje provodi osposobljavanje kandidata za vozače, priprema vježbe i planira rute vožnje primjerene<br />
stupnju znanja koji je kandidat dostigao. Sjedi pored njega i objašnjava tehniku vožnje, korištenje mjenjača<br />
itd., te je odgovoran za sigurno odvijanje satova vožnje. Instruktor vožnje brine o tehničkoj ispravnosti nastavnih<br />
sredstava i pomagala (vozilo i ostala nastavna sredstva), planira i priprema teorijsku i praktičnu nastavu prema<br />
propisanom nastavnom planu i <strong>program</strong>u ovisno o kategoriji vozila, priprema i vodi obveznu pedagošku i<br />
tehničku dokumentaciju. Provodi praktičnu nastavu za polaznike C i D i E kategorije, provjerava znanje polaznika<br />
i sudjeluje u radu ispitne komisije. Njegov je zadatak da kod polaznika razvija prometnu kulturu i pozitivan<br />
odnos prema drugim sudionicima u prometu. Praktičnu nastavu mora prilagoditi kandidatu i s njim vježbati<br />
onoliko vremena koliko je potrebno da savlada vožnju i bude spreman za polaganje vozačkog ispita.<br />
Svaki instruktor vožnje vodi detaljnu evidenciju o broju plaćenih nastavnih sati. Tijekom osposobljavanja<br />
kandidata za vozača pri upravljanju vozilom, instruktor vožnje dužan je imati kod sebe svoju vozačku dozvolu,<br />
dozvolu instruktora vožnje za one kategorije za koje obavlja osposobljavanje, nalog za osposobljavanje i<br />
dužan ih je pokazati na zahtjev policijskog službenika i ovlaštenog nadzornika. Vozilo koje koristi za osposobljavanje<br />
kandidata mora biti označeno oznakom plave boje s bijelim slovom L. Instruktori vožnje obvezni<br />
su se stručno usavršavati.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
109
I<br />
Popis zanimanja<br />
110<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Instruktor vožnje mora imati dobre organizacijske sposobnosti, zatim sposobnost razumijevanja i rješavanja<br />
tehničkih problema. Važno je da ima razvijene komunikacijske vještine i da je pristupačan i fleksibilan u<br />
radu s ljudima. Instruktor vožnje treba biti emocionalno stabilan, djelovati umirujuće na druge i znati dobro<br />
prenositi znanje na svoje kandidate. Instruktor mora znati ocijeniti kada je učenik spreman za polaganje<br />
vozačkog ispita.<br />
Uvjeti rada<br />
Instruktor vožnje ponekad radi i u dvije smjene, u večernjim satima i vikendom jer svoj raspored prilagođava<br />
slobodnom vremenu kandidata. Izložen je različitim vremenskim uvjetima, te čestim rizicima od prometnih<br />
nezgoda. Značajnije smetnje za obavljanje ovog zanimanja su problemi s kralježnicom i veće poteškoće vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vozač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Instruktori vožnje zapošljavaju se u autoškolama.<br />
Inženjer agronomije<br />
Kratak opis<br />
Inženjer agronomije proučava i razvija metode uzgoja poljoprivrednih kultura i domaćih životinja. Pronalazi<br />
načine sigurnijeg suzbijanja štetnih nametnika i bolesti poljoprivrednih kultura te djelotvornije zaštite<br />
poljoprivrednog tla. Usavršava metode prerade sirovih poljoprivrednih proizvoda, testira pesticide, provodi<br />
selekcije novih sorti i kontrolu sjemenskog materijala i sadnica.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Inženjeri agronomije mogu se školovati na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i na Poljoprivrednom fakultetu<br />
u Osijeku. Nakon završenoga preddiplomskog sveučilišnog studija koji traje tri godine, stječe se stručni<br />
naziv bakalaureus (lat. baccalaureus) ili prvostupnik agronomije, a može se i nastaviti studiranje na diplomskom<br />
sveučilišnom studiju koji traje dvije godine.<br />
Nakon završetka diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar agronomije. Moguće je i školovanje<br />
u Splitu na studiju mediteranska poljoprivreda, u čijem izvođenju surađuju nastavnici Agronomskog fakulteta<br />
u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.<br />
Studij je ustrojen kao trogodišnji međusveučilišni preddiplomski studij. Završetkom studija stječe se naziv<br />
prvostupnik mediteranske poljoprivrede. Prvostupnici s ovog studija mogu izravno nastaviti dvogodišnje<br />
diplomske studije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Diplomski studij na Agronomskom fakultetu mogu upisati i pristupnici sa završenim preddiplomskim studijem<br />
na fakultetima unutar područja biotehničkih znanosti (Šumarski i Prehrambeno-biotehnološki fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu) te drugih srodnih fakulteta u zemlji i inozemstvu, uz uvjet položenih temeljnih modula<br />
za studij.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi inženjera agronomije mogu se jako razlikovati, ovisno o području rada i specifičnostima usmjerenja.<br />
Agronomi na području bilinogojstva pretežno se bave uzgojem ratarskih kultura, ispitivanjem novih sorti<br />
žitarica, industrijskog i krmnog bilja. Organiziraju ili vode poljoprivredne posjede te daju stručne savjete<br />
proizvođačima.<br />
Pedolozi se bave uređenjem zemljišta i zaštitom poljoprivrednog tla, ispituju i primjenjuju postupke za poboljšanje<br />
strukture tla te savjetuju proizvođače o načinima najboljeg iskorištavanja zemlje.
Inženjeri voćarskog i vinogradarskog smjera bave se planiranjem, projektiranjem i podizanjem voćnjaka i<br />
vinograda, ispitivanjem novih načina uzgoja, ekoloških uvjeta proizvodnje i sl.<br />
Agronomi specijalizirani za vinarstvo rukovode proizvodnjom vina i bave se ispitivanjem njegova sastava.<br />
Stručnjaci za zaštitu bilja rade na proučavanju i suzbijanju biljnih štetočina te provođenju sustava zaštite od<br />
bolesti i štetnih nametnika u staklenicima i rasadnicima. Zaštitar bilja brine se i o zaštiti uskladištenih biljnih<br />
proizvoda sve do njihove konačne uporabe ili do prosljeđivanja na tržište.<br />
Agronomi koji se bave uređenjem krajobraza rade na zaštiti postojeće baštine te na osmišljavanju novih<br />
struktura, poštujući socijalne i ekološke zakonitosti.<br />
Stručnjaci na području stočarstva bave se proizvodnjom, odnosno znanstvenoistraživačkim radom vezanim<br />
uz uzgoj, reprodukciju i razvoj domaćih životinja.<br />
Agroekonomisti se bave distribucijom, prodajom i marketingom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.<br />
Upravljaju poljoprivrednim zadrugama ili tvrtkama, analiziraju i organiziraju poslovanje i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Teorijskom i praktičnom nastavom na fakultetu stječe se većina potrebnih znanja za obavljanje poslova inženjera<br />
agronomije. Posao se može raditi u laboratorijima, na terenu (poljoprivredna dobra, farme), u uredima<br />
i poljoprivrednim ljekarnama.<br />
Ovisno o poslu koji obavlja, inženjer agronomije ponekad može biti izložen nepovoljnim mikroklimatskim<br />
uvjetima i fizičkim naporima te je, shodno tome, poželjna dobra fizička kondicija i prilagodljivost.<br />
Za obavljanje poslova inženjera agronomije vrlo je važna i ljubav prema prirodi te interes za nju. Sposobnost<br />
povezivanja činjenica i logičko zaključivanje prijeko su potrebni za obavljanje ovog posla. Za pisanje izvještaja<br />
i znanstvenih radova nakon provedenih istraživanja poželjna je dobra sposobnost govornog i pismenog<br />
izražavanja.<br />
Dobre komunikacijske i prezentacijske vještine osobito su potrebne u radu na području agrarne ekonomije.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjete rada nije moguće jednoobrazno opisati, jer oni ovise o radnom mjestu na kojem je inženjer agronomije<br />
zaposlen. Posao može biti uredski, laboratorijski, terenski, a shodno tome uglavnom sjedeći, ali i fizički<br />
zahtjevniji.<br />
Srodna zanimanja<br />
Ekolog, biolog, inženjer šumarstva, veterinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjerima agronomije je omogućeno zapošljavanje u znanstvenoistraživačkim institucijama na području<br />
biotehničkih i srodnih znanosti. Ovisno pak o odabiru preddiplomskog i/ili diplomskog studija, moguće je<br />
zapošljavanje u različitim oblicima poljoprivrednih gospodarstava, državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi,<br />
u savjetodavnoj službi i agroekološkim laboratorijima. Mogu raditi kao voditelji i organizatori biljne proizvodnje<br />
na imanjima velikih poduzetnika (tvrtki), kao suradnici na poslovima prometa poljoprivrednim proizvodima<br />
i opremom, savjetnici u poljoprivrednim ljekarnama i tvrtkama proizvođača pesticida, voditelji u<br />
poduzećima za preradu i promet hortikulturnih proizvoda i sl.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
111
I<br />
Popis zanimanja<br />
112<br />
Inženjer brodogradnje<br />
Kratak opis<br />
Inženjeri brodogradnje rade na poslovima projektiranja i konstrukcije broda, poslovima tehnologije gradnje i organizacije,<br />
poslovima klasifikacije i nadzora, gradnje broda, upravljanja, te njegova održavanja i iskorištavanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje inženjera brodogradnje potrebno je završiti studij brodogradnje. Preddiplomski studij kojim<br />
se stječe naziv prvostupnika traje 7 semestara, a diplomski sveučilišni studij brodogradnje, kojim se stječe<br />
titula magistra brodogradnje, još 3 semestra. Inženjeri brodogradnje obrazuju se u Hrvatskoj na jednom od<br />
diplomskih studija strojarstva u Zagrebu ili Rijeci. U Splitu postoji sveučilišni dodiplomski studij brodogradnje<br />
koji se izvodi samo prve dvije godine, nakon čega studenti nastavljaju studij na Fakultetu strojarstva i<br />
brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ili na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.<br />
Opis poslova<br />
Inženjeri brodogradnje obavljaju poslove konstrukcije, gradnje, upravljanja, održavanja i iskorištavanja plovila.<br />
Plovila mogu biti različitih namjena, od jednostavnih malih rekreativnih plovila, putničkih brodova, trgovačkih<br />
plovila do složenih vojnih brodova i podmornica. Pri konstrukciji je od iznimne važnosti uz brodograđevne<br />
standarde i namjena broda jer o njoj ovise dimenzije, volumen, brzina kretanja, funkcije i ostali<br />
parametri.<br />
Inženjeri brodogradnje rade na tehnologiji gradnje i organizacije, klasifikacije i nadzora, studijskih i modelskih<br />
ispitivanja, te na poslovima konzultantskih organizacija i državnih nadzornih ustanova. Taj posao obuhvaća<br />
širok spektar djelatnosti pa se, ovisno o potrebama mjesta na kojem rade, specijaliziraju za određene<br />
poslovne zadaće (dizajniranje, tehnološko oblikovanje elemenata konstrukcija, ispitivanje plovnih značajki<br />
novih modela, nadzor gradnje, optimiranje eksploatacije i sl.)<br />
U izradi projekata koriste se najsuvremenijim softverskim paketima. Pri projektiranju brodova koriste specifična<br />
znanja o uvjetima boravka, sigurnosti i zaštiti putnika, posade i rukovatelja uređajima i opremom.<br />
Posebna se pozornost pridaje zaštiti okoliša, tj. provode se mjere zbrinjavanja otpada, zaštite voda od onečišćenja,<br />
zaštite zraka te nadzora otpadnih voda.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja koja inženjer brodogradnje mora imati odnose se na usvajanje specifičnih predmeta struke,<br />
na primjer čvrstoću i vibracije broda, brodske propelere, opremanje broda itd. Važno je neprestano usavršavanje<br />
i praćenje razvoja tehnologije.<br />
Brodogradnja je interdisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem i primjenom znanja iz područja matematike,<br />
fizike, kemije, računalstva, te prema potrebi elektrotehnike, elektronike i sl. Uz to, tijekom proizvodnog<br />
procesa, koriste se i spoznaje iz područja ekonomije, psihologije, biologije itd.<br />
Potrebne su dobre matematičke i mehaničke sposobnosti,te sposobnosti prostornog i logičkog zaključivanja.<br />
Uz analitičnost i temeljitost u radu važan je i kreativan pristup rješavanju problema.<br />
Zbog složenosti i opsežnosti posla često se radi u timu i surađuje s drugim tehničkim specijalistima pa je<br />
poželjna sklonost timskom radu, a i jasnoća u pismenom i usmenom izražavanju.<br />
Uvjeti rada<br />
Inženjeri brodogradnje uglavnom rade u konstruktorskim uredima i veći dio radnog vremena provode u<br />
sjedećem položaju, za računalom. Poslovi nadzora gradnje brodova i brodskih sustava vezani su uz rad u<br />
radionicama ili na otvorenom prostoru brodogradilišta. Inženjeri brodogradnje koji rukovode tim poslovima<br />
izloženi su buci, nepovoljnim vremenskim uvjetima i nečistoći.
Srodna zanimanja<br />
Inženjer strojarstva, inženjer zrakoplovstva, inženjer elektrotehnike, inženjer metalurgije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjeri brodogradnje zapošljavaju se u brodogradilištima, poduzećima za konstrukciju i proizvodnju malih<br />
plovnih objekata u državnim nadzornim ustanovama, konzultantskim firmama i sl. Inženjeri brodogradnje<br />
sa znanjem menadžmenta mogu obavljati poslove upravljanja i biti na rukovodećim mjestima u tvrtkama u<br />
kojima rade. Uz odgovarajuće radno iskustvo, znanja i vještine mogu otvoriti privatnu tvrtku.<br />
Inženjer drvne tehnologije<br />
Kratak opis<br />
Inženjer drvne tehnologije bavi se konstruiranjem proizvoda, pripremom i unapređivanjem proizvodnje te<br />
organizacijom rada u drvnoj industriji. Vodi poslove trgovine i prometa drvnim proizvodima i surađuje u<br />
obrazovnim i istraživačkim institucijama vezanim uz drvnu struku.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja inženjera drvne tehnologije potrebno je završiti studij drvnotehnoloških procesa<br />
koji se u Hrvatskoj može studirati pri Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završetkom trogodišnjeg<br />
dodiplomskog studija drvne tehnologije stječe se zvanje prvostupnika drvne tehnologije, koji imaju pravo<br />
izravnog upisa na studij drvne tehnologije. Na studij drvne tehnologije mogu se upisati i prvostupnici studija<br />
sa srodnih fakulteta u zemlji i inozemstvu koji zadovoljavaju postavljene kriterije (ocjena, polaganje razlika).<br />
Završetkom diplomskog studija drvnotehnoloških procesa, koji traje dvije godine, stječe se zvanje magistra<br />
drvnotehnoloških procesa, koji je osposobljen za izvođenje najsloženijih stručnih poslova iz tog područja.<br />
Opis poslova<br />
Inženjer drvne tehnologije bavi se konstruiranjem i projektiranjem proizvoda drvne industrije (građevinska<br />
stolarija, namještaj), pri čemu rješava tehničke probleme, izrađuje projektnu tehnološku dokumentaciju i<br />
prilagođava strojeve mjerama novih proizvoda. Također organizira pristizanje materijala potrebnog za proizvodnju,<br />
raspoređuje strojeve i radne operacije u tvornici, planira i radi obračun proizvodnje. Vodi različite<br />
laboratorijske analize sirovina i drugog materijala, sastavlja izvješća, ugovore i prijedloge narudžbi. U njegove<br />
se zadaće ubraja i provođenje zaštitnih mjera i zaštita okoliša. Surađuje s predstavnicima raznih ustanova,<br />
vodi i usklađuje različite postupke, od otkupa sirovina do prodaje proizvoda.<br />
Osim toga, diplomirani inženjeri drvne tehnologije mogu se baviti trgovinom i prometom drvnim proizvodima,<br />
podučavanjem u strukovnim srednjim i srodnim školama te obavljati konzultantske poslove u projektantskim<br />
tvrtkama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Inženjer drvne tehnologije mora ovladati stručnim znanjima iz područja tehnike i menadžmenta u drvnoj<br />
industriji, dobro poznavati tehničko crtanje i matematiku te imati osnovna znanja iz područja strojarstva i<br />
ekonomije. Treba se dobro snalaziti u prostoru. Potrebne dodatne vještine su poznavanje rada na računalu<br />
i računalnih <strong>program</strong>a koji služe pri projektiranju tehnologije i konstruiranju proizvoda. Budući da često<br />
upravlja radom drugih ljudi i radi u timu, poželjne su organizacijske vještine, komunikativnost, osjetljivost za<br />
probleme drugih i strpljivost. Rad u laboratoriju i u <strong>zavod</strong>ima za ispitivanje materijala, konstrukcija i tehnologija<br />
zahtijeva veliku koncentraciju i preciznost.<br />
Uvjeti rada<br />
Radi li u proizvodnji, izložen je nepovoljnim klimatskim uvjetima, buci, prašini i različitim kemikalijama, te<br />
može raditi u smjenama. Inženjeri drvne tehnologije često rade i u uredima, biroima i laboratorijima.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
113
I<br />
Popis zanimanja<br />
114<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer šumarstva<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjer drvne tehnologije može raditi u svim oblicima poduzeća koja se bave obradom, preradom i trgovinom<br />
drvom, konzultantskim i projektantskim tvrtkama. Može se zaposliti kao stručni suradnik u istraživačkim<br />
institucijama u području drva i drvne tehnologije, kao voditelj i suradnik u poslovima trgovine i prometa<br />
drvnim proizvodima ili obavljati poslove i zadaće u drvnoindustrijskom poduzetništvu. Također može raditi<br />
kao nastavnik u strukovnim srednjim i srodnim školama te obavljati poslove i zadaće u publicistici i medijima<br />
vezanim uz drvnu struku.<br />
Nakon završenog studija, određene prakse u struci i položenog stručnog ispita može postati ovlašteni inženjer<br />
koji obavlja poslove javne ovlasti, kao što su samostalno projektiranje, ocjenjivanje projekata, vođenje i<br />
nadziranje studija i radova, kontrola kvalitete, sudsko vještačenje i dr.<br />
Inženjer elektrotehnike - smjer elektronika<br />
Kratak opis<br />
Inženjeri elektrotehnike - smjer elektronika bave se razvojem, testiranjem i nadgledanjem proizvodnje elektroničke<br />
opreme. Mogu se baviti projektiranjem mikroelektroničkih komponenti, izradom elektroničkih sklopova,<br />
odnosno konstrukcijom mjerne opreme, elektroničkih računala i drugih elektroničkih uređaja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje inženjera elektrotehnike - smjer elektronika potrebno je završiti petogodišnji studij elektrotehnike.<br />
Nakon 3 godine studija stječe se naziv prvostupnik elektrotehnike i informacijske tehnologije, a nakon još 2<br />
godine stječe se akademski naziv magistar elektrotehnike i informacijske tehnologije - smjer elektronika.<br />
Opis poslova<br />
Inženjeri elektronike planiraju, razvijaju i proizvode opremu koja koristi niskonaponsku električnu struju i<br />
mikroprocesorsku tehnologiju. Mnogi se inženjeri ovog profila često bave održavanjem i prodajom, te poučavanjem<br />
korisnika u rukovanju elektroničkim uređajima.<br />
Oni koji su zaposleni u poduzeću za proizvodnju takve opreme često svoj posao obavljaju u skupini – projektnom<br />
timu, gdje istražuju nove proizvode ili rade na poboljšanju postojećih (npr. pojačanje i proširenje<br />
računala ili sustava elektronskog upravljanja kako bi bio pouzdaniji).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Inženjeri elektronike bave se složenim napravama, ali i pojavama što se ne mogu vidjeti ni opipati, pa je važno<br />
da uz razvijen smisao za rješavanje tehničkih problema imaju razvijenu sposobnost apstraktnog mišljenja.<br />
Uspješni inženjeri moraju biti kreativni i trajno zainteresirani za istraživanje mogućnosti primjene novih<br />
spoznaja u unapređivanju tehničkih rješenja. Smisao za detalje važan je u razradi projekata, a sklonost timskom<br />
radu pri suradnji na velikim projektima. Sposobnost pismenog i usmenog sporazumijevanja također<br />
je bitna osobina. Zbog brzih tehnoloških promjena moraju biti spremni i na trajni proces učenja i stručnog<br />
usavršavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Inženjer elektrotehnike – smjer elektronika može raditi u projektnom uredu, laboratoriju, u bolnici, elektrani,<br />
u vojsci i drugdje. S obzirom na raznolikost poslova koje može obavljati, razlikuju se i uvjeti rada. Obično radi<br />
u uređenim uredima ili u razvojnom laboratoriju.
Srodna zanimanja<br />
<strong>Računalni</strong> <strong>program</strong>er, sistemski inženjer, projektant informatičkih sustava<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjeri elektronike zapošljavaju se u projektnim uredima, laboratorijima, bolnicama, elektranama, vojsci i<br />
drugdje.<br />
Inženjer elektrotehnike -<br />
smjer telekomunikacije<br />
Kratak opis<br />
Inženjer elektrotehnike - smjer telekomunikacije bavi se istraživanjem, razvojem i projektiranjem uređaja za<br />
prijenos i obradu glasovnih, tekstualnih, grafičkih, slikovnih ili računalnih podataka. Proučava teoriju informacija,<br />
projektira telekomunikacijske mreže i informacijske sustave, osigurava njihovo funkcioniranje, održavanje<br />
i popravke, te daje savjete o njima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Predviđeno obrazovanje za stručnjaka telekomunikacija je diplomski studij na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva<br />
i brodogradnje u Splitu ili na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Zainteresirani kandidati<br />
upisuju dodiplomski studij elektrotehnike - smjer elektronika, gdje prve dvije godine usvajaju i proučavaju<br />
opće <strong>program</strong>ske temelje, u trećoj godini osnovne principe elektronike, a nakon toga nastavljaju diplomski<br />
dvogodišnji studij informacijske i komunikacijske tehnologije, te završetkom stječu akademski naziv: magistar<br />
informacijske i komunikacijske tehnologije.<br />
Tijekom studija proučavaju modele lokalnih, pristupnih i jezgrenih mreža, višeuslužnu, inteligentnu, širokopojasnu<br />
mrežu i internet, planiranje i optimiranje mreže i informacijskog prometa, te upravljanje mrežom.<br />
Stječu znanja iz arhitekture računala, operacijskih sustava i <strong>program</strong>skih jezika te znanja iz specifikacijskih<br />
jezika, jezika za modeliranje, organizacije, obrade i upravljanja podacima u mrežnim sustavima, telematičkim<br />
uslugama i elektroničkom poslovanju, te sustava sa sposobnošću učenja. Veliki dio vremena studenti<br />
provedu u znanstvenoistraživačkim laboratorijima, na samom fakultetu i u drugim institucijama. Studij telekomunikacija<br />
daje podlogu za bavljenje poslovima u području visokih informacijskih tehnologija i priprema<br />
polaznike za znanstveni rad.<br />
Studij se može nastaviti na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje doktorata znanosti, kao<br />
sastavnog dijela visokog obrazovanja u telekomunikacijama.<br />
Opis poslova<br />
Inženjer elektrotehnike - smjer telekomunikacije obavlja poslove na područjima telekomunikacijskih sustava<br />
i telekomunikacijskog tržišta. Bavi se istraživanjem, razvojem, planiranjem, konstrukcijom, prodajom i održavanjem<br />
telekomunikacijskih aparata i opreme. Istražuje i razvija nove aplikacije, proizvode i usluge, pa i<br />
mrežnu tehnologiju i načine prijenosa informacija, kao što je satelitska komunikacija, optički ili podmorski<br />
kabeli. Planira mrežna povezivanja javnih i privatnih telefonskih sustava. Kao stručnjak prijenosnih sustava<br />
planira i povezuje opremu stranke u mrežu ili između jednog i drugog mrežnog poslužitelja, kako bi se pozivi<br />
pravilno usmjeravali. Inženjer telekomunikacija atestira, razvija i prodaje proizvode i usluge te vodi servise<br />
za popravke. Neki stručnjaci za telekomunikacije rade na školovanju i savjetovanju korisnika ili učenika tehničkih<br />
škola.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
115
I<br />
Popis zanimanja<br />
116<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Inženjer eletrotehnike - smjer telekomunikacije mora biti sposoban za apstraktno mišljenje, te jako dobro<br />
poznavati matematiku i biti upućen u tehničke i prirodne znanosti. Metode koje koristi prilikom projektiranja<br />
sustava i mreža zahtijevaju računalsko obrazovanje, bez kojeg je nemoguće razmatrati složene sustave<br />
visokih tehnologija. Mora biti tehnički osposobljen za rješavanje problema i pritom pokazivati samoinicijativnost.<br />
Uspješan stručnjak za telekomunikacije treba biti kreativan i trajno zainteresiran za istraživanje mogućnosti<br />
primjene novih spoznaja u unapređivanju tehničkih rješenja. Mora imati razvijen smisao za detalje, te<br />
sklonost prema timskom radu. Važna je i vještina usmenog i pismenog komuniciranja. Zbog brzih tehnoloških<br />
promjena, inženjer telekomunikacija treba biti spreman na trajni proces učenja i stručnog usavršavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Inženjer telekomunikacija radi u uredima, projektnim biroima, ali i u industrijskim pogonima, u vojsci, na terenu.<br />
Većina stručnjaka za telekomunikacije radi u relativno udobnim uvjetima. Povremeno odlaze i na teren,<br />
npr. pri pregledu satelitske opreme, premda najviše vremena provode za računalom, odnosno s računalnim<br />
operativnim sustavima.<br />
Često svoj posao obavljaju u skupini - projektantskom timu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer za telekomunikacijski promet, inženjer radiokomunikacija, inženjer za višemedijske komunikacije,<br />
inženjer računalne elektronike, inženjer elektronike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Diplomirani inženjeri telekomunikacija mogu se zaposliti u našoj zemlji i u inozemstvu. Područja rada u kojima<br />
nalaze radna mjesta su:<br />
- telekomunikacijska industrija koja je uključena u svjetsku proizvodnju visokih informacijskih tehnologija;<br />
- javna telekomunikacijska mreža koja daje informacijsku osnovu cjelokupnom društvu i gospodarstvu<br />
u telekomunikacijskim uslugama prijenosa i procesiranja različitih vrsta informacija - govora, podataka i<br />
slike;<br />
- poslovne i privatne mreže i pridruženi informatički sustavi sa značajnim udjelom obrade i prijenosa podataka<br />
te<br />
- znanstvene, znanstveno-nastavne i nastavne ustanove, sa svojim <strong>program</strong>ima fundamentalnih i primijenjenih<br />
istraživanja te obrazovnim <strong>program</strong>ima.<br />
Inženjer građevinarstva<br />
Kratak opis<br />
Inženjeri građevinarstva rade na poslovima projektiranja konstrukcija građevina u projektnim biroima, poslovima<br />
vođenja izgradnje građevina u građevinskim tvrtkama te poslovima nadzora nad gradnjom građevina.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje inženjera građevinarstva potrebno je završiti sveučilišni studij građevinarstva koji se izvodi pri<br />
sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Uvjet upisa na studij je prethodno završeni bilo koji četverogodišnji<br />
srednjoškolski <strong>program</strong>.<br />
Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine, nakon završetka stječe akademski naziv prvostupnik/prvostupnica<br />
(baccalaureus/baccalaurea) građevinarstva.<br />
Diplomski sveučilišni studij traje dvije godine, nakon završetka stječe se akademski naziv magistar/magistra<br />
(mag.) građevinarstva. Namijenjen je ponajprije studentima koji su uspješno završili odgovarajući preddiplomski<br />
sveučilišni studij građevinarstva i žele produbiti svoja temeljna znanja u jednoj od sljedećih grana
građevinarstva: geotehnika, građevni materijal, hidrotehnika, konstrukcije, organizacija i tehnologija građenja,<br />
prometnice te tehnička mehanika.<br />
Osobe koje završe sveučilišni diplomski studij građevinarstva mogu upisati poslijediplomski trogodišnji studij<br />
za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr.sc.).<br />
Opis poslova<br />
Inženjeri građevinarstva mogu obavljati širok raspon poslova. Ovisno o interesima tijekom studija ili na radnom<br />
mjestu, specijaliziraju se za neke od njih.<br />
Moguće je specijalizirati se za poslove na niskogradnji (ceste, tuneli i sl.), hidrogradnji (luke, brane, lukobrane<br />
i sl.) ili visokogradnji, odnosno na ostalim objektima stanogradnje, hotela, bolnica i dr.<br />
Inženjeri građevinarstva mogu obavljati poslove projektiranja objekata kao projektanti konstrukcije. Također<br />
mogu kao izvoditelji voditi izvođenje radova gradnje ili kao nadzorni inženjeri nadzirati izvođenje radova<br />
sukladno projektnoj dokumentaciji i tehničkim propisima.<br />
Radom u građevinarstvu dolaze u dodir s gotovo svim prirodnim i tehničkim znanostima.<br />
Održavaju tehničku suradnju i konzultacije s ostalim relevantnim stručnjacima što sudjeluju u izgradnji građevine.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja koja inženjer građevinarstva mora imati su teorijska znanja iz prirodnih i tehničkih znanosti te<br />
ostala znanja iz nastavnog <strong>program</strong>a studija. Važno je neprestano usavršavanje i praćenje razvoja tehnologije.<br />
Potrebne su dobre matematičke i mehaničke sposobnosti te sposobnosti prostornog i logičkog zaključivanja.<br />
Uz analitičnost i temeljitost u radu, važan je i kreativan pristup rješavanju problema. Mora imati odgovarajuća<br />
stručna znanja iz područja organizacije, planiranja i izvedbe posla te rukovođenja i osiguravanja mjera<br />
sigurnosti na radu.<br />
Zbog složenosti i opsežnosti posla, često se radi u timu i surađuje s drugim tehničkim specijalistima pa je<br />
poželjna sklonost timskom radu i jasnoća u pismenom i usmenom izražavanju.<br />
Uvjeti rada<br />
Inženjer građevinarstva najčešće svoj posao obavlja na gradilištu kao izvoditelj. Pritom je izložen najrazličitijim<br />
vremenskim utjecajima i opasnostima na terenu, radu na visini, a često ima i nametnuti ritam rada.<br />
Poslovi projektiranja obavljaju se u zatvorenim i dobro osvijetljenim projektnim uredima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer arhitekture, inženjer geodezije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vrlo je široko područje u kojem inženjeri građevinarstva mogu raditi, i to kao voditelji građenja, projektanti,<br />
konstruktori, menadžeri.<br />
Sudjeluju u svim dijelovima procesa izgradnje građevina. Mogu biti nositelji najsloženijih poslova u svim<br />
područjima građevinarstva, a uz znanje menadžmenta mogu obavljati poslove upravljanja.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
117
I<br />
Popis zanimanja<br />
118<br />
Inženjer medicinske radiologije<br />
Kratak opis<br />
Inženjer medicinske radiologije je zdravstveni djelatnik koji obavlja sve vrste radiološke i nuklearno-medicinske<br />
dijagnostike, te sve vrste terapija sa zatvorenim i otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje inženjera medicinske radiologije potrebno je završiti stručni studij medicinske radiologije koji<br />
traje tri godine pri Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu ili Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Završetkom<br />
studija stječe se naziv inženjer medicinske radiologije. Nakon završetka jednogodišnjeg stručnog<br />
staža i položenog stručnog ispita, inženjer medicinske radiologije dobiva dopusnicu za samostalan rad. Inženjer<br />
medicinske radiologije može nastaviti rad tijekom čitava radnog vijeka uz obvezu pohađanja svakih<br />
pet godina stručnih tečajeva iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja, s polaganjem testova i dobivanjem<br />
licencije za rad. Također je poželjno povremeno pohađanje stručnih tečajeva te upoznavanje s najnovijim<br />
stručnim dostignućima.<br />
Opis poslova<br />
Inženjer medicinske radiologije samostalno obavlja sve vrste rendgenskih snimanja. Surađuje u ekipama<br />
gdje je uporaba izvora ionizirajućih zračenja dio dijagnostičkog i terapijskog postupka. Samostalno radi na<br />
provođenju mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, pripremi radiološke aparature i pribora, određivanju parametara<br />
snimanja i terapijskog zračenja, te izvođenju radioloških pretraga i terapije. Dio njegova posla je i<br />
uzimanje anamnestičkih podataka od bolesnika.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Inženjer medicinske radiologije tijekom studija se upoznaje s građom i funkcijom čovjekova organizma,<br />
uči o mehanizmima nastanka i uzrocima bolesti, te načinima djelovanja lijekova. U kliničkim medicinskim<br />
predmetima proučavaju se bolesti, načini njihova prepoznavanja, te njihovo sprečavanje i liječenje. Tijekom<br />
studija student se upoznaje i s osnovama statistike i informatike. Uči osnove radiologijske anatomije i patologije,<br />
tehnike slikovnog prikaza, konvencionalne radiologijske dijagnostičke metode, osnovne principe<br />
građe radiologijske aparature, nastanak i biološko djelovanje, te zaštitu od ionizirajućeg zračenja. U stručnim<br />
predmetima student uči sve radiologijske konvencionalne i kompjutorizirane tehnologije, metode radioterapije,<br />
a i dijagnostiku i terapiju radionuklidima. Uči se medicinska i radiologijska terminologija, te pristup<br />
radiologijskoj literaturi na jednom od stranih jezika. Posao inženjera medicinske radiologije zahtijeva stručnu<br />
osposobljenost, izrazit smisao za tehniku i stabilno zdravlje.<br />
Prijeko su potrebne vještine rada s ljudima i humanost, temeljitost u radu, odgovornost i savjesnost, sposobnost<br />
samostalnog rada, ali i rada u medicinskom timu, te sposobnost upravljanja suvremenom, kompjutoriziranom<br />
tehnologijom.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja u posebnim radnim uvjetima štetnim za zdravlje, a koji su uređeni posebnim propisima. Rad<br />
se odvija u smjenama, povremeno noću, te vikendom i praznikom. Tijekom rada potrebno je nositi dozimetre<br />
za mjerenje stupnja ozračenosti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Liječnik–specijalist nuklearne medicine, inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Brojni inženjeri medicinske radiologije rade u nekoj od bolničkih ustanova, domovima zdravlja ili specijaliziranim<br />
radiologijskim ustanovama.
Inženjer rudarstva<br />
Kratak opis<br />
Inženjer rudarstva bavi se istraživanjem, eksploatacijom i oplemenjivanjem metalnih i nemetalnih mineralnih<br />
sirovina, specijalnim radovima pri izgradnji različitih geotehničkih objekata, konsolidacijom objekata i terena,<br />
te poslovima zaštite okoliša, posebno izgradnje površinskih i podzemnih odlagališta svih vrsta otpada.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova inženjera rudarstva potrebno je završiti sveučilišni studij.<br />
U Hrvatskoj se rudarstvo može studirati na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Na fakultetu se<br />
izvode sveučilišni preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij rudarstva.<br />
Završetkom preddiplomskog studija rudarstva koji traje tri godine stječe se stručni naziv prvostupnik struke,<br />
te kompetencije za obavljanje stručnih poslova iz područja rudarstva. Završetkom diplomskog studija, koji<br />
se nastavlja na preddiplomski studij i traje dvije godine, stječe se akademski naziv magistar struke, te kompetencije<br />
za rješavanje stručnih i znanstvenih problema iz rudarstva. Unutar diplomskog studija rudarstva<br />
mogu se birati smjerovi rudarstvo, geotehnika, te zbrinjavanje i odlaganje otpada.<br />
Opis poslova<br />
Inženjer rudarstva osposobljen je za rad na području istraživanja, eksploatacije i oplemenjivanja metalnih i<br />
nemetalnih mineralnih sirovina, boksita, nafte, plina, geotermalnih i podzemnih voda, ugljena, arhitektonsko-građevnog<br />
i tehničkog kamena, šljunka, pijeska i gline. Organizira, prati, nadzire i analizira iskorištavanje<br />
mineralnih sirovina u rudnicima, te osigurava obavljanje rudarskih radova u skladu s tehničkom dokumentacijom<br />
i propisima. Provodi analizu kvalitete mineralnih sirovina, oplemenjivanje mineralnih sirovina, te pripremu<br />
za industrijsku preradu. U postupku oplemenjivanja mineralnih sirovina proučava koji elementi, aditivi,<br />
kemijski ili fizikalni postupci mijenjaju njihova svojstva, kako bi se tijekom proizvodnje i prerade ta svojstva<br />
poboljšala. Analizira i prati proces obogaćivanja mineralnih sirovina, te pritom izravno obilazi postrojenja.<br />
Nadzire izvođenje radova, raspoređuje zaposlenike i izdaje tehničke upute za siguran i pravilan rad. Sudjeluje na<br />
projektiranju i izvođenju bušačko-minerskih radova pri izgradnji različitih geotehničkih objekata, poput probijanja<br />
trasa autocesta, iskopa tunela, izgradnje površinskih i podzemnih odlagališta otpada, pri specijalnim miniranjima<br />
(oprezna miniranja, podmorska miniranja), te pri rušenju objekata (zgrada, mostova, vijadukata) eksplozivom.<br />
Propisuje pravila rada, osposobljava osoblje za rad, te koordinira posao između projektanata, izvođača, vanjskih<br />
suradnika i investitora.<br />
Inženjer rudarstva bavi se i poslovima zaštite okoliša pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, brinući<br />
pritom o zbrinjavanju, odlaganju i recikliranju građevinskog i drugog otpada. Sudjeluje u projektiranju<br />
i izgradnji površinskih i podzemnih odlagališta komunalnog i opasnog otpada.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja usvojena tijekom studija odnose se na temeljito poznavanje površinske i podzemne eksploatacije<br />
sirovina na različitim lokacijama na Zemlji upotrebom najnovijih tehnika i tehnologija. Poželjna je<br />
sklonost prirodnim znanostima (matematika, fizika, kemija, geologija), te interes za mehaniku i tehniku. Za<br />
uspješno obavljanje posla važna je sposobnost grafičkog predočavanja i prikazivanja prostornih odnosa, što<br />
je istaknuto prilikom izrade nacrta, skica i grafičkih prikaza.<br />
Posao zahtijeva točnost, preciznost i odgovornost u radu te vještine vođenja, samostalnog planiranja i projektiranja<br />
posla, veliki intelektualni potencijal, emocionalnu stabilnost, strpljivost i sistematičnost.<br />
Što se tiče zdravstvenih uvjeta, inženjer rudarstva mora udovoljavati općim zdravstvenim uvjetima, ali i posebnim<br />
uvjetima ovisno o radnom mjestu.<br />
Uvjeti rada<br />
Otprilike 50 % radnog vremena inženjeri rudarstva provode na terenu, na otvorenom, pod zemljom, na povišenim<br />
ili niskim temperaturama, uz nagle temperaturne promjene, natprosječnu vlažnost, uz povećanu<br />
buku i slabu osvijetljenost, te stoga moraju biti dobrog općeg zdravlja i fizički vrlo izdržljivi.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
119
I<br />
Popis zanimanja<br />
120<br />
Također je važno da je osoba emocionalno stabilna jer posao katkad zahtijeva rad u skučenom prostoru, u<br />
jamama, te podzemnim tunelima.<br />
Pri obavljanju posla inženjeri rudarstva izloženi su prašini, štetnim plinovima, neugodnim mirisima te zagušljivoj<br />
mikroklimi, pa se osobe s težim bolestima dišnog sustava ne mogu baviti ovim zanimanjem. Uvjeti<br />
rada ne dopuštaju oštećenje sluha i ravnoteže, teža oštećenja vida i kolornog vida, a i teže bolesti koštanomišićnog<br />
i krvožilnog sustava.<br />
Inženjeri rudarstva koji rade na razvoju, upravljanju, savjetovanju ili prodaji smješteni su u uredima, ustanovama<br />
ili savjetodavnim tvrtkama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer naftnog rudarstva, inženjer geologije, inženjer geološkog inženjerstva<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjeri rudarstva imaju mogućnost zapošljavanja na radilištima i terenima diljem Hrvatske, ali i u mnogim<br />
dijelovima svijeta gdje rade za domaća i inozemna poduzeća. Mogućnosti zapošljavanja nude im se u poduzećima<br />
koja se bave istraživanjem, eksploatacijom i oplemenjivanjem čvrstih mineralnih sirovina, iskopom<br />
tunela i građevinskih jama, izvođenjem bušačko-minerskih radova na infrastrukturnim objektima u niskogradnji,<br />
te poslovima zaštite okoliša.<br />
Unutar rudarske struke brojne su mogućnosti osnivanja vlastitih poduzeća.<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu<br />
Kratak opis<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu radi kao ovlaštena osoba u poduzećima ili ustanovama gdje obavlja<br />
stručne zadaće u području sigurnosti i zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite radnog okoliša.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova inženjera sigurnosti i zaštite na radu potrebno je završiti stručni trogodišnji studij sigurnosti<br />
i zaštite. Studij se provodi na Veleučilištu u Karlovcu, te na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti<br />
u Zagrebu. Studij je organiziran kao redoviti i izvanredni.<br />
Nakon završetka trogodišnjeg stručnog studija sigurnosti i zaštite stječe se stručni naziv prvostupnik sigurnosti<br />
s naznakom smjera studija: zaštita na radu ili zaštita od požara.<br />
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu organizira i specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti<br />
koji traje jednu ili dvije godine, ovisno o <strong>program</strong>u specijalizacije. Specijalistički diplomski stručni<br />
studij ima nekoliko smjerova: zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita osoba i imovine, zaštita okoliša i kvaliteta<br />
rada.<br />
Opis poslova<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu osposobljen je za organiziranje i neposredno rukovođenje službom zaštite<br />
na radu, radi zaštite kako poduzeća, tako i života i zdravlja zaposlenika i svih građana u području u kojem<br />
poduzeće djeluje. Proučava sigurnost radnog okruženja, tehnoloških postupaka i radnih uvjeta.<br />
U svakom poduzeću, osobito onom gdje ima različitih opasnosti ili štetnosti u radnom procesu (štetna zračenja,<br />
vibracije, buka), njegova je zadaća da utvrdi i propiše pravilnike, upute i postupke, sigurnosne i zaštitne<br />
mjere, te da prati i nadzire njihovo provođenje i učinkovitost.<br />
Izrađuje <strong>program</strong> mjera za poboljšanje radnih uvjeta. Na mjestima s prekoračenim štetnim vrijednostima<br />
predlaže tehničku zaštitu, propisuje i utvrđuje uporabu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, organizira<br />
postavljanje tabla upozorenja o zabranama, opasnostima i obveznoj uporabi osobnih zaštitnih sredstava<br />
(zaštitna odjeća, obuća i druga oprema).
Dužan je organizirati i provoditi seminare za osposobljavanje zaposlenika za siguran rad, provjeravati njihovo<br />
znanje i vještine iz zaštite na radu. Također je zadužen i za organizaciju službe prve pomoći u ustanovi,<br />
poduzeću ili pogonu.<br />
Zajedno s kadrovskom službom brine o odgovarajućoj stručnoj osposobljenosti zaposlenih i dodatnoj osposobljenosti<br />
za radna mjesta, kao što su rukovatelji viličarima, dizalicama i kranovima, za radnike koji rukuju<br />
opasnim tvarima, za vozače što prevoze opasne tvari u cestovnom prometu itd.<br />
Brine o organiziranju, utvrđivanju i izvođenju protupožarne sigurnosti, te nadzire provedbu odgovarajućih<br />
protupožarnih mjera.<br />
Analizira uzroke ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti u vezi s radom pa je odgovoran za prijavljivanje težih<br />
ozljeda pri radu, kolektivnih nesreća i smrtnih slučajeva.<br />
Izrađuje popis s rokovima za obavljanje periodičnih zdravstvenih pregleda s obzirom na radno mjesto, štetnosti,<br />
opasnosti i psihofizičke zahtjeve, te surađuje s kadrovskom službom u traženju odgovarajućeg posla i<br />
premještaja zaposlenika na zahtjev medicine rada ili invalidske komisije. U svom poslu surađuje s inspekcijom<br />
rada, sanitarnom inspekcijom i inspekcijom za okoliš i prostor.<br />
Na području zaštite radnog okoliša (ekologije) propisuje pravila sigurnosti o zaštiti okoliša, te prati kako se<br />
primjenjuju navedena pravila.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Pod stručnom osposobljenošću podrazumijeva se završen odgovarajući stupanj i smjer obrazovanja, te opći<br />
i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu.<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu mora biti zainteresiran za tehniku, te imati sklonosti za rješavanje tehničkih<br />
i mehaničkih problema.<br />
Posao zahtijeva samostalno donošenje odluka, dobre organizacijske sposobnosti i odgovornost za obavljeni<br />
posao. Važna je sklonost timskom radu, te spremnost na stalno usavršavanje i praćenje zakona i pravilnika<br />
vezanih uz područje sigurnosti i zaštite na radu.<br />
Inženjeri sigurnosti i zaštite na radu moraju udovoljavati kriterijima opće zdravstvene sposobnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Dio radnog vremena inženjer provodi u nepovoljnim uvjetima jer nadzire, mjeri i provjerava stanje sigurnosti<br />
na radu u različitim industrijama ili radnim procesima. U radu je izložen prašini, buci, neugodnoj mikroklimi<br />
te isparavanju para i plinova, premda ta izloženost kratko traje. Radi u zatvorenom prostoru, na otvorenom,<br />
na visini, a često ima i nametnuti ritam rada, stoga osobe koje imaju anomalije i teža oštećenja funkcije koštano-mišićnog<br />
sustava, teža oštećenja vida, sluha i govora ne mogu obavljati te poslove.<br />
Radno vrijeme većinom se odvija u jednoj smjeni. Često radi sam, povremeno u skupini, sa strankama i ovlaštenim<br />
tijelima, što posao čini dinamičnim, ali bez većih fizičkih odnosno tjelesnih opterećenja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vatrogasni tehničar, kemijski tehnolog, inženjer kemijske tehnologije, ekolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjer sigurnosti i zaštite na radu može se zaposliti u poduzeću kao stručnjak za zaštitu na radu; u poduzećima<br />
ili institutima koji obavljaju stručne zadaće s područja sigurnosti na radu ili protupožarne zaštite<br />
kao uslužnu djelatnost, osiguravajućim društvima, vatrogasnim organizacijama, poduzećima ovlaštenim za<br />
izvođenje protupožarne zaštite, proizvodnim tvrtkama, te u svim drugim institucijama i organima državne<br />
uprave i lokalne samouprave.<br />
Može se zaposliti u trgovačkim kućama, te u srednjim školama kao nastavnik praktične nastave stručnih<br />
predmeta.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
121
I<br />
Popis zanimanja<br />
122<br />
Inženjer strojarstva<br />
Kratak opis<br />
Inženjer strojarstva bavi se projektiranjem i konstruiranjem strojeva, vođenjem proizvodnje, poslovima vezanim<br />
uz upotrebu i održavanje strojeva i strojarske opreme, alata, strojarskih postrojenja i vozila. Provodi<br />
istraživanja i daje savjete o tehnološkim aspektima pojedinog materijala, proizvoda i procesa.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje inženjera strojarstva potrebno je završiti studij strojarstva. Preddiplomski studij kojim se stječe<br />
naziv prvostupnika traje 7 semestara, a diplomski sveučilišni studij strojarstva, kojim se stječe titula magistra<br />
strojarstva, još 3 semestra. Tijekom studija moguća je specijalizacija na nekom od smjerova, npr. konstrukcijski,<br />
računalno inženjerstvo, mehatronika i robotika, proizvodno strojarstvo i dr.<br />
Opis poslova<br />
Inženjeri strojarstva mogu obavljati širok raspon poslova. Ovisno o interesima, tijekom studija ili na radnom<br />
mjestu, specijaliziraju se za neke od njih.<br />
U svom radu primjenjuju teorijska znanja iz prirodnih i tehničkih znanosti. Služe se nacrtnim i matematičkim<br />
metodama, a informatički im <strong>program</strong>i omogućuju brzo i jednostavno projektiranje i modificiranje projekata,<br />
alata i faza proizvodnje.<br />
Inženjeri strojarstva projektiraju i konstruiraju strojeve, naprave i alate za sve industrijske grane. Stručnjaci<br />
su za energetska postrojenja, strojeve i neelektrične motore za pokretanje cestovnih i pružnih vozila, raznih<br />
industrijskih vozila, sustave za grijanje, ventilaciju, klimatizaciju i hlađenje, sustave za snabdijevanje plinom<br />
i sve vrste posuda pod tlakom. Projektiraju i konstruiraju karoserije cestovnih pružnih vozila i njihovu neelektričnu<br />
opremu i uređaje, sve vrste dizalica, kranova, dizala i eskalatora, te sve vrste proizvoda od kovina,<br />
plastičnih masa i drugog materijala.<br />
Uspostavljaju standarde i postupke kontrole proizvodnje svih vrsta metalnih proizvoda, provode statičku i<br />
dinamičku analizu mehaničkih konstrukcija, te eksperimentalne analize naprezanja uz upotrebu kompjutorskih<br />
proračuna. U proizvodnji sustavno ispituju ulazni materijal i gotove proizvode.<br />
Nadziru rad složenih strojarskih postrojenja, dijagnosticiraju kvarove i nadgledaju servisne intervencije. Daju<br />
savjete u vezi s navedenim poslovima, a i o tehnološkim aspektima pojedinog materijala, proizvoda i postupka.<br />
Održavaju tehničku suradnju i konzultacije s ostalim relevantnim stručnjacima. Pri izradi projekta razmatraju<br />
i ekonomske procjene proizvodnih troškova sirovina, energije i ljudskog rada. Pri radu slijede ergonomske<br />
zahtjeve, tj. tehničke karakteristike strojeva nastoje prilagoditi čovjeku. Radom u strojarstvu dolaze u dodir<br />
s gotovo svim prirodnim i sličnim znanostima, bilo teorijskim bilo primijenjenim, pa čak i s umjetnošću, jer<br />
strojari izrađuju uporabne predmete iz svih područja ljudske djelatnosti, npr. medicinsku opremu, opremu<br />
za svemirska istraživanja, šumarstvo, transport, izgradnju, vojna djelovanja, igračke, elemente filmskih i kazališnih<br />
setova itd. Inženjeri strojarstva povremeno pišu znanstvene radove.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja koja inženjer strojarstva mora imati su teorijska znanja iz prirodnih i tehničkih znanosti, te<br />
ostala znanja iz nastavnog <strong>program</strong>a studija. Važno je neprestano usavršavanje i praćenje razvoja tehnologije.<br />
Strojarstvo je interdisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem i primjenom znanja iz područja matematike,<br />
fizike, kemije, računalstva, te prema potrebi elektrotehnike, elektronike i sl. Uz to, tijekom strojarskog<br />
proizvodnog procesa koriste se spoznaje iz područja ekonomije, psihologije, biologije itd.<br />
Potrebne su dobre matematičke i mehaničke sposobnosti, te sposobnosti prostornog i logičkog zaključivanja.<br />
Uz analitičnost i temeljitost u radu važan je i kreativan pristup rješavanju problema.<br />
Zbog složenosti i opsežnosti posla često se radi u timu i surađuje s drugim tehničkim specijalistima pa je<br />
poželjna sklonost timskom radu i jasnoća u pismenom i usmenom izražavanju.
Uvjeti rada<br />
Poslovi projektiranja obavljaju se u zatvorenim i dobro osvijetljenim projektnim uredima, a ispitivanja materijala<br />
i proizvoda u laboratorijima. Inženjeri strojarstva se bave navedenim poslovima najčešće rade u prijepodnevnoj<br />
smjeni.<br />
Rad vezan uz nadzor strojeva i postrojenja u industriji najčešće se odvija u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj,<br />
a ponekad i u noćnoj smjeni.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer metalurgije, inženjer brodogradnje, inženjer zrakoplovstva, inženjer elektrotehnike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Područje u kojem inženjer strojarstva može djelovati je vrlo široko, od strojogradnje, preko posebnih industrija,<br />
do poljoprivrede i obrta. Inženjeri strojarstva mogu raditi kao proizvodni inženjeri, projektanti, konstruktori,<br />
istraživači i menadžeri. Sudjeluju u svim dijelovima procesa oblikovanja, proizvodnje, kontrole,<br />
prodaje i marketinga, servisiranja i održavanja strojeva i postrojenja. Mogu biti nositelji najsloženijih poslova<br />
u svim područjima strojogradnje i industrije uopće, a sa znanjem menadžmenta mogu obavljati poslove<br />
upravljanja.<br />
Uz odgovarajuće radno iskustvo, znanja i vještine inženjeri strojarstva mogu otvoriti privatnu tvrtku.<br />
Inženjer šumarstva<br />
Kratak opis<br />
Inženjer šumarstva organizira i vodi posao u šumariji te jamči sigurnost rada u šumi. Brine o zaštiti šuma i<br />
sastavlja planove sječe stabala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog zanimanja potrebno je fakultetsko obrazovanje koje se u Republici Hrvatskoj stječe na<br />
Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Visokoškolska nastava na Šumarskom fakultetu odvija se prema modelu<br />
3+2 i ukupno traje pet godina.<br />
Preddiplomski studij traje tri godine i završetkom se stječu nazivi:<br />
- prvostupnik šumarstva<br />
- prvostupnik urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša<br />
- prvostupnik drvne tehnologije.<br />
Diplomski studij traje još dvije godine, a stječu se ovi akademski nazivi:<br />
- magistar šumarstva<br />
- magistar urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša<br />
- magistar drvno-tehnoloških procesa<br />
- magistar oblikovanja proizvoda od drva.<br />
Opis poslova<br />
Diplomirani inženjeri šumarstva najčešće rade sljedeće poslove: uzgajanje i uređivanje šuma, šumsko<br />
sjemenarstvo,rasadnička proizvodnja, uzgoj, njega i održavanje šumskih kultura, zaštita šuma i šumskog drveća,<br />
izgradnja i održavanje šumskih prometnica, planiranje sječe stabala, transport šumskih sortimenata,<br />
trgovina šumskim proizvodima, projektiranje i planiranje hortikulturnih objekata, zaštita prirode i okoliša,<br />
uzgoj divljači i lovno gospodarenje te menadžment u šumarstvu.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
123
I<br />
Popis zanimanja<br />
124<br />
Posao inženjera šumarstva obuhvaća operativno vođenje i neposredno obavljanje stručnih zadataka u šumarskoj<br />
djelatnosti, najčešće u području za koji je ovlašten ili u poduzećima na neposrednim rukovodećim<br />
poslovima.<br />
Inženjer šumarstva surađuje s vlasnicima šuma na poslovima gospodarenja šumama, održavanja ekoloških<br />
funkcija šume i njezine zaštite od različitih štetnih pojava.<br />
Stručne poslove obavlja neposredno i samostalno: šumsko-uzgojno planiranje, označavanje stabala za sječu,<br />
sastavljanje godišnjih planova za uzgoj, zaštitu i sječu.<br />
U poduzeću je uglavnom zaposlen na neposrednom vođenju šumarskih radova: organizira posao u šumariji,<br />
u pripremi posla izrađuje izvedbene planove, organizira, vodi i nadzire posao radnih skupina, te preuzima i<br />
obračunava obavljeni posao. Ovlašten je za osiguravanje sigurnosti na radu.<br />
Povjereni su mu stručni zadaci na području uzgoja i zaštite šuma, te dobivanja šumskih drvnih sortimenata.<br />
Operativno radi u šumarskim organizacijama koje se bave uređivanjem šuma, šumskim graditeljstvom i uređenjem<br />
šumskog okoliša.<br />
Može se zaposliti i u organizacijama što se bave prodajom šumarskih proizvoda. Područje djelatnosti inženjera<br />
šumarstva može biti vrlo raznoliko s obzirom na opseg stručnih zahtjeva.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Inženjer šumarstva mora dobro ovladati šumarskom tehnologijom i tehnikama rada, te njezinom sigurnom i<br />
ekonomičnom uporabom. Mora poznavati temeljne postavke drugih struka, kao npr. geologiju, pedologiju,<br />
klimu, strojarstvo, kemiju, fiziku, matematiku, neke spoznaje iz medicine i dr.<br />
Znanje inženjera šumarstva je nadgradnja znanja šumarskog tehničara, što znači da osim stručno-teorijskog<br />
znanja mora ovladati i konkretnim operativnim znanjima i praktičnim vještinama potrebnim za samostalno<br />
izvođenje zadataka na operativnom šumarskom području.<br />
Mora imati odgovarajuća stručna znanja o organizaciji, planiranju i izvedbi posla, te rukovođenju i osiguranju<br />
mjera sigurnosti na radu.<br />
Treba ovladati znanjima o ekološkom obrađivanju šume na razini operativnog rada u šumi, imati odgovarajuća<br />
znanja za gospodarsko vrednovanje rada u šumi, a i uporabno tehničko znanje.<br />
Mora biti svestran i komunikativan zbog neposredne suradnje s vlasnicima šuma i timskog rada s drugim<br />
stručnim djelatnicima pri obavljanju poslovodnih zadataka u šumarskoj proizvodnji.<br />
Posao inženjera šumarstva zahtijeva i poznavanje računala. Treba biti u stanju pratiti razvoj struke i poznavati<br />
strane jezike.<br />
Novi visokoškolski studijski <strong>program</strong> omogućuje stjecanje svih tih znanja. Inženjer šumarstva mora biti osoba<br />
koja voli prirodu. Mora biti odlučan kako bi mogao samostalno odlučivati u različitim okolnostima. Potrebno<br />
je biti kritičan prema pojavama koje mogu štetiti šumi, te u svim prilikama zastupati interese ekološke<br />
obrade šuma.<br />
Uvjeti rada<br />
Inženjer šumarstva svoj posao vrlo često obavlja u šumi. Radeći na različitim terenima izložen je najrazličitijim<br />
vremenskim utjecajima, biološkim štetnostima i opasnostima. Najveći dio posla obavlja samostalno,<br />
dijelom i timski.<br />
Stalno koristi prijevozno sredstvo i mnogo pješači po terenu bez utrtih staza.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer drvne tehnologije, šumarski tehničar, inženjer agronomije, biolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Inženjer šumarstva se uglavnom zapošljava u državnoj upravi za koju je ovlaštena Uprava šumarstva pri<br />
Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, odnosno <strong>Hrvatski</strong>m šumama d.o.o.<br />
Također je moguće zapošljavanje i u drugim šumarskim poduzećima.
Izolater<br />
Kratak opis<br />
Izolateri polažu i popravljaju izolacije od raznog materijala na građevinama, kotlovima, cijevima, hladnjačama<br />
i klimatizacijskim uređajima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Sudionici osposobljavanja za osnovne izolaterske poslove trebaju imati završenu osnovnu školu, moraju biti<br />
stariji od 18 godina te zadovoljiti na pregledu zdravstvene i psihičke sposobnosti za obavljanje ovog posla.<br />
Opis poslova<br />
Izolateri polažu i popravljaju izolacije od raznog materijala na građevinama, kotlovima, cijevima, hladnjačama<br />
i klimatizacijskim uređajima. Ti poslovi obuhvaćaju: polaganje podzemne hidroizolacije (izolacija temelja);<br />
polaganje hidroizolacije na krovovima i terasama; injektiranje zidova nakon isušivanja od vlage; zatvaranje<br />
pukotina vodonepropusnim kitom; postavljanje toplinske izolacije (mineralna vuna, staklena vuna,<br />
izolacijske ploče) na zidove, postavljenje podnih izolacija i izolacija cijevi grijanja i vodovoda; postavljanje<br />
zvučne izolacije i posebnih elemenata za upijanje ili razbijanje zvuka i dr.<br />
Kako se ponekad ti radovi obavljaju u uvjetima opasnim za život (rad na visini) i zdravlje radnika, izolateri su<br />
dužni dobro poznavati i pridržavati se tehničkih propisa i mjera zaštite na radu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Izolateri moraju poznavati organizaciju i tehnike rada te načine uporabe odgovarajućih alata, strojeva i uređaja<br />
u području graditeljstva. Trebaju imati znanja o tehnološkim postupcima u izolaterskim poslovima te<br />
biti osposobljeni za neposredno izvršavanje svih izolaterskih radova. Moraju biti odgovorni i brinuti o samozaštiti,<br />
zaštiti radne i životne sredine te imati razvijenu naviku održavanja higijene. Za ovo zanimanje važni su<br />
dobar vid i sluh, čvrsta tjelesna građa uz neoštećene funkcije kralježnice, ruku i nogu. Nužna je i opća tjelesna<br />
spretnost i gipkost. Bolesti unutarnjih organa, oštećeni udovi, sklonost nesvjesticama, strah od visine, osnovne<br />
su zapreke u obavljanju ovog posla.<br />
Uvjeti rada<br />
S obzirom na posao koji trebaju obaviti, izolateri rade i u zatvorenom i na otvorenom prostoru gdje su izloženi<br />
različitim vremenskim utjecajima - suncu, kiši, vjetru, hladnoći. Rad se često odvija i na visini pa je, zbog opasnosti<br />
od pada i ozljeđivanja, nužno pridržavati se mjera zaštite na radu. Izolateri pri radu najčešće stoje, kleče,<br />
čuče, pužu površinom krova te zauzimaju i različite druge položaje tijela radeći na čvrstim ili visećim skelama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Akustički izolater, hidroizolater, termoizolater, asfalter–izolater, brodoizolater<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Izolateri se mogu zaposliti u većim građevinskim poduzećima, kod privatnih poduzetnika, a uz određene<br />
uvjete mogu osnovati i vlastitu tvrtku.<br />
I<br />
Popis zanimanja<br />
125
I<br />
Popis zanimanja<br />
126
Javni bilježnik<br />
Kratak opis<br />
Javni se bilježnik bavi ovjeravanjem i sastavljanjem privatnih i javnih isprava i dokumenata, nazočan je sjednicama<br />
upravnih odbora, sastavlja ugovore i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Državljanin Republike Hrvatske može postati javni bilježnik ako je završio studij prava, te položio pravosudni<br />
i javnobilježnički ispit, a ima potrebno radno iskustvo.<br />
Studij prava traje 5 godina i sastoji se od preddiplomskog studija koji traje 3 te diplomskog studija od 2<br />
godine. Preddiplomski studij preduvjet je za upis diplomskog studija čijim se završetkom stječe akademski<br />
naziv magistar prava.<br />
Opis poslova<br />
Javni bilježnik sastavlja javnobilježničke akte potrebne za pravnu valjanost raznovrsnih ugovora, npr. ugovora<br />
o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, darovnih<br />
ugovora itd. Ovjerava punomoći, izjave, suglasnosti i dr. Sastavlja akte u svezi s osnivanjem i drugim pitanjima<br />
trgovačkih društava, npr. akte o osnivanju društva ograničene odgovornosti; ugovore o prijenosu poslovnog<br />
udjela u trgovačkom društvu, izjave o prihvaćanju postavljanja za člana uprave društva itd.<br />
Sastavlja zapisnike o pravnim radnjama koje je obavio ili kojima je bio nazočan, prema zahtjevu stranaka.<br />
Ovjerava oporuke, ugovore o doživotnom uzdržavanju, ugovore o ustupanju i raspodjeli imovine i sl.<br />
Svjedoči i ovjerava istovjetnost kopija raznih dokumenta s originalom, istinitost podataka iz trgovačkih i<br />
poslovnih knjiga, istinitost potpisa i sl.<br />
Izdaje potvrde o vremenu kada je isprava predočena njemu ili u njegovoj nazočnosti drugoj stranci, o postojanju<br />
i sjedištu neke pravne osobe, o promjeni tvrtke, o statusnim promjenama i drugim pravno relevantnim<br />
činjenicama.<br />
Prima na čuvanje isprave, novac i vrijedne predmete radi njihove predaje drugim osobama i ovlaštenim tijelima.<br />
Obavlja i druge poslove predviđene zakonom, primjerice provodi ostavinske postupke i pojedine radnje u<br />
ovršnom postupku itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Javni bilježnik mora imati stručna znanja koja se odnose na poznavanje Ustava i zakona, te cjelokupnog<br />
pravosudnog sustava u Hrvatskoj.<br />
Prijeko su potrebne dobre sposobnosti logičkog zaključivanja, verbalne sposobnosti, te fleksibilnost.<br />
Javni bilježnik svoj posao mora obavljati odgovorno, pošteno, savjesno, stručno, marljivo i odlučno. Treba<br />
biti osoba od povjerenja, samostalan, neovisan i nepristran. U svom je radu dužan neprestano upotpunjavati<br />
svoje opće i stručno obrazovanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao javnog bilježnika uglavnom se odvija u uredu prema unaprijed određenom radnom vremenu ili prema<br />
dogovoru sa strankom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Odvjetnik, sudac, pučki pravobranitelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Javni se bilježnik zapošljava u javnobilježničkoj službi, a imenuje ga ministar, rješenjem pravosuđa na temelju<br />
provedenog natječaja. Prigodom izbora između više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh<br />
na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i postignuti<br />
rezultati.<br />
J<br />
Popis zanimanja<br />
127
J<br />
Popis zanimanja<br />
128
Kamenorezac<br />
Kratak opis<br />
Kamenorezac ručnim alatom reže, oblikuje i dorađuje kamen za gradnju, ukrašavanje, izradu spomenika i<br />
ostale namjene. Lomljenjem, rezanjem, otklesivanjem, klesanjem, brušenjem, poliranjem i drugim postupcima<br />
kamenorezac izrađuje razne građevinske oblike za fasade zgrada, stubišta, balkone, bazene itd.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zanimanjem kamenoresca uglavnom se bave osobe koje su završile obrazovni <strong>program</strong> za klesara (3 godine)<br />
ili kamenoklesarskog tehničara (4 godine) u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču.<br />
Opis poslova<br />
Posao kamenoresca počinje već u kamenolomu, gdje sudjeluje u vađenju kamenih blokova ili ploča i njihovoj<br />
osnovnoj obradi. Nastavak rada odvija se u pogonima ili radionicama. Lomljenjem, rezanjem, klesanjem<br />
itd. kamenoresci izrađuju razne građevinske oblike za fasade zgrada, stubišta, mostove itd. Ti građevinski<br />
oblici mogu biti jednostavni ili kompliciraniji: ploče, stupovi, podupirači, lukovi, složeniji ornamentalni dijelovi.<br />
Kamen se oblikuje prema nacrtima ili šablonama, a katkada i boji posebnim bojama. Osim prirodnog,<br />
u suvremenim se uvjetima u klesarstvu upotrebljava i umjetni kamen. Kamenoresci se u svom poslu služe<br />
tradicionalnim, ručnim klesarskim alatima (čekić, dlijeta, visak, libela), a u novije vrijeme i strojevima (motorne<br />
pile, strojevi za brušenje i poliranje, tokarilice). Posao je kamenoresca raznolik. Može biti manje ili više<br />
rutinski, ali je likovno kreativan i kamenoresci se u svojim radovima približavaju kiparstvu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za zanimanje kamenoresca važna je snažnija tjelesna građa, zdrav lokomotorni sustav, zdravi unutrašnji organi<br />
i spretne ruke. Potreban je smisao za lijepo i sklad oblika.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti u kojima kamenorezac radi više su nepovoljni nego povoljni. Uglavnom radi stojeći i u pognutom<br />
položaju (katkada i sjedeći, čučeći, klečeći). Posao se obavlja na otvorenom, djelomično otvorenom ili u zatvorenom<br />
prostoru, često u nepovoljnim vremenskim uvjetima, prašini i buci. Pri radu kamenoresci često<br />
podižu i prenose teže predmete.<br />
Slabija tjelesna građa, kronične bolesti unutarnjih organa, oštećenje ruku i nogu ili kralježnice, oštećenje<br />
sluha, te smetnje vida zapreka su bavljenju ovim zanimanjem.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fasader, gipsar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kamenorezac se može zaposliti u graditeljstvu, kamenolomima, obrtništvu, a oni koji imaju položen stručni<br />
ispit, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
129
K<br />
Popis zanimanja<br />
130<br />
Kartograf<br />
Kratak opis<br />
Kartograf se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno<br />
njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Prema definiciji Međunarodnoga kartografskog društva,<br />
kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promidžbom i proučavanjem karata. Karte su<br />
simbolizirani prikazi geografske stvarnosti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova kartografa potrebno je završiti školovanje na Geodetskom fakultetu, čime se stječe<br />
zvanje diplomiranog inženjera geodezije. Geodezija obuhvaća studij oblika Zemlje i njezina polja sile teže.<br />
Ona je jedno od polja tehničkih znanosti, a čine je četiri grane: kartografija, fotogrametrija, pomorska, satelitska<br />
i fizikalna geodezija te primijenjena geodezija. Pri Geodetskom fakultetu u Zagrebu djeluje Zavod za<br />
kartografiju koji obavlja značajnu nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost.<br />
Na Fakultetu se održava sveučilišna diplomska nastava, poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija<br />
i doktorata znanosti te poslijediplomski stručni studij. Od ak. god. 2005/2006. na Geodetskom fakultetu<br />
organiziraju se preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij geodezije i geoinformatike. Preddiplomski<br />
traje 3, diplomski 2 i poslijediplomski studij 3 godine.<br />
Opis poslova<br />
Kartografija se od geografije i geodezije razlikuje po objektu istraživanja. Objekt istraživanja geografa je<br />
izgled, sadržaj i značenje pojedinih dijelova površine Zemlje. Objekt istraživanja geodeta je izmjera Zemlje.<br />
Objekt istraživanja kartografa je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini. To znači da kartograf<br />
u prvom redu treba pronaći najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza kako bi taj prikaz ili<br />
znakovni model određenih vanjskih i unutarnjih obilježja prostorno vezanih i položajno određenih objekata<br />
bio takav da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu prostorne stvarnosti. Osim sastavljanja karata,<br />
kartograf se bavi i pregledom i vrednovanjem postojećih karata te proučavanjem njihova povijesnog razvoja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja geodeti koji se u svom profesionalnom razvoju odluče obavljati poslove kartografa stječu<br />
znanja iz ovih područja: opća kartografija, kartografske projekcije, digitalna kartografija, kartografska generalizacija,<br />
topografska kartografija, kartografska reprodukcija, transformacije u kartografiji, kartografska<br />
vizualizacija te multimedijska kartografija.<br />
Osim stečenih stručnih znanja, za obavljanje poslova kartografa važna je sposobnost uočavanja razlika u<br />
veličini i udaljenosti objekata, te sposobnost predočavanja prostornih odnosa i objekata u prostoru.<br />
Kartograf mora biti strpljiv, precizan i koncentriran jer karta predstavlja vizualni ili virtualni prikaz geoprostora<br />
i upotrebljava se kada je najvažniji upravo prostorni odnos. Realne i virtualne karte trebale bi omogućiti<br />
lakše razumijevanje, istraživanje, analiziranje i razmjenu informacija u prostoru, stoga izrada samo jednog<br />
lista karte može trajati i više mjeseci. Karte se izrađuju za specifične primjene u različitim područjima, npr.<br />
poljoprivredi, prometu i turizmu, vojsci, policiji i sl.<br />
Uvjeti rada<br />
Kartograf obično radi u uređenim radnim prostorijama gdje priprema različite vrste karata i zemljovida. Radno<br />
vrijeme najčešće traje osam sati, a to ovisi o poduzeću odnosno organizaciji u kojoj radi.<br />
Srodna zanimanja<br />
Geodet, geograf<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Geodeti–kartografi se najčešće zapošljavaju u državnim službama, tijelima jedinica lokalne samouprave, vojsci<br />
ili obrazovnom sustavu.
Kazališni glumac<br />
Kratak opis<br />
Kazališni se glumac bavi uprizorenjem dramskih likova u kazališnim predstavama. Njegov je rad samostalan,<br />
ali ipak pod neposrednim umjetničkim vodstvom redatelja i dramaturga.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zvanje magistra glume stječe se završetkom petogodišnjeg studija glume (3+2) na Akademiji dramskih<br />
umjetnosti.<br />
Nakon trogodišnjeg studija stječe se naziv prvostupnik glume.<br />
Mnogi se ljudi bave glumom amaterski, iz hobija kao članovi različitih skupina i družina.<br />
Opis poslova<br />
Kazališni glumac interpretira različite dramske uloge. Nakon što pročita scenarij, odlučuje hoće li neku ulogu<br />
prihvatiti i kako će je odigrati. O svojim zamislima i idejama razgovara s redateljem i u dogovoru s njim osmišljava<br />
ulogu. Dok glumi, kako bi što vjernije prikazao svoju ulogu, služi se govornim izražavanjem, pokretima<br />
tijela, mimikom lica, pjevanjem i plesom itd. Tekst svoje uloge mora naučiti napamet, te u potpunosti uvježbati<br />
njezinu izvedbu.<br />
Glumci na početku svoje karijere prihvaćaju različite uloge ne bi li stekli popularnost i postali afirmirani u<br />
svojoj struci. Samo rijetki od njih postanu zvijezde.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za zvanje glumca, osim znanja i vještina stečenih tijekom studija, iznimno je važan glumački talent. Mnogi<br />
se glumci bave glumom još od djetinjstva ili adolescencije kao članovi različitih dramskih skupina ili družina.<br />
Kazališni glumac mora biti maštovita osoba s razvijenom sposobnošću preobrazbe i identifikacije s likom kojeg<br />
glumi. Mora imati dobru sposobnost opažanja i oponašanja, te biti osjetljiv za događanja oko sebe. Kazališni<br />
glumac mora znati raščlaniti ulogu, u potpunosti se uživjeti u nju, te svoj lik što vjernije predočiti publici.<br />
Kreativnost glumca može sezati tako daleko da ostvaruje ulogu bez literarnog predloška i vodstva redatelja.<br />
Glumačko zvanje zahtijeva čovjeka svestrane kulture i općeg obrazovanja s izvrsnim poznavanjem hrvatskoga<br />
i barem jednoga stranog jezika. On mora znati pjevati i plesati jer to mnoge uloge zahtijevaju. Za glumca<br />
koji nastupa u dramskom kazalištu osobito je važan govorni izričaj (dikcija).<br />
Uvjeti rada<br />
Okolnosti glumačkoga posla vrlo su specifične. Kazališni glumac vrlo često mora čekati da dobije ulogu, a<br />
kad ju dobije, radi puno i često putuje. Kazališni glumci obično rade u večernjim satima, imaju učestale probe<br />
i uvježbavanje uloge.<br />
Glumci vrlo često rade na pozornici pod svjetlima reflektora, nose teške kostime ili pak rade po različitim vremenskim<br />
uvjetima kada se snimanje filma ili uprizorenje predstave odvijaju na otvorenom. Glumački posao<br />
je stresan i zato što kazališni glumac nikad ne zna hoće li dobiti ulogu, tj. hoće li imati posla ili ne.<br />
Srodna zanimanja<br />
Animator lutaka, glumac, pjevač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Glumci prije zapošljavanja moraju proći audiciju za određenu ulogu. Oni se zapošljavaju u kazalištima, na radiju,<br />
televiziji i filmu, te u samostalnim kazališnim skupinama. Mogu raditi i na televiziji ili radiju, interpretirati<br />
poeziju na različitim proslavama ili recitalima, čitati književna djela, snimati reklame i sl.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
131
K<br />
Popis zanimanja<br />
132<br />
Kemijski čistač<br />
Kratak opis<br />
Kemijski čistač obavlja kemijsko pranje, čišćenje, dezinfekciju i oplemenjivanje odjeće, dekorativnog i tehničkog<br />
tekstila, kože i krzna te drugog materijala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer kemijski čistač potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Posao kemijskog čistača odvija se u više faza. Preuzimanjem robe pregledava se i uočava oštećenje i nečistoće<br />
na robi. Uočena se oštećenja označavaju i evidentiraju u prijamni blok. Nakon toga slijedi sortiranje robe<br />
prema osjetljivosti na kupelj, mehaničko djelovanje i obojenost. U postupku preddetaširanja obavljaju se ispitivanja<br />
postojanosti gumba, kopča, patentnih zatvarača i sl. Pregledavaju se i čiste džepovi, porubi i dr. Nakon<br />
toga se određuje sirovinski sastav robe, postupak čišćenja i otklanjanja oštećenja te priprema sredstvo<br />
za pranje. Zatim se priprema i podešava stroj za kemijsko čišćenje i pranje, određuje količina robe za čišćenje<br />
i odabiru dodaci za kupelj (različiti deterdženti, sapuni, otopine, kiseline, lužine, soli, omekšivači i sl.). Slijedi<br />
proces detaširanja u kojem se uklanjaju eventualne preostale mrlje. Postupak glačanja također valja pažljivo<br />
planirati - odabrati odgovarajući stroj i pripremiti ga za glačanje te prema tkanini prilagoditi temperaturu.<br />
Cijeli proces završava ponovnom kontrolom gotove robe i pakiranjem za korisnika.<br />
Posao je kemijskog čistača i provođenje tehnoloških procesa dorade materijala i njegova oplemenjivanja te<br />
bojenje različitim bojama i bojilima. Također obavlja različite poslove tiskanja materijala postupcima rezerviranja,<br />
razaranja, prskanja i direktnim tiskom. U radu koriste različite mjerne instrumente, kao što su termometar,<br />
higrometar, viskozimetar i dr.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kemijski čistači trebaju dobro poznavati tkanine, boje i kemikalije koje se upotrebljavaju u kemijskom čišćenju<br />
kako bi odabrali najbolju metodu čišćenja. Također trebaju znati rukovati strojevima i podešavati ih prema<br />
osjetljivosti materijala. Komunikacijske vještine i uslužnost važni su zbog čestih kontakata s korisnicima<br />
njihovih usluga.<br />
Kemijski čistači trebaju biti zdravi, imati dobar vid i sposobnost razlikovanja boja te zdrave ruke i noge. Kožne<br />
bolesti, bolesti dišnog sustava (alergije i sl.), kronične bolesti srca i pluća te problemi s vidom, onemogućavaju<br />
obavljanje navedenih poslova.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme kemijski čistači provode u zatvorenim prostorijama gdje su izloženi različitim isparavanjima<br />
kemikalija koje koriste u radu. Zbog kontakta s kemikalijama koje mogu oštetiti kožu i dišne putove, potrebno<br />
je pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu. Radno vrijeme kemijskih čistača je većinom u prijepodnevnoj<br />
smjeni.<br />
Srodna zanimanja<br />
Oplemenjivač tekstila
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kemijski čistači zapošljavaju se u privatnim poduzećima što se bave kemijskim čišćenjem. Tijekom rada<br />
mogu se specijalizirati za čišćenje predmeta određene vrste materijala (primjerice kože). Nakon položenog<br />
majstorskog ispita pred Hrvatskom obrtničkom komorom, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Kemijski inženjer<br />
Kratak opis<br />
Posao kemijskog inženjera obuhvaća ponajprije istraživački i razvojni rad te rad u kontrolnim laboratorijima.<br />
Kemijski inženjeri rade u brojnim industrijskim pogonima, npr. u kemijskoj, farmaceutskoj, prehrambenoj,<br />
tekstilnoj, kožarskoj, metalurškoj industriji, zdravstvu i drugdje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje kemijskog inženjera potrebno je završiti znanstveno–stručni studij kemije. Studij kemije organizira<br />
se prema modelu 3+2, što podrazumijeva preddiplomski studij koji traje tri te diplomski studij koji traje<br />
dvije godine. Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik kemije, a završetkom dodatne<br />
dvije godine diplomskog studija akademski naziv magistar kemije. Nakon završetka diplomskog studija<br />
uspješni studenti mogu nastaviti svoje obrazovanje unutar doktorskog studija kemije.<br />
Opis poslova<br />
Posao kemijskog inženjera obuhvaća: vođenje istraživačkih, razvojnih i kontrolnih laboratorija, sintezu anorganskih<br />
i organskih spojeva, istraživanje mogućnosti njihove uporabe te kontrolne analize u različitim industrijskim<br />
pogonima.<br />
Istraživački se rad može podijeliti na fundamentalna (bazična) i razvojna istraživanja. U bazičnim istraživanjima<br />
kemijski inženjeri ispituju sastav i strukturu tvari, a i zakone po kojima se kombiniraju i reagiraju supstancije.<br />
Na području primijenjenih istraživanja i razvoja kreiraju nove produkte i procese ili pak unapređuju<br />
postojeće, koristeći se spoznajama i znanjima prikupljenim u bazičnim istraživanjima.<br />
U suvremenim laboratorijima koriste se vrlo preciznim i skupim instrumentima, primjerice aparatom za nuklearnu<br />
magnetsku rezonanciju ili različitim vrstama kromatografa. Rad s takvim uređajima često zahtijeva<br />
posebnu edukaciju.<br />
Kemijski inženjer provodi analize vode, zraka i tla u laboratorijima za praćenje kvalitete okoliša, analize povezane<br />
s kontrolom hrane i okoliša u sanitarno–kemijskim laboratorijima, analize u laboratorijima raznih inspekcijskih<br />
i kriminalističkih službi itd. Radnicima daje upute o sastojcima, vremenu miješanja i temperaturi<br />
za svaku fazu procesa i nadgleda automatizirane procese. Nadzire i uzimanje uzoraka kako bi se osigurala<br />
odgovarajuća kvaliteta proizvoda. Pri tome uvažava primjenu industrijskih i drugih propisanih standarda.<br />
Kemijski inženjer prikuplja i analizira podatke te izvještava o rezultatima istraživanja. Prati stručnu literaturu<br />
i sudjeluje na znanstvenim skupovima.<br />
Također, može obavljati istraživanja u laboratorijima znanstvenoistraživačkih ustanova i sveučilišta te u razvojnim<br />
odjelima farmaceutskih poduzeća i kliničkih laboratorija. U istraživačkim laboratorijima kemijski inženjer<br />
ima ulogu organizatora i koordinatora posla.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kemijski inženjeri trebaju pokazivati sklonost za znanstveni rad, posebice kemiju, matematiku i fiziku. Ustrajnost,<br />
radoznalost i sposobnost koncentracije na pojedinosti, te samostalnost u radu, značajni su za uspjeh u<br />
ovom zanimanju. Poželjna je i spretnost ruku i prstiju. Osim znanja iz kemije kemijski inženjeri trebaju imati<br />
znanja iz bioloških znanosti, matematike i fizike. Budući da često rade u timovima, poželjna je sposobnost<br />
dobre usmene i pismene komunikacije.<br />
Zanimanje kemijskog inženjera primjereno je osobama koje ne pokazuju alergijske reakcije.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
133
K<br />
Popis zanimanja<br />
134<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada kemijskog inženjera ovise o radnom mjestu. Mogu raditi u istraživačkim, razvojnim i kontrolnim<br />
laboratorijima u industriji, istraživačkim ustanovama i na sveučilištima.<br />
Kemijski inženjeri mogu raditi i u industrijskom, tvorničkom okruženju, gdje su uvjeti rada uglavnom primjereni<br />
suvremenim industrijskim standardima. Neki su kemijski inženjeri izloženi zdravstvenim i sigurnosnim rizicima<br />
dok rukuju određenim kemikalijama, ali ako slijede propisane sigurnosne mjere, rizik je osjetno manji.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor kemije, kemijski tehnolog, biolog, molekularni biolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kemijski inženjeri se zapošljavaju u različitim djelatnostima, a najčešće u znanstvenoistraživačkim ustanovama<br />
i proizvodnim tvrtkama, većinom u kemijskoj industriji koja se bavi proizvodnjom plastike i sintetičkog<br />
materijala, lijekova, deterdženata, boja, organskih kemikalija i sl.<br />
Kemijski laborant<br />
Kratak opis<br />
Kemijski laborant radi u laboratoriju s kemijskim tvarima. Ispituje njihov sastav, utvrđuje kemijska svojstva,<br />
te proučava kako reagiraju u dodiru s drugim kemijskim tvarima. Kemijske se analize provode na temelju<br />
propisanih metoda i postupaka, pomoću suvremenih laboratorijskih naprava i instrumenata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zvanje kemijskog laboranta stječe se završetkom trogodišnjeg <strong>program</strong>a u kemijskim školama - smjer kemijski<br />
laborant.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi kemijskog laboranta vrlo su raznovrsni. Njegov se rad može podijeliti u nekoliko faza: pripremanje,<br />
izvođenje laboratorijskih postupaka, te određivanje svojstava materijala.<br />
Izvođenje laboratorijskih postupaka počinje pripremanjem i vaganjem materijala. U redovite poslove kemijskog<br />
laboranta ubrajaju se priprema i baždarenje laboratorijskih naprava i instrumenata, jer samo točni<br />
instrumenti daju točna mjerenja. U skladu sa zahtjevima kemijskog procesa koji provodi, laborant namješta<br />
opremu za postizanje zadanih parametara: temperature, tlaka, trajanja procesa i drugih. Posao kemijskog<br />
laboranta uvelike ovisi o vrsti laboratorija u kojem radi. U kemijskom laboratoriju provodi i nadzire jednostavne<br />
fizikalno-kemijske reakcije, u laboratorijima koji simuliraju tehnološki proces jednostavne tehnološke<br />
operacije, a u biokemijskim laboratorijima biokemijske postupke.<br />
U svakodnevne poslove kemijskog laboranta ubraja se i uzimanje uzoraka za kontrolu kemijskog procesa, njihovo<br />
pakiranje i označavanje. Za svaku obavljenu analizu ili laboratorijsko mjerenje izrađuje se odgovarajući<br />
izvještaj, za čiju je pripremu najprije potrebno obraditi sve dobivene rezultate. O provedenim procedurama<br />
i dobivenim rezultatima kemijski laborant obavješćuje rukovoditelja laboratorija.<br />
U zaključivanje kemijske analize često se ubraja i arhiviranje uzoraka, što znači da je zadatak kemijskog laboranta<br />
uzorke pripremiti prema točno propisanim uputama, tj. zaštititi ih, označiti, pospremiti u odgovarajućim<br />
uvjetima i sl. Osim toga, laborant održava čistoću radnog mjesta i laboratorijske opreme dezinficiranjem,<br />
dekontaminacijom i sterilizacijom. Mora voditi računa i o tome da pribor i materijal za rad budu spremljeni<br />
na predviđeno mjesto.<br />
Posao kemijskog laboranta često je povezan s razvojnim i istraživačkim radom. To znači da njegov posao<br />
prije svega predstavlja asistiranje inženjeru na području razvoja ili istraživanja, a time rezultati njegova rada<br />
mogu bitno utjecati na prihvaćanje različitih razvojnih rješenja.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osnova za obavljanje posla kemijskog laboranta su temeljna znanja iz područja kemije i produbljena znanja<br />
iz područja laboratorijske tehnike i analitičke kemije. Osim toga, djelatnik s ovim zanimanjem mora imati<br />
spretne ruke, biti temeljit, dosljedan i strpljiv.<br />
Treba imati smisla za razumijevanje funkcioniranja laboratorijske opreme i instrumenata. Također mora ovladati<br />
radom na računalu radi izrade izvještaja, tabličnih i grafičkih prikaza itd.<br />
Uvjeti rada<br />
Kemijski se laboranti mogu, osim u kemijskoj industriji, zaposliti i u svakoj drugoj industriji gdje postoje kemijski<br />
laboratoriji. Uvjeti rada ovise o vrsti laboratorija. Kemijski je laborant izložen različitim mirisima i kemikalijama.<br />
Zbog kontakta s tvarima štetnim za zdravlje, obavezna je upotreba zaštitne opreme, rukavica, naočala i maske.<br />
Tjelesna opterećenja su minimalna, ali kemijski laborant povremeno mora raditi i u stojećem položaju te<br />
podizati teret. Radno vrijeme, ovisno o području rada, može biti u jednoj, dvije ili tri smjene.<br />
Posao kemijskog laboranta ne mogu obavljati osobe s alergijama i kroničnim bolestima dišnih putova.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kemijski tehničar, farmaceutski tehničar, operater kemijskih postrojenja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kemijski se laborant može zaposliti u različitim područjima. Osim u kemijskoj može raditi u svakoj drugoj<br />
industriji gdje postoje kemijski laboratoriji. U metalskoj industriji analizira kemikalije što se koriste u tehnološkom<br />
procesu, u industriji gume analizira kemikalije od kojih se izrađuje guma, u tekstilnoj analizira boje,<br />
u prehrambenoj industriji predmet analiza je hrana, na području ekologije bavi se svim tvarima s kojima se<br />
susrećemo u prirodi, itd. Kemijski se laborant može zaposliti i u mnogim institucijama na području zdravstva,<br />
kriminalistike, sanitarne tehnike, a i u istraživačkim institutima.<br />
Kemijski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Kemijski tehničar pomaže pri organizaciji i nadzoru kemijsko-tehnoloških proizvodnih procesa, kontrolira<br />
rad strojeva, prikuplja uzorke i provodi kemijska mjerenja. Radi u kemijskom laboratoriju gdje obavlja analizu<br />
kemijskih tvari i proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja kemijskog tehničara potrebno je završiti srednjoškolsko četverogodišnje strukovno<br />
obrazovanje – <strong>program</strong> kemijski tehničar. Obrazovanje može nastaviti na stručnim ili sveučilišnim studijima<br />
kemijske tehnologije, što će mu povećati mogućnosti zapošljavanja.<br />
Opis poslova<br />
Kemijski tehničar radi u svim granama bazne i prerađivačke kemijske industrije (primjerice, proizvodnji anorganskih<br />
i organskih kiselina, pigmenata, vodikova peroksida, perborata, cementa, proizvodnji boja i lakova,<br />
sredstava za pranje i čišćenje, ljepila, najrazličitijih proizvoda od plastike, industriji celuloze i papira, obradi<br />
otpadnih tvari i sl.), kao i srodnim područjima (proizvodnji tekstila, kože, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji<br />
i dr.).<br />
U proizvodnji sudjeluje u provedbi proizvodno–tehnoloških procesa, pomaže da se proizvodni proces odvija<br />
uredno, sigurno i bez zastoja, priprema i prikuplja uzorke sirovina i proizvoda. U laboratoriju provodi osnovnu<br />
analizu uzoraka i omjera sastojaka proizvoda, kontrolira kvalitetu sirovina i proizvoda. Vodi tehničku dokumentaciju<br />
o provedenim analizama. Pomaže pri vođenju odjela i rasporedu djelatnika, te se brine da rade<br />
u skladu s propisima i koriste zaštitna sredstva.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
135
K<br />
Popis zanimanja<br />
136<br />
Vodi evidenciju i izvještava o tijeku proizvodnje, korištenju sirovina i kemikalija, zalihama i kvaliteti izrađenih<br />
proizvoda. Kontrolira ispravan rad strojeva, te surađuje pri razvijanju novih proizvoda i tehnologija.<br />
Pri nadzoru računalno-upravljanih procesa ili zahtjevne opreme radi u namjenskim prostorima gdje su smješteni<br />
kontrolna oprema i računalni terminali.<br />
U radu koristi laboratorijski pribor i posuđe, vage, mikroskope i drugu laboratorijsku opremu. Radi s kemikalijama,<br />
ponekad s opasnim reagensima, te se mora strogo pridržavati postupaka i pravila o zaštiti na radu, pri<br />
čemu često koristi zaštitnu opremu.<br />
Osim najčešćih područja rada vezanih za neposrednu proizvodnju kemijskih i drugih proizvoda, može raditi<br />
i u komercijalnim službama poduzeća i trgovačkih kuća koje se bave proizvodnjom i prodajom kemijskih<br />
proizvoda, skladištima i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kemijski tehničar mora imati široka stručna znanja iz svih područja kemije (opće i anorganske, analitičke,<br />
fizikalne i organske kemije) te biologije, mikrobiologije, biokemije i fizike. Poznaje kemijsko-tehnološke postupke,<br />
razumije funkcioniranje strojeva i uređaja, te važnost njihova održavanja i ispravnog rada. Poznaje<br />
metode mjerenja i mjerno-regulacijske tehnike, metode rada u laboratoriju, zna koristiti laboratorijski pribor<br />
i mjerne instrumente.<br />
Treba dobro ovladati radom na računalu i poznavati osnove elektrotehnike.<br />
Ako radi s opasnim tvarima, mora poznavati osnove zaštite okoliša, osnovne mjere sigurnosti na radu i protupožarne<br />
zaštite. Treba poznavati i osnove organizacije rada, rada s ljudima te osnove ekonomike poslovanja<br />
(izrada plana za uporabu sirovina, normi, tehnoloških izvještaja i dr.).<br />
Ako radi u proizvodnom pogonu, kemijski tehničar mora biti zdrav i psihofizički otporan, sposoban podnositi<br />
različite mikroklimatske uvjete (hladnoću, vrućinu i sl.). Treba imati spretnost ruku i prstiju (osobito za rad u<br />
laboratoriju), dobar vid i sluh, te osjetljivost na mirise i okuse.<br />
Uvjeti rada<br />
Često je izložen nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima (propuh, promjene temperature i vlage), jakoj buci i<br />
agresivnim ili opasnim tvarima. Proizvodnja se ponekad odvija u smjenama, a u pogonima u kojima se proizvodni<br />
proces ne prekida radi se noću, nedjeljom i blagdanima. Radi pretežito stojeći ili u hodu, te ponekad<br />
podiže lakše terete. Pri kontroli strojeva se saginje, kleči ili čuči.<br />
U laboratoriju su mikroklimatski uvjeti stabilni, ali je u radu izložen isparavanjima i intenzivnim mirisima. Zato<br />
ovo zanimanje nije pogodno za osobe koje imaju smetnje dišnih organa (astmu, kronični bronhitis), alergije<br />
na različite kemijske supstancije, bolesti kože, slabiji vid, nedostatak osjeta mirisa ili slabo razlikuju boje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kemijski tehničar – procesni, ekološki tehničar, kemijski laborant, prehrambeni tehničar, sanitarni tehničar,<br />
farmaceutski tehničar, zdravstveno–laboratorijski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kemijski tehničari zapošljavaju se u svim područjima kemijske i prerađivačke industrije.
Keramičar<br />
Kratak opis<br />
Keramičar postavlja pločice na ravne i tvrde podloge (zidove i podove). Ravna podlogu, priprema i reže pločice<br />
za kutove, priprema i miješa smjesu za lijepljenje te je nanosi na podlogu i pločice. Lijepi pločice za podlogu<br />
pazeći da površina bude ravna i da razmaci među pločicama budu ravnomjerno raspoređeni. Popunjava<br />
(fugira) prostor između pločica posebnom smjesom za fugiranje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Da biste postali keramičar, morate završiti trogodišnju građevinsku obrtničku školu, usmjerenje keramičar–<br />
oblagač. Školovati se možete i za pomoćnog keramičara, što traje godinu dana. Neke osobe nauče raditi poslove<br />
keramičara i bez završene škole, učeći praktične vještine od iskusnog keramičara. Oni mogu, ako imaju<br />
završenu osnovnu školu, pri Hrvatskoj obrtničkoj komori pristupiti polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti.<br />
Program ispita sastoji se od praktičnog rada i provjere znanja nužnih za samostalno obavljanje obrta.<br />
Stječe se uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova keramičara koje omogućava samostalno<br />
otvaranje obrta.<br />
Opis poslova<br />
Keramičar postavlja keramičke, betonske i kamene pločice u novogradnjama, a i pri renoviranju već postojećih<br />
objekata. Oblaže zidove, podove i druge površine, najčešće u unutrašnjosti stambenih i drugih objekata<br />
(kuhinjama, kupaonicama i hodnicima), ali ponekad i na vanjskim površinama. Pri obnovi prostora odstranjuje<br />
stare pločice. Najprije pregledava podlogu na koju će lijepiti pločice te je, ako je potrebno, popravlja<br />
manjim zidarskim zahvatima. Obično sam brine o odvozu otpadnog materijala. Keramičke pločice lijepi na<br />
ravne i tvrde podloge (zidove i podove). Pritom nanosi određenu količinu vezivnog materijala na podlogu i<br />
na pločice koje odmah zatim pričvršćuje. Posebnu pozornost posvećuje liniji polaganja i uzorku koji imaju ili<br />
sastavljaju pločice.<br />
Ako se podloga prekida (cijevi, utičnice i dr.), precizno mjeri i proračunava, te reže pločice na potrebnu duljinu<br />
kako bi prilijegale na spojevima. Kad su pločice postavljene, nakon sušenja popunjava (fugira) prostor<br />
među njima (fuge) i odstranjuje višak materijala.<br />
U radu koristi čekić, brusilice, bušilice, lopatice, visak, libelu, zidarsku žlicu, napravu za rezanje keramike i<br />
druge alate.<br />
Ako je samostalni obrtnik keramičar, ugovara posao sa strankom, dogovara rok izvedbe i troškove, te je na<br />
temelju svojih stručnih znanja i iskustava savjetuje oko pravilnog odabira pločica i načina polaganja.<br />
Keramičar nastoji ostvariti ugodnu atmosferu u prostoru obloženom keramičkim pločicama koji odgovara<br />
namjeni i okruženju. Osim funkcionalnosti (izdržljivost, otpornost protiv vlage i lakše čišćenje), izvedeni<br />
keramički radovi moraju imati estetsku i dekorativnu vrijednost, što se postiže različitim vrstama i oblicima<br />
pločica. Da bi posao bio kvalitetno obavljen, mora poštovati standarde svoje struke i upute proizvođača<br />
pločica i ostalog materijala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Keramičar u prvom redu poznaje tehnologiju svoga posla, tj. načine rada, vrste i svojstva materijala kojima<br />
radi. Mora znati baratati različitim alatima što se koriste pri keramičkim radovima: brusilicama, bušilicama,<br />
lopaticama, čekićima, viskom, libelom, metrom, zidarskom žlicom, napravom za rezanje keramike i dr.<br />
Treba ovladati tehničkim crtanjem, čitanjem i izradom nacrta, te imati temeljno znanje iz matematike kako bi<br />
mogao obavljati precizna mjerenja i proračune. Poznaje pravila o sigurnosti na radu.<br />
Keramičar mora imati spretne ruke i prste, dobar vid, sposobnost prostornog predočavanja, smisao za lijepo,<br />
te dobro razlikovati boje.<br />
Ako je samostalni obrtnik, mora znati osnove poslovanja i izrade kalkulacija. Poželjno je da ima vozački ispit<br />
B kategorije i vlastito prijevozno sredstvo, primjerice kombi.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
137
K<br />
Popis zanimanja<br />
138<br />
Uvjeti rada<br />
Keramičar najčešće radi u zatvorenim, ali negrijanim prostorijama. Može raditi i na otvorenom, u različitim<br />
vremenskim uvjetima, ponekad u prašini. Zanimanje nije povoljno za osobe koje imaju respiratorne smetnje<br />
(smetnje s disanjem, astmu, kronični bronhitis i sl.), ne razlikuju boje (daltonizam), a i za osobe koje su izrazito<br />
slabe tjelesne građe ili imaju veća tjelesna oštećenja (oštećenja kralježnice, nogu, ruku, bolesti srca, mišića),<br />
te teže kronične bolesti.<br />
Položaj pri radu najčešće je klečeći, čučeći ili stojeći. Keramičar se često saginje, ponekad radi i na većoj visini.<br />
Materijal priprema ručno i prenosi teške terete.<br />
Radi sam ili s pomoćnikom. Kao i kod svih građevinskih radnika posao može biti terenski, dakle izvan stalnog<br />
mjesta boravka.<br />
Srodna zanimanja<br />
Podopolagač, parketar, krovopokrivač, zidar, proizvođač keramike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Keramičari se zapošljavaju u građevinskim poduzećima ili otvaraju svoj vlastiti obrt.<br />
Keramičar-oblagač<br />
Kratak opis<br />
Keramičari-oblagači oblažu podove, unutarnje zidove, terase, stupove i druge površine keramičkim ili drugim<br />
pločicama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Keramičari–oblagači školuju se prema trogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u, u industrijskim i obrtničkim<br />
školama.<br />
Opis poslova<br />
Prije samog oblaganja površina keramičkim, betonskim, kamenim ili drugim pločicama, keramičar-oblagač<br />
treba izravnati i očistiti površinu. Pločice se lijepe određenim rasporedom (vodoravno, dijagonalno, s ukrasnim<br />
bordurama i sl.), prema dogovoru s naručiteljem.<br />
Za lijepljenje pločica koristi se žbuka ili posebno ljepilo. Keramičar–oblagač mora stalno kontrolirati pravilnost<br />
postavljenih pločica, a posebnu pažnju treba posvetiti njihovu postavljanju na rubovima površina gdje<br />
ih često treba rezati i brusiti.<br />
Pločice se mogu postavljati na međusobno različitoj udaljenosti, od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara,<br />
prema želji naručitelja. Razmake između pločica keramičar–oblagač određuje i kontrolira pomoću<br />
plastičnih križića koji se postavljaju između pločica.<br />
Nakon postavljanja pločica, između njih se nanosi masa za fugiranje koja može biti u različitim bojama, ovisno<br />
o boji pločica i željama naručitelja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Keramičar-oblagač treba imati znanja o keramičarskim proizvodima (vrste, svojstva), alatima, strojevima i pomagalima<br />
za obavljanje radova, pripremnim radovima za oblaganje, tehnologiji oblaganja zidova, podova, kada,<br />
stupaca, stepenica, bazena i sl., mozaik-oblogama, kiselo-otpornom oblaganju, te zaštiti na radu i zaštiti okoliša.<br />
Keramičar–oblagač vrlo često mora čitati građevinske nacrte da bi radove izvodio onako kako je to predviđeno<br />
nacrtom.<br />
Keramičar-oblagač ne mora imati snažnu tjelesnu građu, ali mora biti spretan, okretan i vrlo precizan. Posebno je<br />
važna opća koordiniranost pokreta, dobar vid, sposobnost razlikovanja boja i razumijevanje prostornih odnosa.
Uvjeti rada<br />
Keramičari-oblagači uglavnom rade u zatvorenim prostorijama, međutim ponekad oblažu i vanjske površine,<br />
pa i cijele industrijske pogone. Prilikom rada na otvorenom osobito je važno da nisu niske temperature te<br />
da nema padalina, stoga u zimskim razdobljima najčešće ne rade na otvorenom.<br />
Oblaganje podova keramičkim i drugim pločicama uglavnom obavljaju u nepovoljnom tjelesnom položaju<br />
(čuče ili kleče), što uzrokuje veći tjelesni napor.<br />
Posao keramičara-oblagača ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima unutarnjih organa, bolestima<br />
koštano–mišićnog sustava, te osobe s težim oštećenjem vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Gipsar, soboslikar, ličilac, klesar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Keramičari–oblagači mogu se zapošljavati u poduzećima ili obrtima koji se bave različitim radovima u graditeljstvu<br />
odnosno uređenjem interijera, ali mogu otvoriti i vlastiti obrt za postavljanje keramičkih i drugih<br />
pločica. Za samostalno obavljanje obrtničke djelatnosti potrebno je položiti ispit o stručnoj osposobljenosti<br />
pred stručnom komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora.<br />
Kiropraktičar<br />
Kratak opis<br />
Kiropraktičar se bavi dijagnostikom, terapijom i preventivom mehaničkih nepravilnosti koštano-mišićnog<br />
sustava, te njihova utjecaja na živčani sustav i na zdravlje općenito. Pomaže bolesnim i ozlijeđenim osobama<br />
u povećanju pokretnosti, ublažavanju boli, te sprečavanju i smanjivanju trajnih posljedica i ozljeda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji Vijeće za obrazovanje u kiropraktici, dok u Hrvatskoj još nije<br />
donesen opći standard za stjecanje odgovarajućeg obrazovanja u toj struci. U nekim drugim državama za<br />
stjecanje stručnog naziva kiropraktičar potreban je dvogodišnji do petogodišnji studij na sveučilištu. U Hrvatskoj<br />
osoba može steći zvanje fizioterapeuta, koji se daljnjim edukacijama može osposobiti, te raditi kao<br />
kiropraktičar. Stručni zdravstveni studij fizioterapije koji traje tri godine provodi se na Visokoj zdravstvenoj<br />
školi u Zagrebu i Rijeci.<br />
Opis poslova<br />
Djelovanje kiropraktike usredotočeno je na povezivanje funkcija zglobova, mišića i živčanog sustava, odnosno<br />
na njihove smetnje i utjecaj na zdravlje pojedinca, pri čemu je kralješnica u središtu pozornosti.<br />
Kiropraktičar u svom radu primjenjuje ručne metode i <strong>program</strong>e tjelovježbe temeljene na fiziološkim teorijama,<br />
te savjetuje i podučava pacijente kako da se nose s bolešću i poboljšaju svoje zdravstveno stanje.<br />
U radu primjenjuje posebnu manipulaciju zglobova koja nije štetna za tijelo, čija je učinkovitost višestruko<br />
dokazana. Kiropraktičari ne propisuju lijekove i ne obavljaju operativne zahvate nego bolesnika upućuju na<br />
medicinsku skrb. Danas je kiropraktika gotovo potpuno prihvaćena i svakodnevno se koristi u medicini rada<br />
i sportskoj medicini, u rehabilitaciji nakon prometnih nezgoda i u ostalim rehabilitacijskim <strong>program</strong>ima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sustav obrazovanja za liječnike kiropraktičare u SAD-u i Kanadi zahtijeva sedmogodišnje školovanje. Uz znanja<br />
iz područja anatomije, fiziologije, patologije, rendgenologije i dijagnostike, na studiju je istaknuto stjecanje<br />
znanja iz humane biomehanike i učenje posebnih tehnika i zahvata kiropraktike.<br />
Nakon završenog studija za dobivanje licencije u SAD-u potrebno je položiti još tri nacionalna i jedan područni<br />
stručni ispit.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
139
K<br />
Popis zanimanja<br />
140<br />
U nekim europskim državama, primjerice u Švicarskoj i u skandinavskim zemljama, kiropraktičar za dobivanje<br />
licencije mora obaviti šestomjesečnu praksu u bolnici pod nadzorom liječnika mentora.<br />
Kiropraktičar mora biti empatična, komunikativna osoba koja ima volju pomagati i raditi s ljudima. U svom<br />
radu mora biti oprezan i stručan, te se treba neprestano usavršavati.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada kiropraktičara ovise o radnom mjestu i stanju u zdravstvenim ustanovama. Može raditi na dobro<br />
opremljenim rehabilitacijskim odjelima sa svim potrebnim pomagalima, dvoranama i bazenima ili odlaziti k<br />
pacijentima koji leže u jedinicama intenzivne skrbi ili na bolničkim odjelima. Uglavnom radi u jutarnjim i poslijepodnevnim,<br />
katkad i u večernjim satima, a samo iznimno vikendom i praznikom. Radi se ponajviše stojeći.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fizioterapeut, liječnik ortoped<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kiropraktičar može surađivati s ortopedima, fizioterapeutima, radnim terapeutima ili pak raditi samostalno.<br />
Radi u bolnicama, rehabilitacijskim centrima, lječilištima ili u kiropraktičarskim klinikama, a može otvoriti i<br />
privatnu praksu.<br />
Klesar<br />
Kratak opis<br />
Klesar obrađuje kamen ručnim ili strojnim alatima. Velike industrijski izrađene ploče montira na fasade zgrada.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje klesara potrebno je završiti srednju trogodišnju klesarsku školu. U Hrvatskoj postoji Klesarska<br />
škola u Pučišćima na otoku Braču.<br />
Nakon položenog završnog ispita i tri godine rada u struci, moguće je pristupiti polaganju majstorskog ispita<br />
pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, što omogućuje otvaranje vlastitog obrta.<br />
Obrazovanje za zanimanje klesarskog tehničara moguće je u istoj školi; vrlo često učenici usmjerenja klesarskog<br />
tehničara nastavljaju obrazovanje na studiju graditeljstva, geologije i sl.<br />
Opis poslova<br />
Klesar mora dobro poznavati svojstva svih vrsta kamena. U kamenolomima radi na vađenju kamena i njegovoj<br />
osnovnoj obradi. U radionicama ili pogonima obavlja obradu kamena i njegovu pripremu, ovisno o<br />
namjeni. Klesar lomi i reže kamen, kleše ga, brusi i polira. Izrađuje kamene ploče za stubišta, balkone, fasade<br />
zgrada, mostove itd. Kamen oblikuje prema nacrtima ili šablonama. Ponekad ga boji posebnim bojama.<br />
Osim prirodnoga, u suvremenim se uvjetima u klesarstvu upotrebljava i umjetni kamen. Klesar se služi<br />
ručnim klesarskim alatima (čekići, dlijeta, visak, libela), a i strojevima (motorne pile, strojevi za brušenje i<br />
poliranje, tokarilice i dr.). Površinu kamenih ploča klesar može ukrasiti uklesanim ornamentima ili natpisima.<br />
Ponekad klesari mogu surađivati s kiparima u izradi ili obnovi spomenika.<br />
Osobito zahtjevni klesarski poslovi su restauratorski zahvati na graditeljskoj baštini pod spomeničkom zaštitom.<br />
U takvim je poslovima potrebno vrhunsko znanje ručne obrade kamena.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Klesar mora znati samostalno pročitati nacrt proizvoda kako bi mogao planirati posao, te pripremiti šablone<br />
i modele. Posao prilagođava odabranoj tehnologiji, pri čemu može izabrati između ručne, strojne ili kombinirane<br />
obrade. Manje zahtjevne elemente može sam planirati i oblikovati. Mora poznavati tradicionalne i
suvremene načine obrade i proizvodnje, te ih znati primijeniti u praksi. Klesar mora znati kombinirati različiti<br />
materijal i imati osjećaj za estetiku. Za ovo zanimanje potrebna je snažnija tjelesna građa, zdrav lokomotorni<br />
sustav, zdravi unutrašnji organi i spretne ruke.<br />
Uvjeti rada<br />
Klesar pretežito radi stojeći, katkad čučeći u neugodnom, prignutom položaju koji opterećuje kralježnicu. U<br />
radu često mora ritmično ponavljati jednake pokrete, pri čemu je važno voditi računa o pravilnosti njihova<br />
izvođenja, kako bi izbjegao ili smanjio bolove u zglobovima i mišićima. Posao se uglavnom obavlja na otvorenom,<br />
djelomično otvorenom ili zatvorenom prostoru, često u nepovoljnim vremenskim uvjetima, prašini i<br />
buci. Klesar pri radu često podiže i prenosi teške predmete. Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su<br />
bolesti kralježnice, slabija tjelesna građa, bolesti koštano-mišićnog sustava, kronične bolesti, veći problemi s<br />
vidom, te problemi s motorikom ruku i prstiju.<br />
Srodna zanimanja<br />
Klesarski tehničar, kamenorezac, fasader, gipsar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Klesar se može zaposliti u obrtničkoj ili industrijskoj radionici gdje su potrebna jednaka znanja, jer se u obje<br />
vrste radionica mogu obavljati svi klesarski radovi. Razlika je prije svega u organizaciji rada, pri čemu u obrtničkoj<br />
radionici „svi moraju znati sve“, a u industrijskoj se radnici usmjeravaju na uža područja rada (npr.<br />
razrez kamena, poliranje ploča, montaža itd.).<br />
Klinički psiholog<br />
Kratak opis<br />
Klinički psiholog radi s ljudima koji pokazuju poteškoće prilagodbe. Svoja znanja psihologije koristi za utvrđivanje<br />
i liječenje emocionalnih teškoća i poremećaja u ponašanju koji su obično posljedica životnih stresova,<br />
a pojavljuju se u obliku strahova, depresija i drugih emocionalnih smetnji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Klinički psiholog stječe temeljno obrazovanje studijem na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za psihologiju.<br />
Psihologija se može studirati samo kao jednopredmetni studij, i to: trogodišnji preddiplomski odnosno petogodišnji<br />
diplomski studij. Nakon završenoga trogodišnjeg studija stječe se zvanje prvostupnik humanističkih i<br />
društvenih znanosti s naznakom smjera psihologije. Nakon toga može nastaviti studij na diplomskom studiju:<br />
- nastavnički smjer (magistar psihologije) koji traje pet godina i<br />
- istraživački/znanstveni smjer (magistar edukacijskih znanosti iz područja psihologije) koji traje 6 godina<br />
(5 + 1), jer je uvjet prethodno završeni nastavnički smjer od 5 godina i još 1 godina na istraživačkom/<br />
znanstvenom smjeru.<br />
Nakon završetka studija na Filozofskom fakultetu postoji mogućnost specijalizacije iz kliničke psihologije<br />
koja traje 2 godine (4 semestra), nakon čega se dobiva naziv magistar specijalist kliničke psihologije.<br />
Opis poslova<br />
Klinički psiholog sudjeluje u dijagnosticiranju psihičkih poremećaja, predlaganju načina pomoći i praćenju<br />
učinaka liječenja. Može i sam provoditi liječenje nekih duševnih poremećaja, kao što su emocionalne smetnje<br />
i poremećaji socijalne prilagodbe. Može sudjelovati u liječenju i rehabilitaciji ljudi koji su tjelesno ili psihički<br />
bolesni, ili imaju poteškoće pri učenju. Klinički psiholog može u radu s pacijentom surađivati s psihijatrom,<br />
odnosno timom stručnjaka koji uključuje i rehabilitatore, socijalne pedagoge, socijalne radnike, radne<br />
terapeute, medicinske sestre i dr.<br />
Za prikupljanje informacija o pacijentu psiholog koristi različite metode i tehnike, kao što su intervjui, psihologijski<br />
testovi, upitnici ličnosti, interesa i dr. Piše nalaz i mišljenje u kojem navodi prikupljene podatke.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
141
K<br />
Popis zanimanja<br />
142<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim svestranog stručnog znanja, klinički psiholog mora biti tolerantan i strpljiv te pokazivati razumijevanje<br />
za poteškoće drugih. Klinički psiholog mora biti emocionalno i socijalno zrela i prilagođena osoba koja je u<br />
stanju aktivno slušati, prepoznati i razumjeti doživljaje i čuvstva pacijenata. Mora se znati suočiti s preosjetljivošću<br />
klijenata i usmjeravati ih djelotvornim načinima izlaska iz kriza. Neprekidno istraživanje teškoća drugih<br />
ljudi ne smije mu postati opterećenje.<br />
Vrlo je važno da psihologa iskreno zanimaju problemi s kojima se suočavaju drugi ljudi. Takav posao je vrlo<br />
zahtjevan i traži visok stupanj odgovornosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Klinički psiholog može raditi u svim vrstama školskih ustanova, savjetovalištima namijenjenim različitim korisnicima,<br />
klinikama (neurološkim, psihijatrijskim, za odvikavanje od ovisnosti i sl.) ili može imati vlastitu privatnu<br />
praksu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psihijatar, neurolog, rehabilitator, socijalni pedagog, socijalni radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Klinički psiholozi zapošljavaju se u domovima zdravlja, bolnicama, a sve više ih ima i privatnu praksu.<br />
Knjigovođa<br />
Kratak opis<br />
Knjigovođa se bavi izradom, vođenjem, pohranjivanjem i održavanjem financijske i nefinancijske dokumentacije<br />
u različitim institucijama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Knjigovođe mogu postati osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom ekonomskom, upravnom ili birotehničkom<br />
školom.<br />
Opis poslova<br />
Knjigovođe izrađuju, vode i održavaju različitu financijsku i nefinancijsku dokumentaciju u raznim državnim<br />
institucijama, nevladinim organizacijama, bankama, osiguravajućim društvima i sl. U nekim organizacijama<br />
knjigovođa obavlja poslove pomoćnika revizora, nadzornika platnih lista, te vodi račune. U javnome sektoru<br />
pomaže pripremiti i pregledati račune te proučava podatke i poslovne knjige. Temeljito ispituje određene<br />
karakteristike poslovanja, kao što su troškovi, stanje blagajne ili dionica. Također provjerava jesu li knjige<br />
pravilno vođene.<br />
Često se bavi istraživanjem određenog područja, npr. dohotka. Pomaže računovođi u savjetovanju poduzeća<br />
u vezi s dohodovnom politikom, priprema statističke podatke i financijske izvještaje itd.<br />
U području trgovine i industrije, više knjigovođa koji rade za određeno poduzeće sastavljaju financijske izvještaje,<br />
provode internu reviziju, nadzor kredita, troškova i proračuna. U manjim poduzećima knjigovođa<br />
spomenute poslove samostalno obavlja.<br />
U javnom financijskom sektoru knjigovođa provjerava javne račune i financijske pokazatelje, obračunava<br />
plaće i dr.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz znanja stečena srednjoškolskim obrazovanjem, na seminarima i uvođenjem u posao od knjigovođa se<br />
očekuje preciznost, sistematičnost, ažurnost i odgovornost kako bi se izbjegle pogreške u radu s podacima.<br />
Knjigovođa mora biti temeljit u radu s brojevima, precizno računati i analizirati podatke, te pisati izvještaje. Za<br />
uspješno obavljanje posla nužno je dobro poznavanje rada na računalu, posebno <strong>program</strong>a za obradu teksta<br />
i <strong>program</strong>a za matematičke i statističke obrade. Razvijene matematičke sposobnosti preduvjet su za obavljanje<br />
ovog posla. Budući da raspolaže s povjerljivim podacima, knjigovođa mora biti i osoba od povjerenja.<br />
Uvjeti rada<br />
Knjigovođa pretežno radi sjedeći u zatvorenim prostorijama. Radno vrijeme najčešće je osam sati, ali ponekad<br />
radi i duže npr. kada priprema mjesečni ili godišnji izvještaj, financijske pokazatelje i sl. koji moraju biti<br />
gotovi u predviđenom roku. Zbog dugotrajnog sjedenja i rada na računalu, knjigovođa može imati problema<br />
s vidom, glavoboljama i kralježnicom.<br />
Posao knjigovođe ne mogu obavljati osobe s težim poremećajima vida, osobe s kroničnim glavoboljama, te<br />
osobe s bolestima kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Računovođa, statističar, bankovni službenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Knjigovođe se zapošljavaju u različitim državnim institucijama, nevladinim organizacijama, bankama, osiguravajućim<br />
društvima, te u privatnim knjigovodstvenim servisima.<br />
Komercijalist<br />
Kratak opis<br />
Komercijalist obavlja poslove nabave, prodaje i organizacije trgovačkog poslovanja u poduzeću.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Komercijalisti se školuju u srednjim školama prema četverogodišnjem obrazovnom <strong>program</strong>u. Osim stručno-teorijskih<br />
znanja, tijekom četverogodišnjeg obrazovanja trebaju savladati i praktična znanja koja se stječu<br />
vježbama i seminarima iz više predmeta, a upotpunjuju se praktičnom nastavom tijekom sve četiri godine u<br />
raznim gospodarskim poduzećima.<br />
Nakon završenog srednjeg obrazovanja učenici mogu nastaviti školovanje u nekoj od visokoškolskih ustanova<br />
odnosno fakulteta.<br />
Opis poslova<br />
Komercijalist zaposlen u trgovačkom poduzeću odnosno društvu posreduje robom između proizvođača<br />
proizvoda i njihovih krajnjih korisnika.<br />
Komercijalist u poduzeću koje se bavi proizvodnjom, nabavlja i kupuje sirovine, materijal i poluproizvode<br />
radi njihove daljnje prerade, obrade ili dorade u konačne proizvode te prodaje.<br />
Bez obzira o kakvom se proizvodu radi, zadatak je komercijalista da zainteresira klijenta za proizvod i realizira<br />
dogovor u svezi s daljnjom suradnjom. Komercijalist na različite načine predstavlja proizvode poduzeća<br />
koje zastupa, raspravlja o potrebama klijenata i definira načine na koje određeni proizvod može zadovoljiti<br />
njihove potrebe. Prema postignutom dogovoru, komercijalist prima narudžbe i nastoji riješiti eventualne<br />
probleme te udovoljiti zahtjevima klijenta. Zbog konkurencije na tržištu komercijalist pokušava istaknuti<br />
svakom klijentu jedinstvenu kvalitetu proizvoda odnosno usluga poduzeća koje zastupa. Stoga preporučuje<br />
bolji i kvalitetniji materijal, strojeve, gotove proizvode ili usluge, sastavlja plan i prijedlog ponuđenog paketa<br />
proizvoda ili usluga, procjenjuje troškove, nudi povoljnije plaćanje, definira rokove i zaključuje prodaju.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
143
K<br />
Popis zanimanja<br />
144<br />
Klijentu daje sve potrebne informacije i s njim dogovara sve detalje eventualne kupnje. Prema sklopljenom<br />
ugovoru, komercijalist ostaje u kontaktu s klijentom kako bi osigurao provođenje ugovornih obveza, ali i<br />
obnavljanje ugovora.<br />
Komercijalisti često nisu stručnjaci za proizvode koje nabavljaju ili prodaju, pa surađuju sa stručnjacima različitih<br />
područja što sudjeluju u procesu predstavljanja proizvoda i isticanja svih njegovih prednosti potencijalnom<br />
kupcu.<br />
Komercijalist također mora raditi na pronalaženju novih klijenata i proširenju prodaje radi razvoja i unapređenja<br />
poduzeća u kojem radi. Vrlo se često služi informacijama koje dobije od postojećih klijenata, zatim različitim<br />
promotivnim materijalom, reklamama u specijaliziranim časopisima, a posjećuje seminare i sajmove<br />
karakteristične za proizvod ili uslugu njihova poduzeća.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Komercijalist mora poznavati temeljno trgovačko zakonodavstvo, knjigovodstveno–računovodstveno poslovanje<br />
i poslovne planove poduzeća koje predstavlja. Mora savladati poslovno komuniciranje na materinjem<br />
i bar još jednom stranom jeziku. Nadalje, treba poznavati poslovni bonton, poslovnu etiku, vještinu<br />
komercijalnog poslovanja, psihologiju prodaje te kulturu poduzetništva.<br />
Također, mora znati analizirati i dokumentirati svoj rad, te izrađivati buduće planove i ponude proizvoda i<br />
usluga svojim klijentima.<br />
Kako zbog prirode posla vrlo često putuje, komercijalist treba imati položen vozački ispit B kategorije.<br />
Komercijalist mora imati razvijene komunikacijske, prezentacijske i organizacijske vještine. Vrlo je važna<br />
usmjerenost na ciljeve, zatim uvjerljivost, strpljivost, snalažljivost, fleksibilnost, samostalnost, ali i sklonost<br />
timskom radu. Ponekad je od presudnog značenja brzina uočavanja sitnih detalja i sposobnost pravovremenog<br />
reagiranja te uspješnog pre<strong>usmjeravanja</strong> pregovara, što znači da su, uz sposobnost učinkovitog rješavanja<br />
problema i prilagođavanja novim i nepredviđenim okolnostima, iznimno važne dobre pregovaračke<br />
sposobnosti. Budući da najveći dio svog radnog vremena provodi u komunikaciji s klijentima, mora imati<br />
dobro razvijen vid, sluh te jasan i razgovijetan govor.<br />
Uvjeti rada<br />
Komercijalist može obavljati svoj posao u uredu, ali i izvan njega. Teško je odrediti radno vrijeme komercijaliste<br />
jer često mora putovati zbog dogovorenih poslovnih sastanaka s potencijalnim klijentima. Vrlo često radi<br />
u kompetitivnim uvjetima zbog jake konkurencije na tržištu rada, što može biti veliki izazov, ali i pritisak jer je<br />
često plaćen na osnovi dogovorene provizije od vrijednosti sklopljenog ugovora.<br />
Posao komercijalista ne mogu obavljati osobe koje nemaju dobre organizacijske, prezentacijske i komunikacijske<br />
vještine. Osobe s psihičkim problemima, a i osobe s većim poteškoćama vida, sluha i glasovno–govorne<br />
komunikacije također ne mogu obavljati zahtjevne poslove ovog zanimanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Trgovački putnik, trgovački poslovođa, akviziter, ekonomski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Komercijalisti se mogu zapošljavati u trgovačkim društvima ili obrtima koji se bave proizvodnjom i prodajom<br />
različitih roba i usluga, unutar različitih djelatnosti u zemlji i inozemstvu.<br />
Ostale informacije<br />
Poslove komercijalista mogu obavljati i osobe koje nisu završile odgovarajuću školu već sličnu, primjerice<br />
maturanti gimnazije, ekonomski tehničari i sl. Često poslodavci na ovim radnim mjestima zapošljavaju osobe<br />
s iskustvom u prodaji, bez obzira na formalnu naobrazbu.
Komunikolog<br />
Kratak opis<br />
Komunikolog je stručnjak za javno komuniciranje u modernom društvu koji oblikuje, proučava i istražuje<br />
javnu i masovnu komunikaciju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Kvalifikacije potrebne za obavljanje ovog zanimanja moguće je steći na nekoliko studija u Republici Hrvatskoj.<br />
Završetkom preddiplomskog studija komunikologije na <strong>Hrvatski</strong>m studijima u Zagrebu ili preddiplomskog<br />
studija kulture i turizma na Sveučilištu u Zadru stječe se naziv prvostupnika komunikologije. Diplomski<br />
studij komunikologije na <strong>Hrvatski</strong>m studijima ima tri smjera: mediji, znanstveno istraživanje masovne komunikacije<br />
i odnosi s javnošću, a njegovim završetkom stječe se naziv magistra komunikologije.<br />
Od ostalih komunikoloških studija treba spomenuti Sveučilište u Dubrovniku - preddiplomski studij mediji i<br />
kultura društva te diplomski studiji: odnosi s javnošću i mediji. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u<br />
Zagrebu može se upisati studij novinarstva - smjer mediji ili odnosi s javnošću.<br />
Opis poslova<br />
Komunikolog se bavi javnim i masovnim komuniciranjem, odnosima s javnošću, novinarstvom, oglašavanjem,<br />
istraživanjem tržišta, medija i javnog mnijenja, uredništvom u medijima, međunarodnim komuniciranjem<br />
i diplomacijom, kriznim komuniciranjem itd.<br />
Također se bavi i znanstvenim istraživanjem modela, funkcija i sredstava masovne komunikacije, istraživanjem<br />
medijskih ciljeva i učinaka, kulturoloških, politoloških i socioloških aspekata masovne komunikacije,<br />
proučavanjem rizika masovnog komuniciranja, izučavanjem medijske pedagogije ili odgoja za medije.<br />
Proučavanje problema interpersonalnog i interkulturalnog komuniciranja te savjetovanje vezano uz rješavanje<br />
tih problema još je jedno područje kojim se bavi komunikolog.<br />
Kada se bavi odnosima s javnošću, komunikolog je zadužen za predstavljanje organizacije prema javnosti,<br />
oblikovanje ugleda i imidža organizacije, ali i interno komuniciranje organizacije sa zaposlenicima. Osim<br />
predstavljanja organizacije komunikolog priprema i organizira provedbu cjelokupnih komunikacijskih strategija<br />
za ciljanu javnost (za detaljniji opis vidi pod Savjetnik za odnose s javnošću). U njegovu poslu ciljana<br />
javnost su klijenti, poslovni partneri, investitori, financijska javnost (banke, dioničari), sindikati, lokalna zajednica,<br />
središnja i regionalna vlast te mediji kao vrlo važna vanjska javnost.<br />
Komunikolozima koji se bave novinarstvom osnovna je zadaća prikupljati i obrađivati informacije o različitim,<br />
za javnost važnim temama, a potom ih putem javnih medija (novina, radija, televizije i interneta) odaslati<br />
publici (za detaljniji opis vidi pod Novinar).<br />
U području oglašavanja, glavni zadatak komunikologa je kreiranje oglasa, reklamnih poruka i kampanja.<br />
Nakon što sastavi poruku, komunikolog istražuje kako ciljana publika percipira, razumije i prihvaća poruku.<br />
Zatim odabire najprikladniju poruku te ugovara vrijeme, prostor i druge elemente oglašavanja. Kontrola i<br />
nadzor oglašavanja, a i istraživanje učinkovitosti reklamnih poruka i kampanja još su neki od poslova komunikologa.<br />
Kada je u pitanju istraživanje tržišta, komunikolog prikuplja podatke o tržištu i potrošačima te pomaže u<br />
primjeni tih podataka u poslovnoj praksi i politici poduzeća.<br />
Osim istraživanjem tržišta, komunikolozi se bave i ispitivanjem javnog mnijenja, tj. sustavnim planiranjem,<br />
prikupljanjem, analiziranjem i interpretiranjem podataka o društvenim i političkim pojavama i procesima.<br />
Planiranje sadržaja knjiga, novina, časopisa, emisija i izdanja bilo koje vrste te nadgledanje priprema za<br />
objavljivanje tih izdanja poslovi su urednika u medijima kojima se komunikolog također može baviti.<br />
U kriznim situacijama kao što su ugrožavanje ljudi, dobara ili ugleda, potrebno je pažljivo organizirati kanale<br />
i tijekove informacija. Tako se sprečava širenje panike, ali se i javnost pravovremeno i točno obavještava o<br />
bitnim aspektima kriznih situacija. Komunikolozi su stručnjaci koji u kriznim situacijama izrađuju komunikacijske<br />
planove za medije, unutarnju i vanjsku javnost, organiziraju i nadziru njihovu provedbu, oblikuju<br />
komunikacijske planove nakon krize te evaluiraju učinke krizne komunikacije.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
145
K<br />
Popis zanimanja<br />
146<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova komunikologa potrebna je komunikativnost, jasnoća i razumljivost govora te lakoća<br />
pismenog i usmenog izražavanja. Također je važna kreativnost, svestrana opća kultura i dobre organizacijske<br />
sposobnosti. Komunikolog treba imati dobre prezentacijske vještine te biti uvjerljiv u javnim nastupima.<br />
Poželjni su ljubaznost i srdačnost u kontaktu s drugim ljudima. Za uspješno obavljanje većine poslova komunikologa<br />
važna je otvorenost za suradnju s drugima te dobre pregovaračke vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Komunikolozi često rade prekovremeno i u večernjim satima. Ako su zaposleni kao novinari ili u diplomatskim<br />
misijama, često putuju. Žurba i rad pod pritiskom kratkih vremenskih rokova česta su obilježja ovog zanimanja.<br />
Komunikolozi zaposleni kao novinari ili organizatori kriznih komunikacija suočavaju se sa stresnim,<br />
a ponekad i opasnim situacijama. Poslove istraživača tržišta, istraživača masovne komunikacije ili savjetnika<br />
za probleme interpersonalnog komuniciranja karakterizira samostalnost u radu. Ovo zanimanje može imati i<br />
obilježja uredskog zanimanja s redovitim radnim vremenom ako se obavljaju poslovi urednika u izdavačkim<br />
kućama, istraživača masovnog komuniciranja pri visokoškolskom ustanovama ili institutima ili osobnog davatelja<br />
savjetodavnih usluga u području interpersonalnog komuniciranja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Srodna zanimanja su savjetnik za odnose s javnošću, organizator kongresnih i sajamskih aktivnosti, novinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Komunikolozi se zapošljavaju na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, reklamnim agencijama,<br />
marketinškim odjelima poduzeća, agencijama za odnose s javnošću, odjelima za odnose s javnošću poduzeća,<br />
u agencijama za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, u diplomatskim predstavništvima, kao stručnjaci za<br />
odnose s javnošću političkih stranaka, kulturnih ustanova, nevladinih organizacija, državnih i javnih službi,<br />
kao nastavnici medijske kulture u školama, na visokoškolskim ustanovama i u institutima kao znanstveni<br />
istraživači masovnog komuniciranja.<br />
Kondukter u željezničkom prometu<br />
Kratak opis<br />
Kondukter prodaje i pregledava vozne karte, te provjerava putne isprave putnicima u vlaku. Osim toga vodi<br />
računa o tome da vlak vozi prema redu vožnje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Nakon završetka trogodišnjeg obrazovnog <strong>program</strong>a za zanimanje željeznički prometni radnik, kandidati za<br />
konduktere stažiraju i polažu stručni ispit. Usmeni dio ispita polažu iz poznavanja signalno-prometnih propisa<br />
i propisa vagonske službe, te iz tarifnih i transportno-manipulativnih propisa. Praktični dio stručnog ispita<br />
polažu u vlaku obavljanjem konkretnog posla.<br />
Opis poslova<br />
Kondukter usmjerava putnike u odgovarajuće vagone, pomaže im da se lakše snađu i pronađu svoje sjedalo,<br />
daje im informacije preko razglasnog uređaja, poslužuje putnike pićem, te im prodaje dnevne novine.<br />
Prodaje i pregledava vozne karte, te provjerava putne isprave putnika u vlaku. Vodi brigu o tome da vlak<br />
vozi prema redu vožnje. Putnike upozorava na moguća presjedanja i daje im različite obavijesti (o vezama,<br />
kašnjenjima itd.).<br />
Brine o redu u svom dijelu vlaka i više ga puta obilazi. Prije nego što vlak stigne na željezničku postaju, kondukter<br />
upozorava putnike da se pripreme za izlazak odnosno presjedanje.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog svakodnevnog rada s ljudima kondukter mora biti komunikativna i pristupačna osoba, dobrog općeg<br />
zdravstvenog stanja. Poželjno je poznavanje barem jednog stranog jezika.<br />
Zdravstvena sposobnost potrebna za obavljanje poslova pratećeg osoblja provjerava se na redovitom liječničkom<br />
pregledu. Također se obavlja i provjera psihičkih sposobnosti i osobina.<br />
Uvjeti rada<br />
Kondukteri posao obavljaju uglavnom u vlaku, a manji dio radnog vremena na kolodvoru. Radno vrijeme<br />
ovisi o voznom redu vlakova. Početak i završetak rada mogu biti u bilo koje doba dana i noći, a smjena i odmor<br />
između dva radna dana nejednakog su trajanja. Radi se u smjenama, većinom stojeći ili u hodu. Posebne<br />
kontraindikacije za obavljanje ovog posla su bolesti koštano–mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kondukter u autobusu, domaćica u zrakoplovu<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Za obavljanje poslova pratećeg osoblja predviđeno je na <strong>Hrvatski</strong>m željeznicama ukupno 1640 radnih mjesta,<br />
od čega 550 za konduktere.<br />
Konferencijski prevoditelj<br />
Kratak opis<br />
Konferencijski prevoditelj prevodi s jednog jezika na drugi isključivo u usmenom obliku: uživo prevodi govornikove<br />
riječi ili usmeno prevodi pisane tekstove.<br />
Posao mu je da tečnim prevođenjem, koje je stilski prilagođeno izražavanju, stilu i tonu govornika, omogući<br />
komunikaciju između ljudi što govore raznim jezicima i dolaze iz različitih kultura.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Programom interdisciplinarnog specijalističkog studija konferencijskog prevođenja na Sveučilištu u Zagrebu<br />
nije predviđeno učenje jezika, već je naglasak na stjecanju vještina prevođenja i stjecanju raznovrsnog<br />
znanja iz ekonomskih, pravnih, političkih i drugih područja. Za upis na studij studenti moraju imati završen<br />
bilo koji diplomski studij, izvrsne komunikacijske vještine na svom materinjem jeziku i tečno govoriti barem<br />
jedan (aktivni) strani jezik ili potpuno razumjeti dva (pasivna) strana jezika.<br />
Završetkom diplomskog studija prevođenja i tumačenja engleskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci<br />
stječe se zvanje magistra prevođenja i tumačenja za engleski jezik i ovladavanje vještinama konsekutivnog i<br />
simultanog prevođenja.<br />
Za to zanimanje prije se moglo obrazovati jedino na stranim sveučilištima (ESIT u Parizu, Sveučilište u Genevi,<br />
Sveučilište u Grazu i dr.).<br />
Opis poslova<br />
Konferencijski prevoditelj prevodi usmeno s jednog jezika (izvornika) na drugi (ciljni jezik) i tako uživo profesionalno<br />
jezično posreduje između govornika i slušatelja koji se koriste različitim jezicima. Posao je prevoditelja<br />
da poruka koju prenosi na ciljnom jeziku bude isto tako primljena i shvaćena kao što je i izražena na jeziku<br />
izvornika. Pri tome ne prevodi doslovno svaku izgovorenu riječ, već mu je cilj na drugom jeziku prenijeti<br />
ideje koje je izrazio govornik te dati točan i precizan prijevod sadržaja govora. Prevoditelj govori u prvom licu<br />
i prilagođava vlastito izražavanje, ton i smisao izgovorenog tako da budu što sličniji govornikovom. Aktivni<br />
jezik konferencijskog prevoditelja je onaj koji prevoditelj govori dok prevodi slušateljima, dok je pasivni jezik<br />
onaj što prevoditelj razumije dok sluša govornike, ali na njemu ne prevodi.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
147
K<br />
Popis zanimanja<br />
148<br />
Postoje različiti oblici usmenog prevođenja: konsekutivno, simultano, relejno, šaptanjem, asimetrično, korištenjem<br />
znakovnog jezika itd. Kod konsekutivnog prevođenja prevoditelj uživo prevodi govornikove riječi<br />
slušateljima. Za razliku od simultanog prevođenja, govornik radi stanke u govoru tijekom kojih prevoditelj<br />
izgovara prijevod njegovih riječi. Kod simultanog prevođenja prevoditelj uživo i istodobno prevodi govornikove<br />
riječi slušateljima, uz pomoć tonske kabine i slušalica, tako da slušatelj sluša prevoditeljev prijevod<br />
preko svojih slušalica, a govornik ne radi stanke u govoru. Simultano se prevođenje najčešće obavlja prilikom<br />
većih konferencija, radio- ili TV-emisija.<br />
Odgovornost prevoditelja je provesti adekvatnu pripremu prije prevođenja. Priprema obuhvaća prikupljanje<br />
podataka vezanih uz tematiku prijevoda i upoznavanje terminologije, što obuhvaća različite načine korištenja<br />
informacijske tehnologije. Konferencijski prevoditelj praktički ne prevodi u pismenom obliku, osim kada<br />
je to sastavni dio pripreme.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Konferencijski prevoditelj mora imati izvrsne komunikacijske vještine na materinjem jeziku, što podrazumijeva<br />
bogatstvo rječnika, lakoću i preciznost izražavanja i pravilan izbor registra (visine i snage ili tona glasa). Uz<br />
materinji jezik, prevoditelj mora koristiti barem jedan aktivni strani jezik na kojem može tečno i precizno, uz<br />
upotrebu ispravnog registra, izraziti i najsloženije ideje ili mora koristiti dva pasivna strana jezika koja može potpuno<br />
precizno razumjeti, ali na njih neće prevoditi. Važna je i sposobnost lakog i točnog izražavanja u javnosti.<br />
Od konferencijskog se prevoditelja očekuje da vlada stručnim vještinama i tehnikama konsekutivnog i simultanog<br />
prevođenja, na razini koja u okruženju međunarodnih konferencija, pregovora i manifestacija, osigurava<br />
točan i stilski primjeren prijevod. Usmeno simultano prevođenje je najzahtjevniji način prevođenja i<br />
zahtijeva od prevoditelja veliku koncentraciju i poznavanje tematike koju prevodi.<br />
Konferencijski prevoditelj treba imati dobro opće znanje o prilikama u svijetu, raznovrsno znanje iz ekonomskih,<br />
pravnih, političkih i drugih područja, osobito ona o međunarodnim tijelima, institucijama i organizacijama,<br />
njihovom uobičajenom radu, protokolima i konvencijama diskutiranja.<br />
Uvjeti rada<br />
Prevoditelj svoj posao većinom obavlja u zatvorenim prostorijama i pretežito sjedeći. Obično radi sam, a<br />
samo ponekad u skupini. Posao može obavljati i u javnim prostorima, u stalnom kontaktu sa strankama.<br />
S obzirom na okruženje međunarodnih konferencija, pregovora i manifestacija u kojem često radi, radno<br />
vrijeme konferencijskog prevoditelja nije uvijek točno određeno.<br />
Srodna zanimanja<br />
Lektor, filolog, fonetičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Konferencijski prevoditelji mogu se zaposliti u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, javnim i privatnim poduzećima.<br />
Najčešće rade u području međunarodnih odnosa, odnosa s javnošću, gospodarstva, znanosti i<br />
obrazovanja, pravosuđa, kongresnog turizma i medija te sudjeluju u pregovorima svih vrsta. Očekivanja su<br />
Europske komisije i Europskog parlamenta da će samo u njihovim tijelima i službama biti potrebno stotinjak<br />
prevoditelja za hrvatski jezik u idućih 10 godina.<br />
Ostale informacije<br />
Kandidati se mogu natjecati za stipendiju Opće uprave Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG<br />
SCIC). Podrobnije informacije o dokumentima potrebnima za prijavu možete pronaći na internet stranici<br />
Europske komisije.
Konobar<br />
Kratak opis<br />
Konobar poslužuje hranu i piće u ugostiteljskim objektima, priprema, održava i uređuje inventar ugostiteljskog<br />
objekta.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer konobar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Poslovi konobara razlikuju se ovisno o tome gdje je zaposlen. Samim time i opis njegovih poslova na različitim<br />
mjestima ovisi o uslugama koje se daju i o organizaciji rada u ugostiteljskom objektu.<br />
Ako su zaposleni u restoranima ili hotelima i drugim mjestima što ugošćuju veći broj ljudi, poslovi konobara<br />
započinju s pripremom stolnog rublja, stolnog inventara i uređivanjem kolica za posluživanje. Zatim slijedi<br />
priprema u prostorijama namijenjenim posluživanju gostiju, gdje se odvija raspoređivanje stolova i stolaca,<br />
njihovo prekrivanje, uređivanje stolova za posluživanje, a i drugi poslovi koji se odnose na pitanje kućnoga<br />
reda (briga za stolnu dekoraciju, jelovnike, cjenike itd.).<br />
Slijedi doček gostiju (pozdravljanje, određivanje prikladnoga stola, pomoć pri odlaganju garderobe); donošenje<br />
jelovnika, vinske karte ili upućivanje u dnevnu ponudu, odnosno preporuka o specijalitetima kuće;<br />
uzimanje narudžbe od gostiju, evidentiranje narudžbi, posluživanje hrane, posluživanje pića; pospremanje<br />
stola, priprema računa i zahvala na posjetu.<br />
Osim u restoranima i drugim mjestima s ponudom hrane, konobari se mogu zapošljavati i u ugostiteljskim<br />
objektima koji goste poslužuju pićem (primjerice caffe i cocktail barovi, noćni klubovi i dr.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja konobar treba usvojiti različite postupke pripreme te tehnike posluživanja jela i pića.<br />
Mora naučiti o pripadnosti jela različitim nacionalnim i tradicionalnim kuhinjama. Da bi mogao preporučiti<br />
pojedinu vrstu jela, mora znati njegov sastav i način pripreme.<br />
Kako svoj posao obavlja najviše komunicirajući s gostima, mora poznavati pravila lijepoga ponašanja, estetike<br />
i poslovnog komuniciranja na hrvatskom i na barem jednom stranom jeziku. Poznavanje stranih jezika u<br />
nekim dijelovima Hrvatske nužan je uvjet za dobivanje posla konobara, posebice u turističkim mjestima gdje<br />
je veliki broj stranih turista.<br />
Konobar mora biti tjelesno zdrav i psihički stabilan. Nadalje, mora imati dobar sluh, vid i sposobnost razlikovanja<br />
boja, izvrsne motoričke sposobnosti i razumljiv govor. Važna je opća tjelesna spretnost, dobro pamćenje,<br />
opća snalažljivost, strpljivost, ljubaznost, komunikativnost i urednost.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao konobara pretežno se odvija u zatvorenim prostorijama, a rjeđe na otvorenom (uglavnom tijekom<br />
ljetne sezone). Uvjeti se rada razlikuju ovisno o tipu ugostiteljskog objekta.<br />
Posao konobara zahtijeva pažljivost zbog upotrebe oštrih i vrućih predmeta. Konobar posao obavlja sam ili<br />
u skupini, a radi u smjenama, prekovremeno, noću, a ponekad i praznicima.<br />
Budući da rade s hranom, konobari svakih šest mjeseci moraju obaviti obavezan liječnički pregled.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
149
K<br />
Popis zanimanja<br />
150<br />
Posao konobara ne mogu obavljati osobe s oštećenjima koštano–mišićnog sustava, zatim osobe s težim<br />
kroničnim bolestima, posebno smetnjama dišnog sustava, osobe sklone alergijama, nesvjesticama, te osobe<br />
s oštećenjima sluha, vida i govora.<br />
Srodna zanimanja<br />
Domaćica u zrakoplovu, barmen, kuhar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Konobari se zapošljavaju u raznim ugostiteljskim objektima, kao što su restorani, kavane, gostionice, hoteli,<br />
lječilišta. Zapošljavanje često ovisi o sezoni, pa je u područjima u kojima je razvijen zimski turizam zapošljavanje<br />
češće zimi, a u primorskim krajevima ljeti.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o polaganju majstorskog ispita mogu se pronaći na internet stranici Hrvatske obrtničke<br />
komore.<br />
Kontrolor naplate parkiranja<br />
Kratak opis<br />
Kontrolor naplate parkiranja obilazi parkiralište, kontrolira kupljene parkirne karte, te izdaje naloge za plaćanje<br />
kazne vlasnicima automobila koji nisu platili parking. Može raditi i na poslovima kontrole u garaži.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova kontrolora naplate parkiranja u Zagrebu uvjet je završena srednja strukovna škola dok<br />
je u nekim manjim gradovima dovoljno osnovnoškolsko obrazovanje.<br />
Opis poslova<br />
Posao je kontrolora naplate obilaziti područje za koje je odgovoran i kontrolirati kupljene parkirne karte. Evidentira<br />
korisnike parkirališta što su počinili prekršaj, tj. nisu kupili kartu, pomoću prijenosnog računala piše<br />
nalog za kaznu i pričvršćuje ga na vozilo.<br />
Njegov je zadatak i provjera ispravnosti parkirnih automata, te pomaganje građanima pri rukovanju s njima.<br />
O eventualnim kvarovima izvješćuje dispečera. Na kraju smjene izvješćuje dispečera o stanju na terenu. U<br />
slučaju snježnih padalina čisti parkiralište i posipa ga solju.<br />
Osim na javnom parkiralištu, kontrolor naplate parkiranja može raditi i u garaži. Tada je njegov posao kontrola<br />
ispravnosti protupožarnog sustava, agregatne stanice, drenažnih crpki, sustava za ventilaciju, integralnog<br />
sustava za naplatu parkinga, videonadzora i dizala. Također provjerava raspoloživu količinu potrošnog<br />
materijala potrebnog za rad (magnetnih kartica, termo- rola, blokova). U garaži naplaćuje usluge parkiranja<br />
i izdaje račun. Osim toga rukuje manipulativnim parkirnim dizalicama i preparkirava vozila. Izlistava financijsko<br />
izvješće smjene, ispisuje dnevni obračun i ispisuje obračun i specifikaciju novca prema kojoj predaje<br />
novac u FINU.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog fizičke zahtjevnosti posla kontrolor naplate parkiranja trebao bi biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Mora<br />
biti pouzdan i odgovoran, te samostalan.<br />
Trebao bi imati vozačku dozvolu za upravljanje vozilima B kategorije.<br />
Uvjeti rada<br />
Kontrolor naplate parkiranja na javnom parkiralištu radi na otvorenom, u svim vremenskim uvjetima. Najčešće<br />
radi u smjenama, od ponedjeljka do subote.
Radno vrijeme provodi stojeći ili hodajući, dok u garaži veći dio vremena provodi sjedeći. Kontrolor naplate<br />
parkiranja u garaži radi u tri smjene. Također radi i vikendom. Prostor podzemnih garaža obično je zagušljiv<br />
od ispušnih plinova automobila, osvjetljenje je umjetno i slabo, a zimi može biti hladno iako se radi o zatvorenom<br />
prostoru.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su oštećenja kralježnice i koštano-mišićnog sustava, problemi<br />
s vidom, te kod rada u garažama strah od zatvorenog prostora.<br />
Srodna zanimanja<br />
Čuvar, vratar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kontrolori naplate parkiranja zapošljavaju se u garažama i na parkiralištima u vlasništvu grada, trgovačkih<br />
centara i sl.<br />
Kontrolor zračnog prometa<br />
Kratak opis<br />
Kontrolori zračnog prometa usmjeravaju kretanje zrakoplova u letu i na zemlji pomoću radija, radara, svjetlosnih<br />
sustava i dnevnih oznaka, te daju važne informacije za upravljanje zrakoplovom.<br />
Njihov posao obuhvaća i kontrolu zračnog prometa, upravljanje protokom zračnog prometa, davanje informacija<br />
o letu, uzbunjivanje, zrakoplovno informiranje i zrakoplovne telekomunikacije.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Kontrolorima je za rad prijeko potrebna dozvola za kontrolu zračnog prometa. Uvjeti za dobivanje dozvole<br />
su najmanje 18 godina, minimalno srednja stručna sprema, zdravstvena sposobnost, znanje engleskoga jezika,<br />
obavljeno stručno osposobljavanje i položen ispit za kontrolora zračnog prometa. Ovisno o vrsti posla<br />
kojim se bave, trebaju imati i odgovarajuća ovlaštenja i posebne ovlasti.<br />
Početno osposobljavanje na radnom mjestu traje od 8 tjedana do najviše 12 mjeseci.<br />
Na Fakultetu prometnih znanosti, na studiju aeronautike, postoji smjer kontrolor zračnog prometa. To je<br />
preddiplomski studij od 6 semestara kojim su obuhvaćeni sadržaji potrebni za stjecanje dozvole.<br />
Opis poslova<br />
Posao kontrolora zračnog prometa sastoji se od davanja informacija o kretanju zrakoplova radi sprečavanja<br />
sudara zrakoplova u zraku i na manevarskim površinama aerodroma, te radi sigurnog, redovitog i nesmetanog<br />
odvijanja zračnog prometa.<br />
Kontrolori zračnog prometa utvrđuju prometnu situaciju na temelju planova leta, radarskih podataka, te<br />
izvještaja pilota zrakoplova o poziciji i razinama na kojima zrakoplovi lete. Oni izdaju odobrenja i upute za<br />
polijetanje, prosljeđuju informacije o prometu pilotima zrakoplova, te koordiniraju odobrenja s drugim ovlaštenim<br />
kontrolama zračnog prometa. Prosljeđivanje značajnih informacija za sigurnost zračnog prometa<br />
obavlja se preko radioveze.<br />
Prilikom opasnosti od nesreća u zračnom prometu kontrolori zračnog prometa objavljuju uzbunu, te pomažu<br />
ovlaštenim tijelima u pokretanju potrage i spašavanja zrakoplova.<br />
U opisu posla im je: prikupljanje, obrada, ažuriranje baze podataka i objavljivanje informacija potrebnih za sigurno,<br />
redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, prihvaćanje, provjera i prosljeđivanje planova leta,<br />
preduzletno informiranje pilota zrakoplova, te izrada i objavljivanje zrakoplovnih karata.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
151
K<br />
Popis zanimanja<br />
152<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao kontrolora leta je vrlo zahtjevan i stresan. Od velike važnosti za obavljanje posla je sposobnost koncentracije<br />
i <strong>usmjeravanja</strong> pažnje na detalje. Zahtijeva se dobro pamćenje informacija, jasno izražavanje, brzo<br />
i ispravno donošenje odluka i rješavanje problema u izvanrednim situacijama, sposobnost koncentracije i<br />
rada uz buku, te istodobno usmjeravanje pažnje na više stvari. Nužni su dobar vid i sluh. Potrebne su dobre<br />
opće intelektualne sposobnosti, prostorno predočavanje, logičko zaključivanje i razvijene matematičke<br />
sposobnosti. Opće zdravstveno stanje kontrolora zračnog prometa mora biti besprijekorno, te se redovito<br />
provjerava.<br />
Prijeko je potrebno dobro poznavati zakonitosti i procedure u zračnom prometu, te znanje fizike, matematike<br />
i tehničkih predmeta.<br />
Uvjeti rada<br />
Kontrolori zračnog prometa imaju unaprijed određeno i fiksno radno vrijeme. Svi kontrolori rade u smjenama<br />
i timski. Uglavnom na svakom radaru rade po dva kontrolora. Zbog umora, pada koncentracije i visoke razine<br />
stresa koji mogu smanjiti točnost i brzinu reakcije, kontrolori se izmjenjuju svaka tri sata. Broj kontrolora u<br />
smjeni povećava se ako se povećava gustoća prometa pa tada radi i više od dva kontrolora u smjeni, a prema<br />
potrebi rade i prekovremeno. Ovaj posao nosi veliku odgovornost, jer o njemu ovisi sigurnost putnika, pilota<br />
i posade zrakoplova. Kontrolori zračnog prometa moraju udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima, a<br />
što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenoj sposobnosti koja je uvjet za dobivanje dozvole za obavljanje<br />
posla. Valjanost svjedodžbe iznosi 24 mjeseca za osobe koje nisu navršile četrdeset, odnosno 12 mjeseci za<br />
osobe s navršenih četrdeset godina.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prometni dispečeri<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Uglavnom se zapošljavaju u zračnim lukama i centrima područne kontrole zračnog prometa. Napredovanje<br />
u poslu temelji se na godinama radnog iskustva, te provjerama znanja i sposobnosti. Najviši rang koji se<br />
može postići je instruktor kontrolora letenja.<br />
Koreograf<br />
Kratak opis<br />
Koreograf stvara i kreira originalne plesove ili daje novi izričaj tradicionalnim plesovima. Kreiranim plesovima<br />
nastoji zorno prikazati neku misao, raspoloženje, temu ili priču. Razlikujemo baletne koreografe, koreografe<br />
suvremenoga plesa i koreografe folklornih predstava.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj ne postoje škole za zanimanje koreografa. Za ovo se zanimanje možete školovati u inozemstvu<br />
na plesnim akademijama koje imaju poseban odsjek za koreografiju. Ovim se zanimanjem najčešće ne možete<br />
baviti ako niste upoznali različite plesne tehnike i umijeća pa je stoga potrebno temeljno plesno obrazovanje<br />
koje se može steći u osnovnim i srednjim plesnim školama za klasični balet i suvremeni ples. Uvjet<br />
za upis u srednju plesnu školu je završena osnovna plesna škola i položen razredbeni ispit (provjera tjelesnih<br />
sposobnosti, ritma i osjećaja za ples). Bez završene osnovne plesne škole moguće se upisati u srednju samo<br />
ako pokažete izniman talent na razredbenom postupku.<br />
Plesno obrazovanje moguće je nastaviti na plesnim akademijama u inozemstvu. Za koreografe folklornih<br />
predstava potrebno se plesno iskustvo stječe plesanjem u folklornim ansamblima.
Opis poslova<br />
Koreografi osmišljavaju koreografiju, odabiru glazbu za plesnu predstavu i kostime za plesače, organiziraju<br />
plesne probe, određuju imidž plesne predstave, osmišljavaju materijal oglašavanja i sudjeluju u oblikovanju<br />
rasvjete. Koreografi mogu sami osmisliti scenarij za plesnu predstavu ili kao scenarij upotrijebiti neko<br />
književno djelo, pjesmu ili dramu. Moguće je kreirati i plesnu predstavu bez konkretnog sadržaja. Nakon<br />
odabira postojećeg ili smišljanja vlastitog scenarija koreograf kreira pokrete kojima će izraziti radnju i poruku<br />
scenarija. Koreograf može koristiti već postojeću plesnu postavu nekog kazališta ili plesnog studija ili može<br />
provesti audiciju i odabrati plesače. Nakon što je koreograf kreirao plesne pokrete i odabrao plesače, organizira<br />
probe s njima u plesnoj dvorani. Tijekom probi koreograf prenosi upute plesačima i uči ih pojedinim<br />
pokretima koje je osmislio. Plesače prvo uči pojedinim sekvencijama pokreta, a onda s njima uvježbava spajanje<br />
sekvencija u plesnu cjelinu. Nakon što plesači nauče sve pokrete, koreografi osmišljavaju koreografske<br />
prijelaze i dramaturške dijelove predstave. Zatim se koreografija dopunjava i uvježbava u cijelosti. Sljedeći<br />
korak je smještanje plesača na scenu kako bi se adaptirali na novi prostor. Koreograf im pritom pomaže da<br />
uvježbaju koreografiju.<br />
Koreograf osmišljava kostime, glazbu, scenografiju i rasvjetu za predstavu. Moguć je odabir postojeće glazbe,<br />
ali koreograf može dogovoriti sa skladateljem da mu napiše originalnu glazbu. Surađuje s kostimografom<br />
u osmišljavanju kostima za plesače. Sa scenografom dogovara izgled scene, a s majstorom rasvjete sudjeluje<br />
u oblikovanju rasvjete.<br />
Nakon što su se plesači adaptirali na scenu, koreograf organizira tehničke probe kada provjerava rasvjetu,<br />
scenografiju i ozvučenje, te dogovara izmjene ako je potrebno. Slijede generalne plesne probe na kojima se<br />
pleše u kostimima. Na generalnim probama koreograf provjerava cjelokupni umjetnički dojam koreografije.<br />
Ovime završava posao koreografa te slijedi javno održavanje predstave.<br />
Uz sve navedene zadaće, koreograf predstavu prilagođava financijskim sredstvima kojima raspolaže. Izrađuje<br />
financijski predračun za predstavu, te ga dostavlja na odobrenje osobi/ustanovi koja ju financira.<br />
Postoje određene razlike između baletnih i folklornih koreografa, s jedne strane, i koreografa suvremenoga<br />
plesa, s druge strane. Baletni koreograf i koreograf folklora koriste se strogo određenim kretnjama te ih kombiniraju<br />
na nov način. Koreograf suvremenoga plesa smišlja originalne kretnje koje nisu ograničene u ideji.<br />
Zato koreograf suvremenoga plesa ima veću slobodu i mogućnost kreativnosti u radu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da biste bili uspješan koreograf, morate poznavati različite plesne tehnike, glazbene oblike i stilove, kazališnu<br />
dramaturgiju, te imati osnovno znanje o kazališnoj rasvjeti. Morate poznavati anatomiju ljudskoga tijela da<br />
biste znali koji su plesni pokreti izvedivi. Poželjno je da ste u dobroj tjelesnoj kondiciji jer plesačima morate<br />
zorno pokazati korake odnosno kombinacije pokreta. Važno je da ste kreativni. Koreograf radi s ljudima,<br />
zato mora uživati u radu s njima te biti sposoban prihvatiti tuđe prijedloge za izmjenu ili poboljšanje dijelova<br />
koreografije. Potrebno je imati dobre organizacijske sposobnosti jer koreograf organizira rad plesača,<br />
kostimografa, scenografa, majstora rasvjete i brine se da sve aktivnosti budu obavljene u pravo vrijeme i do<br />
zadanoga roka.<br />
Uvjeti rada<br />
Koreografi rade u plesnim dvoranama, kazalištima, na koncertnim i otvorenim pozornicama te u prirodi.<br />
Ponekad koreografi putuju na festivale različitih odredišta. Radno vrijeme nije ograničeno već se određuje<br />
prema potrebi, ovisno o koreografu i zadanom roku. Obično se tijekom posljednjih vježbi i generalnih proba<br />
radi i puno dulje od uobičajenog 8-satnog radnog vremena. Postoji velika doza slobode u radu jer rad mora<br />
biti kreativan. Posao je fizički naporan.<br />
Srodna zanimanja<br />
Redatelj, plesač, scenarist, producent, glazbeni skladatelj<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
153
K<br />
Popis zanimanja<br />
154<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
U nas ne postoje ustanove koje u stalni radni odnos zapošljavaju koreografa. Radi se uglavnom na temelju<br />
ugovora o djelu koji se sklapa s kazalištem, plesnim studijem ili ansamblom i kada koreograf završi jednu<br />
predstavu, ponovno traži posao. Zato mogućnost zapošljavanja ovisi ponajprije o individualnom trudu, ali<br />
i o daljnjem usavršavanju. Zanimanje koreografa ima status slobodnog umjetnika pri Hrvatskoj zajednici<br />
slobodnih umjetnika.<br />
Kostimograf<br />
Kratak opis<br />
Kostimograf kreira, crta te nadgleda i sudjeluje u izradi kostima za potrebe scenske umjetnosti: kazalište, film<br />
i televiziju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Kostimografi se mogu školovati na studiju modnog dizajna pri Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.<br />
Studij kostimografije je sveučilišni diplomski studij koji mogu upisati studenti nakon završenog preddiplomskog<br />
studija modnog dizajna, studenti likovne akademije, te produkt dizajna i grafičkog dizajna na<br />
Arhitektonskom fakultetu. Neke privatne obrazovne ustanove također provode <strong>program</strong>e osposobljavanja<br />
za kostimografe, a uvjet uključivanja u takvu vrstu osposobljavanja je završena srednja škola. Ponekad posao<br />
kostimografa obavljaju osobe koje nemaju završeno formalno obrazovanje za kostimografa, ali imaju znanje<br />
i iskustvo u nekim drugim područjima srodnim kostimografiji (primjerice modnom dizajnu, kazalištu i sl.).<br />
Opis poslova<br />
Kostimograf kreira i crta kostime za televiziju i film te različite kazališne predstave: dramske, operne, baletne<br />
i lutkarske predstave te mjuzikle. Kako bi zorno prikazao neki lik i njegov karakter te razumio autorski izraz<br />
drugih stručnjaka koji sudjeluju u stvaranju umjetničkog djela (scenaristi, scenografi, snimatelji, glumci i dr.),<br />
kostimograf mora dobro proučiti dobiveni scenarij i svoje ideje o kostimima raspraviti sa cijelim timom.<br />
Također treba dobro proučiti stil i način odijevanja u određenom vremenskom razdoblju. Pri tome mora<br />
voditi računa i o najsitnijim detaljima i modnim dodacima koji karakteriziraju određeno razdoblje. Ponekad<br />
je potrebno samo izmijeniti neki postojeći kostim i prilagoditi ga novoj predstavi ili filmu. No, većinom se od<br />
kostimografa očekuju nove ideje i zamisli, pri čemu je potrebno puno kreativnosti i mašte. Ovisno o projektu<br />
na kojem radi, od kostimografa se ponekad očekuje procjena financijskih troškova kostima i upravljanje tim<br />
financijama. Kostimografi posjećuju različite sajmove, dućane i trgovine rabljene robe kako bi nabavili potrebne<br />
rekvizite za izradu kostima (torbice, kape, šešire, cipele, remene i sl.)<br />
Nakon što stvori ideju o kostimima, kostimograf izrađuje skice kostima različitim slikarskim tehnikama: akvarel,<br />
kolaž, olovka, grafika, tempera, ugljen i druge kombinirane tehnike. Odabire prikladan materijal za svaki<br />
kostim te sam ili uz pomoć krojača i drugih šivača izrađuje kostime po mjerama glumaca. Određena inženjerska<br />
znanja i poznavanje tekstilne tehnologije omogućuju mu da svoja stečena znanja uspješno primijeni u<br />
kreiranju tekstila i odjeće. Ako kostimograf radi u manjim timovima, od njega se očekuje i obavljanje nekih<br />
drugih aktivnosti vezanih uz organizaciju rada i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kostimograf bi prije svega trebao biti vrstan poznavatelj stilova i načina odijevanja u različitim vremenskim<br />
razdobljima i kulturama. Također je nužno poznavanje kazališne i filmske, odnosno televizijske produkcije.<br />
Budući da je područje rada kostimografa vrlo raznovrsno, poželjno je imati široki spektar znanja iz raznih<br />
drugih područja, kao što su povijest, sociologija, glazba, dramaturgija i psihologija. Izrada skica kostima zahtijeva<br />
poznavanje različitih slikarskih tehnika i vještina.<br />
Kostimograf bi trebao imati znanja o oblikovanju odjeće (od gornje odjeće do izrade donje konstrukcije i<br />
podstava), kvaliteti i strukturi materijala i tkanina, imati razvijene vještine krojenja i šivanja te dobru sposobnost<br />
uočavanja prostornih odnosa i tehničkih problema.
Kostimograf mora biti kreativan i imati smisao za lijepo. Usmjerenost na detalje je također vrlo bitna jer vrlo<br />
često samo jedan detalj (primjerice šal, kapa ili nakit) može istaknuti karakter nekog lika. Razvijene komunikacijske<br />
vještine i vještine suradnje vrlo su bitne za kostimografa, a i sposobnost samostalnog istraživanja i<br />
neovisnog rada.<br />
Također je važna strpljivost i sistematičnost u radu te mogućnost rada pod pritiskom jer vrlo često postoje<br />
vremenski rokovi koji se moraju poštovati. Važno je da su fleksibilni, sistematični i precizni, te da imaju odličan<br />
vid, sposobnost razlikovanja boja, te spretne ruke i prste.<br />
Uvjeti rada<br />
Kostimografi obično rade u dobro osvijetljenim prostorijama, pri odgovarajućim temperaturama. Mogu raditi<br />
u studiju, u uredu ili kod kuće. Idu na sastanke s timom s kojim rade i sudjeluju na probama u kazalištu<br />
ili na snimanju. Budući da je njihov posao gotovo uvijek vremenski unaprijed određen rokovima, vrlo često<br />
rade vikendima, blagdanima i praznicima. Ako rade kostimografiju za neki film, često idu na putovanje i dulje<br />
vrijeme izbivaju iz kuće.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s izrazitim poteškoćama vida i motorike te nemogućnošću razlikovanja boja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Modni dizajner, dizajner odjeće, dramski umjetnik, likovni umjetnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kostimografi se zapošljavaju u kazalištima i na televiziji. Ako ispunjavaju uvjete, mogu imati status samostalnih<br />
kulturnih umjetnika.<br />
Kovač<br />
Kratak opis<br />
Kovač se bavi strojnom i ručnom obradom metala. Različitim postupcima izrađuje uporabne i druge predmete<br />
od metala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer kovač potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Postupcima rezanja (odsijecanja), probijanja i kovačkog zavarivanja kovači izrađuju različite predmete od<br />
metala: dijelove strojeva, cijevi u metalurgiji, alate te različite ukrasne predmete od metala. Postoje dvije<br />
osnovne vrste kovanja: slobodno kovanje i kovanje u ukovnjima. Svaka od ovih vrsta ima pripadajuće strojeve<br />
za obradu. Prije odabira alata i ostalih strojeva za obradu metala, potrebno je proučiti tehnički crtež<br />
predmeta koji se treba iskovati ili izraditi tehnički crtež (ako kovač sam radi nacrt nekog predmeta). Zatim je<br />
potrebno pripremiti odgovarajući materijal, alate, naprave i uređaje za izradu elemenata opreme te ovisno o<br />
čvrstoći, tvrdoći i otpornosti materijala na koroziju, treba odrediti temperaturu kaljenja metala, tj. režim zagrijavanja<br />
i ohlađivanja otkivka. Nakon procesa pripreme, slijedi podešavanje kovačkih ognjišta i/ili industrij-<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
155
K<br />
Popis zanimanja<br />
156<br />
skih peći te se pristupa oblikovanju kovačkog predmeta. Metalni se predmeti na vrlo visokim temperaturama<br />
zagrijavaju i nakon toga oblikuju različitim alatima.<br />
Kovači u svom radu koriste kovačka kliješta, čekiće, škripce, ukovnje, plinske rezače i ručne brusilice te probijače.<br />
Služe se i raznim strojevima za mehanizirano kovanje (prešama i čekićima), strojevima za kovačko<br />
valjanje i drugim numerički upravljanim strojevima. U radu koriste metar, pomična mjerila i druga pomagala<br />
kojima kontroliraju izradu predmeta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnih znanja o poznavanju materijala, korištenju alata i strojeva za kovanje i obavljanje kovačkih radova,<br />
potrebno je imati i neke, za ovo zanimanje važne, tjelesne i psihičke osobine. Kovači bi trebali biti jače<br />
tjelesne građe, spretni i precizni, imati spretne prste i šake, a i usklađene pokrete obiju ruku. Dobar vid i sluh,<br />
kao i sposobnost prosuđivanja udaljenosti predmeta i visine temperature, vrlo su važne prilikom kovanja.<br />
Neki kovački poslovi zahtijevaju timski rad, dok su neki individualni.<br />
Osobe koje pate od bolesti mišića, zglobova i živaca, osobe slabijeg vida i oštećenog sluha ne mogu obavljati<br />
navedene poslove. Zapreke ovom zanimanju su također sve one bolesti koje onemogućavaju stalno stajanje<br />
i mogućnost koncentracije.<br />
Uvjeti rada<br />
Kovači rade u stojećem položaju, malo pognuti. U radu su izloženi jakoj buci, vibracijama i opasnostima od ozljeda.<br />
Izloženi su i vrlo visokim temperaturama kovačkih peći i užarenih predmeta. Zbog povećane mogućnosti<br />
ozljeda na radu (opekline, udarci i sl.), potrebno je pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i nositi zaštitnu<br />
odjeću. Teški uvjeti rada zahtijevaju veliki fizički i mentalni napor. Stoga na nekim radnim mjestima (primjerice u<br />
kovačnicama željezara na mehaniziranom strojnom kovanju i prešanju) kovači imaju pravo na beneficirani radni<br />
staž (12 mjeseci rada vrednuje se kao 14 mjeseci). Kovači najčešće rade u smjenama. Posao kovača pripada u<br />
poslove s posebnim uvjetima rada, stoga je potrebno obavljati liječnički pregled svaka 24 mjeseca.<br />
Srodna zanimanja<br />
Ljevač, zavarivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Velike su mogućnosti zapošljavanja kovača jer je to zanimanje deficitarno na području Republike Hrvatske.<br />
Najčešće se zapošljavaju u privatnim kovačkim radionicama i u industrijskim postrojenjima koja se bave kovačkim<br />
radovima. Nakon položenog majstorskog ispita, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Kozmetičar<br />
Kratak opis<br />
Kozmetičar daje usluge uljepšavanja i njegovanja kože lica i tijela, oblikovanja tijela, te korektivnog i dekorativnog<br />
šminkanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer kozmetičar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.
Obrazovanje kozmetičara provodi se i u nekim drugim četverogodišnjim srednjim školama (primjerice prirodoslovnim<br />
školama).<br />
Opis poslova<br />
Kozmetičar pomaže ljudima u njezi kože lica i tijela, ali i pri oblikovanju tijela kako bi sačuvali lijep i zdrav izgled.<br />
Poslovi koje obavlja kozmetičar ovise o vrsti tretmana. Osim čišćenja kože lica i tijela, radi i na uklanjanju<br />
odnosno smanjivanju bora, strija i suvišnih dlačica (korekcija obrva i trepavica, depilacija). Kozmetičari daju i<br />
usluge masaže lica i tijela, njegu i piling kože, aromaterapiju i dr.<br />
U svom radu koriste različite postupke i aparate kako bi pomogli ljudima u rješavanju problema prekomjerne<br />
mase, celulita i slabije cirkulacije.<br />
Kozmetičar također obavlja manikiranje i pedikiranje. Manikiranjem njeguje kožu šake, te prste i nokte na<br />
rukama, a pedikiranjem njeguje kožu stopala i prstiju na nogama, te nokte na nogama.<br />
Sve češće obavlja i dekorativno i korektivno šminkanje. Ovisno o kakvoj se prigodi radi, te željama osobe,<br />
kozmetičar nastoji istaknuti lijepe crte lica ili eventualno ispraviti nedostatke i vizualno promijeniti crte lica<br />
kako bi osoba izgledala što ljepše.<br />
Također, kozmetičar savjetuje klijente kakve kozmetičke preparate koristiti i kako njima njegovati lice i tijelo,<br />
te upozorava na važnost zdrave prehrane.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kozmetičar mora imati temeljna znanja iz dermatologije i anatomije. Na temelju prepoznavanja problema,<br />
mora biti sposoban planirati kozmetičku njegu prilagođenu svakom klijentu. Također, treba znati, na jednostavan<br />
i razumljiv način, objasniti klijentu različite postupke njege i njihove učinke na kožu i zdravlje općenito. Sukladno<br />
tome mora poznavati sastav različitih kozmetičkih preparata kako bi ih mogao adekvatno primjenjivati.<br />
Kozmetičar koji se bavi šminkanjem treba biti kreativan i imati smisao za estetiku, te biti vješt u uočavanju<br />
onih crta lica koje šminkom treba prekriti odnosno istaknuti. Mora biti strpljiv i pažljiv prema klijentima, te<br />
znati uskladiti želje klijenata s realnim mogućnostima.<br />
Mora imati dobar vid i sposobnost razlikovanja boja i nijansi, spretne ruke za precizan rad i sposobnost razlikovanja<br />
dodirom. Također, treba znati organizirati posao te ljubazno i profesionalno komunicirati s klijentima.<br />
Uvjeti rada<br />
Kozmetičar radi u čistim i zatvorenim prostorijama, pri normalnoj temperaturi. Dio postupaka provodi pri<br />
umjetnom svjetlu i pod lupom, zbog čega mu je jako opterećen vid.<br />
Posao kozmetičara je fizički vrlo naporan jer se uglavnom obavlja u pognutom položaju.<br />
Kozmetičar radi individualno sa svakim klijentom i pri tome se mora pridržavati propisa o higijenskoj zaštiti<br />
pa koristi zaštitne rukavice (često su to „tekuće rukavice“ jer se njima ne oslabljuje osjet dodira) i maske za lice.<br />
Radi u smjenama ili dvokratno, a tempo rada je pojačan u poslijepodnevnim satima i subotom.<br />
Posao kozmetičara ne mogu obavljati osobe s problemima vida, osobe s bolestima koštano–mišićnog sustava,<br />
te različitim kožnim bolestima i alergijskim reakcijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Medicinski kozmetičar, frizer, pediker, šminker<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kozmetičari se mogu zaposliti u kozmetičkim salonima, trgovinama kozmetičkih preparata, kao profesionalni<br />
šminkeri na televiziji, u kazalištu i sl. Ako polože majstorski ispit pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, mogu<br />
otvoriti vlastiti obrt.<br />
Ostale informacije<br />
Školovanje za zvanje medicinskog kozmetičara provodi se četverogodišnjim <strong>program</strong>om pri Zdravstvenom<br />
učilištu u Zagrebu.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
157
K<br />
Popis zanimanja<br />
158<br />
Kožar<br />
Kratak opis<br />
Kožar se bavi izradom poluproizvoda od kože i finalno obrađene kože.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Trenutačno nije moguće obrazovanje u toj struci u Republici Hrvatskoj. Osposobljavanje za zanimanje kožara<br />
provodi se na radnom mjestu.<br />
Opis poslova<br />
Zanimanje kožara je vrlo raznoliko i obuhvaća brojne poslove i radne zadaće. Kožar poznaje karakteristike i<br />
upotrebljivost različitih vrsta sirovih životinjskih koža, poluproizvoda od kože i finalno obrađene kože, te ih<br />
može samostalno preuzimati, konzervirati i ocjenjivati njihovu kvalitetu prije proizvodnog procesa, tijekom<br />
i nakon završetka procesa.<br />
U industriji samostalno izvodi pojedine radove i faze tehnološkog postupka, kao što su ispiranje, luženje,<br />
štavljenje, operacije mehaničke obrade, bojenje, nanošenje premaza i dr. U obrtničkoj radionici organizira i<br />
vodi cijeli tehnološki postupak obrade i proizvodnje kože.<br />
Kožar nadzire pojedine proizvodne faze. Razvrstava poluproizvode ili klasira finalno obrađenu kožu.<br />
Pri radu upotrebljava kožarske noževe, kliješta, specijalne kožarske strojeve za skidanje ostatka mesa s kože,<br />
strojeve za kalanje, cijepanje i glačanje kože. Služi se i kemijskim sredstvima, kao što su biljna i sintetička<br />
štavila i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za razumijevanje i pravilno izvođenje tehnoloških postupaka kožar mora poznavati kožarsku kemijsku tehnologiju,<br />
te glavne skupine kožarskih kemikalija. Treba znati njihovu namjenu, uporabu i svojstva. U radu se<br />
treba pridržavati radnih uputa i propisa o sigurnosti.<br />
Kožar treba imati dobro opće zdravstveno stanje, dobar vid, sposobnost prepoznavanja boja, a poželjna je i<br />
spretnost ruku i prstiju.<br />
Uvjeti rada<br />
Kožar većinu posla obavlja u zatvorenim prostorijama, gdje može biti izložen neugodnom mirisu i parama,<br />
propuhu, vlazi i prašini.<br />
Posao uglavnom obavlja stojeći, a često se mora sagibati i dizati terete. Kontraindikacije za bavljenje ovim<br />
zanimanjem su bolesti koštano–mišićnog sustava, osobito kralješnice, teža oštećenja vida i neprepoznavanje<br />
boja, te sklonost alergijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Krznar, obućar, galanterist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kožari se mogu zaposliti u radionicama za obradu kože i u kožarskoj industriji.
Kriminalistički inspektor<br />
Alternativni naziv: Kriminalist<br />
Kratak opis<br />
Kriminalistički inspektor obavlja zahtjevne zadaće pri sprečavanju, otkrivanju i istraživanju kaznenih djela te<br />
pri otkrivanju počinitelja. Sudjeluje u planiranju i izvođenju kriminalističkih akcija i drugih operativnih zadaća.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Nakon završene srednje četverogodišnje škole potrebno je završiti stručni studij koji traje 5 godina pri Visokoj<br />
policijskoj školi unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Preddiplomski studij traje 3 godine i njegovim<br />
završetkom stječe se naziv prvostupnik kriminalistike. Diplomski studij traje još 2 godine i stječe se titula<br />
magistar struke-kriminalist.<br />
Za posao s područja gospodarsko-financijskog kriminala potrebno je završiti Ekonomski fakultet.<br />
Opis poslova<br />
Pri obavljanju zadaća kriminalistički inspektor koristi posebnu opremu i posebna zaštitna sredstva (džepna<br />
maska za disanje, zaštitne rukavice i dr.). Kao ovlaštena službena osoba nosi sa sobom službenu iskaznicu,<br />
oružje i streljivo, sredstva za uhićenje (prisilna sredstva) i sredstva za vezu.<br />
Zadaće se obavljaju pretežito na terenu, stoga kriminalistički inspektor često koristi vozila s ugrađenom dodatnom<br />
opremom i specijalna tehnička sredstva (naprave za noćno motrenje, naprave za videonadzor itd.).<br />
Posao se obavlja na području općeg kriminaliteta (imovinski prekršaji, krvni delikti, maloljetnička delikvencija<br />
itd.), organiziranog kriminaliteta (narkotici, organizirana kriminalna udruživanja, protuteroristička djelatnost),<br />
na području posebnih zadaća (tajno motrenje, tajno djelovanje, specijalna tehnika) i gospodarskog<br />
kriminaliteta (vanjska trgovina, industrija i robni promet, poslovno-financijski kriminal).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Specijalističko osposobljavanje obuhvaća suvremeno poimanje kriminaliteta i sigurnosti pojedinca, pravnih<br />
subjekata i države; razumijevanje etiologije, predviđanje, usvajanje temeljnih načela otkrivanja i dokazivanja<br />
različitih oblika kriminaliteta; poznavanje različitih suvremenih oblika prevencije i suzbijanja kriminaliteta i<br />
drugih oblika ugrožavanja sigurnosti.<br />
Za uspjeh u ovom poslu osobito je važna razvijena vještina komunikacije. Njima su potrebne informacije do<br />
kojih dolaze u razgovoru s različitim ljudima u raznim situacijama. Stoga se moraju znati izražavati jasno, ali<br />
i vješto, kako bi privoljeli osobu da im pomogne informacijom. Posebno je važno da su uporni i strpljivi u<br />
prikupljanju podataka.<br />
Kriminalisti moraju dobro poznavati zakone i propise i raditi isključivo u skladu s njima.<br />
Uvjeti rada<br />
Kriminalistički inspektori svoje zadaće obavljaju uglavnom na terenu, zbog čega su izloženi vremenskim i<br />
drugim štetnim utjecajima.<br />
Kao ovlaštene službene osobe dužni su obavljati posao u posebnim uvjetima (rad nedjeljom i praznikom,<br />
rad u smjenama, noćni rad, prekovremeni rad izvan punog radnog vremena, dežurstvo kao redoviti oblik<br />
rada, dežurstvo koje se određuje iznimno – kad je to potrebno iz sigurnosnih razloga, spremnost na rad na<br />
određenom mjestu ili kod kuće).<br />
Srodna zanimanja<br />
Detektiv, policijski inspektor<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kriminalisti se najčešće zapošljavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
159
K<br />
Popis zanimanja<br />
160<br />
Krojač<br />
Kratak opis<br />
Krojač, prema prethodno kreiranom modelu, izrađuje odjeću i druge tekstilne proizvode od tkanina, pletiva<br />
ili vlaknastog materijala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer krojač potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Krojač se bavi izradom svih vrsta muških, ženskih i dječjih odjevnih predmeta. Njegov se posao sastoji od izrade<br />
kroja prema zadanim mjerama i modelu, odabira materijala, rezanja materijala prema šabloni, sortiranja i pripremanja<br />
skrojenih dijelova, sastavljanja skrojenih dijelova u konačni proizvod pomoću stroja za šivanje, stroja<br />
za porubljivanje i stroja za izradu rupica. Završne su faze prišivanje dugmadi, te strojno ili ručno glačanje.<br />
Krojači mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili obrtničkim radionicama. U obrtničkoj radionici krojač<br />
samostalno obavlja sve navedene poslove, te izrađuje odjeću prema željama i u skladu s mjerama naručitelja.<br />
Pri uzimanju mjere mora uočiti izvjesne fizičke nedostatke naručitelja kako bi kroj što bolje prilagodio i kako<br />
bi se sakrili eventualni nedostaci. Krojač u obrtničkoj radionici vrlo često savjetuje naručitelje o krojevima što<br />
bi im dobro stajali, te ih upozorava koje krojeve trebaju izbjegavati. Nakon uzimanja mjere naručitelj dolazi<br />
kod krojača na jednu ili nekoliko proba prije konačnog dovršenja predmeta, a krojač prema potrebi popravlja<br />
ili preinačuje sašivenu odjeću. U industriji je posao najčešće organiziran tako da se djelatnici specijaliziraju za<br />
pojedinu radnu operaciju ili skupinu radnih operacija.<br />
U obrtničkoj krojačkoj radionici ima puno ručnog rada, dok u industriji prevladava rad na strojevima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Krojač treba imati dobar vid, dobru okulomotornu koordinaciju, sposobnost prostornog predočavanja, dobru<br />
ručnu spretnost i spretnost prstiju. Treba dobro prepoznavati boje i njihove nijanse. Krojač mora ovladati<br />
radom s alatima, napravama i strojevima koje upotrebljava, a jednako tako mora savladati i ručno šivanje.<br />
Od stručnih znanja potrebno je poznavanje konfekcijske tehnologije, raznih vrsta osnovnog tekstilnog (tkanine,<br />
pletiva, vlaknasti materijal) i pomoćnog materijala (ulošci, konci itd.) te izračun njegova utroška.<br />
Krojač mora znati uzimati mjere, nacrtati kroj, izraditi krojne dijelove te krojiti i šivati na različitim šivaćim<br />
strojevima. Razvojem tehnologije pojavila su se suvremena sredstva rada u svim tehnološkim fazama izrade<br />
odjeće, stoga je potrebno poznavanje i novih tehnologija rada u procesu krojenja.<br />
Uvjeti rada<br />
Krojač radi u zatvorenim prostorijama uz prirodnu ili umjetnu rasvjetu. Pojedine faze rada obavlja isključivo<br />
stojeći, dok je strojno šivanje samo u sjedećem položaju. Zbog prisilnog položaja u kojem krojač radi, njegov<br />
je posao fizički naporan. Pri radu je izložen buci strojeva i tekstilnoj prašini.<br />
Kontraindikacije za bavljenje ovim zanimanjem su bolesti koštano–mišićnog sustava, osobito kralježnice,<br />
teža oštećenja vida i neprepoznavanje boja, te alergije na određeni materijal i prašinu.
Srodna zanimanja<br />
Krznar, šivač, galanterist, tekstilni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Krojači se zapošljavaju u odjevnoj industriji, tekstilnoj industriji i kod obrtnika. Ako polože majstorski ispit,<br />
mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Krovopokrivač<br />
Kratak opis<br />
Krovopokrivači obavljaju poslove polaganja predviđenog pokrova krova, kako bi građevinu zaštitili od nepovoljnih<br />
vremenskih utjecaja - kiše, snijega, vjetra i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer krovopokrivač potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Krovopokrivački radovi obuhvaćaju sve radove pokrivanja krovne konstrukcije neke građevine. Krovovi se<br />
mogu pokrivati različitim materijalom: crijep, cinčane ploče, drvo, šindra, ljepenka, betonski crijep, lim, kamen,<br />
salonit, eternit, staklo i sl. Krovopokrivači također izvode sve vrste izolacije na građevinama (buka, vlaga,<br />
toplina). Ugrađuju naprave za odvodnju površinskih voda, postavljaju podloge na vanjskim zidovima,<br />
gromobranske uređaje te izrađuju ravne krovove. Krovopokrivači ugrađuju i različite druge elemente na krovove:<br />
snjegobrane, krovne prozore, svjetlarnike, sunčane kolektore i sl. Osim izvođenja krovopokrivačkih radova<br />
na novim građevinama, krovopokrivači mogu restaurirati krovišta na povijesnim ili kulturnim spomenicima.<br />
Krovopokrivački radovi započinju čitanjem građevinskih nacrta i projektne dokumentacije te mjerenjem površine<br />
krova, temeljem čega određuju potrebnu količinu materijala za njegovo pokrivanje. Nakon što označe<br />
materijal za polaganje, uporabom različitih alata (čekić, strojevi za rezanje, bušenje, taljenje, zavarivanje, kuhala<br />
za smole i dr.) i materijala (čavli, kuke, metalna žica, žbuka, gips, pijesak, bitumen i dr.) postavljaju pokrov.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Krovopokrivači moraju vladati osnovnim vještinama obrade drva, kamena i metala. Budući da postavljaju krovove<br />
na već gotove potkonstrukcije, dužni su provjeriti njezinu ispravnost. Zbog toga moraju dobro poznavati<br />
građevnu konstrukciju - izgradnju zidova i stupova, sustave za odvodnju voda, konstruktivne i nekonstruktivne<br />
elemente građevine i dr. Pravilno postavljanje pokrova podrazumijeva poznavanje minimalnog nagiba krova,<br />
maksimalni razmak između letvi, štafla, nagib krova i zemljopisno-klimatski smještaj objekta. S obzirom na poslove<br />
mjerenja površine pokrova i procjenjivanja potrebne količine materijala za pokrivanje krova, potrebne su<br />
matematičke i računske osnove, a i osnove tehničkog crtanja i čitanja projektne dokumentacije.<br />
Opće zdravlje, izdržljivost i spretnost ruku i prstiju, te opća tjelesna spretnost i gipkost, važne su u radu krovopokrivača.<br />
Osobe koje imaju poteškoće s vidom i sluhom, bolesti kralježnice, ruku i nogu ili dišne probleme,<br />
ne mogu obavljati ovo zanimanje. Strah od visine i neke druge bolesti sa simptomima nesvjestice (psihičke<br />
bolesti, epilepsija i sl.), onemogućavaju bavljenje ovim poslom.<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
161
K<br />
Popis zanimanja<br />
162<br />
Uvjeti rada<br />
Krovopokrivači rade na otvorenom, izloženi suncu, kiši, vjetru i ostalim vremenskim nepogodama. Rad obavljaju<br />
isključivo na visini. Većinom kleče, čuče i pužu na kosim površinama te rade u svim položajima tijela<br />
služeći se čvrstim i pokretnim skelama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Izolater, zidar, građevinski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mogu se zaposliti u građevinskim poduzećima ili specijaliziranim privatnim krovopokrivačkim obrtima. Ako<br />
imaju položen majstorski ispit za krovopokrivača, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Krupje<br />
Kratak opis<br />
Krupje radi u kockarnici ili automat-klubu, gdje se na temelju dobivene koncesije priređuju posebne igre na sreću.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Krupje mora imati završenu srednju školu bilo kojeg usmjerenja, a posebna znanja i vještine za obavljanje<br />
ovog posla stječe na radnom mjestu.<br />
Opis poslova<br />
Krupje u kockarnici vodi igru, obično rulet. Prije početka igre prima uloge odnosno prijave igrača. Slijedi<br />
izvođenje igre: krupje vrti rulet, miješa i dijeli igraće karte, baca kocke i sl. Kad je ishod igre poznat, objavljuje<br />
rezultate, isplaćuje dobitke pobjednicima i prikuplja plaćanja od poraženih. Tijekom igre nadzire igrače i<br />
suradnike. Upozorava na nekorektno ponašanje, nepoštovanje pravila, primjerice na nedopuštenu izmjenu<br />
informacija među igračima. Ako ima nepravilnosti ili grešaka u igri, igru poništava i ponavlja je. Obavlja i<br />
komisijsko pražnjenje igraćih automata i brojanje igraćih žetona. Krupje sudjeluje u obračunu prometa i održavanju<br />
reda u prostorijama kockarnice. Gostima daje informacije, te im pojašnjava pravila igre.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za zanimanje krupjea, osim općeg obrazovanja i poznavanja barem jednoga stranog jezika, potrebno je završiti<br />
tečaj sigurnosti na radu i proći osposobljavanje za izvođenje posebnih igara na sreću.<br />
Krupje mora imati stručna znanja o svim igrama u kockarnici, njihovim pravilima, tehnikama izvođenja, materijalu<br />
za igru itd.<br />
Za samostalan rad mora imati godinu dana radnog iskustva, a dodatno se obrazovanje i osposobljavanje<br />
nastavlja i kasnije tijekom rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Krupje obavlja svoj posao u zatvorenoj i uređenoj radnoj prostoriji. Radi pri umjetnoj rasvjeti, izložen je lošem<br />
zraku, dimu, velikom broju gostiju itd. Radi većinom u stojećem položaju, za igraćim stolom. Rad s igraćim<br />
materijalom zahtijeva prigibanje, rukovanje i rad prstima.<br />
Krupje radi u smjenama, jer su igraći stolovi većinom otvoreni od kasnih večernjih do ranih jutarnjih sati<br />
sljedećeg dana.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inspektor igara na igraćim stolovima<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Krupjei se zapošljavaju u kockarnicama i automat-klubovima.
Kućni majstor-domar<br />
Kratak opis<br />
Kućni majstor-domar obavlja različite poslove na održavanju različitih stambenih i poslovnih objekata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Da bi se obavljao posao kućnog majstora, potrebno je završiti srednju školu strojarske ili elektro-struke. U<br />
uvjetima za zapošljavanje često se spominje i dozvola za rad na sustavima centralnog grijanja koja se stječe<br />
dokvalifikacijom za zanimanje ložača centralnog grijanja u institucijama za obrazovanje odraslih. Zbog nedovoljnog<br />
broja radnih sati, posao kućnog majstora često obuhvaća i neke druge dodatne poslove, za čije je<br />
obavljanje potrebno zadovoljiti tražene uvjete (npr. ako osoba do popunjenja satnice radi kao vozač, potrebno<br />
je imati vozačku dozvolu za određenu kategoriju vozila i sl.).<br />
Opis poslova<br />
Kućni majstor vodi brigu o održavanju i čuvanju cjelokupne imovine i okoliša objekta u kojem je zaposlen. To<br />
su poslovi na održavanju električnih, vodovodnih, plinskih, toplinskih, sanitarnih i drugih instalacija. Obavlja<br />
nadzor nad ispravnošću uređaja, opreme i sredstava protupožarne zaštite. Vodi evidenciju o redovitom servisiranju<br />
plamenika i sustava centralnog grijanja te čišćenju dimnjaka. Sukladno Pravilniku o zaštiti od požara,<br />
brine o ispravnosti stabilnog sustava za gašenje požara te ispravnosti ukupne plinske instalacije objekta.<br />
Poduzima zaštitne mjere prilikom vremenskih i drugih nepogoda.<br />
Vodi dnevnik loženja ako u zgradi postoji sustav centralnog grijanja. Otklanja manje stolarske, bravarske,<br />
staklarske, elektrokvarove i dr. Održava inventar objekta (oglasne ploče, stolice, stolove i dr.). Dnevno kontrolira<br />
čišćenje prostorija i prostora oko objekta. Otvara i zatvara ulazna vrata i kontrolira ostale ulaze u zgrade.<br />
O većim kvarovima u objektu izvješćuje nadređene i organizira uklanjanje većih kvarova. Kontrolira održavanje<br />
sanitarnih čvorova, izvodi manje zidarske, vodoinstalaterske i soboslikarske poslove, nabavlja potreban<br />
alat i materijal te vodi knjigu potrošnje svih artikala potrebnih za održavanje objekata.<br />
Izrađuje jednostavan namještaj (vješalice, klupice, stalke i sl.) te vodi brigu i odgovoran je za priručnu radionicu.<br />
Također brine o sigurnosti zgrade i prostorija te vikendima obilazi zgrade/objekte. Uređuje okoliš zgrade/objekta<br />
(obrezivanje, košnja trave, skupljanje trave i lišća, čišćenje snijega). Ovisno o radnom mjestu, prema potrebi i<br />
dogovoru, može dodatno obavljati poslove vozača i/ili ložača. Dostavlja i otprema poštu i ostale pošiljke za potrebe<br />
institucije u kojoj radi te obavlja različite druge poslove po nalogu nadređenog. Posao se može registrirati<br />
i kao privatna djelatnost u kojoj kućni majstor daje sve usluge na održavanjima privatnih kućanstava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za poslove kućnog majstora, zbog potrebe obavljanja različitih poslova na radnom mjestu, potreban je širok<br />
raspon znanja i vještina. Stručna se znanja odnose na poznavanje izgradnje građevina, plinskih i vodovodnih<br />
instalacija, alata i strojeva koji se koriste u radu te svih ostalih poslova važnih za funkcioniranje i stabilnost<br />
zgrade/objekta. Kod kućnog su majstora važne dobre opće intelektualne i mehaničke sposobnosti, sposobnosti<br />
prostornog predočavanja te spretnost ruku i prstiju. Također je potrebna preciznost i pedantnost u radu<br />
te urednost. Zbog uvjeta rada, važno je imati zdrav lokomotorni sustav, dobar vid i sluh.<br />
Uvjeti rada<br />
Radi uglavnom u zatvorenom prostoru na poslovima održavanja zgrade i u radionici (ako postoji). Neki od<br />
poslova zahtijevaju i intervencije izvan zgrade (vanjski radovi, krov, okućnica i sl.). U radu je potrebno nositi<br />
zaštitnu odjeću i obuću. Posao zahtijeva kontrolu prostora izvan radnog vremena i vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kućnim majstorima su srodna sva zanimanja čija stručna znanja oni sami koriste u svom poslu (vodoinstalateri,<br />
plinoinstalateri, elektroinstalateri, vozači, ložači i sl.).<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
163
K<br />
Popis zanimanja<br />
164<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kućni se majstori mogu zapošljavati u državnim i javnim institucijama, a i svim stambenim i poslovnim objektima<br />
u kojima je potrebno održavati i nadgledati cjelokupnu infrastrukturu.<br />
Mogu obavljati i privatnu djelatnost (vlastiti obrt ili trgovačko društvo) u kojoj će davati sve usluge održavanja<br />
kućanstava.<br />
Kuhar<br />
Kratak opis<br />
Kuhar priprema sve vrste toplih i hladnih jela, sastavlja dnevne i tjedne jelovnike te priprema jela po narudžbi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer kuhar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Posao kuhara obuhvaća različite aktivnosti: naručivanje i preuzimanje namirnica, čišćenje, određivanje tehnologije<br />
pripremanja hrane, pripremanje namirnica i njihovu toplinsku obradu, podjelu hrane na pojedinačne<br />
obroke, te garniranje i dekoriranje.<br />
Kuhar priprema ili spravlja hladna i topla jela te kolače, prema dnevnim menijima ili jelovniku. Pri tome poštuje<br />
recepte i količinske normative o pojedinim namirnicama u obrocima. Kuhari također pripremaju jela po<br />
narudžbi, salate, dresinge, tople napitke i jela poznatih svjetskih kuhinja.<br />
Svoj posao kuhar obavlja poštujući visoke higijenske uvjete, stoga pomno pazi na higijenu i čistoću prostora<br />
i sredstava s kojima radi, te vodi brigu o skladištenju nepotrošenih namirnica. Nadalje, bilježi podatke za<br />
dnevni obračun upotrijebljenih namirnica, izdanih obroka te kontrolira zalihe hrane. Kuhari također brinu o<br />
održavanju strojeva i uređaja u kuhinji kako bi oni bili tehnički ispravni.<br />
Kuhar sudjeluje u pripremanju i sastavljanju jelovnika, dnevnih menija te izradi kalkulacija za određena jela<br />
i obroke.<br />
Da bi uspješno obavljao svoj posao, kuhar mora pratiti novosti u struci i primjenjivati ih. Kada u poslu stekne<br />
dovoljno iskustva, sudjeluje u edukaciji novih zaposlenika.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja i rada kuhar uči i usavršava tehnologiju pripremanja hrane i postupanja s namirnicama i<br />
kuhanom hranom, usvaja i primjenjuje znanja o količinskim normativima, <strong>program</strong>iranju i planiranju prehrane,<br />
te higijenskim i tehničkim propisima. Kuhar mora znati organizirati vlastiti posao i koristiti stručnu literaturu.<br />
Također, mora poznavati različite specifične jelovnike, npr. dijetalne, vegetarijanske i makrobiotičke, te različite<br />
nacionalne i tradicionalne kuhinje.<br />
Za kuharske poslove traže se tjelesno zdrave i spretne osobe. Osobito je važno da imaju zdrav koštano–mišićni<br />
i dišni sustav, zdravu kožu, uredan vid te razvijene osjete okusa i mirisa. Moraju biti skloni redu, čistoći,<br />
osobnoj higijeni, sustavnom radu te imati razvijen smisao za estetiku. Također, kuhari trebaju imati smisla<br />
za organizaciju posla i pravilan vremenski raspored. Važna je osobina kuhara kreativnost u spravljanju jela,<br />
korištenju različitih začina i dekoriranju gotovih obroka.
Kuhari moraju poznavati osnove francuskoga jezika u kulinarstvu jer se francusko nazivlje primjenjuje kao<br />
međunarodno.<br />
Uvjeti rada<br />
Kuhari rade u raznim ugostiteljskim objektima, a to podrazumijeva i dosta različite uvjete u kojima obavljaju<br />
svoj posao. Posao kuhara odvija se u uvjetima velikih temperaturnih promjena, na propuhu, visokim temperaturama,<br />
među jakim mirisima, u zapari i isparavanju, u vlazi i buci. Može biti opasan zbog upotrebe oštrih<br />
alata, vrućih predmeta i naprava pod pritiskom, te skliskih podova i slično.<br />
Radni ritam kuhara ovisi o vrsti ugostiteljskog objekta u kojem rade te o broju gostiju što može jako varirati<br />
tijekom radnog dana.<br />
Većina kuhara radi u smjenama, noću, sve dane u tjednu, vikendima i blagdanima.<br />
Kuhari, kao osobe koje rade s hranom, podliježu obveznom sanitarnom pregledu, čime se od moguće zaraze<br />
štite korisnici ugostiteljskih usluga, a i sami kuhari.<br />
Posao kuhara ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, alergijama i kožnim<br />
bolestima, bolestima koštano–mišićnog sustava, poremećajima osjeta mirisa i okusa, te težim poremećajima<br />
vida i nemogućnošću razlikovanja boja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pekar, slastičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kuhari se mogu zaposliti u različitim ugostiteljskim objektima, i to posebno tijekom turističke sezone u turistički<br />
razvijenijim područjima. Iskusni kuhari, koji uz to imaju položen majstorski ispit, traženi su, i uglavnom<br />
dobro plaćeni.<br />
Kuhari s položenim majstorskim ispitom mogu otvoriti vlastiti obrt, odnosno restoran ili gostionicu.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o polaganju majstorskog ispita pred komisijom mogu se pronaći na internet stranici<br />
Hrvatske obrtničke komore.<br />
Kustos<br />
Kratak opis<br />
Kustos se bavi prikupljanjem i istraživanjem značajnih kulturno i povijesno važnih predmeta, brine o očuvanju<br />
muzejskih zbirki i postavlja izložbe u muzejima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla kustosa potrebno je imati visoku stručnu spremu. Uobičajeno je da stručna sprema kustosa<br />
bude usklađena s vrstom muzeja u kojem radi. Postoje različite vrste muzeja, npr. umjetnički, arheološki, tehnički,<br />
prirodoslovni, povijesni, pomorski, etnografski i dr. Kustosi koji rade u muzejima za umjetnost, te povijesnim<br />
muzejima uglavnom su po zvanju povjesničari ili povjesničari umjetnosti. U arheološkim muzejima kustosi su<br />
arheolozi. Ovisno o vrsti muzeja, mogu biti i etnolozi, završiti neki od tehničkih ili prirodoslovnih smjerova visoke<br />
školske spreme i sl. Kustosi nakon godine dana rada u struci polažu stručni ispit. Mogu napredovati prema<br />
zanimanju višeg kustosa i muzejskog savjetnika. Da biste stekli zvanje kustosa, morate na stručnom ispitu<br />
pokazati da ste ovladali znanjima iz muzeologije, muzeografije i osnovama vođenja muzejske dokumentacije.<br />
Opis poslova<br />
Temeljni poslovi kojima se kustosi bave su prikupljanje i istraživanje predmeta od kulturnog i povijesnog<br />
značenja, te sastavljanje muzejskih zbirki. Radi prikupljanja predmeta što bi bili interesantni za vrstu muzeja<br />
u kojemu rade, kustosi često obilaze druge muzeje, galerije i privatne kolekcionare. Kustos procjenjuje vrijed-<br />
K<br />
Popis zanimanja<br />
165
K<br />
Popis zanimanja<br />
166<br />
nost predmeta, njegovu autentičnost, socijalnu i kulturnu vrijednost, te istražuje povijest predmeta. Da bi se<br />
prikupili podaci o povijesti, te socijalnoj i kulturnoj važnosti predmeta, kustos obavlja terenska istraživanja i<br />
savjetuje se s drugim stručnjacima.<br />
Kustos u suradnji s preparatorima i restauratorima brine o održavanju i očuvanju muzejskih zbirki. Zajedno<br />
dogovaraju detalje oko restauracije i preparatorskih postupaka. Restauracija podrazumijeva postupke rekonstruiranja<br />
i nadogradnje oštećenih dijelova predmeta. Preparatorski postupci su zaštita predmeta, premazivanje,<br />
te manji zahvati nadogradnje predmeta.<br />
Važna je zadaća kustosa i organiziranje izložbi. On je idejni tvorac izložbe, te izrađuje detaljni plan izložbe.<br />
Ako se plan usvoji, u neposrednoj suradnji s pojedinim stručnjacima dogovara detalje za postavljanje izložbe.<br />
U dogovoru s muzejskim pedagogom bira predmete prikladne za ciljanu publiku. Surađuje s likovnim<br />
urednikom koji priprema arhitektonski crtež izložbe, s muzejskim fotografima, preparatorima i dr. Kustos<br />
također izrađuje i popratni materijal izložbe, kao što su informativni listovi ili katalozi.<br />
Kustos često vodi dio muzejske dokumentacije. Iako najveći dio dokumentacije vodi muzejski dokumentarist,<br />
kustos obavlja katalogiziranje muzejske građe. Katalogiziranje je trajni postupak vrednovanja muzejskog<br />
predmeta, njegove obrade i bilježenje podataka o predmetu. Muzejski dokumentarist i kustos često surađuju<br />
pri vođenju muzejske dokumentacije.<br />
Posao kustosa često obuhvaća i rad s posjetiteljima muzeja. On je najčešće i vodič kroz izložbe. Davanje informacija<br />
o muzejskoj zbirci i muzeju jedna je od uobičajenih zadaća kustosa. Kustos surađuje s medijima radi<br />
predstavljanja izložbi i rada muzeja široj javnosti.<br />
Osim sa stručnjacima drugih zanimanja, kustosi različitih muzeja surađuju međusobno radi razmjene, posudbe<br />
i otkupa predmeta, a i izmjene radnih iskustava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kustos mora imati interes za povijest jer muzejski predmeti imaju povijesno i kulturno značenje. Bitno je da<br />
razumije važnost proučavanja i čuvanja kulturne baštine, te da ima svestranu opću naobrazbu. Poznavanje<br />
stranih jezika potrebno mu je zbog rada s posjetiteljima-turistima.<br />
Predstavljanje izložbi i zbirki u medijima, rad s posjetiteljima i sastavljanje informativnog materijala za izložbe<br />
ne može uspješno obavljati ako nema razvijene pismene i usmene komunikacijske vještine. Mora se znati<br />
služiti računalom kako bi mogao pretraživati i dopunjavati baze podataka o muzejskim predmetima, izrađivati<br />
informativne listove, kataloge za izložbu i sl. Zbog stalne suradnje s drugim muzejskim stručnjacima,<br />
poželjno je da ima razvijenu sklonost timskom radu.<br />
Preciznost i smisao za detalje bitne su osobine za prikupljanje detaljnih podataka o muzejskim predmetima<br />
i praćenje stanja muzejske zbirke. Poželjna osobina kustosa je i kreativnost, kako bi bio uspješan u osmišljavanju<br />
i postavljanju izložbi.<br />
Uvjeti rada<br />
Kustosi veći dio vremena rade u prostorijama muzeja, a dio poslova obavljaju i izvan njega, postavljajući<br />
izložbe na otvorenom, obavljajući terenska istraživanja, prikupljajući predmete i sl. Uobičajeno radno vrijeme<br />
kustosa je 40 sati tjedno. Povremeno, primjerice tijekom postavljanja većih izložbi, radi se i duže od osam<br />
sati dnevno.<br />
Srodna zanimanja<br />
Arhivist, bibliotekar, dokumentarist, povjesničar, povjesničar umjetnosti, arheolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kustosi se mogu zaposliti u muzejima i umjetničkim galerijama.
Laborant<br />
Kratak opis<br />
Laborant obavlja poslove uzimanja, pripremanja i dopreme uzorka u laboratorij, provodi analize, te pomaže<br />
tehničarima i inženjerima u realizaciji njihovih radnih zadataka.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Školovanje za zvanje laboranta traje tri godine, a provodi se u obrtničkim kemijskim školama. Za obavljanje<br />
ovog posla važno je neprestano se usavršavati jer se u laboratorijima tehnologija stalno mijenja i modernizira.<br />
Opis poslova<br />
Laborant radi s kemijskim supstancijama u laboratoriju prema uputama nadređenih rukovoditelja. Rad laboranta<br />
se može podijeliti na nekoliko faza: pripremanje, izvođenje laboratorijskih postupaka, te određivanje<br />
svojstva materijala.<br />
Ovisno o vrsti laboratorija u kojemu radi, laborant provodi i nadzire različite procese: jednostavne standardizirane<br />
fizikalno-kemijske reakcije u kemijskom laboratoriju, jednostavne tehnološke operacije u laboratorijima<br />
koji simuliraju tehnološki proces, te biološke postupke u biokemijskim laboratorijima. Zadatak mu<br />
je uzimanje uzoraka za kontrolu procesa, te pakiranje i označavanje laboratorijskih uzoraka. Radi po propisanim<br />
pravilima te vodi evidenciju o tijeku postupka, čime podržava sustav osiguranja kvalitete proizvoda.<br />
Prema tom sustavu svaki korak u procesu treba biti proveden i zabilježen na točno određen način, jer svako<br />
odstupanje od zadane procedure ili improvizacija može bitno promijeniti svojstva i ishod procesa.<br />
Laborant prema točnim uputama preuzima i skladišti laboratorijske uzorke. Za određivanje svojstava sirovina,<br />
pomoćnog materijala, poluproizvoda, vlastitih i konkurentnih proizvoda, laborant uzima uzorak i priprema<br />
ga za ispitivanje. Zatim provodi fizikalno-kemijske ili biološke operacije kojima utvrđuje svojstva materijala,<br />
evidentira rezultate rada i o njima izvješćuje rukovoditelja. Svaka serija proizvoda treba imati svoj uzorak<br />
u laboratoriju, kako bi se u svako vrijeme mogla provesti dodatna kontrola.<br />
Osim toga, laborant održava čistoću radnog mjesta i laboratorijske opreme postupcima dezinfekcije, dekontaminacije<br />
i sterilizacije. Vodi računa i o tome da pribor za rad i materijal budu spremljeni na predviđeno<br />
mjesto.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja laborant stječe teorijska i praktična znanja. Zanimanje je primjereno zdravim osobama<br />
koje nemaju alergije na materijal s kojim rade.<br />
Važne osobine za obavljanje ovog posla su preciznost, spretnost u rukovanju sitnijim predmetima i oštar<br />
vid. Zbog rukovanja malim količinama tvari (od kojih su neke posebno otrovne), a i osjetljivom aparaturom,<br />
potrebna je strpljivost u radu i mogućnost dugotrajnog održavanja pažnje.<br />
Pri radu laborant mora biti pouzdan i odgovoran, te voljan bez improvizacija slijediti upute za rad.<br />
Za obavljanje ovog posla potreban je smisao za red i čistoću. Premda radi s jednostavnom opremom i uređajima,<br />
zbog stalnih promjena i usavršavanja laboratorijske opreme, laborant mora biti spreman na učenje i<br />
stalno stručno usavršavanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Laborant svoj posao obavlja u laboratoriju u prijepodnevnim satima ili u smjenama, što ovisi o tipu laboratorija<br />
i organizaciji službe. Radi u zatvorenom i umjetno osvijetljenom prostoru ispunjenom raznim mirisima<br />
kemikalija i bukom uređaja za centrifugiranje, analiziranje i hlađenje. Budući da radi u prostorijama gdje je<br />
izložen neugodnim mirisima i supstancijama štetnima za zdravlje, u skladu s propisima zaštite na radu obvezno<br />
koristi zaštitnu opremu, rukavice, naočale i masku. Mora poštovati proceduru pri uporabi i skladištenju<br />
otrovnog i zapaljivog materijala.<br />
Posao laboranta ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, težim oštećenjima<br />
vida, alergijama i kožnim bolestima.<br />
L<br />
Popis zanimanja<br />
167
L<br />
Popis zanimanja<br />
168<br />
Srodna zanimanja<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar, operater kemijskih postrojenja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Laboranti se mogu zaposliti u laboratorijima u svim djelatnostima.<br />
Lektor hrvatskoga jezika<br />
Kratak opis<br />
Lektor hrvatskoga jezika je suradnik izdavačkih kuća, časopisa, radija, televizije, kazališta ili nekih drugih ustanova<br />
ili poduzeća, koji pregledava, jezično oblikuje, uređuje i ispravlja tekstove na hrvatskome jeziku.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Posao lektora hrvatskoga jezika mogu obavljati osobe koje su završile studij kroatistike na Filozofskom fakultetu.<br />
Studij traje 5 godina (3+2). Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se zvanje prvostupnik<br />
društvenih znanosti, a nakon dodatne dvije godine diplomskog studija, naziv magistar kroatistike.<br />
Opis poslova<br />
Lektor se bavi pregledavanjem, jezičnim oblikovanjem, ispravljanjem i uređenjem različitih tekstova. Ako je<br />
zaposlen u novinskoj redakciji, jedan je u nizu osoba koje tekst obrađuju i pripremaju za objavu u novinama.<br />
Pri takvom radu lektor treba poštovati zadane rokove jer određeni tekst mora u točno predviđeno vrijeme<br />
biti spreman za tisak.<br />
Takav rad može biti stresan, te zahtijeva visoku razinu koncentracije i uvježbanosti. Brzina i točnost u obavljanju<br />
ovog posla stječe se iskustvom.<br />
Lektor surađuje s autorom teksta, prevoditeljem i tehničkim urednikom.<br />
Tekstovi koje ispravlja mogu biti različite tematike: beletristika, eseji, znanstveno-popularni, stručni i znanstveni<br />
tekstovi. Osim po sadržaju tekstovi mogu biti vrlo različiti i po razini složenosti, pravopisnoj i gramatičkoj<br />
točnosti, stilskoj dotjeranosti i stručnosti pisanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje zanimanja lektora, uz fakultetsko obrazovanje, prijeko su potrebni i svestrana opća kultura, odlično<br />
poznavanje gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, poznavanje opće lingvistike, sposobnost stilskog<br />
oblikovanja tekstova, a poželjno je znanje latinskog i drugih stranih jezika.<br />
Kad lektorira stručne ili znanstvene tekstove mora dobro poznavati odgovarajuću terminologiju, pa svoja<br />
znanja mora neprestano produbljivati i širiti, te stalno pratiti razvoj jezika i lingvistike. Lektor se mora znati<br />
dobro služiti računalom.<br />
Uvjeti rada<br />
Lektor većinu radnog vremena provodi sjedeći i koristeći se računalom.<br />
Radno vrijeme lektora ovisi o mjestu zaposlenja. Lektori u redakcijama časopisa i novina obično rade do<br />
ranih večernjih sati, jer se tekstovi tada pripremaju za tisak.<br />
Lektori na radiju ili televiziji imaju radno vrijeme prilagođeno tamošnjim potrebama, tako da rade prema<br />
posebnim rasporedima, uključujući poslijepodnevne sate, subote i nedjelje – kao i novinari.<br />
Ostali lektori – pri nakladničkim kućama, u kazalištima, u slobodnoj profesiji itd. rade prema dogovoru s<br />
poslodavcem.
Srodna zanimanja<br />
Prevoditelj, novinar, pisac, urednik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Lektori se mogu zaposliti u izdavačkim i nakladničkim kućama, na radiju, televiziji, u kazalištima i svim ustanovama<br />
u kojima postoji potreba za pregledavanjem i ispravkom pisanog materijala. Također mogu raditi<br />
samostalno.<br />
Ličilac-lakirer<br />
Kratak opis<br />
Ličilac-lakirer obavlja poslove pripreme zidova, stropova, metalskih i stolarskih proizvoda, te ih potom boji,<br />
lakira, premazuje i ukrašava.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Školovanje za zvanje ličilac-lakirer traje tri godine, a provodi se u obrtničkim školama. Da bi otvorio vlastiti<br />
obrt, ličilac-lakirer nakon završene škole i tri godine rada u struci mora položiti majstorski ispit pri Hrvatskoj<br />
obrtničkoj komori.<br />
Opis poslova<br />
Ličilac-lakirer boji i ukrašava fasade, stropove i zidove te boji i lakira stolarske i metalne proizvode.<br />
Najprije priprema plohe za bojenje različitim postupcima - struganjem, brušenjem, izravnavanjem, čišćenjem<br />
i struganjem stare boje. U nekoliko slojeva premazuje očišćene površine gotovim ili djelomično gotovim<br />
bojama. Osim različitih vrsta boja, često upotrebljava vapno, kredu, ljepilo i poseban sapun.<br />
Posao započinje čišćenjem površina, izravnavanjem malih udubina, te nanošenjem sloja temeljne boje. Posebnim<br />
kistovima, valjcima ili prskalicama nanosi boju.<br />
Ličilac-lakirer obavlja i postavljanje tapeta u stambenim i poslovnim prostorijama.<br />
Osim zidova i stropova, boji i lakira stolarske i metalne proizvode, a prema potrebi ih zaštićuje (npr. drvo od<br />
utjecaja vlage i truljenja, a metal od hrđe).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja ličilac-lakirer stječe teorijska i praktična znanja. Upoznaje rad i način uporabe alata i boja,<br />
te čitanje i izradu nacrta.<br />
Uči osnove sigurnosti na radu, protupožarne zaštite i zaštite okoliša. Raspolaže osnovnim znanjima o materijalu<br />
s kojim i na kojem će raditi.<br />
Za uspješno obavljanje posla mora imati dobru opću tjelesnu spretnost i pokretljivost, mirne i precizne ruke,<br />
zdrave noge, dobar vid , te dobro razlikovati nijanse i svjetline boja. Ne smije biti alergičan na materijal s<br />
kojim radi (boje, lakovi, tekućine za skidanje boja itd.). Poželjan je smisao za lijepo, dekorativno i skladno.<br />
Uvjeti rada<br />
Ličilac-lakirer radi i u poluotvorenom i zatvorenom prostoru, te može biti izložen propuhu. Često ne može<br />
izbjeći prljavštinu, neugodne mirise, ali i za zdravlje štetan utjecaj različitih boja i premaza. Posao obavlja<br />
pretežito stojeći na tlu i na ljestvama.<br />
Tijekom rada nosi zaštitnu radnu odjeću, kapu i masku kako bi se zaštitio od štetnog utjecaja boja i kemikalija.<br />
Posao obavlja uglavnom u jednoj smjeni, a često i u dvije smjene.<br />
Posao ličioca-lakirera ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, alergijama i<br />
kožnim bolestima, bolestima koštano-mišićnog sustava, te težim oštećenjima vida.<br />
L<br />
Popis zanimanja<br />
169
L<br />
Popis zanimanja<br />
170<br />
Srodna zanimanja<br />
Soboslikar, fasader<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ličilac-lakirer može se zaposliti u radionicama koje se bave ličenjem-lakiranjem ili otvoriti vlastiti obrt ako<br />
ima tri godine radnog iskustva i položen majstorski ispit pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.<br />
Liječnik<br />
Kratak opis<br />
Glavna područja rada liječnika su dijagnostički postupci, liječenje i praćenje stanja bolesnika, rad u liječničkim<br />
povjerenstvima, te znanstveni rad na području biomedicine.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Nakon četverogodišnje srednje škole potrebno je završiti diplomski sveučilišni studij na Medicinskom fakultetu<br />
koji traje 6 godina (12 semestara), čime diplomant stječe stručni naziv: doktor medicine.<br />
Nakon završetka studija i jedne godine pripravničkog staža može se zaposliti kao doktor medicine u javnim<br />
ili privatnim ambulantama uz uvjet da je položio državni ispit pred povjerenstvom Ministarstva zdravstva i<br />
socijalne skrbi RH.<br />
Doktor medicine može nastaviti specijalizaciju (npr. interne medicine, kardiologije, pedijatrije i dr.) u četverogodišnjem<br />
trajanju, te položiti specijalistički ispit pred ispitnim povjerenstvom.<br />
Ako žele, liječnici mogu upisati i poslijediplomski studij od tri godine (šest semestara) na Medicinskom fakultetu<br />
te nakon završetka stječu akademski stupanj doktora znanosti.<br />
Opis poslova<br />
Prema mjestu rada razlikujemo:<br />
- ambulantno-dispanzerski rad (opći ili specijalistički), gdje bolesnici dolaze na pregled;<br />
- bolnički rad, kad je liječnik zadužen za skupinu stacionarnih bolesnika kojima radi pretrage i provodi<br />
liječenje;<br />
- rad u <strong>zavod</strong>ima, gdje skrbi za posebnu skupinu ljudi (djeca, stariji ljudi, invalidi itd.);<br />
- rad u znanstvenim institucijama koje prikupljaju rezultate brojnih struka i djelatnosti;<br />
- rad u povjerenstvima na nacionalnoj, regionalnim ili lokalnim razinama, koja procjenjuju radnu sposobnost,<br />
stupanj invalidnosti i slično te<br />
- o stala područja (farmaceutska industrija, školstvo, savjetodavne službe itd.).<br />
Liječnik, odnosno doktor medicine koji nastavlja magistarski studij ili sprema doktorat znanosti može raditi i<br />
na Medicinskom fakultetu u procesu obrazovanja novih liječnika (kao asistent, docent ili profesor određenog<br />
područja).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog ubrzanog razvoja struke i tehnologije, potrebno je stalno stručno usavršavanje. Rad u medicini zahtijeva<br />
veliku odgovornost, prilagodljivost, spremnost na stalno učenje te interes za ljude. Liječnik mora u svom<br />
radu biti suveren i samostalan, kako u prepoznavanju znakova bolesti, tako i u odlučivanju koje će pretrage i<br />
načine liječenja provesti. U radu liječnika također je prijeko potrebna suradnja s kolegama u istim ili srodnim<br />
područjima.
Uvjeti rada<br />
Posao liječnika obavlja se u posebno uređenim prostorima – ordinacijama, bolnicama, <strong>zavod</strong>ima i na terenu<br />
(u domovima pacijenata ili na svim ostalim mjestima gdje ljudi žive i rade).<br />
Redoviti posao odvija se obično u dvije smjene, noću i u dežurstvima (to je obvezno gotovo u svim granama<br />
medicine).<br />
Srodna zanimanja<br />
Stomatolog, veterinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Liječnici se zapošljavaju u domovima zdravlja, <strong>zavod</strong>ima, ambulantama, klinikama, bolnicama itd.<br />
Limar<br />
Kratak opis<br />
Limari izrađuju, postavljaju i popravljaju proizvode i dijelove proizvoda od metalnih (pocinčanih ili bakrenih)<br />
limova.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer limar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Limari zaposleni u građevinskoj industriji u radionicama izrađuju limene cijevi i cijevne elemente, ležeće i<br />
viseće žlijebove, okapnice i rubne limove. Proces obrade lima započinje mjerenjem i zacrtavanjem limarskih<br />
konstrukcija na limu, nakon čega se kroji i razvija odgovarajući limeni plašt. Potom se pomoću alata (limarskih<br />
škara, valjaka i dr. ručnih alata) i strojeva lim obrađuje odgovarajućim postupcima: zavarivanjem, zakivanjem,<br />
presavijanjem, valjanjem, bušenjem, lijepljenjem i vijcima. Nakon izrade, služeći se ručnim alatom,<br />
limari montiraju završene limene elemente na građevinu, zaštićuju ih premazima i lakovima te obavljaju<br />
kontrolu radova i njihov popravak. Limari se bave i izolaterskim radovima. Majstori limari organiziraju rad u<br />
radionici i na gradilištu te vode računa o utrošku materijala, vremena i energije za obavljanje nekog posla.<br />
Također rade proračun materijala i određuju cijene gotovih proizvoda.<br />
Osim što rade u građevinarstvu, limari izrađuju i limene ormare, kutije i ostalo metalno pokućstvo, lijevke,<br />
vedrice, razno posuđe, lukove i dr. Pri njihovoj izradi vode računa o estetici, dizajnu i skladu oblika i sadržaja<br />
limenog predmeta te ga osmišljavaju s obzirom na zahtjeve tržišta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Limari bi trebali dobro poznavati različit materijal (željezo, čelik, obojeni i plemeniti metali i sl.) te načine njegove<br />
obrade i zaštite. Poznavanje volumena i oplošja tijela te trodimenzionalnog oblikovanja vrlo je važno u<br />
izradi limenih predmeta.<br />
Osim stručnih znanja koja se stječu u školi i praksi, limari trebaju biti dobrog općeg zdravstvenog stanja te<br />
spretni pri obavljanju poslova.<br />
L<br />
Popis zanimanja<br />
171
L<br />
Popis zanimanja<br />
172<br />
Uvjeti rada<br />
Limari uglavnom rade u stojećem položaju. Dio svog radnog vremena provode u radionici gdje su izloženi<br />
buci i ostalim negativnim utjecajima, kao što su isparavanja i sl. Zbog uporabe različitih oštrih alata i strojeva<br />
prilikom rezanja i obrade lima, moraju se pridržavati propisanih mjera zaštite: nošenje maske, štitnika za sluh,<br />
zaštitnih naočala, odjela, rukavica i kaciga. Montiranje limenih elemenata (prozora, vrata, krovnih konstrukcija<br />
i sl.) odvija se na otvorenom. Ponekad moraju raditi na visini, primjerice kada postavljaju limene krovove<br />
ili tijekom zamjene istrošenih limenih dijelova. Uglavnom rade u smjenama. Osobe koje imaju zdravstvenih<br />
poteškoća sa sluhom i vidom, koštano-mišićne bolesti ili probleme s dišnim organima ne mogu obavljati ovo<br />
zanimanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Autolimar, kotlar, bravar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Limari se mogu zaposliti u limarskim radionicama i u drugim građevinskim tvrtkama koje mogu ponuditi<br />
limarske usluge. Nakon položenog majstorskog ispita, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Lingvist<br />
Alternativni naziv: Jezikoslovac<br />
Kratak opis<br />
Lingvisti su stručnjaci koji se bave proučavanjem jezika i primjenom tih znanja u različitim područjima ljudskog<br />
djelovanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Lingvistika se može studirati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij lingvistike organiziran je kao dvopredmetni<br />
znanstveni studij te ga je uputno kombinirati s drugim (neo)filološkim skupinama predmeta ili<br />
društvenim znanostima (sociologija, etnologija, antropologija, novinarstvo, informacijske znanosti i dr.).<br />
Preddiplomski studij lingvistike daje opća znanja iz lingvistike, a zvanje koje se stječe nakon šest semestara<br />
je prvostupnik lingvistike. Nakon završenog preddiplomskog studija moguće je upisati diplomski studij<br />
lingvistike koji traje četiri semestra. Diplomski studij lingvistike omogućava usavršavanje u jednom od pet<br />
usmjerenja: opća lingvistika, poredbena lingvistika, računalna lingvistika, primijenjena lingvistika i kognitivna<br />
lingvistika. Zvanje koje se stječe nakon završenoga diplomskog studija je magistar lingvistike.<br />
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu moguće je upisati doktorski studij lingvistike. Filozofski fakultet u Osijeku<br />
omogućava upis na doktorski studij jezikoslovlja.<br />
Opis poslova<br />
Lingvisti, usmjerenja opće lingvistike, proučavaju individualno i kolektivno usvajanje jezika te proučavaju<br />
način na koji jezična djelatnost funkcionira unutar šire komunikacijske i simboličke prakse. Istražuju različite<br />
izvore podataka kako bi došli do spoznaja o jeziku. Poredbeni lingvisti proučavaju jezik i jezične porodice s<br />
poredbenog, povijesnog i tipološkoga gledišta. Fakultetsko obrazovanje u Zagrebu usmjereno je na proučavanje<br />
indoeuropskih, a lingvisti mogu samostalno istraživati i druge skupine jezika. <strong>Računalni</strong> lingvisti koriste<br />
računalo u obradi prirodnog jezika te se bave proučavanjem različitih tekstova koji zahtijevaju jezikoslovnu<br />
obradu. Primijenjena lingvistika proučava odnos između jezika i društva, jezika i djelovanja, jezika i uma<br />
te jezika i individualne i kolektivne svijesti. Kognitivni lingvisti proučavaju jezik kao dio čovjekova znanja i<br />
kognitivnih sposobnosti. Proučavanje kognitivnih lingvista zahtijeva poznavanje različitih drugih društvenih<br />
znanosti, kao što su psihologija, antropologija, pedagogija, informacijske znanosti i filozofija.<br />
Lingvisti rade na razvoju informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija u kojima je jezik temeljni kôd za<br />
prijenos obavijesti. Lingvističke spoznaje primjenjuju i u ostalim društveno-humanističkim znanostima: pa-
tologiji govora, glotodidaktici, psihologiji, sociologiji i dr. Također pridonose razumijevanju funkcioniranja<br />
ljudskog uma i mozga. Zbog sveprisutnosti jezika u svim segmentima života, lingvisti mogu obavljati poslove<br />
jezične analize u različitim područjima rada.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za rad u znanstvenoistraživačkim ustanovama potrebno je imati razvijeno kritičko mišljenje i analitičke sposobnosti<br />
te sposobnost jasnog argumentiranja mišljenja. Timski rad, kao i sposobnost jasnog pismenog i<br />
usmenog izražavanja, potrebni su gotovo u svim segmentima rada lingvista. Razvijene komunikacijske vještine<br />
i sposobnost uspostavljanja kontakata s pojedincima i skupinama, važni su posebice u poslovima odnosa<br />
s javnošću.<br />
Za obavljanje ovog zanimanja potrebno je imati dobar sluh i biti zdrav. Emocionalna stabilnost i komunikativnost<br />
te sposobnost rješavanja konflikata važni su posebice u odnosima s javnošću.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada lingvista razlikuju se ovisno o mjestu zaposlenja. Lingvisti koji su zaposleni u istraživačkim institutima<br />
i znanstvenim ustanovama rade većinom u prijepodnevnoj smjeni. Ako su zaposleni u tvrtkama u<br />
kojima se bave odnosima s javnošću, često rade u smjenama i prema potrebi. Poslove uglavnom obavljaju u<br />
uredima. Timski rad potreban je gotovo u svim segmentima rada lingvista.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fonetičar, profesor stranoga jezika, komunikolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Lingvisti se mogu zaposliti u različitim znanstvenim institucijama lingvističke, filološke i šire humanističke<br />
orijentacije. Također mogu raditi u različitim leksikografskim, dokumentalističkim, arhivskim i knjižničnim<br />
ustanovama gdje se pojavljuje potreba za računalnim jezikoslovnim obradama teksta. Postoji i mogućnost<br />
zapošljavanja u masovnim medijima, na poslovima javnog predstavljanja poduzeća i ustanova te svugdje<br />
gdje je potrebno oblikovati i kritički analizirati jezične iskaze (poslovi propagande, društvenih istraživanja<br />
i dr.). Lingvisti mogu raditi u državnim i političkim poduzećima te obrazovnim i zdravstvenim ustanovama.<br />
Logoped<br />
Kratak opis<br />
Logoped je stručnjak koji se bavi prevencijom, dijagnosticiranjem, terapijom i znanstvenim istraživanjem<br />
poremećaja govora, glasa, govornog i pisanog jezika u djece, odraslih i starijih osoba.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Logoped obrazovanje stječe na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon trogodišnjeg<br />
preddiplomskog studija logopedije, stječe naziv prvostupnika logopedije, a završetkom dvogodišnjeg<br />
diplomskog studija, stječe naziv magistra logopedije. Na istom fakultetu moguće je nastaviti obrazovanje<br />
na jednom od trosemestralnih specijalističkih poslijediplomskih <strong>program</strong>a i steći naziv specijalista<br />
određenog područja ili pak na trogodišnjem poslijediplomskom doktorskom studiju steći akademski stupanj<br />
doktora znanosti.<br />
Opis poslova<br />
Logoped se bavi prevencijom, dijagnostikom i rehabilitacijom poremećaja komunikacije, jezika, govora i<br />
glasa. Spomenuti poremećaji obuhvaćaju poremećaje izgovora, poremećaje fluentnosti govora (mucanje<br />
i brzopletost), jezične poremećaje, usporeni jezični razvoj, afazije i druge neurogene poremećaje jezika i<br />
govora, poremećaje pisanog jezika (disleksija, disgrafija), poremećaje koji otežavaju matematičko i logičko<br />
rezoniranje (akalkulia) i poremećaje glasa (funkcionalnih uzroka, posljedice trauma ili organskih oštećenja).<br />
L<br />
Popis zanimanja<br />
173
L<br />
Popis zanimanja<br />
174<br />
Logoped pomaže pojedincima u poboljšanju komunikacijskih vještina i učinkovitosti (primjerice ispravljanje<br />
naglaska i izgovora, poboljšanje glasovnih kvaliteta vokalnih profesionalaca, rad s osobama iz dvojezičnih<br />
sredina i sl.). Provodi prevenciju, dijagnostiku i rehabilitaciju poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije<br />
osoba s posebnim potrebama (mentalnom retardacijom, cerebralnom paralizom i kroničnim bolestima,<br />
sljepoćom i slabovidnošću te autizmom), rehabilitaciju slušanja jezika i govora, te daje savjetodavne usluge<br />
osobama oštećena sluha i njihovim obiteljima. Nadalje, bavi se prevencijom, dijagnostikom i rehabilitacijom<br />
poremećaja oralno- laringološke funkcije (gutanje) i srodnih poremećaja. Provodi terapiju radi održavanja<br />
komunikacije osoba s cerebralnim poremećajima koji prate starenje te odabire, unapređuje i razvija podupiruće<br />
i alternativne komunikacijske sustave.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnog znanja, profesor logoped mora biti emocionalno stabilna osoba, senzibilizirana za posebne<br />
potrebe pacijenata, tolerantna i strpljiva, prilagodljiva, otvorena, kreativna, spremna na suradnju, odgovorna<br />
i pouzdana.<br />
Uvjeti rada<br />
Logopedi rade u prijepodnevnoj i/ili u poslijepodnevnoj smjeni, ovisno o organizaciji rada njihove ustanove.<br />
U nekim ustanovama domskog tipa mogu biti zaduženi za dežurstvo vikendom ili biti na zamjeni u neko<br />
drugo vrijeme.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fonetičar, lingvist, liječnik, psiholog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Logopedi rade u audiološkim, otorinolaringološkim, fonijatrijskim, pedijatrijskim, neurološkim i psihijatrijskim<br />
klinikama i bolnicama, u domovima zdravlja unutar primarne zdravstvene zaštite, u ustanovama za<br />
mentalno zdravlje i savjetovalištima, u gerijatrijskim ustanovama, u centrima za medicinsku rehabilitaciju,<br />
centrima i posebnim ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju (centrima za rehabilitaciju slušanja i<br />
govora, ustanovama za rehabilitaciju osoba s cerebralnom paralizom i mentalnom retardacijom, centrima za<br />
autizam), u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, istraživačkim centrima i privatnoj praksi.<br />
Ljevač<br />
Kratak opis<br />
Ljevač izrađuje kalupe i jezgre od metala što se koriste za izradu različitih metalnih predmeta – odljevaka.<br />
Također izrađuje dijelove strojeva, valjke, parne turbine, sidra, zvona, kipove, razne ukrasne predmete i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer ljevač potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.
Opis poslova<br />
Lijevanje metala je postupak oblikovanja metala koji obuhvaća različite metode kalupljenja i lijevanja. Ovisno<br />
o tehnološkoj namjeni, vrsti, materijalu (čelik, obojeni metal, bronca) i obliku planiranog odljevka, odabire<br />
se najprimjereniji postupak obrade metala i na temelju tehničkog nacrta počinje se s izradom odljevka.<br />
Proces izrade odljevka započinje izradom kalupa. Izrada kalupa započinje pripremom kalupnih mješavina i<br />
sirovina za lijevanje. Model se stavlja u kalupnik i uz pomoć ljevačkog modelnog pijeska zbijanjem se ručno<br />
i/ili strojno izrađuju gotovi kalupi ili dijelovi kalupa što se onda spajaju različitim metodama (lemljenjem,<br />
zakivanjem i dr.). Osim pješčanih kalupa postoje još i metalni kalupi i kokile koje se koriste kada se želi dobiti<br />
veći broj odljevaka istih dimenzija. Priprema kalupnih mješavina obuhvaća i sušenje pojedinih vrsta pijeska,<br />
ručno i strojno istresanje i sl. Prije samog taljenja metala provode se različita ispitivanja i mjerenja kakvoće<br />
materijala, dimenzija, oblika i sl. Ovisno o složenosti kalupa, u radu se koriste razni strojevi za izradu kalupa<br />
i jezgri te pneumatski nabijači, kalupni sanduci i vodilice te lonci za lijevanje. Osim strojeva koriste se i ručni<br />
alati: sabijala, gladila, žlice, noževi za izradu uljevnih sistema, strugala, igle, libele, čekići, lopate, sita i dr.<br />
Postupak lijevanja metala započinje taljenjem metala u ljevačkim pećima na vrlo visokim temperaturama. Pri<br />
izradi većih odljevaka, slitina se uz pomoć dizalica ulijeva u kalup. Taj posao obavlja cijeli tim. Manji odljevci<br />
ulijevaju se u kalup pomoću žlica, tava i lonaca. Gotovi odljevci potom se obrađuju postupcima brušenja i<br />
pjeskarenja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnog znanja koje usvajaju obrazovanjem i iskustvom na radnom mjestu, ljevači moraju biti zdravi<br />
i imati dobru tjelesnu kondiciju. Spretnost, a i usklađeni pokreti ruku i nogu, važni su za obavljanje ljevačkih<br />
poslova, posebice pri nošenju i prenošenju teških i vrućih predmeta. S obzirom na teške uvjete rada i na<br />
prisutnost povećane opasnosti od ozljeda, potrebna je dobra koncentracija, otpornost na frustracije, dobra<br />
čuvstvena zrelost i emocionalna stabilnost.<br />
Uvjeti rada<br />
Ljevači posao obavljaju u zatvorenom prostoru, u vrlo lošim klimatskim i drugim uvjetima. U radnom prostoru<br />
povećana je koncentracija različitih štetnih plinova i prašine. Ljevači su također izloženi vrlo visokim<br />
temperaturama, naglim promjenama temperature i buci. Posao uglavnom obavljaju u stojećem položaju, a<br />
ponekad se i saginju te zauzimaju razne druge položaje tijela (primjerice kada podižu teške predmete i sl.).<br />
Zbog povećane opasnosti od ozljeda na radu (opekotine, mehaničke povrede i dr.), moraju se pridržavati<br />
mjera zaštite na radu i nositi zaštitna odijela i druga zaštitna sredstva: naočale, rukavice, odgovarajuće cipele<br />
i dr. Svi su ovi uvjeti rada vrlo stresni i zahtijevaju velike psihofizičke napore i dobro zdravstveno stanje osobe<br />
koja obavlja ovo zanimanje. Zbog takvih radnih uvjeta, ljevači imaju beneficirani radni staž (12 mjeseci rada<br />
računa se kao 15 mjeseci). Ljevači uglavnom rade u smjenama koje poslodavac određuje prema potrebama<br />
posla, ali najčešće su to osmosatne smjene.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kovač, jezgrar, zavarivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zanimanje ljevača deficitarno je na području Republike Hrvatske pa postoji velika mogućnost zapošljavanja<br />
nakon završenog školovanja. Ljevači se mogu zaposliti u ljevaonicama i u drugim tvrtkama koje imaju potrebu<br />
za ljevačkim radovima. Nakon položenog majstorskog ispita, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
L<br />
Popis zanimanja<br />
175
L<br />
Popis zanimanja<br />
176
Maneken<br />
Kratak opis<br />
Maneken/manekenka se bavi predstavljanjem modnih novosti na području odijevanja i modnih dodataka.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova manekena nije potrebno redovito obrazovanje nego završiti posebne tečajeve za manekene.<br />
Ovim zanimanjem mogu se baviti samo osobe koje zadovoljavaju stroge kriterije vezane uz fizički izgled<br />
(visina, težina, crte lica itd.), držanje i sl. Ovim se zanimanjem uglavnom bave osobe mlađe životne dobi.<br />
Opis poslova<br />
Maneken/manekenka na modnim pistama i pozornicama predstavlja novitete vezane uz odijevanje i modne<br />
dodatke. Za uspješno obavljanje posla maneken/manekenka mora redovito vježbati pravilan hod i kretanje<br />
u novim odjevnim predmetima, savladati određene tjelesne pokrete i okrete na modnoj pisti, uvježbati mimiku<br />
lica i sl.<br />
Posao manekena/manekenke iziskuje određene pripreme – šminkanje, uređivanje frizure, koreografske vježbe<br />
i prilagođavanje veličine i kroja odjeće stasu manekena.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom osposobljavanja za manekena, kandidat odnosno kandidatkinja stječe teorijska i praktična znanja<br />
pravilnog kretanja, osnova oblačenja, šminkanja i friziranja, vještina scenskog nastupa, komunikacije, razvoja<br />
mode kroz povijest i suvremenih smjernica na području manekenstva.<br />
Manekeni/manekenke svoj posao obavljaju na modnim pistama i pozornicama zbog čega moraju biti strpljivi,<br />
vješti u nastupu pred javnošću i samosvjesni. Oblače i predstavljaju razne vrste odjevnih predmeta koji<br />
su po svom sastavu različiti, pa je važno da nisu alergični na pojedini materijal. Važne osobine manekena/<br />
manekenke su sposobnost prostornog predočavanja, kreativnost u radu, usklađenost pokreta te smisao za<br />
lijepo. Zbog čestih putovanja, poželjno je poznavanje stranih jezika.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao manekena/manekenke odvija se u uređenom okruženju, u studiju, garderobama i dvoranama. Najčešće<br />
nemaju propisano radno vrijeme i često puno vremena provode na putovanjima - ovisno o tome gdje se<br />
revija održava. Na modnim su revijama često izloženi visokim temperaturama zbog jakog svjetla reflektora.<br />
Osobe koje se bave ovim zanimanjem moraju paziti na tjelesni izgled i masu, pa je zato najčešće potrebno<br />
provoditi redovitu tjelovježbu i paziti na zdravu prehranu. Nakon dugogodišnjeg radnog iskustva na navedenim<br />
poslovima, često otvaraju vlastite modne agencije za zapošljavanje manekena.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, alergijama i kožnim<br />
bolestima, te bolestima koštano–mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fotomodel<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Manekeni se zapošljavaju u modnim agencijama.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
177
M<br />
Popis zanimanja<br />
178<br />
Maser<br />
Kratak opis<br />
Maser raznim vrstama masaže nastoji poboljšati kvalitetu života svojih klijenata. Nizom sustavnih pokreta<br />
tretira mekana tkiva, kao što su koža, mišići i vezivno tkivo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj ne postoji zanimanje maser u srednjoškolskom sustavu obrazovanja. Tijekom školovanja za fizioterapeutskog<br />
tehničara, svladavaju se različite tehnike medicinske, sportske i kozmetičke masaže. Zato su<br />
osobe koje steknu zanimanje fizioterapeutskog tehničara sposobne obavljati i poslove masera. Formalnu<br />
kvalifikaciju masera možete steći samo u ustanovama za obrazovanje odraslih. U određenom broju pučkih<br />
učilišta u Hrvatskoj provode se <strong>program</strong>i osposobljavanja za različite vrste masera (holistički, medicinski,<br />
maser-kupeljar i dr.) koji traju do 6 mjeseci. Nakon polaganja završnog ispita stječe se kvalifikacija masera,<br />
a upisom zanimanja u radnu knjižicu ostvaruje se pravo na obavljanje tog posla. Uvjeti za upis u <strong>program</strong>e<br />
osposobljavanja za masera nisu ujednačeni. U pojedinim učilištima uvjet je završena osnovna, a u drugima<br />
srednja škola.<br />
Opis poslova<br />
Raznim vrstama masaže maser poboljšava kvalitetu života svojih klijenata. Cilj mu je normalizirati stanje<br />
mekanog tkiva osobe koju masira. Neki od učinaka koje postiže masažom su uklanjanje mišićne napetosti,<br />
poboljšanje mišićnog tonusa i protoka krvi, pojačano izlučivanje štetnih tvari nakupljenih u organizmu, poboljšanje<br />
probave, veća tjelesna pokretljivost, smanjenje bolova, poboljšanje zdravlja, povećanje sportske<br />
spremnosti, oslobađanje od stresa, tjelesna i psihička opuštenost.<br />
Ovisno o potrebama klijenta provodi sportsku, medicinsku ili kozmetičku masažu. Kada mu je cilj povećati<br />
fizičku spremnost sportaša i smanjiti nepoželjne posljedice pojačane fizičke aktivnosti, primjenjuje sportsku<br />
masažu. Medicinsku masažu provodi kada mu je cilj smanjenje bolova, poboljšanje pokretljivosti i gipkosti tijela,<br />
liječenje ozljeda ili bolesti tkiva i organa. Ova vrsta masaže pojačava djelovanje terapeutskih postupaka<br />
drugih zdravstvenih stručnjaka. Kada su potrebe klijenta opuštanje, oslobađanje od stresa, poboljšanje izgleda<br />
i elastičnosti kože ili uklanjanje nakupina masnog tkiva, maser primjenjuje kozmetičku masažu. Provodeći<br />
neku od tri spomenute masaže, može koristiti različite tehnike. Neke od njih su klasična masaža, holistička<br />
masaža, vezivno-tkivna masaža, limfna drenaža, akupunkturna masaža, refleksološka masaža, tajlandska masaža,<br />
ajurvedska masaža, shiatsu masaža, aroma-masaža, masaža vrućim kamenjem, kriomasaža i druge.<br />
Maser prvo dogovara termin s klijentom. Nakon dolaska klijenta, skuplja informacije o povijesti zdravstvenih<br />
problema i bolova, ali procjenjuje i koliko je klijent pod utjecajem različitih stresnih događaja. Zatim ispituje<br />
stanje mekanog tkiva klijenta, mišićnu snagu, a i pokretljivost tijela i zglobova. Kada skupi dovoljno informacija,<br />
maser razvija plan tretmana u kojem predlaže koje bi se vrste masaže trebale primijeniti i koliko često.<br />
S klijentom prilagođava i dorađuje plan tretmana. Ako provodi medicinsku masažu, prije razvijanja plana<br />
tretmana savjetuje se s drugim zdravstvenim stručnjacima, kao što su fizioterapeuti, kiropraktičari i liječnici.<br />
Prije provođenja masaže maser priprema prostoriju u kojoj će masirati, tj. odabire umirujuću glazbu, zagrijava<br />
prostoriju i postavlja diskretnu rasvjetu.<br />
Osim prostorije maser ponekad priprema i pomoćna sredstva za masažu. Miješa i zagrijava ulja, grije kamenje,<br />
priprema vodene i parne kupke, postavlja infracrvene lampe i sl.<br />
Tijekom masaže nizom sustavnih pokreta masira mekana tkiva, kao što su koža, mišići i vezivno tkivo. Primjenjuje<br />
trljanje, tapkanje, gnječenje, drmanje, pritiskanje i istezanje kako bi normalizirao stanje mekanog tkiva<br />
klijenta. Pokrete izvodi koristeći ruke, dlanove, lakat ili koljeno, a ponekad i stopala. Prilikom masaže može<br />
koristiti i pomoćna sredstva, kao što su kupke u vodenim vrtlozima, parne i vruće kupke, topli i hladni oblozi,<br />
led, vruće kamenje, infracrvene lampe, eterična i prirodna ulja, kreme, losioni, masne tekućine s alkoholom,<br />
aparati za masiranje i dr.<br />
Nakon obavljanja masaže naplaćuje uslugu klijentima. Maser vodi evidenciju o provedenim tretmanima. Tijekom<br />
tretmana, a i kada tretman završava, ponovno procjenjuju stanje mekanog tkiva klijenta. Ove ponovne<br />
procjene služe mjerenju učinka tretmana. Ako smatra da je za zdravlje klijenta potrebna dodatna pomoć<br />
drugih zdravstvenih stručnjaka, upućuje ga fizioterapeutima, kiropraktičarima, liječnicima ili psiholozima.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Maser mora imati znanje iz anatomije, fiziologije i patologije. Posao masera je fizički naporan i zato treba<br />
imati dobru tjelesnu kondiciju i zdrav koštano-mišićni sustav. Pokreti u masaži se izvode s obje ruke i moraju<br />
biti ritmički usklađeni, stoga motorička koordinacija ruku mora biti dobro razvijena. Maser je često izložen<br />
isparavanju vode ili eteričnih ulja pa je važno da ima zdrav dišni sustav.<br />
Koža mu na rukama mora biti zdrava jer su mu ruke u dodiru sa zagrijanim tijelom klijenta pa se povećava<br />
mogućnost infekcije.<br />
Za uspješan rad maser treba imati dobre komunikacijske vještine da bi zadobio povjerenje klijenta, prikupio<br />
potrebne informacije i surađivao s drugim zdravstvenim stručnjacima. Budući da su učinci masaže fizičko i<br />
psihičko opuštanje, maser treba biti emocionalno stabilna osoba koja će zadobiti povjerenje klijenta.<br />
Ako maser radi samostalno i sam organizira svoj posao, važno je da ima razvijene organizacijske sposobnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Maseri rade u toplim, ugodnim i čistim prostorijama. Zrak u prostorijama u kojima rade je često vlažan i zasićen<br />
različitim mirisima. Češće rade u poslijepodnevnim satima i preko vikenda jer je većina klijenata zauzeta<br />
prijepodne i tijekom tjedna radnim obvezama.<br />
Ako rade samostalno, posao često obavljaju u vlastitom domu ili putuju do doma klijenta kada sa sobom<br />
nose pomoćna sredstva za masažu. Veći dio vremena rade u stojećem položaju.<br />
Zato su spuštena stopala i proširene vene prepreka za obavljanje poslova ovog zanimanja.<br />
Posao masera je fizički naporan pa je obavljanje redovite tjelovježbe jedan od uvjeta za kvalitetno i dugotrajno<br />
bavljenje ovim zanimanjem.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fizioterapeutski tehničar, fizioterapeut, kiropraktičar, kozmetičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Maseri se mogu zaposliti u obrtima za masažu tijela, fitness i wellnes centrima, kozmetičkim salonima, domovima<br />
za starije i nemoćne osobe, hotelima, sportskim klubovima.<br />
U skladu s promjenama koje bi mogle nastupiti uvođenjem Nacionalnog kvalifikacijskog okvira, moguće je<br />
da će maseri sa završenom srednjoškolskom naobrazbom moći obavljati posao u vlastitoj privatnoj djelatnosti,<br />
a i raditi u zdravstvenim ustanovama kao pomoćno osoblje u fizioterapiji.<br />
Maseri mogu otvoriti vlastiti obrt za masažu, uz uvjet da su završili <strong>program</strong> osposobljavanja za zanimanje<br />
maser u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.<br />
Medicinska sestra<br />
Kratak opis<br />
Medicinske sestre pomažu pri liječenju i njegovanju bolesnih i drugih osoba kojima je potrebna zdravstvena<br />
pomoć i njega, te rade na unapređivanju i jačanju zdravlja i sprečavanju bolesti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova medicinske sestre zahtijeva se srednje stručno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja<br />
od četiri godine. U sklopu stručnog dijela <strong>program</strong>a provodi se i teorijska i praktična nastava. Nakon završene<br />
srednje škole slijedi pripravnički staž od godine dana, te polaganje stručnog ispita.<br />
Moguće je upisati i studij sestrinstva koji traje šest semestara (tri godine) na Zdravstvenom veleučilištu u<br />
Zagrebu.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
179
M<br />
Popis zanimanja<br />
180<br />
Opis poslova<br />
Poslovi i zadaće medicinske sestre ovise o radnom mjestu (glavna, odjelna ili timska medicinska sestra u<br />
bolnici, medicinska sestra u ambulanti, medicinska sestra u domu za skrb različitih kategorija korisnika i sl.) i<br />
području, odnosno vrsti odjela na kojem radi (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, psihijatrija itd.).<br />
Osnovni poslovi sestrinske skrbi uključuju organizaciju i provedbu rada s pacijentima i štićenicima, provođenje<br />
određenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, njegu pacijenata i štićenika, davanje uputa, vođenje<br />
dokumentacije i slično.<br />
Medicinska sestra sudjeluje u sprečavanju širenja infekcija i provodi postupke za sprečavanje bolničkih infekcija.<br />
Nadzire higijenske uvjete na odjelu te surađuje s higijensko-epidemiološkom službom i s drugim<br />
stručnim službama.<br />
Vodi brigu o poslovnim, kadrovskim i materijalnim uvjetima, organizira nabavu i uporabu pomoćnih sredstava<br />
i materijala, nadzire trošenje lijekova, osposobljava pomoćno medicinsko osoblje, nadzire njihov rad i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja medicinska sestra stječe znanja iz humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti, te znanja<br />
s područja zdravstvene njege. Za razumijevanje zdravstvene njege i njezinu primjenu u praksi, tijekom<br />
školovanja mora steći potrebna medicinska znanja i znanja iz psihologije i sociologije. Medicinska sestra<br />
treba biti osoba dobrog općeg psihofizičkog stanja i izdržljivosti, otporna na stres, suosjećajna i razvijenih<br />
komunikacijskih vještina. U radu mora biti temeljita, pouzdana, brza i sabrana pri donošenju odluka, kreativna<br />
u rješavanju problema i emotivno stabilna. Mora imati human odnos prema bolesnicima i interes za rad<br />
s ljudima.<br />
Uvjeti rada<br />
Medicinska sestra obavlja posao u zatvorenim prostorijama, na poslu vrlo često stoji ili hoda. Jedino sjedi<br />
pri obavljanju administrativnih poslova. Često se treba saginjati, dizati i prenositi teške terete (pri spremanju<br />
postelje, okretanju i namještanju bolesnika u odgovarajući položaj, premještanju s postelje na postelju, na<br />
operacijski stol ili na kolica i sl.). Radi u timu i stalno je u kontaktu s ljudima. Najčešće komunicira s pacijentima,<br />
članovima njihovih obitelji i drugim članovima tima.<br />
Pri radu može biti izložena mogućnostima zaraze, neugodnim mirisima, prljavštini, vrućini, vlazi - ovisno o radnom<br />
mjestu i stanju u zdravstvenim ustanovama. Radi u dnevnim i noćnim smjenama, nedjeljom i praznikom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Fizioterapeut, radni terapeut, primalja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Medicinske se sestre zapošljavaju u domovima zdravlja, bolnicama, liječničkim ordinacijama, umirovljeničkim<br />
domovima, dječjim vrtićima (jaslicama) i lječilištima.
Medicinski biokemičar<br />
Kratak opis<br />
Medicinski biokemičari proučavaju i ispituju čovjekov život u zdravlju i bolesti, s kemijskog, biokemijskog i<br />
molekularno–biološkog gledišta.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Medicinski se biokemičari školuju na Farmaceutsko–biokemijskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Diplomski sveučilišni studij traje pet godina (deset semestara). Nakon završenog diplomskog studija farmacije,<br />
stječe se naziv magistar/ magistra farmacije, a nakon završenog diplomskog studija za medicinsku<br />
biokemiju, stječe se naziv magistar/magistra medicinske biokemije.<br />
Opis poslova<br />
Medicinski biokemičari proučavaju molekularne procese čovjekova organizma i molekularne promjene<br />
svojstvene bolesti, te izbor i kontrolu kakvoće laboratorijsko–dijagnostičkih postupaka. Njihove zadaće su<br />
i tumačenje laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprema bioloških supstancija, proizvodnja<br />
reagensa i biokemikalija.<br />
Istraživački projekt u farmaceutskoj industriji počinje proučavanjem razvoja bolesti i njezina širenja po tijelu.<br />
Potom biokemičar utvrđuje biološke značajke i kemijska svojstva za pripremu lijeka. Proces razvoja lijeka<br />
zahtijeva dugotrajne pokuse, uz brojna ponavljanja, uglavnom na laboratorijskim životinjama.<br />
Kad je lijek pripremljen, biokemičar ga vrednuje tako da utvrdi jačinu i način djelovanja te sporedne učinke.<br />
Pri takvim istraživanjima surađuje s ostalim stručnjacima, kao što su kemičari, biolozi, farmakolozi i liječnici.<br />
Biokemičari također mogu razviti proces po kojem se proizvodi novi lijek.<br />
U zdravstvenim i istraživačkim institucijama biokemičari sudjeluju u različitim zdravstvenim istraživanjima.<br />
Klinički biokemičar analizira tjelesna tkiva te tekućine i time pomaže u dijagnostici, praćenju i nadzoru liječenja<br />
te u istraživanjima. Analizom tjelesnih tekućina može otkriti promjene u kemiji tijela, koje su povezane<br />
s bolestima ili ih uzrokuju. Klinički biokemičar obavlja analitički posao te rezultate svojih istraživanja predstavlja<br />
na stručnim skupovima, u stručnim časopisima, ali i svakodnevno, u suradnji s raznim stručnjacima.<br />
Razvoj automatskih i poluautomatskih analizatora i sustava za obradu podataka s računalnom potporom<br />
pripomogli su skraćivanju vremena rutinskog testiranja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja stečenih tijekom školovanja iz područja bioloških znanosti, kemije, matematike i fizike, za uspjeh<br />
u ovom zanimanju također su važni ustrajnost, sistematičnost i sposobnost koncentracije. Biokemičari su često<br />
članovi multidisciplinarnih timova, stoga je važno da imaju znanja iz bliskih disciplina, te da su fleksibilni,<br />
komunikativni i da poštuju zadane vremenske okvire projekata u kojima sudjeluju.<br />
Uvjeti rada<br />
Medicinski biokemičari uglavnom rade u laboratorijskim uvjetima različitih farmaceutskih kompanija, te u<br />
bolnicama ili u istraživačkim institutima.<br />
Najviše rade u dobro ozračenim, osvijetljenim i čistim prostorijama. Ponekad su na svom radnom mjestu izloženi<br />
potencijalno opasnim ili sterilnim produktima te moraju primijeniti sve potrebne mjere zaštite (zaštitna<br />
oprema, rukavice, maske i sl.).<br />
Najčešće rade u smjenama, u dvokratnom radnom vremenu, a ponekad dežuraju noću, vikendom i praznikom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Laborant, farmaceut, kemičar, biolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Medicinski se biokemičari uglavnom zapošljavaju u laboratorijima farmaceutskih kompanija, bolnica i istraživačkih<br />
instituta.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
181
M<br />
Popis zanimanja<br />
182<br />
Medicinski kozmetičar<br />
Kratak opis<br />
Medicinski kozmetičar je zdravstveni djelatnik educiran za samostalnu primjenu dermatoterapeutskih postupaka<br />
čija je svrha sprečavanje i liječenje kožnih bolesti, odnosno rehabilitacije dijela kože nakon preboljele<br />
kožne bolesti ili ozljede, a također njega, zaštita i uljepšavanje zdrave kože lica i tijela.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Obrazovanje za medicinskog kozmetičara obavlja se u četverogodišnjim zdravstvenim srednjim školama.<br />
Obrazovati se može pri Zdravstvenom učilištu u Zagrebu, Medicinskoj školi u Varaždinu, a od školske godine<br />
2009/10. obrazovanje za ovo zanimanje provodit će i Medicinska škola u Karlovcu.<br />
Opis poslova<br />
Medicinski kozmetičar je zdravstveni djelatnik educiran za samostalnu primjenu dermatoterapeutskih postupaka<br />
koje je odredio liječnik, a čija je svrha sprečavanje i liječenje kožnih bolesti, odnosno rehabilitacija dijela<br />
kože nakon preboljele kožne bolesti ili ozljede, a također njega, zaštita i uljepšavanje zdrave kože lica i tijela.<br />
Medicinski kozmetičar, u timu s liječnikom specijalistom, obavlja poslove u zdravstvenim ustanovama - dermatološkim<br />
klinikama, odjelima medicinske kozmetike, centrima za estetsku medicinu, odjelima za plastičnu<br />
kirurgiju, centrima zdravstvenog turizmu i privatnim dermatološkim ordinacijama. Primjenjuje veliki broj<br />
suvremenih elektroničkih aparata (elektroterapija, termoterapija, krioterapija, hidroterapija, fangoterapija,<br />
aktinoterapija) i drugih metoda koje se temelje na mehaničkom ili kemijskom principu. Također, dezinficira i<br />
sterilizira instrumente.<br />
Sudjeluje u provođenju terapije lijekovima. Osposobljen je za samostalan i timski rad u industrijskoj proizvodnji<br />
preparativne, dekorativne i medicinske kozmetike te preparata za osobnu higijenu. Radi na ispitivanju<br />
kvalitete sirovina i gotovih proizvoda. Također, može raditi u parfimerijama, drogerijama i biljnim<br />
ljekarnama što obuhvaća marketing, prodaju kozmetičkih preparata te demonstraciju novih proizvoda preparativne<br />
i dekorativne kozmetike. Osim promidžbenog, takav rad ima i savjetodavni karakter s obzirom na<br />
primjenu, sastav i djelovanje preparata, a i mogućnost neželjenih učinaka na kožu. Radi i na uljepšavanju<br />
dekorativnom kozmetikom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Medicinskom kozmetičaru su potrebna znanja o anatomiji, dermatologiji, mikrobiologiji, farmakologiji, kozmetologiji<br />
i iz ostalih područja, ovisno o problematici s kojom se susreće u radu.<br />
Zdrav lokomotorni sustav, dobar vid, sposobnost razlikovanja boja i nijansi, te emocionalna stabilnost važni<br />
su za ovo zanimanje. Prijeko je potrebna dobra okulomotorna koordinacija i spretnost ruku i prstiju.<br />
Medicinski kozmetičar treba imati smisao za estetiku, biti ljubazan i uslužan. Potrebne su i dobre komunikacijske<br />
i organizacijske sposobnosti.<br />
S obzirom na to da medicinski kozmetičari rade s klijentima različite dobi i razine obrazovanja, potrebne su<br />
dobro razvijene komunikacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Medicinski kozmetičar radi u zdravstvu ili kozmetičkom salonu. Prostor u kojem radi je uglavnom zatvoren te<br />
ugodno klimatiziran, dobro osvijetljen i čist.<br />
U svom radu mora se pridržavati propisa o higijenskoj zaštiti i služiti se zaštitnim rukavicama, maskama za<br />
lice i sl.<br />
Posao medicinskog kozmetičara obavlja se u sjedećem, stojećem i pognutom položaju.<br />
Ovisno o mjestu rada moguć je rad u smjenama (dvije i više), a u kozmetičkim salonima tempo rada je pojačan<br />
u poslijepodnevnim satima i subotom.<br />
Posao medicinskog kozmetičara ne mogu obavljati osobe s problemima vida, poteškoćama lokomotornog<br />
sustava, te različitim kožnim bolestima i alergijskim reakcijama.
Srodna zanimanja<br />
Kozmetičar, medicinska sestra, vizažist, farmaceutski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Medicinski kozmetičar može se zaposliti u centrima za estetsku medicinu ili korektivnu dermatologiju, dermatološkim<br />
klinikama i poliklinikama, klinikama ili odjelima za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju i opekline,<br />
na odjelima maksilofacijalne kirurgije i traumatologije, lječilištima, u centrima zdravstvenog turizma i u<br />
kozmetičkim salonima (gdje radi samostalno ili u timu).<br />
Mehaničar<br />
Kratak opis<br />
Mehaničar održava i popravlja vozila i strojeve. Najčešće radi u radionicama ili tvornicama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Školovanje za ovo zvanje provodi se u obrtničkim školama, a traje tri godine. Za otvaranje vlastitog obrta<br />
nakon završene škole i tri godine rada u struci, mehaničar mora položiti majstorski ispit pri Hrvatskoj obrtničkoj<br />
komori.<br />
Opis poslova<br />
Posao mehaničara sastoji se u detaljnom pregledu, utvrđivanju i uklanjanju neispravnosti i oštećenja kako<br />
bi stroj ili vozilo bilo sigurno i pouzdano. Prije izvođenja popravka mehaničar utvrđuje oštećenje te mora<br />
dobro poznavati rad stroja, uređaja ili opreme. Kada utvrdi kvar, otklanja ga tako da zamijeni ili popravi neispravne<br />
dijelove. Nakon otklanjanja kvara, ponovno ispituje rad stroja kako bi se uvjerio da je stroj siguran<br />
za uporabu. Prilikom servisiranja, uglavnom provjerava, podmazuje dijelove različitih strojeva ili vozila kako<br />
bi spriječio mogući nastanak kvarova. S obzirom na vrstu strojeva i vozila postoji nekoliko vrsta mehaničara.<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva popravlja i kontrolira poljoprivredne strojeve – traktore, kombajne, strojeve<br />
za pravljenje bala slame i sijena, kosilice, električne vrtne škare i lančane pile, te nadzire njihov rad i<br />
učinkovitost.<br />
Automehaničar popravlja i servisira automobile i manja teretna vozila.<br />
Mehaničar industrijskih strojeva servisira i održava strojeve u industrijskim i obrtničkim radionicama.<br />
Elektromehaničar održava, popravlja, montira i demontira električne strojeve i kućanske aparate.<br />
Mehaničar elektroničkih uređaja proizvodi, montira, kontrolira i održava uređaje i opremu za audiotehniku i<br />
videotehniku. Elektronička oprema koju servisira koristi se u stanovima, uredima, tvornicama, bolnicama i u<br />
drugim ustanovama.<br />
Zrakoplovni mehaničar održava, popravlja i kontrolira ispravnost zrakoplova u skladu sa zrakoplovnim propisima.<br />
Pregledava motore, dijelove zrakoplova važne za slijetanje, instrumente, sustave za održavanje temperature,<br />
tlaka, sustave za kočenje, crpke i druge dijelove zrakoplova.<br />
Finomehaničari popravljaju složene tehničke uređaje poput printera, videokamera, fotoaparata ili fotokopirnih<br />
strojeva. Neposredno surađuju s tehničarima za finomehaniku te drugim tehničarima, inženjerima i<br />
raznim majstorima.<br />
Mehaničar pri svom radu koristi niz ručnih i električnih alata. Mora znati čitati tehničke nacrte i skice te pri<br />
nekim poslovima poznavati električne ili elektroničke komponente.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Mehaničar tijekom školovanja stječe teorijska i praktična znanja iz područja mehanike. Upoznaje rad različitih<br />
strojeva, način upravljanja strojevima, uređajima i alatima koje će koristiti pri radu. Mehaničar mora imati<br />
sposobnost prostornog predočavanja i rješavanja tehničkih problema te dobru koncentraciju i preciznost<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
183
M<br />
Popis zanimanja<br />
184<br />
u radu. Uči osnove sigurnosti na radu, osnove protupožarne zaštite i zaštite okoliša. Mehaničar svoj posao<br />
obavlja u obrtničkim radionicama i pogonima, u ležećem, stojećem, klečećem i pognutom položaju. Pri radu<br />
je često izložen buci, prašini, niskim temperaturama, djelovanju štetnih tvari, kao što su kemikalije, benzin,<br />
ulje i druge razne slične tvari. Kako bi mogao uspješno obavljati posao u navedenim uvjetima, mora biti fizički<br />
zdrava osoba. Važno je imati spretnost prstiju i ruku, dobar vid, te biti emocionalno stabilan. Pri radu mora<br />
biti sposoban i brz u pronalaženju i otklanjanju kvarova. Budući da se bavi poslovima servisiranja i popravljanja<br />
strojeva i uređaja te je uvijek u kontaktu sa strankama, treba biti komunikativan i uslužan.<br />
Uvjeti rada<br />
Mehaničari rade u obrtničkim radionicama, tvorničkim pogonima te u velikim ili malim servisnim poduzećima.<br />
Rad se odvija u dvije, a u nekim pogonima i u tri smjene. Mehaničar može raditi u zatvorenoj radionici<br />
izložen buci, prašini i slaboj ventilaciji ili na otvorenom, gdje je izložen raznim klimatskim utjecajima.<br />
Odgovorni su za normalno odvijanje radnog procesa, jer zbog vlastitih pogrešaka ili nepažnje može doći do<br />
velike štete i zastoja proizvodnje. Jednako tako su odgovorni za zaštitu okoliša, sredstava za rad i opreme,<br />
kao i za zaštitu svoga zdravlja.<br />
Posao mehaničara ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, bolestima koštano-mišićnog<br />
sustava, težim poremećajima vida te nemogućnošću prepoznavanja boja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Automehaničar, mehaničar industrijskih strojeva, elektromehaničar, mehaničar poljoprivrednih strojeva,<br />
elektroničar-mehaničar, brodomehaničar, finomehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mogu se zaposliti u obrtničkim radionicama, industrijskim pogonima ili servisnim radionicama. Mehaničari<br />
koji imaju tri godine radnog iskustva i položen majstorski ispit mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva<br />
Kratak opis<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva popravlja, servisira i kontrolira rad strojeva, aparata i ostalih uređaja što<br />
se koriste u poljoprivredi, šumarstvu, vrtlarstvu i graditeljstvu. Također održava skopove i sustave navedenih<br />
strojeva te motore s unutarnjim izgaranjem i sustave prijenosa snage.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer mehaničar poljoprivrednih strojeva potrebno je imati završenu<br />
osnovnu školu te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za<br />
obavljanje ovog zanimanja. Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom<br />
radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za mehaničara moguće je i izvan obrtničkog sustava u nekim drugim strukovnim školama.<br />
Obrazovanje također traje tri godine.<br />
Opis poslova<br />
Mehaničar poljoprivrednih strojeva popravlja, servisira i kontrolira rad strojeva koji se koriste u poljoprivredi.
Detaljno pregledava stroj, uređaj ili neki njegov dio, te utvrđuje radi li ispravno i sigurno. Mehaničar poljoprivrednih<br />
strojeva oprema vozila i strojeve dodatnom opremom i priborom te djelomično održava karoserije,<br />
okvire i brine se za zaštitu od korozije. Obavlja ispitivanje motora s unutarnjim izgaranjem, kočionih uređaja,<br />
sustava paljenja i uređaja za pročišćivanje ispušnih plinova.<br />
Pri tome koristi različite aparate uključujući i elektroničku i računalnu opremu. Kad utvrdi kvar, popravlja ga<br />
te opet provjerava radi li uređaj ispravno i je li siguran za uporabu. Mehaničari poljoprivrednih strojeva koji<br />
rade u trgovinama daju informacije o strojevima, načinu njihove uporabe i savjete za kupnju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Stručna znanja važna za uspješno obavljanje poslova mehaničara poljoprivrednih strojeva stječu se tijekom<br />
školovanja, a obuhvaćaju znanja primjene tehničkih uputa u obliku crteža, shema i simboličkih crteža. Nadalje,<br />
moraju poznavati postupke ručne, strojne i toplinske obrade, zatim postupke spajanja i obradu plastičnom<br />
deformacijom te znati odabrati, zamijeniti i pravilno ugraditi i osigurati elemente strojeva i uređaja.<br />
Mehaničari poljoprivrednih strojeva trebaju dobro razumjeti mehaničke i tehničke odnose kako bi uspješno<br />
rješavali probleme u radu strojeva. Za obavljanje ovog posla važna je spretnost prstiju i ruku, normalan vid i<br />
dobra tjelesna kondicija.<br />
Oni koji rade u trgovinama moraju biti ljubazni i komunikativni.<br />
Uvjeti rada<br />
Mehaničari poljoprivrednih strojeva najčešće rade u zatvorenim prostorima servisnih radionica, uglavnom u<br />
zadovoljavajućim mikroklimatskim uvjetima. Ponekad se rad odvija i na otvorenom. Prilikom čišćenja i održavanja<br />
strojeva izloženi su djelovanju nekih štetnih tvari i plinova (kemikalije, benzin, ulje), a i mogućnostima<br />
ozljeđivanja različitim dijelovima stroja. U vrijeme intenzivnih sezonskih radova često rade prekovremeno.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s poteškoćama koštano–mišićnog sustava, većim oštećenjima vida te<br />
različitim alergijskim reakcijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Automehaničar, brodomehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mehaničari poljoprivrednih strojeva zapošljavaju se u industriji, na poljoprivrednim dobrima ili u trgovinama<br />
poljoprivrednih strojeva i opreme. Ako polože majstorski ispit pred Hrvatskom obrtničkom komorom, mogu<br />
otvoriti vlastiti obrt.<br />
Mesar<br />
Kratak opis<br />
Mesar obavlja poslove klanja stoke i rasijecanja mesa, obrađuje pojedine dijelove, obavlja kategorizaciju<br />
mesa, prerađuje ga i proizvodi mesne prerađevine.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer mesar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
185
M<br />
Popis zanimanja<br />
186<br />
Opis poslova<br />
Posao mesara obuhvaća preuzimanje stoke za klanje, omamljivanje i klanje, rasijecanje trupa, vađenje iznutrica,<br />
obradu pojedinih dijelova, razvrstavanje mesa, proizvodnju svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda,<br />
masti, kuhanih i sirovih salamura i dr. Mesari konzerviraju meso kemijskim sredstvima, zaleđivanjem i dimljenjem.<br />
Izrađuju različite polutrajne i trajne suhomesnate proizvode, obarene i polutrajne kobasice i salame.<br />
Mesar kupuje meso, priprema ga za prodaju i prodaje (reže, rasijeca, oblikuje, važe, izračunava cijenu, umata<br />
itd.). U tom je poslu iznimno važno pridržavanje i provođenje higijenskih mjera te prepoznavanje i saniranje<br />
nepoželjnih promjena na mesu.<br />
Mesar popunjava dokumentaciju u svezi s držanjem i skladištenjem mesa i mesnih prerađevina (dostavnice,<br />
primke itd.), vodi dokumentaciju o njihovoj proizvodnji i obradi te izdaje račune i izračunava cijenu pri<br />
prodaji. U svom radu mesari također rukuju različitim strojevima i alatima te se brinu o njihovu održavanju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnog znanja i vještina mesari trebaju biti osobe snažnije tjelesne građe. Tjelesna izdržljivost i spretnost<br />
ruku bitne su osobine za uspješno obavljanje ovog posla. Dobar vid te prepoznavanje boja, mirisa i<br />
okusa pomažu pri provjeri kakvoće sirovina i proizvoda.<br />
Zbog prirode posla mesar treba biti emocionalno uravnotežena osoba.<br />
Uvjeti rada<br />
Mesar posao obavlja vani (povremeno je izložen vrućini i hladnoći) ili u zatvorenim prostorima pri danjem<br />
i umjetnom svjetlu, gdje je često izložen neodgovarajućoj mikroklimi (visoka ili niska temperatura, česte<br />
promjene temperature, vlaga, onečišćenost zraka, kemijska sredstva, buka, vibracije) i radu na visini (na paletama)<br />
itd. U svom radu mora poštovati mjere zaštite na radu i higijenske uvjete.<br />
Izložen je mogućnostima ozljeda nanesenim oštrim alatom i pokretnim dijelovima strojeva, kao i opasnostima<br />
od opeklina pri toplinskoj obradi prerađevina.<br />
Posao obavlja uglavnom stojeći, s povremenim sagibanjem i dosezanjem. Diže i prenosi veće terete. Može<br />
raditi sam ili u timu, u jednoj ili više smjena ili dvokratno.<br />
Glavne zapreke za obavljanje ovog posla su ispodprosječna tjelesna snaga, koštano-mišićna oštećenja, oštećenja<br />
kralježnice, kronične bolesti unutarnjih organa, oštećenja vida i sluha, te psihička nestabilnost.<br />
Srodna zanimanja<br />
Stočar, prehrambeni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mesar može raditi na klanju stoke, preradi mesa i iznutrica, pripremi suhomesnatih proizvoda, toplinskoj<br />
obradi mesa i mesnih prerađevina, u trgovini kao prodavač mesa i mesnih prerađevina, pri skladištenju i<br />
pripremi mesa za skladištenje i prodaju. Ako položi majstorski ispit ispred Hrvatske obrtničke komore, može<br />
otvoriti samostalni obrt.<br />
Meteorolog<br />
Kratak opis<br />
Meteorolog proučava procese u atmosferi te načine na koje ona utječe na vremenske prilike u našoj okolini.<br />
Spoznaje s područja meteorologije najčešće primjenjuje na prognozu vremena.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zanimanje meteorologa zahtijeva fakultetsku naobrazbu prirodoslovnog smjera koja se može steći na Prirodoslovno-matematičkom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek. Nakon završenog preddiplomskog<br />
studija geofizike, koji traje 6 semestara (3 godine), obrazovanje se može nastaviti na diplomskom studi-
ju meteorologije i fizičke oceanografije, što traje 4 semestra (2 godine), i na doktorskom studiju. Upis u ovaj<br />
diplomski studij moguć je i nakon završenog preddiplomskog studija matematike i drugih struka prirodoslovlja<br />
te studija elektrotehnike i računarstva uz polaganje razlikovnih ispita.<br />
Opis poslova<br />
Meteorolozi su stručnjaci koji su najpoznatiji po prognozi vremena. Oni prikupljaju podatke o procesima,<br />
karakteristikama i gibanjima u atmosferi, kao što su temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka i brzina vjetra te<br />
izvode kratkoročna i dugoročna predviđanja vremenskih prilika. Do ovih podatka dolaze mjerenjima na meteorološkim<br />
postajama ili opservatorijima, koristeći se različitim instrumentima. Također, pomoću snimaka<br />
meteoroloških satelita, prate pomicanje sustava oblaka, razvoj većih oluja, položaj vremenskih fronti, ciklona<br />
i anticiklona, vrsta oblaka i njihov mogući utjecaj na trenutačno vremensko stanje.<br />
Meteorolozi izrađuju razne vrste vremenskih prognoza. Pritom koriste rezultate dobivene na osnovi simulacija<br />
prirodnih procesa u atmosferi pomoću numeričkih i matematičkih modela.<br />
Svrha ovih predviđanja nije samo obavještavanje šire javnosti, već su namijenjena svima koji zbog ekonomskih<br />
ili sigurnosnih razloga koriste podatke o vremenu, npr. u navigaciji, zrakoplovstvu, pomorskom prometu,<br />
poljoprivredi i sl.<br />
Meteorološka istraživanja i informacije o vremenu koriste se i za kontrolu onečišćenja zraka, ispitivanje klimatskih<br />
uvjeta na Zemlji, kao što je globalno zatopljenje ili slabljenje ozonskog omotača.<br />
Neki se meteorolozi bave uglavnom istraživačkim radom. Ispituju kemijska i fizikalna svojstva atmosfere ili<br />
se bave prijenosom svjetlosti i energije unutar atmosfere. Također istražuju činitelje koji utječu na stvaranje<br />
oblaka i oborina, te pojavu oluja i različitih vremenskih nepogoda. Drugi se istraživači na području meteorologije<br />
bave ispitivanjem i pronalaženjem uspješnih načina kontrole onečišćenja zraka, povećanjem preciznosti<br />
vremenske prognoze, a važno je područje rada i razvoj instrumenata za meteorološka mjerenja.<br />
Klimatolozi ispituju vremenske uvjete u bližoj i daljoj prošlosti, tj. analiziraju prosječno stanje atmosfere, a<br />
jedna od njihovih važnih zadaća je i ocjena izvanrednih pojava i proučavanje utjecaja vremena i klime na<br />
zdravlje i osjećanje ljudi. Njihova se istraživanja primjenjuju u graditeljstvu, prostornom planiranju, u poljoprivredi,<br />
vodoprivredi, energetici, turizmu, sportu i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za posao meteorologa vrlo su važne razvijene intelektualne sposobnosti, osjetljivost za tehničke probleme,<br />
a osobito izvrsno poznavanje fizike, matematike i statistike. Poželjno je da je podjednako spreman raditi i<br />
samostalno i kao član tima.<br />
Osobito je važno znanje stranih jezika, poznavanje osnova računalnog <strong>program</strong>iranja i uporaba različitih<br />
paketa za obradu podataka.<br />
Bitne osobine za uspješan rad meteorologa su točnost, preciznost, pedantnost i urednost, a zbog komunikacije<br />
s drugim stručnjacima i objavljivanja rezultata vlastitih istraživanja, potrebna je i dobro razvijena<br />
sposobnost pismenog i usmenog izražavanja i komunikacije.<br />
Uvjeti rada<br />
Osim u zatvorenim prostorima, meteorolozi često odlaze i na teren gdje mogu biti izloženi nepovoljnim<br />
vremenskim uvjetima. Rad na meteorološkim postajama podrazumijeva noćni rad, rad u smjenama te rad vikendom<br />
i praznikom. Zbog nužnosti redovitog i pravodobnog izvještavanja o vremenu i donošenju vremenskih<br />
prognoza, meteorolozi često moraju izvršavati svoje obveze u vrlo kratkim rokovima. Meteorolozi koji<br />
se ne bave vremenskom prognozom obično rade u uredima i imaju uobičajeno, osmosatno radno vrijeme.<br />
Poslovi obuhvaćaju i samostalan i timski rad.<br />
Srodna zanimanja<br />
Oceanolog, seizmolog, geolog, fizičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ne postoji puno radnih mjesta na kojima se mogu zaposliti meteorolozi pa potražnja za ovim zanimanjem<br />
na tržištu rada nije velika. Najčešće rade u meteorološkim postajama, u Državnom meteorološkom <strong>zavod</strong>u<br />
(u odjelima za prognozu vremena, obranu od tuče, primijenjena istraživanja za pojedine gospodarske grane,<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
187
M<br />
Popis zanimanja<br />
188<br />
određivanje prijenosa i difuzije onečišćujućih tvari u atmosferi i moru), a mogu se zaposliti i u zračnim lukama.<br />
Neki se meteorolozi zapošljavaju u istraživačkim ustanovama i oceanografskim ustanovama za istraživanje<br />
Jadranskoga mora.<br />
Ostale informacije<br />
Informacije vezane uz meteorologiju, koje mogu približiti posao i područje interesa meteorologa, mogu se<br />
pronaći na internet stranici Državnoga hidrometeorološkog <strong>zavod</strong>a.<br />
Meteorološki tehničar<br />
Kratak opis<br />
Meteorološki je tehničar osposobljen za mjerenje i praćenje meteoroloških parametara. Prikuplja podatke o<br />
temperaturi, tlaku, vlažnosti zraka i brzini vjetra. Na temelju opažanja ocjenjuje količinu i vrstu oblaka, vidljivost,<br />
vrstu, jačinu i trajanje pojava u atmosferi. Njegovi podaci služe meteorologu za prognozu vremena,<br />
kontrolu onečišćenja zraka, ispitivanje klimatskih promjena na Zemlji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Da bi se obavljalo ovo zanimanje, potrebna je srednja stručna izobrazba. Za stjecanje znanja potrebnih u<br />
obavljanju ovog zanimanja nema odgovarajuće obrazovne ustanove. Potrebna znanja i radna iskustva djelatnik<br />
stječe na poslu tijekom prve dvije godine rada.<br />
Opis poslova<br />
Meteorološki tehničar mjeri i prati fizikalno stanje atmosfere. Za promatranja i mjerenja koristi različite meteorološke<br />
instrumente: termometar, higrometar, kišomjer, anemometar (za mjerenje smjera i brzine vjetra),<br />
evaporimetar (mjerenje hlapljenja), heliograf (mjerenje trajanja sunčevog isijavanja), barometar i dr.<br />
Neke podatke dobiva obradom traka na kojima je krivuljom prikazan tijek meteoroloških parametara, primjerice<br />
jačina padalina i trajanje sunčevog isijavanja. Podatke odmah unosi u računalo i dostavlja meteorološkom<br />
centru.<br />
Automatske mjerne postaje samostalno obavljaju rutinska mjerenja, dok meteorološki tehničar brine o održavanju<br />
opreme i kontrolira dobivene podatke.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Važna su znanja iz područja matematike i fizike. Zahvaljujući novim metodama mjerenja i komunikacije, potrebno<br />
je imati znanje rada na računalu.<br />
Meteorološki tehničar mora biti brižan, savjestan i temeljit u radu, jer je svako motrenje i mjerenje vremena<br />
jednokratno i ne može se obavljati unatrag.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja najčešće u meteorološkim postajama ili opservatorijima. Praćenja i motrenja izvode se u<br />
točno određeno vrijeme. Dosta vremena meteorološki tehničar provede očitavajući i zapisujući potrebne<br />
podatke.<br />
Zbog različitih mjerenja često mora napuštati prostoriju i izlaziti van, pa i po lošem vremenu i niskim temperaturama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Meteorolog<br />
Meteorološkom tehničaru najsličnija su zanimanja u kojima se nadzire rad određenih uređaja, primjerice na<br />
radioodašiljačima, u električnim centralama i sl.
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Meteorološki tehničar zapošljava se u meteorološkoj postaji, gdje u smjenama s drugim tehničarima samostalno<br />
dežura. Lokacije postaja su u većim mjestima, na međunarodnim zračnim lukama, pa i na vrlo udaljenim<br />
i izoliranim mjestima, kao što je Zavižanj.<br />
Svojim obrazovanjem u zanimanju meteorološki tehničar može napredovati do voditelja meteorološke postaje.<br />
Mikrobiolog<br />
Kratak opis<br />
Mikrobiolog proučava obilježja živih organizama vidljivih jedino mikroskopom, kao što su alge, virusi, bakterije,<br />
kvasci i plijesni. Poznavanje načina djelovanja i popratne učinke mikroorganizama može koristiti u<br />
medicini, farmaciji, proizvodnji hrane, zaštiti okoliša i drugdje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za posao mikrobiologa potrebno je imati fakultetsku naobrazbu. Preddiplomski sveučilišni studij traje tri godine<br />
(6 semestara), s mogućnošću odabira jednog od sljedećih usmjerenja: prehrambena tehnologija, nutricionizam,<br />
biotehnologija. U skladu sa završenim usmjerenjem, stječe se odgovarajući naziv: prvostupnik/prvostupnica prehrambene<br />
tehnologije, prvostupnik/prvostupnica nutricionizma ili prvostupnik/prvostupnica biotehnologije.<br />
Diplomski sveučilišni studij traje dvije godine (4 semestra) te se u skladu s odabranim <strong>program</strong>om studija<br />
stječu i odgovarajući nazivi:<br />
- prehrambeno inženjerstvo (magistar/magistra prehrambenog inženjerstva)<br />
- upravljanje sigurnošću hrane (magistar/magistra upravljanja sigurnošću hrane)<br />
- nutricionizam (magistar/magistra nutricionizma)<br />
- molekularna biotehnologija (magistar/magistra molekularne biotehnologije)<br />
- bioprocesno inženjerstvo (magistar/magistra bioprocesnog inženjerstva).<br />
Opis poslova<br />
Mikrobiolog može raditi na različitim područjima, npr. u bolničkim laboratorijima, farmaceutskoj industriji,<br />
znanstvenim institucijama ili prehrambenoj industriji.<br />
U bolničkim laboratorijima mikrobiolog istražuje djelovanje mikroba i virusa koji su uzročnici različitih bolesti.<br />
Kada ustanovi uzročnike bolesti, liječnik može lako odlučiti o najučinkovitijoj terapiji pacijenta. Također,<br />
mikrobiolog ispituje djelovanje pojedinih antibiotika i drugih lijekova na mikroorganizme.<br />
Neki mikrobiolozi u zdravstvenim i drugim znanstvenim institutima proučavaju uzročnike bolesti, kao što su<br />
AIDS, malarija, ptičja gripa i druge. Istraživanja na tom području obuhvaćaju proučavanje strukture i kemijskih<br />
reakcija koje nastaju u doticaju uzročnika s drugim organizmima, a posebice načine njihova razmnožavanja.<br />
Takva su proučavanja dugotrajna i često zahtijevaju višegodišnja istraživanja.<br />
U farmaceutskoj se industriji spoznaje mikrobiologa koriste u razvoju lijekova, cjepiva i drugih oblika liječenja.<br />
Mikrobiolog sudjeluje u laboratorijskim istraživanjima, proizvodnji, ispitivanju određenih karakteristika i<br />
kakvoće proizvoda, kao što su antibiotici, cjepiva, vitamini, kozmetički proizvodi, dezinficijensi i sl.<br />
U prehrambenoj industriji, analizama u laboratoriju, mikrobiolog nadzire neke značajke i kakvoću prehrambenih<br />
proizvoda.<br />
Mikrobiolog može istraživati i načine učinkovitog razlaganja otpadnih tvari i ekonomično recikliranje. Mikrobiolozi<br />
koji rade u poduzećima što vode brigu o zaštiti okoliša ili kakvoći voda istražuju mikroorganizme i<br />
bakterije u pitkoj vodi, sirovinama i prerađenim otpacima, te osiguravaju da procesi prerade budu učinkoviti.<br />
Mikrobiolog također uzima na analizu hranu i piće kako bi ustanovio njihovu moguću zaraženost.<br />
Važnu ulogu mikrobiolog ima i u molekularnoj biologiji te u genetičkom inženjerstvu.<br />
U svom radu koristi se vrlo preciznom i skupom laboratorijskom opremom.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
189
M<br />
Popis zanimanja<br />
190<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Mikrobiolog mora biti sposoban izvoditi praktične pokuse pomoću složene laboratorijske opreme. Rad s<br />
takvim uređajima i instrumentima zahtijeva posebnu izobrazbu.<br />
Nadalje, treba biti temeljit, precizan, strpljiv i ustrajan. Mora imati sposobnost i smisao za uočavanje detalja,<br />
povezivanje činjenica i logičko zaključivanje. Ako se istraživački rad odvija na terenu, treba biti praktičan i<br />
prilagodljiv novim uvjetima.<br />
Da bi svoje spoznaje i rezultate analiza mogao prezentirati i uspješno surađivati s drugim strukama, mora se<br />
znati jasno i precizno pismeno i usmeno izražavati.<br />
Treba imati i organizatorske sposobnosti jer radi na zajedničkom zadatku s laborantima, kemijskim tehničarima<br />
i drugima, kojima često daje upute za konkretne postupke.<br />
Uvjeti rada<br />
Mikrobiolog većinu radnog vremena provodi u dobro prozračenom, osvijetljenom i čistom laboratoriju. U<br />
radu se susreće i s opasnim mikroorganizmima i kemijskim tvarima, pa mora striktno i dosljedno poštovati<br />
predviđene mjere zaštite kako ne bi došlo do onečišćenja ili zaraze.<br />
Samo ponekad, na terenskim ispitivanjima, pri uzimanju uzoraka ili nadzora nad njima rad se odvija i u određenim<br />
tvorničkim postrojenjima i na otvorenom. Tada neko vrijeme može biti izložen nepovoljnim atmosferskim<br />
uvjetima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Diplomirani inženjer biologije – molekularna biologija, diplomirani inženjer biotehnologije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mikrobiolozi se zapošljavaju u svim znanstvenoistraživačkim ustanovama kako bi provodili temeljna i primijenjena<br />
znanstvena istraživanja te analizu u području medicine, veterine, poljoprivrede, šumarstva, prehrambene,<br />
kemijske i farmaceutske industrije, biotehnologije i genetičkog inženjerstva te u industriji koja koristi<br />
biotehnološke procese u proizvodnji.<br />
Mlinar<br />
Kratak opis<br />
Mlinar obavlja poslove preuzimanja i sortiranja žitarica, čišćenja zrnja, te proizvodnje i pakiranja mlinskih<br />
proizvoda. Bavi se i nadzorom mikroklimatskih uvjeta u prostorima u kojima se žitarice skladište te ih transportira<br />
u mlinske strojeve.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer mlinar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje moguće je i u školama industrijskog usmjerenja.
Opis poslova<br />
Posao je mlinara preuzimanje sirovina, njihova priprema i obrada, izrada mlinskih proizvoda, te njihovo pakiranje<br />
i skladištenje. Mlinar preuzima zrnje, sortira ga i doprema u silose i mlinske uređaje gdje provjerava<br />
njegovu vlažnost. Zrnje zatim čisti i razvrstava prema kakvoći, te ga melje u mlinskim strojevima. Mlinar nadzire<br />
i samostalno obavlja poslove vaganja i pakiranja mlinskih proizvoda. Odgovoran je za njihov transport<br />
i skladištenje.<br />
U svom radu koristi različite strojeve i naprave - od jednostavnih alata (ručni alati, sita, mjerni instrumenti) do složenijih<br />
strojeva za pripremu mlinskih proizvoda. Vrlo je važno da prostor i strojeve s kojima radi održava čistima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Školovanje za mlinara traje 3 godine. Nastava se sastoji od teorijskog i stručnog dijela (praksa).<br />
Tijekom školovanja upoznaje se s tehnologijom prerade žitarica, strojevima i uređajima, te tehnološkim postupcima<br />
obrade zrnja. Stječe znanja o osnovama prehrane, prehrambenim potrebama čovjeka, svojstvima i<br />
vrijednostima pojedinih namirnica, značenju mikroorganizama u prehrambenoj industriji, te osnovama pakiranja,<br />
skladištenja i transporta žitarica i mlinskih proizvoda.<br />
Upoznaje se s higijenskim uvjetima proizvodnje hrane, te zahtjevima kvalitete i ispravnosti prehrambenih<br />
proizvoda. Uči i o propisima sigurnosti na radu i protupožarne zaštite, te očuvanja okoliša.<br />
Uvjeti rada<br />
Mlinar radi uglavnom u zatvorenim prostorima. Povremeno radi i vani, npr. prilikom preuzimanja sirovina.<br />
U proizvodnim prostorima izložen je buci i vibracijama zbog rada strojeva i uređaja. Posao često obavlja u<br />
neugodnim klimatskim uvjetima (vlaga, brašno u zraku). U radu sa strojevima važna je dobra koordinacija<br />
ruku i spretnost prstiju te koncentracija, uravnoteženost i odgovornost.<br />
Srodna zanimanja<br />
Industrijski mlinar, konditor, rukovatelj prehrambenim strojevima, prehrambeni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mlinar se zapošljava u silosima za prihvat žitarica te u mlinovima za preradu i proizvodnju brašna i drugih<br />
mlinskih proizvoda.<br />
Mljekar<br />
Kratak opis<br />
Mljekar se bavi preuzimanjem, preradom, pakiranjem, skladištenjem i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer mljekar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Zanimanje mljekara stječe se i pohađanjem trogodišnjeg obrazovnog <strong>program</strong>a za industriju i gospodarstvo<br />
pri gospodarskim i prehrambenim školama – smjer mljekar.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
191
M<br />
Popis zanimanja<br />
192<br />
Opis poslova<br />
Zanimanje mljekara obuhvaća različite poslove. On preuzima mlijeko, utvrđuje njegovu količinu i kakvoću,<br />
hladi i skladišti sirovo mlijeko, toplinski ga obrađuje, pakira i ponovno skladišti. Bavi se preradom mlijeka te<br />
proizvodi homogenizirano, pasterizirano i sterilizirano mlijeko, vrhnje, maslac, fermentirane mliječne proizvode<br />
(jogurt, kiselo mlijeko, acidofilno mlijeko, kefir), mlijeko u prahu, sireve, sirutke, kazein i laktozu, mliječne<br />
sladolede i druge mliječne proizvode koje potom pakira i skladišti na odgovarajući način.<br />
U svom je radu mljekar vođen unaprijed određenom metodologijom i standardima prerade mliječnih proizvoda<br />
te nadzire kakvoću mlijeka i mliječnih proizvoda.<br />
Mljekar uzima i priprema uzorke za fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize mlijeka i mliječnih proizvoda.<br />
Također vodi evidenciju uzoraka i analiza, evidenciju proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, te dokumentaciju<br />
o prodaji u trgovinama. Održava higijenu strojeva, opreme i prostora. Može obaviti i manje popravke<br />
strojeva i uređaja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja mljekar se upoznaje s tehnologijom prerade namirnica, prehrambenim potrebama i zahtjevima<br />
korisnika, s primjerenošću pojedinih namirnica za ljudski organizam te s ulogom i značenjem mikroorganizama<br />
u prehrambenoj industriji.<br />
Upoznaje prehrambene vrijednosti namirnica i važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani.<br />
Mesari moraju poznavati vrstu, čuvanje i pripremu ambalaže što se koristi u proizvodnji konzumnog mlijeka.<br />
Važno je pri obavljanju ovog zanimanja poznavati higijensko-tehničke propise i zahtjeve, načine prerade,<br />
čuvanja, pakiranja, ambalažiranja i skladištenja mlijeka i mliječnih proizvoda.<br />
Tijekom školovanja mljekar stječe nužna znanja o kvaliteti i higijenskoj ispravnosti namirnica.<br />
Mora se znati služiti strojevima u mljekarskoj industriji te poznavati njihovo održavanje, a i funkcioniranje<br />
pomoćnih strojeva i uređaja.<br />
Uvjeti rada<br />
Mljekar obavlja svoj posao u proizvodnim obrtima ili izvan njih, npr. prilikom preuzimanja mlijeka. U proizvodnji<br />
je izložen većim temperaturnim promjenama, vlazi, neugodnim mirisima, buci i vibracijama koje<br />
nastaju zbog rada rotirajućih dijelova strojeva, izložen je propuhu, različitim kemijskim sredstvima za dezinfekciju,<br />
umjetnoj rasvjeti itd.<br />
Posao obavlja stojeći u pognutom položaju ili hodajući uz sagibanje i dizanje težih tereta.<br />
Pri radu sa strojevima, zbog rotirajućih dijelova strojeva, može doći do opeklina, porezotina, mehaničkih<br />
ozljeda ili oštećenja sluha. Radi sam ili u timu, u jednoj ili više smjena.<br />
Posao mljekara ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, alergijama i kožnim bolestima, bolestima<br />
koštano–mišićnog sustava, te težim poremećajima osjeta mirisa i okusa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prehrambeni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mljekari se zapošljavaju u obrtničkim pogonima i industrijskim objektima za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda<br />
(mljekarama). Ako polože majstorski ispit pred Hrvatskom obrtničkom komorom, mogu otvoriti vlastiti<br />
obrt.
Modni dizajner<br />
Kratak opis<br />
Modni dizajner kreira odjeću, prateći modne trendove i želje mogućih kupaca.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Modni se dizajneri mogu školovati u srednjim umjetničkim školama, prema četverogodišnjem obrazovnom<br />
<strong>program</strong>u. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja stječu zvanja dizajnera odjeće ili modnog stilista.<br />
Studij modnog dizajna može se upisati na Tekstilno–tehnološkom fakultetu u Zagrebu koji organizira i trogodišnji<br />
stručni studij tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije u Varaždinu.<br />
Opis poslova<br />
Modni dizajner kreira odjeću i/ili modne dodatke, pri čemu često mora predvidjeti modne trendove i potrebe<br />
tržišta. Visoka je moda najprivlačnije područje modnog dizajna, gdje dominira samo manji broj najuspješnih<br />
dizajnera.<br />
Modni dizajner izrađuje odjeću za pojedine klijente i sezonske kolekcije koje utječu na cjelokupnu modnu<br />
industriju. Neki dizajneri visoke mode imaju vlastite modne kuće i cijele timove dizajnera, krojača, stilista sl.<br />
Veći proizvođači odjeće izrađuju kolekcije kvalitetne odjeće što se prodaju u odabranim prodavaonicama.<br />
Često se drže smjernica visoke mode ili oblikuju svoj vlastiti stil.<br />
Dizajner konfekcije dizajnira odjeću za masovnu proizvodnju, a takva se odjeća prodaje u većini veletrgovina<br />
i preko kataloga.<br />
Modni dizajner mora poznavati različite vrste robe, stoga neposredno surađuje s dizajnerima tekstila.<br />
Modni je dizajner, svestranošću svog likovnog obrazovanja, osposobljen za izražavanje kreativnosti razvijene<br />
tijekom studija, a dizajnersko stručno obrazovanje omogućava mu da uoči i prati svjetske modne trendove<br />
i pretoči ih u izvorni i prepoznatljiv izraz. Određena inženjerska znanja i poznavanje tekstilne tehnologije<br />
omogućuju mu da stečeno znanje uspješno primijeni u kreiranju tekstila i odjeće.<br />
Dizajner svoj posao započinje skiciranjem ideja. Zatim slijedi crtanje i izrezivanje oblika za kreiranje odjeće,<br />
a potom odabir pogodnih krojeva, kombinirajući pri tome osnove krojenja s postojećim tehnikama. Izrezani<br />
se model potom isprobava i obavljaju posljednje izmjene. Za obavljanje ovog posla dizajner mora dobro<br />
poznavati dizajnerske tehnike, principe i instrumente. U radu se služi alatom potrebnim za proizvodnju te<br />
upotrebljava precizne planove, crteže i modele. Dizajner također održava prezentacije svojih modela, uspoređuje<br />
svoje proizvode s proizvodima ostalih dizajnera, prati postojeće trendove u modnim magazinima i<br />
prisustovanjem na modnim događanjima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Modni dizajneri moraju raspolagati znanjima i vještinama iz područja modnog crtanja i slikanja, oblikovanja<br />
odjeće, industrijske tehnologije, unikatne izrade, kvalitete tkanina, krojenja i šivanja i sl.<br />
Također, moraju biti kreativni i imati smisao za lijepo i za tehničke probleme i prostorne odnose. Važno je da<br />
su strpljivi, sistematični, precizni, da imaju odličan vid, sposobnost razlikovanja boja te spretne ruke i prste.<br />
Budući da su često u kontaktima s klijentima (kupci, naručitelji kolekcija, modne kuće i sl.), moraju imati dobre<br />
komunikacijske i prezentacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Modni dizajneri obično rade u dobro osvijetljenim prostorijama pri odgovarajućim temperaturama. U svom<br />
se radu često služe vrhunskim računalnim <strong>program</strong>ima koji omogućuju izradu estetski oblikovane odjeće<br />
i modnih dodataka. Budući da je njihov posao gotovo uvijek vremenski unaprijed određen rokovima, vrlo<br />
često rade vikendima, blagdanima i praznicima. Često odlaze na službena putovanja radi dogovora poslovne<br />
suradnje s proizvođačima odjeće, na modne sajmove, predstavljanje sezonskih kolekcija odjeće i sl.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s izrazitim problemima vida, nemogućnošću razlikovanja boja i poteškoćama<br />
motorike.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
193
M<br />
Popis zanimanja<br />
194<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničar tekstilne tehnologije, dizajner tekstila, dizajner obuće i galanterije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Modni dizajneri se zapošljavaju u tekstilnoj industriji, a veliki ih broj ima i status samostalnih kulturnih djelatnika,<br />
odnosno umjetnika.<br />
Modni stilist<br />
Kratak opis<br />
Modni stilist samostalno kreira i izrađuje unikatnu odjeću te uzorke i podloške za industrijsku proizvodnju<br />
tkanina i odjeće.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Obrazovanje za zanimanje modni stilist traje četiri godine. Nakon završene srednje škole moguće je nastaviti<br />
školovanje na mnogim veleučilištima i visokoškolskim ustanovama, npr. na Tekstilno-tehnološkom fakultetu.<br />
Poslove modnog stilista obavljaju osobe i bez prethodno stečenog formalnog obrazovanja ako imaju višegodišnje<br />
iskustvo u tim poslovima.<br />
Opis poslova<br />
Ovisno o vrsti posla na kojem je zaposlen, opis poslova može biti vrlo različit.<br />
Posao modnih stilista, ponekad zvanih savjetnicima za imidž, primarno je vezan za rad s pojedincima koji<br />
žele lijepo izgledati te postići određeni dojam svojom pojavom u javnosti. Najčešće to zahtijeva priroda<br />
njihova posla (npr. političari, pjevači, glumci i slično).<br />
Posao stilista odnosi se i na suradnju s modnim časopisima kojima šalju svoje kritičke osvrte na izgled slavnih<br />
osoba, vođenje reklamnih kampanja vezanih za modnu industriju i dr.<br />
Stilisti koji rade s javnim osobama obično nemaju određeno radno vrijeme i trebali bi uvijek biti na raspolaganju<br />
svojim klijentima. Često odijevaju glumce, TV-voditeljice, pjevače, a ponekad i cijele skupine, ansamble<br />
i sl. Posjećuju modne revije i odabiru odjeću koju će njihov klijent nositi iduću sezonu, a često i kupuju za<br />
njega po trgovinama.<br />
Njihov rad obuhvaća stiliziranje kompletnog izgleda osobe za razna snimanja, domjenke i događanja, poput<br />
dodjela nagrada i drugih pojavljivanja u javnosti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Modni bi stilist trebao imati znanja i vještine iz područja modnog crtanja i slikanja, likovnog oblikovanja<br />
tekstila, poznavanja materijala, modnih stilova, izrade odjeće i sl.<br />
Treba biti kreativan i originalan u osmišljavanju izgleda svog klijenta. Vrlo je važno pratiti modne trendove u<br />
zemlji i svijetu.<br />
Važne osobine su strpljivost, sistematičnost, dobar vid, sposobnost razlikovanja boja te smisao za kombiniranje<br />
boja i odjevnih predmeta. Budući da je često u kontaktima s klijentima, mora imati dobre komunikacijske<br />
i prezentacijske vještine.<br />
Također treba biti spreman na uvjete rada u kojima često nema unaprijed definirano radno vrijeme.<br />
Uvjeti rada<br />
Veliki dio svog radnog vremena modni stilist provodi u trgovinama gdje prikuplja odjeću i modne dodatke<br />
koje će klijenti isprobavati. Budući da je posao modnog stiliste obično vremenski unaprijed određen rokovima,<br />
vrlo često radi vikendima, blagdanima i praznicima.
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s većim problemima vida, nemogućnošću razlikovanja boja i poteškoćama<br />
motorike.<br />
Srodna zanimanja<br />
Modni dizajner, dizajner tekstila, dizajner obuće i galanterije, tehničar tekstilne tehnologije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Modni se stilisti najčešće zapošljavaju kao osobni savjetnici za imidž, uglavnom slavnih i/ili bogatih osoba.<br />
Dio modnih stilista ima status slobodnog umjetnika koji im omogućuje da sami kreiraju svoj ritam rada te<br />
ugovaraju poslove koji su im zanimljivi.<br />
Molekularni biolog<br />
Kratak opis<br />
Molekularni biolog proučava i istražuje temeljne zakonitosti o prirodi živoga svijeta i osnovnim životnim<br />
procesima. Proučava molekularnu i strukturnu osnovu različitih organizama, genetičku raznolikost, promjene<br />
i nasljeđivanje te međudjelovanje organizama i njihova okoliša. Dobivene se spoznaje koriste u raznim<br />
područjima ljudske djelatnosti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Molekularni se biolozi mogu školovati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (PMF). Diplomski<br />
studij molekularne biologije koji traje 2 godine moguće je upisati nakon završenog trogodišnjeg preddiplomskog<br />
studijskog <strong>program</strong>a Biološkog odsjeka PMF-a, a i ostalih struka prirodoslovlja uz polaganje određenih<br />
razlikovnih ispita.<br />
Završetkom diplomskog studija molekularne biologije stječe se akademski naziv magistar molekularne biologije.<br />
Opis poslova<br />
Nakon završenog studija molekularne biologije, znanstvenici se ovisno o svojim interesima usmjeravaju prema<br />
specifičnim područjima molekularne biologije - prema genetici prokariota ili eukariota, staničnoj biologiji,<br />
molekularnoj biologiji čovjeka, biljaka ili životinja te interdisciplinarnim istraživanjima poput biofizike,<br />
biokemije, računalne i strukturne biologije. Većina molekularnih biologa zaposlena je u znanstvenim institutima<br />
ili sličnim istraživačkim institucijama, unutar kojih se bave proučavanjem i istraživanjem određene<br />
problematike. Početna faza rada obuhvaća postavljanje i analiziranje nekog problema te planiranje znanstvenog<br />
istraživanja, potrebne metodologije i ostalih uvjeta koji moraju biti zadovoljeni kako bi se ispunili<br />
svi preduvjeti znanstvenog eksperimenta. U ovoj fazi istraživanja, molekularni biolog koristi različite izvore<br />
podataka te pregledava dostupnu stručnu literaturu o problemu koji izučava. Nakon planiranja, molekularni<br />
biolozi provode istraživački projekt u laboratoriju, služeći se različitom laboratorijskom opremom i instrumentima,<br />
promatraju uzorke za analizu te samostalno i uz pomoć cijelog znanstvenog tima izvode iz njih<br />
zaključke. Odgovorni su za pravilno korištenje, održavanje i uporabu laboratorijskih uređaja. Pri analizi nekog<br />
laboratorijskog uzorka često je potrebno određeno vrijeme kako bi se pokazala izvjesna reakcija, a za to vrijeme<br />
istraživač proučava znanstvenu literaturu i traži nove spoznaje iz tog područja. Nakon završenog rada u<br />
laboratoriju, istraživači pišu znanstveni rad. Rezultate znanstvenog istraživanja potom na odgovarajući način<br />
prezentiraju stručnoj javnosti ili drugima zainteresiranima za tu problematiku.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Većina potrebnih znanja za obavljanje posla molekularnog biologa usvoji se na fakultetu. Znatiželja i želja<br />
za spoznajom osnovne su osobine koje karakteriziraju dobrog istraživača. Kako bi mogli pratiti najnovije<br />
znanstvene spoznaje, bitno je poznavanje stranog jezika i otvorenost novim idejama. Sposobnost uočavanja<br />
detalja i povezivanja činjenica te logičko zaključivanje i analitičko mišljenje, prijeko su potrebni za obavljanje<br />
ovog posla. Strpljivost, sposobnost planiranja zadataka te dobra organiziranost u poslu, posebno su važne<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
195
M<br />
Popis zanimanja<br />
196<br />
pri radu u laboratoriju. Prezentacijske vještine, a i sposobnost pismenog i usmenog izražavanja, bitni su pri<br />
pisanju izvještaja i prezentaciji rezultata javnosti. Molekularni biolozi često surađuju s drugim stručnjacima,<br />
pa su im u tome potrebne dobre komunikacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Molekularni biolozi zaposleni u istraživačkim institutima većinu svog radnog vremena provode u strogo kontroliranim<br />
laboratorijskim uvjetima. Radno je vrijeme većinom u prijepodnevnoj smjeni. Ako rade s opasnim<br />
mikroorganizmima i/ili otrovnim kemikalijama, moraju se osobno zaštititi.<br />
Biolozi zaposleni u školama ili na fakultetima rade u učionicama ili školskim laboratorijima. Njihov se rad<br />
odvija u smjenama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor biologije, biokemičar, ekolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Molekularni se biolozi najčešće zapošljavaju u znanstvenim institucijama kao istraživači, asistenti i znanstveni<br />
suradnici. Mogu raditi u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima i biotehnološkim<br />
tvrtkama. Također se zapošljavaju u poljoprivredi i šumarstvu, zaštiti prirode i okoliša te u državnim<br />
institucijama. Određeni broj molekularnih biologa radi na Sveučilištu i u drugim visokoobrazovnim ustanovama.<br />
Montažer<br />
Kratak opis<br />
Montažer sklapa snimljeni slikovni ili audiomaterijal u skladnu slikovnu ili zvukovnu cjelinu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje montažera potrebno je završiti studij montaže na Akademiji dramskih umjetnosti pri Odsjeku<br />
za montažu. Studij je organiziran prema modelu 3+2, što podrazumijeva preddiplomski studij koji traje tri te<br />
diplomski studij koji traje dvije godine. Završetkom preddiplomskog studija stječe se zvanje prvostupnika<br />
montaže, a nakon dodatne dvije godine diplomskog studija titula magistra umjetnosti - montaže.<br />
Opis poslova<br />
Filmski montažer, u dogovoru s redateljem, obavlja montažu filma, tako da reže i spaja dijelove filmske trake<br />
kako bi se dobio željeni slijed slika i dijaloga koji čine film.<br />
S redateljem i asistentima montaže dogovara snimanje pojedinih kadrova i sudjeluje u snimanju ili uvodi<br />
neke laboratorijske efekte.<br />
Televizijski montažer montira televizijske emisije snimanjem i spajanjem snimljenih kadrova s jedne videokazete<br />
na drugu. Pritom se koristi računalnom tehnologijom, što mu omogućuje da sam izrađuje efekte<br />
koje montira na videozapis. Također, uz pomoć iste tehnologije, montira glazbu i zvučne efekte na zahtjev<br />
redatelja emisije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Montažeri moraju poznavati tehnologiju snimanja i montaže. Trebaju imati razvijeno vizualno pamćenje, dobar<br />
vid i sposobnost razlikovanja boja, oštar sluh, te dobro opće poznavanje filma i televizije. Važne osobine<br />
za uspješno obavljanje ovog posla su kreativnost i dobre organizacijske sposobnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Montažer radi uglavnom sjedeći, pri prigušenoj rasvjeti. Snimljene kadrove ili videozapise pregledava na<br />
ekranu ili monitoru. Posao na televiziji uglavnom se odvija u smjenama, dok rad na montaži filmova često<br />
puta nema strogo određeno radno vrijeme već je ono uvjetovano rokovima dovršetka filma.
Srodna zanimanja<br />
Redatelj, snimatelj, snimatelj tona<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Montažeri se zapošljavaju u ustanovama i poduzećima koje se bave snimanjem i obradom video- i audiomaterijala,<br />
te na televiziji i radiju.<br />
Monter namještaja<br />
Kratak opis<br />
Monter namještaja sastavlja pojedinačne elemente namještaja u cjelovit proizvod. Posao obavlja u industrijskim<br />
radionicama za proizvodnju namještaja i u prostorijama kupca (domu i uredu).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje nije propisano obrazovanje već se osposobljavanje provodi na radnome mjestu. Kao monteri<br />
namještaja najčešće se zapošljavaju stolari i pomoćni stolari.<br />
Opis poslova<br />
Na temelju nacrta i opisa monter spaja pojedinačne elemente nekog namještaja u cjelovit proizvod. Proizvodi<br />
koje montira namijenjeni su za kućanstvo ili za urede. Monter namještaja može obavljati i poslove<br />
prenošenja namještaja iz jednog prostora u drugi i tada je odgovoran za njegovu sigurnost i zaštitu od mogućih<br />
oštećenja. Pritom rastavlja namještaj, priprema ga i zaštićuje za prenošenje, prenosi pojedine dijelove<br />
i ponovno ga sastavlja u cjelinu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Monter namještaja mora imati dobru orijentaciju u prostoru, razvijenu spretnost ruku i biti praktičan. U rukovanju<br />
s namještajem mora biti pažljiv kako ne bi došlo do oštećivanja. Treba se znati služiti jednostavnijim<br />
alatom. Monter namještaja mora biti tjelesno izdržljiv i snažan jer posao često zahtijeva dizanje teških<br />
predmeta te rad u nelagodnim položajima tijela pod opterećenjem. Monteri koji rade i dostavu namještaja<br />
moraju imati vozačku dozvolu za teretno vozilo (C kategorija).<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme montera namještaja nije strogo definirano, što znači da se posao obavlja u smjenama, vikendom<br />
ili u večernjim satima, pri čemu se uzima u obzir vrijeme koje odgovara kupcu. Posao obavlja samostalno<br />
ili u timu suradnika. Taj posao ne mogu obavljati osobe s poteškoćama koštano-mišićnog sustava, većim<br />
smetnjama vida i težim kroničnim bolestima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Stolar, pomoćni stolar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Monteri namještaja zapošljavaju se u industriji namještaja, obrtništvu ili trgovini namještaja.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
197
M<br />
Popis zanimanja<br />
198<br />
Monter suhe gradnje<br />
Kratak opis<br />
Monter suhe gradnje je građevinski majstor koji montira pregradne stijene, izvodi spuštene i zakrivljene<br />
stropove, oblaže zidove i stropove te montira različite izolacijske zidove.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer monter suhe gradnje potrebno je imati završenu osnovnu<br />
školu te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog<br />
zanimanja. Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Monter suhe gradnje montira pregradne stijene s metalnim potkonstrukcijama, oblaže zidane i betonske zidove<br />
te stropove pločama od gipsa i kartona te zidnim oblogama od drva i drugog materijala. Izvodi spuštene<br />
i zakrivljene zidove i stropove, montira izolacijske slojeve u zidovima i potkrovljima i instalacijske zidove u<br />
sanitarnim čvorovima. Bavi se izvođenjem povišenih podova i suhih estriha za plivajuće podove.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Monter suhe gradnje treba poznavati sve vrste materijala koje se koriste u oblaganju zidanih i betonskih<br />
zidova, montiranju pregradnih stijena, izvođenju spuštenih i zakrivljenih zidova, stropova i povišenih podova<br />
te montaži izolacijskih slojeva u zidovima i potkrovljima te instalacijskih zidova u sanitarnim čvorovima.<br />
Treba imati znanje o alatima, strojevima i pomagalima za obavljanje radova te zaštiti na radu i zaštiti okoliša.<br />
Monter suhe gradnje vrlo često mora čitati građevinske nacrte kako bi radove izvodio onako kako je predviđeno<br />
nacrtom.<br />
Za obavljanje ovog posla potrebna je dobra opća tjelesna sposobnost, dobar vid, zadovoljavajuća vizualnomotorička<br />
koordinacija, preciznost i snalažljivost te osjećaj za funkcionalnost, sklad i lijep izgled prostora.<br />
Uvjeti rada<br />
Monter suhe gradnje uglavnom radi u zatvorenom prostoru, ponekad izložen propuhu. Posao obavlja stojeći,<br />
često mijenja položaj, okreće se, prigiba, penje ili čuči.<br />
Posao montera suhe gradnje ne mogu obavljati osobe s većim ili trajnijim zdravstvenim problemima, a kontraindikacije<br />
za obavljanje ovog zanimanja su bolesti kralježnice, bolesti koštano–mišićnog sustava, kronične<br />
bolesti, veći problemi s vidom te poteškoće s motorikom ruku i prstiju.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Monter suhe gradnje najčešće se zapošljava u tvrtkama specijaliziranim za zidarske radove i druge radove u<br />
graditeljstvu. Nakon položenog stručnog ispita pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, može otvoriti vlastiti obrt.<br />
Srodna zanimanja<br />
Keramičar, soboslikar, zidar, tesar
Mornar<br />
Kratak opis<br />
Mornar upravlja brodom pod zapovjedništvom brodskih časnika i obavlja sve poslove potrebne za njegovo<br />
održavanje i sigurnu plovidbu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Mornari se školuju na tečajevima za čije je pohađanje uvjet završena osnovna škola i navršenih 16 godina<br />
života. Nakon završenog tečaja stječe se dozvola za plovidbu - moreplovnica ili matrikula. Nakon određenog<br />
vremena provedenog na plovidbi, tijekom kojeg se stječe iskustvo u radu, mogu se pohađati dodatni tečajevi<br />
za složenije poslove na brodu, što omogućava napredovanje u poslu. Produženje i zadržavanje dozvole za<br />
obavljanje ovog posla zahtijeva redovite liječničke preglede.<br />
Opis poslova<br />
Mornar obavlja sve ručne poslove na brodskoj palubi prilikom ukrcaja ili iskrcaja tereta i putnika, uplovljavanja<br />
i isplovljavanja broda, vezivanja i sidrenja, te tijekom plovidbe. Održava svu opremu na brodskoj palubi:<br />
sidra, konopce za vezivanje, dizalice, čeličnu užad, čamce i drugu opremu za spašavanje, te protupožarnu<br />
opremu. Dijelove broda čisti, priprema za bojenje, pere i prekriva zaštitnim sredstvima. Radi na palubi broda,<br />
na jarbolima, u strojarnici, u unutarnjim prostorijama i u prostorijama za zajedničku uporabu. Ukratko, obavlja<br />
sve poslove u svezi s održavanjem i čišćenjem broda.<br />
Privezivanje, odvezivanje, odnosno sidrenje broda radi pod neposrednim nadzorom vođe palube. Priprema brod<br />
za utovar ili istovar te diže, odnosno spušta poklopce spremnika. Osigurava teret zaštitnim materijalom kako bi se<br />
izbjegla oštećenja prilikom nevremena. Sudjeluje pri ukrcavanju hrane i drugih potrepština za ljude na brodu. Na<br />
manjim brodovima mornari dežuraju na palubi, prate situaciju na moru te tako pomažu pri navigaciji.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog obavljanja fizički napornog posla i podizanja teških tereta, mornar mora biti zdrav i dobre tjelesne<br />
kondicije. Važno je i da je emocionalno stabilan i strpljiv, spretan, da se dobro snalazi u timu, bez poteškoća<br />
održava kontakte s ljudima, te da se dobro prilagođava životu na brodu. Mora biti spreman dugo vremena<br />
provesti daleko od obitelji i prijatelja. Zbog čestih putovanja i rada na brodu s posadom iz više zemalja, poželjno<br />
je poznavanje stranih jezika.<br />
Uvjeti rada<br />
Mornari rade u različitim uvjetima. Posao se obavlja na palubi broda u svim vremenskim uvjetima, ali i u zatvorenim,<br />
često skučenim brodskim prostorijama. Rad u vlažnim, hladnim i bučnim uvjetima može biti štetan<br />
za zdravlje. Moguće su situacije kada je život mornara ugrožen, te su prinuđeni napustiti brod. Vrlo često<br />
mornari prenose teške terete, pa osobe koje nisu potpuno zdrave i u dobroj kondiciji, ne mogu obavljati ovaj<br />
posao. Zbog dalekih putovanja, mornar se mora preventivno cijepiti protiv zaraznih bolesti.<br />
Mornari zaposleni na prekooceanskim brodovima odsutni su od kuće i po nekoliko mjeseci, pa čak i godina.<br />
Zbog toga su njihova primanja veća u usporedbi s drugim zanimanjima s istim stupnjem obrazovanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Mornar-strojar, ribar, lučki transportni radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mornari se zapošljavaju uglavnom preko privatnih agencija koje ih upućuju na brodove. Mnoge od njih uzimaju<br />
podatke potencijalnih kandidata za plovidbu i nakon nekog vremena im pronalaze brod na kojem će<br />
raditi. Često se zapošljavaju i u stranim kompanijama i plove na stranim brodovima. Primanja tijekom plovidbe<br />
su visoka pa je ovaj posao mnogima privlačan. Međutim, vrijeme između putovanja provedeno na kopnu<br />
najčešće nije plaćeno.<br />
Ostale informacije<br />
Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike<br />
Hrvatske, Narode novine br. 8/02.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
199
M<br />
Popis zanimanja<br />
200<br />
Mornar-strojar<br />
Kratak opis<br />
Posao mornara-strojara odvija se u strojarnici broda gdje čisti glavne i pomoćne strojeve, njihove dijelove i<br />
uređaje te održava ukupnu strojnu opremu na brodu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla mornara-strojara, tj. člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici, uvjet je<br />
osnovnoškolsko obrazovanje i navršenih 16 godina života. Dodatne kvalifikacije se stječu tečajevima nakon<br />
kojih se dobije moreplovnica ili matrikula s kojom se može ići na brod. Dodatni i specifični tečajevi se<br />
pohađaju radi osposobljavanja za djelatnost brodskog strojara. Ako ima završenu srednju strukovnu školu<br />
metalskog ili strojarskog smjera (djelatnici na obradi metala, alatničari, strugari, varioci), mornar-strojar može<br />
napredovati do zanimanja drugog dočasnika stroja ili upravitelja stroja.<br />
Opis poslova<br />
Mornar-strojar radi u strojarnici broda. Zadaća mu je osigurati čistoću i osnovno održavanje strojarnice, pomagati<br />
pri popravcima, redovitom i izvanrednom održavanju, te održavanju elektronike.<br />
Posao se obavlja samo na brodovima, odnosno u brodskoj strojarnici. U izvanrednim uvjetima mornar-strojar<br />
obavlja i druge poslove, kao što je skrb za osobe na brodu te održavanje brodske opreme.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za zanimanje mornara-strojara, uz znanja stečena na tečajevima i iskustvo rada na brodu, poželjno je dobro<br />
razumijevanje i uočavanje mehaničkih odnosa zbog upravljanja i održavanja opreme broda. Zbog obavljanja<br />
fizički napornog posla i podizanja teških tereta, mornar-strojar mora biti dobra zdravlja i tjelesne kondicije.<br />
Važno je da bude emocionalno stabilan i strpljiv, spretan, da se dobro snalazi u timu, bez poteškoća održava<br />
kontakte s ljudima te da se dobro prilagođava životu na brodu. Mora biti spreman dugo vremena provesti<br />
daleko od obitelji i prijatelja. Zbog čestih putovanja i rada na brodu s posadom iz više zemalja, poželjno je<br />
poznavanje stranih jezika.<br />
Uvjeti rada<br />
Mornar-strojar radi u zatvorenom prostoru, izložen visokim temperaturama i umjetnom osvjetljenju, uz snažne<br />
vibracije i buku. Posao koji obavlja je fizički vrlo naporan i često prenosi teže terete. Zbog dalekih putovanja<br />
mora se preventivno cijepiti protiv zaraznih bolesti te redovito obavljati liječničke preglede.<br />
Srodna zanimanja<br />
Mornar, upravitelj stroja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mornari-strojari zapošljavaju se u domaćim ili inozemnim kompanijama za plovidbu koje imaju svoja predstavništva<br />
u primorskim ili drugim većim gradovima, odakle zainteresirane i osposobljene osobe upućuju na<br />
plovidbu. Tijekom plovidbe primanja su im visoka pa je ovaj posao mnogima privlačan. Međutim, vrijeme<br />
između putovanja provedeno na kopnu najčešće nije plaćeno.<br />
Ostale informacije<br />
Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike<br />
Hrvatske, Narode novine br. 8/02.
Muzikolog<br />
Kratak opis<br />
Muzikolog se bavi znanstvenim proučavanjem glazbe i primjenom tih spoznaja u različitim područjima kulture.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Preduvjet studija muzikologije je završena srednja škola i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje. Muzikologija<br />
se može studirati na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao jednopredmetni i dvopredmetni studij. Jednopredmetni<br />
studij muzikologije organiziran je kao preddiplomski studij koji traje četiri godine, a završenim<br />
studijem stječe se naziv prvostupnik muzikologije. Nakon završenog preddiplomskog studija muzikologije<br />
na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, može se upisati diplomski studij historijske muzikologije,<br />
sistematske muzikologije i etnomuzikologije koji traje godinu dana. Nakon završenog diplomskog<br />
studija stječe se naziv magistra muzikologije.<br />
Dvopredmetni nastavnički studij muzikologije izvodi se u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu na<br />
kojem studenti upisuju drugi studijski predmet. Nastavnički studij muzikologije organiziran je po modelu<br />
3+2 (trogodišnji preddiplomski studij i diplomski studij koji traje 2 godine).<br />
Opis poslova<br />
Muzikologija je znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem glazbe i fenomena povezanih s glazbom.<br />
Dijeli se u nekoliko pravaca: sistematska muzikologija, historijska muzikologija, kognitivna muzikologija i<br />
etnomuzikologija. Postoji nekoliko glavnih područja djelovanja muzikologa. To je prije svega područje znanstvenog<br />
proučavanja glazbe u kojem obavljaju različita muzikološka istraživanja, kao što su istraživanja povijesti<br />
glazbe, skladatelja, glazbenih djela, razdoblja, pravaca i sl. U istraživanju se služe različitim metodama<br />
analize, transkribiranja snimaka, dokumentiranja prikupljenoga gradiva, magnetofonom, kamerama i sl. Dio<br />
poslova obavljaju i na terenu.<br />
Muzikolozi se također bave muzičkom arhivistikom i bibliotekarstvom, katalogizacijom, sređivanjem i obradom<br />
muzikalija i drugih glazbenih izvora koji su im dostupni. Pri tome kontaktiraju različite ustanove i stručnjake<br />
drugih profila. Također pišu knjige, stručne članke te sudjeluju u objavljivanju i pripremi stručnih muzikoloških<br />
časopisa gdje objavljuju zbornike radova, kataloge glazbenih zbirka i notna izdanja.<br />
Područje rada muzikologa je i muzička pedagogija, glazbeno obrazovanje djece i odraslih. U koncertnim<br />
direkcijama mogu obavljati poslove umjetničkog voditelja koji odabire izvođače, orkestar i glazbeni repertoar<br />
nekog festivala, muzičkog bijenala ili drugoga glazbenog događanja. Često obavljaju i administracijske<br />
poslove vezane za neki glazbeni događaj, koordiniraju poslove, organiziraju smještaj izvođača i sl. Muzikolozi<br />
se bave i glazbenom produkcijom i organizacijom različitih stručnih tribina.<br />
Muzikolozi mogu raditi i kao glazbeni kritičari. Oni pišu kritičke osvrte na glazbene događaje (koncerte klasične<br />
i suvremene glazbe, mjuzikle, operete, opere i dr.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Muzikolozi moraju imati dobar sluh i osjećaj za ritam. Ljubav prema glazbi i strpljivost u radu, te razvijene<br />
vještine podučavanja i rada s djecom, vrlo su važni u pedagoškom radu. Sposobnost izlaganja gradiva i individualiziran<br />
pristup svakom učeniku odlikuju dobrog muzikologa. Muzikolozi, posebice oni koji se bave glazbenom<br />
kritikom, trebaju imati svestrano znanje i dobru percepciju (posebice slušnu), te razvijene analitičke<br />
sposobnosti. Znanosti koje trebaju poznavati su historiografija, paleografija, filologija, povijest umjetnosti,<br />
književnost, sociologija, psihologija, teorija glazbe, kulturna antropologija i mnoge druge.<br />
Objektivnost u prosudbi vrlo je važna kao i spremnost na iznošenje vlastitog stava. Vještine komunikacije, a<br />
i sposobnost jasnog verbalnog i pismenog izražavanja, vrlo su bitne s obzirom na to da javnost i mediji vrlo<br />
često od muzikologa traže mišljenje o nekoj glazbenoj problematici. Organizacijske sposobnosti, a i sklonost<br />
timskom radu bitne su za rad u produkcijskim kućama i koncertnim direkcijama.<br />
M<br />
Popis zanimanja<br />
201
M<br />
Popis zanimanja<br />
202<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada muzikologa razlikuju se ovisno o mjestu i području rada. Ako rade u glazbenoj produkciji i organiziraju<br />
velika glazbena događanja, mogu raditi pod vremenskim pritiskom, a neposredno prije samog<br />
događaja često i prekovremeno te u večernjim satima. Organizacija glazbenih manifestacija zahtijeva razne<br />
sastanke. Ako su zaposleni u znanstvenim ustanovama, uglavnom imaju osmosatno radno vrijeme u prijepodnevnoj<br />
smjeni. Muzikolozi profesori glazbenog odgoja ili solfeggia najčešće rade u smjenama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor komparativne književnosti, povjesničar umjetnosti, teoretičar glazbe, profesor glazbene kulture<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Muzikolozi se zapošljavaju u osnovnim i srednjim glazbenim školama kao profesori solfeggia. U gimnazijama<br />
i drugim srednjim i osnovnim školama mogu predavati glazbenu kulturu. Znanstvenim se radom bave<br />
u raznim glazbenim i drugim kulturnim institutima i ustanovama. Zapošljavaju se i u raznim koncertnim direkcijama,<br />
društvima skladatelja, administraciji glazbenih kuća i instituta, nacionalnih i drugih knjižnica koje<br />
imaju glazbenu građu. U medijima mogu biti zaposleni kao glazbeni kritičari, novinari, urednici novinskih<br />
rubrika kulture, muzičkih emisija, stručni suradnici na filmovima i dokumentarnim emisijama i sl.
Nakladnik<br />
Kratak opis<br />
Nakladnik je organizator cjelokupnog procesa nastajanja knjige, od pripreme do njezina izlaska na tržište.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj trenutačno nema škole ili ustanove koja obrazuje za zanimanje nakladnika. U ovom se zanimanju<br />
uglavnom zapošljavaju osobe koje su završile neki od fakulteta društvenog usmjerenja, ekonomski<br />
fakultet ili umjetničku akademiju. Za obavljanje posla nakladnika važno je opće znanje i informiranost pa<br />
se nakladnik mora neprestano dodatno usavršavati na odgovarajućim visokim školama te samoobrazovati<br />
pomoću odgovarajuće literature ili praksom u drugim nakladničkim kućama.<br />
Opis poslova<br />
Nakladnik je organizator cjelokupnog procesa nastajanja knjige, od pripreme do njezina izlaska na tržište.<br />
Njegove radne zadaće ovise o organizacijskoj strukturi poduzeća (nakladničke kuće) u kojem radi.<br />
Svaka nakladnička kuća specijalizirana je za izdavanje određenog književnog žanra. Nakladnik najprije utvrđuje<br />
ulazi li određena knjiga u <strong>program</strong>ski okvir naklade, kakva bi bila njezina prodajna cijena, ima li naklada<br />
financijske i tehničke mogućnosti za njezino izdavanje, postoji li interes na tržištu za određenu vrstu knjige i<br />
koliki je tržišni rizik, tj. isplati li se ulaziti u posao izdavanja knjige.<br />
Nakladnik se bavi i redakcijskom pripremom rukopisa za tisak. Detaljno čita djelo, potom ga daje na recenziju,<br />
tj. na stručnu ocjenu. Ako je djelo prijevod, nakladnik mora poznavati izvornik kako bi mogao ocijeniti<br />
kvalitetu prijevoda. U suradnji s autorom razrađuje zamisli o ilustracijama, fotografijama i drugim prilozima<br />
te dogovara naslov knjige.<br />
Tako pripremljeno djelo uvrštava u svoj nakladnički <strong>program</strong> koji mora sadržavati naslov djela, ime i prezime<br />
autora, prevoditelja i ilustratora, a i kratak sadržaj djela i recenziju. Potom priprema autorski ugovor za pisca<br />
teksta, ilustratora, likovnog tehničkog urednika i lektora.<br />
Odabire tiskaru i s njom sklapa ugovor. Slijedi odlučivanje o roku objavljivanja, visini naklade i cijeni (proizvodnoj,<br />
veleprodajnoj i maloprodajnoj). Ako je djelo od širega društvenog značenja, nakladnik izrađuje<br />
prijedlog za subvencioniranje ili za suizdavaštvo. Nakon lektoriranja, te uredničkih i autorskih korektura, nakladnik<br />
predaje rukopis na likovno-tehničko uređivanje te piše uvodnu i popratnu riječ. Potom organizira i<br />
prati prodaju, a ako rezultati nisu zadovoljavajući, mijenja organizaciju i način prodaje.<br />
Nakon što je knjiga objavljena, nakladnik planira i organizira promotivne aktivnosti: razna predstavljanja,<br />
konferencije za novinare, sajmove, oglasne kampanje i promotivni materijal. Završna faza nakladnikova rada<br />
je analiza uspješnosti prodaje knjige, što je osnova za daljnji rad i <strong>program</strong> nakladničke kuće.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje zanimanja nakladnika potrebno je stručno obrazovanje visokoškolskog stupnja, aktivno znanje<br />
barem dva svjetska jezika i potpuno vladanje materinjim jezikom. Nakladnik mora imati smisla i iskustva<br />
u pisanju te imati barem osnovna znanja iz umjetnosti i dizajna.<br />
Za nakladnika je važno da je načitan i da dobro poznaje domaću i svjetsku književnost. Mora poznavati terminologiju<br />
i tehnologiju grafičkog i likovnog dizajna, tiska i ilustracija, osnove ekonomskih zakonitosti, gospodarske,<br />
pravne, financijske, zakonodavne propise i zakone te Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.<br />
Treba znati služiti se računalom. Zbog suradnje s autorima knjiga i brojnim suradnicima, vrlo je važno imati<br />
razvijene komunikacijske vještine i sklonost timskom radu. Poznavanje psihologije prodaje i promocije, uvelike<br />
pridonosi uspješnom obavljanju poslova nakladnika.<br />
Uvjeti rada<br />
Nakladnik svoj posao uglavnom radi u uredu, često pri umjetnoj rasvjeti i za računalom. Često je pod stresom<br />
zbog dogovorenih rokova za predaju rukopisa, promocija knjiga, konferencija za novinare itd.<br />
N<br />
Popis zanimanja<br />
203
N<br />
Popis zanimanja<br />
204<br />
Radno vrijeme nije točno određeno. U redovitom radnom vremenu obično se bavi organizacijom posla, razgovora<br />
s autorima i suradnicima, savjetuje se s drugim nakladnicima, održava sastanke s tiskarima, stručnim,<br />
kulturnim i drugim ustanovama, dok u slobodno vrijeme posjećuje i aktivno sudjeluje na stručnim sajmovima<br />
i izložbama te čita, odabire i ocjenjuje književna djela.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pisac, novinar, umjetnički dizajner<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Nakladnik se može zaposliti u većim nakladničkim kućama, gdje je posao raspodijeljen prema određenim zadaćama<br />
u procesu nastajanja i izrade knjige. Također može osnovati svoju nakladničku kuću sa suradnicima<br />
ili pak objavljivati djela u vlastitoj nakladi i sve poslove samostalno obavljati.<br />
Novinar<br />
Kratak opis<br />
Novinar prikuplja i obrađuje informacije o različitim za javnost važnim temama, a potom ih preko javnih medija<br />
(novina, radija, televizije i interneta) odašilje do publike.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za posao novinara traži se završeno fakultetsko obrazovanje koje traje pet godina na Fakultetu političkih<br />
znanosti - smjer novinarstvo. Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik novinarstva.<br />
Nakon dvogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija stječe se naziv magistar novinarstva. Unutar<br />
studija postoje sljedeći smjerovi: tisak, radio, televizija, odnosi s javnošću i politička komunikacija.<br />
Opis poslova<br />
Novinarski je posao jedan od najdinamičnijih i najraznolikijih poslova. Najkraće rečeno, novinar prikuplja,<br />
obrađuje i objavljuje informacije u javnim medijima.<br />
Prvi korak u poslu novinara je saznati i odrediti koje bi informacije njegovi čitatelji, slušatelji ili gledatelji trebali<br />
i željeli saznati, a potom u što kraćem vremenu doći do tih informacija i oblikovati ih tako da slušateljima,<br />
čitateljima ili gledateljima budu zanimljive, korisne i razumljive.<br />
Novinar prikuplja informacije stalnim praćenjem drugih medija, istraživanjem povijesnih i drugih dokumenata<br />
o temi koju istražuje, u razgovoru s osobama iz javnog života ili stručnjacima u određenom području, na<br />
konferencijama za tisak, posjetima javnim manifestacijama, sjednicama vlade i sl.<br />
Nakon što je informacije prikupio, mora ih obraditi, tj. prilagoditi publici. Obrada informacija obuhvaća izbor<br />
važnih informacija, provjeru prikupljenih činjenica, odabir najprikladnijeg oblika izvještavanja te pisanje teksta<br />
ili snimanje reportaže.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Novinar mora imati svestranu opću kulturu i informiranost iz različitih područja.<br />
Mora se jasno izražavati te dobro vladati pravopisom i gramatikom materinjeg jezika. Zbog priloga iz stranih<br />
zemalja, intervjuiranja stranih državljana i slično, važno je i poznavanje stranih jezika.<br />
Zbog učestalih putovanja novinar mora biti u dobroj fizičkoj kondiciji. Sposobnost brzog i točnog reagiranja<br />
pod vremenskim pritiskom, također je vrlo važna. Znatiželja, upornost i dovitljivost pri traženju informacija<br />
temeljne su osobine svakog novinara, ali on mora imati mjeru u komunikaciji s osobama od kojih dobiva<br />
informacije i pri prezentaciji dobivenih informacija publici. Novinar mora razmišljati o posljedicama objavljivanja<br />
određenih informacija i procijeniti hoće li njihovo objavljivanje više koristiti ili štetiti javnosti.
Novinari na radiju i televiziji moraju raspolagati bogatim rječnikom i imati ugodan glas te se izražavati književno<br />
bez izraženog dijalekta. Svaki novinar mora znati raditi u računalnim <strong>program</strong>ima za obradu teksta te<br />
poznavati osnove elektroničkog prijenosa informacija.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme i uvjeti rada novinara ovise o zahtjevima posla. Ono može biti formalno definirano, a često je<br />
povezano sa zadanim rokom za odrađivanje nekog zadatka. Moguć je rad noću, produženo radno vrijeme ili<br />
rad bez potrebnog odmora. Novinari ponekad satima sjede na sastancima u zatvorenim prostorijama. Često<br />
rade u prenatrpanim uredništvima. U poslu ih ometaju telefonski pozivi i hitne obveze. Ponekad moraju biti<br />
24 sata dostupni radi izvanrednih događaja o kojima je potrebno izvještavati. Situacije u kojima novinari rade<br />
razlikuju se, ovisno o informaciji koju treba proslijediti. Tako mogu raditi u mirnim i stabilnim uvjetima, ali i<br />
u teškim (ratnim, prirodnim katastrofama, nesrećama), što ponekad može ugroziti i njihove živote. Novinar<br />
često može biti i na putu ako informacija koju želi prenijeti nije iz njegova mjesta ili države.<br />
Srodna zanimanja<br />
Urednik knjiga, pisac, voditelj različitih razgovora i tribina, stručnjak za odnose s javnošću, glasnogovornik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
U posljednje vrijeme dolazi do ekspanzije masovnih medija (novina, radiostanica, privatnih televizijskih<br />
kuća) što omogućava zapošljavanje i većeg broja novinara. Također je sve učestalije širenje informacija preko<br />
računalnih mreža, a očekuje se još veće širenje i promjene u tom području. Veliki dio novinara u navedenim<br />
medijima radi honorarno, dok je manji dio u stalnom radnom odnosu. To su uglavnom novinari koji su se<br />
dokazali kvalitetnim obavljanjem svoga posla.<br />
Nutricionist<br />
Kratak opis<br />
Nutricionist je stručnjak za prehranu koji pomaže ljudima razumjeti znanstvene spoznaje o prehrani i primjenjivati<br />
ih radi održanja i poboljšanja vlastitog zdravlja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Obrazovanje za zvanje tehničara nutricionista traje četiri godine, a provodi se u srednjim prehrambeno-tehničkim<br />
ili medicinskim školama.<br />
Nakon završetka srednje škole učenici mogu nastaviti školovanje na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu<br />
Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Sveučilišni studij nutricionizma traje ukupno pet godina, a sastoji se od preddiplomskog studija koji traje tri<br />
godine (6 semestara) i diplomskog studija koji traje dvije godine (4 semestra).<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječe se stručni naziv prvostupnik nutricionizma, a završetkom diplomskog<br />
studija stječe se stručni naziv magistar nutricionizma.<br />
Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu moguće je nastaviti znanstveno usavršavanje<br />
na poslijediplomskom studiju.<br />
Opis poslova<br />
Nutricionist se bavi prehranom čovjeka u zdravlju i bolesti, promišljanjem nove hrane (novel food), edukacijom<br />
o pravilnoj prehrani, te znanstvenoistraživačkim radom.<br />
Planira, priprema i rukovodi procesom pripreme hrane u ugostiteljstvu, turističkim objektima, poduzećima,<br />
bolnicama, školama, predškolskim ustanovama, domovima umirovljenika, u vojsci te u aviokompanijama.<br />
N<br />
Popis zanimanja<br />
205
N<br />
Popis zanimanja<br />
206<br />
Stručnjaci ovoga profila bave se i planiranjem pravilnih i društveno organiziranih obroka (npr. u studentskim<br />
restoranima, školskim kuhinjama), kreiranjem novih proizvoda u prehrambenoj industriji, osmišljavanjem i<br />
pripremanjem prehrambenih proizvoda namijenjenih posebnim skupinama korisnika, kao što su oboljeli od<br />
dijabetesa, sportaši ili pretile osobe.<br />
Nutricionist također može obavljati poslove kontrole kakvoće, mikrobiološke i zdravstvene ispravnosti namirnica,<br />
poslove vezane za marketing pojedinih prehrambenih proizvoda, te nastupati u medijima educirajući<br />
i savjetujući stanovništvo o načelima zdrave prehrane.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Nutricionist bi trebao poznavati strukturu i funkcije ljudskog tijela te načela zdrave prehrane.<br />
Obrazovanje za nutricioniste temelji se na najnovijim znanstvenim dostignućima iz područja znanosti o prehrani,<br />
dijetetike i dijetoterapije, toksikologije, fiziologije i anatomije čovjeka, kontrole kakvoće hrane, procesa<br />
pripreme hrane, higijene te sanacije.<br />
Nutricionist treba imati razvijen interes za prirodne znanosti, pogotovo za kemiju, biokemiju i biologiju. Također<br />
je potrebno znati što pojedini prehrambeni proizvodi sadrže i kako utječu na ljudsko zdravlje.<br />
Zbog širine i važnosti posla koji obavlja, nutricionist treba biti odgovoran, temeljit i strpljiv, sposoban organizirati<br />
i rukovoditi, te imati razvijene komunikacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao nutricionista odvija se uglavnom u zatvorenom prostoru. Ako su zaposleni na planiranju i vođenju procesa<br />
pripreme hrane u prehrambenoj proizvodnji, ugostiteljstvu, bolnicama, školama, domovima umirovljenika<br />
i studentskim restoranima, tada rade pretežito stojeći ili hodajući u umjetno osvijetljenim prostorima.<br />
Često su izloženi buci i različitim mirisima. U uredu (npr.u savjetovalištima) ili u laboratoriju rade u sjedećem<br />
i stojećem položaju.<br />
Slab osjet njuha i okusa, bolesti kože, neprepoznavanje boja, te oštećenja lokomotornog sustava zapreke<br />
su za obavljanje poslova nutricioniste. Ovo se zanimanje ne preporučuje ni osobama koje su alergične na<br />
prehrambene sirovine i njihove prerađevine.<br />
Srodna zanimanja<br />
Nutricionistima su bliska zanimanja iz širokog područja vezanog uz hranu i namirnice, odnosno prehrambenu<br />
industriju, a to su prehrambeni, sanitarni i kemijski tehničar, prvostupnik prehrambene tehnologije – magistar<br />
prehrambenog inženjerstva, magistar upravljanja sigurnošću hrane, prvostupnik biotehnologije – magistar biotehnologije,<br />
magistar bioprocesnog inženjerstva, a donekle i sanitarni inženjer.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Nutricionisti se mogu zaposliti u svim pogonima prehrambene industrije, laboratorijima za analizu hrane,<br />
znanstvenoistraživačkim institutima, savjetovalištima, specijaliziranim trgovinama zdrave hrane, bolničkim<br />
centrima, predškolskim i školskim ustanovama, sportskim klubovima, domovima umirovljenika, studentskim<br />
restoranima, u vojsci, hotelskim i turističkim objektima, poduzećima koja imaju organiziranu prehranu<br />
zaposlenika te u aviokompanijama.
Njegovatelj<br />
Kratak opis<br />
Njegovatelj/njegovateljica daje opću osobnu njegu starim, bolesnim i invalidnim osobama u zdravstvenim i<br />
stacionarnim ustanovama ili u njihovim domovima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za njegovatelje/njegovateljice u kući moguće je dobiti stručnu kvalifikaciju osposobljavanjem u nekoj od<br />
obrazovnih ustanova, koje u svom <strong>program</strong>u imaju tečaj osposobljavanja za njegovatelje/njegovateljice.<br />
Tečaj osposobljavanja za njegovatelja/njegovateljicu traje približno šest mjeseci. Uvjet za upis je završena<br />
osnovna škola. Nastava se sastoji od teorijskog dijela u obrazovnoj ustanovi i praktičnog dijela na terenu, tj. u<br />
zdravstvenoj ustanovi, stacionaru ili u domu korisnika. Nakon uspješno položenog ispita znanja, koji obuhvaća<br />
teorijske i praktične ispite osposobljenosti za izvođenje odnosno davanje usluga osobne njege, polaznik<br />
dobiva javno priznatu svjedodžbu – certifikat kojim se potvrđuje osposobljenost za obavljanje zanimanja<br />
njegovatelja/njegovateljice. Zbog složenosti ovog posla, poželjno je iskustvo u radu s ljudima na području<br />
socijalne zaštite ili pohađanje <strong>program</strong>a dodatnog osposobljavanja.<br />
Opis poslova<br />
Njegovatelji/njegovateljice u kući pomažu starim, bolesnim i invalidnim osobama tako da im pripremaju<br />
ili donose hranu, pomažu pri nabavi, održavanju i čišćenju stambenog prostora, brinu o pranju i glačanju<br />
rublja, obavljaju poslove poput plaćanja režija te pomažu pri kućanskim i ostalim poslovima. Njegovatelj/<br />
njegovateljica svakodnevno vodi brigu o osobnoj higijeni korisnika (umivanje, kupanje, brijanje i dr.), pomaže<br />
pri oblačenju i svlačenju, mijenja posteljinu, pomaže pri kretanju i nadzire uzimanje lijekova.<br />
Komunicira s obitelji i liječnikom osobe o kojoj brine, ublažava psihičke poteškoće zbog osamljenosti, bolesti<br />
ili starosti te nastoji očuvati društvene kontakte osobe s obitelji i prijateljima.<br />
Njegovatelj/njegovateljica prati bolesnike i pomaže im da dođu do liječnika, osigurava prijevoz te pomaže<br />
pri eventualnom smještaju u neku od ustanova.<br />
Surađuje s medicinskim sestrama i drugim medicinskim osobljem te dogovara različite druge oblike pomoći<br />
osobi koju njeguje. Prati zdravstveno stanje osobe i o tome obavještava ovlaštenog liječnika ili djelatnika<br />
socijalne službe.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao njegovatelja/njegovateljice u kući je zahtjevan i fizički naporan jer su potrebna znanja i vještine iz<br />
područja zdravstva, socijalne zaštite, komunikacije i ophođenja s ljudima.<br />
U svakodnevnom radu s korisnicima susreće se s različitim situacijama koje zahtijevaju brzo i pravilno odlučivanje.<br />
Kućni njegovatelji/njegovateljice rade s različitim bolesnicima: invalidima, teže i lakše oboljelim osobama,<br />
starijim osobama, osobama s mentalnim bolestima ili retardacijom. Poželjno je da budu emocionalno stabilni,<br />
strpljivi, usmjereni na pomaganje ljudima i razumijevanje njihovih različitih potreba. Često se sreću sa<br />
stresnim situacijama, tj. pogoršanjem općeg zdravstvenog stanja osobe koju njeguju. Posao podrazumijeva<br />
spretnost u obavljanju kuhinjskih poslova, održavanja higijene osobe koja se njeguje te uža medicinska znanja<br />
(previjanje, upotreba osnovnih lijekova i sl.).<br />
Uvjeti rada<br />
Posao njegovatelja/njegovateljice je terenski (u kući korisnika), a često obuhvaća i posjete različitim ustanovama<br />
i organizacijama, kao što su centri za socijalnu skrb, banke, pošte i druge institucije. Ako treba njegovati<br />
korisnike koji se samostalno otežano premještaju ili nisu pokretni, radi se o fizički teškom poslu. Posao<br />
njegovatelja/njegovateljice ne mogu obavljati osobe lošeg općeg zdravstvenog stanja i osobe koje boluju<br />
od zaraznih bolesti.<br />
Nj<br />
Popis zanimanja<br />
207
Nj<br />
Popis zanimanja<br />
208<br />
Srodna zanimanja<br />
Medicinska sestra, bolničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Njegovatelji se mogu zapošljavati u privatnim ustanovama za njegu, što podrazumijeva njihov odlazak u domove<br />
osoba kojima je potrebna njega. Također se mogu zaposliti u stacionarima i zdravstvenim ustanovama.
Obrađivač na numerički upravljanim<br />
alatnim strojevima<br />
Alternativni naziv: Operater na CNC strojevima<br />
Kratak opis<br />
Obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima rukuje klasičnim i numerički upravljanim alatnim<br />
strojevima u proizvodnji i reparaciji dijelova strojeva i uređaja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja obrađivača na numerički upravljanim alatnim strojevima obrazovanje traje tri i pol godine.<br />
Osim općeobrazovnog i stručno-teorijskog dijela <strong>program</strong>a, obvezna je i stručna praksa od 680 sati na godinu.<br />
U strukovnom se dijelu polaznici osposobljavaju za čitanje i izradu tehničkih crteža, izradu proizvoda prema<br />
tehničko-tehnološkoj dokumentaciji, svladavanje <strong>program</strong>a crtanja na računalu, rukovanje upravljačkim računalom<br />
na numerički upravljanim alatnim strojevima, stalno usavršavanje u struci itd.<br />
Opis poslova<br />
Obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima obavlja različite poslove. Samostalno izrađuje jednostavnije<br />
tehničke crteže i skice, a složenije očitava kako bi prema njima mogao napraviti izratke. Radi na<br />
upravljačkim računalima na numerički kontroliranim strojevima, podešava ih, održava i popravlja. Prema<br />
potrebi izvodi i jednostavnija tehnička mjerenja. Za sve se proračune, skiciranja i crteže koristi računalom i<br />
odgovarajućim <strong>program</strong>skim rješenjima.<br />
Svoja znanja o svojstvima i primjeni materijala koristi za odabir materijala za izradu dijelova koji su primjereni<br />
zahtjevima postupka i tehničkog crteža. U skladu s tim odabire i alate koje će koristiti na numerički upravljanim<br />
alatnim strojevima te obavlja poslove njihovog finog podešavanja i kontrolira njihov rad.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima mora se znati samostalno služiti korisničkim <strong>program</strong>ima<br />
vezanim uz zanimanje, osobito crtanje na računalu (Auto Cad). Također treba poznavati glavne dijelove<br />
numerički upravljanih alatnih strojeva, njihovu ulogu te principe i pravila rada stroja, kako bi ih mogao<br />
podešavati i pripremati za izvođenje zadanih operacija te redovito održavati i popravljati. Mora imati znanja<br />
o alatima, principu rada i postupcima pripreme alata za rad na numerički upravljanim alatnim strojevima,<br />
znanja o primjeni <strong>program</strong>a na numerički upravljanim alatnim strojevima te znanje o njegovoj izradi.<br />
Potrebna je dodatna spremnost za korištenje stručne literature te praćenje i usvajanje novih znanja i tehnologija.<br />
Najvažnije psihofizičke sposobnosti za uspješno obavljanje poslova navedenog zanimanja su: sposobnost<br />
prostornog predočavanja, smisao za crtanje, smisao za rješavanje mehaničkih problema i dobar vid. Poželjna<br />
je preciznost i odgovornost u radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima radi u zatvorenim radnim prostorijama, normalne<br />
temperature, uglavnom u prisutnosti drugih ljudi, često u smjenama. Može biti izložen utjecaju buke, vibracija<br />
ili prašine. Uglavnom radi u stojećem položaju. Kontraindikacije za obavljanje ovog posla su oštećenja<br />
kralježnice, ruku, nogu i sluha, alergijske reakcije te teže kronične bolesti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tokar, glodač, brusač, bušač, računalni tehničar za strojarstvo<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Obrađivači na numerički upravljanim alatnim strojevima zapošljavaju se u radionicama strojne obrade, u<br />
pogonima za održavanje i proizvodnju strojnih dijelova i uređaja, u industrijskim i obrtničkim radionicama i<br />
tvrtkama. Moguće je zapošljavanje u svim industrijskim djelatnostima te u privatnom poduzetništvu.<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
209
O<br />
Popis zanimanja<br />
210<br />
Obućar<br />
Kratak opis<br />
Obućari izrađuju i popravljaju različite vrste specijalne i modne obuće. Prema vrsti obuće koju izrađuju dijele<br />
se na obućare i ortopedske obućare, a prema dijelu obuće koji izrađuju dijele se na izrađivače donjišta obuće<br />
i izrađivače gornjišta obuće.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer obućar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
U manjim obrtima izrađuju obuću prema narudžbi kupaca ili za vrlo usko tržište. Pri tome se služe strojevima,<br />
ali još uvijek postoji i ručna izrada cipela. U obućarskim se radnjama popravljaju sve vrste obuće.<br />
U industrijskoj se proizvodnji proizvodi obuća namijenjena širokom tržištu pa se radi na velikom broju različitih<br />
strojeva, a ručna izrada cipela gotovo je potpuno nestala.<br />
Osim strojeva obućari koriste i različite alate, kao što su: kalupi za obuću, šila, noževi, igle, vodila. Osim mehanički<br />
jednostavnih strojeva i alata, u novije se vrijeme sve više uvode računala koja usmjeravaju i ubrzavaju<br />
radni proces.<br />
Obuća se izrađuje od različitog materijala: kože, gume, drva, tekstila i umjetnog materijala. Završni su proizvodi<br />
obućarskog rada cipele, sandale, čizme, ortopedske cipele, natikače, zaštitne cipele, sportska obuća itd.<br />
Pri izradi obuće obavljaju se ovi poslovi: krojenje, oblikovanje skrojenih dijelova rezanjem, tančanjem i podvijanjem,<br />
podstavljanje, šivanje gornjih dijelova obuće, izrezivanje donjih dijelova obuće-potplata, peta i<br />
tabanica koje se lijepljenjem i turpijanjem pripremaju za spajanje s gornjim dijelovima obuće. Donji i gornji<br />
dijelovi obuće spajaju se u jednu cjelinu strojno, pomoću pneumatskih strojeva ili toplinskom obradom ili<br />
pak ručno - lijepljenjem i prišivanjem. Postupak izrade obuće završava ručnim ili strojnim brušenjem, zaglađivanjem,<br />
mazanjem i poliranjem.<br />
Ortopedska obuća i ortopedski ulošci izrađuju se za osobe koje imaju određene zdravstvene poteškoće odnosno<br />
deformacije kralježnice i nogu. Taj posao obavljaju ortopedski obućari. Ortopedska obuća i ulošci<br />
izrađuju se na osnovi nalaza i preporuke liječnika ortopeda.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Obrazovnim <strong>program</strong>om obućari stječu znanja o materijalu, alatima, te postupcima i procesima izrade različitih<br />
vrsta obuće: lijepljene i prošivane obuće, fleksibila, kalifornije i brizgane obuće. Obućari moraju imati<br />
znanja o svojstvima i primjeni različitog materijala u obućarstvu, upravljati strojevima i pravilno ih održavati<br />
te izraditi nacrt novog modela obuće.<br />
Također moraju biti kreativni, uredni i točni, imati dobar vid, izvrsnu motoriku, odnosno brzinu, spretnost i<br />
preciznost pokreta, usklađenost vida i motorike, zdrav koštano–mišićni sustav i razvijen osjet opipa. Obućari<br />
moraju dobro razlikovati boje i njihove nijanse.<br />
Obućari koji se odluče otvoriti vlastiti obrt moraju imati osnovna znanja o poduzetnišvu i vođenju marketinškog<br />
i financijskog poslovanja, trebaju pratiti modne trendove i biti kreativni pri izradi novih modela obuće.
Uvjeti rada<br />
Obućari rade u zatvorenim prostorijama, uz umjetnu ili prirodnu rasvjetu. Posao se obavlja sjedeći i stojeći.<br />
Rad u industrijskoj proizvodnji obuće najčešće je organiziran u smjenama, a poslovi se obavljaju serijski, što<br />
znači da su djelatnici podijeljeni prema vrstama poslova koje obavljaju u pojedinim fazama izrade obuće.<br />
Ovisno o fazi rada, u radnim prostorijama može biti intenzivan miris ljepila i boje, prašina od brušenja i zaglađivanja<br />
te buka i vibracije strojeva.<br />
Rad u obrtničkim radionicama podrazumijeva pojedinačnu ili maloserijsku proizvodnju te popravak obuće.<br />
I ovdje se osjeća miris ljepila i boje, prašina od brušenja i zaglađivanja te povremena buka strojeva. Uporaba<br />
ljepila, boja i drugih kemikalija može prouzrokovati alergije kože ili dišnih putova.<br />
Obućarske poslove ne mogu obavljati osobe s većim poteškoćama vida i motorike, oštećenim koštano–mišićnim<br />
sustavom, problemima dišnog sustava, kožnim bolestima te osobe sklone alergijskim reakcijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Obućarski tehničar, galanterist, krojač, šivač, dizajner obuće i galanterije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Obućari se zapošljavaju u obućarskoj industriji, privatnim obućarskim (postolarskim) radionicama ili mogu<br />
otvoriti vlastiti obrt. Za otvaranje vlastitog obrta moraju imati položen majstorski ispit.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o uvjetima upisa u obrazovni <strong>program</strong> za zvanje obućara, odnosno uvjetima za polaganje<br />
pomoćničkog i majstorskog ispita te otvaranje vlastitog obrta nalaze se na internet stranici Hrvatske<br />
obrtničke komore.<br />
Odgojitelj djece s poremećajima u ponašanju<br />
Kratak opis<br />
Odgojitelj djece i mladeži s poremećajima u ponašanju u suradnji s drugim stručnjacima brine o cjelovitom<br />
razvoju takve djece i mladeži u ustanovama i stambenim zajednicama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Odgojitelji djece i mladeži s poremećajima u ponašanju moraju završiti studij socijalne pedagogije koji traje<br />
pet godina (3+2) na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Nakon završenog trogodišnjeg studija stječu naziv prvostupnik – socijalni pedagog. Nakon dvogodišnjeg<br />
diplomskog studija stječu naziv magistar socijalne pedagogije.<br />
Opis poslova<br />
Područje rada odgojitelja uglavnom obuhvaća sve faze odgojno-obrazovnog procesa, od pedagoške dijagnostike<br />
do planiranja odgojnog rada s pojedincem i odgojnom skupinom, izvedbe pojedinih odgojnih aktivnosti,<br />
savjetodavnih postupaka, nadzora i naposljetku evaluacije.<br />
Unutar stručne osposobljenosti odgojitelj prepoznaje posebnosti i prepreke odnosno smetnje u razvoju pojedinca<br />
ili skupine, te na temelju takvih spoznaja planira odgojne sadržaje, postupke, metode i oblike rada<br />
koji najbolje pomažu u ostvarivanju odgojnih, kompenzacijskih, korektivnih i preventivnih ciljeva.<br />
Odgojnim postupcima i aktivnostima nastoji riješiti uzroke koji ometaju osobni rast i razvoj djeteta ili adolescenta.<br />
Savjetovanjem, vođenjem i usmjeravanjem odgojitelj pomaže da takav pojedinac stekne odgovarajuće<br />
životno iskustvo, osjećaj veće kompetentnosti i vlastite vrijednosti, a time i pozitivniju sliku o samom sebi.<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
211
O<br />
Popis zanimanja<br />
212<br />
Primjerene, planirane aktivnosti odgojne skupine povezuju pojedince, daju im osjećaj sigurnosti te ih uče<br />
prihvaćati različitosti, što je jedan od preduvjeta za uspješnu socijalnu integraciju.<br />
Neposredne radne zadaće odgojitelja su rad s pojedincima (savjetovanje, motiviranje, pomaganje pri učenju,<br />
praćenje zdravlja i uspjeha itd.), rad sa skupinom (praćenje odnosa, dinamike i raspoloženja u skupini, te<br />
organizacija slobodnog vremena) i rad s odraslima (upoznavanje s napretkom, usklađivanje posjeta i očekivanja<br />
roditelja s očekivanjima djeteta).<br />
Posredni poslovi i zadaće odgojitelja obuhvaćaju suradnju i povezivanje s drugim stručnim suradnicima, učiteljima,<br />
savjetodavnom i zdravstvenom službom te vanjskim okruženjem (lokalna zajednica). Odgojitelj u ustanovi<br />
za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju vodi dokumentaciju o svome radu (dnevnik rada, tjedne i mjesečne<br />
pripreme, polugodišnja i godišnja izvješća o pojedincima), priprema godišnje izvješće i evaluaciju rada.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Odgojitelj u ustanovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju mora imati visoki stupanj stručnog<br />
obrazovanja. Područje rada je izrazito interdisciplinarno, stoga su potrebna znanja s područja pedagogije,<br />
defektologije, psihologije i sociologije.<br />
Osim svestranog i produbljenog znanja s temeljnih područja, odgojitelj se dodatnim obrazovanjem mora osposobiti<br />
za vođenje odgojne skupine, a i za organiziranje i vođenje aktivnosti u slobodno vrijeme (primjerice,<br />
praktikum iz likovnih, glazbenih ili sportskih aktivnosti).<br />
Uvjeti rada<br />
Posao odgojitelja obavlja se većinom u zatvorenim prostorijama, ali dosta vremena sa skupinom i na otvorenom<br />
(sportske aktivnosti, logorovanje, škole u prirodi i drugo).<br />
Za posao odgojitelja tipičan je smjenski rad, a pretežito se odvija u poslijepodnevnim i večernjim satima. Poseban<br />
je zahtjev odgojiteljeva rada u ustanovi, domu za mladež ili stambenoj zajednici rad u noćnim satima,<br />
kao i rad subotom, nedjeljom i praznikom.<br />
Posao je dinamičan, zahtijeva veliki psihički, pa i razmjerno veliki tjelesni napor (pohodi, sportske aktivnosti).<br />
Stoga je za obavljanje ovog posla nužno dobro zdravstveno stanje, a potrebno je redovito obavljati i godišnje<br />
liječničke preglede.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, odgojitelj predškolske djece<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Stručnjaci za odgoj djece i mladeži s poremećajima ponašanja osposobljeni su za rad u savjetovalištima,<br />
predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, dječjim i đačkim domovima, centrima za socijalnu<br />
skrb, centrima za odgoj djece i mladeži, odgojnim domovima, posebnim odgojnim ustanovama, državnim<br />
odvjetništvima, sudovima, kaznenim i odgojnim <strong>zavod</strong>ima, zatvorima, policijskim postajama, istraživačkim<br />
centrima i drugdje.<br />
Odgojitelj predškolske djece<br />
Kratak opis<br />
Odgojitelj predškolske djece radi u dječjim vrtićima obavljajući poslove njege i skrbi, odgoja, naobrazbe, te<br />
socijalne i zdravstvene zaštite djece od prve godine života do polaska u osnovnu školu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Odgojitelji predškolske djece školuju se pri učiteljskim akademijama, odnosno visokim učiteljskim školama u<br />
Zagrebu, Rijeci, Splitu, Petrinji, Osijeku i Čakovcu te pri Sveučilištu u Zadru (Stručni odjel za izobrazbu učitelja<br />
i odgojitelja predškolske djece, Odsjek za predškolski odgoj).
Nakon završetka studija odgojitelji predškolske djece moraju odraditi pripravnički staž od jedne godine, nakon<br />
čega polažu stručni ispit. Uvjete polaganja stručnog ispita te <strong>program</strong> i plan pripravničkog staža propisuje<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.<br />
S obzirom na važnost pravilne skrbi o djeci i odgovornosti u obavljanju poslova ovog zanimanja, odgojitelji<br />
se moraju permanentno stručno usavršavati.<br />
Od akademske god. 2005/2006. nastava se na Učiteljskom fakultetu izvodi prema novim nastavnim planovima<br />
i <strong>program</strong>ima u skladu s ciljevima Bolonjske deklaracije. Djelatnost Učiteljskog fakulteta obuhvaća:<br />
- obrazovanje učitelja primarnog obrazovanja;<br />
- obrazovanje učitelja (odgojitelja) predškolske djece i<br />
- pedagoško, psihološko i didaktičko obrazovanje studenata nastavničkih fakulteta i umjetničkih akademija<br />
na Sveučilištu u Zagrebu.<br />
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij traje pet godina (10 semestara), nakon kojeg<br />
se stječe naziv magistar/magistra primarnog obrazovanja.<br />
Stručni studij predškolskog odgoja traje tri godine (6 semestara) i nakon završetka stječe se naziv stručni<br />
prvostupnik/prvostupnica odgojitelj predškolske djece.<br />
Opis poslova<br />
Odgojni rad u vrtićima odvija se prema unaprijed pripremljenim <strong>program</strong>ima koje su odobrili osnivači dječjeg<br />
vrtića i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Osim redovitih <strong>program</strong>a, u dječjim se vrtićima ostvaruju i<br />
odgovarajući <strong>program</strong>i za djecu s poteškoćama u psihofizičkom razvoju, za darovitu djecu te djecu pripadnika<br />
različitih etničkih i nacionalnih skupina i manjina. Nadalje, u dječjim se vrtićima provode i <strong>program</strong>i učenja stranih<br />
jezika te sportski, umjetnički, vjerski sadržaji i <strong>program</strong>i pripreme za školu - predškolski <strong>program</strong>i.<br />
Neposredna aktivnost odgojitelja predškolske djece organizira se u odjelima formiranim prema dobnoj razini<br />
djece. Stoga razlikujemo jasličku (do tri godine) i vrtičku populaciju (od navršene treće godine do polaska<br />
u školu). U odgojnim aktivnostima odgojitelj mora uzimati u obzir djetetove sposobnosti, njegove osobine<br />
ličnosti, potrebe i sklonosti. Stoga, u skladu s razvojnim mogućnostima određene dobne skupine, odgajatelji<br />
obavljaju odgovarajuće aktivnosti, tj. obučavanje djece za samostalno obavljanje osnovnih životnih aktivnosti,<br />
kao što su održavanje osobne higijene, oblačenje, obuvanje, upotreba pribora za jelo i sl. Nadalje, radi<br />
razvoja tjelesnih sposobnosti i općenito zdravog odrastanja djece, odgojitelji organiziraju i provode različite<br />
tjelesne vježbe i igre. Razvoj djece u spoznajnom, kreativnom, emocionalnom, socijalnom i tjelesnom razvoju<br />
potiče se različitim receptivnim i kreativnim radionicama, zatim upoznavanjem okoliša i njegove važnosti<br />
za čovjeka, raznim aktivnostima socijalnog karaktera u kojima se djeca, osim razvoja vlastitog identiteta,<br />
razvijaju i kao socijalna bića. U svim aktivnostima odgojitelj je odgovoran za sigurnost djece.<br />
S obzirom na iznimno veliku odgovornost i kompleksnost uloge odgojitelja u životu svakog pojedinog djeteta,<br />
nužna je podrška stručnih suradnika u vrtiću - psihologa, pedagoga, defektologa, liječnika, medicinskih<br />
sestara i sl. Ipak, najvažnija je aktivna suradnja i uspješna komunikacija odgojitelja s roditeljima djece. Odgojitelj<br />
vodi roditeljske sastanke i individualne razgovore s roditeljima, a najvažniji je svakodnevni kontakt s<br />
njima tijekom kojeg odgojitelji ukratko izvještavaju roditelje o djetetu i dogovaraju se kada je potrebno na<br />
vrijeme i dogovorno reagirati na određene situacije.<br />
Odgojitelji predškolske djece, na temelju godišnjeg <strong>program</strong>a i plana rada, razrađuju kraće <strong>program</strong>e i planove<br />
te svakodnevno vode potrebnu pedagošku dokumentaciju o skupini u cjelini, ali i individualno o svakom<br />
djetetu. Na temelju provedenih aktivnosti izrađuju izvješća i predlažu nove <strong>program</strong>e, metode i pristupe<br />
rada s predškolskom djecom te surađuju s njihovim roditeljima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Odgojitelj predškolske djece je osobito važna osoba u razvoju osobnosti djeteta, stoga mora imati dobru<br />
stručnu i opću naobrazbu, odgovarajuće sposobnosti i osobine ličnosti.<br />
Svakako najvažniji kriterij bavljenja ovim zanimanjem je motivacija i ljubav za rad s malom djecom. Odgojitelj<br />
također mora biti vrlo stabilna i zrela ličnost koja će se u svakom trenutku moći nositi sa skupinom<br />
male djece i njihovim specifičnim individualnim potrebama. Također, mora biti u stanju pratiti ponašanje i<br />
opći zdravstveni status svakog djeteta u skupini, identificirati probleme te, u suradnji s roditeljima i stručnim<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
213
O<br />
Popis zanimanja<br />
214<br />
suradnicima, pronaći odgovarajuća rješenja. To zahtijeva specifična znanja iz područja medicine, razvojne<br />
psihologije i metodike obučavanja za određenu dob djece.<br />
Nadalje, odgojitelj mora biti altruistična, osobito etična osoba, vrlo pozitivna i optimistična, ali nadasve realna<br />
jer djeci u ovoj dobi najčešće služi kao model koji oponašaju, usvajajući određene oblike ponašanja i<br />
preuzimajući sustav vrijednosti osobe za koju su se emotivno vezali. Također je vrlo značajan općenito dobar<br />
zdravstveni status, ugodan i uredan vanjski izgled, te jasan i razgovijetan govor. Budući da odgojitelj mora<br />
udovoljiti svim djetetovim potrebama koje su karakteristične za tu dob, a to su prije svih potreba za ljubavlju i<br />
sigurnošću te potreba za igranjem i zabavom, mora biti iznimno topla, smirena, ali vrlo kreativna i dinamična<br />
osoba. Vrlo je poželjno da ima razvijen smisao za glazbeno-scensko-likovno izražavanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Odgojiteljev radni prostor je najčešće igraonica u kojoj boravi zajedno sa svojom skupinom djece. Osim prostorija<br />
unutar vrtića, koje su namijenjene djeci, tu su i prostori izvan vrtića što su uređeni za zabavu djece, ali<br />
i provođenje različitih obrazovnih sadržaja u prirodi (ljuljačke, tobogani, bazen, cvijetnjak, vrt i sl.). Različite<br />
kulturno-umjetničke manifestacije, sportska zbivanja, ljetovanja, zimovanja podrazumijevaju odlazak izvan<br />
igraonice, a time još veću, ponekad cjelodnevnu odnosno višednevnu brigu i skrb o djeci. Najčešći je broj<br />
djece s kojima radi odgojitelj od 10 do 28. Broj djece ovisi o vrsti skupine (dobna skupina, „mala škola“, poludnevni<br />
ili cjelodnevni <strong>program</strong> i sl.), a utvrđen je Državnim pedagoškim standardom.<br />
Od ukupno 40 radnih sati tjedno, odgojitelji rade 28 sati neposredno s djecom, a ostatak im je vremena potreban<br />
za pripremu, vođenje pedagoške dokumentacije, suradnju sa stručnim suradnicima u vrtiću, roditeljima<br />
te za stručno usavršavanje i ostale aktivnosti koje su sastavni dio njihova <strong>profesionalnog</strong> razvoja.<br />
Posao odgojitelja je vrlo dinamičan, a obavlja se u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima. Neki poslovi, kao<br />
što su roditeljski sastanci, satovi za razgovor, predavanja, seminari dr., obavljaju se poslijepodne ili subotom.<br />
Odgojitelj preuzima cjelovitu brigu o djetetu tijekom njegova boravka u dječjem vrtiću, a to podrazumijeva<br />
kontinuiranu usmjerenost na pojedino dijete i na skupinu u cjelini, dinamičnost provođenja različitih aktivnosti,<br />
komunikaciju na individualnoj i grupnoj razini i sl.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj razredne nastave, odgojitelj djece i mladeži s poremećajima u ponašanju i osobnosti, socijalni pedagog,<br />
pedagog, psiholog, socijalni radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Odgojitelji predškolske djece zapošljavaju se u predškolskim ustanovama.<br />
Odgojitelj u učeničkom domu<br />
Kratak opis<br />
Odgojitelji/odgojiteljice u učeničkim domovima imaju ulogu voditelja i organizatora odgojno-obrazovnog<br />
<strong>program</strong>a. To su pedagoški djelatnici koji odgajaju i obrazuju učenike tijekom srednjoškolskog obrazovanja,<br />
a u skladu s ciljevima odgojnog <strong>program</strong>a za učeničke domove u Republici Hrvatskoj.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Odgojitelj/odgojiteljica u učeničkom domu može biti osoba sa završenim sveučilišnim studijem nastavničkog<br />
smjera, koja ispunjava uvjete za nastavnika ili stručnog suradnika u srednjim školama u Republici Hrvatskoj<br />
utvrđene Zakonom o srednjem školstvu. Pri tome se misli na sve fakultete u Republici Hrvatskoj na<br />
kojima se stječe zvanje profesora, a kao stručni suradnici u učeničkom domu najčešće se podrazumijevaju<br />
zvanja profesora psihologije i pedagogije.
Opis poslova<br />
Odgojitelj/odgojiteljica u učeničkom domu svoj neposredni odgojno-obrazovni rad ostvaruje obrazujući<br />
odgojnu skupinu. Zakonska odredba veličine odgojne skupine je 25 učenika, temeljem Zakona o srednjem<br />
školstvu. Odgojne skupine formiraju se na početku svake školske godine, najčešće su heterogene, što zahtijeva<br />
individualni pristup i posvećenost odgojitelja/odgojiteljice svakom učeniku i njegovim potrebama.<br />
Kada se pojavi odgojni ili obrazovni problem unutar odgojne skupine, odgojitelj bi trebao biti dorastao pronalaženju<br />
prikladnog rješenja.<br />
Odgojitelj/odgojiteljica u učeničkom domu obavlja sljedeće poslove:<br />
- sudjeluje u izradi godišnjeg plana i <strong>program</strong>a;<br />
- ciljano usmjerava svoje odgojno djelovanje u skladu sa zakonom, te planom i <strong>program</strong>om rada učeničkih<br />
domova;<br />
- planira i <strong>program</strong>ira rad u odgojnoj skupini;<br />
- pomaže učenicima u svladavanju obrazovnih sadržaja;<br />
- prati uspjeh i vladanje učenika u školi, učeničkom domu te izvan škole i doma;<br />
- vodi sastanke svoje odgojne skupine;<br />
- prati psihofizički razvoj učenika, njihovo zdravstveno stanje, stjecanje i primjenu navika kulturnog ponašanja<br />
i ophođenja s drugim osobama, te vodi brigu o higijenskim navikama učenika;<br />
- savjetuje i usmjerava učenike individualnim i skupnim radom;<br />
- vodi slobodne aktivnosti učenika na razini cijelog učeničkog doma;<br />
- vodi pedagošku dokumentaciju;<br />
- surađuje s roditeljima, održava roditeljske i individualne sastanke;<br />
- sudjeluje u radu odgojiteljskog vijeća i stručnih aktiva;<br />
- surađuje s predmetnim nastavnicima srednjih škola koje učenici pohađaju;<br />
- stručno se usavršava;<br />
- obavlja dežurstvo i ostale povremene poslove iz <strong>program</strong>a rada Učeničkog doma te<br />
- obavlja i druge poslove koje mu odredi Odgojiteljsko vijeće i ravnatelj.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao odgojitelja/odgojiteljice zahtijeva temeljno opće znanje, motivaciju, moralne kvalitete i pozitivne vrijednosti.<br />
Kako su oni voditelji i organizatori odgojnih aktivnosti u učeničkom domu, potrebne su im sve<br />
osobine koje imaju i nastavnici, dakle adekvatna psihološko-pedagoška i didaktičko-metodička naobrazba.<br />
Odgojitelj/odgojiteljica u učeničkom domu mora imati vještine skupnog vođenja, te pokazivati interes i razumijevanje<br />
za različite razvojne procese učenika u toj dobi. Nadalje, treba imati znanja o psihofizičkim karakteristikama<br />
učenika, ali i vještine individualnog rada zbog davanja podrške u učenju odnosno svladavanju<br />
osobnih poteškoća učenika u toj dobi.<br />
Također moraju biti sposobni organizirati i planirati, ali i prilagoditi se novim situacijama i individualnim<br />
potrebama pojedinog učenika.<br />
Odgojitelj, uz naglašenu opću pozitivnu orijentaciju, treba imati unutrašnji interes i motivaciju za rad s mladima.<br />
Podrazumijeva se da je emocionalno stabilna, odgovorna, fleksibilna i kreativna osoba, sklona timskom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Odgojitelj/odgojiteljica u učeničkom domu je u kontinuiranoj individualnoj i skupnoj komunikaciji s učenicima.<br />
Ovisno o aktivnosti koju obavlja s odgojnom skupinom ili ostalim učenicima u domu, boravi u sobama<br />
učenika, u učionicama, dnevnom boravku, u prostorijama za provođenje slobodnih aktivnosti, u sportskoj<br />
dvorani i dr. Radno vrijeme prilagođeno je potrebama učenika. Dnevni rad odgojitelja/odgojiteljice odvija se<br />
u dvije, a prema potrebi i u tri smjene. Rade i subotama i nedjeljama, ovisno o potrebama doma.<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
215
O<br />
Popis zanimanja<br />
216<br />
Srodna zanimanja<br />
Stručni suradnik u školi, odgojitelj/odgojiteljica u predškolskim ustanovama, učitelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Prema Zakonu o srednjem školstvu učenički su domovi odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg<br />
školstva, pa je za zapošljavanje u učeničkom domu potrebno ispunjavati uvjete i kriterije propisane Pravilnikom<br />
o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu.<br />
Odvjetnik<br />
Kratak opis<br />
Odvjetnik tumači zakon i primjenjuje ga na specifične situacije. Stranke savjetuje o različitim pravnim pitanjima.<br />
Pravnu pomoć daje u skladu s propisima o odvjetništvu i drugim važećim propisima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje odvjetnika potrebno je završiti sveučilišni studij prava koji traje pet godina (4+1). Nakon četvrte<br />
godine stječe se naziv prvostupnik prava, a nakon pet godina magistar prava. Pravo na obavljanje odvjetničke<br />
djelatnosti stječe se nakon najmanje tri godine vježbeničkog staža u odvjetničkom uredu ili najmanje<br />
pet godina rada na drugim pravnim poslovima, te položenog pravosudnog ispita. Osobe koje se žele baviti<br />
odvjetničkom djelatnošću obvezno se upisuju u Imenik odvjetnika te polažu zakletvu pred Hrvatskom odvjetničkom<br />
komorom.<br />
Opis poslova<br />
Odvjetnik zastupa fizičke ili pravne osobe u različitim vrstama sudskih postupaka, iznoseći dokaze koji govore<br />
u prilog njihovih stranaka. Djeluje i kao savjetnik, tako da upoznaje svoje klijente s njihovim pravima i<br />
obvezama te im predlaže odgovarajuće postupanje u poslovnim ili osobnim situacijama. Odvjetnik sastavlja<br />
i pravne dokumente, npr. oporuke ili sve vrste ugovora – kupoprodajne, darovne, ugovore o zakupu, o zamjeni,<br />
gradnji, nasljedstvu, o osnivanju trgovačkih društava i sl. Može voditi skupštine dioničkih društava, sastavljati<br />
zadužnice, upis u registre i sve vrste tužbi. Odvjetnik priprema interne akte u poduzećima, savjetuje<br />
pri gradnji i obnovi, te surađuje u postupcima javne nabave.<br />
Povjerenje stranke osnovna je vodilja odvjetnikova rada, stoga sve što mu stranka povjeri, mora čuvati kao<br />
strogu tajnu, a jednako tako moraju se prema povjerenom odnositi i svi zaposlenici u odvjetničkom uredu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Izvođenje valjanih zaključaka o pravno relevantnim činjenicama zahtijeva dobro razvijene sposobnosti logičkog<br />
zaključivanja. Fleksibilnost u mišljenju, vještina primjene teorijskog znanja na specifične životne situacije,<br />
te strpljenje u odnosima s drugim također su poželjne osobine odvjetnika. U njegovu radu osobito je<br />
bitna vještina komunikacije, lakoća usmenog izražavanja, te uvjerljivost u nastupu.<br />
Uvjeti rada<br />
Odvjetnik radi u zatvorenom, uređenom radnom okruženju, kao što su odvjetnički ured, sud, poslovne prostorije<br />
stranaka, općine, državna odvjetništva i sl. Posao obavlja uglavnom u sjedećem položaju, a u svom se radu<br />
često služi računalom. Obično ima svoj vlastiti ured, a može raditi i u partnerstvu s kolegama u odvjetničkom<br />
društvu. Sam organizira vlastito radno vrijeme. Mnogi odvjetnici u jutarnjim satima na sudu zastupaju svoje<br />
stranke, dok popodne u uredu primaju nove stranke ili pripremaju obrane i tužbe za pojedine slučajeve.<br />
Srodna zanimanja<br />
Bilježnik, diplomat, politolog, sudac
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Odvjetnici se mogu zaposliti u sudstvu, privredi, pojedinim ustanovama i tijelima državne vlasti. Položen<br />
pravosudni ispit nakon završenog studija preduvjet je za rad u odvjetništvu. Mogućnosti napredovanja u<br />
hijerarhiji sudbene vlasti neposredno ovise o radnom iskustvu, odnosno godinama radnog staža.<br />
Optičar<br />
Kratak opis<br />
Optičar izrađuje pomagala za vid (sunčane naočale, naočale za vid i leće), popravlja ih i prodaje. Pomaže kupcima<br />
pri izboru naočala i kontaktnih leća, te daje savjete o njihovu održavanju i pravilnoj uporabi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Optičari se školuju u tehničkim školama prema četverogodišnjem <strong>program</strong>u. Nakon završene četverogodišnje<br />
srednje škole stječe se naziv tehničar za očnu optiku. Za zanimanje naočalnog optičara također se moglo<br />
obrazovati i u obrtničkim školama prema trogodišnjem <strong>program</strong>u, ali taj se <strong>program</strong> više ne provodi. Optičari<br />
koji su završili obrazovanje za tehničara očne optike, kao i oni koji su završili trogodišnje obrtničko obrazovanje,<br />
mogu polagati majstorski ispit za naočalnog optičara pred Hrvatskom obrtničkom komorom. Uvjeti<br />
polaganja majstorskog ispita propisani su pravilnikom Hrvatske obrtničke komore.<br />
Opis poslova<br />
Optičar izrađuje naočale prema nalazu liječnika okulista. Pri izradi naočala obavlja nekoliko poslova: brusi<br />
optičko staklo kako bi napravio leće, brusi leće i oblikuje ih prema odabranom okviru te ih na kraju ugrađuje<br />
u okvir naočala. Leće se izrađuju strojem za brušenje stakla pomoću kojeg se staklo automatski brusi na potrebnu<br />
debljinu (dioptriju). U završnoj obradi leće se poliraju i provjerava se je li staklo besprijekorno glatko<br />
i bez mjehurića. Nakon toga, optičar kompjutoriziranim uređajem provjerava jakost leće i označuje njezino<br />
središte, te uz pomoć kartonskih šablona ucrtava na leće željeni oblik. Leće se zatim stavljaju u stroj, koji ih<br />
brusi na predviđeni oblik. Takva izbrušena leća ugrađuje se u okvir naočala, pri čemu treba voditi računa da<br />
se razmak između središta lijeve i desne leće poklapa s razmakom zjenica osobe za koju se izrađuju naočale.<br />
Optičar se u svom radu služi različitim napravama, uređajima, alatima i kontrolnim instrumentima.<br />
U prodavaonicama naočala optičari rade i kao prodavači. Pomažu kupcima prilikom izbora okvira, stakla za<br />
naočale i sunčanih naočala. Obavljaju i sve vrste popravaka na okvirima naočala te zamjenjuju stakla i leće.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Optičar tijekom školovanja stječe specifična stručna znanja iz osnova tehnike, tehnologije materijala u optici<br />
te radnih postupaka obrade materijala. Bez poznavanja optike vida i pomagala za vid nije moguće obavljati<br />
ovo zanimanje. Također treba ovladati korištenjem optičkih naprava, uređaja, alata i kontrolnih instrumenata<br />
(mjerni instrumenti za mjerenje duljine, kutomjeri, komparatori, sferometri, polarimetri, refraktometri i dr).<br />
Optičari moraju poznavati različite vrste optičkih stakala te njihova svojstva i razlike, brusna sredstva i brusne<br />
ploče, sredstva za poliranje kovine slitine u naočalnoj optici i dr.<br />
Svoj posao mora obavljati s velikom preciznošću i spretnošću, te imati razvijen osjećaj za detalje i estetiku.<br />
To je osobito važno za obavljanje poslova kao što su označavanje središta leće, ručno brušenje, mjerenje<br />
optičkim aparatima i instrumentima, popravljanje, lotanje i lijepljenje naočala i sl.<br />
Optičar mora imati dobar vid i sposobnost razlikovanja boja, te motoričku spretnost ruku i prstiju. Poželjna je<br />
sposobnost prostornog predočavanja, dobra usmjerenost pažnje i emocionalna stabilnost.<br />
Osobe koje imaju problema s vidom, nemogućnost prepoznavanja boja te probleme s koncentracijom, a i<br />
bolesti ruku ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
217
O<br />
Popis zanimanja<br />
218<br />
Uvjeti rada<br />
Optičari rade u tvornicama za proizvodnju leća ili u obrtničkim radionicama i prodavaonicama optičkih pomagala.<br />
Rade u prostorijama koje su osvijetljene prirodnim ili umjetnim svjetlom. Na brusnim strojevima i u<br />
prodavaonicama rade stojeći, a pri ručnom poliranju i kontroli optičkih elemenata sjedeći.<br />
Srodna zanimanja<br />
Finomehaničar, tehničar za finomehaniku<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Optičari se zapošljavaju u tvornicama za proizvodnju leća ili u obrtničkim radionicama i prodavaonicama<br />
optičkih pomagala. Ako polože majstorski ispit za naočalnog optičara, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Organizator kongresnih i<br />
sajamskih aktivnosti<br />
Kratak opis<br />
Organizatori kongresnih i sajamskih aktivnosti bave se poslovima i aktivnostima oko planiranja, organizacije,<br />
koordinacije i oglašavanja kongresnih i sajamskih događanja te vode brigu o njihovu nesmetanom odvijanju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova organizatora kongresnih i sajamskih aktivnosti potrebno je imati završen sveučilišni ili<br />
stručni studij s područja društvenih znanosti, s naglaskom na ekonomski, pravni ili turistički smjer.<br />
Opis poslova<br />
Neovisno o tome radi li se o organizaciji kongresa ili sajma, redoslijed poslova organizatora odvija se u nekoliko<br />
ključnih faza:<br />
- izrada <strong>program</strong>a kongresa/sajma i njegova promocija: u toj prvoj fazi rada organizator je osoba koja<br />
organizira i koordinira sastanke s organizacijskim odborom kako bi se osmislio vizualni identitet kongresa/sajma,<br />
odredile teme kongresa odnosno sadržaji sajma, omogućila suradnja s pozvanim sudionicima,<br />
predavačima ili izlagačima te osmislila cjelokupna tehnička i administrativna podrška održavanju<br />
kongresa/sajma. Pritom je važno pripremiti i tiskati promidžbeni materijal, te preko osnovanog ureda i<br />
tajništva informirati i obavještavati javnost i medije;<br />
- planiranje proračuna i troškova kongresa/sajma koristeći financijske konzultacije: potrebno je dobro poznavanje<br />
budžeta i predviđenih financijskih sredstava, sponzorstava, kotizacija i zajmova;<br />
- realizacija kongresa/sajma: obuhvaća organizaciju, koordinaciju i kontrolu cjelokupne provedbe (prodaja<br />
ulaznica, rezervacija hotelskog smještaja, registracija sudionika, organizacija prijevoza i transfera,<br />
kontrola izvedbe <strong>program</strong>a, organiziranje i kreiranje društvenih popratnih aktivnosti tijekom održavanja<br />
kongresa/sajma).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za posao organizatora kongresnih i sajamskih aktivnosti potrebne su izvrsne komunikacijske i organizacijske<br />
vještine, vještine pregovaranja i dogovaranja, delegiranja poslova, te organizacije tima.<br />
Posao zahtijeva kreativnost, fleksibilnost, sklonost timskom radu, a i spremnost za rad u situacijama kada je<br />
potrebno donošenje odluka u kratkom vremenskom roku.<br />
Potrebno je imati znanje iz područja financija, marketinga, menadžmenta, pravne problematike, te znanje<br />
stranih jezika.<br />
Poželjne osobine važne u obavljanju ovog posla su emocionalna stabilnost, ustrajnost, otpornost na psihičke<br />
pritiske i stresove te dobra tjelesna kondicija.
Uvjeti rada<br />
Organizator kongresnih i sajamskih aktivnosti veliki dio svog posla obavlja u uredu gdje dogovara (preko telefona<br />
i elektroničkih medija) organizaciju i odvijanje događanja. Pritom je važna organizacija i koordinacija<br />
tima, o čemu ovisi uspješnost daljnjih aktivnosti. Jedan dio radnog vremena provodi na terenu gdje koordinira<br />
i kontrolira tijek održavanja kongresa/sajma. Posao je često stresan jer nepredviđene okolnosti mogu<br />
izmijeniti planirana događanja. Mora biti pripravan na putovanja i produženo radno vrijeme.<br />
Osobe koje imaju teže bolesti i oštećenja koštano-mišićnog sustava, teža oštećenja vida, a i oštećenja sluha i<br />
govora, ne mogu obavljati takve poslove.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poslovni tajnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Kongres i sajam se međusobno razlikuju, tako da i zapošljavanje organizatora ovisi o tome radi li se o organizaciji<br />
kongresa kao skupa stručnjaka iste struke radi dogovaranja i savjetovanja ili o organizaciji sajma kao<br />
stručne izložbe i tržišno-marketinškog događaja za određenu branšu.<br />
Danas postoji sve veći broj specijaliziranih agencija i tvrtki - profesionalnih organizatora koji daju usluge<br />
tehničke i administrativne organizacije kongresa i gdje rade organizatori kongresnih događanja.<br />
Turističke zajednice gradova, putničke agencije, a i privatne marketinške tvrtke bave se organizacijom i provedbom<br />
sajmova, ističući da su oni komunikacijska središta s velikim brojem zanimljivih događanja, pa ih<br />
obuhvaćaju svojim aranžmanima.<br />
Osobni tjelohranitelj<br />
Kratak opis<br />
Osobni tjelohranitelj čuva i štiti osobu koja ga je za to unajmila. Posao obavlja tako da svom klijentu što manje<br />
remeti ritam života i rada te omogućava maksimalnu sigurnost.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Specifično obrazovanje za tjelohranitelja podrazumijeva obuku u obrazovnoj ustanovi ili zaštitarskoj kući u<br />
kojoj je osoba zaposlena. Neka otvorena učilišta osposobljavaju zaštitare omogućavajući im završetak srednje<br />
škole ili pak prekvalifikaciju za to zanimanje. Uvjeti za upis su završena osnovna škola, navršenih 15 godina<br />
života, te zdravstvena sposobnost za obavljanje ovog posla.<br />
Iste te uvjete mora ispunjavati i osobni tjelohranitelj. Osposobljavanje za zanimanje i obavljanje poslova<br />
osobnog tjelohranitelja provodi se prema internim <strong>program</strong>ima zaštitarskih tvrtki i agencija.<br />
Ovlaštene agencije i tvrtke za osobnu i tehničku zaštitu redovito brinu o usavršavanju i uvježbavanju osobnih<br />
tjelohranitelja.<br />
Opis poslova<br />
Osobni tjelohranitelj obavlja poslove zaštite prema narudžbi osobe kojoj je zaštita potrebna. Osiguranje joj<br />
može dati u kući, na radnom mjestu, na putovanjima, raznim prijamima i sastancima, tj. na svim mjestima<br />
gdje se osoba kreće.<br />
Uslugu čuvanja i zaštite može davati ili samo u određenom dnevnom terminu (nekoliko sati) ili pak 24 sata<br />
dnevno.<br />
Zadaća osobnog tjelohranitelja je zajamčiti sigurnost i omogućiti osobnu zaštitu čuvanoj osobi tako da joj<br />
što manje remeti ritam života i rada. Načini na koje se obavljaju zadaci čuvanja osobe zavise od procjene<br />
ugroženosti, socijalnog okruženja čuvane osobe te od želje naručitelja. Osobni tjelohranitelj štiti osobu tako<br />
da je prati, prevozi i provodi vrijeme u njezinoj blizini. Detaljno upoznaje osobu koju čuva i osobe iz njezine<br />
O<br />
Popis zanimanja<br />
219
O<br />
Popis zanimanja<br />
220<br />
okoline. Istražuje područje, puteve i objekte gdje će se odvijati osiguranje te procjenjuje njihovu sigurnost.<br />
Upoznaje se s uobičajenim aktivnostima što se odvijaju u okolini čuvane osobe, te s mogućim opasnostima.<br />
Izrađuje procjenu njezine ugroženosti i plan osiguranja, upoznaje ju s tim planom i metodama samozaštite<br />
te je štiti čak i po cijenu gubitka vlastitoga života.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Znanja osobnog tjelohranitelja podrazumijevaju tehnička znanja (poznavanje tehničkih pomagala za rad),<br />
osnove psihologije (psihologije napada i obrane, te napadača i žrtve) i komunikacije (sa čuvanom osobom i<br />
okruženjem), pravila lijepoga ponašanja te taktike i metode osiguranja i zaštite.<br />
Vještine i sposobnosti podrazumijevaju obranu i napad (borilačke vještine, načini uporabe vatrenog oružja),<br />
sigurnu vožnju, a i sve načine praćenja čuvane osobe. Osobni tjelohranitelji moraju imati vrlo dobre motoričke<br />
sposobnosti i izvanrednu tjelesnu pripremljenost (snaga i izdržljivost) te dobru sposobnost opažanja.<br />
Trebaju biti samosvjesni i komunikativni i imati razvijenu sposobnost snalaženja u novim situacijama. Osobni<br />
tjelohranitelj mora biti spreman vlastitim tijelom zaštititi čuvanu osobu, tj. riskirati vlastiti život.<br />
Važna je emocionalna stabilnost zbog stresnih i opasnih situacija, te zbog činjenice da osobni tjelohranitelji<br />
vrlo često nose oružje.<br />
Uvjeti rada<br />
Osobni tjelohranitelj obavlja posao na raznim mjestima zavisno od kretanja čuvane osobe: u zatvorenim<br />
prostorima, u prijevoznim sredstvima i na otvorenom. Izložen je raznim vremenskim uvjetima. Posao obavlja<br />
pretežito stojeći. Često dugo vremena provodi čekajući i u situacijama kad mu ne smije popustiti koncentracija.<br />
Mora biti fizički potpuno zdrav i u izvrsnoj kondiciji, pa je nužna redovita tjelesna aktivnost (sport,<br />
rekreacija, vježbanje). Posao obavlja u skupini ili sam. Za rad u skupini važna je sposobnost prilagođivanja<br />
i surađivanja. Najčešće radno vrijeme danju nije određeno, jer se mora prilagođavati aktivnostima čuvane<br />
osobe. Često se radni dan produži do navečer, pa i dugo u noć. Ni duža izbivanja od kuće nisu rijetka.<br />
Srodna zanimanja<br />
Policajac, zaštitar osoba i imovine, redar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zanimanje osobnog tjelohranitelja može se obavljati privatno i u državnoj službi za osiguranje i zaštitu. Put<br />
do službenika osiguranja u državnoj službi vodi najprije zaposlenjem u policiji ili ministarstvu obrane, gdje<br />
se između postojećih operativaca u skladu s posebnim kriterijima odabiru kandidati za daljnje školovanje.<br />
Često se osobni tjelohranitelji zapošljavaju u privatnim zaštitarskim agencijama gdje prolaze dodatnu izobrazbu<br />
i trening vještina.
Pedagog<br />
Kratak opis<br />
Pedagozi se bave proučavanjem i istraživanjem odgoja i obrazovanja te primjenom tih spoznaja u različitim<br />
okruženjima. Spoznaje iz spomenutih područja koriste kako bi unaprijedili kvalitetu života pojedinca i društva<br />
u cjelini.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje pedagoga potrebno je završiti studij pedagogije na Filozofskom fakultetu. Pedagogija se može<br />
studirati kao jednopredmetni i kao dvopredmetni studij. Studij je organiziran prema modelu 3+2, što podrazumijeva<br />
preddiplomski studij koji traje 3 te diplomski studij koji traje 2 godine.<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik društvenih znanosti, smjer pedagogija, a<br />
nakon završetka diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar pedagogije.<br />
Opis poslova<br />
S obzirom na raznoliku primjenu spoznaja iz područja odgoja i obrazovanja, pedagozi se specijaliziraju za<br />
rad u jednom od područja pedagogije: predškolska i školska pedagogija, obiteljska pedagogija, andragogija,<br />
specijalna pedagogija, pedagogija slobodnog vremena, industrijska pedagogija i dr.<br />
Organiziranje odgojno-obrazovnog procesa u školi i rad na unapređenju kvalitete nastave jedna je od osnovnih<br />
zadaća školskog pedagoga, pri čemu je nužno poznavanje načina funkcioniranja škole i školskog sustava.<br />
U suradnji s učiteljima i drugim stručnim suradnicima, pedagog sudjeluje u planiranju godišnjeg rada škole,<br />
pripremanju i realizaciji školskog odgojno-obrazovnog <strong>program</strong>a pa je odgovoran za njegovu evaluaciju.<br />
Vrednuje odgojno-obrazovne rezultate, provodi studijske analize, istraživanja i projekte te skrbi o stalnom<br />
stručnom razvoju nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi. Definira i primjenjuje postupke za utvrđivanje<br />
i poticanje motivacije za učenje, a i utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu. Također<br />
radi na planiranju i realizaciji stručnog usavršavanja nastavnog osoblja, roditelja i samih učenika (predavanja,<br />
radionice i sl.).<br />
Najveći dio poslova pedagoga obuhvaća savjetodavni rad i davanje stručne pomoći djeci, roditeljima i nastavnicima.<br />
U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje odgovoran je za organizaciju i davanje usluga <strong>profesionalnog</strong><br />
<strong>usmjeravanja</strong> učenika (profesionalno informiranje i savjetovanje). Pedagog identificira darovite učenike te radi<br />
na prilagođavanju <strong>program</strong>a obrazovanja koji će poticajno djelovati na razvoj djetetovih potencijala. U suradnji<br />
s nastavnicima i drugim stručnim suradnicima radi na uključivanju, odnosno integraciji učenika s poteškoćama<br />
u razvoju. Razumijevanje problematike ranog odgoja i obrazovanja i njegovo utemeljenje na suvremenim spoznajama<br />
bitne su odrednice rada pedagoga u predškolskom sustavu. Njegova je primarna zadaća podizanje<br />
dnevne kvalitete života u vrtiću u skladu s djetetovim razvojnim i aktualnim potrebama.<br />
Pedagozi koji se specijaliziraju za područje andragogije (obrazovanje i osposobljavanje odraslih) proučavaju<br />
različite mogućnosti primjene metoda i tehnika sustavnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih osoba u<br />
različitim institucijama i ustanovama: andragoškim učilištima, umirovljeničkim domovima, zatvorima i dr.<br />
Pedagozi se mogu baviti i proučavanjem i unapređivanjem kulture planiranja i provođenja slobodnog vremena,<br />
posebice uspješnijim planiranjem slobodnog vremena mladih u školi i drugim obrazovnim ustanovama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Pedagog bi prije svega trebao biti empatičan i imati interes za ljude i njihovo ponašanje. Budući da je u<br />
stalnoj interakciji s ljudima, bitne su dobro razvijene interpersonalne i komunikacijske vještine. Strpljivost i<br />
samostalnost u radu, kreativnost te vještine skupnog rada, analitičko mišljenje i sposobnost kritičkog mišljenja,<br />
nužni su za uspješno obavljanje poslova pedagoga. Timski rad i interdisciplinarni pristup nezaobilazni<br />
su zbog stalne suradnje s drugim stručnim suradnicima i institucijama. Osim ovih karakteristika osobnosti,<br />
važno je imati znanja i vještine pedagoškog savjetovanja i psihologije (posebice razvojne psihologije). Također<br />
je potrebno poznavati različite teorije odgoja i obrazovanja, a i teorijske i praktične posljedice djelovanja<br />
različitih karakteristika osobnosti i sposobnosti učenika. Pedagog bi trebao poznavati psihodinamiku odnosa<br />
među članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
221
P<br />
Popis zanimanja<br />
222<br />
Poznavanje didaktičko-metodičkih pristupa u obrazovanju nužno je za rad u odgoju i obrazovanju. Stalna<br />
edukacija i usavršavanje pedagoga bitna je zbog novih tendencija u učenju, kao što su „e-learning“ i druge<br />
nove informacijske tehnologije u obrazovanju odraslih.<br />
Uvjeti rada<br />
Ako su zaposleni u tvrtkama, pedagozi uglavnom rade u uredima. Školski i domski sustav ima nešto drukčije<br />
uvjete rada te često rade u smjenama. Pedagog često educira roditelje, učenike ili stručne suradnike.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psiholog, savjetnik za profesionalno usmjeravanje, učitelj, odgojitelj, socijalni pedagog, rehabilitator<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pedagozi se zapošljavaju kao stručni suradnici u predškolskim i školskim ustanovama, andragoškim ustanovama,<br />
kadrovskim službama velikih tvrtki te u <strong>zavod</strong>ima za zapošljavanje. Različite druge ustanove također<br />
nude mogućnosti zapošljavanja: učenički i umirovljenički domovi, penološke ustanove, centri za kulturu,<br />
ustanove za organizaciju slobodnog vremena, vojska, policija, te znanstvenoistraživačke ustanove.<br />
Pedijatar<br />
Kratak opis<br />
Pedijatar je liječnik koji se bavi zdravstvenom zaštitom djece od njihova rođenja do kraja adolescencije. Brine<br />
se o poboljšanju zdravlja djeteta i otklanjanju faktora rizika koji ugrožavaju njegov normalan rast i razvoj.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje pedijatra potrebno je završiti šestogodišnji studij medicine pri Medicinskom fakultetu. Završenim<br />
studijem stječe se naziv doktora medicine. Nakon pripravničkog staža, koji traje godinu dana, doktori<br />
medicine obavezni su položiti stručni ispit pred povjerenstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.<br />
Opća specijalizacija iz područja pedijatrije traje tri godine, nakon čega je moguće završiti subspecijalizaciju iz<br />
uskog stručnog područja koja traje dvije godine (psihijatrija, intezivna terapija, neonatologija, hematologija<br />
s onkologijom, kardiologija i pulmologija s alergologijom, endokrinologija, nefrologija, gastroenterologija i<br />
neurologija).<br />
Opis poslova<br />
Posao pedijatra dijeli se na tri osnovne vrste djelovanja: prevenciju, liječenje i rehabilitaciju ometenih funkcija<br />
(stjecanje sposobnosti koje pacijent nikada nije imao). U svom svakodnevnom radu pedijatri koriste različite<br />
medicinske uređaje i pomagala kako bi dijagnosticirali bolest, te uzimaju anamneze od pacijenata i<br />
njihovih obitelji. Nakon što utvrde problem, postavljaju radnu dijagnozu te stvaraju plan liječenja za pojedini<br />
klinički slučaj. Ovisno o dijagnozi, pedijatri pacijentu propisuju određenu terapiju (lijekove ili dr.) ili ga šalju<br />
na dodatne pretrage drugim stručnjacima ako procijene da je to potrebno.<br />
Prevencija se provodi na više razina. Prije svega riječ je o cijepljenju djece protiv različitih bolesti. Pedijatri<br />
sudjeluju u stvaranju <strong>program</strong>a prevencije na individualnoj i lokalnoj razini, a i u promociji zdravih stilova života<br />
(npr. upoznavanje roditelja s pravilnom prehranom). Često organiziraju edukacije za određene skupine<br />
ljudi, kao što su predškolska djeca i njihovi roditelji, djeca s posebnim potrebama i dr. Pedijatri moraju voditi<br />
zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o svojim pacijentima i podnositi o tome izvješće ovlaštenoj<br />
zdravstvenoj ustanovi u skladu s propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Pedijatrija je spoj mnogih kliničkih predmeta. Stoga je za uspješno obavljanje ovog posla nužno dobro poznavanje<br />
različitih grana medicine. Prije svega to je poznavanje građe i funkcija čovjekova tijela, mehanizama<br />
bolesti i njihovih uzročnika. Za rad svih liječnika, pa tako i pedijatara, važno je poznavanje vrsta i načina dje-
lovanja lijekova te različitih pristupa i načina pregleda (dijagnostike) bolesnika. Isto tako, bitno je poznavanje<br />
biologije rasta, društvenih znanosti (etnički, kulturni i društveni utjecaji na zdravlje), prehrane i epidemiologije.<br />
Budući da je liječnik u stalnom kontaktu s ljudima, nužno je da ima izrazitu spremnost za pomaganje ljudima<br />
te dobre komunikacijske sposobnosti, strpljivost i vještine uspostavljanja odnosa povjerenja s bolesnicima i<br />
njihovim obiteljima. Osim poznavanja medicine, u svakodnevnom radu pedijatra važno je poznavanje psihologije<br />
i psiholoških mehanizama koji djeluju na zdravlje čovjeka.<br />
Pedijatri imaju visoku razinu odgovornosti u poslu; stoga je vrlo važno znati odrediti granice kompetentnosti<br />
i imati razvijenu vještinu kritičkog mišljenja, a i sposobnost brzog donošenja odluka. Poznavanje i pridržavanje<br />
liječničke etike, a i sposobnost timskog rada, bitni su elementi u radu svih liječnika.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada pedijatara razlikuju se ovisno o ustanovi u kojoj su zaposleni. Radno je vrijeme uglavnom 8 sati,<br />
a organizirano je najčešće u smjenama (prijepodnevne i poslijepodnevne smjene). Pedijatri također imaju<br />
dežurstva tijekom praznika i vikenda. Većinu svog radnog vremena provode u ordinaciji u stalnom kontaktu<br />
s pacijentima i njihovim roditeljima. Zbog čestog kontakta s različitim bolestima i virusima, pedijatri moraju<br />
voditi računa o vlastitoj zdravstvenoj zaštiti. Svi liječnici imaju obvezu povremenog pohađanja stručnih tečajeva<br />
u kojima se upoznaju s najnovijim stručnim spoznajama i metodama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Liječnik ostalih specijalizacija, doktor stomatologije, doktor veterinarske medicine<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pedijatri se najčešće zapošljavaju u bolnicama i domovima zdravlja u pedijatrijskim ordinacijama. Također<br />
mogu otvoriti privatnu praksu ako ispunjavaju uvjete određene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Ako se bave<br />
znanstvenoistraživačkim radom, zapošljavaju se u istraživačkim institutima i drugim znanstvenim ustanovama.<br />
Nakon završenoga poslijediplomskog znanstvenog studija mogu biti predavači na medicinskim fakultetima.<br />
Pediker<br />
Kratak opis<br />
Pediker njeguje kožu stopala i prstiju, te uređuje nokte na nogama i rukama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer pediker potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Pedikeri ocjenuju kožu i nokte ruku i nogu. Uređuju nokte na nogama i rukama (pedikiranje i manikiranje).<br />
Njega kože podrazumijeva odstranjivanje otvrdnule, suhe i ispucale kože, otklanjanje žuljeva, uređivanje<br />
deformiranih i uraslih noktiju, te njihovo oblikovanje i lakiranje. Pedikeri također masiraju noge i ruke raznim<br />
kremama i losionima te depiliraju noge.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
223
P<br />
Popis zanimanja<br />
224<br />
U svom se radu koriste kozmetičkim preparatima, kao što su masti, kreme i lakovi te različitim kozmetičkim<br />
priborom poput škara, četkica, specijalnih kamena i sl.<br />
Posao pedikera započinje detaljnim pregledom stopala i prstiju klijenta, te u skladu s rezultatima pregleda<br />
i dogovora s klijentom započinje tretman. Početak tretmana podrazumijeva pripremu stopala uranjanjem<br />
u razne mirisne kupke, a potom slijedi odstranjivanje zadebljanja kože, žuljeva i sl. Ovisno o stanju stopala,<br />
tretmani mogu biti jednokratni ili mogu trajati i po nekoliko dana. Kada se uredi koža stopala i prstiju na<br />
nogama, pediker uređuje, oblikuje i lakira nokte na nožnim prstima.<br />
Pedikeri također daju savjete o izboru udobne obuće koja omogućuje pravilnu cirkulaciju krvi u stopalima.<br />
Uređivanje noktiju ruku također započinje pripremom ruku za manikiranje (kupkama, skidanjem starog sloja<br />
laka), zatim slijedi podrezivanje i oblikovanje, te odstranjivanje uraslih noktiju i kožice oko njih. Nakon toga<br />
slijedi njihovo lakiranje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja pedikeri stječu znanja o različitim oštećenjima kože stopala i prstiju te noktiju na nogama,<br />
a i postupcima odstranjivanja oštećenja, te uređivanja i njege stopala, prstiju i noktiju na nogama. Također<br />
uče o sastavu i uporabi različitih kozmetičkih preparata te pribora koji se koriste u pedikerskom poslu.<br />
Potrebno je poznavanje raznih preparata za pedikuru, manikuru i depilaciju.<br />
Za obavljanje ovog posla potreban je dobar vid, spretnost ruku i prstiju te usklađenost vida i pokreta. Strpljivost,<br />
usmjerenost na detalje, preciznost, pedantnost, te razvijene komunikacijske vještine važni su za obavljanje<br />
pedikerskog posla.<br />
Pedikeri koji se odluče na otvaranje vlastitog obrta moraju imati osnovna znanja o poduzetništvu, te financijskom<br />
i računovodstvenom vođenju poslovanja.<br />
Važna osobina pedikera je i urednost te higijena cjelokupnog pribora za manikuru i pedikuru.<br />
Uvjeti rada<br />
Pedikeri rade u ugodnim i prozračnim pedikerskim salonima ili zajedno s kozmetičarima, frizerima i šminkerima<br />
u salonima ljepote. Rade uglavnom sjedeći, ponekad u pognutom položaju. Za rad im je najčešće<br />
potrebna intenzivna umjetna rasvjeta.<br />
Posao pedikera ne mogu obavljati osobe s većim oštećenjima vida i opipa, oštećenjima kralježnice, tremorom<br />
prstiju, nekoordiniranom motorikom te osobe s različitim kožnim bolestima i alergijskim reakcijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kozmetičar, frizer, šminker<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pedikeri se mogu zapošljavati u salonima ljepote, u lječilišnim ustanovama koje osim liječenja daju i usluge<br />
njege tijela, a mogu biti i angažirani za uljepšavanje televizijskih, kazališnih i ostalih javnih djelatnika, kao što<br />
su glumci, voditelji, manekeni i sl. Nakon trogodišnjeg obavljanja pedikerskog posla i položenog majstorskog<br />
ispita, pedikeri mogu otvoriti vlastiti pedikerski salon.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o uvjetima upisa u obrazovni <strong>program</strong> za zvanje pedikera, odnosno polaganju pomoćničkog<br />
i majstorskog ispita te mogućnosti otvaranja vlastitog pedikerskog salona mogu se naći na internet<br />
stranici Hrvatske obrtničke komore.
Pekar<br />
Kratak opis<br />
Pekar priprema različite vrste tijesta i od njega oblikuje kruh, peciva i ostale pekarske proizvode.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer pekar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Odrasle osobe sa završenom osnovnom školom mogu pohađati <strong>program</strong> za stjecanje zvanja pomoćnog<br />
pekara pri nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.<br />
Opis poslova<br />
Pekar proizvodi kruh i peciva od brašna različitih žitarica (pšenica, raž, kukuruz, itd.) i ostalih sastojaka, kao<br />
što su sol, voda, kvasac i sl. Da bi ispekao kruh ili peciva, najprije treba pripremiti smjesu od navedenih sastojaka<br />
pri čemu, uz pomoć pekarskih pomagala, kontrolira sastav smjese i količinu svakog pojedinog sastojka.<br />
Sljedeći je korak ručno ili strojno miješanje i oblikovanje tijesta, a potom nadziranje procesa dizanja tijesta<br />
prije, ali i tijekom pečenja.<br />
Ovisno o vrsti kruha ili peciva, pekar određuje i regulira temperaturu i vrijeme pečenja, a prema potrebi dodaje<br />
ili oduzima paru prilikom pečenja. Nakon završetka pečenja, gotovi se pekarski proizvodi vade iz velikih<br />
peći pomoću specijalnih lopata, slažu u košare i prevoze do prodajnih mjesta. Hlađenje pekarskih proizvoda<br />
može se obavljati umjetno i prirodno te je važno voditi računa o skladištenju gotovih prozvoda i samog brašna<br />
kako se oni ne bi pokvarili.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim teorijskih i praktičnih znanja koja stječu tijekom školovanja, pekari moraju imati prije svega dobro opće<br />
zdravstveno stanje jer rade u zatvorenim prostorijama u kojima su visoke temperature i neprimjerena mikroklima.<br />
Posao pekara je fizički prilično naporan, pa je važno da imaju zdrav koštano–mišićni sustav te da<br />
su tjelesno snažni i izdržljivi. Nadalje, trebaju imati normalan vid, sluh, te dobro razvijen osjet opipa, mirisa i<br />
okusa. Također, moraju imati spretne ruke i prste te dobru usklađenost pokreta.<br />
Pekarski posao zahtijeva odgovornost, samostalnost pri radu i iznad svega pedantnost, odnosno pridržavanje<br />
higijenskiih uvjeta predviđenih odgovarajućim propisima. Budući da proizvode prehrambene proizvode,<br />
pekari moraju redovito provjeravati svoje zdravstveno stanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Pekari rade u većim ili manjim pogonima za proizvodnju kruha ili peciva. U radnim prostorijama povećana je<br />
buka od strojeva, temperatura i vlažnost zraka su povišene, a zrak je zasićen sitnim česticama brašna. Podovi<br />
su klizavi od masnoće i taloga brašna. Pekarski posao je jedan od poslova koji se uglavnom obavlja noću, iako<br />
pekari mogu raditi u različitim smjenama. Mogu biti izloženi različitim opasnostima i mogućim ozljedama<br />
(alatima, pokretnim dijelovima strojeva), opeklinama (pečenje, grijanje tekućina i sl.) i udarcima pri transportu,<br />
pa je potrebno biti vrlo pažljiv u radu i koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu.<br />
Rade uglavnom stojeći, uz povremeno hodanje i sagibanje tijela, a miješanje tijesta te ulaganje i vađenje<br />
kruha i peciva iz peći, kao i sortiranje u košare ili kutije, zahtijeva veći tjelesni napor.<br />
Dok rade, pekari su obučeni u laganu bijelu radnu odjeću i kapu.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
225
P<br />
Popis zanimanja<br />
226<br />
Uvjeti u kojima se odvija pekarska proizvodnja, pa i sami pekari, pod redovitim su sanitarno–higijenskim<br />
nadzorom.<br />
Posao pekara ne mogu obavljati osobe slabijeg općeg zdravstvenog stanja, posebice one s kroničnim bolestima<br />
kardiovaskularnog i dišnog sustava te poteškoćama koštano-mišićnog sustava. Osobe s različitim zaraznim,<br />
kožnim bolestima i alergijama nikako ne smiju obavljati poslove u pekarskoj proizvodnji. Poteškoće vida, sluha,<br />
opipa, mirisa i okusa, a i smetnje u kordinaciji pokreta također su prepreka za obavljanje poslova pekara.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kuhar, slastičar, konditor<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pekari se mogu zapošljavati u većim industrijskim pogonima za proizvodnju kruha i peciva ili u manjim privatnim<br />
obrtima. Također, ako polože majstorski ispit pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, mogu otvoriti i vlastiti<br />
pekarski obrt.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o obrazovanju pekara i otvaranju vlastitog obrta za proizvodnju i prodaju pekarskih<br />
proizvoda mogu se naći na internet stranici Hrvatske obrtničke komore.<br />
Pilot helikoptera<br />
Kratak opis<br />
Piloti helikoptera upravljaju helikopterima kako bi prevezli putnike, robu, poštu, unesrećene osobe, gasili<br />
požare, zaprašivali usjeve itd. Odgovorni su za sigurno, točno i ekonomično letenje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Formalni stupanj obrazovanja za zanimanje pilota helikoptera nije propisan zakonom. Osnovna potrebna<br />
kvalifikacija za obavljanje ovog zanimanja je komercijalna pilotska dozvola za rad s ovlaštenjem za instrumentalno<br />
letenje, koja se stječe polaganjem ispita pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Potrebno<br />
se obrazovanje može steći na Fakultetu prometnih znanosti - smjer aeronautika. Obrazovanje obuhvaća teorijska<br />
znanja o osnovama letenja i praktičnih 200 sati leta.<br />
Ako se za to zanimanje odluče oni koji nisu završili Fakultet prometnih znanosti, mogu se školovati i u privatnim<br />
pilotskim školama u kojima stječu potrebne sate leta i teorijska znanja. Pilotsku dozvolu dobivaju kad<br />
polože teorijski i praktični ispit pri ovlaštenom ministarstvu.<br />
Dozvola vrijedi dok pilot zadovoljava na periodičnim psihofizičkim provjerama i provjerama letačke vještine.<br />
Opis poslova<br />
Rad pilota helikoptera može se podijeliti u tri faze: priprema za letenje, sam let i sređivanje potrebnih dokumenata<br />
nakon leta.<br />
Priprema za letenje obuhvaća provjeru funkcija samog helikoptera, ukrcaja tereta, provjeru meteoroloških<br />
podataka nakon koje se određuje pravac i visina leta te brzina letenja. Let helikopterom, u skladu s propisima<br />
o zračnom prometu, odvija se na nižoj nadmorskoj visini od leta zrakoplovom.<br />
Tijekom leta pilot surađuje s kontrolom leta, a komunicira na engleskom jeziku. Pritom treba kontrolirati<br />
funkcioniranje mehaničkih, električnih i elektroničkih uređaja za upravljanje helikopterom. Ti uređaji pokazuju<br />
stanje motora, količinu goriva, stanje sustava za rashlađivanje i ostalih bitnih sustava.<br />
Nakon leta pilot helikoptera ispunjava dokumente o letu i dostavlja ih dispečerima.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom obrazovanja pilot helikoptera stječe teorijska i praktična znanja te vještine potrebne za uspješno<br />
i sigurno upravljanje helikopterom. Ovo je zanimanje primjereno vrlo odgovornim osobama koje se bez<br />
poteškoća drže propisanih pravila rada i ponašanja. Budući da je potrebno ovladavanje raznim procedurama,<br />
propisima i tehničkim podacima u uobičajenim situacijama ili eventualnoj opasnosti te brzo donošenje<br />
odluka u stresnim situacijama, važno je da su piloti emocionalno zrele i stabilne osobe. Također je važno<br />
snalaženje u prostoru i sposobnost predočavanja prostornih odnosa, brzo reagiranje i spretnost u izvođenju<br />
pokreta ruku i nogu, te mogućnost opažanja više signala istodobno.<br />
Opće zdravstveno stanje mora biti izvrsno i provjerava se prilikom stjecanja dozvole, ali i periodično.<br />
Uvjeti rada<br />
Pilot helikoptera obavlja svoj posao u manjem zatvorenom prostoru pilotske kabine. Dio svojih obveza mora<br />
obaviti i vani. Radi u uvjetima relativno brzih promjena nadmorske visine, temperature i tlaka zraka, a prilikom<br />
obavljanja posla izložen je različitim vremenskim uvjetima i buci.<br />
Pilot obavlja svoj posao pretežito sjedeći. Najčešće radi samostalno, vrlo često nedjeljom i praznikom te<br />
noću. U ovom zanimanju česta su kraća putovanja uglavnom unutar zemlje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pilot zrakoplova, kontrolor leta<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Piloti helikoptera mogu se zaposliti u zrakoplovnim kompanijama, u vojsci, policiji ili avioklubovima.<br />
Pilot zrakoplova<br />
Kratak opis<br />
Piloti upravljaju zrakoplovima kako bi prevezli putnike, robu, poštu, gasili požare, prašili usjeve itd.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Formalni stupanj obrazovanja za zanimanje pilota nije propisan zakonom. Osnovna kvalifikacija za obavljanje<br />
ovog zanimanja je komercijalna pilotska dozvola za rad s ovlaštenjem za instrumentalno letenje. Dozvola<br />
se može steći nakon završetka studija na Fakultetu prometnih znanosti - smjer aeronautika. Tijekom studija<br />
stječe se teorijsko znanje o osnovama letenja, te praktičnih 200 sati leta. Nakon završenog trogodišnjeg studija<br />
polaznici stječu naziv prvostupnik aeronautike, odnosno zvanje magistra aeronautike nakon završenih<br />
pet godina studija.<br />
Ako se za zanimanje pilota odluče oni koji nisu završili Fakultet prometnih znanosti, mogu se školovati i u<br />
privatnim pilotskim školama u kojima stječu potrebne sate leta i teorijska znanja. Pilotsku dozvolu dobivaju<br />
kad polože teorijski i praktični ispit pri ovlaštenom ministarstvu, te udovolje kriterijima provjere psihofizičkih<br />
sposobnosti.<br />
Opis poslova<br />
Piloti upravljaju zrakoplovima za prijevoz putnika, robe i pošte. Osim u malim zrakoplovima posadu obično<br />
čine dva pilota. Kapetan upravlja zrakoplovom i odgovoran je za sigurnost putnika i ostalih članova posade.<br />
Drugi pilot – kopilot pomaže kapetanu u komunikaciji s kontrolom leta, u praćenju instrumenata i upravljanju<br />
zrakoplovom. Svoj posao počinju najmanje jedan sat prije polijetanja zrakoplova pripremajući se za let:<br />
provjeravaju i pripremaju dokumentaciju za let, provjeravaju vremenske uvjete i proučavaju obavijesti za<br />
pilote. Prije leta se savjetuju, organiziraju, vode i koordiniraju rad svih članova posade.<br />
Prije samog polijetanja pilot obavlja pregled zrakoplova, provjerava punjenje goriva, utovar i istovar tereta,<br />
ukrcavanje i iskrcavanje putnika. Neposredno prije leta potpisuje dokumente o letu.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
227
P<br />
Popis zanimanja<br />
228<br />
Let se odvija prema propisanim postupcima, u suradnji s kontrolom leta. Sporazumijevaju se engleskim jezikom.<br />
Tijekom leta, ako dođe do nepredviđenih situacija, donosi odgovarajuće odluke i postupa u skladu s propisanim<br />
mjerama sigurnosti. Nakon obavljenog leta provjerava i potpisuje dokumente vezane uz obavljeni let.<br />
Pilot mora biti spreman raditi na stručnom usavršavanju i održavanju vlastite psihofizičke kondicije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Piloti velikih zrakoplova lete pomoću instrumenata te moraju imati dozvolu za instrumentalno letenje. Za<br />
nju se mogu kvalificirati nakon 105 sati letačkog iskustva, uključujući 40 sati instrumentalnog letenja. Dobivaju<br />
dozvolu kad zadovolje na teorijskom i praktičnom dijelu ispita za instrumentalno letenje. Školovanje za<br />
instrumentalno letenje može se, osim u sklopu fakultetskog obrazovanja, završiti i unutar školskih centara<br />
zrakoplovnih kompanija.<br />
Za upravljanje višemotornim zrakoplovima potrebna je posebna dozvola. Školovanje provode kompanije<br />
kojima je potreban takav kadar.<br />
Kapetani moraju imati posebnu dozvolu. Za dobivanje te dozvole kompanije organiziraju teorijsku izobrazbu<br />
samo za odabrane pilote koji su to zaslužili savjesnošću na poslu. Ispit ima teorijski i praktični dio i polaže<br />
se pri ovlaštenom ministarstvu. Da bi se pristupilo ispitu, zakonski je propisano minimalno 1500 sati leta,<br />
uključujući instrumentalno i noćno letenje.<br />
Sve dozvole vrijede dok piloti zadovoljavaju na periodičnim psihofizičkim provjerama i provjerama letačke<br />
vještine. Opseg i učestalost tih provjera propisuje ovlašteno ministarstvo, kao i kompanije koje zapošljavaju<br />
pilote.<br />
Osoba koja obavlja posao pilota mora biti vrlo odgovorna i pridržavati se propisanih pravila. Treba imati vrlo<br />
dobru čuvstvenu stabilnost i otpornost na stres te sposobnost brzog donošenja ispravnih odluka u iznenadnim<br />
situacijama.<br />
Opće psihofizičko stanje pilota mora biti izvrsno, a provjerava se i prilikom stjecanja dozvole i periodično.<br />
Uvjeti rada<br />
Pilot obavlja posao u manjem zatvorenom prostoru pilotske kabine. Dio svojih obveza mora obaviti i vani.<br />
Tijekom obavljanja posla pretežno sjedi. Najčešće radi s još jednim pilotom. Vrlo često radi nedjeljom i praznikom<br />
te noću. Posao je vezan uz potrebu prilagodbe mogućnostima čestih promjena klimatskih uvjeta.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pilot vojnog zrakoplova, pilot helikoptera<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Piloti zrakoplova zapošljavaju se najčešće u zrakoplovnim kompanijama ili avioklubovima.<br />
Pipničar<br />
Kratak opis<br />
Pipničar ili barmen poslužuje goste za šankom, preuzima zalihu pića i priprema šank/bar prije nego što se<br />
kafić otvori te je odgovoran za rad s novcem.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Potrebno obrazovanje za pipničara je srednja ugostiteljska škola - obrazovni <strong>program</strong> za konobare koji traje<br />
3 godine. Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer konobar potrebno je imati završenu osnovnu školu<br />
te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za zanimanje pipničara može se steći i na obrazovnim tečajevima osposobljavanja u pojedinim<br />
institucijama za obrazovanje odraslih.<br />
Opis poslova<br />
Pipničar radi za šankom i poslužuje alkoholna i bezalkoholna pića. Postoje različite vrste barova. Neki su<br />
specijalizirani za koktele (cocktail bar), neki za određene vrste pića poput piva (pivnice), a neki za tople napitke<br />
kao što su kava i čaj (caffe bar). Pipničar u svakom slučaju mora puno znati o pićima i načinima njihova<br />
posluživanja. Njegov je posao i naplaćivanje posluženih pića.<br />
U mnogim barovima poslužuju se i jednostavnija jela poput sendviča, pa ih pipničar katkad mora znati i<br />
pripremiti.<br />
U većim ugostiteljskim objektima pipničari, osim što poslužuju goste za šankom, pripremaju i isporučuju<br />
piće konobarima koji ih poslužuju gostima za stolovima.<br />
Pipničar brine za čistoću i urednost šanka/bara, što znači da mora obrisati proliveno piće, pokupiti smeće,<br />
prazniti i čistiti pepeljare, skupljati prazne boce i čaše. Većina kafića/barova ima stroj za pranje posuđa, pa je<br />
zadužen za stavljanje posuđa u stroj. Ako u kafiću nema stroja za pranje, pipničar i pere posuđe.<br />
Pipničar mora svakodnevno voditi brigu o tome da šank bude opskrbljen pićem i drugim namirnicama. Bačve<br />
s pivom i druge zalihe robe obično se drže u podrumima ili ostavama gdje se nadzire odgovarajuća<br />
temperatura skladištene robe. Ako se bačva piva isprazni, pipničar mora zamijeniti praznu bačvu punom.<br />
Stavljanje punih boca pića na police ili u hladnjak obično se obavlja prije otvaranja ili nakon zatvaranja bara.<br />
Pipničar mora paziti i na red u lokalu (npr. smiruje neugodne goste).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Potrebna znanja za obavljanje posla pipničar stječe obrazovanjem. Njegov posao obuhvaća rad s ljudima,<br />
pa je vrlo važno da bude komunikativna, vesela, prijateljski raspoložena i tolerantna osoba. U opisu mu je<br />
posla i priprema hrane i pića, prenošenje sanduka s pićem i bačvi s pivom. Mora biti dobre tjelesne kondicije<br />
i sposoban dizati i prenositi teške predmete. Svakodnevno radi s novcem pa je potrebno da zna brzo i točno<br />
računati. Pipničar mora voditi računa o osobnoj higijeni i urednosti. Važno je da se dobro služi barem jednim<br />
svjetskim jezikom, posebice ako radi u turističkom mjestu.<br />
Uvjeti rada<br />
Pipničari rade u različitim ugostiteljskim objektima, što podrazumijeva i različite uvjete rada. Uglavnom rade<br />
u zatvorenim, ponekad zagušljivim i zadimljenim prostorijama. Radno im vrijeme može biti vrlo raznoliko.<br />
Često rade noću, vikendima i blagdanima, te većinu vremena provode stojeći, pa je važno da nemaju oštećenja<br />
lokomotornog sustava. Zbog rada s hranom, obvezni su podvrgavati se redovitim sanitarnim pregledima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Konobar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pipničari se zapošljavaju relativno lako, posebice u turističkim mjestima i tijekom turističke sezone. Često<br />
imaju mogućnost dodatne zarade u obliku napojnica.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
229
P<br />
Popis zanimanja<br />
230<br />
Pivar<br />
Kratak opis<br />
Pivar se bavi proizvodnjom piva. Priprema sirovine i pomoćna sredstava nužna za proizvodnju piva (slad,<br />
ječam, kvas, hmelj) i puni gotovo pivo u odgovarajuću ambalažu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje pivara potrebno je završiti srednju strukovnu školu prehrambenog, industrijskog ili obrtničkog<br />
smjera. Upis u ovaj <strong>program</strong> ne provodi se svake godine, nego u skladu s potrebama na tržištu rada.<br />
Opis poslova<br />
Pivar samostalno obavlja poslove prihvata i dorade ječmenog slada i neslađenih žitarica u silos te ostalih<br />
sirovina u skladište. Samostalno rukuje pojedinim uređajima i strojevima u tehnološkom procesu proizvodnje<br />
slada i piva. Sudjeluje u vođenju pojedinih procesa proizvodnje sladovine: ošećerenje, filtracija komine,<br />
kuhanje sladovine s hmeljem te hlađenje i bistrenje sladovine. Propagira pivski kvasac, puni pivo u boce,<br />
limenke ili bačve i pasterizira ga. Obavlja čišćenje i nadzor pojedinih postrojenja, te sudjeluje u kontroli kvalitete<br />
sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda – piva.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja pivar stječe znanja o osnovama prehrane, prehrambenim potrebama čovjeka, svojstvima i<br />
vrijednostima pojedinih namirnica, značenju mikroorganizama u prehrambenoj industriji, radu strojeva i uređaja,<br />
tehnologiji prerade i proizvodnje slada, piva itd. Upoznaje se s higijenskim zahtjevima proizvodnje namirnica,<br />
te kakvoćom i ispravnošću prehrambenih proizvoda. Uči i o propisima sigurnosti na radu i protupožarne<br />
zaštite, te očuvanja okoliša. Pivar mora biti zdrav, imati normalan vid te istančane osjete okusa i mirisa.<br />
Uvjeti rada<br />
Pivar u radu upotrebljava različita sredstva za rad – od jednostavnih alata, opreme i strojeva do računalno<br />
vođene procesne opreme. Pri radu koristi poznatu i unaprijed određenu tehnologiju i u skladu s uputama nadređenih<br />
radi tehničko-tehnološu dokumentaciju. Većinom radi u proizvodnim pogonima. Rad je najčešće<br />
organiziran u nekoliko smjena. Pivar je izložen višim temperaturama, odnosno čestim temperaturnim promjenama,<br />
visokoj vlažnosti, buci, prašini i agresivnim kemijskim sredstvima. Posao obavlja većinom stojeći, u<br />
radu se sagiba i okreće. Katkad radi u sjedećem položaju, povremeno prenosi teže terete. Zbog rada strojeva<br />
često radi u bučnom okruženju. Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su loše opće zdravstveno<br />
stanje, zarazne bolesti, nemogućnost razlikovanja boja te oštećenja osjeta njuha i okusa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prehrambeni tehničar, prerađivač namirnica biljnog porijekla<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Pivar se zapošljava u pivarskoj industriji.
Pjevač<br />
Kratak opis<br />
Pjevač se bavi vokalnim izvođenjem klasične ili zabavne glazbe. Ovisno o vrsti glazbe, postoje različite vrste<br />
pjevača (operni, zabavni, rock, pop itd.).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Srednjoškolsko obrazovanje za pjevača moguće je steći u mnogim glazbenim srednjim školama. Preduvjet<br />
za upis u srednju glazbenu školu je završena osnovna glazbena škola ili dva pripremna razreda za one koji<br />
nemaju osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje. Visokoškolsko obrazovanje za pjevača moguće je steći na<br />
Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu. Obrazovanje traje pet godina. Za upis na te<br />
studije uobičajeni uvjeti su položen ispit iz pjevanja, solfeggia, glazbene teorije i klavira. Za popularne vrste<br />
glazbe nije potrebno posebno obrazovanje, iako se ono može steći na raznim tečajevima za mlade i odrasle.<br />
Opis poslova<br />
Pjevač se bavi vokalnim izvođenjem klasične ili zabavne/popularne glazbe. Akademski muzičar - pjevač<br />
može pjevati kao solist (koncertni, operni ili operetni), ali i kao pjevač u profesionalnim zborovima. Pjevač<br />
zabavne/popularne glazbe izvodi jazz, pop, rock, blues i dr.<br />
Profesionalni pjevači prilikom pjevanja primjenjuju znanja o oblikovanju glasa, melodije i harmonije. Svi pjevači<br />
provode mnogo vremena vježbajući. Neki pohađaju privatne satove pjevanja ili se obrazuju u ustanovama<br />
koje se bave glazbenim obrazovanjem.<br />
Pjevač uglavnom nastupa uživo. U studijima snima audiosnimke za objavljivanje i snimke za radio, film i televiziju.<br />
Kad postane popularan, odlazi na turneje radi promocije svoje snimljene i objavljene glazbe. Uspješan<br />
pjevač zabavne glazbe snima i videospotove. Sve dok pjevač nije dovoljno uspješan da zaposli menadžera ili<br />
agenta, sam organizira i planira nastupe, te pregovara o honoraru i ugovorima.<br />
Akademski muzičar – pjevač može raditi i kao profesor glazbe ako položi psihološko–pedagoške predmete.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Pjevač bi trebao imati glazbeni talent, biti svestran, kreativan, te imati sposobnost nastupanja na pozornici<br />
pred mnoštvom ljudi. Operni solisti često pjevaju na više jezika, pa je poznavanje stranih jezika prednost.<br />
Kako je za kvalitetno izvođenje glazbe potrebno neprekidno učenje, vježbanje i usavršavanje, nužna osobina<br />
pjevača je samodisciplina, a ponekad i odricanje. Pjevač mora biti spreman i sposoban pjevati više sati<br />
dnevno. Zbog čestih putovanja i nastupa noću, važno je dobro opće zdravstveno stanje i psihička stabilnost.<br />
Pjevač mora znati prihvatiti kritiku glazbenih kritičara ili publike.<br />
Uvjeti rada<br />
Pjevači često nastupaju u noćnim satima, vikendom ili praznicima. Veći dio vremena vježbaju, a nastupi uživo<br />
zahtijevaju česta putovanja. Pjevači, posebice popularne glazbe, vrlo su često izloženi glasnoj glazbi na<br />
probama i vlastitim nastupima, pri čemu im stradava sluh. Ponekad se nastupi održavaju u zagušljivim i zadimljenim<br />
prostorijama, a temperatura na pozornici može biti i iznad 40 stupnjeva zbog osvjetljenja reflektora.<br />
Tek malobrojni pjevači postaju uistinu uspješni. Većina pjevača za život zarađuje nekim dodatnim poslom.<br />
Nagli uspjesi i neuspjesi, nedostatak novaca, brojna putovanja, katkad i česte promjene članova unutar skupine,<br />
odnos s publikom i slično, mogu biti vrlo stresni i utjecati na psihofizičko zdravlje pjevača.<br />
Srodna zanimanja<br />
Glazbeni aranžer, učitelj glazbe<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mogućnost zapošljavanja pjevača ovisi o nizu faktora, primjerice o vrsti glazbe kojom se bavi, popularnosti<br />
i sl. Profesionalni pjevači, odnosno akademski muzičari - pjevači, najčešće se zapošljavaju u velikim orkestrima,<br />
opernim ansamblima, na televiziji, te kao učitelji glazbe u osnovnim, srednjim ili privatnim školama.<br />
Pjevači popularne glazbe zbog nestalnosti prihoda vrlo se često zapošljavaju i na nekim drugim poslovima.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
231
P<br />
Popis zanimanja<br />
232<br />
Plesač<br />
Kratak opis<br />
Plesač pokretima svoga tijela prati glazbu, pa tako izražava neku ideju ili priču. Može se specijalizirati za pojedinu<br />
vrstu plesa, primjerice klasični balet, suvremeni ples, folklor i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje plesača potrebno je završiti srednju plesnu školu, a za upis treba imati završenu osnovnu plesnu<br />
školu. Upis bez završetka osnovne plesne škole, moguć je samo ako se na razredbenom ispitu pokaže<br />
izniman plesni talent. Postoje srednje baletne škole i škole suvremenog plesa u kojima školovanje traje četiri<br />
godine. Završetkom srednje plesne škole stječe se zvanje plesača suvremenog plesa, plesača narodnih<br />
plesova ili plesača klasičnog baleta. Nastavak plesnog školovanja moguć je na plesnim akademijama u inozemstvu.<br />
Pojedinim vrstama plesa može se baviti i bez završenog formalnog plesnog obrazovanja. Tada je<br />
potreban veliki talent i zalaganje plesača da bi se afirmirao u plesnom svijetu.<br />
Opis poslova<br />
Većina profesionalnih plesača započinje s učenjem plesa u ranom djetinjstvu. Obično plesač najprije uči različite<br />
plesne tehnike, a nakon toga se usmjerava na pojedino područje plesa, primjerice klasični balet, suvremeni<br />
ples, folklor, društvene plesove (valcer, samba, tango, salsa i dr.). Baletni plesači i plesači folklora imaju<br />
strogo određen repertoar pokreta, dok plesači suvremenoga plesa imaju puno više slobode u smišljanju<br />
originalnih plesnih kretnji.<br />
Plesač svakodnevno vježba i pleše pod stručnim vodstvom učitelja plesa ili trenera. Često ima dogovorene<br />
nastupe u predstavi ili se priprema za različita natjecanja ili folklorne nastupe. Nerijetko plesač uvježbava<br />
nastupe za dvije predstave istodobno. Osim svakodnevnih vježbi često nastupa i u večernjim satima. Kada se<br />
priprema za neku plesnu predstavu, plesač mora proučiti svoju ulogu i scenarij cjelokupne predstave. Bitno<br />
je i da se dobro upozna s glazbom koja će se koristiti u predstavi kako bi je znao prikladno pratiti pokretima.<br />
Nastupanje u plesnim predstavama ponekad zahtijeva od plesača i da glumi i pjeva. Plesač neposredno<br />
surađuje s koreografima što osmišljavaju plesne pokrete. Tada plesač predlaže izmjene ili dopune plesnih<br />
koraka koje je koreograf osmislio radi poboljšanja cjelokupne koreografije. Osim u plesnim predstavama i na<br />
natjecanjima, plesači mogu nastupati u operama, glazbenim komedijama, reklamama, televizijskim emisijama,<br />
glazbenim spotovima i sl. Plesači većinom plešu u skupini, dok oni najbolji dobivaju u predstavama solo<br />
dionice. Pojedini se plesači i sami bave koreografijom te osmišljavaju vlastite plesne predstave.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da biste bili uspješan plesač, morate imati jaku samokontrolu i znati se disciplinirati. Bez ovih osobina nemoguće<br />
je vježbati svaki dan po više sati i strogo paziti na prehranu. U ovom zanimanju iznimno su važni dobro<br />
zdravlje i tjelesna kondicija. Morate biti gipki, pokretljivi, imati dobru koordinaciju pokreta, osjećaj za ritam<br />
i glazbu. Poznavanje glazbene kulture i različitih glazbenih stilova prijeko je potrebno za uspješno bavljenje<br />
plesom. Za bavljenje pojedinim vrstama plesa, npr. baletom, prednost je sitnija tjelesna građa. Pretjerana<br />
tjelesna masa je zapreka za uspješno bavljenje plesom. Važno je da ste kreativni kako biste mogli ideju izraziti<br />
pokretom. Budući da plesači većinom plešu u skupini, trebali biste biti skloni timskom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Plesanje je fizički naporno. Vježba se po nekoliko sati dnevno tijekom cijeloga tjedna. Prihodi plesača su<br />
neizvjesni, jer većina njih zarađuje na ulogama koje dobiju ako prođu audiciju. Plesači vježbaju u plesnim<br />
dvoranama, kazalištima, na koncertnim i otvorenim pozornicama te u prirodi. Ponekad putuju na festivale<br />
različitih odredišta.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj plesa, koreograf, glumac, glazbenik, sportaš
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Rijetki su plesači zaposleni kao stalna plesna postava u plesnim studijima, folklornim ansamblima ili kao<br />
stalni plesači u baletnom ansamblu nekog kazališta. Svi ostali se često natječu za uloge u plesnim predstavama<br />
i ako prođu audiciju, zapošljavaju se na određeno vrijeme. Kako su zarade plesača neizvjesne, većina ih<br />
ostvaruje dodatne prihode podučavanjem plesa. Nakon završetka plesne karijere plesači se zapošljavaju kao<br />
koreografi, učitelji i treneri plesa. Plesači mogu otvoriti i vlastite plesne studije ili organizirati tečajeve plesa.<br />
Plinoinstalater<br />
Kratak opis<br />
Plinoinstalater se bavi montiranjem, održavanjem, nadzorom rada i servisiranjem plinskih instalacija i uređaja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer plinoinstalater potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Plinoinstalater montira ili ugrađuje plinske instalacije. Montira i popravlja plinske plamenike, zamjenjuje plinomjere,<br />
elemente plinske mreže, ustanovljava i otklanja greške na vodovima i uređajima. Svojim radom<br />
mora ponajprije zajamčiti pravilno i sigurno funkcioniranje uređaja. Ako radi kao serviser ili djelatnik na održavanju<br />
plinskih uređaja, mora u cijelosti poznavati tok svih vodova. Mora znati kako su uređaji montirani,<br />
kako su konstruirani i kako funkcioniraju. Prilikom kvara na uređaju ili vodovima, plinoinstalater uvidom u<br />
nacrte utvrđuje raspored instalacija i mjernih uređaja, te ih popravlja odnosno zamjenjuje.<br />
Instalater plinskih instalacija i uređaja ugrađuje plinske uređaje u stambene i poslovne objekte (polaže i pričvršćuje<br />
cijevi, zavaruje ih i lemi, ugrađuje zaporne ventile i brtvila, izolira i zaštićuje cjevovode itd.) te obavlja<br />
tlačna ispitivanja mreže.<br />
Montira priključke i armature, priključuje bojlere na plin i vodu, plinske štednjake i ostale plinske uređaje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Potrebna stručna znanja plinoinstalatera obuhvaćaju osnovna znanja obrade metala (piljenje, siječenje, brušenje,<br />
spajanje itd.), poznavanje pripreme i obrade dijelova instalacija, zacrtavanje i mjerenje instalacija, odabir i pripremu<br />
materijala, polaganje cijevi, zavarivanje, lemljenje, brtvljenje, zaštitu i izoliranje cjevovoda, ugradnju zapornih<br />
ventila i armatura, montažu i demontažu plinskih uređaja, održavanje i popravljanje te tlačno ispitivanje uređaja.<br />
Osim toga, plinoinstalater mora poznavati tehničku dokumentaciju, osnove tehničkog crtanja, tehničkog<br />
dimenzioniranja i skiciranje te osnove tehnologije materijala. Mora se upoznati s mjerenjem fizikalnih veličina,<br />
sagorijevanjem goriva, regulacijom energetskih sustava i izračunavanjem toplinskih gubitaka, osnovama<br />
termodinamike, elektrotehnike i računalstva, skladištenja i transporta zapaljivih plinova, ekologijom i osnova<br />
sigurnosti na radu, te protupožarnom zaštitom.<br />
Plinoinstalater mora svoj posao obavljati odgovorno, dosljedno i točno u skladu s propisima, jer nemarno ili<br />
nestručno obavljen posao može biti uzrokom požara, eksplozija ili drugih nesreća.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
233
P<br />
Popis zanimanja<br />
234<br />
Uvjeti rada<br />
Plinoinstalater koji montira uređaje u nedovršenim objektima ili vani radi u različitim vremenskim uvjetima.<br />
U zatvorenim prostorima često radi u prisutnosti plinova i neugodnih mirisa.<br />
Posao obavlja stojeći i često mijenja položaj. Saginje se, okreće, penje, čuči itd. Pri montaži mora katkad raditi<br />
i u tijesnim prostorijama, gdje se teško može kretati i gdje nema dnevnog svjetla. Ako radi s plinskim uređajima,<br />
mora odabrati primjeren izvor dodatnog osvjetljenja da ne bi došlo do eksplozije.<br />
Povremeno obavlja posao na povišenim mjestima, u kanalima ili u podrumima. Često gura, diže i vuče teže<br />
ili lakše terete. Djelatnik na održavanju, zaposlen u poduzeću, radi u smjenama.<br />
Posao plinoinstalatera ne mogu obavljati osobe s većim ili trajnijim zdravstvenim problemima, osobito vezanim<br />
uz funkciju vida i njuha ili pak bolestima kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektroinstalater, elektromehaničar, vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Plinoinstalateri se zapošljavaju u obrtničkim radionicama, građevinskim poduzećima, te različitim industrijskim<br />
pogonima.<br />
Podopolagač<br />
Kratak opis<br />
Podopolagač polaže sve vrste podova - parkete, laminate, tople podove i tapisone.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje potrebno je završiti srednju industrijsko–obrtničku školu koja nudi <strong>program</strong> obrazovanja<br />
za zanimanje podopolagača. Posao podopolagača mogu obavljati osobe koje su završile osposobljavanje za<br />
zanimanje parketara pri različitim školama i učilištima.<br />
Opis poslova<br />
Podopolagači postavljaju, održavaju i popravljaju sve vrste podova u stanovima, uredskim prostorijama i<br />
drugim prostorima. Postavljeni podovi mogu biti jednostavne izvedbe ili pak ornamentalno oblikovani, kao<br />
ukras određenog prostora.<br />
Podopolagači mjere prostor na koji moraju postaviti pod. U dogovoru s naručiteljem odlučuju koju će vrstu<br />
poda postaviti.<br />
Prvo pripremaju površinu podloge te je izravnavaju. Nakon mjerenja utvrđuju količinu potrebnog materijala.<br />
Ovisno o vrsti poda koji postavljaju obavljaju potrebne radnje. Pri postavljanju laminata slažu laminatne, ploče<br />
bez lijepljenja. Parketi, topli podovi i tepisoni se lijepe. Parketne i laminatne ploče se slažu u određenom<br />
obliku, a za rubne dijelove moraju se i rezati u odgovarajući oblik.<br />
Nakon postavljanja parketa, laminata, toplih podova i sl. podlogu je potrebno dodatno obraditi: prekriti špranje,<br />
izbrusiti površinu, s nje odstraniti prašinu i drvene strugotine. Parketi se na kraju višekratno lakiraju, te<br />
obrađuju uljem ili voskom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Podopolagač mora poznavati standarde obrade podnih obloga, vrste i svojstva tih obloga, načine njihova<br />
polaganja te postupke održavanja.<br />
Pri obavljanju ovog zanimanja važna je snažna tjelesna građa te zdravi unutarnji organi, udovi i osjetila.<br />
Prijeko je potrebna sposobnost razlikovanja boja, smisao za kombiniranje i usklađivanje nijansi boja i oblika.
Uvjeti rada<br />
Podopolagači rade u zatvorenim, zagušljivim prostorijama (nečistoća, prašina, pare ljepila i lakova), a često<br />
i u buci. Posao obavljaju najčešće na podu, u klečećem položaju, sagibajući se. Materijal pripremaju ručno i<br />
prenose ga sami. Mogu raditi sami ako se radi o manjem prostoru ili sa suradnicima ako je prostor veći. Obično<br />
rade od ponedjeljka do petka u jednoj smjeni, ali ponekad moraju raditi vikendom ili praznicima.<br />
Budući da obavljanje ovog posla uvelike opterećuje koljena i leđa, osobe s oštećenjima lokomotornog sustava<br />
te s nemogućnošću razlikovanja boja ne mogu obavljati posao podopolagača.<br />
Srodna zanimanja<br />
Keramičar-oblagač, teracer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Podopolagači rade kao samostalni obrtnici ili kao zaposlenici u poduzećima i obrtima koji se bave završnim<br />
građevinskim radovima ili unutarnjim uređenjem.<br />
Policajac<br />
Kratak opis<br />
Policajci brinu o sigurnosti građana, štiteći njihova prava, život i imovinu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Policajac mora imati završenu srednju školu. Policijsko obrazovanje provodi se kao <strong>program</strong> obrazovanja<br />
odraslih. Program traje devet mjeseci, a održava se u Policijskoj školi u Zagrebu. Nakon završenog <strong>program</strong>a<br />
u Policijskoj školi, polaznici i polaznice se upućuju na rad u policijske postaje gdje se provodi <strong>program</strong><br />
mentorske obuke tijekom šest mjeseci, nakon čega kandidati polažu državni stručni ispit i ispit za policijsko<br />
zvanje, čime postaju policijski službenici ili službenice.<br />
Opis poslova<br />
Zadaće policajca/policajke su raznovrsne, a posao vrlo dinamičan te obuhvaća zaštitu života, davanje osobne<br />
sigurnosti ljudima, zaštitu imovine, sprečavanje kaznenih djela, otkrivanje i uhićivanje počinitelja kaznenih<br />
djela i drugih traženih osoba, nadzor i reguliranje prometa na javnim cestama, sudjelovanje u očevidu<br />
nakon prometnih nezgoda, kontrolu prelaska državne granice, zaštitu određenih osoba i objekata, održavanje<br />
javnog reda, osiguranje javnih skupova i priredaba, sprečavanje kaznenih djela u željezničkim objektima<br />
i na vlakovima, sprečavanje uništavanja prirodnog i životnog okoliša i sl.<br />
Policajac sudjeluje u otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i drugih nesreća, privođenju uhićenika,<br />
ustanovljivanju prebivališta i vraćanju odgovarajućih pošiljaka na zahtjev državnih tijela te pripremanju potrebnih<br />
pisanih otpravaka.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Policajci moraju biti predani poslu, hrabri i razboriti. Moraju biti psihički stabilni, jer u opasnim situacijama<br />
(npr. uhićenje pljačkaša ili otmičara, požari i sl.) moraju zadržati samokontrolu i prisebnost kako bi zadaću<br />
mogli uspješno obaviti. Policajac mora biti zdrav i u dobroj fizičkoj kondiciji. Za uspjeh u poslu osobito su<br />
važne razvijene komunikacijske vještine. Vještina jasnog izražavanja važna je i u brojnim obrazovnim i informativnim<br />
akcijama koje provodi policija (npr. sigurnost u prometu). Policajac treba dobro poznavati zakone<br />
i propise i raditi isključivo u skladu s njima.<br />
Obrazovnim <strong>program</strong>om na policijskoj akademiji policajac stječe znanja iz stručnih predmeta, kao što su<br />
uvod u pravo, kriminalistika, policijske ovlasti i njihova primjena, prekršajno pravo, kazneno pravo, sigurnost<br />
u prometu, informacijski sustav MUP-a i telekomunikacije, etika policijskog zvanja, policijsko naoružanje i<br />
gađanje, sport i samoobrana, psihologija, strani jezik i integralni trening.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
235
P<br />
Popis zanimanja<br />
236<br />
Uvjeti rada<br />
Policajci obavljaju posao uglavnom na terenu te su izloženi različitim vremenskim uvjetima i ostalim štetnim<br />
utjecajima. Većina policajaca obavlja poslove s povećanim rizikom za zdravlje i povećanom mogućnošću<br />
ozljeđivanja na radu. Ponekad im je i život ugrožen. Kao ovlaštene službene osobe dužni su obavljati posao<br />
u posebnim uvjetima - rad nedjeljom i praznikom, rad u smjenama, rad noću, prekovremeni rad, dežurstvo<br />
kao redoviti oblik rada, izvanredna dežurstva kada je to potrebno iz sigurnosnih razloga.<br />
Posao je organiziran prema rasporedu, u smjeni, a na nekim radnim mjestima i dvokratno.<br />
Srodna zanimanja<br />
Carinik, zaštitar, stražar u zatvoru<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavanje policajaca je zbog specifičnosti zanimanja ograničeno na izvođenje zakonski utvrđenih ovlaštenja.<br />
Policajci se zapošljavaju u jedinicama policije i u tvrtkama koje nude usluge osiguranja i zaštite.<br />
Ostale informacije<br />
Natječaje za prekvalifikaciju za zanimanje policajca raspisuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Osim četverogodišnjeg<br />
srednjoškolskog obrazovanja i regulirane vojne obveze kandidati moraju ispunjavati i druge uvjete<br />
natječaja. Sve potrebne informacije u svezi sa zanimanjem mogu se dobiti u Policijskoj akademiji u Zagrebu.<br />
Političar<br />
Kratak opis<br />
Političar/političarka zastupa interese lokalnog stanovništva na lokalnoj, državnoj ili europskoj razini. Djeluje<br />
nezavisno ili za političku stranku.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla političara poželjno je barem srednjoškolsko obrazovanje društvenog smjera odnosno<br />
više i visoko obrazovanje. Najusmjereniji je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu,<br />
gdje se nakon četiri godine završenog dodiplomskog sveučilišnog studija stječe zvanje prvostupnika politologije,<br />
a završetkom pete godine diplomskog sveučilišnog studija zvanje magistra politologije. Vrhunski<br />
političari prolaze i brojne seminare i izobrazbe iz područja komunikologije.<br />
Opis poslova<br />
Dužnosti su političara u lokalnoj vlasti, državnom saboru ili europskom parlamentu uglavnom slične. U svom<br />
radu političar često sudjeluje u raspravama u manjim odborima koji se bave pojedinim područjima vlasti.<br />
Odbori izrađuju nacrte odnosno prijedloge zakona, što se kasnije obrađuju u daljnjim raspravama.<br />
Članovi odbora iscrpno istražuju pojedina pitanja, analiziraju bilance stanja, dokumente i statistike te dobivaju<br />
informacije od vanjskih stručnjaka. Političar sudjeluje na sastancima svoje stranke na kojima članovi<br />
odlučuju koje će zamisli i ideje usvojiti kao svoje načelo. Članovi mogu izraziti svoje mišljenje, ali uglavnom<br />
se moraju prilagoditi većini. Govore drže većinom političari na višim položajima.<br />
Važno je da političar zastupa interese birača i drži se onoga što je obećao na izborima. U lokalnoj vlasti osnovni<br />
je cilj poboljšati životne uvjete lokalnog stanovništva. U tom dijelu predstavnici mjesne, gradske, općinske<br />
ili županijske vlasti moraju surađivati međusobno, ali i s drugim ustanovama na lokalnom i državnom području.<br />
Bavljenje politikom u tom području podrazumijeva brojne sastanke na kojima se utvrđuju prioritetne<br />
potrebe stanovništva, planira se zadovoljenje tih potreba i u konačnici se ide u samu realizaciju.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Političar mora biti komunikativna osoba, što podrazumijeva jasno izražavanje i aktivno slušanje. Sudjelovanje<br />
u raspravama i držanje govora podrazumijeva i dobre prezentacijske vještine te uvjerljivost pri izlaganju.<br />
Političar mora imati široku lepezu informacija i znanja o različitim područjima važnim za život i rad ljudi u<br />
zajednici. Budući da je često u situaciji da brani svoje stavove, mora biti uporan u obrazlaganju svojih zamisli<br />
i novih načina njihove realizacije. Također treba imati dobre pregovaračke sposobnosti, fleksibilnost, smisao<br />
za određivanje prioriteta za strateška planiranja i dobivanje podrške za njihovo provođenje.<br />
Uvjeti rada<br />
Političar je birani predstavnik, te mora imati sluha za probleme svojih birača. To znači da često savjetuje ljude<br />
i da ih prima na razgovor, čak i u večernjim satima i subotom. Članovima parlamenta u radu pomažu tajnice<br />
i tajnici. Radno vrijeme političara je dugo zbog brojnih obveza, kao što je rad u odborima, korespondencija,<br />
savjetovanje i političke rasprave.<br />
Srodna zanimanja<br />
Novinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Prije nego što postane profesionalni političar, osoba se kao simpatizer priključuje nekoj političkoj stranci, te<br />
ako joj odgovara <strong>program</strong> koji ta stranka zagovara, postaje njezin aktivni član. Prva kandidiranja vežu se za<br />
lokalne izbore (mjesni odbori, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne-regionalne samouprave), a<br />
osoba kasnije napreduje i kandidira se ispred stranke na parlamentarnim izborima za Sabor i Vladu RH. Neke<br />
se osobe odvoje kao nezavisni kandidati i mogu se kandidirati također prvo na lokalnim izborima, a potom<br />
na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.<br />
Neki se političari zapošljavaju u ministarstvima, a kako ona pokrivaju sva područja rada, imaju veliki izbor<br />
različitih djelatnosti kojima se mogu baviti.<br />
Politolog<br />
Kratak opis<br />
Politolozi se bave znanstvenim proučavanjem politike. Oni istražuju, analiziraju i sistematiziraju znanja o politici<br />
i političkim sustavima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Studij politologije predstavlja osnovni studij na području političkih znanosti. Politologija se može studirati na<br />
Fakultetu političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Studij je organiziran prema modelu 3+2, što podrazumijeva<br />
preddiplomski studij koji traje tri i diplomski studij koji traje dvije godine. Završetkom preddiplomskog<br />
studija stječe se naziv prvostupnik politologije, a nakon završenog diplomskog studija magistar politologije.<br />
Na studiju političkih znanosti organiziran je i poslijediplomski doktorski studij iz međunarodnih odnosa,<br />
komparativne politike, europskih studija i hrvatske politike. Doktorski studij traje četiri semestra.<br />
Opis poslova<br />
Politologija je skup sistematiziranih znanja i spoznaja o politici i političkim sustavima. Okvir istraživanja politologije<br />
vrlo je širok i često se isprepliće s predmetom istraživanja drugih društvenih znanosti. Najuža definicija<br />
predmeta politologije odnosi se na proučavanje političke teorije, unutarnje i vanjske politike. Veliki<br />
broj politoloških istraživanja bavi se proučavanjem raznih političkih doktrina poput demokracije, socijalizma,<br />
kapitalizma i drugih političkih sustava. Proučavanjem različitih izvora podataka i usporedbom s drugim političkim<br />
sustavima politolozi upozoravaju na probleme i prednosti određenih političkih sustava u nekoj državi.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
237
P<br />
Popis zanimanja<br />
238<br />
Politolozi u svojim istraživanjima koriste metodologiju društvenih znanosti: različite kvalitativne i kvantitativne<br />
metode, kao što su metoda opažanja, analiza sadržaja, ankete, metoda kontrastnih skupina, metode<br />
proučavanja dokumenata i dr.<br />
Politolozi proučavaju političke stranke i društvene pokrete te sudjeluju u istraživanju izbornog ponašanja i<br />
stavova birača. Koristeći dobivene spoznaje pomažu nekoj stranci u kreiranju izborne politike i načina rada.<br />
Također mogu imati ulogu glasnogovornika neke stranke prema javnosti. Politolozi se bave i istraživanjem<br />
javnog mnijenja. Predmet proučavanja politologa također su međunarodni odnosi i načini unapređenja tih<br />
odnosa. U raznim tijelima vlasti imaju savjetodavnu ulogu u donošenju važnih političkih odluka.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Svestrano obrazovanje i zanimanje za razna područja društvenog života važni su u bavljenju politologijom.<br />
Poznavanje povijesti, sociologije, psihologije i drugih društvenih znanosti (filozofija, ekonomija, pravo) omogućava<br />
kompetentnost u bavljenju političkim znanostima. Osim znanja stečenih na studiju, za politologe je<br />
vrlo važna i informiranost i stalno praćenje događaja iz javnog života, kako u državi u kojoj žive, tako i u svijetu.<br />
Analitičko mišljenje i sposobnost kritičkog mišljenja i jasnog iznošenja vlastitog mišljenja i stavova nužni su za<br />
politologe. Politolozi koji rade kao glasnogovornici neke stranke, tijela ili tvrtke, ili su pak zaposleni kao predavači<br />
na školama, moraju imati prezentacijske vještine i razvijenu sposobnost verbalnog i pismenog izražavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada politologa razlikuju se ovisno o organizaciji za koju rade. Većinu svog radnog vremena provode<br />
u uredima. Na nekim radnim mjestima (primjerice u medijima ili u državnim institucijama koje se bave međunarodnim<br />
odnosima i politikom) odlaze na poslovna putovanja i često idu na sastanke izvan ureda. Ako<br />
su zaposleni u znanstvenoistraživačkim institutima, rade u prijepodevnim satima. Smjenski rad moguć je u<br />
školama i sličnim ustanovama. U državnim institucijama i političkim strankama posao se također odvija u<br />
prijepodnevnoj smjeni, a u predizborno vrijeme i tijekom izbora ili nekih drugih politički važnih događaja<br />
u državi i/ili stranci politolozi mogu raditi i prekovremeno. Politolozi često surađuju s drugim stručnjacima i<br />
institucijama povezanim s problemom kojeg proučavaju.<br />
Srodna zanimanja<br />
Sociolog, povjesničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Politolozi se zapošljavaju na fakultetima kao predavači, te u znanstvenim i istraživačkim institutima i ustanovama<br />
što se bave proučavanjem politike. Dio politologa zaposlen je u državnim službama, Vladi, Saboru,<br />
raznim ministarstvima i uredima u kojima djeluju kao savjetnici za različita unutarnjopolitička i vanjskopolitička<br />
pitanja ili kao glasnogovornici te ustanove. Politolozi također mogu biti aktivni sudionici u političkom<br />
životu neke stranke, mogu biti zaposleni u raznim istraživačkim agencijama koje se bave istraživanjem političkog<br />
mišljenja i prognozom izbornih rezultata. U školama politolozi mogu predavati politiku i gospodarstvo<br />
te etiku. Razne nevladine organizacije i mediji (televizija, radio i novine) također zapošljavaju politologe.<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik<br />
Kratak opis<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik na mješovitom seoskom gospodarstvu obavlja poslove potrebne za poslovanje<br />
seoskoga gospodarstva. Može se baviti oranjem, žetvom, poljoprivrednom proizvodnjom hrane, uzgojem<br />
životinja i raznim drugim poslovima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zvanje poljoprivrednoga gospodarstvenika može se obrazovati u poljoprivrednoj ili industrijsko–obrtničkoj<br />
srednjoj strukovnoj školi. Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine. Školovanje je moguće nastaviti<br />
na studiju agronomije.
Opis poslova<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik obavlja poslove nužne za učinkovito poslovanje seoskoga gospodarstva. Na<br />
nekim seoskim gospodarstvima, specijaliziranim za biljnu proizvodnju hrane, bavi se uzgojem poljoprivrednih<br />
proizvoda, kao što su žitarice, povrće, voće itd., na drugima pak uzgojem i njegom životinja, a može raditi<br />
i na seoskim gospodarstvima koja se bave zemljoradnjom i uzgojem životinja.<br />
Većina seoskih gospodarstava nalazi se u ruralnim područjima, pa poljoprivredni gospodarstvenici obično rade<br />
na otvorenom. Neki od poslova poljoprivrednoga gospodarstvenika su vožnja traktora, upravljanje složenim<br />
poljoprivrednim strojevima i opremom, održavanje i popravak poljoprivredno-gospodarskih objekata itd.<br />
Poljoprivredni gospodarstvenici koji se bave uzgojem životinja moraju njegovati, hraniti i pojiti životinje,<br />
održavati higijenu i čistoću na seoskom gospodarstvu i bilježiti podatke.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik mora biti izdržljiv, snažan i sposoban raditi sam. Pri radu mora uvažavati<br />
upute stručnjaka, npr. veterinara, agronoma i dr.<br />
Uvjeti rada<br />
Poljoprivredni gospodarstvenik radi na otvorenom u svim vremenskim prilikama (pašnjaci, livade, njive, vinogradi<br />
i dr.) i u zatvorenom prostoru (sjenik, staja, klijet itd.), u različitim položajima: u hodu, čuči, penje se,<br />
saginje, prenosi alate i priključke. Pri radu koristi različite alate, strojeve i uređaje, kojima mora oprezno rukovati<br />
kako se ne bi ozlijedio. Treba biti pažljiv i pri uporabi različitih kemijskih sredstava i otrova te pri radu s<br />
njima nositi propisanu zaštitnu opremu. Radno vrijeme poljoprivrednoga gospodarstvenika je obično dugo<br />
i mijenja se s obzirom na godišnja doba.<br />
Srodna zanimanja<br />
Ratar, stočar, peradar, vrtlar, vinogradar, povrtlar, voćar, poljoprivredni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Poljoprivredni se gospodarstvenici mogu zaposliti na poljoprivrednim dobrima, u rasadnicima i sl.<br />
Poljoprivredni tehničar općeg smjera<br />
Kratak opis<br />
Poljoprivredni tehničar općeg smjera organizira, nadgleda i usklađuje biljnu i stočarsku proizvodnju. Može<br />
se baviti proizvodnjom biljnih kultura na oranicama (žitarice, povrće, industrijsko i krmno bilje), u voćnjacima<br />
i vinogradima. U grani stočarstva uzgaja krupnu i sitnu stoku i perad te radi na izradi stočnih i peradarskih<br />
prerađevina.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Poljoprivredni tehničar općeg smjera školuje se u srednjim školama prema četverogodišnjem obrazovnom<br />
<strong>program</strong>u. Uz općeobrazovni dio usvaja i stručna znanja uz obveznu stručnu praksu.<br />
Školovanje je moguće nastaviti na Agronomskom, Šumarskom, Veterinarskom i Prehrambeno-biotehnološkom<br />
fakultetu te srodnim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Poljoprivredni se tehničar bavi biljnom i stočarskom proizvodnjom u poljoprivrednim gospodarstvima i na<br />
privatnim imanjima, a najčešće radi na otvorenom.<br />
U biljnoj proizvodnji uzgaja povrtne, voćarske, vinogradarske i ratarske kulture. Posao mu obuhvaća pripremu<br />
tla za sjetvu i sadnju, suvremenu gnojidbu i njegu usjeva, rezidbu voćaka i vinove loze, prskanje i zapraši-<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
239
P<br />
Popis zanimanja<br />
240<br />
vanje protiv bolesti i štetočina, berbu, spremanje, skladištenje te preradu. U svom radu primjenjuje moderna<br />
i suvremena sredstva za rad koristeći dostignuća znanosti i tehnike.<br />
Poljoprivredni tehničari rade i u različitim granama stočarstva: govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu, kozarstvu<br />
i peradarstvu. Bave se uzgojem životinja, razmnožavanjem, njegom, hranidbom, rasplodom i tovom<br />
raznih vrsta i kategorija stoke, kako bi osigurali kvalitetnu proizvodnju mlijeka, mesa, jaja, vune, krzna i podmlatka<br />
stoke.<br />
Posao poljoprivrednog tehničara može biti i organiziranje pojedinih dijelova proizvodnje, a i nadzor nad<br />
poslovima koje obavljaju voćari, vinogradari, vrtlari, stočari, cvjećari i ratari.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz stručna znanja stečena obrazovanjem, poljoprivredni bi tehničar trebao biti komunikativan, sklon timskom<br />
radu i imati razvijene organizacijske sposobnosti.<br />
Posao zahtijeva otpornost i izdržljivost, dobar vid i sluh, te zdrav lokomotorni sustav (ruke, noge i kralježnica).<br />
Zbog izloženosti peludi, životinjskoj dlaci i perju te kemijskim sredstvima, važno je da nije sklon alergijama i<br />
respiratornim smetnjama.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao poljoprivrednog tehničara odvija se u zatvorenom i na otvorenom prostoru u svim vremenskim prilikama.<br />
Izložen je oborinama, vjetru, prašini, niskim i visokim temperaturama.<br />
Njegov rad zahtijeva stajanje, hodanje, čučanje, sagibanje, penjanje i prenošenje tereta.<br />
Služi se različitim alatima, strojevima, uređajima i instrumentima, pa u njihovoj primjeni mora biti oprezan<br />
kako bi se spriječila mogućnost ozljeđivanja.<br />
U radu s pesticidima i ostalim kemijskim sredstvima, treba koristiti odgovarajuća zaštitna sredstva.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, poljoprivredni tehničar - vrtlar, poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut,<br />
poljoprivredni gospodarstvenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavanje poljoprivrednih tehničara moguće je u biljnoj, stočarskoj i kombiniranoj proizvodnji, na poljoprivrednim<br />
gospodarstvima te na privatnim posjedima i imanjima, a i u poljoprivrednim ljekarnama.<br />
Porezni inspektor<br />
Kratak opis<br />
Porezni inspektor pregledava i ocjenjuje ispravnost poreznih izvješća poduzeća, instituta, ustanova, ministarstava,<br />
itd.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje poreznog inspektora predviđeno je završavanje diplomskog studija na ekonomskom ili pravnom<br />
fakultetu.<br />
Opis poslova<br />
Prije odlaska na teren u obilazak poreznog obveznika, porezni inspektor prikuplja informacije o njemu, priprema<br />
potrebne podatke i izrađuje analizu za potrebe poreznog inspekcijskog pregleda.<br />
Inspekcijski pregled obuhvaća provjeru pravilnosti i pravodobnosti obračunavanja poreza, pregled poslovanja<br />
poreznih obveznika, provjeru knjigovodstvenih i drugih evidencija, te otkrivanje neprijavljenih prihoda.<br />
Porezni inspektor najčešće obavlja preglede u prostorijama poreznog obveznika, kod njegovog knjigovođe<br />
ili u prostorijama poreznog ureda.
Nakon obavljenih inspekcijskih pregleda, kako kod pravnih, tako i kod fizičkih osoba, porezni inspektor izrađuje<br />
zapisnik i sastavlja rješenje o plaćanju poreza na neprijavljene prihode. Porezni inspektor priprema i prijedloge<br />
za pokretanje prekršajnog postupka i podnošenje prijava radi kaznenih djela i gospodarskih prijestupa.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Porezni inspektor mora imati sposobnost analiziranja velike količine informacija i brojčanih podataka, te biti<br />
vrlo temeljit kako bi uočio eventualne nepravilnosti u poslovanju poreznog obveznika. Vještina u radu s<br />
brojevima, dobro poznavanje poslovnog svijeta, sposobnost analitičkog mišljenja i dobra organizacija rada,<br />
potrebni su mu za uspješno obavljanje posla. Nužna je moć koncentracije i dobar vid zbog temeljitog pregledavanja<br />
sve potrebne dokumentacije. Budući da su porezni propisi podložni izmjenama i dopunama, nužno<br />
ih je redovito pratiti, te se stručno usavršavati. Porezni inspektor mora biti elokventna osoba, razvijenih komunikacijskih<br />
vještina jer često radi s drugim ljudima (poreznim obveznicima i/ili kolegama).<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se uglavnom obavlja izvan ureda, odnosno na terenu u poslovnim prostorijama poreznog obveznika.<br />
Porezni inspektor radi samostalno, ali je često u kontaktu s drugim ljudima (suradnicima i poreznim obveznicima),<br />
a ponekad radi i u timu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Porezni savjetnik, poreznik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Porezni inspektori zaposleni su pri Ministarstvu financija, u poreznoj službi Porezne uprave. Službenik Porezne<br />
uprave visoke stručne spreme, s položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem u struci manjim<br />
od tri godine, može biti raspoređen na radno mjesto pomoćnog inspektora, a službenik Porezne uprave visoke<br />
stručne spreme, s položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem u struci dužim od tri, a manjim<br />
od pet godina, može biti raspoređen na radno mjesto mlađeg inspektora.<br />
Ostale informacije<br />
Ministarstvo financija - Porezna uprava.<br />
Porezni savjetnik<br />
Kratak opis<br />
Porezni savjetnik savjetuje pojedince i poduzeća o poreznim pitanjima. Proučava financijsko stanje stranke,<br />
izračunava poreznu stopu i pokušava pronaći zakonski dopuštene načine smanjenja poreznog opterećenja.<br />
Priprema povrat poreza i u ime stranke surađuje s poreznom upravom.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Porezni savjetnik obično ima fakultetsko obrazovanje – ekonomskog ili pravnog smjera i položen državni<br />
stručni ispit.<br />
Opis poslova<br />
Glavni je zadatak poreznog savjetnika pojedincima i poduzećima pojasniti porezne zakone i složene sustave<br />
oporezivanja. Porezni savjetnik analizira račune i opće financijsko poslovanje stranke. Proučavanjem dokumentacije<br />
poreznih obveznika (poslovnih knjiga, računa i izvješća o financijskom poslovanju) izračunava<br />
odgovarajuću stopu poreza i doprinosa koju stranka mora plaćati poreznoj upravi. Također savjetuje pri traženju<br />
zakonski dopuštenih načina za snizivanje poreznih opterećenja, te priprema povrat poreza.<br />
Osim navedenog, zadatak je poreznog savjetnika praćenje i analiza informatičkih <strong>program</strong>a vezanih uz porez<br />
i doprinose, te davanje prijedloga za njihovo poboljšanje.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
241
P<br />
Popis zanimanja<br />
242<br />
Najsloženije poslove u vezi s primjenom, obradom i analizom pitanja iz područja poreza i doprinosa obavlja<br />
viši porezni savjetnik (s deset i više godina radnog staža u struci). On također organizira seminare za djelatnike<br />
ispostave, te za porezne obveznike, obilazi urede i ispostave radi uvida u stanje na terenu i davanja adekvatne<br />
pomoći pri rješavanju konkretnih problema, što je posebno izraženo tijekom podnošenja poreznih prijava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim formalnog obrazovanja i položenog državnog stručnog ispita, porezni savjetnik zbog složenosti poslova<br />
koje obavlja mora imati i neke dodatne osobine. Važno je da je elokventna osoba, razvijenih komunikacijskih<br />
vještina jer je rad često vezan uz komunikaciju s drugim ljudima (strankama i/ili kolegama). Sposobnost<br />
analize velike količine informacija (porezni propisi) potrebna je kako bi složene porezne sustave znali rastumačiti<br />
na jednostavan način. Potrebna je vještina u radu s brojevima, dobro poznavanje poslovnog svijeta,<br />
sposobnost analitičkog mišljenja i dobra organizacija rada. Nužna je moć koncentracije i dobar vid radi temeljitog<br />
pregledavanja sve potrebne dokumentacije. Budući da su porezni propisi podložni izmjenama i<br />
dopunama, nužno ih je redovito pratiti, te se permanentno stručno usavršavati.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao poreznog savjetnika kombinacija je rada u uredu i odlazaka na teren, pri čemu posjećuje porezne<br />
obveznike na adresi njihova sjedišta.<br />
Srodna zanimanja<br />
Porezni inspektor, poreznik, carinik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Porezni se savjetnici uglavnom zapošljavaju u poreznoj upravi.<br />
Poslovni tajnik<br />
Kratak opis<br />
Poslovni tajnik/poslovna tajnica samostalno planiraju, organiziraju i vode radne procese u tajništvu i pisarnicama,<br />
a u radu su samostalniji i imaju veću odgovornost od tajnika/tajnice.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje poslovnog tajnika/poslovne tajnice potrebno je više ili visoko stručno obrazovanje, odnosno<br />
stručni <strong>program</strong> koji se nastavlja nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, najčešće upravno-pravnog<br />
ili ekonomskog smjera.<br />
Opis poslova<br />
Poslovni tajnik/poslovna tajnica analizira i rješava probleme koji se odnose na kreiranje i uvođenje suvremenih<br />
rješenja na području organizacije rada i informacijskog sustava u tajništvu i pisarnicama.<br />
Na temelju terminskih planova vodi i organizira aktivnosti za rukovoditelja, odnosno pretpostavljenog; sudjeluje<br />
u izradi materijala za sjednice, vodi poslovnu korespondenciju i dokumentiranu građu.<br />
Sudjeluje u nabavi, planiranju i raspoređivanju računalne i druge opreme te sredstava potrebnih za izvođenje<br />
radnog procesa. Utvrđuje radne doprinose pojedinaca u tajništvu i administraciji, vodi kadrovsku evidenciju<br />
i uređuje druge djelatnosti vodećih djelatnika i suradnika. Priprema poslovne analize, nadzire troškove, vodi<br />
evidenciju potpisanih ugovora i sastavlja izvještaje. Njegov/njezin posao može obuhvaćati predstavljanje<br />
poduzeća/ustanove prema van; često je odgovoran/odgovorna i za odnose s javnošću.<br />
Samostalno komunicira sa strankama i poslovnim partnerima (osobno ili telefonom, elektroničkom poštom<br />
i dr.), organizira službena putovanja i vodi brigu o protokolarnim pitanjima prilikom primanja posjetitelja.<br />
Samostalno sastavlja stručne dopise, zapisnike, pisane predstavke, rješava upravna pitanja.
Ponekad, ovisno o organizaciji rada u poduzeću/ustanovi u kojoj je zaposlen/a, vodi brigu o stručnom razvoju<br />
suradnika, surađuje u obrazovnim <strong>program</strong>ima, brine o protoku informacija i koordinaciji posla. Za svoje<br />
suradnike priprema prijedloge preraspodjela i napredovanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova poslovnog tajnika/poslovne tajnice potrebno je dobro poznavanje književnog materinjeg<br />
jezika te stranih jezika. Mora imati vrlo dobro razvijene vještine poslovnog komuniciranja. Ako se bavi<br />
upravnim poslovima, treba poznavati radno zakonodavstvo i znati poduzimati radnje u upravnom postupku.<br />
Potrebna su znanja organizacije rada i poslovanja poduzeća, odnosno ustanove, te znanja iz područja psihologije<br />
rada.<br />
Treba dobro poznavati računalne <strong>program</strong>e kojima se koristi u radu, osnove menadžmenta, osnove odnosa<br />
s javnošću i poslovni bonton.<br />
Poželjno je da ima vrlo dobro razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine, organizacijske sposobnosti,<br />
vještine rada u timu. Treba biti iznimno odgovoran/odgovorna na poslu i lojalan/lojalna poduzeću/ustanovi<br />
(čuvanje poslovnih tajni). Stručna znanja treba neprestano usavršavati.<br />
Uvjeti rada<br />
Poslovni tajnik/poslovna tajnica radi u ugodnim radnim uvjetima. Obično se posao obavlja u zatvorenoj,<br />
toploj (prozračnoj) i svijetloj prostoriji - uredu, bez štetnih utjecaja iz okoliša.<br />
Zbog stalnog rada na računalu može doći do slabljenja vida, što se djelomično može spriječiti zaštitom zaslona<br />
ili nošenjem tamnih naočala. Premda je pri radu s različitim električnim uređajima potreban oprez, na<br />
radnom mjestu nema većih opasnosti za zdravlje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tajnica<br />
Poštanski službenik<br />
Kratak opis<br />
Poštanski službenik/poštanska službenica prima, usmjerava i otpravlja pošiljke, prodaje poštanske vrijednosnice<br />
te obavlja različito novčano poslovanje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za poštanskog službenika/poštansku službenicu može se školovati u srednjoj Poštanskoj i telekomunikacijskoj<br />
školi u Zagrebu. Školovanje traje četiri godine, a nakon završetka dobiva se zvanje tehničar PT prometa.<br />
Na raspisani natječaj za poštanskog službenika/poštansku službenicu mogu se prijaviti i kandidati sa završenom<br />
srednjom ekonomskom ili birotehničkom školom.<br />
Opis poslova<br />
Posao poštanskog službenika/poštanske službenice obuhvaća rad na poštanskim poslovima i novčanom<br />
poslovanju. Poštanski se poslovi sastoje od preuzimanja pošiljaka i prodaje raznovrsnih artikala (poštanske<br />
marke, razglednice, dopisnice, pisma, standardizirani paketi, telefonski imenici i sl.) građanima, poduzećima<br />
i različitim ustanovama. Poštanske pošiljke mogu biti obične ili preporučene. Ako se radi o preporučenim<br />
pošiljkama, poštanski službenik/poštanska službenica ih upisuje u posebne zapisnike. Pri preuzimanju poštanskih<br />
pošiljaka, poštanski službenici/poštanske službenice naplaćuju poštarinu prema masi, dimenzijama,<br />
odredištu i vrijednosti pošiljke, a potom ih svrstavaju prema tim kriterijima. Pred kraj radne smjene sve<br />
zaprimljene pošiljke otpremaju u poštanskim vrećama, a pristigle vreće otvaraju, provjeravaju njihov sadržaj<br />
i raspoređuju ih za dostavu. Posao je poštanskog službenika/poštanske službenice ponekad i vođenje evidencije<br />
oštećenih pošiljaka, rješavanje reklamacija i prigovora korisnika i sl.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
243
P<br />
Popis zanimanja<br />
244<br />
Poštanski službenici/poštanske službenice na novčanom poslovanju zaprimaju i naplaćuju račune građana,<br />
npr. za plin, struju, vodu, telefon i sl. Ako korisnici imaju štedne knjižice Hrvatske poštanske banke ili neke od<br />
banaka s kojima pošta ima sklopljen ugovor o posredovanju, poštanski im službenici isplaćuju naznačene<br />
iznose ili uplaćuju gotovinu. Poslovi su poštanskih službenika koji rade na novčanom poslovanju i zaprimanje<br />
uplatnica financijske agencije, isplaćivanje mirovine umirovljenicima, unovčavanje čekova banaka i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje poslova poštanskog službenika/poštanske službenice važno je imati razvijenu sposobnost brzog<br />
i točnog računanja i čitanja. Zbog stalne komunikacije s klijentima, nužno je razumljivo i razgovijetno<br />
izražavanje te uljudno ophođenje. Rukovanje složenom opremom, kao što su vage, računala s pisačima, brojači<br />
impulsa, strojevi za razvrstavanje pošte, zahtijeva poznavanje osnovnih tehničkih načela funkcioniranja<br />
strojeva, uređaja i informatičke opreme. Za lakšu i bržu manipulaciju pošiljkama, novcem i tehničkom opremom<br />
nužna je spretnost ruku i prstiju te dobra okulomotorna koordinacija. Poželjno je poznavanje stranih<br />
jezika. Odgovornost i savjesnost u radu prijeko su potrebne osobine za obavljanje poslova poštanskog službenika/poštanske<br />
službenice.<br />
Uvjeti rada<br />
Poštanski službenici/poštanske službenice mogu raditi jednokratno (u prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj<br />
smjeni) ili dvokratno. Posao se obavlja u prostorijama pošte – uredima i poslovnicama. Rad zahtijeva duže<br />
sjedenje. Prilikom preuzimanja paketa od korisnika te pri prihvatu i otpremi poštanskih vreća i paketa, poštanski<br />
službenici povremeno dižu, spuštaju i nose težak teret.<br />
Srodna zanimanja<br />
Bankovni službenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Poštanski su službenici/poštanske službenice zaposlenici <strong>Hrvatski</strong>h pošta. U svojoj radnoj karijeri mogu<br />
obavljati različite poštanske poslove i napredovati do položaja kontrolora, a u manjim poštama i do upravitelja<br />
pošte. Razdvajanjem poštanskog poslovanja od davanja telekomunikacijskih usluga i njihovom privatizacijom,<br />
dio se poštanskih službenika može zapošljavati i u privatnim telekomunikacijskim tvrtkama.<br />
Poštar<br />
Alternativni naziv: Pismonoša<br />
Kratak opis<br />
Poštari obavljaju dostavu pisama, razglednica, novina, reklamnih brošura, računa, brzojava, novaca, paketa<br />
i drugih pošiljaka.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Posao poštara mogu obavljati osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem od tri ili četiri godine. Kad<br />
se zaposle unutar poštanske službe, obučavaju se za uspješno obavljanje poslova i zadataka koje ima poštar.<br />
Opis poslova<br />
Poštar u poštanskom uredu preuzima obična i preporučena pisma, razglednice, novine, reklamne brošure,<br />
račune, brzojave, novac i druge pošiljke te ih dostavlja primateljima na svom dostavnom području. U poštanskom<br />
uredu razvrstava pristiglu poštu u pretince po redoslijedu isporuke te preporučene i novčane pošiljke<br />
upisuje u posebne liste. Nakon povratka s dostave, poštar vraća neuručene pošiljke te radi obračun u svezi s<br />
novčanim i knjiženim pošiljkama što su bile preuzete za dostavu. Prema potrebi obavlja zaključivanje jutarnje<br />
i popodnevne smjene. Poštar svoj posao obavlja pješice ili motociklom ako je njegovo dostavno područje
veće. Ponekad određenu pošiljku mora isporučiti izravno naslovljenom primatelju, a ako ga ne zatekne kod<br />
kuće ili na poslu, ostavlja mu obavijest kojom ju može naknadno podignuti u poštanskom uredu. Poštar na<br />
teren može izaći i nekoliko puta dnevno, jer neke pošiljke treba hitno dostaviti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Poštari moraju imati znanja o davanju poštanskih usluga, te znanja u radu sa strankama. Temeljne osobine za<br />
uspješan rad su uljudnost, odgovornost i savjesnost u radu, emocionalna otpornost te komunikativnost. Vrlo<br />
je važno da se dobro snalazi u prostoru i brzo orijentira na novom terenu te da dobro pamti imena i lica osoba<br />
kojima donosi poštu. Sposobnost brzog i točnog računanja važna je osobina zbog čestih dostava novčanih<br />
pošiljki. Spretne ruke i prsti poštaru olakšavaju razvrstavanje pošte. Poštar mora biti dobre tjelesne kondicije.<br />
Uvjeti rada<br />
Poštar je u svom radu samostalan. Posao obavlja na terenu u svim vremenskim uvjetima (kiša, snijeg, jake<br />
vrućine, niske temperature i sl.). Iako njegov posao izgleda jednolično, svaki radni dan donosi nepredvidljive<br />
situacije, npr. susrete s ugodnim, ali i neugodnim ljudima, promjene vremenskih prilika, kvar na vozilu i sl.<br />
Poštar je izložen riziku od krađe kad dostavlja novac ili opasnosti od ugriza pri susretu s agresivnim psima.<br />
Često je izložen stresu zbog nedostatka vremena i rokova u kojem treba pošiljku dostaviti. Posao poštara<br />
zahtijeva sposobnosti nošenja tereta (ponekad i do 30 kg) i brzog hoda.<br />
Radi uglavnom od ponedjeljka do subote, tako da je radno vrijeme neravnomjerno raspoređeno i prilagođeno<br />
dnevnom opsegu posla. Radni tjedan obuhvaća obveznih 40 sati.<br />
Kontraindikacija za obavljanje ovog zanimanja je loše opće zdravstveno stanje, a pogotovo bolesti koštanomišićnog<br />
sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Službenik u pošti, dostavljač pošte i pošiljki<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Poštari rade u uredima <strong>Hrvatski</strong>h pošta d.d., u više od tisuću dostavnih pošta. Također se mogu zaposliti u<br />
privatnim agencijama za specijalnu i brzu dostavu kao dostavljači pošte i pošiljki. Mogućnosti zapošljavanja<br />
su male, jer se broj pošta i primatelja pošte sporo mijenja.<br />
Povjesničar umjetnosti<br />
Kratak opis<br />
Povjesničar umjetnosti bavi se znanstvenim proučavanjem i analizom umjetnosti kroz povijest. Predmet njegova<br />
proučavanja može biti umjetničko razdoblje (od ranog srednjeg vijeka pa sve do moderne umjetnosti),<br />
umjetničko djelo, stil umjetnosti ili sam umjetnik.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje povjesničara umjetnosti potrebno je završiti studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu.<br />
Studij povijesti umjetnosti organiziran je kao dvopredmetni studij prema modelu 3+2, što podrazumijeva<br />
preddiplomski studij koji traje tri te diplomski studij koji traje dvije godine. Završetkom trogodišnjeg dodiplomskog<br />
studija stječe se zvanje prvostupnika humanističkih znanosti – smjer povijesti umjetnosti.<br />
Dvogodišnji diplomski studij dijeli se na istraživački i nastavni smjer, pri čemu se student unutar istraživačkog<br />
smjera može profilirati prema određenim razdobljima, tzv. modulima: Umjetnost antike i srednjeg vijeka,<br />
Umjetnost renesanse i baroka, Moderna i suvremena umjetnost te Konzervatorski modul. Nakon završetka<br />
diplomskog studija stječe se naziv magistar humanističkih znanosti – smjer povijest umjetnosti.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
245
P<br />
Popis zanimanja<br />
246<br />
Opis poslova<br />
Ako su zaposleni u muzejsko-galerijskim institucijama, povjesničari umjetnosti vode brigu o umjetničkoj<br />
zbirci tog muzeja, proučavaju i vode evidenciju o izložbenim primjercima, evidentiraju stanje nekog umjetničkog<br />
djela (očuvanost, vrstu, stilsko razdoblje kojem pripada) te planiraju daljnji rad na očuvanju i istraživanju<br />
neke muzejske zbirke. Također su zaduženi za predstavljanje određene umjetničke zbirke ili umjetničkog<br />
razdoblja javnosti te pripremaju, osmišljavaju i koriste različite interaktivne sadržaje (makete, replike, videosadržaje<br />
i sl.) kako bi određenu tematiku najbolje predstavili posjetiteljima muzeja/galerije.<br />
Povjesničari umjetnosti koji su zaposleni u znanstvenoistraživačkim institucijama bave se proučavanjem, prikupljanjem<br />
i obradom različitih izvora podataka kako bi došli do spoznaja o nekom umjetničkom razdoblju ili<br />
djelu. Često zbog toga moraju surađivati sa stručnjacima iz drugih područja te kontaktirati različite institucije.<br />
Povjesničari umjetnosti mogu biti i likovni kritičari, što zahtijeva vrsno poznavanje i praćenje moderne i suvremene<br />
umjetnosti te njezinih različitih oblika vizualnog izražavanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Povjesničar umjetnosti trebao bi imati smisao za lijepo te poznavati glavne elemente i odrednice arhitekture,<br />
slikarstva i skulpture, od ranog srednjeg vijeka pa sve do suvremenih oblika vizualnog izražavanja. Također bi<br />
trebao imati dobro razvijene vještine percepcije različitih plošnih ili prostornih te kromatskih pojedinosti na slici<br />
i crtežu. Bitna je vještina promatranja i analize umjetničkog djela u zadanom društvenom i povijesnom kontekstu,<br />
osobito ako poznaju povijest, mitologiju, vjerske običaje te političke i filozofske misli određenog razdoblja.<br />
Za uspješno obavljanje ovog posla potrebne su analitičke vještine i sposobnost kritičkog mišljenja, sposobnost<br />
argumentiranog izlaganja i jasnog izražavanja (pismenog i usmenog), a i sposobnost individualnog<br />
rada i samostalnog istraživanja nekog umjetničkog djela ili stilskog razdoblja. Ako se bave organizacijom<br />
izložbi, često su ograničeni vremenom što može biti stresno i zahtijeva dobre organizacijske sposobnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Ovisno o području u kojem se zapošljavaju, uvjeti rada su raznoliki. Ako su zaposleni kao kustosi u muzeju,<br />
najčešće rade u prijepodnevnim smjenama, a radno vrijeme provode u izložbenom prostoru, odnosno galeriji.<br />
Ako rade kao znanstvenici, vrijeme provode uglavnom u uredu proučavajući različite izvore podataka o<br />
umjetničkom djelu te surađuju sa stručnjacima iz drugih područja. Putovanja, odlasci na teren i sastanci česti<br />
su kod poslova restauriranja nekog umjetničkog djela. Ako rade kao konzervatori, često rade u crkvama. Rad<br />
na otvorenom moguć je kada rade na zaštiti povijesnih krajolika, gradskih i seoskih cjelina i ambijenata te<br />
parkova.<br />
Srodna zanimanja<br />
Restaurator, etnolog, arheolog, profesor likovnih umjetnosti<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Povjesničari umjetnosti zapošljavaju se kao predavači na fakultetima, srednjim i stručnim školama i gimnazijama.<br />
Mogu raditi i u znanstvenoistraživačkim institutima, u muzejima i umjetničkim galerijama, te u <strong>zavod</strong>ima<br />
za zaštitu spomenika kulture. Nadalje, mogu se zapošljavati i u ostalim tijelima državne i regionalne<br />
uprave i samouprave vezanim uz gospodarenje i očuvanje kulturne i umjetničke baštine. Jedan dio povjesničara<br />
umjetnosti radi u turizmu i medijima na očuvanju, oblikovanju i promociji vizualnog identiteta Hrvatske<br />
te elektroničkim i drugim tiskanim medijima.
Precizni mehaničar<br />
Alternativni naziv: Finomehaničar<br />
Kratak opis<br />
Precizni mehaničar popravlja fine mehaničke uređaje i sklopove, kontrolira njihov rad, te sudjeluje u njihovoj<br />
proizvodnji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer finomehaničar potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Najčešći poslovi preciznog mehaničara su popravci, održavanje i izrada različitih preciznih mehaničkih naprava.<br />
To mogu biti razni optički instrumenti, uredski strojevi ili strojevi u industriji. Finomehaničari također<br />
izrađuju dijelove takvih uređaja i sklopova, kao što su osovine, ležajevi, zupčanici i sl. U svom radu finomehaničari<br />
koriste različite električne mjerne uređaje (multimetar, osciloskop) te računalne <strong>program</strong>e iz područja<br />
finomehanike.<br />
Precizni mehaničari mogu raditi i u trgovinama te u specijaliziranim servisnim radionicama. Klijente savjetuju oko<br />
kupnje i održavanja proizvoda te im daju upute za rukovanje. Također primaju neispravne uređaje na popravak.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Finomehaničari moraju znati čitati i primijeniti tehnički crtež u održavanju dijelova ili sklopova finomehaničkih<br />
uređaja i sklopova. Također je potrebno vladati različitim postupcima ručne i strojne obrade odvajanjem<br />
čestica te plastične deformacije. Posao preciznog mehaničara nije fizički zahtjevan, ali potrebna je spretnost<br />
ruku i prstiju te dobar vid, jer je za ovo zanimanje nužno oštro i točno razlikovanje sićušnih detalja, velika<br />
preciznost, spretnost i smisao za preciznu mehaniku. Budući da je zapošljavanje moguće i u trgovinama i<br />
servisnim radionicama, precizni bi mehaničari trebali biti komunikativni, ljubazni, strpljivi, taktični i uvjerljivi,<br />
jer uspješnost u poslu, kao i kod drugih prodavača, ovisi o dojmu kojeg davatelj usluga ostavlja na kupca.<br />
Uvjeti rada<br />
Precizni mehaničar radi u zatvorenim prostorijama, pri normalnoj temperaturi i osvjetljenju. Posao je tek<br />
iznimno povezan s bukom i vrlo rijetko s prljavštinom. Može se reći da je posao preciznog mehaničara čist i<br />
nije fizički zahtjevan. Obavlja se samostalno ili u nazočnosti drugih osoba.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektroničar-mehaničar, urar, tehničar za finomehaniku i tehničar za mehatroniku<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Precizni se mehaničari uglavnom zapošljavaju u trgovinama i servisnim radionicama.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije mogu se dobiti u svim školama koje obrazuju precizne mehaničare, a i u područnim<br />
uredima Obrtničkih komora.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
247
P<br />
Popis zanimanja<br />
248<br />
Prehrambeni tehničar<br />
Kratak opis<br />
Prehrambeni tehničar sudjeluje u organizaciji, nadzoru i kontroli proizvodnje, skladištenju i prodaji prehrambenih<br />
sirovina i proizvoda. Radi u kemijskim i mikrobiološkim laboratorijima na analizi svojstava i kakvoće<br />
namirnica biljnog i životinjskog porijekla, te sudjeluje u razvoju novih prehrambenih proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje prehrambenog tehničara potrebno je završiti srednju stručnu četverogodišnju školu prehrambenog<br />
smjera. Obrazovanje se može nastaviti na stručnim ili sveučilišnim studijima prehrambene tehnologije<br />
što povećava mogućnosti zapošljavanja.<br />
Opis poslova<br />
Prehrambeni tehničar pomaže u vođenju i nadzoru suvremenih tehnoloških procesa pakiranja, klasificiranja,<br />
skladištenja i prodaje prehrambenih sirovina i gotovih proizvoda.<br />
U proizvodnim postrojenjima pomaže u vođenju i nadzoru suvremenih tehnoloških procesa prerade namirnica<br />
biljnog i životinjskog porijekla. Brine da se posao odvija pravilno i u skladu s propisima, te da su proizvodi<br />
kvalitetni i higijenski ispravni.<br />
Može raditi u proizvodnji i preradi voća i povrća, žitarica i konditorskih proizvoda, šećera, ulja i masti, vina,<br />
piva, sokova i drugih pića, preradi ribe, mesa, mlijeka i u proizvodnji mliječnih proizvoda, preradi otpadnih<br />
voda i dr.<br />
Pomaže pri vođenju odjela, raspoređivanju djelatnika, osiguravanju da se radi u skladu s propisima, te da<br />
koriste zaštitna sredstva što je u proizvodnji prehrambenih proizvoda vrlo važno zbog visokih higijenskotehničkih<br />
standarda.<br />
Pomaže u pripremi izvještaja o tijeku proizvodnje (dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji), korištenju sirovina, o<br />
zalihama, kvaliteti izrađenih proizvoda i greškama koje su se pojavile na strojevima i proizvodima, te o uzrocima<br />
zastoja u proizvodnji ili slabije kakvoće proizvoda.<br />
Surađuje pri izradi proizvodnih planova, vodi dokumentaciju i kontrolira rad strojeva.<br />
U laboratoriju analizira kemijsku i mikrobiološku kakvoću sirovina i proizvoda, poluproizvoda, te gotovih<br />
proizvoda. Obavlja kemijske, mikrobiološke i druge analize. U razvojnim laboratorijima surađuje s istraživačima<br />
u razvoju novih proizvoda i unapređenju tehnoloških procesa.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Prehrambeni tehničar tijekom školovanja stječe stručna znanja o tehnologiji proizvodnje i čuvanja namirnica<br />
biljnog i životinjskog porijekla. Temeljna znanja koja treba steći za rad u ovom zanimanju su iz područja<br />
kemije (opće i anorganske, analitičke, fizikalne i organske), biologije, biokemije, mikrobiologije i fizike s termodinamikom.<br />
Tijekom školovanja prehrambeni se tehničar upoznaje s prehrambenim potrebama čovjeka, karakteristikama<br />
pojedinih namirnica, ulogom mikroorganizama u prehrambenoj industriji, a i sa suvremenim biotehnološkim<br />
postupcima u prehrambenoj industriji i uvođenjem čistih tehnologija. Stječe i znanja potrebna za rad<br />
u laboratoriju za kontrolu proizvoda.<br />
Mora imati osnovna znanja iz tehničkog crtanja, elemenata strojeva, te mjerenja, regulacije i automatike u<br />
proizvodnji.<br />
Ako radi u proizvodnji, prehrambeni tehničar mora biti zdrav i psihofizički otporan, sposoban podnositi različite<br />
klimatske uvjete – hladnoću, vrućinu, vlagu i dr. Treba imati dobru koordinaciju pokreta, spretnost ruku i<br />
prstiju, osobito za rad u laboratoriju, dobar sluh i vid, osjetljivost na mirise i okuse.
Uvjeti rada<br />
Prehrambeni tehničar najčešće radi u zatvorenim prostorima (proizvodnim pogonima, skladištima i laboratorijima).<br />
Pri radu može biti izložen različitim temperaturnim promjenama – vrućini, hladnoći i nepovoljnim<br />
mikroklimatskim uvjetima.<br />
U proizvodnji posao obavlja uglavnom stojeći ili hodajući. Pri kontroli strojeva se saginje, kleči ili čuči, a dok<br />
obavlja administrativne poslove ili radi u laboratoriju, pretežito sjedi. Povremeno prenosi lakše terete. Rad<br />
se može odvijati u smjenama. Zbog spomenutih razloga ovo se zanimanje ne preporučuje osobama s većim<br />
tjelesnim oštećenjima ili alergijama na prehrambene sirovine i njihove prerađevine.<br />
Sve osobe koje su u neposrednom dodiru s hranom, pa i prehrambeni tehničari, moraju zadovoljavati minimalne<br />
higijensko-sanitarne uvjete propisane zakonom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničar nutricionist, kemijski tehničar, poljoprivredni tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, farmaceutski<br />
tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Prehrambeni tehničari zapošljavaju se u poduzećima koja se bave proizvodnjom i prodajom prehrambenih<br />
proizvoda. Zapošljavanje je moguće u industriji i obrtništvu.<br />
Prehrambeni tehnolog<br />
Kratak opis<br />
Prehrambeni tehnolog bavi se proizvodnjom, preradom i konzerviranjem hrane, a pritom koristi brojne tehnološke<br />
procese.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje prehrambenog tehnologa potrebno je završiti studij prehrambene tehnologije na Prehrambeno-biotehnološkom<br />
fakultetu u Zagrebu ili Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Studenti upisuju<br />
preddiplomski studij koji traje tri godine, nakon čega stječu naziv prvostupnik – prehrambeni tehnolog.<br />
Nakon toga slijedi diplomski studij upravljanja sigurnošću hrane ili procesnog inženjerstva koji traje dvije<br />
godine. Njegovim završetkom stječe se titula magistra upravljanja sigurnošću hrane ili magistra procesnog<br />
inženjerstva. Postoji i stručni studij prehrambene tehnologije u Splitu.<br />
Opis poslova<br />
Prehrambeni tehnolozi rade na konzerviranju, preradi i proizvodnji prehrambenih proizvoda, kontroli i<br />
upravljanju procesima proizvodnje, te skladištenju sirovina i gotovih proizvoda. U svom radu koriste različite<br />
tehnološke procese koji omogućuju dugotrajnije čuvanje hrane bez kvarenja i gubljenja vrijednih sastojaka.<br />
Prehrambeni se tehnolozi bave i vođenjem tehnoloških procesa, uvođenjem novih procesa i proizvoda, te<br />
projektiranjem industrijskih pogona, a zatim, uz odgovarajuće iskustvo, dobivaju različite rukovodeće funkcije,<br />
funkcije koordinatora i savjetnika u industriji, poduzećima i institutima.<br />
Ako radi u laboratoriju, prehrambeni tehnolog proučava i traži nove metode proizvodnje hrane, a i nove<br />
mogućnosti njezina čuvanja i pripremanja. U prehrambenoj proizvodnji i u analitičkim laboratorijima za kontrolu<br />
kakvoće proizvoda prehrambeni tehnolog koordinira rad i vodi tehnološki proces. Također daje stručne<br />
informacije o prehrambenim proizvodima.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
249
P<br />
Popis zanimanja<br />
250<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Prehrambeni tehnolog mora imati stručna znanja iz područja kemije, biokemije, mikrobiologije, te inženjerska<br />
znanja vezana uz proces proizvodnje. Također mora imati razvijen smisao za rješavanje tehničkih problema,<br />
te biti sposoban donositi odluke. Tijekom studija stječe znanja i kompetencije za:<br />
- rad u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji,<br />
- poslove vezane uz zaštitu okoliša,<br />
- rad u zdravstvu,<br />
- rad u institucijama koje organizirano nude hranu (hoteli, restorani),<br />
- rad u znanstvenoistraživačkim institucijama,<br />
- rad u javnim službama te<br />
- poslove vezane uz edukaciju i promicanje pravilne prehrane.<br />
Zbog širine posla koji obavlja, za prehrambenog je tehnologa poželjno da ima znanja iz poslovanja i marketinga,<br />
da je sposoban organizirati posao i rukovoditi, te da ima razvijene komunikacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Prehrambeni tehnolozi rade u proizvodnim pogonima, uredu ili laboratoriju. Rad u pogonima podrazumijeva<br />
često boravljenje u prostorima s umjetnom rasvjetom, povećanom bukom i neugodnim mirisima.<br />
Oštećenja osjeta njuha i okusa, te lokomotornog sustava kontraindikacije su za obavljanje ovog posla.<br />
Srodna zanimanja<br />
Nutricionist, kemičar, biolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Glavne industrijske grane u kojima se zapošljavaju prehrambeni tehnolozi su: prerada žitarica, mesa, ribe,<br />
voća i povrća, zatim proizvodnja masti i ulja, škroba, mlijeka, šećera i konditorskih proizvoda, pića i napitaka,<br />
te industrija duhana.<br />
Prevoditelj<br />
Kratak opis<br />
Osnovna djelatnost prevoditelja/prevoditeljice je prevođenje s jednog jezika na drugi, pri čemu je potrebna<br />
jezična temeljitost kako bi se očuvalo značenje izvornog teksta i uz to postigla što veća terminološka ujednačenost<br />
i smisao teksta.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Studenti koji uspješno završe dodiplomski studij odgovarajuće filološke grupe Filozofskog fakulteta ili studij<br />
nekog drugog fakulteta, uz polaganje razlikovnih ispita, mogu se upisati na poslijediplomski stručni prevoditeljski<br />
studij. Završavanjem tog studija, koji traje dva semestra, stječe se zvanje prevoditelja-specijalista za<br />
određeni jezik ili jezike.<br />
Opis poslova<br />
Prevoditelj prevodi s jednog jezika na drugi i proučava porijeklo, razvoj i strukturu jezika. Može prevoditi<br />
stručnu literaturu, knjige, članke iz časopisa, razne dokumente i pravne spise, poslovnu korespondenciju,<br />
oglase, priopćenja, informativne, dokumentarne i zabavne televizijske emisije. Jednako tako može i usmeno<br />
prevoditi na sastancima i važnijim događanjima. Stručno prevođenje stoga od prevoditelja zahtijeva svestrano<br />
opće obrazovanje i određenu specijalizaciju prema područjima rada.
Samostalni stručni prevoditelj mora znati steći poslovne partnere. Pri dogovaranju suradnje mora utvrditi<br />
uvjete posla: kvalitetu prijevoda, rok izrade, cijenu i rok plaćanja. Utvrđuje uvjete pomoću preporuka društva<br />
prevoditelja, gdje se određuje i cijena autorske kartice prijevoda. Poslovni uspjeh prevoditelja ovisi ponajprije<br />
o kvaliteti i pravodobnosti obavljenog posla, te o spretnosti pri dobivanju poslova.<br />
Često zbog malog broja specijaliziranih stručnih rječnika i ubrzanog razvoja jezika, prevoditelji moraju neprestano<br />
tražiti nove jezične izvore i istraživati najprikladniju jezičnu terminologiju. Pritom surađuju s drugim<br />
prevoditeljima i stručnjacima određenih područja. Osim rječnicima i glosarijima, prevoditelji se u svom radu<br />
koriste i gotovim softverskim alatima za strojno prevođenje.<br />
Književni (ili literarni) prevoditelji bitno se razlikuju od stručnih prevoditelja. Bit stručnog prevođenja je u prijevodu<br />
očuvati značenje izvornog teksta i uz to postići što veću ujednačenost upotrijebljenih termina i njihova<br />
značenja. Pri književnom prevođenju potrebno je znati iskazati sukladnost s originalnim tekstom, približiti<br />
što više autorov način promišljanja, govorenja, osjećanja i stanja društva u trenutku nastanka književnoga<br />
djela. Književni prevoditelji prevode romane, eseje, dramske tekstove, scenarije (za sinkronizaciju) za radio i<br />
televiziju itd., a i ostala djela s područja književnosti i kulture. Pri prevođenju za radio i televiziju prevoditelj<br />
može prevoditi neposredno iz audio- ili videozapisa ako ne postoji rukopis ili drugi pisani izvor.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Prevoditelji/prevoditeljice moraju imati sposobnost jezičnog izražavanja i logičko-analitičkog razmišljanja<br />
(osobito pri prevođenju zahtjevnih stručnih tekstova). Prevoditeljstvo će tijekom vremena postati zanimanje<br />
za koje će trebati interdisciplinarno obrazovanje (što znači da će se studirati prevođenje nekog jezika u<br />
kombinaciji s određenim područjem, poput brodogradnje, veterine ili prava), jer će se samo tako moći steći<br />
potrebna znanja koja će omogućiti shvaćanje i razumijevanje gradiva za prevođenje. Prevoditelj/prevoditeljica<br />
se treba usavršavati tijekom cijeloga radnog vijeka na seminarima, radionicama, tečajevima, te kontinuiranim<br />
praćenjem informatičkog razvoja prevođenja i usvajanja najnovijih računalnih postignuća. Samostalni<br />
prevoditelji moraju ovladati osnovnim menadžerskim znanjima, od pregovaranja do vođenja poslovnih knjiga.<br />
Književni prevoditelj mora imati razvijen smisao za književnost.<br />
Uvjeti rada<br />
Prevoditelj/prevoditeljica svoj posao većinom obavlja u zatvorenim prostorijama i pretežito sjedeći. Obično<br />
radi samostalno i tek rijetko u skupini. Posao prevoditelja vezan je uz radno vrijeme, premda povremeno<br />
prevodi i izvan njega. Posao samostalnih prevoditelja ovisi o rokovima, težini teksta i mogućem istraživanju<br />
terminologije. Ovo se zanimanje zbog učestalog sjedenja i rada na računalu ne preporučuje osobama s težim<br />
oštećenjima vida i bolestima kralješnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Konferencijski (simultani) prevoditelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Prevoditelji/prevoditeljice se zapošljavaju u raznim državnim institucijama, privatnim tvrtkama, te mogu<br />
otvoriti vlastitu prevoditeljsku tvrtku.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
251
P<br />
Popis zanimanja<br />
252<br />
Primalja<br />
Kratak opis<br />
Primalja njeguje trudnice i rodilje te skrbi za novorođenčad i dojenčad. Može i na ginekološkim odjelima<br />
skrbiti o ženama s bolestima reproduktivnog sustava.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje medicinske sestre – primalje potrebna je srednja stručna naobrazba zdravstvenog smjera koja<br />
traje 4 godine. Za stručni dio <strong>program</strong>a teorijska i praktična nastava provodi se najvećim dijelom u rađaonicama,<br />
odnosno ginekološkim odjelima. Nakon srednje škole primalje moraju obaviti pripravnički staž od<br />
godine dana i položiti stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH.<br />
Opis poslova<br />
Medicinska sestra - primalja je zdravstvena djelatnica čije je područje rada porodiljsko-ginekološka zdravstvena<br />
skrb. Ima specifičnu ulogu na području zdravstvene sigurnosti žena u trudnoći, pri porodu i u poslijeporođajnom<br />
razdoblju.<br />
Ima važnu ulogu u savjetovanju i edukaciji zdravih i bolesnih osiguranica te njihovih obitelji.<br />
Primalja skrbi o trudnici od trenutka dolaska u bolnicu; daje joj potporu, prati njezino zdravstveno stanje i<br />
priprema ju za porođaj. Pri porodu pomaže trudnici, vodi računa o sprečavanju eventualne zaraze i prepoznavanju<br />
znakova mogućih komplikacija. Prepoznaje nepravilan tijek poroda i pravodobno poduzima potrebne<br />
mjere, pomaže liječniku pri spontanim i težim porođajima. Brine o tek rođenom djetetu; o prohodnosti dišnih<br />
putova, tonusu mišića, sudjeluje u procjeni njegova općeg stanja. Medicinska sestra – primalja poduzima<br />
potrebne mjere u nužnim slučajevima, njeguje novorođenčad i dojenčad, organizira, prati ili izvodi propisani<br />
dijagnostičko-terapeutski <strong>program</strong>. Primalja nakon poroda skrbi o majci novorođenčeta; brine o njezinu odmoru,<br />
prehrani i psihičkom stanju. Pojašnjava majci tehnike pravilnog dojenja, provođenja higijene, te daje<br />
upute o brizi za dijete nakon otpusta iz bolnice do dolaska patronažne sestre.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
U teorijskom dijelu osposobljavanja buduća primalja stječe znanja iz humanističkih, društvenih i prirodoslovnih<br />
znanosti.<br />
Treba imati znanja o kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, posebno njezi trudnica, rodilja, novorođenčadi, dojenčadi<br />
i bolesnica s ginekološkim bolestima; iz područja socijalne medicine i zdravstvene psihologije, te znanja i<br />
vještine za izvođenje dijagnostičko-terapeutskog <strong>program</strong>a u suradnji sa stručnjacima drugih područja rada.<br />
Primalja treba biti osoba dobrog općeg psihofizičkog stanja i izdržljivosti, dobre opće spretnosti i otpornosti<br />
na stres, suosjećajna, razvijenih komunikacijskih vještina.<br />
Uvjeti rada<br />
Medicinska sestra – primalja obavlja posao u zatvorenom prostoru, na poslu vrlo često stoji ili hoda. Sjedi<br />
jedino pri obavljanju administrativnih poslova. Često se treba sagibati, dizati i prenositi teške terete (pri spremanju<br />
postelje, okretanju i namještanju rodilje u odgovarajući položaj, premještanju s postelje na postelju,<br />
na operacijski stol ili na kolica i sl.). Radi u timu i stalno je u kontaktu s ljudima, i to najčešće s pacijenticama,<br />
članovima njihovih obitelji i drugim članovima tima.<br />
Pri radu može biti izložena neugodnim mirisima, prljavštini, vrućini, vlazi, ovisno o radnom mjestu i stanju u<br />
zdravstvenim ustanovama. Izložena je stresu zbog mogućnosti nepredviđenog patološkog ishoda poroda.<br />
Radi u dnevnim i noćnim smjenama, nedjeljom i praznikom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Medicinska sestra<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Primalje se uglavnom zapošljavaju u rodilištima, te u patronažnoj službi domova zdravlja.
Procjenitelj<br />
Kratak opis<br />
Procjenitelj organizira, oglašava i vodi javne dražbe. Bavi se pregledom i procjenom različitih predmeta, te<br />
sastavlja inventare i kataloge. Neki su procjenitelji specijalizirani za određene vrste predmeta, kao što su<br />
umjetnine, nakit i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U ovom zanimanju sposobnost prodaje i iskustvo imaju prednost pred formalnim obrazovanjem, premda u<br />
praksi veće mogućnosti imaju procjenitelji s višim ili visokim obrazovanjem.<br />
Opis poslova<br />
Procjenitelj procjenjuje raznovrsne predmete namijenjene prodaji na dražbama. Bavi se i organizacijom<br />
dražbi pa mora pronaći i ugovoriti primjereno mjesto održavanja dražbe, dogovoriti osiguranje prostora ako<br />
se radi o dražbi vrijednih predmeta, te osigurati prijevoz i sigurnost predmeta.<br />
Procjenjivanje samih predmeta obuhvaća utvrđivanje njihove kvalitete i vrijednosti. Najčešći predmeti procjene<br />
su nekretnine, predmeti iz osobnog ili obiteljskog vlasništva, umjetnička djela, nakit i sl. Nakon što je<br />
utvrdio vrijednost pojedinih predmeta, procjenitelj ih prodaje na dražbi.<br />
Procjenitelj brine i o obavještavanju javnosti o dražbi preko medija i publikacija. U tu svrhu priprema kataloge<br />
i inventare predmeta.<br />
Neki se procjenitelji specijaliziraju za jednu vrstu predmeta. Vještaci za umjetničke predmete i pokretnine se,<br />
primjerice, specijaliziraju za nakit, drago kamenje, knjige, tepihe, starine, porculan ili staklo.<br />
Procjenitelj treba poznavati zakone i propise koji se odnose na njegov rad.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Procjenitelj mora dobro poznavati odabrano stručno područje za koje se specijalizirao. Važno je da bude<br />
komunikativna osoba sa smislom za uspostavljanje odnosa povjerenja.<br />
Mora brzo i točno računati, te imati razvijenu vještinu pregovaranja o cijenama. Potrebno je da je samosvjesna<br />
i poduzetna osoba, predana svom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Procjenitelji uglavnom rade u zatvorenim prostorijama u kojima održavaju dražbe. Radno im vrijeme uglavnom<br />
nije strogo definirano, već ovisi o terminima održavanja dražbi i vremenu potrebnom da se osiguraju<br />
predmeti za prodaju.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prodavač u antikvarijatu, akviziter, procjenitelj osiguranja, nabavno-prodajni referent<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mjesto rada mogu biti galerije, draguljarnice, antikvarijati i sl. Procjenitelji mogu raditi i samostalno.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
253
P<br />
Popis zanimanja<br />
254<br />
Prodavač<br />
Kratak opis<br />
Posao prodavača podrazumijeva prodaju robe na veliko ili malo te savjetovanje kupaca o kupovini. Prodavač<br />
može raditi u velikim trgovačkim kućama, na specijaliziranim odjelima ili u malim trgovačkim društvima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer prodavač potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Prodavač/prodavačica prodaje robu te savjetuje kupce o kupovini robe. Informira ih o proizvodu koji prodaje<br />
te upoznaje s njihovim prednostima i nedostacima. Također prikuplja informacije o željama i potrebama kupaca<br />
te s njima upoznaje poslovođu kako bi nabavljao robu prema potrebama kupaca. Nakon preuzimanja<br />
primljene robe, mora ju pregledati, prepakirati, pripremiti za prodaju i naznačiti odgovarajuće cijene. Treba<br />
znati razlikovati robu koja sadrži neke štetne sastojke ili greške, te izdvojiti onu kojoj je istekao rok trajanja.<br />
Prodanu robu mora znati prikladno zamotati. Jednako tako prodavač se mora pobrinuti i za skladištenje robe<br />
koja neće ići odmah u prodaju.<br />
Pri preuzimanju robe iz skladišta mora provjeriti kvalitetu i količinu primljene robe. Da bi povećao prodaju,<br />
trgovac se mora pobrinuti za primjereni raspored robe na policama, a i za dostatnu količinu koju nudi kupcima.<br />
Također vodi računa o prezentaciji robe uz korištenje osobno izabranih reklamnih sredstava.<br />
Prodavač/prodavačica mora obračunati prodanu robu, brinuti o blagajni, voditi evidenciju naručene, primljene<br />
i prodane robe. Ako roba nije zadovoljavajuće kvalitete, mora se baviti i reklamacijama i pritom brinuti<br />
o potrebnim dokumentima.<br />
Prilikom inventure prodavači pripremaju robu za popisivanje, popisuju zalihe i izračunavaju njihovu vrijednost.<br />
Posao prodavača u svim trgovinama nije jednak, nego se razlikuje s obzirom na veličinu, organizaciju i vrstu<br />
trgovine.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Prodavač/prodavačica tijekom školovanja i prakse stječe mnoga praktična znanja nužna za uspješno obavljanje<br />
zanimanja - posluživanje kupaca, kontrolu robe, prezentaciju, naplatu, zamatanje robe i sl. Posebna<br />
pozornost posvećuje se poznavanju psihologije prodaje i tehnikama vođenja razgovora. Prodavač mora<br />
imati znanja iz trgovačkog računovodstva, ekonomskog poslovanja, poznavanja robe, aranžiranja, poslovne<br />
informatike, higijene prehrane i namirnica, stranih jezika, psihologije marketinga i sl.<br />
Prodavači moraju imati jasan govor i sposobnost lakog izražavanja. Poželjno je da su snalažljivi i spretni i<br />
imaju smisao za računanje, što je važno u novčanom poslovanju. Potrebno je da dobro razlikuju boje, te da<br />
mogu točno i brzo prepoznati oblike i predmete koje traže, kao i opipom lako ustanoviti oblik i kvalitetu robe.<br />
Ako rade na terenu u prezentaciji proizvoda, moraju imati razvijenu sposobnost uvjeravanja kupca te dobro<br />
razvijene komunikacijske vještine.
Uvjeti rada<br />
Prodavač/prodavačica uglavnom radi u zatvorenom prostoru, a prema potrebi i na otvorenom, npr. prilikom<br />
preuzimanja i otpremanja robe. Kako se prodaja odvija i na štandovima, prodavači mogu biti izloženi različitim<br />
vremenskim uvjetima i temperaturama. Povremeno i rad u zatvorenom, npr. u hladnjačama, može značiti<br />
izloženost naglim promjenama temperature. Buduće je prodavače potrebno upozoriti da pri radu katkad<br />
neće moći izbjeći prljavštinu, vlagu i neugodne mirise.<br />
Posao se pretežno obavlja stojeći ili u hodu, a često je potrebno i saginjati se te penjati kako bi se dohvatio<br />
traženi proizvod. Povremeno je potrebno gurati, vući i prenositi teže terete. Prodavač je većinom u kontaktu<br />
s nepoznatim ljudima – strankama, a najčešće radi u skupini s drugim prodavačima. Ako je zaposlen u manjoj<br />
prodavaonici, može raditi samostalno. Posao može biti jednosmjenski ili dvosmjenski, a moguće je dvokratno<br />
radno vrijeme. U novije vrijeme prodavači rade i noću, često nedjeljom i praznikom.<br />
Zbog različitih uvjeta rada na različitim radnim mjestima, ovisno o tipu trgovine, organizaciji i veličini, poželjno<br />
je da prodavač bude zdrava osoba, bez ograničene zdravstvene sposobnosti. Na nekim prodajnim<br />
mjestima (npr. prodaja tiska u kioscima) kao prodavači se mogu zaposliti i invalidne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Skladištar, akviziter<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Prodavači se zapošljavaju u različitim vrstama trgovina, a katkad rade na terenu (prezentaciji proizvoda, pokretne<br />
trgovine) ili se bave telefonskom prodajom i sl.<br />
Prodavač (telefonska prodaja)<br />
Kratak opis<br />
Prodavač/prodavač koristi telefon za predstavljanje i prodaju raznovrsnih proizvoda ili usluga. Svakoga dana<br />
mora obaviti određeni broj poziva i prodati određenu količinu artikala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za posao prodavača preko telefona poželjna je završena srednja škola trgovačkog ili ekonomskog usmjerenja.<br />
Osobe zaposlene u ovom zanimanju interno se osposobljavaju u poduzeću za koje rade.<br />
Opis poslova<br />
Telefonska prodaja sve je prisutnija na tržištu. Komunikacija preko telefona je zahtjevnija od komunikacije<br />
„oči u oči“ jer prodavač ne vidi sugovornika, tj. nema informacije o njegovu ponašanju, izrazu lica i ostalim<br />
faktorima koji bi mu mogli pomoći u daljnjoj komunikaciji s osobom.<br />
Prodavač/prodavačica (telefonska prodaja) mora se neprestano uživljavati u želje, potrebe i interese kupaca,<br />
te biti u stanju pobuditi njihov interes za kupnju proizvoda.<br />
Radni dan započinje prikupljanjem informacija o proizvodu što će se prodavati, uvjetima prodaje i eventualnim<br />
kupcima. Sljedeći korak je priprema telefonskih poziva, što podrazumijeva pripremu scenarija za razgovor,<br />
tj. odabir osoba koje će nazvati, pripremu načina prezentacije proizvoda i prikaza korisnosti ponude.<br />
Također priprema i pitanja kojima će otkriti potrebe kupca, te predviđa moguće prigovore kako bi mogao<br />
na njih adekvatno odgovoriti. Važan je korak i priprema materijala, tj. priprema potrebne dokumentacije za<br />
ispisivanje narudžbenica, bilježenje razgovora, napomena i podataka o kupcima.<br />
Njegov posao obuhvaća i pripremu potrebne dokumentacije za administrativno zaključivanje prodaje koju,<br />
nakon uspješne prodaje, predaje odgovarajućim službama uz napomene, prijedloge i reklamacije.<br />
Sam telefonski poziv koji slijedi nakon pripreme ključan je dio posla jer o njemu izravno ovisi prodaja proizvoda.<br />
Ovaj je tip prodavača zadužen za pripremu promotivnog materijala i slanja poštom, te vođenje evidencije o<br />
kupcima i ostvarenoj prodaji.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
255
P<br />
Popis zanimanja<br />
256<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uspješan prodavač preko telefona mora biti komunikativan, samosvjestan i uvjerljiv. Ne smije brzo odustajati,<br />
jer ga vrlo često odbijaju. Motiviranost i uvjerljivost o korisnosti proizvoda nužni su za obavljanje ovog posla.<br />
U kontaktu s eventualnim kupcima važno je ostvarivati odnos uvažavanja, koristeći prijateljski i uvjerljiv nastup.<br />
Ugodan glas i prikladan ton prednosti su za obavljanje ovog posla. Prodaja nekih proizvoda ili usluga zahtijeva i<br />
određeni stupanj stručnog znanja. Pri radu s dokumentacijom i evidencijama potrebna je dobra organiziranost.<br />
U svakom slučaju vještina telefonske prodaje složena je i izgrađuje se osposobljavanjem i iskustvom.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno mjesto za odvijanje telefonske prodaje trebalo bi biti mirno i ugodno. Pozivni centri uglavnom su<br />
podijeljeni na više kabina koje su obično male i imaju samo osnovnu opremu za obavljanje posla. Zvučna<br />
izolacija među njima često nije kvalitetna, pa se međusobno mogu ometati. Posao se obavlja u sjedećem<br />
položaju. Rad se odvija u jednoj ili dvije smjene.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su problemi s govorom i sluhom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prodavač u trgovini, akviziter, prezentant proizvoda<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Može se zaposliti u svim poduzećima koja se bave telefonskom prodajom, bilo da imaju vlastite pozivne<br />
centre, bilo da prodavač/prodavačica prodaju obavlja u svom domu, koristeći vlastitu telefonsku liniju, uz<br />
naknadu troškova.<br />
Profesor biologije<br />
Kratak opis<br />
Profesor biologije predaje u osnovnim i srednjim školama. Svoj posao obavlja u razredu i na terenu. Njegova<br />
je zadaća pomagati učenicima da usvoje što više znanja i vještina iz predmeta koji podučava, a i predstaviti<br />
praktično značenje biologije u svakodnevnom životu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za profesora biologije predviđeno je fakultetsko obrazovanje od 5 godina (3+2) na biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog<br />
fakulteta.<br />
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik biologije, a nakon još dvije godine<br />
diplomskog studija magistar biologije. Završeni diplomanti stječu znanja iz biologije, metodike, pedagogije i<br />
didaktike koja će im omogućiti da u školama obrazuju i odgajaju učenike. Nakon obavljenog jednogodišnjeg<br />
vježbeničkog staža pripravnici polažu stručni ispit.<br />
Opis poslova<br />
Profesor biologije predaje u osnovnim i srednjim školama. Za razliku od biologa istraživača koji su specijalizirani<br />
za uže područje, profesori biologije, radi što kvalitetnijeg upoznavanja učenika s tom znanošću, moraju<br />
imati pregled nad svim područjima biologije. Profesor biologije često surađuje s ostalim profesorima u nastavi<br />
radi razmjene iskustva o znanstvenom području, načinu rada, nastavnom procesu i pojedinim učenicima.<br />
Surađuje aktivno s roditeljima učenika, bilo kao razrednik, bilo kao profesor svog predmeta.<br />
Mora znati motivirati učenike za rad i održavati aktivnu nastavu, te biti kreativan radi približavanja biologije<br />
učenicima pomoću različitih primjera, vježbi i eksperimenata.<br />
Školska godina za profesora počinje već u kolovozu, kada izrađuje godišnji nastavni plan. Profesor se mora<br />
pripremati za svaki pojedini nastavni sat bez obzira na godine svog radnog iskustva. Sadržaji i metode rada<br />
se neprestano usavršavaju i osuvremenjuju, pa je potrebno stalno nadograđivati vlastita znanja i vještine.
Osim podučavanja, profesor biologije u školi najčešće obavlja i druge zadaće, kao što su funkcije razrednika,<br />
mentora mlađim kolegama, mentorstva darovitim učenicima koji idu na razna natjecanja, razni istraživački<br />
projekti unutar školske ustanove.<br />
Učenike ocjenjuje usmeno i pismeno, dakle sastavlja i ispravlja pisane zadaće i osmišljava pitanja za usmenu<br />
provjeru. Profesor biologije mora pratiti napredak učenika i njihov odnos prema radu. Neki profesori biologije<br />
provode eksperimentalna istraživanja unutar samog nastavnog procesa, te upućuju učenike na istraživački<br />
rad.<br />
Provjera i ocjenjivanje znanja je osobito važno, kako za profesore, tako i za učenike. Bitno je učenike unaprijed<br />
upoznati s kriterijima provjere znanja. Nakon ocjenjivanja profesor učenicima mora dati povratnu informaciju<br />
o njihovu znanju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnog znanja stečenog studijem, profesor biologije mora imati sposobnost snalaženja u dinamičnom<br />
radu u razredu, gdje se istodobno događa više stvari, pa je potrebno brzo i učinkovito djelovati. Prijeko<br />
su potrebne verbalne vještine, vještine prezentiranja gradiva i ideja, prenošenja znanja te javnog nastupa.<br />
Profesor biologije treba voljeti prirodu, imati smisla za rad s djecom i mladima.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se u većini škola odvija u dvije smjene. Profesor radi u učionici, u laboratoriju, a ponekad i na terenu.<br />
Neprestano je u kontaktu s učenicima. Škole većinom imaju posebne kabinete u kojima profesor zajedno s<br />
laborantom priprema nastavu, vježbe, terenski i laboratorijski rad.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor kemije, profesor fizike, biolog istraživač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori biologije zapošljavaju se u osnovnim i u srednjim školama koje imaju nastavni predmet biologije.<br />
Profesori biologije bez iskustva moraju odraditi pripravnički staž koji traje godinu dana i nakon toga položiti<br />
stručni ispit.<br />
Profesor filozofije<br />
Kratak opis<br />
Profesor filozofije predaje filozofiju u gimnaziji, u trećem ili četvrtom razredu. Učenike usmjerava na samostalno,<br />
kreativno mišljenje i logičko rasuđivanje, te ih potiče na razmišljanje o temeljnim pitanjima o čovjeku i životu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje profesora filozofije potrebno je završiti studij na nekom od filozofskih fakulteta u Zagrebu,<br />
Splitu, Zadru, Rijeci ili Osijeku.<br />
Preddiplomski studij traje 3 ili 4 godine i njegovim završetkom stječe se zvanje prvostupnika filozofije, dok<br />
je još jedna ili dvije godine potrebna za diplomski studij, čime se stječe titula magistra struke filozofije. Za<br />
obavljanje posla profesora filozofije potrebno je završiti diplomski studij nastavničkog usmjerenja.<br />
Opis poslova<br />
Profesor filozofije predaje filozofiju u gimnaziji, u trećem ili četvrtom razredu. Učenike usmjerava na samostalno,<br />
kreativno mišljenje i rasuđivanje, te ih potiče na promišljanje temeljnih osobina čovjeka i njegova<br />
postojanja. Vodi ih u otkrivanju i istraživanju filozofskih problema, pomaže im povezati pojmove i probleme<br />
s odgovarajućim autorima (filozofima) i tekstovima, te ih potiče i uči kako racionalno i logički utemeljivati<br />
vlastite tvrdnje i mišljenje. Ujedno nadzire rad i disciplinu učenika, te ih ocjenjuje.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
257
P<br />
Popis zanimanja<br />
258<br />
Profesor filozofije svojim radom i vlastitim primjerom učenike odgaja i utječe na njihov osobni rast i razvoj.<br />
Surađuje s drugim profesorima u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje podučava), s ravnateljem,<br />
školskim psihologom i pedagogom, te roditeljima učenika (na informacijama i roditeljskim sastancima).<br />
Posao profesora filozofije je i individualni i skupni rad s nadarenim učenicima, pripremanje učenika za natjecanja<br />
iz filozofije, vođenje debatnog kruga itd. Profesor filozofije izrađuje godišnji nastavni plan, a ujedno za<br />
svaki sat nastave piše i nastavne pripreme. Potrebno je stalno stručno usavršavanje u području filozofije, ali<br />
i u nastavnim metodama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Poželjno je da profesor filozofije bude emocionalno zrela i stabilna osoba, sklona logičkom mišljenju i rasuđivanju,<br />
da zna spretno voditi i usmjeravati mlade ljude, te da razumije njihov način razmišljanja. Važno je da<br />
se verbalno dobro izražava, da jasno izlaže svoje ideje i prenosi znanja, pri čemu su bitne komunikacijske i<br />
prezentacijske vještine. Poželjno je da bude dobar govornik svestrane naobrazbe.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se većinom odvija u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni. Roditeljski sastanci i informacije<br />
mogu biti i izvan radnog vremena. Radi se uglavnom u učionici. Svaki nastavni sat zahtijeva pripremu, te<br />
psihičku usmjerenost i napor pri izvođenju nastave, usmjeravanju i ocjenjivanju učenika.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor sociologije, profesor psihologije, politolog, profesor etike, profesor logike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori filozofije zapošljavaju se u srednjim školama koje imaju nastavne predmete: filozofiju, etiku i logiku.<br />
Mogu se zaposliti i u različitim obrazovnim ustanovama za odrasle, a dodatnim usavršavanjem i na sveučilišnim<br />
institucijama. Mnogi magistri filozofije grade političku karijeru zbog svestrane naobrazbe, razvijenog<br />
logičkog rasuđivanja, te verbalnih i govorničkih vještina. Zapošljavanje je moguće i u području novinarstva<br />
i književnog stvaralaštva.<br />
Profesor fizike<br />
Kratak opis<br />
Profesori fizike kod učenika osnovnih i srednjih škola razvijaju interes za spoznaju fizičkih zakonitosti svijeta<br />
oko nas od najsitnijeg djelića tvari do najudaljenijeg kutka svemira.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje profesora fizike potrebno je završiti studij fizike – nastavničko usmjerenje. Fizika se u Hrvatskoj<br />
može studirati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera<br />
u Osijeku, Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.<br />
Studij fizike traje pet godina, što podrazumijeva integrirani preddiplomski i diplomski studij, nakon kojeg se<br />
stječe akademski naziv profesor fizike.<br />
Opis poslova<br />
Profesor fizike predaje fiziku učenicima viših razreda osnovne škole, učenicima svih četverogodišnjih, te nekih<br />
trogodišnjih srednjih škola. Njegov je zadatak pomoći učenicima u stjecanju znanja iz fizike potrebnih za<br />
daljnje obrazovanje ili zapošljavanje. Svoje stručno znanje prilagođava propisanom nastavnom <strong>program</strong>u za<br />
određeni razred osnovne ili srednje škole, pri čemu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktičko-metodičkim<br />
spoznajama o procesima učenja i oblicima poučavanja.
Profesor fizike ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu: ulogu obrazovatelja, tj. poučavanje učenika pri<br />
stjecanju temeljnih znanja, vještina i razvijanja vlastitih načina učenja i osobnog sustava mišljenja, te ulogu<br />
odgajatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika radi usvajanja određenih vrijednosti, stavova i navika.<br />
U svom radu surađuje s ostalim profesorima i učiteljima u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje<br />
podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom (pedagogom, psihologom) i roditeljima (na roditeljskim<br />
sastancima i individualnim informacijama).<br />
Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, profesor fizike ima i druge odgojno-obrazovne zadaće:<br />
prati i vrednuje učenikov napredak, organizira školske i izvanškolske aktivnosti, npr. rad astronomske<br />
grupe, priprema učenika za natjecanje iz fizike i sl. Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički<br />
i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje testova, pismenih radova i maturalnih završnih radova,<br />
izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova i <strong>program</strong>a, pisanje priprema s jasno razrađenim ciljevima,<br />
strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima učenika, priprema odgovarajućeg didaktičkog materijala i<br />
pomagala, vođenje razredne evidencije i administracije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz visokorazvijene opće i matematičke sposobnosti, znanstvena ili intelektualna radoznalost, te samostalnost<br />
u radu vrlo su važne za uspješno bavljenje fizikom i astronomijom. Suradnja s drugim stručnjacima,<br />
timski rad, izvještavanje i objavljivanje vlastitih rezultata podrazumijevaju također dobro razvijene vještine<br />
komunikacije, odnosno sposobnost govornog i pisanog izražavanja.<br />
Temeljna osobina svakog profesora, koja je preduvjet za uspješan rad, jest sklonost prema komunikaciji s<br />
mladim ljudima. Ta osobina obuhvaća intrinzičnu motivaciju za interakciju s drugima, razumijevanje za posebne<br />
potrebe pojedinca u adolescenciji, emotivnu angažiranost, strpljivost i potrebnu radnu energiju. Nužne<br />
su i dobre govorne sposobnosti, a i određena razina kreativnosti. U svakom slučaju profesor mora biti<br />
kompetentan stručnjak (što zahtijeva i stalno stručno samoobrazovanje) i vrstan metodičar (što obuhvaća<br />
psihološko-pedagošku i didaktičko-metodičku naobrazbu).<br />
Uvjeti rada<br />
Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teorijsku nastavu iznosi od 18 do 20 sati (za praktičnu<br />
nastavu 26 sati), dok se ostale obveze profesora utvrđuju godišnjim planom i <strong>program</strong>om rada škole, u<br />
skladu s pedagoškim normativima koje donosi ministar prosvjete.<br />
Neke srednje škole imaju potpuno odgovarajući prostor i opremu, dok druge rade u otežanim uvjetima. Nastava<br />
se većinom odvija u prijepodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. Sastanci i informacije mogu biti<br />
i u poslijepodnevnim i večernjim satima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor kemije, geofizičar, profesor fizike i kemije, profesor fizike i informatike, profesor matematike<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesor fizike može se zaposliti u osnovnim i srednjim školama, na visokoškolskim ustanovama, u institutima<br />
i centrima za istraživanje.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
259
P<br />
Popis zanimanja<br />
260<br />
Profesor geografije<br />
Kratak opis<br />
Profesor geografije predaje ovaj predmet učenicima osnovnih i srednjih škola, potiče ih da usvoje što više<br />
znanja iz geografije, te im pokazuje uporabnu vrijednost usvojenoga znanja. On vodi nastavni proces, te<br />
provjerava i ocjenjuje usvojeno znanje učenika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za profesora geografije potrebno je fakultetsko obrazovanje odgovarajućeg smjera, te pedagoško-psihološka<br />
naobrazba. Profesore geografije obrazuju Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u<br />
Zagrebu i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.<br />
Studij geografije organizira se prema modelu 3+2, što podrazumijeva preddiplomski studij koji traje 3 te<br />
diplomski studij koji traje 2 godine.<br />
Diplomski nastavnički studij geografije koji traje 2 godine predviđa se isključivo za prvostupnike geografije<br />
koji žele nastaviti studij, a ne odluče se za istraživačke diplomske studije.<br />
Istraživački studij znanosti o okolišu organizira se prema modelu 3+2, tj. preddiplomski studij koji traje 3 te diplomski<br />
studij koji traje 2 godine. Studij zajednički organiziraju Odsjeci za biologiju, geografiju i geologiju PMF-a.<br />
Opis poslova<br />
Profesor geografije predaje učenicima viših razreda osnovne škole, učenicima svih četverogodišnjih, te nekih<br />
trogodišnjih srednjih škola. Njegov je zadatak pomoći učenicima u stjecanju znanja iz geografije, potrebnih<br />
za daljnje obrazovanje ili zapošljavanje. Svoje stručno znanje prilagođava propisanom nastavnom <strong>program</strong>u<br />
za određeni razred osnovne ili srednje škole, pri čemu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktičko-metodičkim<br />
spoznajama o procesima učenja i oblicima poučavanja.<br />
Profesor geografije ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu: ulogu obrazovatelja, tj. poučavanje učenika<br />
pri stjecanju temeljnih znanja, vještina i razvijanja vlastitih načina učenja i osobnog sustava mišljenja, te<br />
ulogu odgajatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika za usvajanje određenih vrijednosti, stavova i navika.<br />
U svom radu surađuje s ostalim profesorima i učiteljima u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje<br />
podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom (pedagogom, psihologom) i roditeljima (na roditeljskim<br />
sastancima i individualnim informacijama).<br />
Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, profesor geografije ima i druge odgojno-obrazovne<br />
zadaće: prati i vrednuje učenikov napredak, organizira školske i izvanškolske manifestacije (vođenje geografske<br />
grupe, priprema učenika za natjecanje iz geografije, organizacija putovanja i izleta), odgojni i savjetodavni<br />
rad s učenicima, te održavanje sata razrednika.<br />
Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje<br />
testova, pismenih radova i maturalnih završnih radova, izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova i <strong>program</strong>a,<br />
pisanje priprema s jasno razrađenim ciljevima, strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima učenika,<br />
priprema odgovarajućeg didaktičkog materijala i pomagala, vođenje razredne evidencije i administracije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stečene fakultetske naobrazbe za obavljanje navedenih poslova potrebna su i neka dodatna znanja,<br />
vještine i sposobnosti.<br />
Oni diplomanti koji tijekom studija nisu stekli pedagoško-psihološku naobrazbu, odnosno koji su studirali znanstveni<br />
smjer geografije, moraju to nadoknaditi prije polaganja stručnog ispita, jer jedino tako mogu ispuniti zahtjeve<br />
za podučavanje u školi. Za polaganje stručnog ispita profesori pripravnici imaju rok od dvije godine od početka<br />
rada, a mogu ga položiti već nakon godine dana rada na školi. Profesor geografije mora poznavati temeljno<br />
zakonodavstvo: zakone, pravilnike i uredbe koje uređuju školstvo, podučavanje, te prava učenika i profesora.<br />
Profesor geografije mora voljeti rad s djecom i mladima, te se truditi da ih razumije. Za obavljanje ovog posla<br />
prijeko su potrebne razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine, a i sposobnost pravilnog izražavanja.<br />
Također su potrebne opće kompetencije za rad u obrazovnom sustavu, dakle suradnja s roditeljima, stručnorazvojnim<br />
službama škole, vođenje pedagoške dokumentacije, te obavljanje poslova razrednika.
Uvjeti rada<br />
Većinom profesori rade u smjenama prema utvrđenom godišnjem planu i <strong>program</strong>u rada škole, a u skladu<br />
sa zakonom. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teorijsku nastavu iznosi od 18 do 20<br />
sati. Nastavni se rad odvija u zatvorenim prostorijama, a objektivni uvjeti rada nisu isti za sve profesore, već<br />
ovise o materijalnim uvjetima pojedine škole. Rad u školi, zbog intenzivnog psihičkog napora i koncentracije<br />
na duži rok, dovodi do zasićenja i psihičkog umora, što je donekle ublaženo dnevnim odmorima i praznicima.<br />
Korištenje godišnjeg odmora moguće je isključivo tijekom školskih praznika.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor povijesti, geograf<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mogućnosti zapošljavanja su ograničene, jer na fakultetima diplomira više profesora geografije nego što je<br />
u školama slobodnih radnih mjesta. Stoga se mnogi diplomanti, zbog širokoga znanja kojega studij nudi,<br />
zapošljavaju u turizmu, kartografiji, novinarstvu, prostornom planiranju, urbanizmu, nakladništvu, zaštiti<br />
okoliša, trgovini i drugdje.<br />
Profesor glazbene kulture<br />
Kratak opis<br />
Profesor glazbene kulture radi u nastavi glazbe u osnovnoj i srednjoj školi te u nastavi solfeggia u osnovnoj<br />
glazbenoj školi. Vodi amaterske zborove i instrumentalne sastave i druge glazbene aktivnosti te djeluje kao<br />
glazbeni suradnik u različitim prigodama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje potrebno je završiti petogodišnji studij (3+2) glazbene kulture (dvopredmetni), na Muzičkoj<br />
akademiji. Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija koji traje 3 godine, stječe se naziv<br />
prvostupnik glazbene pedagogije i drugog predmeta, a nakon završetka diplomskog studija koji traje još 2<br />
godine, stječe se naziv magistar glazbene pedagogije i drugog predmeta.<br />
Opis poslova<br />
Profesor glazbene kulture je glazbeni pedagog obrazovan za rad u nastavi glazbe u osnovnoj školi, gimnaziji,<br />
svakom drugom tipu neglazbene škole gdje je ona u <strong>program</strong>u, te za nastavu solfeggia u osnovnoj glazbenoj<br />
školi. Cilj je nastave glazbe u općeobrazovnoj školi uvesti učenika u glazbenu kulturu uspostavljanjem<br />
i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe. To profesori glazbene<br />
kulture postižu upoznavanjem učenika (metodički vođenim slušanjem) s pomno odabranom glazbom<br />
i osnovnim elementima glazbenoga jezika. Osim redovite nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi obuhvaća<br />
skupno muziciranje, izbornu nastavu i nastavu izvan učionice, u prvom redu posjete glazbenim priredbama<br />
i uključivanje učenika u školske ansamble - zbor i orkestar. Veliki dio nastave čine praktične aktivnosti<br />
(pjevanje, sviranje, slušanje) u kojima je u prvom planu sama glazbena aktivnost: u aktivnostima pjevanja,<br />
sviranja i slušanja doživljava se i uči glazba, obogaćuje se učenikov emocionalni svijet i izoštrava njegov<br />
umjetnički senzibilitet.<br />
Glazbena znanja obuhvaćaju nastavna područja, kao što su slušanje, sviranje, glazbena kreativnost, glazbene<br />
igre, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje<br />
itd. Pri podučavanju učenika stručnim glazbenim znanjima profesor glazbene kulture mora voditi računa<br />
o individualnim glazbenim sposobnostima učenika. Nadarenije učenike profesori glazbene kulture uključuju<br />
u izvannastavne glazbene aktivnosti (zbor, orkestar) i preporučuju im individualnu nastavu glazbala (u glazbenoj<br />
školi ili u nekom drugom obliku).<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
261
P<br />
Popis zanimanja<br />
262<br />
Program nastave glazbene kulture daje slobodu nastavniku da uz obvezatne sadržaje i sam kreira dobar dio<br />
nastave. Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, profesor glazbene kulture obavlja i druge<br />
odgojno-obrazovne zadaće, vodi razredništvo, obavlja tehničke i administrativne poslove. Zanimanje obuhvaća<br />
i vođenje pjevačkih zborova, instrumentalnih sastava i drugih glazbenih aktivnosti u školi i zajednici.<br />
Može djelovati i kao glazbeni suradnik u različitim prigodama i nastupima (radio, TV itd.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao glazbenog obrazovanja djece i mladih mogu obavljati sposobni i daroviti praktičari glazbene kulture.<br />
Za stjecanje stručnih glazbenih znanja potrebne su posebne glazbene sposobnosti i posebni uvjeti (polaženje<br />
stručne glazbene škole i individualna nastava prije studija glazbe), pa se u tu svrhu sposobnosti i znanja<br />
provjeravaju na razredbenom ispitu prilikom upisa na studij glazbene kulture. Osim toga, profesori glazbene<br />
kulture tijekom studija moraju steći temeljita znanja iz područja povijesti i teorije glazbe i predmeta pedagoške<br />
struke. Temeljne osobine koje su preduvjet za uspješan rad u nastavi u osnovnoj i srednjoj školi jesu<br />
sklonost komunikaciji s djecom i mladima, strpljivost za pojedinačni odgojni pristup svakom učeniku, emocionalna<br />
angažiranost i određena razina kreativnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Neke škole imaju odgovarajući prostor, suvremenu opremu i kabinetsku nastavu, dok mnoge još uvijek rade<br />
u otežanim uvjetima. Zbog organizacijskih razloga nastava se u većini škola odvija u smjenama, većinom u<br />
zatvorenim prostorijama i unutar propisane satnice koja predviđa i češće kraće odmore.<br />
Srodna zanimanja<br />
Diplomirani muzikolog, profesor teorijskih glazbenih predmeta, glazbeni terapeut<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesor glazbene kulture može se zaposliti u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama u nastavi glazbene<br />
kulture, u glazbenim školama u poduci solfeggia, zatim uspješno voditi amaterske zborove, instrumentalne<br />
sastave i druge glazbene aktivnosti te biti glazbeni suradnik u različitim <strong>program</strong>ima koji nisu samo<br />
glazbenog karaktera (novine, radio, TV i slično).<br />
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti<br />
Kratak opis<br />
Profesori hrvatskoga jezika i književnosti podučavaju hrvatski jezik i književnost u osnovnim i srednjim školama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti potrebno je završiti sveučilišni diplomski studij hrvatskoga<br />
jezika i književnosti (kroatistika) na jednom od filozofskih fakulteta u Hrvatskoj.<br />
Cjelokupni studij traje 5 godina i uglavnom se sastoji od dva stupnja: preddiplomskog studija koji traje 3 te<br />
diplomskog studija koji traje 2 godine. Studij je organiziran kao jednopredmetni, a može se studirati i kao<br />
dvopredmetni u kombinaciji s nekom studijskom grupom. Preddiplomski studij preduvjet je za upis diplomskog<br />
studija, čijim se završetkom stječe akademski naziv magistar/magistra hrvatskoga jezika i književnosti –<br />
nastavnički smjer. Nastavnički smjer osigurava kompetencije za rad profesora hrvatskoga jezika i književnosti<br />
u osnovnim i srednjim školama.<br />
Opis poslova<br />
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti prenosi učenicima znanje hrvatskoga jezika, pismenog i usmenog<br />
izražavanja, a i hrvatske i svjetske književnosti. Svoje stručno znanje prilagođava propisanom nastavnom<br />
<strong>program</strong>u za određeni razred osnovne ili srednje škole, pri čemu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim<br />
i didaktičko-metodičkim spoznajama o procesima učenja i oblicima poučavanja.
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu: ulogu obrazovatelja,<br />
koja obuhvaća poučavanje učenika pri stjecanju temeljnih znanja, vještina i razvijanja vlastitih načina učenja<br />
i osobnog sustava mišljenja, te ulogu odgajatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika za usvajanje određenih<br />
vrijednosti, stavova i navika. U svom radu surađuje s ostalim profesorima i učiteljima u kolektivu (ponajprije<br />
s razrednicima učenika koje podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom (pedagogom, psihologom) i<br />
roditeljima (na roditeljskim sastancima i individualnim informacijama).<br />
Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, profesor hrvatskoga jezika i književnosti ima i druge<br />
odgojno-obrazovne zadaće: prati i vrednuje učenikov napredak, organizira školske i izvanškolske manifestacije<br />
(vođenje dramske ili literarne skupine, uređivanje školskih novina, priprema učenika za smotre i natjecanja<br />
iz hrvatskoga jezika i književnosti, npr. državna smotra LIDRANO, organizacija kulturnih priredaba u školi,<br />
organiziranje putovanja i izleta), odgojni i savjetodavni rad s učenicima, te održavanje sata razrednika.<br />
Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje<br />
testova, pismenih radova i maturalnih završnih radova, izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova<br />
i <strong>program</strong>a, pisanje priprema s jasno razrađenim ciljevima, strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima<br />
učenika, priprema odgovarajućeg didaktičkog materijala i pomagala, vođenje razredne evidencije i administracije.<br />
Važno je i neprestano stručno usavršavanje na seminarima radi usavršavanja umijeća poučavanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti sa završenim sveučilišnim studijem nastavničkog smjera ima odgovarajuću<br />
psihološko-pedagošku i didaktičko-metodičku naobrazbu, uz vještine vođenja i <strong>usmjeravanja</strong><br />
skupina djece odnosno i/ili mladeži.<br />
Osim stečenih stručnih znanja, uspješan profesor u osnovnoj i srednjoj školi treba osobito imati smisao za<br />
komunikaciju i osjećaj za rad s djecom i mladeži. To podrazumijeva poznavanje, razumijevanje i praćenje<br />
potreba djece i mladeži, njihovih interesa i eventualnih poteškoća, a i emotivnu angažiranost, te sposobnost i<br />
afinitet za odgojni pristup specifičnim problemima pojedinog djeteta. Pritom su važne osobine emocionalna<br />
stabilnost, ustrajnost, te sklonost i smisao za timski rad.<br />
Uvjeti rada<br />
Većinom profesori rade u smjenama prema utvrđenom godišnjem planu i <strong>program</strong>u rada škole, a u skladu<br />
sa zakonom. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teorijsku nastavu iznosi od 18 do 20<br />
sati. Nastavni se rad odvija u zatvorenim prostorijama, a objektivni uvjeti rada nisu isti za sve profesore, već<br />
ovise o materijalnim uvjetima pojedine škole. Rad u školi, zbog intenzivnog psihičkog napora i koncentracije<br />
na duži rok, može dovesti do zasićenja i psihičkog umora, što je donekle ublaženo dnevnim odmorima i praznicima.<br />
Korištenje godišnjeg odmora moguće je isključivo tijekom školskih praznika.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor stranog jezika<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori hrvatskoga jezika i književnosti zapošljavaju se kao učitelji predmetne nastave u osnovnim školama,<br />
te kao nastavnici u srednjim školama.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
263
P<br />
Popis zanimanja<br />
264<br />
Profesor informatike<br />
Kratak opis<br />
Profesor informatike podučava učenike osnovnih i srednjih škola, studente i odrasle osobe informatiku i računalstvo.<br />
Pomaže im steći znanja o računalima, računalnim <strong>program</strong>ima, te ih uči kako se služiti računalima<br />
u školi, kod kuće i na poslu. Vodi nastavni proces, te provjerava i ocjenjuje znanje učenika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za profesora informatike obrazovanje se može steći na prirodoslovno–matematičkim i filozofskim fakultetima<br />
na jednopredmetnom ili dvopredmetnom studiju informatike. Na dvopredmetnom studiju informatika<br />
se kombinira s nekom drugom studijskom grupom. Na studij se možete upisati ako ste završili četverogodišnju<br />
školu i položili razredbeni ispit. Na nekim fakultetima upisuje se trogodišnji preddiplomski studij informatike<br />
ili informacijskih znanosti nakon kojeg je nužno nastaviti obrazovanje na dvogodišnjem diplomskom<br />
studiju informatike, nastavničkom smjeru. Na nekim fakultetima upisuje se integrirani petogodišnji preddiplomski<br />
i diplomski studij informatike - nastavnički smjer.<br />
Završetkom diplomskog studija stječe se zvanje magistra informatike ili magistra edukacije informatike.<br />
Kako je do sada na tržištu rada bio nedostatan broj profesora informatike, uobičajeno je da kao profesori<br />
informatike rade i drugi računalni stručnjaci (diplomirani inženjeri računarstva i diplomirani informatičari)<br />
uz obvezno polaganje dopunskog pedagoško–psihološkog obrazovanja prema propisima ovlaštenog ministarstva.<br />
Ministarstvo također propisuje vježbenički staž i načine polaganja stručnog ispita, a i uvjete za<br />
napredovanje u stupanj profesora mentora i profesora savjetnika.<br />
Opis poslova<br />
Profesor informatike predaje informatiku kao izborni predmet učenicima viših razreda osnovnih škola, te<br />
informatiku i računalstvo u većini četverogodišnjih i trogodišnjih srednjoškolskih obrazovnih <strong>program</strong>a. Predaje<br />
i studentima, te odraslim osobama na tečajevima za rad na osobnim računalima.<br />
Na početku školske godine piše godišnji nastavni plan rada prema <strong>program</strong>u rada koji propisuje ovlašteno<br />
ministarstvo. Za svaki nastavni sat piše pripremu. Tijekom školske godine provodi predviđeni plan rada,<br />
podučavajući učenike i prenoseći im predviđena znanja i vještine, te provjerava i ispituje znanje učenika<br />
usmenim i pismenim putem.<br />
Osim edukativne, njegova uloga je i odgojna: svojim radom i primjerom utječe na osobni razvoj učenika,<br />
sudjeluje pri oblikovanju njihova vrijednosnog sustava, te im pomaže u savladavanju osobnih poteškoća<br />
karakterističnih za njihovu dob.<br />
Osim predmeta informatike i računalstva, profesor informatike vodi dodatnu i prema potrebi dopunsku nastavu<br />
informatike, te radi s djecom s posebnim potrebama. To obuhvaća rad s djecom s poteškoćama u<br />
razvoju i rad s nadarenom djecom. Obavlja pojedinačnu ili skupnu pripremu učenika za informatička natjecanja,<br />
te vodi učenike pri izradi seminarskih i maturalnih radova.<br />
Profesor informatike surađuje s drugim profesorima u kolektivu radi realizacije odgojno–obrazovne uloge<br />
škole, s ravnateljem i stručno–razvojnom službom škole, prema potrebi kontaktira s roditeljima (na roditeljskim<br />
sastancima i pri davanju informacija), osobito ako obavlja i funkciju razrednika.<br />
Profesori informatike, a i svi drugi prosvjetni djelatnici, imaju obvezu permanentnog usavršavanja kako u<br />
struci, tako i u stjecanju potrebnih pedagoško–psiholoških znanja, što je propisano pravilnicima koje donosi<br />
ovlašteno ministarstvo.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Profesor informatike tijekom studija, osim stručnih znanja iz područja informacijsko–komunikacijske tehnologije,<br />
stječe i sve potrebne pedagoško–psihološke i didaktičko–metodičke kompetencije za realizaciju svih<br />
obrazovnih <strong>program</strong>a iz informatičkih znanosti na razini osnovne i srednje škole, a i u obrazovanju odraslih.<br />
Profesor informatike mora dobro vladati engleskim jezikom. Potrebno je steći stručna znanja za izvođenje<br />
svih oblika nastave informatike: redovite, dodatne, izborne i dopunske. Potrebno je također imati opće kompetencije<br />
za rad u obrazovnom sustavu, što obuhvaća suradnju s roditeljima, stručno–razvojnim službama
škole, vođenje pedagoške dokumentacije, te obavljanje poslova razrednika. Profesor informatike, kao i svi<br />
drugi nastavnici u školama, mora biti spreman na cjeloživotno učenje i usavršavanje. Mora imati dobro razvijene<br />
verbalne sposobnosti i komunikacijske vještine, te poznavati i razumjeti potrebe i interese djece i<br />
mladeži, te poteškoće s kojima se susreću.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se odvija u informatičkim učionicama, uglavnom u smjenama, ponekad i subotom. Pripreme za<br />
nastavni sat i ocjenjivanje pismenih uradaka učenika mogu se raditi i kod kuće.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor matematike, profesor računalstva<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori informatike zapošljavaju se u svim osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i školama za rad na<br />
osobnim računalima.<br />
Profesor kemije<br />
Kratak opis<br />
Profesor kemije podučava kemijske predmete u osnovnim i srednjim školama, pri čemu nastoji ostvariti<br />
predviđeni nastavni plan. Njegova je zadaća voditi učenike i pomagati im da usvoje znanja iz kemije, potrebna<br />
za njihovo daljnje školovanje odnosno zapošljavanje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja profesora kemije potrebno je završiti fakultetsko obrazovanje iz područja kemije koje<br />
traje 5 godina, te imati odgovarajuću psihološko-pedagošku i didaktičko-metodičku naobrazbu. Takvo obrazovanje<br />
može se steći na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i Splitu. Također je moguće i<br />
poslijediplomsko obrazovanje na tim studijima.<br />
Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija na navedenim fakultetima, stječe se naziv prvostupnik kemije,<br />
a nakon završetka dvogodišnjeg diplomskog studija (3+2), stječe se naziv magistar kemije. Završeni diplomanti<br />
stječu stručna znanja iz kemije, metodike, pedagogije i didaktike koja će im omogućiti da u školama<br />
obrazuju i odgajaju učenike budeći u njima interes za kemiju.<br />
Nakon obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža pripravnici polažu stručni ispit.<br />
Opis poslova<br />
Profesor kemije pomaže svojim učenicima da stječu i prošire znanja iz kemije. Koristeći se različitim metodama<br />
i oblicima aktivnog učenja potiče učenike na stjecanje odgovarajućih znanja i vještina. Kako podučavanje<br />
kemije mora biti utemeljeno na eksperimentalnim i problemsko-istraživačkim osnovama, profesor kemije<br />
treba pomno planirati različite oblike eksperimentalnoga rada, te tako razvijati kod učenika analitičku svijest<br />
i interes za prirodne znanosti.<br />
Svoje stručno znanje profesor kemije prilagođava <strong>program</strong>u za određeni razred i prenosi ga učenicima. Školska<br />
godina počinje već u kolovozu kada izrađuje godišnji nastavni plan. Tijekom školske godine redovito piše<br />
tematske ili nastavne pripreme za pojedine školske sate. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog<br />
rada za nastavu iznosi od 18 do 20 sati, a ostale mu se obveze utvrđuju godišnjim planom i <strong>program</strong>om rada<br />
škole, u skladu s pedagoškim normativima koje donosi ministar obrazovanja.<br />
Profesor kemije nastavu obavlja na predavanjima, ali i drugim metodičkim postupcima, kao što je rad u laboratoriju.<br />
Učenike upoznaje s kriterijima provjeravanja i ocjenjivanja znanja, sastavlja i ispravlja testove,<br />
učenike ispituje usmeno i pismeno, a nakon toga im daje povratnu informaciju o njihovu znanju.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
265
P<br />
Popis zanimanja<br />
266<br />
Pri planiranju i izvođenju nastave profesor kemije surađuje s drugim profesorima u kolektivu (ponajprije s razrednicima<br />
učenika koje podučava), s ravnateljem, savjetodavnom službom i s roditeljima (na informacijama<br />
i roditeljskim sastancima).<br />
Osim podučavanja, što je njegova temeljna obveza, obavlja i druge zadaće u školi (razredništvo, mentorstvo<br />
učenicima na natjecanjima, u izradi maturalnih radnji i istraživačkih zadaća, mentorstvo profesorima pripravnicima<br />
itd.).<br />
Profesor kemije dužan je dodatno se obrazovati i dopunjavati svoje znanje. Sudjeluje na domaćim i inozemnim<br />
stručnim skupovima. Redovito mora pratiti novosti, napredak i promjene u struci, kako bi sve to obuhvatio<br />
podučavanjem, te tako osuvremenio nastavu. To vrijedi za novosti na području kemije, a i za metode<br />
izvođenja nastave.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Profesor kemije mora imati svestrano znanje i sposobnosti, od planiranja i izvođenja nastave do laboratorijskih<br />
vještina. Nešto od toga stječe na fakultetu, a nešto sudjelovanjem i razmjenom iskustava s drugim<br />
profesorima, te praksom i stalnim usavršavanjem.<br />
Temeljne osobine za uspješan rad profesora kemije su sklonost prema komunikaciji i radu s drugim ljudima,<br />
strpljivost, angažiranost, tolerancija i razumijevanje. Nužne su naravno i govorne sposobnosti, te određena<br />
razina kreativnosti pri obavljanju podučavanja. Profesor kemije mora imati i odgovarajuće znanje o sigurnosti<br />
na radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Profesor kemije radi u učionici (za kemiju) i kemijskom laboratoriju. Većina škola ima posebne kabinete u kojima<br />
se profesor zajedno s laborantom priprema za nastavu i laboratorijske vježbe, izvodi ispitivanja i nastoji<br />
što bolje pripremiti eksperimente, sprema laboratorijska pomagala i kemikalije (koje moraju biti uskladištene<br />
na propisan način).<br />
Posao se uglavnom obavlja samo u prijepodnevnim satima ili u smjenama. Roditeljski sastanci i informacije<br />
mogu se održavati i poslijepodne ili uvečer. Pri praćenju učenika na ekskurzijama i dnevnim aktivnostima<br />
(sportski, kulturni, prirodoslovni dani) obveze mogu trajati cijeli dan ili više dana.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj kemije, profesori prirodne skupine predmeta<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesor kemije može raditi u srednjim i osnovnim školama kao predmetni učitelj kemije.<br />
Profesor kineziologije<br />
Kratak opis<br />
Profesori kineziologije izvode sve oblike nastave tjelovježbe u odgojno-obrazovnom sustavu i u raznim drugim<br />
ustanovama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Profesori kineziologije školuju se na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Sveučilišni studij kineziologije<br />
ustrojava se i izvodi na dvije studijske razine – preddiplomskoj i diplomskoj. Preddiplomski studij<br />
traje tri godine, tijekom čega svi studenti u prvih pet semestara slušaju isti nastavni <strong>program</strong>.<br />
Nastava šestog semestra preddiplomskog studija organizira se fleksibilno u dva smjera: student izabire kolegije<br />
koji ga kvalificiraju za izravni nastavak sveučilišnoga diplomskog studija - prvostupnik kineziologije.<br />
Student izabire kolegije jednoga od izbornih modula koji mu daju stručnu kvalifikaciju za zapošljavanje -
prvostupnik sporta, sportske rekreacije, fitnessa, kondicijske pripreme sportaša. Na kineziološkom fakultetu<br />
prvostupnici kineziologije nastavljaju školovanje za magistra kineziologije izravnim upisom na sveučilišni<br />
diplomski studij kineziologije koji traje četiri semestra, tijekom četvrte i pete godine studija.<br />
Opis poslova<br />
Profesori kineziologije svoja znanja i sposobnosti u predškolskim i školskim ustanovama prenose na djecu. U natjecateljskom<br />
sportu upravljaju sportskim aktivnostima selekcioniranih skupina djece, mladeži i odraslih sportaša.<br />
U sportskoj rekreaciji planiraju, nadziru i vode <strong>program</strong> sportske rekreacije. Njihov posao počinje istraživanjem<br />
potreba specifičnog dijela populacije (stari ljudi, invalidi, djeca i radni ljudi). Nakon toga osmišljavaju<br />
prikladne <strong>program</strong>e sportske rekreacije i nude ih mogućim korisnicima. Smisao je tih <strong>program</strong>a poboljšanje<br />
općeg psihofizičkog zdravlja ljudi stvaranjem pozitivnih životnih navika.<br />
U kineziterapiji provode rehabilitacijske postupke, a i sportske <strong>program</strong>e za osobe s invalidnošću. U suradnji sa<br />
zdravstvenim osobljem u zdravstveno-turističkim centrima planiraju i primjenjuju <strong>program</strong>e medicinski <strong>program</strong>iranog<br />
aktivnog odmora. Programi su namijenjeni osobama s nekim zdravstvenim poteškoćama, npr. sustava za<br />
kretanje (artroze, sportske ozljede, reumatoidne poteškoće), krvožilnog i dišnog sustava (alergije, astme).<br />
Osposobljeni su za znanstveni pristup procesu vježbanja i vrednovanju očekivanih kinezioloških učinaka u<br />
odgoju, u postizanju sportskih rezultata te u poboljšanju i održanju zdravlja sudionika kinezioloških aktivnosti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osobe koje biraju ovo zanimanje moraju biti zdrave i u dobroj tjelesnoj kondiciji. Moraju dobro poznavati razne<br />
sportove. Za uspjeh u poslu nužna je sklonost radu s ljudima, što podrazumijeva razvijene komunikacijske<br />
vještine i prikladan pedagoški pristup, posebno u radu s djecom i invalidima. Također je poželjno aktivno<br />
poznavanje jednog stranog jezika, jer će im to omogućiti bolji uspjeh u pronalaženju i dobivanju posla na<br />
izrazito konkurentskom tržištu ove uslužne djelatnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Profesori kineziologije rade u zatvorenim (salama) i otvorenim prostorima (igralištima),<br />
Ako rade u školama, rade u smjenama, a ponekad i vikendima kad se radi o aktivnostima djece i odraslih u<br />
slobodno vrijeme. Ako rade u centrima za rekreaciju, rade u smjenama jer su takvi centri otvoreni za korisnike<br />
cijeloga dana.<br />
Srodna zanimanja<br />
Voditelj rekreacijskih aktivnosti, sportski trener<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori kineziologije se mogu zaposliti u osnovnim i srednjim školama, predškolskim ustanovama, zdravstvenim<br />
ustanovama, sportskim centrima, centrima za rekreaciju i sl.<br />
Profesor matematike<br />
Kratak opis<br />
Profesor matematike podučava matematiku u osnovnim i srednjim školama. Njegova je zadaća pomagati<br />
učenicima usvojiti znanja i vještine iz područja matematike, pokazati im korisnost matematike u svakodnevnom<br />
životu, te razvijati kod njih matematički i logički način razmišljanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Profesor matematike obrazovanje stječe završetkom studija matematike – nastavnički smjer na Prirodoslovno-matematičkom<br />
fakultetu u Zagrebu ili Splitu. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe naziv<br />
prvostupnika edukacije matematike. Nakon toga obrazovanje se nastavlja na dvogodišnjem diplomskom<br />
studiju, čijim se završetkom stječe titula magistra matematike.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
267
P<br />
Popis zanimanja<br />
268<br />
Opis poslova<br />
Profesor matematike podučava matematiku u osnovnim i srednjim školama. Usmeno i pismeno ispituje učenike,<br />
te ocjenjuje njihovo znanje. Ocjenjivanje mora biti detaljno i objektivno, jer svaka pogreška može oštetiti učenika.<br />
Svojim radom i vlastitim primjerom učenike odgaja i utječe na njihov osobni razvoj. Surađuje s drugim profesorima<br />
u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje podučava), s ravnateljem, školskim psihologom<br />
i pedagogom, te roditeljima učenika (na informacijama i roditeljskim sastancima).<br />
Profesori matematike vrednuju i prate učenikov rad i napredak u matematici. Ovo zanimanje obuhvaća individualni<br />
i skupni rad s nadarenim učenicima, ali i s onima koji imaju poteškoća u učenju. Profesori matematike<br />
pripremaju učenike za matematička natjecanja.<br />
Školska godina za profesora počinje već u kolovozu kada izrađuje godišnji nastavni plan, a ujedno kod kuće<br />
za svaki pojedini sat piše i nastavne pripreme. Profesori matematike su obično i razrednici kada im je povjerena<br />
posebna briga za određeni razred, a pritom i potrebna aktivna suradnja s roditeljima djece u razredu. Nužno<br />
je stalno stručno usavršavanje u području matematike, ali i u nastavnim metodama. Uz odgojno-obrazovni<br />
rad vezani su i odgovarajući tehničko-administrativni poslovi: ispravljanje testova, pismenih radova i<br />
maturalnih radnji, planiranje, vođenje evidencije, izrada statističkih izvještaja, rasporeda sati i aktivnosti itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Najvažnija osobina bilo kojeg profesora je sklonost za rad s mladim ljudima. On mora razumjeti potrebe<br />
adolescenata i način na koji razmišljaju. Nužne su dobre govorničke sposobnosti, vještine prezentiranja ideja<br />
i gradiva, strpljenje, taktičnost i odmjerenost.<br />
Profesor matematike mora imati sposobnost snalaženja u dinamičnom radu u razredu, gdje se istodobno<br />
događa više stvari, pa je potrebno brzo i učinkovito djelovati.<br />
Uvjeti rada<br />
Rad se odvija uglavnom u učionicama i kabinetima gdje je neprestano u kontaktu s učenicima. Nastava se<br />
održava u prijepodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima. Roditeljski sastanci i informacije mogu biti i u<br />
poslijepodnevnim i večernjim satima. Posao profesora matematike može biti iscrpljujući zbog vrste gradiva<br />
koja se predaje i rada s mladom i osjetljivom populacijom.<br />
Tjedna norma rada u školi je od 18 do 20 sati, dok se ostale obveze profesora utvrđuju godišnjim planom<br />
rada škole i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Uvjeti u svim školama u Hrvatskoj nisu isti, pa se i od<br />
profesora očekuje prilagođavanje postojećim uvjetima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor fizike, profesor informatike, matematičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori se zapošljavaju u osnovnim i srednjim, te na višim i visokim školama. Profesori bez radnog iskustva zapošljavaju<br />
se kao pripravnici. Pripravnički staž traje godinu dana, a nakon njegova isteka polaže se stručni ispit.<br />
Profesor povijesti<br />
Kratak opis<br />
Profesor povijesti predaje hrvatsku i svjetsku povijest u osnovnim i srednjim školama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Povijest se u Hrvatskoj može studirati na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Zadru. Studij povijesti<br />
traje pet godina, prema modelu 3+2. Student koji uspješno završi preddiplomski studij koji traje 3 godine<br />
stječe naziv prvostupnik humanističkih znanosti – smjer povijest. Preddiplomski studij povijesti može biti<br />
jednopredmetni ili dvopredmetni te se može kombinirati s nekom drugom studijskom grupom. Nakon pre-
diplomskog studija slijedi diplomski studij koji traje dvije godine, čijim se završetkom stječe naziv magistar<br />
povijesti – nastavnički smjer. Osim za nastavnički, studenti se mogu opredijeliti i za istraživački smjer.<br />
Opis poslova<br />
Profesori povijesti su dobri poznavatelji hrvatske i svjetske povijesti. Oni podučavaju djecu i mlade povijesti,<br />
procjenjuju njihovo znanje pismenim i usmenim ispitivanjem, te ih ocjenjuju.<br />
Osim podučavanja učenika, profesori se bave izradom godišnjeg nastavnog plana za povijest, te se svakodnevno<br />
pripremaju za školski sat.<br />
Kao i svi nastavnici u osnovnim i srednjim školama, profesori povijesti često postaju razrednici, te vode posebnu<br />
brigu o određenom razredu.<br />
Osim u školama, profesori povijesti mogu raditi i u stručno-razvojnim službama, arhivima, muzejima, knjižnicama,<br />
medijima i diplomatskoj službi.<br />
Ako su završili samo preddiplomski studij povijesti, tada su osposobljeni za različite oblike rada u novinarstvu,<br />
knjižnicama, turističkim agencijama i sličnim ustanovama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Profesor povijesti treba biti dobar poznavatelj hrvatske i svjetske povijesti, a također mora imati određena<br />
pedagoška, didaktička i psihološka znanja i vještine. Bitno je da ima razvijene predavačke, komunikacijske i<br />
prezentacijske vještine. Ljubav za rad s djecom prijeko je potrebna pri obavljanju ovog posla.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se odvija u prijepodnevnim i popodnevnim satima, a radno vrijeme profesora povijesti ovisi o satnici.<br />
Profesor povijesti mora poštovati nastavni plan koji je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,<br />
a ima dovoljno prostora i za samostalno, kreativno oblikovanje i realizaciju nastave.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor povijesti i zemljopisa, arheolog, povjesničar umjetnosti, etnolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori povijesti se najčešće zapošljavaju u osnovnim i srednjim školama, a nešto manje u stručno-razvojnim<br />
službama, arhivima, muzejima, knjižnicama, medijima i diplomatskoj službi.<br />
Profesor stranog jezika<br />
Kratak opis<br />
Profesori stranog jezika podučavaju strani jezik (engleski, njemački, talijanski, francuski itd.) u različitim obrazovnim<br />
institucijama (osnovnim i srednjim školama, školama stranih jezika, višim školama i na fakultetima).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zvanje profesora stranog jezika potrebno je završiti sveučilišni diplomski studij stranog jezika na nekom<br />
od filozofskih fakulteta u Hrvatskoj.<br />
Cjelokupni studij traje 5 godina i najčešće se sastoji od dva stupnja: preddiplomskog studija koji traje 3 te<br />
diplomskog studija koji traje 2 godine. Završetkom preddiplomskog stječe se naziv prvostupnik stranog jezika<br />
(engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog itd.), a završetkom diplomskog studija akademski naziv<br />
magistar/magistra stranog jezika (engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog itd.) – nastavnički smjer.<br />
Nastavnički smjer osigurava kompetencije za rad profesora stranog jezika u osnovnim i srednjim školama, te<br />
ostalim obrazovnim institucijama.<br />
Strani jezik može se studirati jednopredmetno i/ili dvopredmetno, u kombinaciji s nekom drugom studijskom<br />
grupom.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
269
P<br />
Popis zanimanja<br />
270<br />
Opis poslova<br />
Profesor/profesorica stranog jezika prenosi učenicima znanje stranog jezika, i to pismenog i usmenog izražavanja.<br />
Svoje stručno znanje prenosi u skladu s propisanim nastavnim <strong>program</strong>om za određeni razred osnovne<br />
ili srednje škole, pri čemu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktičko-metodičkim spoznajama<br />
o procesima učenja i oblicima poučavanja.<br />
Profesor/profesorica stranog jezika u osnovnim i srednjim školama ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu:<br />
ulogu obrazovatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika pri stjecanju temeljnih znanja, vještina i razvijanja<br />
vlastitih načina učenja i osobnog sustava mišljenja, te ulogu odgajatelja, koja obuhvaća poticanje<br />
učenika na usvajanje određenih vrijednosti, stavova i navika. U svom radu surađuje s ostalim profesorima i<br />
učiteljima u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom<br />
(pedagogom, psihologom) i roditeljima (na roditeljskim sastancima i individualnim informacijama).<br />
Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, profesor/profesorica stranog jezika ima i druge odgojno-obrazovne<br />
zadaće: prati i vrednuje učenikov napredak, organizira školske i izvanškolske manifestacije<br />
(npr. priprema učenika za smotre i natjecanja iz stranog jezika, organizacija kulturnih priredaba u školi, organizacija<br />
putovanja i izleta), odgojni i savjetodavni rad s učenicima, te održavanje sata razrednika.<br />
Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje<br />
testova, pismenih radova i maturalnih završnih radova, izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova<br />
i <strong>program</strong>a, pisanje priprema s jasno razrađenim ciljevima, strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima<br />
učenika, priprema odgovarajućeg didaktičkog materijala i pomagala, vođenje razredne evidencije i administracije.<br />
Važno je i neprestano stručno usavršavanje na seminarima radi permanentnog usavršavanja umijeća<br />
poučavanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Profesor/profesorica stranog jezika sa završenim sveučilišnim studijem nastavničkog smjera ima odgovarajuću<br />
psihološko-pedagošku i didaktičko-metodičku naobrazbu uz vještine vođenja i <strong>usmjeravanja</strong> skupina<br />
djece i/ili mladeži.<br />
Osim stečenih stručnih znanja, uspješan profesor u osnovnoj i srednjoj školi treba imati naglašen smisao za<br />
komunikaciju i osjećaj za rad s djecom i mladeži. To podrazumijeva poznavanje, razumijevanje i praćenje<br />
potreba djece i mladeži, njihovih interesa i eventualnih poteškoća, a i emotivnu angažiranost, te sposobnost<br />
i afinitet za odgojni pristup specifičnim problemima pojedinog djeteta. Pri tome su važne osobine emocionalna<br />
stabilnost, ustrajnost, te sklonost i smisao za timski rad.<br />
Uvjeti rada<br />
Većinom profesori rade u smjenama prema utvrđenom godišnjem planu i <strong>program</strong>u rada škole. Tjedna je<br />
norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teorijsku nastavu od 18 do 20 sati. Nastavni se rad odvija<br />
u zatvorenim prostorijama, a objektivni uvjeti rada nisu isti za sve profesore, već ovise o materijalnim uvjetima<br />
pojedine škole. Rad u školi, zbog intenzivnog psihičkog napora i koncentracije na duži rok, može uzrokovati<br />
zasićenje i psihički umor, što je donekle ublaženo dnevnim odmorima i praznicima. Korištenje godišnjeg<br />
odmora moguće je samo tijekom školskih praznika.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor/profesorica hrvatskoga jezika, lektor/lektorica, prevoditelj/prevoditeljica<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesori/profesorice stranih jezika zapošljavaju se kao učitelji/učiteljce predmetne nastave u osnovnim školama,<br />
te kao nastavnici/nastavnice u srednjim školama i drugim obrazovnim ustanovama. Učitelji predmetne<br />
nastave i nastavnici zasnivaju radni odnos na temelju natječaja. Ako su bez radnog iskustva, zasnivaju radni<br />
odnos kao pripravnici. Pripravnički staž za učitelje predmetne nastave traje godinu dana, a za nastavnike u<br />
srednjim školama dvije godine tijekom kojih je pripravnik dužan položiti stručni ispit.<br />
Rad učitelja i nastavnika se vrednuje. Tijekom radnog vijeka nastavnici mogu napredovati u struci i steći<br />
zvanje mentora i savjetnika.
Programer<br />
Kratak opis<br />
Programer piše i održava nizove naredbi koje računalo mora obaviti. Tako računalo može obavljati neku radnju,<br />
ovisno o tome što mu je <strong>program</strong>skim jezikom zadano.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Programeri, najčešće, imaju završeno petogodišnje fakultetsko obrazovanje (3+2) na Fakultetu elektrotehnike<br />
i računarstva. Na preddiplomskom studiju, koji traje 3 godine, stječu naziv prvostupnik računarstva,<br />
a nakon dvogodišnjeg diplomskog studija, stječu naziv magistar računarstva. Unutar studijskog <strong>program</strong>a<br />
mogu se obrazovati za profil <strong>program</strong>sko inženjerstvo i informacijski sustavi.<br />
Iako najveći broj <strong>program</strong>era ima završen fakultet ili višu školu, potrebna znanja dobivaju se tijekom srednjoškolskog<br />
obrazovanja u školama informatičkog smjera. Osim formalnog obrazovanja u srednjim školama<br />
i na fakultetima, za osposobljavanje <strong>program</strong>era često su potrebni i specijalizirani tečajevi. Na takvim dodatnim<br />
edukacijama upoznaju se s konkretnim računalnim okruženjima i alatima kojima trebaju raditi. U ustanovama<br />
za osposobljavanje koje priznaje Microsoft, nakon odslušanih seminara, polaznicima se dodjeljuje<br />
certifikat MCSD – Microsoft Certified Solution Developer.<br />
Opis poslova<br />
Programer piše, dopunjuje i održava nizove naredbi (zvane <strong>program</strong> ili softver) koje u logičkom redoslijedu<br />
računalo mora obaviti. Temelj <strong>program</strong>erovog rada su funkcionalne specifikacije koje priprema sistemski<br />
analitičar. To je dokument koji pomno određuje problem, odnosno zadatke koje računalo treba riješiti. Programer<br />
raščlanjuje te zadatke u što manje cjelina, prepoznajući zakonitosti, sličnosti i njihove međusobne<br />
odnose. Uporabom dogovorenih standarda i pomagala <strong>program</strong>er izrađuje detaljan plan strukture <strong>program</strong>a,<br />
a potom piše <strong>program</strong> u nekom od <strong>program</strong>skih jezika.<br />
Ovisno o težini i vrsti problema koje treba savladati, odabire <strong>program</strong>ski jezik u kojem će napisati <strong>program</strong>.<br />
Za pisanje <strong>program</strong>a može se upotrijebiti jedan viši <strong>program</strong>ski jezik ili više njih (tj. onih koji sadrže riječi prirodnih<br />
jezika, primjerice “if”, “then”, “include” – „ako“, „potom“, „uključi“). Programski se jezici razlikuju po svojoj<br />
složenosti i produktivnosti. Neki od njih su: Lisp za područje umjetne inteligencije, Perl za mrežne aplikacije,<br />
Java za mrežne multimedijske aplikacije, C++ za <strong>program</strong>e opće namjene i drugi. Programer uglavnom radi<br />
s različitim <strong>program</strong>skim jezicima, ovisno o svrsi <strong>program</strong>iranja.<br />
Kad završi s kreiranjem nekog <strong>program</strong>a ili <strong>program</strong>skog jezika, <strong>program</strong>er ga pomno ispituje i testira kako<br />
bi povjerio njegovu ispravnost. Nadalje, detaljno dokumentira <strong>program</strong>, odnosno precizno opisuje svoj proizvod<br />
u napomenama što su dio <strong>program</strong>a, a koje govore kako <strong>program</strong> radi i kako se koristi. Tako se <strong>program</strong>i<br />
mogu razumjeti bez poteškoća i kasnije ih se lakše može dopunjavati.<br />
U informatici se za postupak ispitivanja pravilnosti rada <strong>program</strong>a obično koristi izraz „testiranje“. Osoblje<br />
vrlo pomno testira <strong>program</strong>e i o ustanovljenim greškama obavještava <strong>program</strong>ere koji su ih razvijali. Kad se<br />
otkloni što više mogućih grešaka, <strong>program</strong>i se daju u uporabu.<br />
Osim kreiranja novog <strong>program</strong>a, <strong>program</strong>er modificira postojeće <strong>program</strong>e. Potrebe za modificiranjem dolaze<br />
zbog novih potreba korisnika ili pak zbog naknadno otkrivenih pogrešaka u njihovu funkcioniranju.<br />
Postupak naknadnog modificiranja i otklanjanja pogrešaka naziva se softverskim održavanjem.<br />
Kad <strong>program</strong>er instalira <strong>program</strong>e u radno okruženje, surađuje sa sistemskim administratorima (stručnjaci<br />
koji imaju pregled nad raspoloživom računalnom opremom u nekoj organizaciji), pri čemu su mu katkad<br />
potrebne ranije verzije <strong>program</strong>a, operativnih sustava i računalne opreme, kao i osoblje koje ima određeno<br />
iskustvo i sposobnost.<br />
Programer često sudjeluju i u pisanju priručnika za upotrebu računalnih <strong>program</strong>a, ali i za njihovu instalaciju<br />
(postupak ugradnje na računalo) i konfiguraciju (postupak prilagodbe individualnim potrebama korisnika).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog dinamike promjena koje se događaju u području elektroničkih računala, od <strong>program</strong>era se očekuje<br />
stalno usavršavanje, upoznavanje s novim alatima i okruženjima.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
271
P<br />
Popis zanimanja<br />
272<br />
Sposobnost logičkog razmišljanja i kreativnost u rješavanju problema neke su od ključnih sposobnosti koje<br />
bi <strong>program</strong>er trebao imati. Posao koji radi zahtijeva smisao za analizu i detalje, te lakoću u radu s apstraktnim<br />
pojmovima. Kako su računalni <strong>program</strong>i dugi nizovi detaljnih i preciznih naredbi, pisanje takvih naredbi zahtijeva<br />
strpljivost, ustrajnost i točnost u radu, bez obzira na vanjske pritiske i rokove. Programeri vrlo često<br />
rade timski s drugim stručnjacima ili neposrednim korisnicima, pa je vrlo bitan smisao za komunikaciju i<br />
suradnju.<br />
Uvjeti rada<br />
Programer uobičajeno radi u uredu, u čistim i svježim prostorijama. Radno mjesto samostalnih <strong>program</strong>era<br />
i onih u poduzećima što daju računalne usluge često je ondje gdje trenutačno obavljaju <strong>program</strong>iranje. To<br />
znači da mogu dulje vrijeme izbivati iz kuće. Kako bi na vrijeme osposobili računala, <strong>program</strong>eri često dolaze<br />
prije ostalih ili rade u kasnim večernjim satima.<br />
Programsko okruženje za velike sustave (primjerice, za <strong>program</strong>iranje u COBOL-u) zahtijeva tradicionalnije<br />
radno vrijeme, a prema potrebi čak i rad u smjenama.<br />
Pritisci zbog rokova i nepredviđenih teškoća u razvijanju i dopunjavanju <strong>program</strong>a često zahtijevaju i rad<br />
nakon završenog redovitog radnog vremena, pa i rad tijekom vikenda i praznika.<br />
Programer mnogo vremena provodi ispred monitora, pa je njegov posao posebno naporan za oči i kralježnicu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Sistemski administrator, sistemski analitičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Programer se može zaposliti u specijaliziranim softverskim kućama, ali i u brojnim organizacijama koje se<br />
služe računalima.<br />
Proizvođač keramike<br />
Kratak opis<br />
Proizvođač keramike radi na oblikovanju, sušenju, doradi, oslikavanju i pečenju uporabnih i dekorativnih<br />
predmeta od keramike.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer proizvođač keramike potrebno je imati završenu osnovnu<br />
školu te mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog<br />
zanimanja. Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje moguće je i u industrijskim školama.<br />
Opis poslova<br />
Keramički i porculanski proizvodi nastaju preradom keramičke i porculanske mase koja se prema posebnom<br />
postupku zagrijava u peći. Kad se masa ohladi, oblikuje se glađenjem, a potom se lakira, ukrašava i označava.<br />
U tom procesu keramičar radi na preradi i oblikovanju keramike, a također može pripremati kemijski i drugi
materijal koji se pri tome upotrebljava. Osim serijskih proizvoda što se upotrebljavaju primjerice u graditeljstvu,<br />
kao što je tehnička keramika, grafitni proizvodi i drugo, keramičar izrađuje i unikatne keramičke<br />
proizvode. Tako su keramički proizvodi odnosno proizvodi od pečene gline često sastavni dio kuhinjskoga,<br />
ali i ukrasnog inventara.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za rad u keramičkoj proizvodnji važno je stručno i spretno rukovanje alatom, strojevima i keramičkim poluproizvodima.<br />
Za lakiranje grubih proizvoda prije svega je potrebno imati mirne i spretne ruke koje proizvode<br />
obrađuju kemikalijama i ukrašavaju slikovnim motivima i oznakama. Ponegdje ručni rad već zamjenjuje suvremena<br />
kompjutorska tehnologija.<br />
Proizvođač keramike mora imati dobro opće zdravstveno stanje, dobar vid i sposobnost razlikovanja boja,<br />
spretne ruke i razvijen smisao za estetiku.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada razlikuju se s obzirom na mjesto rada keramičara. Rad u blizini peći u kojoj se peče glina podrazumijeva<br />
izloženost većim temperaturama. Budući da na keramičke proizvode nanosi poseban premaz (caklina),<br />
keramičar radi i s kemikalijama.<br />
Keramičar koji radi na slikanju odnosno ukrašavanju keramičkih poluproizvoda mora biti kreativan, ali i vrlo<br />
precizan i strpljiv.<br />
Posao proizvođača keramike ne mogu obavljati osobe slabijeg zdravstvenog stanja zbog izloženosti visokim<br />
temperaturama, zatim osobe s poteškoćama vida i koštano–mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Staklar, dekorater stakla<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Proizvođači keramike mogu se zapošljavati u poduzećima ili obrtima što se bave proizvodnjom, preradom i<br />
prodajom keramike.<br />
Psiholog<br />
Kratak opis<br />
Psiholozi se bave istraživanjem mentalnih procesa i ponašanja pojedinaca i skupina ljudi. Razumijevanje spomenutih<br />
fenomena koriste kako bi pomogli ljudima u prevladavanju različitih životnih poteškoća i podizanju<br />
kvalitete života.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje psihologa potrebno je završiti studij psihologije. Studij je organiziran prema modelu 3+2, što<br />
podrazumijeva preddiplomski studij koji traje tri te diplomski studij koji traje dvije godine.<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik društvenih znanosti - smjer psihologija, a<br />
nakon završetka diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar psihologije.<br />
Nastavak obrazovanja moguć je i na poslijediplomskom studiju koji traje dvije (akademski stupanj magistra<br />
znanosti), odnosno tri godine (akademski stupanj doktora znanosti).<br />
Opis poslova<br />
Psiholozi djeluju u gotovo svim domenama ljudskog života, kao što su obrazovanje, rad, zdravstvo, sport itd.,<br />
pa se u skladu s tim usmjeravaju za rad u određenom području.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
273
P<br />
Popis zanimanja<br />
274<br />
Klinički psiholozi pomažu ljudima koji pate od određenih psihičkih poteškoća i poremećaja. Primjerice, poučavaju<br />
klijente metodama relaksacije i tako im pomažu u svladavanju anksioznosti. Pomažu osobama koje<br />
boluju od poremećaja hranjenja (anoreksije, bulimije i pretilosti), fobija, depresije, psihoza, PTSP-a i sl.<br />
Zdravstveni psiholozi primjenjuju psihološke spoznaje i metode u proučavanju ponašanja vezanih uz zdravlje.<br />
Istražuju zašto i kada ljudi traže liječničku pomoć, kako se nose s bolešću i sl.<br />
Psiholozi zaposleni u obrazovanju proučavaju i unapređuju procese učenja, te pomažu u rješavanju različitih<br />
problema učenika. Procjenjuju njihov napredak, te obrazovne i emocionalne potrebe. U posljednje vrijeme<br />
sve češće pomažu nastavnicima u prilagođavanju školskog okruženja potrebama učenika, te prepoznavanju<br />
načina na koje ono utječe na ponašanje i sposobnost učenja.<br />
Radni psiholozi prate rad i napredak ljudi na radnom mjestu i/ili na stručnom usavršavanju. Provode selekciju i<br />
edukacije zaposlenika, bave se unapređenjem upravljanja ljudskim resursima, te prilagodbom radnog okruženja.<br />
Psiholozi pomažu ljudima u rješavanju osobnih problema i kriza, u unapređenju vlastitih sposobnosti nošenja<br />
s problemima i njihova rješavanja, te u poboljšanju kvalitete života općenito. Mogu raditi s pojedincima,<br />
obiteljima ili skupinama.<br />
Forenzički psiholozi proučavaju ponašanje kršitelja zakona i daju stručno mišljenje o pojedinim optuženicima.<br />
Pomažu osuđenima da shvate vlastito ponašanje kako bi ga promijenili u društveno prihvatljivo. Neki<br />
forenzički psiholozi rade i sa žrtvama zločina, pomažući im u prevladavanju pretrpljenih trauma.<br />
Psiholozi u profesionalnom usmjeravanju savjetuju klijente u odabiru buduće profesije i razvoju karijere.<br />
Pritom u obzir uzimaju interese, želje i mogućnosti pojedinca, te stanje na tržištu rada.<br />
Osim psihologa specijaliziranih u spomenutim područjima psiholozi rade i na drugim poslovima, kao što su<br />
istraživanje tržišta, marketing, sportska i vojna psihologija i dr.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Bez obzira na mjesto zaposlenja i područje rada psiholog mora imati interes za ljude i njihovo ponašanje,<br />
razumijevanje za njihove probleme, empatiju te stručna znanja za rješavanje poteškoća i prepoznavanje potreba<br />
pojedinca. Za uspješno obavljanje posla psihologa važne su komunikacijske vještine, strpljivost, sposobnost<br />
analitičkog mišljenja, te kreativnost u pronalaženju načina rješavanja. Psiholog mora neprestano<br />
nadograđivati svoja stručna znanja, osobito u užem području kojim se bavi.<br />
Uvjeti rada<br />
Psiholozi rade u kontaktu s ljudima. Radni uvjeti i radno vrijeme ovise o mjestu zaposlenja. Psiholog posao<br />
može obavljati samostalno ili u timu.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psihoterapeut, sociolog, socijalni radnik, psihijatar, pedagog, defektolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Psiholozi se zapošljavaju u predškolskim i školskim ustanovama, na fakultetima, u <strong>zavod</strong>ima za zapošljavanje,<br />
u zdravstvenim ustanovama, u kadrovskim službama poduzeća, raznim savjetovalištima, u vojsci, policiji,<br />
kaznenim ustanovama, privatnoj praksi itd.
Psihoterapeut<br />
Kratak opis<br />
Psihoterapeut/psihoterapeutkinja je stručnjak/stručnjakinja koji/koja pomaže osobama s psihičkim poteškoćama<br />
koristeći psihološke metode, bez uporabe lijekova, kako bi ponovno uspostavili ili unaprijedili čuvstvenu stabilnost<br />
i bili u stanju odabirati ponašanje koje će osigurati veće zadovoljstvo na različitim područjima njihova života.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Psihoterapeut/psihoterapeutkinja obično ima završen dodiplomski studij medicine, psihologije, socijalnog<br />
rada, edukacijske rehabilitacije i sl. nakon kojeg prolazi edukaciju iz psihoterapije. Različiti su smjerovi u psihoterapiji,<br />
a najpoznatiji su na našem području:<br />
- psihoanalitička psihoterapija<br />
- kognitivno-bihevioralna psihoterapija<br />
- gestalt psihoterapija<br />
- realitetna terapija<br />
- transakcijska psihoterapija<br />
- neurolingvističko <strong>program</strong>iranje i dr.<br />
Ovi se smjerovi međusobno razlikuju po svojim metodama i teorijskim polazištima, načelima, području primjene,<br />
<strong>program</strong>u i trajanju teorijskog i praktičnog obrazovanja psihoterapeuta.<br />
Neki se psihoterapeuti također specijaliziraju za rad s određenim skupinama korisnika i poteškoća zbog kojih<br />
dolaze, npr. za rad s parovima, obiteljima, djecom i sl.<br />
Opis poslova<br />
Psihoterapeut s osobom koja traži pomoć treba znati i moći uspostaviti odnos uzajamnog poverenja, što je<br />
nužan preduvjet za pozitivan ishod psihoterapije. Odnos uspostavlja verbalnom i neverbalnom komunikacijom,<br />
stvarajući uvjete za izgradnju međusobnog odnosa povjerenja i uvažavanja. Sve što klijent priopći tijekom<br />
psihoterapijskih susreta predstavlja profesionalnu tajnu. Uspostavljajući odnos povjerenja, omogućava<br />
uvjete za slobodnu međusobnu komunikaciju i stvaranje doživljaja sigurnosti kod klijenta, čime omogućuje<br />
uvid i samoprocjenu klijenta, što je preduvjet za promjenu doživljavanja i postupanja klijenta.<br />
Koristeći se različitim metodama i tehnikama, ovisno o smjeru psihoterapije koji provodi, psihoterapeut pokušava<br />
pomoći klijentu u razvoju i jačanju djelotvornog osobnog napretka, te učinkovitog funkcioniranja u<br />
svim životnim ulogama i situacijama.<br />
Na psihoterapiju sve češće idu i mentalno zdrave osobe kojima psihoterapeut pomaže u unapređenju svakodnevnog<br />
funkcioniranja na različitim područjima života (partnerstvo, spolnost, učenje, radno okruženje<br />
itd.), unapređenju kvalitete življenja, te poboljšanju uspješnosti u obavljanju različitih uloga (profesionalnih,<br />
obiteljskih, bračnih, roditeljskih i slično).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Psihoterapeut/psihoterapeutkinja ima znanja koja se odnose na teorije ličnosti, a i znanja i vještine određene<br />
psihoterapijske metode. Trebaju imati razvijene komunikacijske vještine - jasan govor i aktivno slušanje, biti<br />
empatični te pokazivati razumijevanje i tolerantnost za različite oblike ljudskog ponašanja i doživljavanja. Potrebno<br />
je da budu vrlo dobre čuvstvene stabilnosti, zrelosti i strpljivosti, kako bi na temelju znanja i iskustva<br />
mogli pomoći drugima da prevladaju stanja koja su često dugotrajna i nepovoljna za osobu i okolinu. Trebaju<br />
pokazivati razumijevanje za bolna iskustva klijenata, ali i moći zadržati kontrolu nad situacijom i voditi ih do<br />
izbora novih ponašanja i načina doživljavanja. Potrebna su im znanja i vještine kojima će potaknuti osobu na<br />
samoprocjenu i promjenu vjerovanja, stavova i postupaka.<br />
P<br />
Popis zanimanja<br />
275
P<br />
Popis zanimanja<br />
276<br />
Uvjeti rada<br />
Psihoterapeut/psihoterapeutkinja najčešće radi u uredu ili sobi predviđenoj za obavljanje psihoterapije. Uglavnom<br />
radi jednokratno, a ovisno o poslodavcu, to može biti u prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj smjeni.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psihijatar, psiholog, savjetovatelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mnogi psihoterapeuti imaju privatnu praksu. Psihoterapeut može raditi i u kliničkim bolnicama, domovima<br />
zdravlja, te u ustanovama i organizacijama koje daju različite usluge psihoterapije.
Računovođa<br />
Alternativni naziv: Računovodstveno–financijski stručni suradnik<br />
Kratak opis<br />
Računovođa vodi brigu o tome da se financijski poslovi u poduzeću obavljaju u skladu s važećim pravilnicima,<br />
standardima i zakonskim propisima. Sastavlja bilance, računovodstvene izvještaje i dr.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova računovođe potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu ekonomskog ili komercijalnog<br />
smjera.<br />
Opis poslova<br />
Računovođa obavlja različite računovodstvene poslove pri čemu se opseg poslova može razlikovati. Prima<br />
i izdaje knjigovodstvene dokumente, pregledava ih i unosi u odgovarajuće poslovne knjige. U njih upisuje<br />
redni broj, datum i opis sadržaja dokumenta, račun, iznos dugovanja ili potraživanja itd. Pritom brine da su<br />
unosi pravodobni, potpuni i ispravni, te da se poštuje kronološki slijed. Računovođa prati nabavu nekretnina,<br />
opreme i drugih osnovnih sredstava, uplate i isplate na žiroračun, nabavu i prodaju robe i usluga, kredite i<br />
doznake depozita, kupnju vrijednosnica i dr.<br />
Priprema isplatu plaća, te izračunava osobne dohotke zaposlenika. Sastavlja bilance stanja, račune dobiti i<br />
gubitka te izvještaje o novčanim tokovima poduzeća. Priprema računovodstvene izvještaje s kojima upoznaje<br />
upravu poduzeća.<br />
U poslove računovođe ubraja se i kontrola računovodstvenih podataka što obuhvaća provjeru pravilnosti poslovanja<br />
i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Provjerava i usklađenost podataka u poslovnim knjigama. Provjerava<br />
i ocjenjuje učinkovitost računalnih <strong>program</strong>a i vodi brigu o osiguranju od nedopuštenih, odnosno neovlaštenih<br />
zahvata. Bavi se i računovodstvenim uspoređivanjem i analizom financijskih i statističkih podataka.<br />
Računovođa ocjenjuje i pojašnjava stanje i uspjeh poslovanja, te sudjeluje u planiranju financijskog dijela<br />
poslovnog plana.<br />
Zadaća računovođe je i pohranjivanje i odlaganje svih vrsta dokumentacije u arhivu računovodstva odnosno<br />
poduzeća.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Već tijekom školovanja računovođa stječe brojna praktična znanja, kao što su evidentiranje poslovnih dokumenata,<br />
obrada podataka i sastavljanje izvještaja, izračunavanje osnovnih statističkih pokazatelja, itd. Teorijska<br />
znanja obuhvaćaju različita stručna područja, primjerice računovodstvo, bankarstvo, gospodarstvo,<br />
poduzetništvo, gospodarsku računicu, statistiku, gospodarsko pravo itd.<br />
Od računovođe se zahtijeva sposobnost logičko-analitičkog mišljenja, osobito pri analiziranju financijskih<br />
informacija. Mora imati smisla za računanje. Za uspješno obavljanje posla važno je da dobro uočava detalje,<br />
primjerice pri traženju pogrešaka u tabličnim podacima. Važno je i dobro pismeno i usmeno izražavanje, jer<br />
računovođa prosljeđuje i obrazlaže rezultate suradnicima i strankama.<br />
Uvjeti rada<br />
Računovođa većinu vremena provodi u zatvorenoj, uredskoj prostoriji, obično s nekoliko suradnika. Posao<br />
obavlja uglavnom sjedeći za računalom.<br />
Radno je vrijeme računovođe povremeno produženo, što osobito vrijedi za razdoblje pri zaključivanju poslovne<br />
godine, kada je uglavnom i ritam rada nešto intenzivniji.<br />
Katkad, zbog poslovnih obveza, računovođa napušta radno mjesto i odlazi, primjerice, u ustanovu za platni<br />
promet (FINA), banku i sl.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
277
R<br />
Popis zanimanja<br />
278<br />
Srodna zanimanja<br />
Knjigovođa, revizor<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Računovođe se zapošljavaju u velikim, srednjim i malim poduzećima u privatnom ili državnom vlasništvu.<br />
Neki od njih otvaraju i vlastite računovodstvene servise.<br />
Radijski redatelj<br />
Kratak opis<br />
Radijski redatelj organizira i režira projekte, kreativno oblikuje tekstove i osmišljava nove načine njihove interpretacije.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zvanje radijskog redatelja potrebno je završiti petogodišnji studij režije (3+2) na Akademiji dramskih<br />
umjetnosti. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik režije, a nakon dodatne<br />
dvije godine diplomskog studija titula magistra režije.<br />
Opis poslova<br />
Zadaća radijskog redatelja je režiranje svih vrsta radiofonskih projekata (zabavne emisije, igre itd.). Režira<br />
prijenose radioemisija što se emitiraju uživo, odnosno koje se snimaju za kasnije emitiranje (javne priredbe,<br />
koncerti, sportski prijenosi i dr.).<br />
Izabire spikere i novinare za <strong>program</strong>e i emisije na radiju, vodi snimateljske ekipe, usklađuje i vodi završnu<br />
doradu projekata, te surađuje sa stručnjacima i <strong>program</strong>skim suradnicima. Radijski redatelj obavlja pripreme<br />
za izvedbu projekta, surađuje pri financijskoj konstrukciji projekta, proučava predviđeni scenarij i odgovarajuću<br />
stručnu literaturu o temi koja se obrađuje u scenariju, piše knjigu snimanja, izrađuje terminski plan i<br />
poštuje dogovorene rokove snimanja.<br />
Tijekom snimanja organizira rad sudionika na projektu i snimateljske ekipe. Nakon završenog snimanja nadzire<br />
i vodi montažu snimljenog materijala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnog obrazovanja radijski redatelj mora imati i osjećaj za kreiranje zvučne slike, smisao za timski<br />
rad, sposobnost vođenja i dobar sluh. Važno je da ima znanje iz područja povijesti, književnosti, dramaturgije,<br />
povijesti umjetnosti, psihologije i filozofije. Znanje iz navedenih područja važno je zbog toga što u dramskim<br />
tekstovima redatelj često nailazi na tematiku koju je potrebno istražiti. U opis posla radijskog redatelja<br />
pripada i pisanje tekstova o emisijama, davanje intervjua i sl. Radijski redatelj mora imati široku lepezu informacija<br />
i znanja iz različitih područja, kako bi mogao kvalitetno obraditi različite teme radioemisija.<br />
Uvjeti rada<br />
Njegovo radno vrijeme nije strogo definirano. Posao se obavlja u studiju i na terenu gdje uvjeti rada mogu<br />
biti otežani zbog vremenskih prilika (vrućina, hladnoća, propuh itd.). Posao radijskog redatelja može biti<br />
stresan jer je važno uskladiti rasporede, ostati unutar predviđenog budžeta, te uspostaviti i održati uspješnu<br />
suradnju među svim suradnicima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Scenarist, televizijski redatelj, dramaturg<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Radijski redatelji uglavnom se zapošljavaju u radiopostajama.
Radijski spiker<br />
Kratak opis<br />
Radijski spiker sudjeluje u svim oblicima interpretiranja tekstova i vođenja javnih emisija na radiju i televiziji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za radijskog spikera potrebno je visokoškolsko stručno obrazovanje u području društvenih znanosti. Kandidat<br />
mora proći na audiciji za radijske spikere. Potom prolazi osposobljavanje u internim školama, vježbajući<br />
s lektorima i fonetičarima, te radi na verbalnom izražavanju.<br />
Opis poslova<br />
Radijski spikeri najavljuju dnevni <strong>program</strong>, emisije, glazbene brojeve, pojedince koji nastupaju u <strong>program</strong>u,<br />
čitaju vijesti i druge tekstove, a mnogi i reklamne poruke. U manjim radiopostajama posao se spikera često<br />
isprepliće s poslom novinara, urednika i voditelja, a katkad i tehničara koji upravlja elektroničkim instrumentima.<br />
Tako jedna osoba obavlja većinu zadaća u radiopostaji, za razliku od većih centara gdje je posao<br />
specifičniji, pa se tamo razlikuju spikeri koji čitaju vijesti od onih što najavljuju emisije.<br />
Ponekad spikeri sudjeluju u zabavnim i glazbenim priredbama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Radijski spiker mora biti komunikativan i imati uvjerljiv nastup. Treba imati ugodan glas i razgovjetan govor.<br />
Radijski bi spiker trebao imati veliku sposobnost koncentracije kako bi pozornost usmjerio na više aktivnosti<br />
odjednom, te biti snalažljiv u nepredvidljivim situacijama. Važna je kultura ophođenja, opća kultura i informiranost,<br />
interes za neka posebna područja (sport, kultura, ekologija, politika), a i poznavanje stranih jezika.<br />
Uvjeti rada<br />
Raspored rada određen je satnicom <strong>program</strong>a i često se odvija u smjenama. Rad se obavlja u klimatiziranim<br />
prostorijama (u studiju) i na terenu (priredbe).<br />
Srodna zanimanja<br />
Novinar, glumac, glasnogovornik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Radijski se spikeri zapošljavaju na radiopostajama, a ponekad i pri televizijskim kućama.<br />
Radni terapeut<br />
Kratak opis<br />
Radni terapeut je zdravstveni djelatnik koji pomaže ljudima sa smanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima<br />
kako bi bili što samostalniji i sposobniji sudjelovati u normalnom životu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja radnog terapeuta potrebno je završiti dodiplomski studij radne terapije koji traje tri<br />
godine (šest semestara) pri Visokoj zdravstvenoj školi i položiti stručni ispit. Nakon završenog obrazovanja<br />
stječe se naziv prvostupnik radne terapije.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
279
R<br />
Popis zanimanja<br />
280<br />
Opis poslova<br />
Radni terapeut procjenjuje ograničenja i sposobnosti pacijenta, te izrađuje <strong>program</strong> radne terapije. Ljudi s<br />
kojima najčešće radi su oni čiji je svakodnevni život ometan, ograničen ili otežan zbog ozljeda, bolesti, smetnji<br />
u psihičkom i tjelesnom razvoju ili starenja.<br />
Najčešće tegobe klijenata su poremećaji u mentalnom i tjelesnom razvoju, psihičke bolesti, stanja nakon<br />
bolesti i oštećenja mozga (primjerice, moždani udar, ozljede glave), tjelesna invalidnost (paraplegija, tetraplegija,<br />
amputacije) i starenje.<br />
Terapija koju radni terapeut provodi usmjerena je na povećanje sposobnosti i samostalnosti pacijenta kako<br />
bi vodio brigu o sebi i uključio se u posao i slobodne aktivnosti.<br />
Posao radnog terapeuta je poticanje pacijenata na učenje i samostalno izvođenje za život potrebnih vještina<br />
(učenje pisanja, vožnja invalidskim kolicima, uporaba ručne proteze te drugih pomagala).<br />
Radni terapeut poučava pacijente i složenijim aktivnostima, kao što su vođenje kućanstva, uspostavljanje<br />
radnih navika, prilagođivanje kućnog i radnog okruženja izmijenjenim funkcionalnim mogućnostima, briga<br />
za sebe i obitelj i sl.<br />
U ustanovama planiraju i osmišljavaju slobodno vrijeme svojih klijenata, npr. likovne i glazbene radionice,<br />
druženja na tribinama, proslavama, predstavama, odlaske u kazalište, kino ili izlete.<br />
O vrsti bolesti ili ozljede, odnosno o vrsti i opsegu smetnji, ovisi koje će aktivnosti radni terapeut odabrati i<br />
kako će ih primjenjivati.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom studija radni terapeut stječe teorijska i praktična znanja iz područja radne terapije, kliničkih predmeta<br />
(anatomije, psihijatrije, neurologije, traumatologije, ortopedije, fizikalne medicine i rehabilitacije, gerijatrije),<br />
psihologije, aktivnosti radne terapije, statistike i pedagogije.<br />
Preporučljivo je da radni terapeut ima razvijene vještine i sklonost k poučavanju kreativnih (likovnih, plesnih,<br />
glazbenih, dramskih) i drugih praktičnih vještina.<br />
Važne su osobine radnog terapeuta društvenost, optimizam i humanost, te sklonost timskom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni terapeut najčešće radi kao jedan od članova stručnog tima u bolnicama, rehabilitacijskim ustanovama,<br />
domovima umirovljenika i ustanovama za osobe s poteškoćama u razvoju.<br />
Radna terapija obično se obavlja u zatvorenim prostorima. Posao zahtijeva dosta kretanja i promjene položaja<br />
tijela, aktivnosti i opterećenja. Pri radu terapeut mora katkad podizati teže terete (primjerice pomažući<br />
teže pokretnim bolesnicima).<br />
Posao se uglavnom obavlja u prijepodnevnim ili popodnevnim, ponekad i večernjim satima, te samo iznimno<br />
vikendom i praznikom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Edukacijski rehabilitator, fizioterapeut, medicinski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Radni terapeuti nakon završetka studija mogu provoditi radnu terapiju u zdravstvenim i socijalnim ustanovama:<br />
bolnicama, razvojnim i rehabilitacijskim centrima, zatvorima, kaznionicama, odgojnim <strong>zavod</strong>ima,<br />
domovima umirovljenika, dnevnim centrima, hospicijima, stacionarnim ustanovama socijalne skrbi, u domu<br />
korisnika, školi, vrtiću, radnom mjestu i u zajednici.
Radnik niskogradnje<br />
Kratak opis<br />
Radnik niskogradnje obavlja jednostavne i rutinske poslove u gradnji i održavanju cesta, tunela, željezničkih<br />
i tramvajskih pruga, brana, nasipa i sličnih građevina.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje nisu potrebne školske kvalifikacije, a osposobljavanje se provodi na radnom mjestu.<br />
Opis poslova<br />
Radnik niskogradnje radi na poslovima iskapanja i zatrpavanja raznih iskopina, kanala, rovova i jaraka za<br />
temelje, cjevovode, kanalizaciju i sličnu infrastrukturu. Također raznosi manju količinu materijala za održavanje<br />
cesta, brana, željezničkih i tramvajskih pruga i dr. Tom prigodom često koristi građevinska kolica. Ručno<br />
ravna i kopa različite terene. Prenosi i skladišti različiti materijal, kao što su šljunak, žbuka ili čelična armatura.<br />
Pomaže u pripremi manje količine betona. Pri izgradnji i održavanju prenosi alat. Pere, čisti, ispuhuje, uređuje<br />
i priprema površine za obavljanje predviđenih radova.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Budući da je posao radnika niskogradnje iznimno fizički naporan i često se odvija u nepovoljnim vremenskim<br />
uvjetima, za ovo je zanimanje važno imati dobru kondiciju i dobro opće zdravstveno stanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao radnika niskogradnje obavlja se tijekom cijele godine u svim vremenskim uvjetima. Ponekad se može<br />
dogoditi da izvođač kasni s radovima te je zbog uvažavanja rokova potrebno raditi vikendom, pa čak i noću.<br />
Zbog blizine građevinskih strojeva, rad se često odvija u bučnom okruženju. Radnici niskogradnje uglavnom<br />
rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima te u prašini i prljavštini.<br />
Srodna zanimanja<br />
Radnik visokogradnje<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Radnici niskogradnje mogu se zaposliti u različitim djelatnostima (građevinarstvu, mostogradnji, cestogradnji,<br />
hidrogradnji), a i u komunalnim poduzećima.<br />
Ratar<br />
Kratak opis<br />
Ratar se bavi proizvodnjom žitarica, povrća, industrijskog i krmnog bilja, te sjemenske robe.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Ratari se obrazuju u poljoprivrednim školama prema trogodišnjem <strong>program</strong>u, a za to se zanimanje mogu<br />
obrazovati i odrasle osobe u ustanovama koje izvode <strong>program</strong>e osposobljavanja. Jedna je od takvih ustanova<br />
i Pučko otvoreno učilište čiji <strong>program</strong> obrazovanja traje 140 sati. Ovo zanimanje često obavljaju osobe<br />
koje nemaju završeno odgovarajuće obrazovanje.<br />
Opis poslova<br />
Proizvodi ratarstva osnova su u prehrani ljudi i stoke te predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.<br />
Ratari se bave uzgojem različitih biljaka na oranicama, livadama i pašnjacima, a to su: žita (pšenica,<br />
ječam, raž, kukuruz), mahunarke, suncokret, krumpir, šećerna i uljana repa, duhan, biljke za proizvodnju<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
281
R<br />
Popis zanimanja<br />
282<br />
stočne hrane (djeteline i sl.), kupusnjače, lisnato bilje (salata, špinat) i korijenasto povrće kao i mnoge druge.<br />
Proces proizvodnje ratarskih kultura obuhvaća više etapa. Ratari obavljaju obradu i pripremu zemljišta za<br />
sjetvu i sadnju. Pri tome koriste razne poljoprivredne strojeve, kao što su traktori, plugovi, tanjurače, valjci,<br />
kultivatori, kombajni, prikolice i drugi ručni alat poput grablji, lopata, motika, vila i dr. Nakon toga pripremaju<br />
sjeme za sjetvu te obavljaju sjetvu i sadnju, pri čemu moraju voditi računa o godišnjem dobu i vremenskim<br />
uvjetima. Njegovanje usjeva najdugotrajnija je etapa u proizvodnji bilja i zahtijeva stalno praćenje i nadzor<br />
biljaka i njihovu zaštitu od štetočina i nepovoljnih vremenskih uvjeta. U te poslove pripadaju gnojenje tla,<br />
navodnjavanje i korištenje različitih mjera zaštite bilja (prskanje, posipanje i sl.) od raznih štetočina i biljnih<br />
bolesti. Potrebno je pravovremeno reagirati na promjene na biljkama jer ponekad i samo jedan dan kašnjenja<br />
u primjeni neke mjere zaštite može rezultirati propadanjem uroda. Kada biljke dozriju, ratari ubiru plodove<br />
i skladište ih, razvrstavaju, pakiraju i obavljaju osnovnu doradu ili preradu proizvoda za tržište (melju žito,<br />
odvajaju sjemenke od stabljika i slično). Ratari koji rade na vlastitim imanjima ili na manjim poljoprivrednim<br />
gospodarstvima mogu i prodavati proizvode.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Ratari trebaju biti zdravi i izdržljivi, imati zdrave ruke i noge, dobar vid i sluh te usklađene pokrete ruku i nogu.<br />
S obzirom na to da je rad na polju fizički zahtjevan, poželjna je snažnija tjelesna građa. Ratari moraju znati<br />
upravljati strojevima i voziti poljoprivredne strojeve.<br />
Osobe koje imaju slabiju tjelesnu građu, kronične bolesti ruku i nogu, unutarnjih organa, smetnje vida i druge<br />
bolesti koje im onemogućuju nesmetano kretanje ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme ratara uglavnom ovisi o rastu i osjetljivosti biljaka i vremenu sjetve nekog usjeva. Prilikom<br />
ubiranja plodova ratari rade po cijele dane jer ubiranje plodova, odnosno sjetva usjeva traje nekoliko dana<br />
kada su vremenski i drugi uvjeti najpovoljniji. Ratari rade u raznim vremenskim uvjetima, po kiši, hladnoći,<br />
suncu i vjetru. Većinu svog posla obavljaju u stojećem položaju, često sagnuti. Tijekom rada nose radna odijela,<br />
čizme i rukavice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vrtlar, poljoprivredni tehničar, stočar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ratari se mogu zaposliti u malim privatnim poljoprivrednim gospodarstvima, a i u velikim tvrtkama koje se<br />
bave masovnom proizvodnjom ratarskih kultura i sjemena (šećerane, uljare i slično).<br />
Ostale informacije<br />
Zbog malog interesa učenika za ovo zanimanje, <strong>program</strong>i obrazovanja za ratara ne provode se svake školske<br />
godine pa je za dodatne informacije o školama koje osposobljavaju za ovo zanimanje potrebno kontaktirati<br />
Agenciju za strukovno obrazovanje.<br />
Recepcionar u hotelu<br />
Kratak opis<br />
Recepcionar prima i potvrđuje narudžbe i rezervacije gostiju za boravak u hotelu, evidentira ih i prosljeđuje<br />
odgovarajućim službama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog zanimanja potrebno je steći srednjoškolsko stručno obrazovanje pri hotelijersko-turističkoj<br />
školi.
Opis poslova<br />
Recepcionar prima goste i raspoređuje ih po sobama. Od gostiju preuzima potrebne osobne isprave i prijavljuje<br />
njihovo privremeno boravište. Dogovara davanje hotelsko-ugostiteljskih usluga, rezervira i popunjava<br />
smještaj u hotelu prema kapacitetima i potražnji gostiju, te ispostavlja i knjiži hotelske račune. Obračunava i<br />
naplaćuje hotelske usluge gotovinom, čekovima i karticama. Kontaktira s gostima hotela, te im daje ključeve<br />
njihovih soba. Goste informira o uvjetima boravka i uslugama u hotelu, o lokalnim turističkim znamenitostima,<br />
prometnim vezama, priredbama itd.<br />
Prima mišljenja ili pritužbe gostiju, te ih prosljeđuje ovlaštenim službama. Izrađuje razne obračune, poslovne i<br />
statističke izvještaje o broju gostiju i noćenja. Pri radu se recepcionar služi telefonom, telefaksom i računalom.<br />
Za uspješno obavljanje svoga posla mora pratiti stručne novosti i primjenjivati ih u radu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Recepcionar mora poznavati poslovanje hotelske recepcije i organizaciju rada u objektima za noćenje. Mora<br />
se znati dobro i precizno izražavati na materinjem jeziku i na barem dva strana jezika.<br />
Važna je samostalnost u radu, ali i dobra organizacija posla. Poželjne su osobine opća snalažljivost, komunikativnost<br />
i spremnost na suradnju. Ljubaznost i strpljenje nužni su za dobro obavljanje ovog posla.<br />
Uvjeti rada<br />
Recepcionar obično radi u zatvorenoj i grijanoj prostoriji, samo iznimno na propuhu. Posao se odvija u smjenama,<br />
noću, nedjeljom i praznikom. Neki smještajni objekti rade samo u sezoni, pa pojedini recepcionari<br />
rade kao sezonski radnici.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tajnica, turistički vodič, šalterski službenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Recepcionari rade u hotelima, motelima, kampovima i drugim smještajnim objektima.<br />
Ostale informacije<br />
Ostale informacije možete dobiti u srednjim školama s <strong>program</strong>ima obrazovanja turističkih djelatnika.<br />
Redatelj<br />
Kratak opis<br />
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma ili uprizorenja kazališne predstave, koordinira rad svih sudionika,<br />
te glumcima daje upute o željenom načinu glume u određenoj sceni.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zvanje magistar režije stječe se završetkom petogodišnjeg studija režije (3+2) na Akademiji dramskih umjetnosti.<br />
Nakon trogodišnjeg studija stječe se naziv prvostupnik režije.<br />
Opis poslova<br />
Redatelj je osoba koja tumači scenarije, zamišlja kadrove i pojedine scene, te ih pokušava uklopiti u cjelovitu<br />
predstavu (kazališnu ili filmsku). Redatelj ima potpunu kontrolu nad svim aspektima filma, ali nerijetko<br />
je obavezan postupati u skladu sa zahtjevima producenta ili filmskog studija. On neposredno surađuje s<br />
dramaturgom, scenografom, kostimografom, autorom scenske glazbe, koreografom, majstorom za rasvjetu,<br />
asistentom režije i drugim stručnjacima. Rješenja koja mu oni predlažu usklađuje sa svojim idejama i vlastitim<br />
viđenjem buduće predstave. Glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama, te<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
283
R<br />
Popis zanimanja<br />
284<br />
zajednički s njima osmišljava uloge. Redatelj sudjeluje i u procesima castinga, uređivanju ili zamjeni pojedinih<br />
dijelova scenarija, a i u određivanju kutova snimanja, te uređivanju konačne verzije filma. U opis posla<br />
redatelja pripada i pisanje tekstova o predstavama, davanje intervjua i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim znanja i vještina stečenih na studiju, za obavljanje posla redatelja vrlo je važno imati znanje iz povijesti,<br />
književnosti, dramaturgije, povijesti umjetnosti, psihologije i filozofije. Znanje iz navedenih područja važno<br />
je zbog toga što u dramskim tekstovima redatelj često nailazi na tematiku koju je potrebno istražiti pa upošljava<br />
stručnjake iz različitih područja koji provode temeljita istraživanja (povijesna, sociološka, medicinska,<br />
fizikalna, pravna i dr.).<br />
Uvjeti rada<br />
Posao redatelja može biti vrlo stresan jer je važno uskladiti raspored, ostati unutar predviđenog budžeta, te<br />
uspostaviti i održati uspješnu suradnju među svim suradnicima. Ponekad se predstava ili snimanje filma odvija<br />
na otvorenom, u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Radno vrijeme također nije određeno te je moguć<br />
rad do kasnih noćnih sati ili u ranim jutarnjim satima. Snimanje filmova može trajati i po cijeli dan.<br />
Srodna zanimanja<br />
Dramaturg<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Redatelj može raditi kao slobodni umjetnik, tj. surađivati s više kazališnih, televizijskih i producentskih kuća<br />
ili potpisati ugovor samo s jednom od njih.<br />
Rehabilitator<br />
Kratak opis<br />
Rehabilitator je stručnjak koji radi s djecom i odraslim osobama s posebnim potrebama (mentalna retardacija,<br />
autizam, oštećenja vida, oštećenja sluha, motorički poremećaji, kronične bolesti, specifične poteškoće<br />
pri učenju).<br />
Provodi edukaciju i rehabilitaciju, profesionalno savjetovanje i osposobljavanje, art-terapiju i suportivne terapije.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Rehabilitator obrazovanje stječe na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon<br />
trogodišnjeg preddiplomskog studija rehabilitacijske edukacije, stječe naziv prvostupnik rehabilitacijske<br />
edukacije, a nakon dvogodišnjeg diplomskog studija, stječe naziv magistra rehabilitacijske edukacije.<br />
Ovisno o studijskom modulu koji odabere stječe posebno usmjerenje: inkluzivna edukacija (magistar inkluzivne<br />
edukacije), inkluzivna rehabilitacija (magistar inkluzivne rehabilitacije), rehabilitacija slabovidnih<br />
(magistar rehabilitacije slabovidnih), rehabilitacija slijepih (magistar rehabilitacije slijepih), komplementarne<br />
terapije i rehabilitacija – klinički smjer (magistar komplementarnih terapija i rehabilitacije – klinički smjer) ili<br />
kreativna terapija i art/ekspresivne terapije (magistar kreativne i art-terapije i ekspresivne terapije).<br />
Na istom fakultetu moguće je nastaviti obrazovanje na jednom od trosemestralnih specijalističkih poslijediplomskih<br />
<strong>program</strong>a i steći naziv specijalist određenog područja ili pak na trogodišnjem poslijediplomskom<br />
doktorskom studiju steći znanstveni stupanj doktora znanosti.<br />
Opis poslova<br />
Rehabilitator provodi habilitaciju i rehabilitaciju djece i odraslih osoba s posebnim potrebama (mentalne<br />
retardacije, autizam, oštećenja vida, oštećenja sluha, motorički poremećaji, kronične bolesti, specifične poteškoće<br />
pri učenju).
Navedeni procesi sastoje se od dijagnostike, tretmana i evaluacije njihove učinkovitosti. Neki od edukacijskih,<br />
habilitacijskih i rehabilitacijskih <strong>program</strong>a koje provodi rehabilitator su: <strong>program</strong> bazične perceptivnomotoričke<br />
stimulacije, rani interventni <strong>program</strong>, <strong>program</strong> rehabilitacije pokretima, <strong>program</strong> poticanja razvoja<br />
kognitivnih sposobnosti, tranzicijski <strong>program</strong> kojim se odraslim osobama s posebnim potrebama daje<br />
potpora u nekim prijelomnim razdobljima njihova života, <strong>program</strong> orijentacije i kretanja slijepih osoba itd.<br />
Kao stručni suradnik u osnovnim i srednjim školama rehabilitator daje potporu učenicima s posebnim potrebama,<br />
prati njihovo funkcioniranje, snalaženje i napredovanje, te surađuje s njihovim roditeljima i učiteljima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz stručna znanja profesor rehabilitator treba biti emocionalno stabilna osoba, senzibilizirana za posebne<br />
potrebe „drukčijih“, tolerantna i strpljiva, prilagodljiva, otvorena, kreativna, spremna na suradnju, odgovorna<br />
i pouzdana.<br />
Uvjeti rada<br />
Rehabilitatori rade uglavnom u prostorijama u kojima su smještena i/ili se odgajaju i školuju djeca s posebnim<br />
potrebama, te borave osobe s posebnim potrebama. S djecom i osobama s posebnim potrebama<br />
katkada provode tretman i u vanjskim uvjetima, na dvorištu, igralištu i drugo. Rade u prijepodnevnoj i/ili u<br />
poslijepodnevnoj smjeni, ovisno o organizaciji rada njihove ustanove. U nekim ustanovama domskog tipa<br />
mogu biti zaduženi za dežurstvo vikendom ili na zamjeni u neko drugo vrijeme.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psiholog, logoped, socijalni pedagog, socijalni radnik, radni terapeut<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Rehabilitator se može zaposliti u centrima i posebnim ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, primjerice<br />
u ustanovama za rehabilitaciju osoba s cerebralnom paralizom ili mentalnom retardacijom ili u centru<br />
za autizam, osnovnim i srednjim (redovitim i posebnim) školama, predškolskim (redovitim i posebnim)<br />
ustanovama, na pedijatrijskim, psihijatrijskim, onkološkim i fizijatrijskim klinikama i bolnicama, ustanovama<br />
za mentalno zdravlje i savjetovalištima, centrima za medicinsku rehabilitaciju, nevladinim organizacijama,<br />
istraživačkim centrima i privatnoj praksi.<br />
Restaurator<br />
Kratak opis<br />
Restaurator obavlja stručne konzervatorsko-restauratorske poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova restauratora potrebno je završiti Akademiju likovnih umjetnosti. U Hrvatskoj se za<br />
restauratora može studirati pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na Akademiji se organiziraju preddiplomski,<br />
diplomski i poslijediplomski studiji. Završetkom preddiplomskog studija u trogodišnjem trajanju,<br />
stječe se zvanje prvostupnik odgovarajućeg smjera. Završetkom diplomskog studija koji traje dvije godine,<br />
stječe se zvanje magistar restauracije-konzervacije odgovarajućeg smjera (kipar ili slikar).<br />
Opis poslova<br />
Restauratori održavaju i restauriraju nepokretna kulturna dobra – graditeljska naslijeđa, zidne slike i mozaike,<br />
kamene plastike, štukature, arheološka nalazišta, te pokretna kulturna dobra – štafelajnog slikarstva, drvene<br />
polikromirane skulpture, arheološke nalaze, umjetnine na papiru, namještaj, predmete od tekstila i metala te<br />
druge umjetničke predmete kulturnog, povijesnog ili tehničkog značenja. Nanose razna otapala i sredstva za<br />
čišćenje kako bi očistili površinu slike; rekonstruiraju ili retuširaju oštećene dijelove i konzerviraju ih.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
285
R<br />
Popis zanimanja<br />
286<br />
Osim toga, restaurator provodi i posebna istraživanja, izrađuje ekspertize (mišljenja vještaka), priprema priloge<br />
za objavljivanje i nastupe na savjetovanjima, surađuje u obrazovanju i osposobljavanju drugih, a i u<br />
stručnim komisijama. O svojim uslugama i izrađenim predmetima piše radna izvješća. Naručitelja usluge ili<br />
predmeta savjetuje o načinima održavanja obrađenog predmeta.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Konzervator–restaurator tijekom obrazovanja stječe znanja s područja očuvanja kulturne baštine, te savladava<br />
znanstvenu metodologiju rada razvijajući sposobnosti za rješavanje složenih problema restauriranja<br />
kao cjelovitog procesa. Stječe znanja iz povijesti umjetnosti, tehnologije materijala, fotografije u restauraciji,<br />
kemijskih i fizikalnih metoda u konzervaciji–restauraciji, znanja o muzeologiji i dr.<br />
Restaurator mora poznavati i likovnu anatomiju, osnove prostora, crtanje, slikanje, modeliranje te slikarsku i<br />
kiparsku tehnologiju. Budući da radi vrlo osjetljiv posao, treba imati osjećaj za oblik i sklad boja, dobru ručnu<br />
spretnost prstiju, dobar vid, razlikovanje boja, te vještinu i spretnost u radu s alatima i napravama. Treba biti<br />
strpljiv, precizan i točan. Budući da posao često obavlja na terenu, poželjno je da ima položen vozački ispit.<br />
U rješavanju svojih zadaća istraživanja, zaštite i uređenja spomenika kulture surađuje s pojedinim stručnjacima,<br />
stručnim i znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Budući da za svaki zahvat mora napisati<br />
izvješće o radu, često sam fotografira i izrađuje grafičku dokumentaciju.<br />
Restaurator sudjeluje na savjetovanjima, seminarima i drugim oblicima stručnoga rada.<br />
Uvjeti rada<br />
Restaurator svoje radno vrijeme provodi u konzervatorsko-restauratorskom ateljeu ili na objektima izvan<br />
ateljea, pa i izvan sjedišta zaposlenja.<br />
Posao obavlja u različitim položajima: sjedeći, stojeći, klečeći i ležeći; obavlja ga pri tlu ili na visini, na propuhu,<br />
u vlažnim i hladnim prostorijama, rjeđe na vrućini ili hladnoći i u bučnom okruženju.<br />
Pri radu često koristi različita otapala, razrjeđivače i druga hlapljiva sredstva koja štetno djeluju na zdravlje.<br />
Određene poslove obavlja i u prašnom okruženju, a pri radu na većim slikama i kipovima susreće se s prenošenjem<br />
težih tereta. Ponekad organizira rad na terenu, brine o organizaciji prenoćišta i prehrane.<br />
Radno vrijeme restauratora, iznimno zbog tehnologije rada, može biti produljeno.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su nemogućnost razlikovanja boja, alergije na boje, lakove i<br />
druge kemikalije, te teža oštećenja koštano-mišićnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Slikar, kipar, arheolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Restauratori se mogu zapošljavati u ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, muzejima i galerijama,<br />
samostalnim konzervatorsko-restauratorskim organizacijama ili u statusu samostalnog djelatnika u<br />
kulturi. Ako se zapošljavaju u ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara bez položenog stručnog<br />
ispita, moraju ga položiti u roku od tri godine.
Revizor<br />
Kratak opis<br />
Revizor ispituje i ocjenjuje financijska izvješća te podatke i metode što se primjenjuju pri sastavljanju financijskih<br />
izvješća, na temelju kojih daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala,<br />
obveza i rezultata poslovanja poduzetnika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova revizora potrebno je završiti studij ekonomije, imati najmanje tri godine radnog iskustva<br />
kao diplomirani ekonomist i položene ispite za revizora. U Hrvatskoj se studij ekonomije može studirati<br />
na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Dubrovniku. Na fakultetu se organiziraju preddiplomski,<br />
diplomski i poslijediplomski studij ekonomije i poslovne ekonomije s odgovarajućim usmjerenjima.<br />
Završetkom četverogodišnjeg preddiplomskog studija stječe se zvanje prvostupnika uz naznaku struke<br />
(poslovna ekonomija) i naznaku studijskog smjera. Završetkom diplomskog studija koji traje godinu dana,<br />
stječe se akademski naziv magistar ekonomije.<br />
Opis poslova<br />
Revizori se bave revizijom državnih izdataka, financijskih izvještaja i financijskih transakcija jedinica državnog sektora,<br />
jedinica lokalne i područne samouprave, pravnih osoba koje se djelomice ili u cijelosti financiraju iz proračuna,<br />
javnih poduzeća, društava i drugih pravnih osoba. Njihov je posao i revizija postupka pretvorbe i privatizacije u<br />
pravnim osobama koje su taj postupak provele na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.<br />
Revizor ispituje dokumente, isprave, izvješća, sustave interne kontrole i revizije, računovodstvene i financijske<br />
postupke te drugu evidenciju da bi utvrdio iskazuje li izvještaj istinit financijski položaj i rezultat financijske<br />
aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim načelima i standardima. Nadalje, revizor ispituje<br />
transakcije koje predstavljaju izdatke u smislu zakonskog korištenja sredstava, ocjenjuje djelotvornost i ekonomičnost<br />
obavljanja djelatnosti, te učinkovitost ostvarenih ciljeva iz određenog <strong>program</strong>a. Nakon obavljene<br />
revizije sastavlja izvješće i dostavlja ga zakonskom predstavniku pravne osobe gdje je obavljena revizija,<br />
te ovlaštenom ministru ili fondu. Reviziju obavljaju prema postupcima utvrđenim revizijskim standardima<br />
Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stečenog stručnog znanja i velikog iskustva za obavljanje poslova revizora, važno je da ispunjava uvjete<br />
utvrđene kodeksom profesionalne etike revizora, pa ne smije biti osuđivan za kaznena djela iz područja privrednog<br />
kriminala. Revizor mora biti samostalan, neovisan i točan u obavljanju posla, savjesno i objektivno<br />
djelovati u predmetima i temama koje ispituje. Budući da se koristi povjerljivim informacijama, ne smije<br />
neovlašteno otkrivati i koristiti poslovne tajne i informacije koje je prikupio obavljajući reviziju. Mora biti<br />
nepristran u sukobu interesa ili utjecaja drugih i ne smije imati predrasude što bi bile iznad načela objektivnosti<br />
i neovisnosti. Da bi zaštitio svoju neovisnost, mora izbjeći svaki mogući sukob interesa, odbijajući<br />
svaki poklon koji bi mogao utjecati na njegovu neovisnost i integritet. Bitno je da održi svoju neovisnost od<br />
političkog utjecaja kako bi dosljedno rasteretio svoju revizorsku samostalnost.<br />
Uvjeti rada<br />
Revizori dio radnog vremena provode u svojim uredima, a drugi dio u uredima poduzeća čiju reviziju obavljaju.<br />
Obavljajući reviziju surađuju s ljudima u poduzeću, i to ponajviše s upravom odnosno sa članovima revizijskog<br />
tima. Radno vrijeme revizora može biti produženo, što osobito vrijedi za razdoblje kad se zaključuje<br />
poslovna godina.<br />
Srodna zanimanja<br />
Porezni inspektor, financijsko-knjigovodstveni savjetnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Revizori se mogu zapošljavati u Državnom uredu za reviziju, te domaćim ili inozemnim revizijskim kućama.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
287
R<br />
Popis zanimanja<br />
288<br />
Ribar<br />
Kratak opis<br />
Ribar lovi ribu, glavonošce, rakove i školjke u morima i jezerima te se brine o održavanju ribarskog alata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Iako vještinu ribarenja najčešće stječu radnom izobrazbom i neposrednim iskustvom, poželjno je da ribari<br />
imaju završenu četverogodišnju srednju pomorsku školu koja ih osposobljava za rad na upravljačkim odnosno<br />
časničkim mjestima na ribarskom brodu, za što polažu poseban stručni ispit i stječu zvanje ribarsko–nautičkog<br />
tehničara.<br />
Uvjet za samostalno obavljanje ribarskih poslova je položen ispit o stručnoj osposobljenosti pred komisijom<br />
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.<br />
Opis poslova<br />
Loveći ribu, ribari upravljaju brodovima različitih vrsta, ovisno o vrstama ribe koju love. Lov se odvija u nekoliko<br />
faza.<br />
Najprije se svojim brodovima upute na ribolovna područja u potrazi za jatima riba. Ta područja lociraju pomoću<br />
suvremene elektroničke opreme. Oprema im pomaže, osim u lociranju mjesta, i u prepoznavanju vrste<br />
jata riba, te određivanju brzine i smjera njihova kretanja.<br />
Kada dođu na ribolovno mjesto, postavljaju mreže te manevrirajući brodom okruže ribu. Nakon toga izvlače<br />
mrežu s ulovom na palubu broda.<br />
Sljedeća je faza razvrstavanje ribe, čišćenje, pospremanje u sanduke, vaganje, posipanje ledom i pospremanje<br />
u skladišni prostor, gdje ostaje do pristanka broda u luku. Nakon što je riba pospremljena, potrebno je<br />
oprati i očistiti palubu broda.<br />
Nakon dolaska u luku, ulovljena se riba odvozi na daljnju obradu ili prodaju. Ribari moraju do sljedećeg lova<br />
provjeriti mreže i ostali ribarski alat, te očistiti i opskrbiti brod gorivom, hranom i ostalim potrepštinama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja za ribarsko-nautičkog tehničara učenici se osposobljavaju za rad na području morskog<br />
ribarstva: ulov, uzgoj i prerada ribe i ostalih morskih organizama te gospodarenje i zaštita mora.<br />
Ribar mora imati znanja o pripremi broda i pribora za ulov ribe, navigaciji i organizaciji rada na ribarskom brodu,<br />
ulovu različitih vrsta morske i slatkovodne ribe, morskih rakova i mekušaca te ostalih morskih životinja, o<br />
čišćenju, sortiranju, klasiranju i pakiranju ribe, sastavu i svojstvima ribljeg mesa i drugih morskih organizama,<br />
zaštiti ribe od kvarenja, održavanju pribora za ribarenje, zaštiti na radu i očuvanju mora i podmorja, te znanja<br />
o propisima u prometu ribe i drugih morskih organizama.<br />
Nadalje, ribar mora biti spreman na različite klimatske uvjete, te biti odličan plivač. Važno je da je zdrav, snažan,<br />
stabilnog i okretnog tijela. Mora imati dobar vid i sluh zbog navigacije i manevriranja brodom u različitim<br />
vremenskim uvjetima. Ribar treba biti spreman na suradnju, zatim vrlo discipliniran i strpljiv.<br />
I manji brodovi danas već upotrebljavaju suvremenu tehnologiju za pronalaženje ribe i određivanje pozicije<br />
broda na moru, a i najsuvremenije elektroničke uređaje za upravljanje brodovima. Stoga ribari moraju znati<br />
pravilno koristiti nautičku opremu.<br />
Uvjeti rada<br />
Ribar provede na moru puno vremena, ponekad čak i po nekoliko dana. Radi u različitim vremenskim prilikama<br />
i neprestano je izložen slanoj vodi koja je na palubi stalni izvor opasnosti od pokliznuća ili pada u more.<br />
Ribari često rade noću kad je slabija vidljivost i kad postoji posebna opasnost od rotirajućih dijelova broda<br />
poput vitala i kolotura kojim se napinju mreže.<br />
Posao ribara ne mogu obavljati osobe što boluju od kroničnih bolesti koje zahtijevaju kontinuiranu terapiju<br />
i liječnički nadzor, psihički nestabilne osobe, zatim one s poteškoćama koštano–mišićnog sustava, te s oštećenjima<br />
vida i sluha.
Srodna zanimanja<br />
Uzgajivač riba, mornar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ribari se mogu zapošljavati u poduzećima koja se bave lovom i preradom ribe ili kod privatnih vlasnika ribarskih<br />
brodova. Ako steknu višegodišnje iskustvo i dobiju dozvolu za rad, mogu samostalno ribariti. Zaposlenje<br />
je također moguće u ustanovama što se bave istraživanjima mora i drugim organizacijama čija je djelatnost<br />
povezana s morskim ribarstvom.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti za slatkovodnog i morskog ribolovca<br />
mogu se pronaći na internet stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.<br />
Rudar<br />
Kratak opis<br />
Rudari se bave vađenjem mineralnih sirovina, ugljena ili rudače iz površinskih ili podzemnih nalazišta.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Kao rudari obično se zapošljavaju mlađe osobe sa završenom osnovnom školom, uz uvjet da su punoljetne.<br />
U poduzećima im se na tečajevima prenose potrebna znanja.<br />
Opis poslova<br />
Rudari rade u rudnicima ili na površinskim iskopima i bave se iskapanjem i iznošenjem na površinu ugljena,<br />
rudače i mineralnih sirovina.<br />
Radni dan rudara započinje dolaskom na određeno radilište i silaskom u jamu. Prije nego što započne s<br />
radom, mora preuzeti radilište od prethodne smjene, upoznati se sa svojim zadatkom i provjeriti stanje radilišta<br />
(je li rov siguran ili može li doći do urušavanja, ima li plina i vode, jesu li poduzete sve higijensko-tehničke<br />
zaštitne mjere i slično). Pri radu se koristi različitim alatom: bušilicama, pilama, krampovima, lopatama,<br />
strojevima za utovar, te transportnom mehanizacijom.<br />
Posao je rudara postavljanje i rukovanje strojevima za izradu jamskih okana ili za bušenje rupa za miniranje u<br />
jamama rudnika. Prilikom otkopa rudari stalno rade na održavanju ventilacije. Također režu i postavljaju drvene<br />
ili čelične podgrade u rudnicima. Uzorke otkopanih mineralnih sirovina sakupljaju za laboratorijsku analizu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje posla rudara prijeko je potrebna fizička snaga i odlično zdravstveno stanje. Rudar mora razumjeti<br />
tehničke i fizičke zakonitosti i imati razvijenu sposobnost snalaženja u prostoru. Zbog velikih napora i stalne<br />
životne ugroženosti, rudari trebaju biti smireni, otporni na stresove i disciplinirani u izvršavanju zadataka.<br />
Uvjeti rada<br />
Rudari najčešće rade u skupini, u tri smjene. Izloženi su buci i prašini, te moraju zaštititi oči, uši, nos i usta. Na<br />
podzemnim radilištima često kaplje voda, zrak pojačano struji, vlažniji je i nedovoljno se ventilira, što dodatno<br />
otežava uvjete rada u fizičkom, ali i psihičkom smislu. Osvjetljenje je umjetno i vrlo često slabo. Rudari<br />
posao obavljaju u različitim položajima: uspravni, pognuti, ležeći, klečeći, ovisno o dimenzijama jame. Podižu<br />
i do 30 kilograma tereta. Izloženi su stalnoj opasnosti od trovanja, eksplozije, požara, urušavanja hodnika,<br />
proboja podzemnih voda i pokliznuća, zbog čega im stalno prijeti mogućnost ozljeđivanja. Stoga upotrebljavaju<br />
zaštitne kacige, rukavice i gumene čizme, a također sudjeluju u povremenim vježbama spašavanja.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
289
R<br />
Popis zanimanja<br />
290<br />
U površinskim iskopima rade na otvorenom i nisu izloženi većim opasnostima. Za obavljanje posla rudara<br />
nužno je potpuno psihofizičko zdravlje i dobra kondicija. Bilo kakvi psihički ili fizički problemi i bolesti su<br />
kontraindikacija za obavljanje ovog posla.<br />
Srodna zanimanja<br />
Rukovatelji rudarskim strojevima, radnik u kamenolomu, miner<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
U Hrvatskoj više nema nijednog otvorenog rudnika ugljena, željezne rude, boksita ili kositra. Jedini rudnik<br />
koji još radi je rudnik kvarcnog pijeska u Lipiku, tako da je jedina mogućnost zapošljavanja u kamenolomima.<br />
Rukovatelj samohodnim<br />
građevinskim strojevima<br />
Kratak opis<br />
Rukovatelji samohodnim građevinskim strojevima izvode zemljane radove na gradilištima visokogradnje i<br />
niskogradnje te u komunalnom gospodarstvu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Srednjoškolsko obrazovanje za rukovatelja građevinskim strojevima traje tri godine. Osim u srednjim školama<br />
koje obrazuju za zanimanja u graditeljstvu, rukovatelji građevinskim strojevima mogu se osposobiti i prekvalificirati<br />
za ovo zanimanje i u drugim obrazovnim ustanovama za odrasle osobe, a uvjet za uključivanje u<br />
takve <strong>program</strong>e je završena osnovna škola. Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti također provodi <strong>program</strong><br />
osposobljavanja za rukovatelja građevinskim strojevima koji traje 160 sati. Polaznici osposobljavanja moraju<br />
biti punoljetni i imati završenu osnovnu školu.<br />
Opis poslova<br />
Rukovatelji samohodnim građevinskim strojevima osposobljeni su za rukovanje, održavanje, čišćenje, podešavanje<br />
i podmazivanje različitih strojeva što se koriste u građevinarstvu. U svom poslu oni upotrebljavaju<br />
različite alate za održavanje stroja te ulja i masti za podmazivanje. Najčešći poslovi u graditeljstvu su zemljani<br />
radovi, i to: iskapanje materijala u tlu, premještanje ili prevoženje iskopanog materijala na određenu lokaciju<br />
te nabijanje premještenog materijala do projektom predviđene zbijenosti tla. Zemljani radovi u građevini<br />
mogu se obavljati na površini tla, pod zemljom (u rudnicima, rovovima i slično) i u vodi, što ima svoje specifičnosti<br />
glede primjene tehnologije rada i odabira strojeva. U strojeve za iskop, utovar i transport materijala<br />
svrstavamo: bagere, rovokopače, plovne bagere, dozere, grejdere, skrejpere, utovarivače i druga transportna<br />
sredstva. Bageri su strojevi kojima se može obavljati iskop materijala, iskop s utovarom u transportno<br />
sredstvo, te samo utovar. Neki se od tih strojeva, uz minimalne prilagodbe, mogu koristiti i za dizanje tereta,<br />
zabijanje pilota i žmurja, nabijanje tla, razbijanje kolnika i sl. Rovokopači su strojevi kojima se kopaju kanali<br />
za razne instalacije, kabele ili drenažnu cijev. Plovni bageri koriste se za čišćenje i produbljivanje vodenih<br />
korita te vađenje šljunka i pijeska. Upravljanje ovim strojevima može biti mehaničko i hidrauličko. Dozeri<br />
(buldožeri, angldozeri, tiltdozeri) jesu strojevi koji se kreću na gusjenicama ili na kotačima s gumama. Guranjem<br />
pri radu kopaju zemljani materijal te ga premještaju na određenu udaljenost. Grejderi se primjenjuju<br />
u niskogradnji za planiranje, razastiranje, kopanje jarka, skidanje humusnih slojeva te iskop u pjeskovitom<br />
materijalu. Pomoću skrejpera može se kopati materijal, utovarivati u vlastiti sanduk, prevoziti, istovarivati i<br />
razastrti materijal djelomično nabiti. Utovarivači su građevinski strojevi koji služe za utovar rastresitog materijala.<br />
Građevinske strojeve za vuču ili prijevoz masovnoga građevinskog materijala nazivamo transportna<br />
sredstva koja mogu biti unutarnja (transportne vrpce) i vanjska (vozila na tračnicama i kotačima).<br />
Strojevi za nabijanje materijala služe nabijanju nasipnog zemljanog materijala kako bi se postigla odgovarajuća<br />
nabijenost. Suvremeni nabijači imaju ugrađene elektroničke uređaje koji registriraju nabijenost tla iza
svakog prolaska nabijača te ga upozoravaju kada je postignuta predviđena nabijenost. Ježevi, valjci s glatkim<br />
čeličnim kotačima i valjci na kotačima s gumama su strojevi koji nabijaju materijal statički vlastitom težinom.<br />
Vibroježevi, vibroploče i kontaktori nabijaju materijal dinamički uz pomoć vibracija.<br />
Strojevi za iskope u kamenu (stijeni) koriste se nakon što se prethodno razbila kamena struktura korištenjem<br />
eksploziva, mehaničkim razbijanjem ili taljenjem materijala. Strojevi za iskope u tunelima koriste se nakon<br />
opsežnih geomehaničkih istraživanja te se, ovisno o sastavu materijala u tunelu i drugim karakteristikama<br />
terena, odabire odgovarajući stroj: tunelski stroj za iskope u čvrstom stijenskom materijalu ili za iskope u<br />
mekanom, vezanom i rastresitom materijalu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zbog otežanih uvjeta rada osobe koje obavljaju ovo zanimanje moraju biti zdrave, imati dobar vid i sluh<br />
te zdrave ruke i noge. Okulomotorna koordinacija, brzina reagiranja i preciznost također su važni prilikom<br />
rukovanja strojevima. Osobe koje pate od poremećaja vida i sluha, dišnih bolesti, bolesti kralješnice i ostalih<br />
bolesti što im onemogućuju višesatno sjedenje u stroju ne mogu obavljati ovo zanimanje. Osim tjelesnog<br />
zdravlja, rukovatelji građevinskim strojevima moraju biti emocionalno stabilni, ne smiju imati strah od visine<br />
niti od zatvorenog prostora.<br />
Uvjeti rada<br />
Rukovatelji građevinskim strojevima radno vrijeme provode u kabinama stroja u sjedećem položaju s malom<br />
mogućnošću kretanja. Tijelo je zbog toga, posebice nakon dugog rada, stalno u ukočenom položaju.<br />
Jaka buka i trešnja stroja zahtijeva nošenje odgovarajuće zaštitne opreme (radno odijelo, rukavice, cipele,<br />
kacige, štitnici za uši). Budući da se posao odvija na građevinskom terenu, rukovatelji strojevima izloženi<br />
su prašini, blatu i ostalim nepovoljnim uvjetima: raznim isparavanjima, vremenskim nepogodama (slaboj<br />
vidljivosti zbog loših vremenskih uvjeta, vrućini i slično), mogućnošću odrona materijala na stroj i dr. Zamor<br />
može uzrokovati stalno ponavljanje istih radnji. Radove najčešće izvode u prijepodnevnim satima, ali rade i<br />
u smjenama, posebice kada postoji vremenski rok za obavljanje nekog posla.<br />
Srodna zanimanja<br />
Rukovatelj stabilnim dizalicama, vozač teretnih i specijalnih vozila, mehaničar građevinskih strojeva<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Rukovatelji samohodnim građevinskim strojevima mogu se zaposliti u različitim građevinskim poduzećima i<br />
tvornicama, u industrijskim pogonima građevnog materijala, u otvorenom rudokopu, komunalnom gospodarstvu<br />
i sl. Najčešće se zapošljavaju u privatnim poduzećima. Također mogu otvoriti i vlastiti uslužni obrt.<br />
Rukovatelj viličarom<br />
Kratak opis<br />
Viličari se obično koriste u skladištima, tvorničkim pogonima i sl. Rukovatelj upravlja viličarom i njime obavlja<br />
prijevoz, slaganje, utovar i istovar robe.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Rukovatelj viličarom stječe potrebna znanja i vještine na tečaju za vožnju i rukovanje viličarom.<br />
Opis poslova<br />
Viličari su vozila konstruirana za prijevoz teške i krupne robe. Većinom se rabe u skladištima, tvorničkim pogonima,<br />
farmama za uzgoj stoke i na drugim mjestima za skladištenje robe. Na prednjoj strani viličara nalaze<br />
se dva nastavka u obliku vilice, kojima se hidraulički upravlja. Rukovatelj mora vilice namjestiti ispod palete<br />
na kojoj je složena roba, potom hidraulički podigne paletu, odveze je na određeno mjesto, te je pažljivo spusti.<br />
Rukovatelj viličarom mora s robom vrlo pažljivo rukovati. Mora voditi evidenciju o svom radu i držati se<br />
uputa za rad. Odgovoran je i za osnovno održavanje viličara.<br />
R<br />
Popis zanimanja<br />
291
R<br />
Popis zanimanja<br />
292<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Rukovatelj viličarom mora imati dobru koordinaciju, zatim biti sposoban ocijeniti težinu i udaljenost, te raditi<br />
sigurno i pouzdano. Radni se postupak stalno ponavlja i zahtijeva visok stupanj pribranosti i strpljivosti.<br />
Rukovatelj viličarom mora biti zdrav i u dobroj fizičkoj kondiciji zbog povremene potrebe podizanja i prenošenja<br />
teških predmeta.<br />
Uvjeti rada<br />
Rukovatelj viličarom može povremeno raditi u smjenama ili izvan radnog vremena. Radni mu okoliš može<br />
biti bučan i prašnjav, a moguć je i rad na otvorenom u svim vremenskim uvjetima. Vrlo često surađuje s vozačima<br />
teretnih vozila i drugim djelatnicima u skladištu.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su teža oštećenja vida, zatim oštećenja koštano-mišićnog<br />
sustava, a osobito kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vozač traktora, rukovatelj dizalicom<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Rukovatelj viličarom može se zaposliti u različitim skladištima proizvodnih i trgovačkih poduzeća, kao i na<br />
željeznici, u zračnoj luci, bolnici i dr.
Sanitarni inženjer<br />
Kratak opis<br />
Sanitarni inženjer brine o očuvanju i unapređenju zdravlja pojedinaca i šire zajednice. Bavi se otkrivanjem<br />
zračenja, buke i drugih čimbenika koji narušavaju zdravlje ljudi, te predlaže i provodi odgovarajuće mjere<br />
kako bi se ono očuvalo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova sanitarnog inženjera potrebno je završiti studij Sanitarnog inženjerstva na Medicinskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Studij je uređen kao znanstveni studij koji traje pet godina. Završetkom<br />
preddiplomskog studija koji traje tri godine stječe se naziv akademski prvostupnik sanitarnog inženjerstva, a<br />
završetkom dodatne dvije godine diplomskog studija titula magistar sanitarnog inženjerstva.<br />
Pri Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu organiziran je trogodišnji stručni studij sanitarnog inženjerstva, čijim<br />
se završetkom stječe naziv stručni prvostupnik sanitarnog inženjerstva.<br />
Opis poslova<br />
Sanitarni inženjer bavi se zaštitom stanovništva od negativnih utjecaja okoline, zaštitom okoliša od negativnih<br />
učinaka ljudskog djelovanja i poboljšanjem kvalitete života.<br />
Predmet analize sanitarnog inženjera je čovjekov okoliš i sve što se u njemu nalazi - voda, tlo, zrak, hrana,<br />
stambeni i radni prostor, sredstva za higijenu i predmeti za opću uporabu itd.<br />
Ako radi u laboratoriju, posao je sanitarnog inženjera da odlazi na teren gdje uzima uzorke vode, hrane, zraka<br />
itd. i nakon toga ih analizira u laboratoriju. Procjenjujući, primjerice, zdravstvenu ispravnost hrane promatra<br />
vanjska obilježja, kao što su izgled, boja i miris, te provodi analize i testove radi utvrđivanja prisutnosti mikroorganizama<br />
i teških metala.<br />
Prikupljanje i obrađivanje podataka o higijenskim uvjetima, bolestima, te sudjelovanje u provedbi raznih<br />
mjera za sprečavanje širenja zaraznih bolesti zadaci su sanitarnog inženjera zaposlenog u higijensko-epidemiološkoj<br />
službi. On se također bavi nadzorom i odgovoran je za kontrolu provođenja dezinfekcije, dezinsekcije<br />
i deratizacije. Sanitarni inženjer u industriji obavlja kontrolu i nadzor objekata izravno povezanih s<br />
proizvodnjom ili preradom namirnica i svih proizvoda za ljudsku upotrebu.<br />
Sanitarna inspekcija provodi nadzor nad proizvodnjom i prometom namirnica, higijenom radne okoline, primjenom<br />
odgovarajućih propisa u izgradnji raznih vrsta objekata i naselja itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sanitarni inženjeri moraju biti etični, savjesni i odgovorni u obavljanju svojih zadataka jer propusti mogu<br />
imati velike i dugoročne posljedice na zdravlje ljudi. Vrlo je važno da redovito dopunjuju znanje iz kemije,<br />
fizike i biologije, te sanitarnih propisa.<br />
Za savjesno obavljanje posla potreban im je dobar vid i opip, a i prepoznavanje boja. Kada izlaze na teren,<br />
ponekad moraju ići na teško dostupna mjesta, te bi trebali biti u dobroj kondiciji. Na terenu također pišu<br />
izvješća, pa moraju biti sigurni u svoju procjenu i lako se pismeno izražavati.<br />
Uvjeti rada<br />
Sanitarni inženjeri najveći dio posla obavljaju na terenu. Obilaze vodoopskrbne objekte, bolnice, trgovine,<br />
restorane i ostala mjesta na kojima treba obaviti sanitarni nadzor. Dok rade s onečišćenim uzorcima ili mjere<br />
buku, izloženi su štetnim utjecajima pa moraju primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere i pribor. Kada<br />
koriste otrove pri uništavanju insekata i gamadi, te sredstva za laboratorijske analize, moraju biti iznimno<br />
pažljivi. Osobe koje imaju oštećen vid i sluh, ne raspoznaju boje, imaju teža oštećenja lokomotornog sustava,<br />
sklonost alergijama, bolesti kože ili su emocionalno nestabilne, mogle bi imati poteškoća u obavljanju posla<br />
sanitarnog inženjera.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
293
S<br />
Popis zanimanja<br />
294<br />
Srodna zanimanja<br />
Sanitarni tehničar, laboratorijski inženjer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Sanitarni se inženjeri zapošljavaju u <strong>zavod</strong>ima za javno zdravstvo, u industriji, osobito prehrambenoj, komunalnim<br />
i javnim poduzećima, privatnim ustanovama, te sanitarnoj inspekciji (republičkoj, županijskoj, graničnoj<br />
i veterinarskoj).<br />
Sanitarni tehničar<br />
Kratak opis<br />
Sanitarni tehničari rade na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti i očuvanju zdrave okoline. Vode evidenciju<br />
o zaraznim bolestima i kliconošama, sudjeluju u terenskim ispitivanjima pri pojavi zaraznih bolesti i pri<br />
ispitivanju čimbenika životne i radne okoline čovjeka. Provode mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje sanitarnog tehničara potrebno je završiti četverogodišnji <strong>program</strong> pri srednjoj medicinskoj školi.<br />
Opis poslova<br />
Sanitarni tehničar radi na poslovima uzimanja i prijenosa uzoraka, kontrole hrane, vode, otpadnih tvari i<br />
predmeta iz opće upotrebe, uzoraka ljudskog sekreta i drugog materijala. Obavlja dezinfekciju, dezinsekciju<br />
i deratizaciju, te provodi analitičke postupke. Radi u timu tijekom poduzimanja higijensko-epidemioloških<br />
mjera koje obuhvaćaju zdravstveni nadzor osoba i objekata u proizvodnji, prometu i skladištenju namirnica,<br />
predmeta opće upotrebe, pitke vode i drugih tvari koje mogu utjecati na ljudsko zdravlje.<br />
Radi na zaštiti zdravlja stanovništva, samostalno ili kao član tima, te provodi edukaciju na području preventivnih<br />
djelatnosti zdravstvene skrbi. Prati i analizira uzročne veze štetnog djelovanja različitih čimbenika na<br />
čovjekov organizam i nastale zdravstvene posljedice, te načine i postupke poduzimanja učinkovitih preventivno-zdravstvenih<br />
mjera.<br />
Vodi i koordinira sanitarni rad u javnim <strong>zavod</strong>ima, poduzećima i ustanovama na području opskrbe pitkom<br />
vodom i hranom, upravljanja otpadom i opasnim tvarima, te sudjeluje u rješavanju higijensko-epidemioloških<br />
i ekoloških problema.<br />
Područje rada sanitarnog tehničara obuhvaća: očuvanje čovjekova okoliša, nadzor prehrane i zdravstvene<br />
ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe, sanitarno-inspekcijski nadzor, vođenje poduzeća i pojedinih<br />
organizacijskih jedinica za opskrbu pitkom vodom, upravljanje otpadom, preventivna zdravstvena djelatnost<br />
i vođenje upravno-inspekcijskih upravnih tijela, te obrazovni i istraživački rad.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sanitarni tehničar treba imati svestrano stručno-tehničko znanje s područja zdravstveno-ekoloških djelatnosti.<br />
Mora usvojiti znanje o štetnim tehnološkim utjecajima na čovjekov okoliš, a i suvremene ekološke<br />
spoznaje o uporabi epidemioloških metoda, te biti upoznat s pravilnom primjenom pesticida, toksičnih tvari<br />
i sredstava zaštite na radu.<br />
Treba biti obučen za samostalan i timski rad te biti sposoban da sam u kratkom roku donosi važne odluke. Mora<br />
odlučivati na temelju obavljenih mjerenja, laboratorijskih analiza uzoraka te individualne stručne prosudbe.<br />
Budući da se poslovi sanitarnog tehničara obavljaju u laboratoriju i na terenu (rad na otvorenom u posebnim<br />
uvjetima), mora biti psihofizički zdrava osoba, imati dobar vid i opip, te ne smije biti osjetljiv na kemijska sredstva.
Uvjeti rada<br />
Poslovi sanitarnog tehničara obavljaju se na terenu (rad na otvorenom u posebnim uvjetima) i u laboratoriju.<br />
Moguć je kontakt sa zaraznim i otrovnim tvarima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Laboratorijski tehničar, farmaceutski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Nakon završenog četverogodišnjeg školovanja i položenog završnog ispita sanitarni se tehničar može zaposliti<br />
u <strong>zavod</strong>ima za zaštitu zdravlja, a i u drugim zdravstvenim i nezdravstvenim ustanovama (npr. gradska<br />
sanitarna služba, poslovi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i slično) ili nastaviti školovanje na Višoj medicinskoj<br />
školi ili na odgovarajućem fakultetu.<br />
Savjetnik za odnose s javnošću<br />
Alternativni naziv: Glasnogovornik<br />
Kratak opis<br />
Savjetnik za odnose s javnošću – PR savjetnik (PR – Public Relation = odnosi s javnošću) zadužen je za komunikaciju<br />
organizacije i javnosti. Unutar organizacije koordinira sve komunikacijske aktivnosti i poslove<br />
vezane za odnose s javnošću.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Temeljno obrazovanje stečeno u školama i fakultetima samo je početak u profesionalnom razvoju svakog<br />
dobrog savjetnika za odnose s javnošću. U Hrvatskoj je svakim danom sve više natječaja za savjetnike za<br />
odnose s javnošću, u kojima se traže kandidati s visokom stručnom spremom.<br />
Prednost se najčešće daje kandidatima sa završenim Ekonomskim fakultetom i Fakultetom političkih znanosti.<br />
Kako se radi o mladoj i brzo rastućoj profesiji, potrebna je kontinuirana edukacija dodatnim oblicima<br />
obrazovanja i usavršavanja u području komunikacija, kao što su treninzi i seminari iz područja retorike i javnih<br />
nastupa.<br />
Opis poslova<br />
Savjetnici za odnose s javnošću glasnogovornici su organizacija, velikih poduzeća, političkih stranaka, vlada,<br />
državnih ustanova, festivala, sportskih natjecanja itd. Njihov je posao koordinacija svih komunikacijskih aktivnosti<br />
i poslova vezanih za odnose s javnošću, interno komuniciranje i oglašavanje, odnosno oblikovanje<br />
cjelokupnog ugleda organizacije. Njihove redovite aktivnosti obuhvaćaju ove poslove:<br />
- proučavanje stavova i potreba skupina koje su cilj djelovanja;<br />
- aktivnosti u području oglašavanja i promocije;<br />
- koordinacija komunikacijskih projekata i <strong>program</strong>a;<br />
- redovito pisanje i uređivanje sadržaja za brošure, godišnje izvještaje ili videomaterijal;<br />
- organizacija sponzorstva i donacija;<br />
- praćenje medija i analiza sadržaja;<br />
- redoviti rad s novinarima te<br />
- planiranje i upravljanje proračunom za komuniciranje.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
295
S<br />
Popis zanimanja<br />
296<br />
U nekim organizacijama postoji poseban odjel marketinga ili ured uprave koji koordinira sve komunikacijske<br />
aktivnosti. Pritom je važno odgovarajuće i pravovremeno prikazivanje novosti i aktivnosti jedne tvrtke ili organizacije<br />
u medijima, lokalnoj zajednici, financijskim institucijama te drugim centrima utjecaja na javnost,<br />
tj. kreiranje komunikacijskih strategija i taktika, te kontinuirana suradnja s PR agencijom.<br />
Posao savjetnika za odnose s javnošću može obuhvaćati i aktivnosti na pripremi strategije većih ili manjih<br />
političkih kampanja, zastupanje raznih interesnih skupina, a katkada i posredovanje u rješavanju sukoba.<br />
Savjetnici za odnose s javnošću surađuju sa svim sredstvima javnog priopćavanja, novinarima i predstavnicima<br />
medija, organiziraju tiskovne konferencije, pripremaju pisana priopćenja za objavu u medijima, priloge<br />
za radio i televiziju, kao i članke za časopise. Služe se i drugim sredstvima komuniciranja, kao što su pisani<br />
leci, plakati, slanje pisama na individualne adrese, organizacija tribina itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za posao savjetnika za odnose s javnošću potrebne su izvrsne prezentacijske i komunikacijske vještine, organizacijske<br />
sposobnosti i kreativnost.<br />
Posao zahtijeva fleksibilnost, sklonost timskom radu, a i spremnost za rad na dinamičnim i zahtjevnim poslovima.<br />
Poželjne osobine važne u planiranju i obavljanju ovog posla jesu emocionalna stabilnost, ustrajnost, strpljenje,<br />
otpornost na psihičke pritiske i stresove, te dobra tjelesna kondicija.<br />
Uvjeti rada<br />
Savjetnik za odnose s javnošću obično radi u timu, u radnom okruženju gdje je često bučno i dinamično.<br />
Radno vrijeme najčešće nije određeno i ovisi o situaciji, te vlastitoj poduzetnosti. Česta su putovanja u zemlji<br />
i inozemstvu, poslovni sastanci, večernji izlasci i susreti s partnerima. Prema potrebi radi i vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Novinar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Iako zastupljenost odnosa s javnošću u Hrvatskoj još nije ni približna zapadnim iskustvima, savjetnici za odnose<br />
s javnošću svakim su danom sve traženije zanimanje u poslovnom svijetu, u državnim ustanovama,<br />
javnom i neprofitnom sektoru. Pojedina poduzeća i ustanove već imaju posebne odjele za koordinaciju svih<br />
komunikacijskih aktivnosti (odjel ili služba za odnose s javnošću), dok u manjim poduzećima često uprava za<br />
taj posao odredi nekog među svojim zaposlenicima, najčešće uz dodatno obrazovanje.<br />
Savjetnik za profesionalno usmjeravanje<br />
Kratak opis<br />
Savjetnik za profesionalno usmjeravanje pomaže klijentima pri odabiru zanimanja, savjetuje ih i surađuje<br />
s njima pri izradi plana ostvarivanja <strong>profesionalnog</strong> cilja, te daje informacije o mogućnostima školovanja i<br />
zapošljavanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo je zanimanje potrebno fakultetsko obrazovanje društvenog smjera u znanostima, kao što su: psihologija,<br />
pedagogija, sociologija, socijalna pedagogija, socijalni rad, komunikologija i dr.<br />
Opis poslova<br />
Savjetnik za profesionalno usmjeravanje pomaže učenicima pri odabiru prvog zanimanja i odraslim osobama<br />
koje žele promijeniti zanimanje ili steći dodatna znanja i vještine, te ih savjetuje pri promjeni ili razvoju<br />
karijere. Kako bi što bolje mogao usmjeriti osobu, važno je prije savjetovanja prikupiti podatke o stanju na
tržištu rada, profesionalnim namjerama osobe, njezinim sposobnostima, interesima, znanju, iskustvu i vještinama.<br />
Savjetnik za profesionalno usmjeravanje mora raspolagati i informacijama o strukovnom obrazovanju<br />
i drugim mogućnostima stjecanja znanja i dobivanja zaposlenja.<br />
U procesu savjetovanja usmjerava i potiče pojedince na vlastite aktivnosti i korištenje vlastitih prednosti<br />
pri planiranju <strong>profesionalnog</strong> puta. Često surađuje s obrazovnim ustanovama, ustanovama za obrazovanje<br />
odraslih, zdravstvenom i socijalnom službom i drugima.<br />
U obavljanju posla savjetnik za profesionalno usmjeravanje često se koristi različitim tehnikama i metodama<br />
rada. Najčešće od njih su: intervju, psihologijska testiranja, anketiranja, razna predavanja u školama namijenjena<br />
učenicima, roditeljima i nastavnicima. U svom radu često priprema stručna mišljenja, izvješća, preporuke<br />
i drugu dokumentaciju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da bi uspješno i kvalitetno obavljao svoj posao, savjetnik za profesionalno usmjeravanje mora imati znanja<br />
o profesionalnom usmjeravanju (metodama, tehnikama), upravljanju ljudskim potencijalima, tržištu rada i<br />
obrazovnim mogućnostima. Važno je i poznavanje zakonodavstva iz područja rada i školstva, pedagoškoandragoška<br />
znanja i znanja metodike i didaktike. Savjetnik mora biti vješt u verbalnoj komunikaciji, biti empatičan<br />
i imati vještinu vođenja klijenata radi djelotvornog upravljanja profesionalnom karijerom. Potrebno<br />
je poznavati rad na računalu i koristiti se barem jednim svjetskim jezikom.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao obično obavlja u uredu i često koristi računalo i internet. Radi na terenu, u školama, poduzećima i<br />
drugdje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Psiholog, pedagog, sociolog, socijalni radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Savjetnici za profesionalno usmjeravanje zapošljavaju se u uredima Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje, u<br />
agencijama za posredovanje te u poduzećima, tj. odjelima za upravljanje ljudskim potencijalima.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije o ovom zanimanju možete dobiti u Središnjoj službi Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje,<br />
a i u područnim službama i ispostavama.<br />
Scenarist<br />
Kratak opis<br />
Scenarist piše scenarije za filmove, kazališne predstave i emisije na radiju i televiziji. Može stvoriti vlastito<br />
djelo ili prilagoditi neko postojeće.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Scenarist ne mora nužno imati diplomu, jer se njegov rad procjenjuje isključivo na temelju njegova pisanja. U<br />
ovom zanimanju vrlo se često zapošljavaju osobe koje su završile neki od fakulteta društveno-humanističkog<br />
usmjerenja ili studij dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti.<br />
Opis poslova<br />
Scenarist je osoba koja piše scenarij za film, kazališnu predstavu i emisiju na radijsku ili televiziji. Scenarij<br />
može biti izvorno djelo scenarista ili obrada postojećeg romana, filma, kratke priče, članka iz časopisa, pa<br />
čak i kompjutorske igre. Većina scenarista piše scenarije prema narudžbi. Scenarij prolazi mnoge revizije i<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
297
S<br />
Popis zanimanja<br />
298<br />
prilagodbe prije nego ga prihvate redatelj i producent. Rad scenarista je kostur oko kojega se gradi produkcija.<br />
Tijekom produkcije scenarij se stalno mijenja zbog dogovora s glumcima, usklađivanja s proračunom,<br />
zahtjevima redatelja i dr. Scenarist treba biti spreman stalno prerađivati vlastiti uradak.<br />
Da bi napisao kvalitetan i uvjerljiv scenarij, scenarist mora proučiti povijesne činjenice o razdoblju o kojem<br />
piše i analizirati građu.<br />
Zahtjevi posla će ovisiti o tome za koji medij piše scenarij (radio, televiziju, kazalište ili film).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Scenarist mora dobro poznavati strukturu i gramatiku jezika na kojem piše. Treba biti vješt u adaptaciji teksta,<br />
pisanju dijaloga i stvaranju dramskih likova. Scenarist mora imati znanja iz povijesti, hrvatske i svjetske dramske<br />
književnosti, književne teorije, filozofije, glazbe, te povijesti umjetnosti. Treba znati analizirati dramski<br />
tekst i tekst izvedbe.<br />
Scenarist treba biti upoznat s poslom glumca jer je glumac izvođač njegova djela. Također mora poznavati<br />
područje rada producenta i redatelja. Za pisanje scenarija nužna je visoka razina kreativnosti i imaginacije.<br />
Uvjeti rada<br />
Scenarist uglavnom radi samostalno dok piše scenarij. Kasnije prilagodbe radi u suradnji s ostalim osobama<br />
koje sudjeluju u izradi filma ili predstave. Tada se posao često odvija u studiju ili na terenu. Kako scenaristi<br />
nisu stalno zaposleni, gotovo uvijek se moraju baviti i drugim poslovima, jer im posao scenarista najčešće ne<br />
može osigurati egzistenciju.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pisac, dramaturg<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Scenaristi nisu stalno zaposleni na takvom radnom mjestu, već pišu scenarije po narudžbi ili pomoću agenta<br />
nude zainteresiranima svoja djela.<br />
Skladištar<br />
Kratak opis<br />
Skladištar obavlja poslove preuzimanja robe u skladište, njezinog skladištenja i izdavanja iz skladišta, te vodi<br />
evidenciju robe.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog posla potrebno je završiti srednju strukovnu školu za prodavača i zatim usavršavanje za<br />
skladištara koje traje od 8 do 10 tjedana, a najčešće se održava u trgovačkim školama.<br />
Opis poslova<br />
Skladištar organizira i obavlja posao u skladištu. Njegov posao obuhvaća preuzimanje, smještanje i čuvanje robe,<br />
pakiranje i pripremu za prodaju, te komisioniranje i otpremu. Pri skladištenju robu mora sortirati i kompletirati, te<br />
osigurati način njezine dopreme i otpreme. Zadužen je za ispravno čuvanje robe i sprečavanje robnih gubitaka.<br />
Najčešće pomoću računala vodi kompletnu evidenciju o poslovanju skladišta, te sudjeluje u popisu inventure.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za posao skladištara važna je dobra organiziranost i pamćenje. Prijeko je potrebna i dobra tjelesna kondicija,<br />
te fizička snaga jer pri radu često prenosi teži teret. Spretnost i okretnost poželjne su osobine koje olakšavaju<br />
obavljanje posla. Kako sve više skladišta pri vođenju evidencije koristi računalo, skladištar mora poznavati<br />
osnove rada na računalu.
Uvjeti rada<br />
Obično radi u zatvorenim prostorima, ali može raditi i vani, ovisno o prirodi posla i o vrsti robe. Tada radi na<br />
otvorenom u svim vremenskim uvjetima. Pri radu je često izložen propuhu. U nekim skladištima, npr. za čuvanje<br />
prehrambenih artikala, temperature mogu biti vrlo niske, što otežava radne uvjete.<br />
Posao se najčešće obavlja u jednoj ili dvije smjene, a radno vrijeme ovisi o radnom procesu i vrsti skladištene robe.<br />
Poteškoće u obavljanju posla skladištara mogle bi imati osobe s oštećenjima lokomotornog sustava, te većim<br />
oštećenjima vida i sluha.<br />
Srodna zanimanja<br />
Rekviziter, ekonom<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Skladištar se može zaposliti u različitim skladištima proizvodnih i trgovačkih poduzeća, na željeznici, zračnoj<br />
luci, bolnici i dr.<br />
Slastičar<br />
Kratak opis<br />
Slastičar samostalno obavlja razne poslove, od naručivanja i pripreme sirovina i materijala za različite slastice,<br />
peciva i sladolede, do izrade konačnog proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se u školama za ugostiteljstvo i turizam.<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer slastičar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Slastičar izrađuje kolače, kreme, sladoled i ostale slastice. Glavne sirovine s kojima radi su mlijeko i mliječni<br />
proizvodi, šećer, kakao, brašno, jaja, različite vrste voća i začina. Ovisno o vrsti slastice koju priprema, slastičar<br />
prema potrebi namirnice s kojima radi opere, oguli, samelje, nareže, izriba, usitni i sl. Sve to može obaviti<br />
ručno ili električnim strojevima ili napravama. Pri izradi tijesta za kolače i biskvita slastičar priprema kalupe,<br />
oblikuje tijesto, stavlja ga u kalupe ili limove, te nadzire njegovo pečenje. Pripremljene biskvite i tijesta za<br />
kolače premazuje ili puni kremom koju također sam priprema. Kolače ukrašava glazurom, voćem, šećerom u<br />
prahu, jestivim ukrasima, te ih reže na prikladnu veličinu i oblik.<br />
Posao slastičara je i kuhanje voćnih želea, marmelada, džemova i pudinga, a i priprema različitih vrsta sladoleda<br />
i marcipana. Slastičar pripremljene slastice slaže na pladnjeve i odnosi u prodajni prostor slastičarnice ili<br />
ih pakira u kutije za transport do trgovina i restorana.<br />
U svom radu slastičar se služi raznim kuharskim i slastičarskim priborom, alatima i strojevima koje održava,<br />
čisti i podmazuje te provjerava njihovu funkcionalnost.<br />
Većinom radi prema radnim nalozima, a od njega se očekuje da svoj posao obavi u skladu sa zahtjevima<br />
kvalitete, sigurno i savjesno, te da radi sukladno higijenskim propisima.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
299
S<br />
Popis zanimanja<br />
300<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja slastičar stječe teorijska i praktična znanja, od osnova prehrane i mikrobiologije, osnova<br />
slastičarstva i pekarstva, konditorstva i kuharstva, do tehnoloških postupaka pri izradi slastičarskih i konditorskih<br />
proizvoda.<br />
Upoznaje rad i načine upravljanja strojevima i uređajima te priborom za izradu slastičarskih i konditorskih<br />
proizvoda. Uči osnove sigurnosti na radu, protupožarne zaštite i zaštite okoliša. Raspolaže osnovnim znanjima<br />
o radnim postupcima pri izradi slastičarskih i konditorskih proizvoda. Poznaje higijensko-sanitarne<br />
propise, osnove prodaje proizvoda i ekonomike poslovanja.<br />
Slastičar mora imati dobru usklađenost osjeta i pokreta, spretne ruke i prste, te razvijen smisao za oblikovanje.<br />
Vrlo je važno da ima sposobnost razlikovanja boja i normalno razvijene osjete opipa, okusa i mirisa, jer<br />
mu oni omogućuju provjeru kakvoće proizvoda. Ne smije biti alergičan na materijal s kojim radi (brašno, jaja,<br />
aditive i slično). U radu treba biti sposoban pamtiti podatke i brzo samostalno odlučivati.<br />
Mora održavati osobnu higijenu, higijenu prostora i sredstava koje upotrebljava, a i poznavati i uvažavati<br />
sanitarne propise. Budući da se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda, često se treba podvrgavati liječničkim<br />
pregledima, posebno zbog mogućih zaraznih bolesti.<br />
Uvjeti rada<br />
Slastičar obavlja svoj posao većinom u stojećem položaju, u zatvorenim prostorijama. Pri radu je često izložen<br />
povišenim temperaturama, pari i vlazi, različitim mirisima, te buci strojeva i uređaja. Da bi mogao uspješno<br />
obavljati posao u navedenim uvjetima, mora biti primjereno tjelesno razvijen i u stanju podnositi opterećenja<br />
zbog vlage, promjene temperature, umjetne rasvjete i sl.<br />
Rad se odvija u dvije, a u nekim industrijskim pogonima i u tri smjene. Radne su prostorije čiste, prostrane,<br />
povišene temperature, osvijetljene prirodnom ili umjetnom rasvjetom, ispunjene mirisima raznih namirnica<br />
i bukom električnih strojeva. Tijekom rada slastičari nose bijelu radnu odjeću i kapu kako bi se zadovoljili<br />
strogi higijensko-sanitarni uvjeti industrijske i obrtničke proizvodnje.<br />
Posao slastičara ne mogu obavljati osobe s kroničnim bolestima pluća, srčanim bolestima, alergijama i kožnim<br />
bolestima, bolestima koštano–mišićnog sustava, poremećajima osjeta mirisa, okusa, težim poremećajima<br />
vida, te nemogućnošću prepoznavanja boja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kuhar, pekar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Slastičari se mogu zaposliti u tvornicama koje se bave proizvodnjom sladoleda i konditorskih proizvoda,<br />
u slastičarnicama i kuhinjama ugostiteljskih objekata. Iskusni slastičari, koji uz to imaju položen majstorski<br />
ispit, traženi su i najčešće dobro plaćeni.<br />
Smetlar – djelatnik u javnoj čistoći<br />
Kratak opis<br />
Smetlar–pometač skuplja smeće s ceste i ostalih javnih površina, a pritom se služi ručnim alatima, kao što su<br />
metle, četke, grablje i drugo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje smetlara potrebna je završena osnovna škola, a znanja i vještine stječu se višemjesečnim internim<br />
osposobljavanjem u poduzeću.
Opis poslova<br />
Smetlari rade sami ili u paru. Radni dan počinje u službenoj bazi gdje se presvlače u radna odijela, od nadređenih<br />
dobivaju radne naloge, a nakon obavljenog posla vraćaju se, čiste i pospremaju korištene alate i vozila.<br />
Smetlar-pometač uklanja smeće i otpatke s ulica i ostalih javnih površina, prazni koševe za smeće te koristi<br />
metle ili grablje za čišćenje onečišćenih površina.<br />
Može koristiti i strojeve za čišćenje pločnika i kanala uz cestu. U parkovima i na ostalim zelenim površinama<br />
grablja lišće i druge prirodne otpatke te koristi zašiljeni štap za skupljanje papira.<br />
Otpatke, spremljene u vreće ili kutije, odvozi smetlarskim vozilom na otpad. Povremeno mora priskočiti u<br />
pomoć i drugim čistačima koji brinu o ostalim javnim prostorima, te pomoći pri pranju umivaonika, čišćenju<br />
zahodskih školjki, pranju poda i dr.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Posao smetlara je fizički prilično zahtjevan, jer radi u svim vremenskim uvjetima (hladnoća, vjetar, snijeg, kiša,<br />
vrućina itd.) te mora dizati teže terete i saginjati se. Zbog toga treba biti dobrog zdravlja. Mora imati osnovno<br />
tehničko znanje za upravljanje jednostavnim strojevima, kao što su preše i strojevi za čišćenje pločnika.<br />
Uvjeti rada<br />
Smetlar radi na otvorenom pa mora biti spreman za rad u svim vremenskim uvjetima. Većinu dana radi bez<br />
nadzora i sam. Obično obavlja rutinski posao, pri kojem se može prilično uprljati i osjetiti intenzivne neugodne<br />
mirise. Smetlari rade osam sati dnevno, a njihovo radno vrijeme obično počinje u ranim jutarnjim satima.<br />
Mogu raditi i u smjenama, čak i noću, praznikom, povremeno i vikendom.<br />
Prekovremeni rad i rad vikendom obično se dodatno plaća.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su bolesti koštano–mišićnog sustava, neke alergije i loše opće<br />
psihofizičko stanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Čistač zatvorenih prostora<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Smetlari se zapošljavaju u javnim komunalnim poduzećima.<br />
Snimatelj<br />
Alternativni naziv: Kamerman<br />
Kratak opis<br />
Pomoću elektronske kamere snimatelj oblikuje televizijske ili filmske slike. Snima filmove, televizijske serije,<br />
sportska događanja i druge manifestacije, različite kontakt-emisije, reklame i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Snimatelji se školuju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Nakon završetka studija stječu zvanje<br />
akademskog ili diplomiranog snimatelja. Studij na akademiji može upisati osoba sa završenom gimnazijom,<br />
srednjom umjetničkom školom ili nekom drugom četverogodišnjom srednjom školom. Prijamnim ispitom<br />
utvrđuje se je li kandidat nadaren te ima li psihofizičkih sposobnosti i znanja potrebnih za navedeni studij.<br />
Stoga se izbor kandidata za studij temelji na pokazanim sklonostima i specifičnim sposobnostima potrebnim<br />
za ovaj studij, a i na znanju i vještinama stečenim u prethodnom obrazovanju.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
301
S<br />
Popis zanimanja<br />
302<br />
Opis poslova<br />
Poslovi snimatelja su mnogobrojni i raznovrsni, a njihova složenost ovisi o vrsti materijala koji se snima. Tijekom<br />
obavljanja ovih poslova, snimatelji neposredno surađuju s redateljima, montažerima, scenografima,<br />
snimateljima tona, te glumcima, voditeljima i ostalim važnim osobama.<br />
Najsloženiji snimateljski posao je snimanje filma. Na temelju scenarija filma, snimatelji moraju osmisliti i razraditi<br />
cijeli plan snimanja te predložiti tip i način snimanja koji dogovaraju s redateljem. Nakon dogovora,<br />
snimatelji određuju scensku tehniku, intenzitet i vrstu rasvjete, sa stručnjacima iz laboratorija dogovaraju<br />
tehničke uvjete razvijanja filma, koordiniraju rad cijelog snimateljskog tima, posebno majstora rasvjete i tehničara<br />
za specijalne efekte. Nakon završetka snimanja nadziru rad stručnjaka u laboratorijima za razvijanje<br />
filma i rad montažera, pregledavaju slikovni zapis i obavljaju promjene te daju prijedloge za dodatne specijalne<br />
efekte i špicu filma.<br />
Vrlo je zahtjevno i snimanje izvan studija, a i snimanje izravnih televizijskih prijenosa gdje je vrlo značajna<br />
komunikacija i koordinacija redatelja i cijelog snimateljskog tima. Najmanje složeno je snimanje različitih<br />
studijskih emisija jer su studiji opremljeni svom potrebnom opremom pa je potrebno odabrati vrstu svjetla,<br />
pravilno postaviti kamere i imati po jednog snimatelja za svakom kamerom koji će, prema redateljevoj odluci,<br />
uključivati svoju kameru.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stručnih znanja koja stječu tijekom studija, snimatelji moraju biti vrlo kreativni, strpljivi, precizni, organizirani<br />
i skloni radu u timu. Također, trebaju imati dobar vid, sposobnost razlikovanja boja i prostorne<br />
udaljenosti, dobar sluh i motoričke sposobnosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Snimatelji rade u različitim radnim uvjetima, ovisno o specifičnim situacijama snimanja koje su uvjetovane<br />
vrstom materijala. Poslovi snimatelja nisu fizički naporni, ali zahtijevaju izdržljivost jer snimanja mogu potrajati<br />
danima, a često se obavljaju i u noćnim uvjetima. Ponekad su snimatelji izloženi opasnostima, primjerice<br />
pri snimanju na nepreglednim i opasnim terenima.<br />
Posao snimatelja ne mogu obavljati osobe slabijeg zdravstvenog stanja uzrokovanog različitim kroničnim<br />
bolestima koje zahtijevaju stalan liječnički nadzor, zatim emocionalno nestabilne osobe, osobe s poteškoćama<br />
koštano–mišićnog sustava, te problemima vida i sluha.<br />
Srodna zanimanja<br />
Snimatelj tona, redatelj, montažer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Snimatelji se uglavnom zapošljavaju u radiotelevizijskim centrima.<br />
Sobarica<br />
Kratak opis<br />
Sobarice u hotelima pospremaju krevete, čiste sobe i opskrbljuju ih sapunima, ručnicima, pićem i drugim<br />
potrepštinama. Gostima poslužuju čaj, raspoređuju poštu i sl.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog zanimanja nije predviđeno posebno obrazovanje. Potrebna znanja najčešće se stječu<br />
tijekom nekoliko mjeseci učenja na radu. Povremeno se organiziraju jednogodišnji obrazovni <strong>program</strong>i u<br />
ugostiteljsko-turističkim školama.
Opis poslova<br />
Sobarica čisti i posprema hotelske sobe i ostale prostorije hotela, te ih priprema za boravak gostiju. Nadzire ju<br />
nadstojnik od kojega sobarica svakodnevno dobiva popis soba i prostorija koje treba pospremiti.<br />
U sobama mijenja posteljinu, čisti podove usisavačem ili metlom, pere podove, briše prašinu, odnosi prljave<br />
čaše, prazni koševe za smeće i pepeljare itd. Svakodnevno čisti kupaonice hotelskih soba, te ih opskrbljuje<br />
čistim ručnicima, sapunima i drugim higijenskim potrepštinama.<br />
Sobarica čisti i hodnike i ostale javne prostore, npr. hotelske ulaze. Povremeno mora poslužiti piće i grickalice,<br />
te pokupiti prljavo suđe i oprati ga.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sobarica mora biti tjelesno izdržljiva, jer posao zahtijeva puno saginjanja i fizičkog napora. Vrlo je važno da<br />
je ona pouzdana i uredna osoba.<br />
Uvjeti rada<br />
Sobarice rade u različitim ugostiteljskim objektima, kao što su hoteli, moteli, hosteli, pansioni i sl. Premda<br />
one najčešće rade pet dana u tjednu, posao se često može obavljati i u smjenama, vikendom i praznicima.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe alergične na prašinu ili sredstva za čišćenje, osobe s oštećenjima koštano–mišićnog<br />
sustava i težim kroničnim bolestima, posebno smetnjama dišnog sustava i kožnim bolestima,<br />
te osobe s težim oštećenjima vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kuhinjski pomoćnik, čistačica<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Sobarice se zapošljavaju u hotelima, hostelima, motelima i drugim ugostiteljskim objektima. Najveća potražnja<br />
za osobama ovog zanimanja je tijekom turističke sezone.<br />
Ostale informacije<br />
Za dodatne informacije o ovom zanimanju raspitajte se u ugostiteljsko-turističkim školama i u područnim<br />
uredima Hrvatskoga <strong>zavod</strong>a za zapošljavanje.<br />
Soboslikar-ličilac<br />
Kratak opis<br />
Soboslikar-ličilac boja vanjske i unutarnje površine zgrada, oslikava i ukrašava trijemove, hodnike i stubišta,<br />
te liči drvene, metalne ili kamene dijelove građevina.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer soboslikar-ličilac potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
303
S<br />
Popis zanimanja<br />
304<br />
Opis poslova<br />
Soboslikari struganjem, čišćenjem i izravnavanjem pripremaju zidove za bojenje, na čiju površinu zatim nanose<br />
različite vrste boja (kistovima, valjcima ili posebnim prskalicama). Drvene, metalne ili kamene dijelove<br />
građevina pripremaju za rad tako da ih bruse, stružu, spaljuju stari sloj boje te čiste i izravnavaju. Zatim poslojavaju<br />
i završno boje mineralne, drvene i metalne podloge.<br />
Kako bi pravilno organizirali i obavljali posao, soboslikari-ličioci prije početka radova izračunavaju količinu<br />
potrebnog materijala, računajući površine koje je potrebno obrađivati.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Soboslikar-ličilac treba usvojiti znanja o vrstama podloga i materijala pomoću kojih će izvoditi radove, te steći<br />
vještinu izbora i korištenja alata, strojeva i radnih sprava potrebnih za siguran rad. Treba se etički i uljuđeno<br />
ponašati u komunikaciji s naručiteljima te naučiti raditi samostalno i u skupini, zatim biti ustrajan i korektan.<br />
Potrebno je stalno se informirati o novom materijalu i alatima. Zanimanje zahtijeva opću tjelesnu spretnost<br />
i pokretljivost. Potrebne su mirne i precizne ruke, zdrave noge, dobar vid, uz vrlo dobro razlikovanje boja.<br />
Poželjan je smisao za estetiku.<br />
Uvjeti rada<br />
Ličilac radi u zatvorenim prostorima, gdje može biti propuha. Često ne može izbjeći prljavštinu, neugodne<br />
mirise, pa i utjecaje štetne za zdravlje. Na terenu radi u neugodnim i opasnim položajima, te na visinama.<br />
Posao obavlja pretežito stojeći i mora se često saginjati. Radi na ljestvama i na radnim platformama. Posao se<br />
može obavljati u jednoj ili dvije smjene.<br />
Osobe koje imaju strah od visine, koje nemaju sposobnost prepoznavanja boja, sklone su alergijama te imaju<br />
loše opće tjelesno zdravlje, ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pismoslikar, fasader, gipsar, ličilac-lakirer<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavaju se u poduzećima koja se bave završnim radovima u graditeljstvu. Nakon završenog obrazovanja<br />
učenicima je omogućeno napredovanje u struci polaganjem majstorskog ispita, te osamostaljivanjem u<br />
privatnom obrtu.<br />
Socijalni pedagog<br />
Kratak opis<br />
Socijalni pedagog je stručnjak koji se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnosticiranjem, ranim intervencijama<br />
i tretmanom, procesuiranjem i staranjem o djeci, mladim i odraslim osobama s rizikom poremećaja ili s<br />
poremećajima u ponašanju, te njihovim socijalnim okruženjem.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Socijalni pedagog obrazovanje stječe na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon<br />
trogodišnjeg preddiplomskog studija socijalne pedagogije stječe naziv prvostupnika socijalne pedagogije,<br />
a završetkom dvogodišnjeg diplomskog studija stječe titulu magistra socijalne pedagogije.<br />
Opis poslova<br />
Socijalni pedagog je stručnjak koji se bavi prevencijom, detekcijom, dijagnosticiranjem, ranim intervencijama<br />
i tretmanom, procesuiranjem i staranjem o djeci, mladim i odraslim osobama s rizikom poremećaja ili s<br />
poremećajima u ponašanju, te njihovim socijalnim okruženjem.
Bavi se planiranjem i provedbom stručnog rada (individualnog i skupnog), odgojno-savjetodavnog i izvaninstitucionalnog<br />
rada, te rada usmjerenog na životni prostor pojedinca. Kod korisnika razvija različite vještine,<br />
npr. empatičnost, odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj, samopromatranje, interpersonalne komunikacije.<br />
Surađuje s obitelji korisnika, s ostalim osobama u njegovu okruženju, s interdisciplinarnim timovima<br />
itd. Priprema, vodi i evaluira sociopedagoške projekte i obavlja analitičko-istraživački rad za potrebe prakse.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Socijalni pedagog treba imati stručna znanja i vještine iz područja socijalne pedagogije, razvojne psihologije,<br />
komunikologije, sociologije, penologije, kriminologije i medicine. Studenti se osposobljavaju za rad na<br />
prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju, tretmanu, procesiranju i naknadnoj skrbi za osobe s poremećajima u<br />
ponašanju. Budući da socijalni pedagog snažno utječe na osobni razvoj djeteta, mora biti emocionalno zrela<br />
osoba, imati razvijene socijalne i komunikacijske vještine, te pozitivnu orijentaciju. U svom se radu često<br />
susreće s djecom koja imaju određene poteškoće u odrastanju. Stoga je potrebno imati visok stupanj empatičnosti,<br />
te sposobnosti prepoznavanja djetetovih potreba.<br />
Uvjeti rada<br />
Radni prostor socijalnog pedagoga najčešće je učionica, uredska soba, kabinet, ali i druge prostorije ovisno o<br />
mjestu zaposlenja. Radi uglavnom u prijepodnevnim satima, a neke aktivnosti, kao što su roditeljski sastanci,<br />
razgovori s roditeljima, stručna predavanja i seminari, obavlja poslijepodne ili uvečer. Socijalni pedagog dio<br />
radnog vremena provodi u neposrednom radu s učenicima i roditeljima, dio u suradnji s učiteljima, stručnim<br />
suradnicima i ravnateljem te s vanjskim službama, a dio koristi i za stručno usavršavanje. Često radi kao član<br />
stručnog tima na poslovima procjenjivanja, dijagnosticiranja, planiranja, <strong>program</strong>iranja i slično.<br />
Srodna zanimanja<br />
Rehabilitator, pedagog, socijalni radnik, psiholog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Socijalni se pedagozi zapošljavaju u savjetovalištima, vrtićima, osnovnim i srednjim školama, dječjim i učeničkim<br />
domovima, institucijama socijalne skrbi, odgojnim domovima za djecu i mlade, socijalnim ustanovama,<br />
institucijama za mentalno zdravlje, korekcijskim ustanovama, državnom odvjetništvu, sudovima, kaznenopopravnim<br />
ustanovama, zatvorima, policijskim postajama, psihijatrijskim klinikama i istraživačkim centrima.<br />
Sudjeluju u izvannastavnim i izvanobiteljskim aktivnostima u djelatnostima lokalnih zajednica, nevladinih<br />
organizacija, stručnih i humanitarnih organizacija i slično.<br />
Socijalni radnik<br />
Kratak opis<br />
Socijalni radnici rade s ljudima koji se u svakodnevnom životu suočavaju s najrazličitijim socijalnim poteškoćama<br />
zbog obiteljskih problema, siromaštva, nezaposlenosti, kriminala i drugog. Nastoje izravnim savjetovanjem<br />
i informiranjem pomoći u prepoznavanju problema i traženju rješenja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje socijalnog radnika potrebno je završiti studij socijalnog rada koji se sastoji od četverogodišnjeg<br />
preddiplomskog i jednogodišnjeg diplomskog studija. Na diplomskom studiju postoje dva smjera: socijalni<br />
rad i socijalna politika.<br />
Opis poslova<br />
Posao je socijalnog radnika da pomaže osobama i obiteljima s osobnim i obiteljskim socijalnim problemima.<br />
Problemi mogu biti nezaposlenost, financijske poteškoće, problemi koji nastaju zbog starosti, bolesti,<br />
invalidnosti, neželjene trudnoće, asocijalnog ponašanja, alkoholizma ili ovisnosti o drogama. Pomažu i pri<br />
nepovoljnim okolnostima, kao što su teški sukobi u obitelji, zlostavljanje djece ili bračnog partnera.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
305
S<br />
Popis zanimanja<br />
306<br />
Socijalni radnici analiziraju situaciju korisnika i zajedno s korisnicima planiraju moguće pristupe u rješavanju<br />
problema. Prikupljaju podatke i sami ili u timu stručnjaka izrađuju redovita izvješća o pojedinim slučajevima<br />
za potrebe sudova i drugih pravnih postupaka.<br />
Savjetuju maloljetnike koji imaju poteškoće u socijalnoj prilagodbi ili ozbiljne teškoće u školi. Savjetuju roditelje,<br />
surađuju s nastavnicima i stručnim suradnicima u školama da bi bolje prepoznali uzroke problema i<br />
izradili zajednički plan obrade. Otkrivaju djecu bez primjerene roditeljske skrbi i poduzimaju mjere za njihovo<br />
zbrinjavanje. Angažiraju se na traženju posvojitelja ili hraniteljske obitelji, te organiziraju smještaj u dječji<br />
dom za djecu bez roditelja, napuštenu ili zanemarivanu djecu. Dogovaraju pomoć i brigu u kući za osobe s<br />
invalidnošću te organiziraju i pomoć starijim osobama. Pomažu pri rješavanju problema koje imaju samohrani<br />
roditelji. Pomažu skrbniku ili savjetuju osobe koje nisu sposobne same voditi računa o svojim interesima,<br />
pa su zbog toga stavljene pod skrbništvo.<br />
Daju mišljenja u sudskim postupcima za maloljetne prijestupnike pri određivanju uvjetnog otpusta iz kazneno-popravnih<br />
ustanova, provode odgojne sankcije određene maloljetnicima i izvještavaju ovlaštenog<br />
suca o rezultatima tih mjera. Izrađuju i tzv. socijalne anamneze za potrebe suda ili državnog odvjetništva u<br />
kaznenim postupcima radi određivanja primjerene sankcije (odgojne mjere). Nadziru uvjetni otpust odraslih<br />
osuđenih osoba. Sudjeluju u zakonskim postupcima mirenja bračnih drugova prije razvoda braka, u stvaranju<br />
i donošenju mišljenja za sud o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj jednom od roditelja ili drugoj<br />
osobi, te pri određivanju kontakta djeteta s roditeljem kojem dijete nije povjereno na čuvanje i odgoj. Često<br />
u tim postupcima neposredno surađuju s pravnikom i psihologom.<br />
Rade u službama za zaštitu mentalnog zdravlja ili drugim zdravstvenim ustanovama koje vode brigu o tome<br />
da se osobama s emocionalnim i mentalnim problemima, osobama što se liječe od drugih teških i kroničnih<br />
bolesti osiguraju razne usluge, socijalna rehabilitacija, osposobljavanje za funkcioniranje u svakodnevnom<br />
životu ili interveniraju u kriznim situacijama. Ako su zaposleni u industriji ili službama za zapošljavanje, pomažu<br />
i osiguravaju savjetovanje radnicima u rješavanju osobnih i obiteljskih problema koji bi mogli utjecati<br />
na kvalitetu njihova rada. U nekim ustanovama zajedno s drugim stručnjacima sudjeluju u analiziranju, planiranju<br />
i procjeni mjera socijalne politike i zaštite.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Socijalni radnici moraju imati pozitivan odnos prema ljudima, emocionalnu stabilnost, biti osjetljivi za probleme<br />
drugih i imati motivaciju da im pomognu, a da se pritom sami ne osjete pogođenima. Trebali bi biti tolerantni<br />
bez obzira na razlike u dobi, obrazovanju i kulturnom okruženju iz kojeg osoba dolazi, a osobito zbog socijalno<br />
nepovoljne situacije u kojoj se netko može zateći. Poželjno je da socijalni radnik ima dobre organizacijske sposobnosti,<br />
jer će morati organizirati razne usluge za svoje korisnike i pri tome surađivati s različitim institucijama.<br />
Važan je osjećaj za realnost i sposobnost brze prilagodbe na promijenjene uvjete i novonastale situacije.<br />
Moraju biti upoznati s osnovama psihologije, pedagogije, sociologije, obiteljskog prava, kriminaliteta i kaznenog<br />
prava, upravnog postupka te poznavati uređenje školstva, zdravstva, pravosuđa, zapošljavanja i gospodarstva.<br />
Zbog prirode posla moraju imati želju za stalnim stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao socijalnih radnika većinom se obavlja u uredu. Učestao je i rad na terenu, obilazak korisnika u njihovim<br />
domovima, praćenje i rad u drugim organizacijama i sl. Povećan opseg posla je u vrijeme uredovnih sati. Za<br />
neke poslove potreban je i rad u poslijepodnevnoj smjeni ili dežurstvo. U ovom su poslu moguće i neugodnosti<br />
jer se radi s frustriranim osobama koje su u nevolji, pa u ogorčenju mogu postati nasilne.<br />
Srodna zanimanja<br />
Socijalni pedagog, psiholog, psihijatar, rehabilitator, svećenik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Najviše socijalnih radnika zaposleno je u centrima za socijalnu skrb. Rade i u ustanovama socijalne skrbi (domovi<br />
za djecu, domovi za odgoj djece i mladeži, domovi umirovljenika, domovi za odrasle psihički bolesne<br />
osobe, a i razne ustanove za osobe s posebnim potrebama). Često rade u savjetodavnim službama u pravosuđu<br />
i kazneno-popravnim i odgojnim ustanovama. Mogu se zaposliti u ustanovama zaštite mentalnog<br />
zdravlja i psihijatrijskim odjelima ili u drugim zdravstvenim ustanovama kao što su bolnice i domovi zdravlja.<br />
Nešto rjeđe rade na području zapošljavanja i u gospodarstvu.
Sociolog<br />
Kratak opis<br />
Sociolog istražuje i objašnjava različite pojave i promjene u društvu te proučava utjecaj društva na pojedinca.<br />
Osim istraživačkim, sociolozi se mogu baviti i pedagoškim i savjetodavnim radom. Velika širina stečenog<br />
znanja omogućava im zapošljavanje i specijaliziranje u različitim područjima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla sociologa može se školovati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zatim u Zadru i Splitu.<br />
Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv prvostupnik/prvostupnica društvenih znanosti – smjer<br />
sociologija, a završetkom diplomskog studija naziv magistar/magistra znanosti – istraživački smjer ili magistar/magistra<br />
znanosti – nastavnički smjer.<br />
Opis poslova<br />
Osnovni poslovi sociologa su proučavanje ljudskog društva i njegove strukture, institucija, organizacija, odnosa<br />
te promjena u društvu. Sociolozi proučavaju pojavu društvenih pokreta, ustroj društvenog života u<br />
ljudskim zajednicama, npr. selima, gradovima i državama, istražuju ponašanje skupina i socijalnih institucija<br />
i sl. Također proučavaju međusobni utjecaj različitih oblika društvenog organiziranja, te utjecaj društvenih<br />
organizacija i ustanova na pojedince. Predmet znanstvenog izučavanja sociologa je širok, pa se veliki broj<br />
sociologa nakon završenog formalnog obrazovanja specijalizira u nekom području. Tako sociolozi demografi<br />
proučavaju veličinu, obilježja i pokrete populacije; medicinski sociolozi proučavaju društvene činitelje koji<br />
utječu na zdravlje; industrijski sociolozi proučavaju proces rada i ustroj radne organizacije; sociolog religije<br />
proučava učinke koje religija ima na društvene odnose; sociolog sela usmjeren je na proučavanje tradicionalnih<br />
oblika organizacije ljudskog društva, na odnos sela i društvene promjene, položaj sela i seoske populacije<br />
unutar modernih društava; sociolog migracija bavi se sociokulturalnim činiteljima migracija, proučava odnose<br />
emigranata/imigranata i matičnih država, proučava pojavu povratništva, akulturacije i slično. Sociolozi<br />
zainteresirani za raširenost neke pojave ili fenomena u društvu mogu se specijalizirati za ispitivanja javnoga<br />
mišljenja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sociolog u osnovi obavlja kreativan posao, što zahtijeva sposobnost stvaralačkog, kritičkog i analitičkog mišljenja,<br />
ali i intelektualnu zrelost i sposobnost rasuđivanja. Vrlo je važno imati i dobro razvijene komunikacijske<br />
vještine te sposobnost pismenog i usmenog izražavanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno mjesto sociologa je pretežno vezano uz uredske prostorije. Radi najčešće u dopodnevnoj smjeni.<br />
Sociolog koji radi u školi ima određeno radno vrijeme satnicom te radi ili prijepodne ili poslijepodne. U istraživačkim<br />
institutima radno vrijeme ovisi o osobinama i opsegu posla, što ponekad može biti i cjelodnevni<br />
angažman. Sociolog često radi u timu s drugim stručnjacima, što od njega zahtijeva sposobnost suradnje i<br />
komunikacije sa stručnjacima iz ostalih znanstvenih područja. Intenzivna istraživačka djelatnost često je pod<br />
pritiskom vremenskih rokova. Sociolozi koji se bave ispitivanjem javnog mišljenja često putuju.<br />
Srodna zanimanja<br />
U srodna zanimanja s kojima se sociolog djelomično preklapa u predmetu proučavanja možemo uvrstiti<br />
zanimanja politologa, psihologa i ekonomista.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Sociolozi se zapošljavaju u obrazovnim ustanovama (različitim srednjim školama), znanstveno-nastavnim<br />
ustanovama (fakulteti, više škole) ili u znanstvenoistraživačkim ustanovama (znanstveni instituti, odjeli,<br />
agencije za ispitivanje tržišta, centri i ustanove za istraživanje javnog mijenja, statistički <strong>zavod</strong>i i sl.) te u promidžbenim<br />
agencijama. Također se mogu zaposliti i u tijelima državne vlasti, od upravnih do državnih organa<br />
te u radnim organizacijama u kojima su zaduženi za rješavanje organizacijskih i radnih problema. Vladine<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
307
S<br />
Popis zanimanja<br />
308<br />
ustanove, poput ministarstava, veleposlanstava, a i institucije na razini općinske i županijske vlasti, također<br />
zapošljavaju sociologe, kao i sve druge ustanove koje mogu biti zainteresirane za probleme analize društvenih<br />
kretanja i promjena u društvu (naprimjer nevladine organizacije). Sociolozi se uspješno zapošljavaju i u<br />
raznim medijima (TV, novine, radio). Općenito, osim u struci mogu se zaposliti na svim radnim mjestima gdje<br />
se traži društveni smjer.<br />
Sportaš<br />
Kratak opis<br />
Profesionalni sportaš se bavi i zarađuje za život postizanjem što boljih rezultata na sportskim natjecanjima.<br />
Prethodno svoje prirodne psihofizičke mogućnosti usavršava kontinuiranim i napornim treninzima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za sportaša je iznimno važno dobro savladavanje sportske discipline koju trenira. Za profesionalno bavljenje<br />
sportom nije propisano potrebno obrazovanje, a završeno srednjoškolsko obrazovanje je preduvjet za upis<br />
studija za sportskog trenera što sportašu omogućava da nakon završene natjecateljske karijere svoje znanje<br />
i iskustvo prenosi mladima. Neki sportaši i uz svakodnevne treninge uspijevaju završiti redovito srednjoškolsko<br />
obrazovanje, a neki zbog čestih putovanja i napornog rasporeda priprema i natjecanja stječu zanimanja<br />
zahvaljujući <strong>program</strong>ima obrazovanja odraslih.<br />
Opis poslova<br />
Profesionalni sportaš većinu vremena provodi na treninzima. Trening sportske discipline kojom se bavi kombinira<br />
s kondicionim treninzima i tako se priprema za sportska natjecanja. Većina profesionalnih sportaša ima<br />
trenere koji ih podučavaju novim vještinama, pomažu im pri poboljšavanju trenutačnih vještina i motiviraju ih.<br />
U ekipnim sportovima trenira zajedno s ostalim članovima ekipe. Svaki sportaš podvrgnut je učestaloj medicinskoj<br />
kontroli. Svakodnevno ga pregledavaju zdravstveni stručnjaci, primjerice fizioterapeuti. Tako održava<br />
maksimalnu tjelesnu pripremljenost i dobiva odgovarajuću njegu ako se ozlijedi. Također je važno da se<br />
pridržava savjeta o pravilnoj prehrani i načinu života.<br />
Sportska natjecanja odnosno utakmice mogu biti pojedinačne ili pak više njih čini prvenstvo, što znači da pobjednik<br />
u nekoliko dana ili tjedana nastupa na više natjecanja. Nakon završetka natjecanja sportaš se odmara<br />
i oporavlja, a zatim ponovno započinje s treningom.<br />
Vrhunski sportaši vrlo često imaju zaduženje reklamirati poduzeća koja su im sponzori, tj. nastupiti u reklamama,<br />
davati intervjue za radio i televiziju i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Od osobitog je značenja nadarenost za određeni sport, ali i uporan i kontinuiran rad jer je konkurencija velika.<br />
Satnica treninga je duga i zamorna, a većina profesionalnih sportaša nema puno vremena za vođenje<br />
društvenog života. Profesionalni sportaš posvećen je postizanju uspjeha u svojoj sportskoj disciplini.<br />
Katkad najbolji sportaš na nastupu ne pokaže sve svoje mogućnosti i ne uspije na natjecanju. U takvoj situaciji<br />
potrebno mu je puno samopouzdanja, podrška obitelji i okoline. Mora biti u stanju kvalitetno se nositi s<br />
uspjehom, ali i dobro podnijeti povremeni neuspjeh.<br />
Uvjeti rada<br />
Treninzi se kod mnogih sportova odvijaju na otvorenom i u svim vremenskim prilikama. Satnica vježbanja<br />
može zahtijevati svakodnevno rano ustajanje.<br />
Broj putovanja na natjecanja ovisi o sportu. U nekim sportovima, primjerice tenisu, sportaš gotovo cijelu<br />
godinu putuje s jednog natjecanja na drugo.
Srodna zanimanja<br />
Sportski trener<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vrlo su specifične.<br />
Sportski trener<br />
Kratak opis<br />
Sportski trener vodi treninge sportaša i razvija njihove sposobnosti i sportska znanja. Pojedine sportaše ili<br />
cijele sportske timove priprema za natjecanja u pojedinačnim ili ekipnim sportovima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Sportski se treneri mogu školovati na stručnom studiju za izobrazbu trenera (5 semestara), na specijalističkom<br />
diplomskom stručnom studiju (daljnja 3 semestra) na Odjelu za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta<br />
pri Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Poslove sportskog trenera mogu obavljati i osobe koje su završile<br />
studij kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.<br />
Studij na Veleučilištu je ustrojen kao izvanredni studij. Preduvjeti za upis na studij su: završeno trogodišnje<br />
ili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, završen tečaj za sportske trenere, stečeno radno iskustvo<br />
trenera od najmanje dvije godine, te položen razredbeni ispit. Kriteriji za praktični dio razredbenog ispita su:<br />
zdravstveno stanje (utvrđuje se na temelju pregleda i analize ranije popunjenog i ovjerenog upitnika o anamnezi<br />
i zdravstvenog lista, a prema potrebi i liječničkoga pregleda u fakultetskoj ambulanti) i znanje plivanja<br />
(provjerava se na bazenu na stazi dužine 50 metara).<br />
Na fakultetima se kandidati upisuju na redoviti sveučilišni studij, a preduvjet je završeno četverogodišnje<br />
srednjoškolsko obrazovanje, te ispunjavanje kriterija propisanih pravilima upisa, tj. odgovarajuće zdravstveno<br />
stanje, znanje plivanja i provjerene motoričke sposobnosti za pojedine sportske discipline, te kultura<br />
govorenja i pisanja. Sveučilišni studij kineziologije traje pet godina unutar kojih preddiplomski traje tri, a<br />
diplomski studij daljnje dvije godine. Prvih pet semestara svi polaznici slušaju isti <strong>program</strong>, a upisom šestog<br />
semestra neki studenti odabiru kolegije jednog od modula koji im nakon završetka trogodišnjeg studija daje<br />
stvarnu završnost i stručne kompetencije za rad u izabranom sportu, sportskoj rekreaciji, fitnessu ili kondicijskoj<br />
pripremi sportaša. Završetkom ovog <strong>program</strong>a student stječe akademski naziv prvostupnik u jednom<br />
od sljedećih područja: izabrani sport, sportska rekreacija, fitness ili kondicijska priprema sportaša.<br />
Opis poslova<br />
Sportski trener odgaja, uči i trenira uglavnom mlade osobe. Svaki trening unaprijed isplanira i priprema,<br />
slično pripremama profesora za održavanje nastave. Sportašima pokazuje načine izvođenja pojedinih vježbi,<br />
te nadgleda i korigira njihovo izvođenje tijekom treninga. Izrađuje <strong>program</strong> vježbi za pojedine članove ekipe<br />
u skladu s njihovom psihofizičkom izdržljivosti, te oblikuje zajedničku igru ekipe u pojedinim sportovima.<br />
Priprema i vodi pojedince ili ekipe na sportska natjecanja.<br />
Nakon završetka natjecanja ili sezone, sa sportašima i upravom sportskog kluba održava sastanke radi evaluacije<br />
postignutih rezultata i planiranja daljnjih postupaka u radu. Dužan je upravi kluba dostavljati redovita<br />
pismena izvješća o dosadašnjem radu i planove za budući rad. Ako trenira sportaše dječje dobi, mora održavati<br />
sastanke za roditelje i surađivati s njima.<br />
Trener u svom radu mora obavljati nastavne, odgojne, administrativne i tehničke zadaće. Sve se te zadaće<br />
međusobno isprepleću, ovisno o ciljevima pripreme sportaša, njihovoj dobi, dužini sportskog staža i svim<br />
karakteristikama okruženja u kojemu se odvija proces pripreme.<br />
Treneri koji završe diplomski studij kineziologije osposobljeni su i za provedbu kineziterapijskih postupaka i<br />
<strong>program</strong>a za sport osoba s invalidnošću.<br />
Kvalitetan rad sportskog trenera značajno utječe na širenje i obogaćivanje sportske kulture.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
309
S<br />
Popis zanimanja<br />
310<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja trener stječe stručno-teorijska znanja i prva praktična iskustva. Formalno bi obrazovanje<br />
treneru ponajprije trebalo osigurati opću kulturu te usvajanje temeljnih znanja s područja društvenih i prirodoslovnih<br />
znanosti.<br />
Trener mora usvojiti znanja s područja teorije sporta, teorije uspješnosti i sustava pripreme te treniranja sportaša.<br />
Odabir metoda i sredstava treniranja zahtijeva od trenera i znanja iz graničnih područja teorije sporta (posebna<br />
pedagoško-organizacijska, medicinsko-biološka i društveno-organizacijska znanja).<br />
Za uspješnog trenera traži se i nešto vlastitog natjecateljskog iskustva. Samo pomoću vlastitog iskustva trener<br />
može razumjeti osjećaje sportaša i posebnosti u pojedinim sportskim disciplinama.<br />
Da bi uspješno obavljao svoj posao trener mora imati visoku razinu kreativnosti koja mu omogućava uvođenje<br />
pedagoških novosti u rad, usavršavanje rada, te učinkovito rješavanje postavljenih zadaća.<br />
Trenerski posao povezan je s velikim psihofizičkim opterećenjima jer zahtijeva natprosječno razvijene psihofizičke<br />
sposobnosti, uključujući ustrajnost i izdržljivost pri velikom psihofizičkom naporu. Trener mora biti<br />
potpuno zdrav, što mu omogućuje normalno stručno i odgovorno prihvaćanje odluka i optimalno obavljanje<br />
radnih zadaća.<br />
Uvjeti rada<br />
Pri radu na otvorenom trener je izložen vremenskim utjecajima, promjenama temperature (vrućina, hladnoća),<br />
propuhu, vjetru, kiši, snijegu, suncu, magli itd. Pri radu u zatvorenim prostorima izložen je buci, vlazi, itd.<br />
Posao obavlja pretežito stojeći i u pokretu. Često mora demonstrirati određenu tehniku pokreta, pokazati<br />
nove elemente ili greške u pokretima. Trener većinom radi u kontaktu s ljudima, uglavnom u sastavu tima, a<br />
tek rijetko sam. Posao može biti jednosmjenski ili dvosmjenski. Ritam rada i satnica najčešće nisu određeni,<br />
već se prilagođavaju planu i <strong>program</strong>u rada.<br />
Trener može raditi prijepodne, poslijepodne, pa i u noćnim satima. Često ima mnogo radnih naloga i zadaća<br />
upravo potkraj tjedna.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj i profesor tjelesne i zdravstvene kulture u redovitim <strong>program</strong>ima školskog sportskog odgoja, fizioterapeut,<br />
voditelj rekreacije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Trener se može zaposliti u sportskim organizacijama (klubovima, društvima), u njihovim savezima (općinskim<br />
i državnim), zatim u školama i poduzećima te kao samostalni sportski djelatnik.<br />
Srednjoškolski profesor<br />
Kratak opis<br />
Srednjoškolski profesor pomaže učenicima usvojiti što više znanja i vještina iz predmeta koji podučava, te im<br />
pokazuje vrijednost tako usvojenoga znanja i važnost povezivanja znanja iz različitih predmeta.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Srednjoškolski se profesori obrazuju na različitim fakultetima, ovisno o predmetu koji će predavati, a svima<br />
je zajedničko da moraju steći odgovarajuću pedagoško-psihološku naobrazbu. Srednjoškolski profesori moraju<br />
položiti stručni ispit u roku od dvije godine od početka rada, a mogu ga položiti već nakon godine dana<br />
rada u školi.
Opis poslova<br />
Srednjoškolski profesor predaje određeni nastavni predmet učenicima četverogodišnjih i trogodišnjih srednjih<br />
škola. Njegov je zadatak pomoći učenicima u stjecanju znanja iz predmeta koji predaje potrebnog za<br />
daljnje obrazovanje ili zapošljavanje. Svoje stručno znanje prilagođava propisanom nastavnom <strong>program</strong>u za<br />
određeni razred, pri čemu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktičko-metodičkim spoznajama<br />
o procesima učenja i oblicima poučavanja.<br />
Profesor ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu: ulogu obrazovatelja, tj. poučavanje učenika pri stjecanju<br />
temeljnih znanja, vještina i razvijanja vlastitih načina učenja i osobnog sustava mišljenja, te ulogu odgajatelja,<br />
koja obuhvaća poučavanje učenika za usvajanje određenih vrijednosti, stavova i navika.<br />
U svom radu surađuje s ostalim profesorima i učiteljima u kolektivu (ponajprije s razrednicima učenika koje<br />
podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom (pedagogom, psihologom) i roditeljima (na roditeljskim<br />
sastancima i individualnim informacijama).<br />
Osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, srednjoškolski profesor ima i druge odgojno-obrazovne<br />
zadaće: prati i vrednuje učenikov napredak, organizira školske i izvanškolske manifestacije, obavlja<br />
odgojni i savjetodavni rad s učenicima, te održava sat razrednika.<br />
Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje<br />
testova, pismenih radova i maturalnih završnih radova, izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova<br />
i <strong>program</strong>a, pisanje priprema s jasno razrađenim ciljevima, strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima<br />
učenika, priprema odgovarajućeg didaktičkog materijala i pomagala, te vođenje razredne evidencije i administracije.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim stečene fakultetske naobrazbe, za obavljanje posla srednjoškolskog profesora potrebna su i neka dodatna<br />
znanja i vještine. Oni diplomanti koji tijekom studija nisu stekli pedagoško-psihološku naobrazbu moraju<br />
to nadoknaditi prije polaganja stručnog ispita.<br />
Srednjoškolski profesor mora poznavati temeljno zakonodavstvo: zakone, pravilnike i uredbe koje uređuju<br />
školstvo, podučavanje, te prava učenika i profesora. Profesor mora voljeti rad s djecom i mladima, te se truditi<br />
da ih razumije.<br />
U ovom su poslu prijeko potrebne razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine te također opće kompetencije<br />
za rad u obrazovnom sustavu, što obuhvaća suradnju s roditeljima, stručno-razvojnim službama<br />
škole, vođenje pedagoške dokumentacije, te obavljanje poslova razrednika.<br />
Uvjeti rada<br />
Profesori većinom rade u smjenama prema utvrđenom godišnjem planu i <strong>program</strong>u rada škole, a u skladu<br />
sa zakonom. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada za teorijsku nastavu iznosi od 18 do 20<br />
sati. Nastavni rad odvija se u zatvorenim prostorijama. Objektivni uvjeti rada nisu isti za sve profesore, već<br />
ovise o materijalnim uvjetima pojedine škole. Rad u školi, zbog intenzivnog psihičkog napora i koncentracije<br />
na duži rok, dovodi do zasićenja i psihičkog umora, što je donekle ublaženo dnevnim odmorima i praznicima.<br />
Korištenje godišnjeg odmora moguće je samo tijekom školskih praznika.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj razredne nastave<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Srednjoškolski profesori zapošljavaju se u trogodišnjim i četverogodišnjim srednjim školama. Mogućnosti<br />
zapošljavanja ovise o predmetu koji profesor predaje.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
311
S<br />
Popis zanimanja<br />
312<br />
Staklopuhač<br />
Kratak opis<br />
Staklopuhači od staklene taline izrađuju šuplje staklene predmete (čaše, laboratorijsko posuđe i slično).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Formalno obrazovanje za zanimanje staklopuhača trenutačno ne postoji u Republici Hrvatskoj. Staklopuhači<br />
se osposobljavaju na radnim mjestima, a staklar je zanimanje koje je poželjno završiti. Obrazovanje za zanimanje<br />
staklar stječe se u industrijskim i obrtničkim školama u Zagrebu, Pakracu i Čakovcu.<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer staklar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Staklopuhači ručno izrađuju stakleno posuđe, ukrasne predmete, neonske cijevi za reklamne natpise i sl.<br />
Predmete izrađuju prema zadanom nacrtu na osnovi kojeg se odabire vrsta staklene cijevi ili šipke potrebnih<br />
dimenzija. Staklopuhači zatim pripremaju staklo, alate i uređaje za zagrijavanje. Stakleni dio koji se oblikuje<br />
pridržava se za krajeve rukama ili šipkama i zagrijava na visokoj temperaturi dok ne omekša, a tada se istezanjem<br />
ili okretanjem i povremenim puhanjem formira u željeni oblik. Pri izradi složenijih predmeta pojedine<br />
sastavne dijelove (npr. nožice, ručke i slično) potrebno je spajati zavarivanjem.<br />
Staklopuhači koji izrađuju neonske cijevi priključuju ih nakon oblikovanja na vakuumske uređaje i prazne<br />
ih sve dok se tlak u cijevi ne smanji ispod atmosferskog. Cijevi potom pune neonom ili argonom, te boje i<br />
eventualno pune fluorescentnom tvari.<br />
Staklopuhači se u radu služe nožem za rezanje stakla, brusilicom, kalupima za oblikovanje predmeta, posebnim<br />
plinskim plamenicima, te šupljom željeznom cijevi (puhaljkom).<br />
Ručna je izrada danas potisnuta automatiziranom strojnom proizvodnjom gdje se koriste složeni strojevi za<br />
puhanje, a radnici nadziru rad stroja i opslužuju ga.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Staklopuhač mora poznavati tehnologiju obrade stakla i materijala, te alata i strojeva koji se koriste u radu.<br />
Važna je sposobnost prostornog predočavanja, spretnost ruku i prstiju, dobar vid i razlikovanje boja, te preciznost<br />
i urednost. Pri izradi unikatnih staklenih predmeta važne osobine su kreativnost i smisao za estetsko<br />
oblikovanje.<br />
Zbog uvjeta rada treba imati zdrav lokomotorni sustav, srce i pluća.<br />
Uvjeti rada<br />
Staklopuhač uglavnom radi u zatvorenom prostoru - tvornicama i obrtničkim radionicama. Posao obavlja<br />
uglavnom stojeći. Zbog peći za taljenje i rada s vrelom staklenom talinom u prostoriji je povišena temperatura,<br />
a postoji i opasnost od opeklina. Pri radu je potrebno nositi zaštitnu odjeću i obuću. Posao se najčešće<br />
odvija u smjenama.<br />
Zapreke za rad u ovom zanimanju su smetnje vida, loša koncentracija, te slaba spretnost ruku i prstiju.
Srodna zanimanja<br />
Staklar, staklobrusač, staklorezač, ljevač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Staklopuhači se mogu zapošljavati u industriji i obrtničkim radionicama, u proizvodnji stakla, staklenih cijevi,<br />
svjetiljki, sijalica, laboratorijskih cijevi i staklene galanterije.<br />
Stolar<br />
Kratak opis<br />
Stolari izrađuju, ugrađuju, popravljaju i održavaju namještaj i građevnu stolariju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer stolar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Stolari izrađuju, ugrađuju, postavljaju, popravljaju i održavaju masivni namještaj i građevnu stolariju (prozore,<br />
vrata, stubišta, ograde, krovne nadstrešnice i dr.). Također, oblažu stropove i podove, te izrađuju pregradne<br />
stijene. Stolari mogu raditi i na restauraciji i rekonstrukciji namještaja ili se baviti oplemenjivanjem<br />
namještaja furnirom i letvicama.<br />
Posao stolara počinje zaprimanjem narudžbe, potom slijedi izrada nacrta, narudžba svog potrebnog materijala,<br />
kao što su drvo, različite ploče (furnirske, panel, iverice, vlaknatice i dr. ), materijal za površinsku obradu te različiti<br />
nedrvni materijal (lakovi, ljepila, boje, izbjeljivači, razrjeđivači, lazure, lužila, močila, brusna sredstva, staklo i dr.).<br />
Nakon što pribavi sav potrebni materijal, stolar mora pripremiti strojeve i alat koje će koristiti tijekom rada.<br />
Potom na materijalu za obradu (drvene ploče, daske i letve) obavlja potrebna mjerenja i skiciranja, nakon<br />
čega slijedi obrada koja obuhvaća sljedeće aktivnosti: piljenje, blanjanje, izradu veza ili spojeva, glodanje,<br />
bušenje, dubljenje drva i izradu utora, žljebova i rupa, te struganje i brušenje. Kada je materijal obrađen,<br />
stolar spaja sve obrađene dijelove i provodi završnu površinsku obradu, tj. ukljanjanje viška ljepila, četkanje,<br />
izbjeljivanje, kitanje, močenje, nanošenje zaštitnih sredstava, lakiranje, brušenje laka i poliranje.<br />
Nakon završne obrade stolar ugrađuje ili postavlja gotov proizvod, primjerice građevnu stolariju, ormare,<br />
pregradne stijene, spuštene stropove, podove, te obloge zidova.<br />
U svom radu stolar koristi sljedeće alate i strojeve: pile, blanjalice, glodalice, bušilice, tokarilice, preše, alate za<br />
mjerenje i crtanje, turpiju, strugač, dlijeto, kistove i valjke za nanošenje boja i lakova, te drugo.<br />
Stolari koji imaju vlastiti obrt, u skladu sa željama kupaca i njihovom narudžbom, samostalno rade ponudu<br />
koja podrazumijeva tehničku dokumentaciju o proizvodu, troškovnik ili cijenu proizvoda, uvjete i rokove za<br />
izradu i postavljanje odnosno ugradbu gotovog proizvoda, te način i uvjete plaćanja.<br />
Stolari mogu raditi i u industrijskim postrojenjima, na izradi i doradi industrijskih drvnih proizvoda.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
313
S<br />
Popis zanimanja<br />
314<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje zanimanja stolara važno je poznavanje tehnoloških svojstva drva i drvnog materijala, te vladanje<br />
osnovama tehničkog crtanja i čitanja građevinskih crteža. Također je potrebno poznavati konstrukciju,<br />
rad i način uporabe strojeva i alata za obradu drva te primjenjivati propise o zaštiti na radu. Pri planiranju<br />
izrade proizvoda važno je dobro računanje kako bi se vrlo precizno odredio volumen trupaca, veličina deformacije,<br />
količina i vrijednost potrebnog materijala, troškovi izrade proizvoda i cijena gotovog proizvoda i sl.<br />
Velika je prednost poznavanje i aktivno korištenje računalnih <strong>program</strong>a za crtanje.<br />
Za obavljanje ovog zanimanja potreban je zdrav koštano-mišićni sustav jer se uglavnom radi u stojećem<br />
položaju. Također treba izrazita spretnost i snaga ruku, sposobnost predočavanja i razumijevanja prostornih<br />
odnosa i dobra koordinacija vida i pokreta. Zbog velike izloženosti prašini, važan je i zdrav dišni sustav.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja uglavnom u zatvorenim prostorima (tvorničke hale, obrtničke radionice), dok građevinski<br />
stolari rade i na otvorenom. Stolari su izloženi buci, prašini i opasnostima od ozljeda. Rade uglavnom u stojećem<br />
položaju s učestalim saginjanjem. Stolari koji rade u industriji mogu, ovisno o opsegu i organizaciji<br />
posla, raditi u više smjena. Stolari obrtnici uglavnom sami određuju tempo rada.<br />
Kontraindikacije za bavljenje ovim zanimanjem su bolesti koštano-mišićnog sustava, te bolesti dišnih organa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tesar, drvodjelski tehničar, drvni galanterist, drvorezbar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Stolari se mogu zaposliti u industriji, graditeljstvu i obrtništvu. Zapošljavanje stolara moguće je u poduzećima<br />
koja se bave izradom mostova, krovnih i drugih konstrukcija, izradom namještaja te brodogradnjom.<br />
Stolari mogu raditi i na održavanju stambenih blokova, te u salonima namještaja kao serviseri. Ako polože<br />
majstorski ispit, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Stomatolog<br />
Alternativni naziv: Zubar<br />
Kratak opis<br />
Stomatolog je stručnjak na području medicine osposobljen za liječenje bolesti zubi, čeljusti i usne šupljine.<br />
Osim liječenja stomatolog radi i na prevenciji bolesti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Nakon završene četverogodišnje srednje škole s najmanje dvije godine učenja latinskoga jezika kandidati<br />
se mogu prijaviti za polaganje razredbenog ispita na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu ili Medicinskom<br />
fakultetu u Rijeci. Bitan preduvjet pristupanju razredbenom ispitu jesu psihofizičke sposobnosti za zanimanje<br />
doktora stomatologije, s urednim nalazima ortopeda i oftalmologa. Studij traje 6 godina (12 semestara).<br />
Stječe se stručni naziv doktor stomatologije. To je sveučilišni diplomski studij.<br />
Nakon studija obavezno je pripravničko stažiranje od jedne godine i polaganje stručnog ispita. Stomatologe<br />
koji su položili stručni ispit na specijalizaciju može uputiti ustanova u kojoj su zaposleni. Specijalizacija za<br />
neko od navedenih područja stomatologije traje tri godine.<br />
Opis poslova<br />
Stomatolog dijagnosticira bolesti, u čemu mu pomažu anamnestički podaci, rendgenske snimke i drugi dijagnostički<br />
postupci. Osim dijagnosticiranja bolesti stomatolog radi na njezinoj prevenciji i liječenju zubi.<br />
Skida zubni kamenac, liječi i odstranjuje zubni živac, liječi kanale zubnih korijena, plombira zube. Uz pomoć
ortodontskih aparata ravna nepravilno izrasle i nepravilno razvijene zube i čeljusti. Liječi različite bolesti čeljusti<br />
i usne šupljine. Vadi zube koji se ne mogu popravljati; zube koji nedostaju nadograđuje i nadomješta navlakama,<br />
mostovima i zubnim protezama. Liječi različite bolesti mekih tkiva usne šupljine; liječi i sprečava degenerativne<br />
promjene parodoncija, tj. tkiva koje zube drži u čeljusti. Prema potrebi obavlja određene kirurške zahvate.<br />
Stomatolozi upotrebljavaju stomatološki aparat s priključnim instrumentima za bušenje, brušenje, ubrizgavanje<br />
i isisavanje vode i zraka, kliješta, instrumente za pregled i nanošenje materijala i dr.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Obrazovanje na studiju stomatologije obuhvaća šest skupina predmeta: općeobrazovne, prirodoslovne, temeljne<br />
medicinske, kliničke medicinske, pretkliničke i kliničke stomatološke predmete.<br />
Završetkom studija nakon godine dana radnog staža i položenog državnog ispita stomatolog može početi<br />
samostalno raditi te nastaviti stjecati znanja tijekom specijalizacije za neko od područja stomatologije. Specijalizacija<br />
traje tri godine. Specijalisti pedodonti brinu o očuvanju zdravlja zubi djece i mladeži. Ortodonti<br />
ispravljaju anomalije u položaju i rastu zubi radi postizanja funkcionalnog i estetskog učinka. Stomatolozi se<br />
također mogu specijalizirati za područje dentalne patologije i endodoncije, parodontologije ili oralne patologije.<br />
Oralni kirurzi obavljaju kirurške zahvate u ustima i na čeljustima. Stomatolozi protetičari utvrđuju vrstu<br />
i oblik proteze i ugrađuju je. Također je moguće specijalizirati i obiteljsku stomatologiju.<br />
Potrebno je da stomatolozi imaju dobar vid, da dobro razlikuju nijanse boja, imaju vrlo dobru psihomotoričku<br />
spretnost ruku i prstiju, dobru tjelesnu kondiciju, dobru emocionalnu stabilnost. Poželjno je da budu<br />
strpljivi i komunikativni, osobito u radu s djecom i mladeži.<br />
Uvjeti rada<br />
Stomatolog radi u ordinaciji koristeći se različitim instrumentima, aparatima i materijalom. Njegov je posao<br />
naporan zbog prisilnog položaja tijela. Izložen je mogućnosti zaraze (npr. udisanje mikroba iz vodenih kapljica<br />
u zraku, mogućnost uboda zaraženom injekcijskom iglom ili kirurškim instrumentom). Stomatolozi se<br />
služe zaštitnom opremom – rukavicama, maskama, naočalama. Također su izloženi vibracijama i djelovanju<br />
alergena (materijal i brzo hlapljive tekućine).<br />
Rendgenskom su zračenju izloženi oni stomatolozi koji sami snimaju. Radno se vrijeme većinom odvija u<br />
dvije smjene, tijekom noćnih dežurstava, nedjeljama i praznicima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Liječnik, zubarski asistent<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Stomatolozi se zapošljavaju se u domovima zdravlja ili u privatnim stomatološkim ordinacijama.<br />
Strojarski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Strojarski tehničar upotrebljava i održava strojeve i alate, te sudjeluje u njihovoj gradnji i projektiranju. Zajedno<br />
s inženjerima unapređuje i razvija rad strojeva i proizvodnih pogona. Može biti zaposlen u svim industrijskim<br />
djelatnostima, u trgovini, te u privatnom poduzetništvu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja strojarskog tehničara potrebno je steći četverogodišnje srednjoškolsko strukovno<br />
obrazovanje strojarskog smjera. Tijekom četverogodišnjeg školovanja stječe se temeljna naobrazba iz strojarstva,<br />
te općih stručnih predmeta i matematike. Obavezna je i stručna praksa od 80 sati na godinu.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
315
S<br />
Popis zanimanja<br />
316<br />
Nakon završetka ovog obrazovnog <strong>program</strong>a školovanje je moguće nastaviti na stručnom i dodiplomskom<br />
studiju strojarstva, a i na studijima srodnih struka.<br />
Opis poslova<br />
U suradnji s inženjerima strojarski se tehničar može baviti konstruiranjem i projektiranjem pojedinačnih<br />
strojnih dijelova, alata, te pripremom za proizvodnju. Samostalno najčešće izrađuje i koristi tehničku i tehnološku<br />
dokumentaciju, te je uređuje i arhivira primjenom suvremenih pomagala, konstruira jednostavne<br />
elemente, podsklopove i naprave. Osim toga, upravlja i regulira numerički kontrolirane strojeve za obradu i<br />
druge strojeve, te izvodi tehnička, tehnološka i druga mjerenja jednostavnijim i složenijim uređajima.<br />
Kad priprema proizvodnju strojarski tehničar koristi konstrukcijske upute za planiranje proizvodnje i izradu<br />
tehničko-tehnološke dokumentacije. Za sve proračune, skiciranja, pa i simuliranje rada stroja koristi se računalom<br />
i odgovarajućim <strong>program</strong>skim rješenjima. Kad provjerava kvalitetu i funkciju gotovog proizvoda<br />
(stroja ili elementa stroja), strojarski tehničar obavlja različita mjerenja s obzirom na propisane standarde,<br />
uzimajući u obzir i dopuštena odstupanja (tolerancije), te tako dobiva podatke koji služe za davanje atesta, te<br />
za izradu uputa za pravilno rukovanje strojem.<br />
Strojarski tehničar može biti dio tima – u proizvodnji, održavanju, servisiranju i drugim djelatnostima, a može voditi<br />
i manje, samostalno poduzeće. Često priprema proizvodno-tržišne parametre, brine o utvrđivanju zaštitnih<br />
mjera i očuvanju okoliša, komunicira sa strankama, a uz dodatno obrazovanje može voditi i praktičnu nastavu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Strojarski je tehničar osposobljen za samostalan rad. Treba ovladati računalnom tehnikom, znati oblikovati<br />
pisanu dokumentaciju na računalu, poznavati osnovne vrste procesnih, montažnih i drugih tehnologija, te<br />
tehnologiju obrade. Mora poznavati osnove konstruiranja i dimenzioniranja, te vrlo dobro znati značenje<br />
tehničkih propisa i standarda.<br />
Najvažnije psihofizičke sposobnosti za uspješno obavljanje zanimanja strojarskog tehničara su: smisao za<br />
rješavanje tehničkih i mehaničkih problema, smisao za crtanje, smisao za matematiku, sposobnost prostornog<br />
predočavanja, opća domišljatost i dobar vid. Poželjno je da strojarski tehničar bude precizan, savjestan<br />
i odgovoran u radu. Pri obavljanju suradničkih poslova prijeko mu je potrebna poslovna komunikativnost.<br />
Uvjeti rada<br />
Strojarski tehničar uglavnom radi u zatvorenim i uređenim radnim prostorijama, normalne temperature, u<br />
prisutnosti drugih ljudi, često u smjenama. Pri radu sjedi ili stoji. Ako radi u pogonu, postoji opasnost od ozljeđivanja.<br />
Ponekad je izložen utjecaju buke, prašine, te isparavanju para i plinova.<br />
Kontraindikacija za obavljanje poslova strojarskog tehničara su teža oštećenja vida.<br />
Srodna zanimanja<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar u strojarstvu, tehničar za brodostrojarstvo, tehničar za mehatroniku, tehničar za poljoprivrednu<br />
mehanizaciju<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Strojarski tehničari zapošljavaju se u svim industrijskim djelatnostima, u trgovini, te u privatnom poduzetništvu.
Strojobravar<br />
Kratak opis<br />
Strojobravar sastavlja nove strojeve i uređaje, te održava već postojeće. U proizvodnji strojeva i uređaja spaja<br />
elemente u sklopove i cjeline. Izrađuje pojedine elemente stroja, ustanovljava kvarove, te obavlja manje<br />
popravke.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer strojobravar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Pri montaži strojeva i uređaja strojobravar se prije početka rada upoznaje s nacrtima i drugom tehničkom dokumentacijom.<br />
Potom, prema nacrtu raspoređuje sastavne dijelove stroja i priprema potrebne alate za montažu.<br />
Najprije spaja elemente u manje sklopove, ispituje uklapanje svakog elementa te, prema potrebi, preuređuje<br />
elemente. Spajanje se obavlja rastavljivim (vijci, matice, spojke) i nerastavljivim vezama (zakivanje, toplinsko<br />
djelovanje). Sastavlja elemente za prijenos snage i okretaja (remenske prijenosnike, lančanike), hidraulične<br />
uređaje, crpke, ugrađuje osovine, zupčanike, brtvila, izrađuje kanale za podmazivanje i dr. Podmazuje pokretne<br />
dijelove i provjerava pravilno funkcioniranje pojedinih sklopova. Manje sklopove spaja u veće koje<br />
potom povezuje u stroj ili uređaj. Nakon završenog sastavljanja još jednom temeljito provjerava funkcioniranje<br />
stroja i uklanja moguće nedostatke.<br />
Pri održavanju strojeva i uređaja provjerava njihovo funkcioniranje. Ako je potrebno, popravlja ili zamjenjuje<br />
neispravne i potrošene dijelove, a katkad ih mora sam izraditi.<br />
Prema planu održavanja strojeve mora povremeno djelomično ili u cijelosti popraviti. Stroj rastavlja u skladu<br />
s utvrđenim redoslijedom, čisti pojedine dijelove, provjerava njihovo stanje, potrošene dijelove zamjenjuje<br />
novima, podmazuje pokretne dijelove i ponovno sastavlja stroj.<br />
Pri radu koristi mjerila, mjerne uređaje, kutomjere, kalibre, libele i šablone, te se brine o njihovom ispravnom<br />
funkcioniranju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Strojobravar mora poznavati osnove obrade metala (piljenje, sječenje, savijanje, pričvršćivanje zakovicama,<br />
ručno rezanje navoja, mjerenje i zacrtavanje, brušenje, struganje, glodanje i bušenje). Također mora znati<br />
kako se koriste različita tehnička pomagala, kao što su kutomjeri, libele, mjerni uređaji, te različiti alati koje<br />
koristi u radu.<br />
Osim toga potrebna su mu i osnovna stručna teorijska znanja iz matematike, tehničkog crtanja i strojnih<br />
elemenata, tehnologije materijala, mehanike, hidraulike, pneumatike i elektrotehnike.<br />
Za posao strojobravara treba imati dobru spretnost ruku i prstiju, dobar vid, sposobnost preciznog razlikovanja<br />
detalja, dobru okulomotornu koordinaciju (koordinirani rad ruku i očiju), sposobnost prostornog<br />
predočavanja, smisao za rješavanje tehničkih problema, te dobru tjelesnu kondiciju i pokretljivost udova.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
317
S<br />
Popis zanimanja<br />
318<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja u zatvorenim prostorima, ali i na otvorenom u svim klimatskim uvjetima, katkad u tijesnim<br />
prostorima, i na visini, u buci, i uz vibracije. Radi se stojeći, ponekad u klečećem, pa čak i ležećem položaju,<br />
uz povremeno dizanje teških tereta. Zapreke za rad u ovom zanimanju su slaba tjelesna građa, oštećenja<br />
kralježnice, ruku, nogu, vida i sluha, te teže kronične bolesti.<br />
Pri radu je obvezno koristiti zaštitnu opremu (radno odijelo, rukavice, naočale i dr.).<br />
Srodna zanimanja<br />
Tokar, bravar, glodač, brusač, alatničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Strojobravari se zapošljavaju u obrtništvu i gospodarstvu, u svim granama industrije, a ako polože majstorski<br />
ispit pred Hrvatskom obrtničkom komorom, mogu otvoriti i vlastiti obrt.<br />
Strojovođa<br />
Kratak opis<br />
Strojovođa vozi putnički ili teretni vlak. Također surađuje pri sastavljanju kompozicije vlaka, provjeravanju<br />
ispravnosti vučnog vozila i kočnica, dostavljanju vagona za utovar, te sudjeluje u istovaru, popravcima, carinjenju<br />
i sl. Strojovođa obavještava o potrebnim popravcima na lokomotivi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj se za strojovođu može školovati samo u Zagrebu u Željezničkoj tehničkoj školi. Naziv obrazovnog<br />
<strong>program</strong>a je tehničar za vuču – strojovođa. Prije upisa nužno je obaviti liječnički pregled prema Pravilniku<br />
o sposobnosti na željeznici.<br />
Nakon završetka srednje škole, slijedi stažiranje od četiri mjeseca i polaganje stručnog ispita. Usmeni, teorijski<br />
dio ispita obuhvaća poznavanje vučnih vozila, tehničkih propisa za vuču vlakova, propisa vagonske<br />
službe i signalno-prometnih propisa. Praktični dio ispita polaže se vozeći vlak između nekoliko kolodvora<br />
pod nadzorom ispitnog povjerenstva.<br />
Svake godine strojovođe moraju na obaveznom školovanju provesti 36 sati radi obnavljanja znanja i upoznavanja<br />
s novim propisima i izmjenama.<br />
Osobe sa zanimanjem tehničara vuče - strojovođe mogu obavljati poslove instruktora vuče i nadzornika<br />
vučnog vozila.<br />
Opis poslova<br />
Strojovođa upravlja vučnim vozilom, te prevozi putnike i teret. Kad dođe na posao, javlja se nadzorniku lokomotive<br />
i dobiva na uvid knjigu vožnje, preuzima lokomotivski list te preuzima vučno vozilo. Nakon što<br />
provjeri vučno vozilo, odvozi ga iz spremišta do mjesta na kolodvoru gdje će se sastavljati vlak. Kad kolodvorsko<br />
osoblje sastavi vlak, strojovođa zajedno s pregledavateljem vagona provjerava ispravnost kočnica. Na<br />
prometnikov znak strojovođa pokreće vlak. Prati signalne znakove kolodvorskog i voznog osoblja, ranžirne<br />
i izlazne signalne znakove te ubrzava vožnju. Tijekom vožnje kontrolira instrumente na komandnoj ploči u<br />
upravljačnici, te telefonom ili radiovezom kontaktira s prometnikom. Održava propisanu brzinu prema knjižici<br />
voznoga reda, prati vozno vrijeme. Motri signalne znakove uz prugu i obavlja radnje koje oni signaliziraju:<br />
smanjuje brzinu, koči, zaustavlja vlak ili ubrzava vožnju.<br />
Strojovođa vozi uglavnom sam, ali može imati i pomoćnika. Zadatak pomoćnika strojovođe je opažanje signalih<br />
znakova uz prugu te upozoravanje strojovođe na njih tijekom vožnje.
Ako se tijekom vožnje na pruzi dogodi kvar na lokomotivi, strojovođa ga može pokušati samostalno otkloniti<br />
ili o kvaru obavijestiti dežurnog dispečera.<br />
Nakon dolaska u odredišni kolodvor, kolodvorsko osoblje otkvači lokomotivu od vlaka, strojovođa je odvozi<br />
u spremište, isključi i obavještava o eventualnom popravku.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja polaznici se obrazuju i osposobljavaju za poslove upravljanja električnim<br />
ili dizelskim vučnim vozilom, provjeravanje tehničke ispravnosti vučnih vozila, vođenje popratne dokumentacije,<br />
popravak i održavanje željezničkih vozila, te uočavanje kvarova na vučnom vozilu i poduzimanje<br />
mjera za njihovo otklanjanje.<br />
Dio praktične obuke u završnim razredima odvija se u Tvornici željezničkih vozila „Gredelj“ i na Ranžirnom<br />
kolodvoru u Zagrebu, pod vodstvom nastavnika praktične nastave i iskusnih strojovođa.<br />
Strojovođa mora imati dobar psihofizički status koji se provjerava jednom na godinu, u skladu s vrlo strogim<br />
uvjetima Pravilnika o sposobnosti na željeznici. Pri pregledu se posebna pozornost posvećuje provjeri vida,<br />
sluha, brzine reagiranja te općeg psihičkog stanja. Također je potrebna smirenost, temeljitost, te sposobnost<br />
brzog donošenja odluke i racionalnog postupanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Strojovođa uglavnom radi u zatvorenom prostoru, ali postoji mogućnost povremenog rada na otvorenom.<br />
Radi sjedeći, uz mogućnost promjene tjelesnog položaja, što znači da tijekom vožnje može ustati, pa i malo<br />
hodati i stajati. Posao se obavlja u suradnji s ostalim željezničkim radnicima. Pri radu može biti izložen jakoj<br />
buci i vibracijama. Radi danju i noću, nedjeljom i blagdanima.<br />
Posao strojovođe može biti jednoličan i uspavljujući, osobito noću. Moguća su noćenja izvan kuće, u prenoćištima<br />
za željezničare. Također je velika odgovornost strojovođe za živote putnika i materijalna sredstva koja<br />
su mu povjerena.<br />
Zbog posebnih uvjeta rada, strojovođa ima pravo na beneficirani radni staž, što znači da se 12 mjeseci provedenih<br />
na poslovima strojovođe računa kao 18 mjeseci osiguraničkog staža. Također, zbog rada u posebnim<br />
uvjetima, strojovođa ima i povećan broj dana godišnjeg odmora te dodatak na plaću.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su oštećenja vida, sluha i loše opće psihofizičko stanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pomoćnik strojovođe, brodski strojovođa, vozač tramvaja, vozač kamiona, vozač autobusa<br />
Stručni suradnik u nastavi - psiholog<br />
Kratak opis<br />
Stručni suradnik u nastavi - psiholog najčešće radi u svom uredu individualno s pojedinim učenikom, roditeljem,<br />
učiteljem i sl. Međutim ponekad radi u svom uredu i s manjom skupinom učenika, roditelja, učitelja i<br />
drugih stručnih suradnika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Suradnik u nastavi – psiholog mora imati fakultetsko obrazovanje, odnosno završeni studij psihologije pri<br />
Filozofskom fakultetu. Psihologija se može studirati samo kao jednopredmetni studij, koji traje pet godina<br />
(nastavnički smjer).<br />
Nakon završenog trogodišnjeg studija stječe se zvanje prvostupnik humanističkih i društvenih znanosti, s<br />
naznakom smjera psihologije, a nakon dvogodišnjeg diplomskog studija (3+2) magistar psihologije. Nakon<br />
diplomiranja psiholog obavlja pripravnički staž, a nakon završetka stažiranja polaže ispit pred Hrvatskom<br />
psihološkom komorom. Od Komore dobiva dopusnicu za rad, koju obnavlja svakih šest godina. Uvjet za<br />
obnavljanje dopusnice je permanentno stručno usavršavanje.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
319
S<br />
Popis zanimanja<br />
320<br />
Opis poslova<br />
Stručni suradnik u nastavi – psiholog pomaže učenicima u razvijanju strategije socijalno prihvatljivog ponašanja,<br />
upućuje ih u metode i tehnike učinkovitijeg učenja, pomaže im u razvijanju radnih navika. Savjetuje<br />
učenike s odgojnim i disciplinskim poteškoćama, nudi učenicima pomoć u razvijanju i vježbanju komunikacijskih<br />
i socijalnih vještina, razvijanju pozitivne slike o sebi, te usvajanju društveno prihvatljivih vrijednosti.<br />
Brine o darovitim učenicima, identificira ih i pomaže u osmišljavanju strategije, metoda i načina razvoja njihovih<br />
potencijala.<br />
Prilikom upisa djece u školu provodi ispitivanje njihove psihičke zrelosti, te im pomaže u uključivanju u školski<br />
život.<br />
Informira učenike završnih razreda o mogućnostima daljnjeg obrazovanja, o zanimanjima, uvjetima upisa i<br />
mogućnostima zapošljavanja. Savjetuje ih i pomaže im u odabiru škole i zanimanja.<br />
Učiteljima pomaže u poboljšavanju učinkovitosti podučavanja, savjetuje ih kako učinkovitije raditi s učenicima,<br />
posebno onima koji imaju razvojne, odgojne ili druge poteškoće.<br />
Priprema i drži predavanja i radionice za učitelje i roditelje, posebno o temama učenja, o stjecanju radnih<br />
navika, razvojnim problemima učenika, osobnom, socijalnom i profesionalnom razvoju učenika.<br />
Surađuje s drugim suradnicima u nastavi i rukovodstvom škole u pripremi, a djelomično i realizaciji stručnog<br />
usavršavanja učitelja.<br />
Psiholog sustavno opaža ponašanja učenika u raznim okolnostima, provodi vrlo temeljite intervjue, sastavlja<br />
upitnike, provodi anketna ispitivanja, primjenjuje testove za ispitivanje sposobnosti i osobina ličnosti. Podatke<br />
obrađuje složenim postupcima statističke analize i sinteze. Piše stručno zahtjevna mišljenja u kojima daje<br />
procjenu ograničenja, ali i mogućnosti pojedinca.<br />
Psiholog surađuje sa stručnjacima različitih profila u školi (učitelji, pedagozi, defektolozi ), ali i izvan škole<br />
(psiholozi, socijalni radnici, liječnici, pravnici i drugi), kao i ustanovama koje se bave problemima djece i mladeži<br />
(ustanove socijalne skrbi, domovi za djecu i mladež, uredi lokalne uprave i drugo).<br />
Zadaće stručnog suradnika-psihologa određene su zakonima o osnovnom i srednjem školstvu koje donosi<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za uspješno obavljanje poslova stručnog suradnika - psihologa potrebno je raspolagati znanjima iz područja<br />
dječje i razvojne psihologije, psihologije učenja, komunikacijskih i socijalnih vještina, psihopatologije, osnova<br />
pedagogije, posebno metodike i didaktike.<br />
Također je potrebno poznavati zakone i odredbe prema kojima se odvija rad u školama.<br />
Potrebno je voljeti rad s djecom, mladeži i odraslima. Stručni suradnik u nastavi - psiholog mora biti sposoban<br />
identificirati učenike sa specifičnim problemima i potrebama.<br />
Mora imati dobro razvijenu vještinu uspješnog komuniciranja s učenicima i odraslim osobama.<br />
Važno je da je stručni suradnik - psiholog etički zrela, emocionalno stabilna i socijalno prilagođena osoba s<br />
pozitivnim životnim i radnim vrijednostima i vrijednosnim orijentacijama. U radu mora biti objektivan i odgovoran,<br />
sistematičan, s razvijenim radnim navikama i sposobnošću planiranja.<br />
Treba biti spreman na cjeloživotno učenje i stručno usavršavanje.<br />
Uvjeti rada<br />
Stručni suradnik u nastavi – psiholog najčešće radi u svom uredu individualno s pojedinim učenikom, roditeljem,<br />
učiteljem i sl. Međutim ponekad radi u svom uredu i s manjom skupinom učenika, roditelja, učitelja i<br />
drugih stručnih suradnika.<br />
Određene aktivnosti, kao što su skupno ispitivanje znanja, sposobnosti, interesa i motivacije učenika pomoću<br />
psihologijskog instrumentarija; skupno informiranje; roditeljski sastanci; različita predavanja i seminari;<br />
radionice i slično, odvijaju se u drugim, najčešće većim prostorijama (učionice, dvorane i slično).<br />
Rad se odvija uglavnom u prijepodnevnoj, ali često i u poslijepodnevnoj smjeni.<br />
Ritam rada prilagođen je školskom godišnjem kalendaru, a uvjete rada propisuje ovlašteno ministarstvo.
Srodna zanimanja<br />
Pedagog, defektolog, socijalni radnik, sociolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Stručni suradnik - psiholog zapošljava se u svim vrstama predškolskih i školskih ustanova, ustanovama za<br />
preodgoj djece i mladeži, te u ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika s poteškoćama u<br />
razvoju.<br />
Sudac<br />
Kratak opis<br />
Sudac vodi sudske postupke, osigurava jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred<br />
zakonom, donosi sudske presude i odlučuje o kaznama za počinitelje raznih prekršaja i kaznenih djela.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Sucem može postati državljanin Republike Hrvatske koji je završio studij prava i položio pravosudni ispit, te<br />
stekao potrebno radno iskustvo. Studij prava traje 5 godina i sastoji se od preddiplomskog studija koji traje 3<br />
te diplomskog studija koji traje 2 godine. Preddiplomski studij preduvjet je za upis diplomskog studija, čijim<br />
se završetkom stječe akademski naziv magistar prava.<br />
Zbog složenosti i odgovornosti sudačkog posla nakon završenog pravnog fakulteta i položenog pravosudnog<br />
ispita, nužno je steći i određeno iskustvo rada na sudu. Zakonom je propisan broj godina iskustva potrebnog<br />
za imenovanje na dužnost suca. Dužina zahtijevanog iskustva varira prema ovlaštenosti suda za koji<br />
se sudac imenuje. Što je sud višeg stupnja, potrebno je dulje radno iskustvo.<br />
Opis poslova<br />
Suci rješavaju radne, trgovačke, imovinske i druge građanske sporove, te izriču kazne i druge mjere počiniteljima<br />
kaznenih djela i prekršaja. U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke upoznaju se sa spisima,<br />
rukovode raspravu, provode dokazni postupak i nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica u pojedinom<br />
slučaju primjenjuju odgovarajuće odredbe zakona. Pri vođenju sudskog postupka dužni su se odnositi prema<br />
stankama obzirno i s poštovanjem, te održavati red u sudnici.<br />
Poslovi suca obuhvaćaju praćenje i proučavanje zakona, propisa, sudske prakse, te njihovu primjenu na određeni<br />
slučaj.<br />
Ovisno o području kojim se bave i radnom iskustvu, suci su različito rangirani na radnim mjestima. Tako razlikujemo:<br />
suce prekršajnog i općinskog suda, trgovačkog suda, županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda<br />
Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Vrhovnoga<br />
suda Republike Hrvatske te Ustavnoga suda Republike Hrvatske.<br />
Svaki sud ima predsjednika suda koji, osim poslova suca, obavlja i poslove sudske uprave.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Sudac mora imati stručna znanja koja se odnose na poznavanje Ustava, zakona i cjelokupnoga pravosudnog<br />
sustava Republike Hrvatske, te njihovu primjenu.<br />
Prijeko su potrebne dobre sposobnosti logičkog zaključivanja, verbalne sposobnosti i fleksibilnost.<br />
Sudac svoj posao mora obavljati odgovorno, pošteno, savjesno, stručno, marljivo i odlučno. U svom radu<br />
dužan je pridonositi ugledu i dostojanstvu suda i sudačkoj profesiji, te neprestano upotpunjavati svoje opće<br />
i stručno obrazovanje.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
321
S<br />
Popis zanimanja<br />
322<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se suca uglavnom odvija u uredu i sudnici. Dio posla obavlja se i izvan sudnice, npr. očevidi mjesta<br />
zločina. Zbog rada sa strankama i bavljenja složenim problemima, posao može biti i psihički zahtjevan.<br />
Posao suca ne mogu obavljati emocionalno nestabilne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Odvjetnik, javni bilježnik, pučki pravobranitelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Suci se zapošljavaju na sudovima. Broj sudaca na pojedinom sudu određuje ministar pravosuđa. Suca izabire<br />
Državno sudbeno vijeće na temelju objavljenog javnog natječaja.<br />
Svećenik<br />
Kratak opis<br />
Svećenik je duhovni vođa neke zajednice, osoba koja propovijeda, tumači i širi vjeru među ljudima. Odgovoran<br />
je za moralno-duhovni razvoj zajednice u kojoj živi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Različite religije postavljaju različite uvjete obrazovanja za svoje duhovne vođe. Svećenici Rimokatoličke crkve<br />
koja je u Hrvatskoj najbrojnija obrazuju se na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a<br />
na temelju afilijacije i na njegovom područnom studiju teologije u Rijeci, zatim na Katoličkom bogoslovnom<br />
fakultetu u Splitu, te Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Nakon završenog petogodišnjeg studija<br />
teologije sudjeluju u pastoralnom radu koji je priprema za svećeništvo pa ih nakon godine dana biskup može<br />
zarediti za svećenika.<br />
Pravoslavni svećenici ne mogu se obrazovati u Hrvatskoj, a njihovo obrazovanje u pravoslavnim zemljama<br />
slično je kao i obrazovanje za rimokatoličkog svećenika. U Islamu se vjerski vođa naziva imam. Imam se<br />
obrazuje u Zagrebu u džamiji gdje je potrebno završiti osnovnoškolsko i srednjoškolsko vjersko obrazovanje<br />
(mekteb i medresu). Imam može postati i osoba koja najbolje poznaje islamske vjerske običaje i knjige, pri<br />
čemu ne mora nužno završiti formalno obrazovanje. U nekim drugim religijama to je također osnovni uvjet<br />
postajanja duhovnim vođom ili propovjednikom. Na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku na<br />
petogodišnjem studiju teologije mogu se obrazovati pastori i evangelizatori Evanđelističke crkve.<br />
Opis poslova<br />
Ovisno o religiji i vjerničkom redu kojem pripadaju svećenici imaju različite zadaće. Prije svega oni vode vjerske<br />
susrete svojih vjernika. Organiziraju i vode obrede primanja novih članova u svoju zajednicu, a i druge<br />
obrede poput vjenčanja, sprovoda, potvrda i dr. Često organiziraju vjerničke susrete koji imaju za cilj duhovni<br />
rast osobe i zajednice. Svećenik se brine o svim svojim članovima i pomaže osobama s različitim poteškoćama<br />
(bilo financijskim ili nekim drugim obiteljskim ili osobnim problemima). Također se bave karitativnim<br />
radom, otvaraju pučke kuhinje za siromašne i u suradnji s različitim udrugama organiziraju različite aktivnosti<br />
za pomoć siromašnima. Kao župnici u nekoj župi vode evidenciju o svim prihodima važnim za njezino funkcioniranje<br />
te planiraju racionalno trošenje novca.<br />
Redovnici su katolički svećenici koji žive u redovničkim kućama i samostanima zajedno s drugim redovnicima<br />
gdje svatko ima svoje dužnosti i obveze. Pravila njihova reda (npr. karmelićani, franjevci, dominikanci, isusovci)<br />
određuju im način na koji slave Boga, bilo u dubokoj molitvi na samotnom mjestu, bilo među ljudima<br />
(siromasima, bolesnima) ili u samostanu, kao vrtlar, kuhar, ekonom i sl.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Kandidati za svećeništvo trebaju biti spremni prihvatiti pravila formacije, odgajati se i živjeti prema normama<br />
koje određuje Crkva kojoj pripadaju. Za to je vrlo bitno da je ta osoba emocionalno i duhovno uravnotežena<br />
i spremna na različita odricanja. Ovisno o crkvenoj zajednici to može biti prihvaćanje celibata (nauk Katoličke<br />
crkve koji zabranjuje svećenicima ženidbu), posebne prehrane i rasporeda molitve kojega se moraju pridržavati.<br />
Vrlo je važno da duhovni vođa bude osoba što živi i identificira se s vjerom koju predaje jer svojim<br />
životom i ponašanjem služi kao primjer vjernicima.<br />
Svećenici bi trebali imati visokorazvijena moralna načela i biti emocionalno zrele osobe. Dostatne intelektualne<br />
sposobnosti te sposobnost logičkog razmišljanja također su vrlo važne. Osjećaj i briga za pravednost,<br />
senzibilnost prema ljudima te sposobnost i želja za uspostavljanjem pozitivnih međuljudskih odnosa ispravne<br />
su nakane za bavljenje svećeničkim pozivom. Empatija, strpljivost i sposobnost razumijevanja različitosti<br />
prijeko su potrebni u radu s ljudima.<br />
Uz stručna znanja stečena na studiju svećenici bi trebali imati svestrano obrazovanje kako bi mogli propovijedati<br />
vjeru na adekvatan način, prateći različite događaje i tendencije u svijetu. Komunikacijske vještine i<br />
sposobnosti jasnog verbalnog i pismenog izražavanja nužni su zbog stalnih kontakata s različitim ljudima.<br />
Poznavanje psihologije potrebno je zbog čestih kontakata s ljudima koji imaju različitih problema (socijalnih,<br />
emocionalnih, problema ponašanja i dr.). Timski je rad također važan za svećenika.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada svećenika vrlo su zahtjevni, u prvom redu jer većinu vremena posvećuju zajednici u kojoj žive te<br />
im ostaje vrlo malo slobodnog vremena. Osim vjerskih obreda koje obavljaju u crkvi, često su izvan nje te<br />
posjećuju ljude u njihovim domovima. Ako služe kao misionari, mogu živjeti u teškim klimatskim uvjetima<br />
i provoditi puno vremena izvan domovine. Svećenici puno ulažu u svoj osobni rast i razvoj te stoga često<br />
posjećuju različite seminare duhovne obnove i usavršavanja u stručnim, općeljudskim i duhovno-vjerničkim<br />
kvalitetama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Pedagog, vjeroučitelj, savjetovatelj – socijalni radnik i psiholog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Osnovno mjesto zapošljavanja svećenika su crkvene institucije te drugi centri i zajednice kojima je cilj vjerski<br />
odgoj, savjetovanje i pomoć različitim skupinama ljudi. Mogu biti zaposleni u različitim institucijama kao što<br />
je Caritas i neke druge karitativne udruge.<br />
Također mogu raditi kao predavači na fakultetima, katoličkim školama i dr.<br />
S<br />
Popis zanimanja<br />
323
S<br />
Popis zanimanja<br />
324
Šivač<br />
Kratak opis<br />
Šivač sastavlja skrojene dijelove materijala u konačni proizvod.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje šivač učenici se obrazuju u srednjim tekstilnim školama. Obrazovanje traje dvije godine, a nakon<br />
završetka osposobljeni su za rad u odjevnoj industriji i kod obrtnika.<br />
Opis poslova<br />
Šivači sastavljaju skrojene dijelove materijala u konačni proizvod. Vrlo se često tijekom rada specijaliziraju za<br />
pojedine segmente/faze rada na određenim vrstama strojeva (npr. prišivanje ovratnika, našivanje đžepova i<br />
sl.). S obzirom na svojstva nekog materijala (npr. sirova svila) neke je poslove bolje raditi ručno nego strojno,<br />
pa se i ručni šivači tijekom rada također specijaliziraju za pojedine radne operacije. Osim strojevima, služe se<br />
različitim priborom i alatima, kao što su škare, krojači metar, konac i igla.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Šivač mora imati dobar vid, osjet opipa, dobro razvijenu spretnost ruku i prstiju te okulomotornu koordinaciju.<br />
Treba dobro prepoznavati boje i njihove nijanse. Šivači koji obavljanjem svog posla sudjeluju samo u jednoj<br />
fazi pripreme ili izrade proizvoda, moraju biti otporni na jednoličnost jer se u takvu radu stalno ponavlja<br />
isti postupak. Ručni šivači trebaju biti vrlo precizni i strpljivi.<br />
Uvjeti rada<br />
Šivači rade u zatvorenoj prostoriji pri dnevnom svjetlu ili umjetnoj rasvjeti. Izloženi su buci šivaćih strojeva i<br />
tekstilnoj prašini. Rade sjedeći, ali uz prisilan položaj, što uzrokuje tjelesni napor. Rad je organiziran serijski i<br />
često u smjenama, a radno je vrijeme prilagođeno potrebama rada i proizvodnje. Prilikom rada postoji opasnost<br />
od ranjavanja oštrim alatom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Krojač, krznar, kožni galanterist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Šivači se mogu zaposliti u industriji odjeće, trikotaže i proizvodnji različitih tekstilnih proizvoda te u obrtničkim<br />
tekstilnim radionicama.<br />
Špediter<br />
Kratak opis<br />
Na temelju primljenih naloga špediter organizira prijevoz robe i brine o njezinoj otpremi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje špeditera potrebno je završiti stručni studij cestovnog, željezničkog ili poštanskog prometa<br />
na Veleučilištu u Rijeci (trogodišnji stručni studij) ili preddiplomski sveučilišni studij na Fakultetu prometnih<br />
znanosti u Zagrebu.<br />
Š<br />
Popis zanimanja<br />
325
Š<br />
Popis zanimanja<br />
326<br />
Opis poslova<br />
Na temelju primljenih naloga špediter organizira prijevoz robe, prima i izdaje narudžbe, te brine o njihovoj<br />
realizaciji i otpremi robe. Vodi brigu i nadzor o pravilnoj distribuciji pošiljaka, brine o njihovom pravilnom<br />
osiguranju, daje upute i usklađuje carinske deklaracije, te vodi brigu o tome da se carinski postupak provodi<br />
u skladu s propisima.<br />
Također, špediter likvidira i potvrđuje račune dobavljača. Ako je potrebno, ispunjava carinsku dokumentaciju.<br />
Surađuje s naručiteljem usluge i vodi komercijalno-operativne razgovore, te osigurava da se dogovorena<br />
usluga (organizacija prijevoza) u cijelosti obavi.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Špediter se treba znati služiti korisničkim <strong>program</strong>ima na računalu. Nužno je aktivno poznavanje barem jednog<br />
stranog jezika (engleskog, njemačkog, talijanskog), te poznavanje špedicije. Mora biti kontaktibilan i<br />
samostalan u radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Špediter obavlja posao u uredu, a pri radu se često služi telefonom i računalom. Često radi u vremenskoj<br />
stisci i pod stresom. Zbog problema koji mogu nastati prilikom prijevoza robe, moguć je i prekovremeni rad,<br />
a ponekad i rad noću.<br />
Srodna zanimanja<br />
Referent u komercijali, ekonomist, inženjer cestovnog prometa<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Špediteri se uglavnom zapošljavaju u poduzećima koja se bave transportom roba.<br />
Šumarski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Šumarski tehničar bavi se uzgojem, zaštitom, uređivanjem i iskorištavanjem šuma. Prikuplja podatke o obilježjima<br />
šumskih područja, predlaže načine uzgoja i iskorištavanja šuma, te planira i provodi izvođenje radova<br />
na šumskom radilištu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje šumarskog tehničara potrebno je završiti četverogodišnje školovanje pri srednjoj strukovnoj<br />
školi. Školovanje se može nastaviti na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Opis poslova<br />
Šumarski tehničar prikuplja podatke o vrsti tla, klimi, vrstama i populaciji drveća, te mogućim oštećenjima i<br />
bolestima. Nadzire razvoj i provodi mjere zaštite sadnica i šume, prikuplja sjeme i proizvodi sadni materijal.<br />
Primjenjuje zaštitna sredstva protiv bolesti i štetnika. Pri radu se služi različitim mjernim alatom i geodetskim<br />
instrumentima, te alatima i pomagalima koji se upotrebljavaju za uređivanje šuma i izradu drvnih poluproizvoda<br />
(sortimenata).<br />
Šumarski tehničar najčešće radi prema uputama inženjera šumarstva, a donekle i samostalno. Kada radi na<br />
mjestu pomoćnika inženjera šumarstva, samostalno obavlja složenije poslove: nadzire rad djelatnika na poslovima<br />
pošumljavanja, čišćenja, sječe drveća i gradnje šumskih puteva, neposredno je odgovoran za primjenu<br />
propisa sigurnosti na radu, sudjeluje pri uvođenju novih radnika u posao, kontrolira kvalitetu rada, brine o<br />
zaštiti šuma, o održavanju alata i strojeva, vodi evidenciju i statistiku obavljenih radova, prikuplja podatke o tehničkim<br />
normama i njihovoj primjeni, te provodi opažanja za dijagnostičko-prognostičku službu zaštite šuma.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim općih znanja, šumarski tehničar mora ovladati stručnom tehnologijom, poznavati pravila sigurnosti na<br />
radu i ekološke standarde. Obrazovanjem tijekom četiri godine stječe znanja o uzgoju šuma, poznavanju tla,<br />
uzgoju sadnica, zaštiti šuma, primjeni oruđa i strojeva za uređivanje šuma, iskorištavanju šuma, itd.<br />
Priroda posla zahtijeva od šumarskog tehničara odgovarajuću psihofizičku konstituciju koju propisuju zdravstveni<br />
standardi za šumarske radnike. Šumari trebaju biti tjelesno otporni na vremenske utjecaje, ne smiju<br />
biti pretjerano osjetljivi na buku i vibracije, te moraju imati dobar vid i sluh.<br />
Trebaju biti samostalni i samoinicijativni prilikom obavljanja poslova koji zahtijevaju spretnost, okretnost,<br />
te pravovremeno otkrivanje i sprečavanje opasnosti. Posao se uglavnom obavlja u timu, što od šumarskog<br />
tehničara zahtijeva da se lako sporazumijeva s ljudima i da ima razvijen osjećaj za sigurnost suradnika.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao šumarskog tehničara obavlja se u prirodi, na otvorenom, u različitim vremenskim prilikama i mikroklimi.<br />
Šumarski tehničar često putuje terenskim vozilima ili pješači do mjesta na kojem se obavlja posao.<br />
Izložen je opasnostima kao što su teže ozljede pri sječi, gruboj obradi i izvlačenju drveća i sl. Odgovoran je<br />
za sigurnost drugih radnika.<br />
Zbog podizanja teških predmeta i mnogo hodanja, njegov se posao kvalificira kao teški fizički rad.<br />
Srodna zanimanja<br />
Drvodjeljski tehničar, poljoprivredni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Šumarski tehničari zapošljavaju se u šumarijama i na šumskim gospodarstvima. Mogu raditi kao pomoćnici<br />
inženjera šumarstva.<br />
Šumski radnik - sjekač<br />
Kratak opis<br />
Šumski radnik - sjekač obavlja poslove sječe i izrade drvnih sortimenata te sudjeluje u uzgoju, zaštiti i uređivanju<br />
šuma.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje potrebno je završiti osnovnu školu, biti osposobljen za rukovanje motornom pilom i navršiti<br />
18 godina života. Osposobljavanje za rukovatelja motornom pilom može se provoditi na radnom mjestu<br />
ili u ustanovama za obrazovanje odraslih.<br />
Opis poslova<br />
Šumski radnici – sjekači tijekom cijele godine rade na sječi šuma. U svom poslu sijeku i izrađuju drvne sortimente.<br />
Nakon izrade, zaštićuju drvni materijal od insekata i pucanja, a zatim obavljaju primopredaju izrađenog.<br />
Poslovi utovara i istovara obuhvaćaju privlačenje i kopčanje drvnog materijala. U sječi koriste različite<br />
vrste pila: ručnu, motornu i traktorsku. Redovito održavaju sredstva rada otklanjajući manje kvarove priručnim<br />
alatom. Također sudjeluju u pripremi radilišta, odnosno izgradnji puteva, baraka, skladišta, poslovima<br />
kopanja i čišćenja kanala, prosijecanju prosjeka te osiguranju drvnog materijala od elementarnih nepogoda.<br />
Š<br />
Popis zanimanja<br />
327
Š<br />
Popis zanimanja<br />
328<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Budući da je posao šumskog radnika – sjekača težak fizički posao i često se odvija u nepovoljnim vremenskim<br />
uvjetima (vrućina, hladnoća, vlaga), potrebno je dobro zdravlje i dobra fizička kondicija. Obavljanje<br />
ovog posla također zahtijeva dobru fizičku spretnost. Šumski radnik-sjekač često je izložen opasnosti od<br />
teških ozljeda, stoga treba biti stabilan i odgovoran u radu.<br />
Zanimanje šumskog radnika - sjekača prikladno je za osobe koje vole boraviti u prirodi.<br />
Uvjeti rada<br />
Rad šumskog radnika - sjekača odvija se na otvorenom, tijekom cijele godine. Međutim, posao se ne može<br />
obavljati ako vremenske prilike jako ometaju ili čak onemogućuju rad (snažna kiša ili snijeg).<br />
Šumski radnici - sjekači rade motornim pilama, pa zbog buke moraju zaštititi uši, a kao dodatnu zaštitu nose<br />
kacige i štitnike za koljena. U određenim fazama rada, kao što su sječa drveća te gruba obrada i izvlačenje,<br />
sjekači su izloženi opasnostima čak i od težih ozljeda.<br />
Zbog težine posla jednom na godinu obvezno moraju obaviti liječnički pregled.<br />
Kako se njihov posao odvija na otvorenom, u šumi gdje postoji velika opasnost od zaraze, ugriza ili uboda<br />
različitih životinja, šumski radnici - sjekači moraju biti cijepljeni protiv mogućih bolesti.<br />
Srodna zanimanja<br />
Šumski radnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Šumski radnici - sjekači zapošljavaju se u šumarijama i šumskim gospodarstvima.
Tajnik<br />
Kratak opis<br />
Tajnik/tajnica organizira i obavlja sve administrativne uredske poslove, najčešće za rukovoditelje organizacijskih<br />
jedinica u poduzeću ili drugoj ustanovi. Piše dopise i vodi poslovnu dokumentaciju, komunicira sa<br />
strankama i ostalim zaposlenicima, te organizira dnevni raspored osobe za koju radi.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Tajnik/tajnica najčešće ima završenu srednju stručnu školu ekonomsko–birotehničkog ili upravnog smjera<br />
u kojoj se školuje za zanimanja poslovnog i administrativnog tajnika, upravnog referenta ili ekonomista. Za<br />
obavljanje poslova tajnika/tajnice rukovoditelja više razine (generalnog direktora poduzeća, ministra i slično)<br />
traži se obrazovanje višeg stupnja, viša škola ili fakultet.<br />
Opis poslova<br />
Tajnik/tajnica prima posjetitelje, poslovne partnere i s njima komunicira osobno ili preko telefona. Preusmjerava<br />
telefonske pozive, preuzima i prenosi poruke, prima poštu, razvrstava je, odašilje i vodi evidenciju o<br />
tome. Vodi dokumentaciju i odgovorna je za njezino pravilno pohranjivanje.<br />
Samostalno ili prema naputku, tajnik/tajnica sastavlja, piše i uređuje dopise, zapisnike i drugu dokumentaciju.<br />
Priprema i pomaže pri organizaciji radnih sastanaka te daje stručnu i administrativnu pomoć prilikom<br />
pripreme materijala. Piše zabilješke služeći se stenografijom, koristi računalo i osnovne računalne <strong>program</strong>e<br />
za pripremu različitih dokumenata.<br />
Organizira službena putovanja i rezervira smještaj. Vodi rokovnik i rezervaciju termina, dogovara sastanke i<br />
pravi njihov raspored.<br />
Brine za ugošćivanje i posluživanje gostiju i sudionika sastanaka. Vodi kadrovsku evidenciju i evidenciju prisutnosti<br />
na poslu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tajnica mora dobro pismeno i usmeno komunicirati na hrvatskom i najmanje jednom stranom jeziku. Mora<br />
vladati općim i poslovnim bontonom, te imati svestrano znanje s područja opće kulture.<br />
Također, mora poznavati uredsko poslovanje, osnove i propise o sigurnosti arhivske građe, te postupke pohranjivanja<br />
i izdvajanja dokumentacijske građe.<br />
Potrebno je vladati stenografijom i stenodaktilografijom, znati se služiti računalom i osnovnim računalnim<br />
<strong>program</strong>ima koji se koriste u uredskom poslovanju (<strong>program</strong>ima za uređivanje teksta, tabličnim kalkulatorima<br />
i dr.), te upotrebljavati telefon, telefaks, elektroničku poštu i druga suvremena sredstva komunikacije.<br />
Tajnik/tajnica mora poznavati osnove organizacije rada, propise iz područja radnog i trgovačkog prava,<br />
ustavni ustroj Republike Hrvatske, zatim osnove financijskog, knjigovodstvenog i vanjsko-trgovinskog poslovanja,<br />
te imati osnovna znanja iz gospodarstva, poduzetništva i psihologije rada.<br />
Treba imati dobre verbalne i organizacijske sposobnosti, izvrsnu koncentraciju i pamćenje, te razvijene komunikacijske<br />
vještine. Tajnica mora biti sposobna obavljati nekoliko poslova istodobno, prilagođavati se promjenama<br />
i raditi na usavršavanju stručnoga znanja, te brinuti o tehničkim i drugim novostima s područja<br />
uredskog poslovanja.<br />
Tajnik/tajnica mora biti ljubazna, strpljiva i emocionalno stabilna osoba, diskretna, prilagodljiva u osobnim<br />
kontaktima, stoga ovo zanimanje nije pogodno za osobe koje imaju poteškoće u socijalnim kontaktima.<br />
Uvjeti rada<br />
Tajnik/tajnica radi u uredu u povoljnim mikroklimatskim uvjetima. Najveći dio poslova obavlja sjedeći, često<br />
naprežući vid pri radu za računalom, što može izazvati oštećenja vida i kralježnice. Zapreka za rad u ovom zanimanju<br />
su veća oštećenja vida, smetnje glasovno–govorne komunikacije (mucanje i slično) i bolesti kralježnice.<br />
Na mnogim radnim mjestima radno vrijeme prema potrebi može biti fleksibilno.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
329
T<br />
Popis zanimanja<br />
330<br />
Srodna zanimanja<br />
Poslovni tajnik, administrativni tajnik, upravni referent, ekonomist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tajnik/tajnica ima vrlo velike mogućnosti zapošljavanja u privatnom i javnom sektoru, u raznim poduzećima<br />
i različitim oblicima djelovanja koji trebaju administrativnu i poslovnu pomoć.<br />
Tapetar<br />
Kratak opis<br />
Tapetar tapecira namještaj tako da posebnim oprugama i različitim materijalom dograđuje, te tkaninom,<br />
kožom i sličnim materijalom presvlači namještaj i sjedala u prijevoznim sredstvima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer tapetar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Tapetar tapecira namještaj, kao što su stolci, naslonjači i trosjedi, zatim sjedala u automobilima, autobusima,<br />
željezničkim vagonima i zrakoplovima. Ukrašava prostor posebnim tkaninama, sagovima i postavlja zavjese<br />
raznih oblika i namjena.<br />
Posao se može odvijati u obrtničkoj radionici, ali i u industrijskom pogonu gdje je posao često serijski, specijaliziran<br />
samo za neku fazu posla.<br />
Tapetar prima narudžbe i upoznaje se s potrebnom dokumentacijom. Prema potrebi izrađuje nacrte i skice,<br />
priprema popis, te naručuje materijal i robu kojom će raditi, te izrađuje okvirnu kalkulaciju troškova i vremena<br />
izrade. Potom priprema tekstil, prirodnu i umjetnu kožu, gumu, punila, opružnu i običnu žicu, opruge, PVC<br />
i ostali materijal, označava i ucrtava izmjerene veličine, kroji i izrezuje tapetarski (tekstil, prirodna i umjetna<br />
koža) i drugi materijal (punila, podložni materijal, folije, papir).<br />
Tapetar šiva i oblikuje strunjače i jastuke, presvlake, naslone, sjedalice, fotelje, dekorativne i druge proizvode,<br />
napinje opruge, ugrađuje okove, lijepi i pričvršćuje tekstil i drugi materijal, zabija gumbe i druge ukrasne i<br />
dekorativne dodatke, ulijeva ili ubrizgava tapetarska punila.<br />
Također upravlja strojem za napinjanje i pričvršćivanje materijala. Na kraju pakira izrađen ili popravljen namještaj<br />
i druge proizvode, oprema ih potrebnom dokumentacijom, prenosi ih, transportira i skladišti.<br />
Uz sve opisano tapetar također posprema i čisti strojeve i uređaje, alate, tapetarski i drugi materijal, zamjenjuje<br />
filtre, sita i vreće, pušta u rad i nadzire rad ventilacijskih i usisnih naprava, te evidentira korištenje materijala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tapetar treba znati samostalno, ekonomično i kvalitetno izraditi nacrte za tipične tapetarske proizvode. Mora<br />
poznavati tehnološka svojstva tapetarskog materijala, drva i pomoćnog materijala, te imati znanja o tehnološkim<br />
postupcima njihove obrade. Mora poznavati tehničke propise, propise o sigurnosti na radu i zaštiti okoliša,<br />
a i način uporabe strojeva i uređaja za obradu tapetarskog materijala, te imati osnovna znanja o njihovu održavanju.<br />
Treba poznavati osnove materijalnog poslovanja. Tapetar mora poznavati i različite stilove namještaja.
Treba biti srednje jake tjelesne građe, mora imati spretne ruke, osobito prste, normalan vid, mora dobro prepoznavati<br />
boje i imati smisao za skladno i lijepo.<br />
Uvjeti rada<br />
Tapetar radi u zatvorenim i zagrijanim prostorijama, uz prirodnu i umjetnu rasvjetu. Radi pretežno u stojećem<br />
položaju, slobodnim ili određenim ritmom, sa čestim saginjanjem, povremeno primjenjujući veću snagu pri<br />
dizanju težih predmeta. Pri radu je potrebno okretati se i dohvaćati predmete, rukama i prstima pridržavati<br />
ih i premještati, gurati, okretati, odlagati, dizati, vući, itd. Ako se posao odvija u pogonima, može biti izložen<br />
hladnoći, propuhu i buci.<br />
Zapreke za uspješno bavljenje ovim zanimanjem jesu teže bolesti unutarnjih organa, oštećenja ruku i prstiju,<br />
slab vid i alergije na neki od materijala koji se koristi u tapetarskoj proizvodnji.<br />
Srodna zanimanja<br />
Krojač, šivač, stolar, dekorater, poplunar, kožni galanterist, drvogalanterist, klobučar, torbar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tapetar se može zaposliti u manjoj obrtničkoj radionici ili u industrijskom pogonu.<br />
Tehničar nutricionist<br />
Kratak opis<br />
Tehničari nutricionisti su osobe educirane o prehrani i njezinu djelovanju na ljudski organizam.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje tehničar nutricionist potrebno je završiti srednju prehrambenu školu – smjer tehničar nutricionist<br />
koja traje 4 godine. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja učenici mogu nastaviti školovanje na Prehrambeno-biotehnološkom,<br />
Farmaceutsko-biokemijskom, Medicinskom fakultetu i drugim srodnim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Nutricionizam obuhvaća brojna znanstvena područja koja se odnose na odnos čovjeka i njegove hrane. Područje<br />
rada nutricionista je edukacija i savjetovanje različitih dobnih i drugih skupina o pravilnoj i zdravoj<br />
prehrani kako bi unaprijedili i/ili očuvali svoje zdravlje. Tehničari nutricionisti poznaju svojstva prehrambenih<br />
namirnica, načela i specifičnosti prehrane različitih dobnih skupina (djece, mladih i starijih osoba). Također<br />
izrađuju plan prehrane i daju savjete o prehrani skupinama ljudi koje zahtijevaju posebnu prehranu, poput<br />
sportaša, osoba koje imaju probleme s tjelesnom masom ili neke druge zdravstvene probleme. Osim u edukaciji,<br />
tehničari nutricionisti također sudjeluju u procesu proizvodnje i pripreme različitih vrsta hrane, dijetalnih<br />
proizvoda i proizvoda veće biološke vrijednosti. U laboratorijima također provode kontrolu kakvoće<br />
hrane i mikrobiološke ispravnosti namirnica.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Nutricionisti osim dobrog poznavanja prehrane moraju poznavati strukturu i funkcije ljudskoga tijela kako<br />
bi mogli primijeniti te spoznaje na održavanje i poboljšavanje zdravlja ljudi. Također je potrebno poznavanje<br />
kemije, biokemije i biologije. Tehničari nutricionisti moraju imati dobar okus i njuh. Vrlo je važna urednost i<br />
pedantnost u radu, a i razvijen osjećaj odgovornosti. Osobe koje su sklone alergijama i imaju neke kronične<br />
bolesti, ne mogu obavljati ovo zanimanje. Sve osobe što su u neposrednom kontaktu s hranom moraju zadovoljiti<br />
minimalne higijensko-sanitarne uvjete propisane zakonom.<br />
Budući da neki rade na educiranju različitih skupina ljudi o pravilnoj prehrani, moraju imati komunikacijske<br />
vještine.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
331
T<br />
Popis zanimanja<br />
332<br />
Uvjeti rada<br />
U industrijskim je pogonima u kojima se proizvodi hrana najčešće umjetna rasvjeta, povećana buka i neugodni<br />
mirisi. Radna mjesta tehničara nutricionista također mogu biti u uredima ili laboratorijima u kojima<br />
sudjeluju u pripremi gotove ili polugotove hrane.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prehrambeni tehničar, kemijski tehničar, poljoprivredni tehničar, farmaceutski tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tehničari nutricionisti mogu se zaposliti u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, u raznim trgovinama<br />
zdrave hrane te u tvrtkama koje se bave davanjem savjeta u vezi s prehranom, zdravstvenim i lječilišnim<br />
ustanovama. Zapošljavaju se također u raznim proizvodnim i uslužnim djelatnostima (u turizmu, wellnes<br />
centrima i slično) te u odgojnim ustanovama (vrtićima, školama, dječjim i studentskim domovima) kao savjetnici<br />
zdrave prehrane.<br />
Tehničar za elektroenergetiku<br />
Kratak opis<br />
Tehničar za elektroenergetiku upravlja, nadzire i održava rad energetskih postrojenja te sudjeluje u njihovoj<br />
izgradnji i montaži.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja tehničara za elektroenergetiku predviđeno je srednjoškolsko obrazovanje u tehničkoj<br />
ili elektrotehničkoj školi. Zbog slabog interesa mladih za to zanimanje, već nekoliko godina nema<br />
mogućnosti upisa u srednjim školama, iako formalno postoji nastavni plan i <strong>program</strong>.<br />
Opis poslova<br />
Tehničar za elektroenergetiku radi u elektranama za proizvodnju električne energije, u rasklopnim postrojenjima<br />
i trafostanicama za razvod i pretvaranje električne energije, te u objektima kontrole i održavanja<br />
električnih vodova i mreža.<br />
U elektrani upravlja i nadzire rad elektroenergetskih postrojenja (generatora, energetskih transformatora i<br />
slično). U elektranama s daljinskim automatskim upravljanjem i regulacijom glavni mu je posao praćenje<br />
podataka na komandnoj ploči, odnosno komandnom pultu. Ako dođe do odstupanja kontroliranih karakteristika<br />
(snage, napona itd.), pravodobno mora poduzeti odgovarajuće mjere.<br />
Tehničar za elektroenergetiku radi i na održavanju strojeva u elektroenergetskom postrojenju. Povremeno<br />
usklađuje ili zamjenjuje dijelove podložne trošenju. Planira i sudjeluje u izradi tehničko-tehnološke dokumentacije<br />
remonta cjelokupnog postrojenja.<br />
Također proračunava potrebne karakteristike dalekovoda i niskonaponske mreže, dimenzionira vodove, analizira<br />
dijagrame opterećenja, procjenjuje okolne uvjete izvedbe, te utvrđuje broj i vrstu trafostanica. Pri tome<br />
se služi računalom i priručnicima sa standardima elektromaterijala.<br />
U izvedbi i održavanju električnih mreža kontrolira mjere zaštite od dodirnog napona, uzemljenja nadzemnih<br />
vodova te zaštite od kratkog spoja i prenapona. Smetnje i kvarove u električnim mrežama otkriva i otklanja<br />
u timu stručnjaka. U automatski upravljanim i reguliranim električnim mrežama, smetnje i kvarovi uzrokuju<br />
automatsko isključenje električne struje, pa je brzina intervencije važna za smanjenje materijalne štete.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tehničar za elektroenergetiku mora imati znanja iz osnova elektronike, tehnologije materijala, znanja o energetskim<br />
postrojenjima, teleinformatičkim uređajima, elektroelementima, električnim spojevima, te upravljačkoj<br />
i regulacijskoj tehnici.
U ovom je zanimanju potrebna i sposobnost tehničkog i analitičkog rješavanja problema, snalaženje u nepredviđenim<br />
situacijama, uredan vid i sposobnost prepoznavanja boja, preciznost i savjesnost u radu, a za<br />
terenske poslove i dobra fizička kondicija, te spretnost lokomotornog sustava.<br />
Uvjeti rada<br />
Tehničar za elektroenergetiku obavlja posao u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlažnosti (kad<br />
radi u kontrolnoj stanici, elektrani ili tehničkom uredu). Posao na uređajima je pod utjecajem elektromagnetskog<br />
polja, a u elektranama dolazi i do buke. Pri pregledu električnih vodova na terenu, izložen je različitim<br />
vremenskim uvjetima.<br />
Poslove obavlja pretežno u stojećem i sjedećem položaju. U svom radu dijelom radi samostalno i odgovoran<br />
je za svoje poslove, a dijelom u skupini s kojom dijeli odgovornost. Radno vrijeme je propisano i najčešće se<br />
odvija u smjenama. Uobičajena su i dežurstva s produženim radnim vremenom. Posao na terenu ponekad<br />
zahtijeva produžen rad.<br />
Pri radu mu je potrebna zaštitna odjeća i kaciga, izolacijske čizme i rukavice.<br />
Zapreke za obavljanje ovog posla su slabije opće zdravstveno stanje, poteškoće vida te izvođenja preciznih<br />
i koordiniranih pokreta.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničar za elektrostrojarstvo, tehničar za elektroniku, tehničar za energetiku, tehničar za elektrotehniku<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tehničari za elektroenergetiku se zapošljavaju u elektranama za proizvodnju električne energije, u rasklopnim<br />
postrojenjima i trafostanicama za razvod i pretvaranje električne energije, te u objektima kontrole i<br />
održavanja električnih vodova i mreža.<br />
Tehničar za elektroniku<br />
Kratak opis<br />
Tehničar za elektroniku projektira, izrađuje i servisira elektroničke ili elektronički upravljane uređaje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova tehničara za elektroniku potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu i steći opće<br />
znanje iz elektrotehnike i elektronike. Nakon završene četverogodišnje škole, školovanje se može nastaviti na<br />
fakultetu za elektrotehniku i računarstvo ili drugim srodnim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Tehničar za elektroniku obavlja poslove u području elektroničke industrije i zanatstva. Priprema tehnološke<br />
postupke, vodi i izvodi zahtjevnije postupke, kao što su međuprovjere i kontrolna mjerenja, vođenje proizvodne<br />
linije, utvrđivanje kvalitete proizvodnih postupaka i samih proizvoda. Posebno zanimljivo područje<br />
rada je razvoj novih proizvoda gdje obično radi u skupini, osobito pri projektiranju tiskanih krugova, izradi<br />
prototipova, mjerenjima i dokumentiranju. Tehničar za elektroniku također može samostalno razvijati i izraditi<br />
razne radne uređaje i elektronička pomagala namijenjena uporabi u proizvodnji i kontroli proizvoda.<br />
Utvrđivanje kvalitete proizvoda nužno je u svim fazama proizvodnje, od ulazne kontrole materijala do izlazne<br />
kontrole gotovog proizvoda. Tehničar za elektroniku može raditi na ispitivanju proizvoda u posebnim<br />
laboratorijima za mjerenje gdje se provjerava jesu li proizvodi napravljeni u skladu sa standardima i tehničkim<br />
propisima.<br />
Montaža, servis i održavanje uređaja i strojeva koji sadrže elektroniku također se mogu obavljati kao uslužna<br />
djelatnost na tržištu.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
333
T<br />
Popis zanimanja<br />
334<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tehničar za elektroniku mora biti spreman na stalno usavršavanje i obrazovanje. Treba biti samoinicijativan,<br />
inovativan i kreativan. Važna je ustrajnost i spremnost na timski rad. Zbog ubrzanog razvoja elektronike,<br />
mora pratiti i razvoj na područjima, kao što su automobilska industrija, računalna i komunikacijska tehnologija<br />
i slično. Pri zahtjevnijim poslovima važna je sposobnost koncentracije, te discipliniranost u radu s proizvodima<br />
pod naponom.<br />
Potreban je dobar vid i sluh, sposobnost razlikovanja boja i sposobnost vještog baratanja sa sitnim predmetima.<br />
Uvjeti rada<br />
Tehničar za elektroniku obično radi u zatvorenom prostoru. Vrućina, buka i propuh pojavljuju se tek iznimno,<br />
npr. pri održavanju proizvodnih linija. Servisiranje, razvoj, izrada prototipova i slični poslovi obavljaju se u<br />
radionicama laboratorijskog tipa, u sjedećem ili stojećem položaju. Posao se radi u jednoj ili dvije smjene,<br />
samostalno ili u timu. Pri servisiranju proizvoda tehničar za elektroniku kao izvođač usluge kontaktira sa<br />
strankama – naručiteljima usluge, pa mora biti uljudan i pristupačan.<br />
Zapreke za rad u ovom zanimanju su slab vid i neprepoznavanje boja, epilepsija, nesvjestice i jako znojenje ruku.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektrotehničar, elektroničar-mehaničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tehničar za elektroniku može se zaposliti u industriji, u različitim poduzećima koja se bave proizvodnjom,<br />
nabavom, servisiranjem ili prodajom elektroničke i telekomunikacijske opreme.<br />
Tehničar za mehatroniku<br />
Kratak opis<br />
Tehničar za mehatroniku projektira, rukuje i održava mehatroničke sustave – strojeve, alate i uređaje koji se<br />
sastoje od elektroničkih, strojarskih, optičkih, automatiziranih i kompjutoriziranih sklopova.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Tehničari za mehatroniku obrazuju se u četverogodišnjim tehničkim školama. Teorijskim i praktičnim dijelom<br />
potiče se razvoj tehničkog mišljenja učenika i osposobljava ih se za samostalno rješavanje problema. Nakon<br />
općeg obrazovanja u mehatronici, mogu se specijalizirati za rad u specifičnim i užim područjima mehatronike:<br />
robotika, proizvodni sustavi, procesna tehnika i dr. Završena srednja škola daje dobru podlogu za nastavak<br />
školovanja na tehničkim fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Mehatronika je interdisciplinarno područje koje povezuje strojarstvo, električni inženjering i elektroniku te<br />
informatičku tehnologiju. Cilj mehatronike je poboljšanje funkcionalnosti tehničkih proizvoda i sustava, spajanjem<br />
svih komponenti u inteligentan sustav automatizacije. U novije vrijeme sve je više mehatroničkih proizvoda:<br />
primjerice razni roboti, digitalno upravljani strojevi, automatski vođena vozila, elektroničke kamere,<br />
telefaks uređaji, fotokopirni strojevi, aviouređaji i dr.<br />
Mehatroničar se bavi projektiranjem automatskih strojeva, naprava i alata te prema potrebi nadograđuje<br />
navedene uređaje. Izrađuje tehnološku dokumentaciju za neki uređaj pomoću računala (CAD/CAM, SOLID,<br />
EDGE, CATIA). Također nadzire vođenje složenih procesa u pogonima izrade mehatroničkih uređaja.<br />
Raznovrsna je djelatnost u kojoj tehničari za mehatroniku mogu primijeniti svoje znanje pri popravljanju,<br />
održavanju i projektiranju različite opreme. To su oprema za gospodarstvo (strojevi, alati, naprave, roboti i<br />
fleksibilne proizvodne i montažne linije), uredska tehnika, uređaji za zabavu, strojevi za domaćinstvo, auto i<br />
aviovozila i motori, te instrumenti, medicinska oprema i senzori. U svom radu koriste razne precizne finomehaničke<br />
i druge alate. Obavljaju precizna mjerenja i razne montažne poslove u preciznoj mehanici.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za popravak i održavanje kompleksnih mehatroničkih uređaja nisu više dostatna znanja samo iz elektronike<br />
već je potrebna kombinacija znanja iz različitih tehničkih područja. Mehatroničari moraju poznavati strojarstvo:<br />
izvođenje strojarskih proračuna, konstrukcija, elemenata i tehnologije obrade, tehnologiju pneumatskih,<br />
hidrauličkih i električnih pogona i dr. Također trebaju znati rad senzora i principe upravljanja i regulacije.<br />
Potrebno je poznavanje računalske tehnike i temeljna znanja elektrotehnike. Važno je dobro vladati radom<br />
na računalu i <strong>program</strong>skom realizacijom dodatnih zahtjeva procesa.<br />
Osim stručnih znanja tehničari za mehatroniku moraju imati dobar vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja.<br />
Analitičko mišljenje i sposobnost rješavanja tehničkih problema važni su u svim tehničkim zanimanjima. S<br />
obzirom na brzo napredovanje znanosti u ovom području, potrebno je cjeloživotno učenje i usavršavanje.<br />
Razvijena motorika ruku i prstiju te preciznost i staloženost u radu bitni su u radu mehatroničara. Osobe koje<br />
imaju smetnje vida i sluha te kronične bolesti ruku, nogu i kralježnice ne mogu obavljati ovo zanimanje. Epilepsija<br />
i neke psihičke bolesti također onemogućuju osobu u obavljanju ovog zanimanja.<br />
Uvjeti rada<br />
Mehatroničari najčešće rade u sjedećem položaju u zatvorenom prostoru. Ako rade u servisima, posjećuju<br />
kućanstva kako bi popravili pokvareni uređaj. Radno im je vrijeme najčešće osmosatno. U industrijskim pogonima<br />
za proizvodnju mogu biti izloženi buci i drugim nepovoljnim uvjetima. Također postoji mogućnost<br />
rada u smjenama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektrotehničar, elektroničar-mehaničar, finomehaničar, tehničar za elektroniku<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mehatroničari imaju raznovrsne mogućnosti zapošljavanja. Veliki broj mehatroničara radi u servisima različite<br />
opreme i strojeva. Zapošljavaju se također u tvrtkama koje se bave proizvodnjom i trgovinom mehatroničkih<br />
uređaja i sl.<br />
Tehničar za računalstvo<br />
Kratak opis<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar bavi se računalima. Sastavlja, servisira i održava elektroničke sklopove ili hardver računala<br />
te instalira gotove <strong>program</strong>e u računalo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar obrazuje se u četvorogodišnjim tehničkim školama. Tijekom obrazovanja savladava opće<br />
stručne sadržaje, a vještine stječe praktičnom nastavom u radionicama i specijaliziranim elektroničkim laboratorijima.<br />
Nastavak obrazovanja moguć je na tehničkim fakultetima, npr. elektrotehnici.<br />
Opis poslova<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar sastavlja računalne uređaje prema tehničkoj dokumentaciji koja sadrži postupak izvedbe. Nabavlja<br />
komponente za računalo (matičnu ploču, tvrdi disk, grafičku karticu, disketnu jedinicu) i provjerava njihovu<br />
ispravnost prije ugradnje. Osim toga priprema i pomoćni materijal, npr. vodove za priključak, ispravljače.<br />
Nakon spajanja računala (tipkovnice, monitora, pisača) uključuje računalo i provjerava ispravnost rada na<br />
njemu koristeći se gotovim <strong>program</strong>ima.<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar održava, servisira i otklanja neispravnosti na računalu. Nadograđuje dodatnu opremu i<br />
proširuje rad računala, npr. povećanjem memorije, spajanjem modema i sl.<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar radi u radionicama za sastavljanje i servisiranje računala, odjelima za nabavu komponenata<br />
za električne uređaje i u proizvodnji nekih komponenata elektroničkih uređaja ili pomoćne opreme.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
335
T<br />
Popis zanimanja<br />
336<br />
Radi i u organizacijama u kojima su računala uključena u proces rada, gdje je potrebno održavanje računala<br />
i računalne mreže (proizvodne, zdravstvene, financijske i druge organizacije).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za održavanje računalnih uređaja nužno je stručno znanje iz elektrotehnike i ostalih tehničkih područja. <strong>Računalni</strong><br />
tehničari moraju poznavati tehničko crtanje i dokumentiranje, osnove elektrotehnike, elektrotehničke<br />
materijale i komponente, mjerenja u elektrotehnici te finomehaničku tehniku.<br />
Zbog izrazito dinamičnog razvoja i promjena u računalstvu, nužno je stalno stručno usavršavanje.<br />
Poslovi računalnog tehničara zahtijevaju dobar vid, sposobnost prostornog predočavanja i spretnost prstiju<br />
pri rukovanju sitnim komponentama. Na računalnim uređajima poželjna je i sposobnost zaključivanja te<br />
urednost i savjesnost u radu.<br />
Uvjeti rada<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar radi u zatvorenom prostoru normalne temperature i vlažnosti. Već dio poslova obavlja<br />
sjedeći, osim poslova servisiranja, pri kojem je potrebna pokretljivost i rad u stojećem položaju.<br />
Poslovi zahtijevaju znatnije naprezanje vida, jer se radi o vrlo sitnim detaljima, stoga osobe koje imaju poteškoća<br />
s vidom ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Sporedna zanimanja<br />
<strong>Računalni</strong> tehničar u strojarstvu, tehničar za mehatroniku, tehničar za elektroniku, elektrotehničar, elektroničar–mehaničar.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
<strong>Računalni</strong> tehničari imaju velike mogućnosti zapošljavanja pa mnogi od njih rade u servisima za popravak<br />
računala i u različitim organizacijama na održavanju i servisiranju računala.<br />
Tehničar za telekomunikacije<br />
Kratak opis<br />
Tehničar za telekomunikacije nadgleda polaganje, montažu i ugrađivanje telekomunikacijskih kablova i mreža<br />
korisnika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje tehničara za telekomunikacije potrebno je završiti srednju tehničku ili poštansko-telekomunikacijsku<br />
školu - smjer tehničar za telekomunikacije.<br />
Opis poslova<br />
Tehničari za telekomunikacije nadgledaju polaganje, montažu i ugrađivanje telekomunikacijskih kablova<br />
i mreža korisnika. Montiraju telefonske i telegrafske pretplatničke centrale, te antene i antenske sustave.<br />
Vode, nadgledaju i pripremaju izgradnju jednostavnijih telekomunikacijskih instalacija i mreža, te pripremaju<br />
podatke za planiranje razvoja, izgradnje i remonta objekata, mreža i instalacija. Osim navedenih poslova,<br />
tehničari za telekomunikacije sudjeluju u operativnoj i tehnološkoj pripremi proizvodnje telekomunikacijske<br />
i signalno-sigurnosne opreme. Prikupljaju podatke za daljnje planiranje proizvodnje, normiranje materijala,<br />
određivanje vremena proizvodnje, te uporabe određenih pribora i uređaja.<br />
Tehničari za telekomunikacije rade i periodična mjerenja i podešavanja uređaja koji moraju biti u skladu s<br />
tehničkim standardima i normativima.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tehničari za telekomunikacije moraju imati smisao za tehniku. Spretnost ruku i prstiju potrebna je za uspješno<br />
obavljanje ovog posla. Dobra pokretljivost i fizička izdržljivost nužne su osobine za postavljanje vodova i<br />
montažu antenskih sustava. Tehničari za telekomunikacije moraju položiti ispit iz sigurnosti na radu i vozački<br />
ispit B kategorije.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao tehničara za telekomunikacije obavlja se u zatvorenom prostoru (zahtjevnije održavanje uređaja predajnika<br />
i prijamnika, projektiranje i pripreme) i na terenu (postavljanje vodova i antenskih uređaja). Ako je<br />
posao terenski, obavlja se bez obzira na vremenske prilike. Ponekad tehničari za telekomunikacije imaju i<br />
noćna dežurstva.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tehničar za elektroenergetiku, tehničar za računalstvo, elektroinstalater<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tehničari za telekomunikacije zapošljavaju se u servisima i prodavaonicama telekomunikacijskih aparata i<br />
uređaja, poduzećima za izgradnju i održavanje telekomunikacijskih kapaciteta i velikim telekomunikacijskim<br />
sustavima.<br />
Tehnolog za poštanski promet<br />
Alternativni naziv: Inženjer poštanskog prometa<br />
Kratak opis<br />
Tehnolog za poštanski promet radi na području domaćeg i međunarodnog poštanskog prometa. Obavlja<br />
složenije poslove organizacije rada i operativne kontrole u poštanskom prometu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Tehnolog za poštanski promet mora imati višu ili visoku stručnu spremu Fakulteta prometnih znanosti i položen<br />
stručni ispit koji se polaže nakon godine dana radnog iskustva u struci.<br />
Opis poslova<br />
Posao tehnologa za poštanski promet je raznolik i obuhvaća složene stručne poslove iz područja poštanske<br />
tehnologije, razvoja, investicija, održavanja, prodaje i sigurnosti. Navedene poslove obavljaju referenti/tehnolozi<br />
(VI. stupanj) ili samostalni referenti/tehnolozi (VII. stupanj).<br />
Tehnolog poštanskog prometa bavi se organizacijom rada i koordiniranjem poslova u pojedinim fazama poštanskog<br />
prometa, provodi nadzor kvalitete poštanskog prometa, sudjeluje u izradi planova, predlaže mjere<br />
za njihovo izvršenje, te nadzire njihovu provedbu. Sudjeluje u normiranju rada i materijala, prati provedbu<br />
posla i predlaže potrebne izmjene. Obavlja analize statističkih i drugih podataka, izrađuje izvještaje, te vodi<br />
propisanu dokumentaciju.<br />
Daje sugestije za poboljšavanje tehnoloških propisa, organizira radni proces u dijelu poštanskog prometa,<br />
nadzire izvođenje tehnoloških propisa i uputa, daje upute djelatnicima, rješava reklamacije i odštetne zahtjeve,<br />
te provodi ispitivanje i analizu zadovoljstva korisnika ponuđenim uslugama.<br />
Rukovodi poslovima, prikuplja podatke o obavljenim uslugama, analizira stanje i predlaže mjere, analizira<br />
funkcioniranje poštanskog prometa, te predlaže organizacijska, tehnološka i kadrovska poboljšanja. Kontaktira<br />
s velikim korisnicima i istražuje tržište radi uvida u zahtjeve i potrebe korisnika.<br />
Tehnolog poštanskog prometa radi u timu i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz svog djelokruga rada.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
337
T<br />
Popis zanimanja<br />
338<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim formalnog obrazovanja i dobrog poznavanja načina funkcioniranja poštanskog prometa, prijeko su<br />
potrebne organizacijske sposobnosti, razvijene komunikacijske vještine i sposobnost koncentracije, te znanje<br />
rada na kompjutoru. Važna je sposobnost brzog reagiranja i osiguravanja brzog protoka informacija o<br />
novostima u poslu.<br />
Uvjeti rada<br />
Tehnolog radi u zatvorenom prostoru i na terenu. Svakodnevno je u kontaktu s ljudima (strankama i zaposlenicima).<br />
Posao tehnologa nije fizički zamoran, ali je intelektualno zahtjevan i dinamičan, te podložan<br />
promjenama. Učestao je dugotrajan rad na računalu i s papirima, pa su teži poremećaji vida kontraindikacija<br />
za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Srodna zanimanja<br />
Inženjer cestovnog prometa, inženjer zračnog prometa<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tehnolozi za poštanski promet najčešće se zapošljavaju u Hrvatskoj pošti.<br />
Tekstilni tehničar<br />
Kratak opis<br />
Tekstilni tehničari sudjeluju u organiziranju proizvodnje, te u samom procesu proizvodnje široke palete tekstilnih<br />
proizvoda.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova tekstilnog tehničara potrebno je završiti srednju strukovnu školu tekstilnog smjera<br />
koja traje četiri godine.<br />
Tekstilni tehničari sa završenom četverogodišnjom srednjom školom imaju mogućnost nastavka školovanja<br />
na višim školama i fakultetima.<br />
Opis poslova<br />
Tekstilni tehničari sudjeluju u pripremi, organizaciji, praćenju i nadziranju tehnoloških procesa u proizvodnji<br />
pređe, tkanina, pletiva, a i u proizvodnji odjeće. Ovisno o dijelu tekstilno-tehnološkog postupka, tekstilni tehničari<br />
obavljaju poslove i radne zadatke u području mehaničke tehnologije, oplemenjivanja i bojenja tkanina<br />
i vlakana, te u pripremi i proizvodnji odjeće.<br />
Tekstilni tehničar sudjeluje u proizvodnji konca, izradi netkanih tekstila, te proizvodnji prediva i svih vrsta<br />
tkanina, pletiva i pređa. Izrađuje uzorke tkanina za kataloge, te ih estetski oblikuje. Kontrolira kvalitetu prediva<br />
ili tkanina. Radi kao planer proizvodnje, normirac, tehnolog, kontrolor, voditelj tima, odjela ili smjene.<br />
Tekstilno-kemijski tehničar organizira postupak oplemenjivanja i bojenja tkanina i vlakana, te nadzire njihovu<br />
kakvoću. Može raditi u kemijskom laboratoriju (gdje utvrđuje sirovinski sastav materijala i postojanost<br />
boja) ili u tehnološkom laboratoriju (gdje se ispituju mehanička svojstva tkanina: rastezljivost, elastičnost,<br />
masa i slično).<br />
Odjevni tehničar obavlja pripremu za proizvodnju odjeće (izrada krojeva u krojačnici), te sudjeluje u samoj<br />
proizvodnji odjeće (šivanje, međufazna kontrola proizvoda, dorada, finiširanje proizvoda, glačanje na parnoj<br />
preši, završna kontrola proizvoda). Radi kao tehnolog, normirac, kontrolor, voditelj tima, odjela ili smjene.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja tekstilni tehničari stječu teorijska i praktična znanja, od poznavanja vrsta i svojstava tekstilnog<br />
materijala, metoda ispitivanja tekstila, estetike, do pojedinih tehnologija i tehnoloških postupaka<br />
– predenje, tkanje, pletenje, oplemenjivanje konfekcije. Upoznaju rad i načine upravljanja strojevima i uređajima<br />
u procesu proizvodnje tekstilnih proizvoda tijekom praktičnog dijela nastave koji se odvija u specijaliziranim<br />
učionicama za nastavu stručno-teorijskih predmeta. Mora ovladati radom na procesnim i osobnim<br />
računalima, na laboratorijskim aparatima, te radom s kemikalijama.<br />
Tekstilni tehničari svih profila trebaju imati spretne prste, dobar vid i osjet opipa, sposobnost prepoznavanja<br />
boja i prostornog predočavanja te smisao za lijepo.<br />
Uvjeti rada<br />
Tekstilni tehničari rade u tekstilnim tvornicama, malim privatnim tvrtkama, te obrtničkim radionicama. Rad<br />
se odvija u dvije, a u nekim industrijskim pogonima i u tri smjene. Posao se obavlja sjedeći i/ili stojeći, katkad<br />
u opterećujućem položaju kralježnice, u zatvorenim prostorijama s dnevnom, ali ipak najčešće umjetnom<br />
rasvjetom. Uvjeti rada ovise o tehnološkom procesu i o vrsti posla. Tako, primjerice, u predionici ima tekstilne<br />
prašine, u tkaonicama i prašine i buke, dok u prostorijama za oplemenjivanje tkanina prevladavaju vlaga i<br />
miris kemikalija.<br />
Posao tekstilnog tehničara uglavnom ne mogu obavljati osobe s težim oštećenjima vida ili koje ne razlikuju<br />
boje, težim alergijskim i kroničnim bolestima dišnog sustava i kože, oštećenjima funkcije ruku, šaka i prstiju,<br />
te težim bolestima i oštećenjima kralježnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Krojač, oplemenjivač tekstila, tkalac, pletač, inženjer tekstilne tehnologije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tekstilni tehničari mogu se zapošljavati u tekstilno-kemijskoj industriji ili u obrtničkim radionicama.<br />
Telefonist<br />
Kratak opis<br />
Telefonist radi na telefonskim centralama različitih ustanova. Njegov je posao spajanje telefonskih poziva,<br />
davanje informacija o ustanovi i primanje poruka za pojedine zaposlenike.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U redovitom srednjoškolskom sustavu nema obrazovnog <strong>program</strong>a za zanimanje telefonist, pa se tu zapošljavaju<br />
osobe sa završenom srednjom školom drugih usmjerenja.<br />
U Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ u Zagrebu ili Školi za osposobljavanje i obrazovanje „Vino Bek“<br />
u Osijeku postoji mogućnost školovanja telefonista prema posebnom <strong>program</strong>u prilagođenom slijepim i<br />
slabovidnim osobama.<br />
Opis poslova<br />
Telefonist radi na telefonskim centralama različitih ustanova. Spaja dolazne pozive s internim brojevima pojedinih<br />
zaposlenika, te odlazne pozive iz poduzeća. Svakodnevno daje informacije i odgovara na pitanja o<br />
ustanovi u kojoj radi. Sugovornicima koji ne znaju točno s kim trebaju razgovarati pomaže da stupe u kontakt<br />
s adekvatnom osobom. U opis posla telefonista pripada i traženje brojeva telefona u imeniku ili na internetu,<br />
te vođenje evidencije o pozivima.<br />
U nekim poduzećima telefonist obavlja i posao recepcionara, šalje i prima telefakse, te izravno komunicira<br />
sa strankama.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
339
T<br />
Popis zanimanja<br />
340<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje posla telefonista važan je jasan izgovor i dobar sluh, razvijene komunikacijske vještine, sposobnost<br />
brzog i mirnog razmišljanja i reagiranja. Telefonist mora biti obziran, uljudan, lako pamtiti imena,<br />
te poznavati strukturu organizacije u kojoj radi, osobito imena i funkcije zaposlenih. Ako obavlja i posao<br />
recepcionara, važan je ugodan i uredan izgled. Poznavanje rada na računalu može mu biti korisno za traženje<br />
potrebnih informacija na internetu, bilježenje poruka i vođenje evidencije o pozivima.<br />
Uvjeti rada<br />
Telefonisti rade u zatvorenim prostorijama, uglavnom u sjedećem položaju. U nekim organizacijama, primjerice<br />
u bolnicama, posao se odvija u smjenama, a radi se i vikendom i noću. U poduzećima i u proizvodnji<br />
telefonisti uglavnom rade u dnevnoj smjeni, u vrijeme uredovnih sati.<br />
Kontraindikacije za obavljanje posla telefonista su poremećaji glasovno-govorne komunikacije i oštećenje sluha.<br />
Srodna zanimanja<br />
Telegrafist, kontrolor telefonskog prometa, kontrolor telegrafskog prometa<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Telefonisti se uglavnom zapošljavaju na telefonskim centralama, ali je važno istaknuti da je mogućnost zapošljavanja<br />
posljednjih godina smanjena zbog uvođenja automatskih telefonskih centrala.<br />
Telekomunikacijski monter<br />
Kratak opis<br />
Telekomunikacijski monter obavlja poslove proizvodnje, ugradnje i održavanja telekomunikacijskih vodova<br />
i opreme.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zvanje telekomunikacijski monter stječe se obrazovanjem u srednjim industrijskim i srodnim strukovnim<br />
školama. Školovanje traje tri godine.<br />
Opis poslova<br />
Telekomunikacijski monter montira i održava električne komunikacijske sustave i kućnu pretplatničku tehniku,<br />
postavlja zračne i kablovske vodove te montira telekomunikacijsku opremu i antenske uređaje. Pri montaži<br />
obavlja poslove polaganja novog kabla, spajanja, otklanjanja oštećenog dijela i zamjene ispravnim, te<br />
kontrole telekomunikacijskih kablova.<br />
Ovaj posao obuhvaća timski rad više montera, telekomunikacijskih tehničara, a ponekad i geodeta koji na<br />
temelju projektne dokumentacije i preciznog mjerenja na terenu utvrđuju mjesto iskopa.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja monter stječe znanja o različitim vrstama, te načinima rada i spajanja kablova. Upoznaje<br />
osnove rada telefonske centrale i rukovanja s jednostavnim mjernim instrumentima. Također se upoznaje i s<br />
elementima zaštite na radu, osobito za rad na visini i za rad s kablovima.<br />
Za uspješno obavljanje ovih poslova monter treba imati razvijen smisao za tehniku, mora biti tjelesno izdržljiv,<br />
te imati dobru spretnost ruku i prstiju.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se obavlja dijelom u zatvorenom prostoru, a dijelom na otvorenom. U zatvorenom prostoru telekomunikacijski<br />
monter obavlja poslove montaže i održavanja uređaja, a na otvorenom postavlja vodove, tj.<br />
kablove i ugrađuje antenske uređaje, pri čemu radi u iskopima ili na visini. Posao na otvorenom obavlja bez<br />
obzira na vremenske prilike. Radi najčešće u smjenama.
Telekomunikacijski monter radi uglavnom u stojećem položaju. Često radi na terenu, što podrazumijeva kraća<br />
putovanja. Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su različite smetnje koje onemogućuju rad na<br />
visini, nerazlikovanje boja, bolesti koštano-mišićnog sustava, te loše opće zdravstveno stanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Elektromonter, elektroinstalater<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zapošljavaju se u telekomunikacijskim centrima i tvrtkama koje se bave održavanjem telekomunikacijskih<br />
mreža i uređaja.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije mogu se dobiti u srednjim industrijskim i srodnim strukovnim školama u kojima se<br />
obrazuje za ovo zanimanje.<br />
Televizijski redatelj<br />
Kratak opis<br />
Televizijski redatelj režira sve vrste televizijskog <strong>program</strong>a u studiju ili na terenu. Sudjeluje u osmišljavanju<br />
vizualnog izgleda televizijskih emisija i određuje način korištenja televizijske tehnike. Radi u timu s drugim<br />
članovima televizijske ekipe, te izvođačima i sudionicima <strong>program</strong>a. Koordinira cijeli tim i odgovoran je za<br />
uspješan završetak snimanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla televizijskog redatelja potrebno je završiti studij filmske i televizijske režije na Akademiji<br />
dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Na preddiplomski trogodišnji studij može se upisati ako ste završili četverogodišnju srednju školu i položili<br />
prijamni ispit na akademiji. Prijamni se ispit polaže pred povjerenstvom koje utvrđuje nadarenost, psihofizičke<br />
sposobnosti i znanja za savladavanje studija, a prije pristupanja postupku potrebno je priložiti sinopsis<br />
ili scenarij za film bilo kojeg žanra. Završetkom preddiplomskog studija stječe se zvanje prvostupnika umjetnosti<br />
– filmske i televizijske režije i kompetencije za obavljanje poslova redatelja i realizatora jednostavnijih<br />
televizijskih emisija, urednika filmskog i dramskog TV-<strong>program</strong>a, pomoćnika režije, te redatelja manjih igranih<br />
i dokumentarnih formi.<br />
Na dvogodišnji diplomski studij može se upisati ako ste završili preddiplomski studij filmske i televizijske<br />
režije ili bilo koji drugi studij umjetničko–humanističkog usmjerenja i položili prijamni ispit na akademiji. Završetkom<br />
studija stječete zvanje magistra umjetnosti – filmske i televizijske režije, te kompetencije za obavljanje<br />
poslova televizijskog redatelja, filmskog redatelja igranih i dokumentarnih filmova, te drugih poslova<br />
vezanih uz rad na televiziji i filmskoj industriji.<br />
Opis poslova<br />
Televizijski redatelj režira od manje zahtjevnih do najzahtjevnijih televizijskih emisija i projekata u studiju i na<br />
terenu (informativni, dokumentarni i dramski <strong>program</strong>, zabavne i sportske emisije, javne priredbe, koncerte,<br />
kontakt-<strong>program</strong>e i drugo). Neke se emisije emitiraju uživo, a neke snimaju za kasnije prikazivanje.<br />
Televizijski redatelj proučava scenarij i odgovarajuću stručnu literaturu o temi obrađenoj u scenariju. Prije<br />
početka snimanja surađuje u pripremama za izvedbu projekta, te pri financijskoj konstrukciji projekta. Surađuje<br />
s producentom i <strong>program</strong>skim urednicima, te urednikom emisije.<br />
Piše knjigu snimanja, a sa scenografom i kostimografom surađuje na izradi scene i kostima.<br />
Ako se radi na terenu, pregledava moguće lokacije snimanja, odabire ih i odlučuje gdje će se snimati, izrađuje<br />
vremenski plan snimanja i brine o uvažavanju dogovorenih rokova.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
341
T<br />
Popis zanimanja<br />
342<br />
Prije početka snimanja obrazlaže timu plan snimanja i zadatke koje trebaju obaviti. Daje naputke pri izradi<br />
grafičkih i vizualnih efekata, te usklađuje i vodi konačno oblikovanje emisije. Surađuje s majstorom tona i<br />
svjetla, te ostalim članovima tima. Dogovara se s voditeljima emisije, izvođačima i gostima. Tijekom snimanja<br />
vodi snimateljsku ekipu i brine o provođenju svih predviđenih procedura.<br />
Kad je snimanje završeno, vodi poslove potrebne za završetak projekta (naputci majstoru za efekte pri izvedbi<br />
efekata i grafike, vođenje montaže snimljenog materijala itd.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom studija stječu se stručna znanja o teoriji montaže, zatim o scenaristici, scenografiji, kostimografiji,<br />
produkcijskim strategijama, fotografiji, osnovama glazbe, montaži zvuka, dramaturgiji, povijesti i estetici filma<br />
i dr. Televizijski redatelj mora poznavati tehničke mogućnosti svih uređaja koji se koriste u televizijskoj<br />
produkciji, te pratiti razvoj novih tehnologija na tom području.<br />
Da biste bili televizijski redatelj, morate imati razvijen smisao za estetiku te naglašenu umjetničku senzibilnost,<br />
biti kreativni, imati izvanredne organizatorske sposobnosti, uspješno surađivati u timu i biti sposobni<br />
koordinirati cijeli tim, moći donositi samostalne odluke i funkcionirati u uvjetima vremenskog ograničenja,<br />
imati smisao za detalje, te se znati nositi s odgovornošću posla televizijskog redatelja.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se uglavnom obavlja u televizijskom studiju ili na otvorenom u različitim vremenskim uvjetima. Dio<br />
posla odrađuje se u uredu (pisanje knjige snimanja, izrada vremenskog plana snimanja, itd.). Često se radi<br />
bez redovitog radnog vremena, u smjenama, tijekom noći i blagdana, ponekad uz kraća putovanja, vrlo često<br />
pod vremenskim pritiskom, osobito pri snimanju emisija uživo.<br />
Srodna zanimanja<br />
Kazališni redatelj, scenarist, montažer, snimatelj, producent<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Televizijski se redatelj može zaposliti na javnoj ili privatnoj televiziji. Zapošljavanje je ograničeno na velike<br />
gradske centre u kojima postoje televizijske kuće ili dislocirani studiji.<br />
Teolog<br />
Kratak opis<br />
Teolog se bavi znanošću koja istražuje vjerske sadržaje, te promiče dublje razumijevanje vjere.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje zanimanja teologa potrebno je završiti fakultetsko obrazovanje na studiju teologije koji traje<br />
pet godina, te steći stručni naziv diplomirani teolog. Takvo se obrazovanje može steći na Katoličkom bogoslovnom<br />
fakultetu u Zagrebu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Na istim fakultetima moguće je i<br />
poslijediplomsko obrazovanje.<br />
Opis poslova<br />
Teolog je osoba koja se bavi vjerskim pitanjima i odnosom Boga, čovjeka i svijeta. U kršćanstvu se teolog bavi<br />
govorom o Bogu, njegovoj naravi, Isusu Kristu, Crkvi i drugim vjerskim sadržajima na temelju objave (Biblija)<br />
i predaje (tradicija).<br />
Teolog sudjeluje u odgojnom radu, ako ima redovničko ili svećeničko zvanje, a ima i bogoslužna zaduženja: svakodnevno<br />
održavanje mise, podjelu sakramenata (krštenje, ispovijed, vjenčanje, bolničko pomazanje, pogreb).<br />
Teolog obavlja i administrativne poslove, ponajviše ako je odgovoran za vođenje župe i drugih ustanova: karitativnih,<br />
odgojnih, kulturnih i društvenih. Važan je i kao kulturni djelatnik. Upravlja nacionalnim i umjetničkim
lagom – ponajprije kulturno-umjetničkim objektima (crkve i kapele, te njihova oprema) i ostalom kulturnom<br />
baštinom (freske, slike, vitraji i drugo). Također može raditi kao novinar, kad najčešće uređuje vjerske publikacije.<br />
Neki se teolozi potpuno posvećuju znanstvenom i istraživačkom radu. Profesor teologije predaje različite<br />
stručne predmete s područja filozofskih i teoloških disciplina, primjerice vjeronauk, etiku, i kulturu. Osim pedagoškim<br />
bavi se i znanstvenoistraživačkim radom na područjima kao što su teologija, Sveto pismo, liturgija,<br />
duhovnost, pravo, povijest, etika, itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom studija teolog stječe odgovarajuće obrazovanje, osposobljenost, opću kulturu i otvorenost za sva<br />
temeljna pitanja čovjeka i društva.<br />
Nadalje, stječe potrebna teorijska i praktična znanja za obavljanje svog posla: poznavanje Svetog pisma, crkvene<br />
povijesti, teologije, osnove podučavanja i rada u skupinama (pedagoške, metodičke i didaktičke vještine).<br />
Za teologa je važno da se lako izražava u usmenom i pisanom obliku. Mora znati pažljivo slušati i pokazati<br />
razumijevanje za druge.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada teologa su vrlo različiti s obzirom na vrstu poslova koje može obavljati. Teolozi dosta vremena<br />
provode proučavajući literaturu na temelju koje se pripremaju za obavljanje svojih zadaća. Nadalje, često su<br />
u ulozi slušatelja - savjetnika, pa se tada od njih očekuje suosjećajnost i diskrecija.<br />
Srodna zanimanja<br />
Filozof, svećenik, psiholog, socijalni radnik, pedagog, povjesničar, sociolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Obrazovanje teologu omogućuje obavljanje savjetodavnih, voditeljskih, obrazovnih i upravnih poslova. Teolog<br />
se može zaposliti kao profesor, te raditi na sveučilištu i u institutu ili pak kao predavač određenih predmeta<br />
u osnovnim i srednjim školama. U crkvi kao teolog-svećenik obavlja bogoslužje, predaje, posjećuje obitelji,<br />
radi s pojedincima (osobni razgovori i savjetovanje). Također ima mogućnost zapošljavanja kao novinar, te<br />
kao savjetnik u školama, zdravstvenim ustanovama i sl.<br />
Tesar<br />
Kratak opis<br />
Tesar izrađuje drvene krovne konstrukcije, drvene skele i oplate, mostove i propuste te drugo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer tesar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Tesari izrađuju, montiraju i podižu drvene konstrukcije na gradilištu. Montiraju skele i radne platforme, te<br />
oplate za sve vrste konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata na objektu. Izrađuju krovne konstrukcije i<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
343
T<br />
Popis zanimanja<br />
344<br />
toplinske izolacije potkrovlja, drvena stubišta i ostale drvene objekte (poput manjih drvenih kuća i slično).<br />
Poslovi obuhvaćaju i zaštitu drvenih konstrukcija od vode, vlage i vremenskih utjecaja. Tesari također obavljaju<br />
i sanacijske radove: popravljanje i održavanje drvenih konstrukcija.<br />
Nakon što izrade idejni projekt neke drvene konstrukcije, tesari pristupaju izradi tog predmeta pomoću različitih<br />
tesarskih alata, strojeva i pribora (pile, svrdla, čekići, blanjalice, bušilice i brusilice). Osim što upotrebljavaju<br />
te alate odgovorni su i za njihovo održavanje (oštrenje i slično). Poslove obavljaju najčešće na gradilištu,<br />
spajajući drvene konstrukcije pomoću metalnih spojnica i drugih spojnih sredstava. S obzirom na to da tesari<br />
izrađuju skele i radne platforme na kojima rade ljudi, važno je planirati i dobro organizirati rad te obavljati<br />
kontrolu izvedenih radova.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tesari moraju imati znanja o svojstvima i strukturi različitog materijala: prije svega drva i drugog građevinskog<br />
materijala s kojim se susreću u radu: opeka, mort, beton te veziva za drvo, boje i lakovi. Trebali bi poznavati<br />
građevne konstrukcije: projektnu dokumentaciju i ostale elemente u građevini: temelje, izolacije,<br />
stropne konstrukcije, stubišta i dr.<br />
Trebaju imati zdrave kosti i zglobove, krvožilni i dišni sustav. Vrlo je važan dobar vid i osjećaj ravnoteže jer većinu<br />
svojih poslova obavljaju na visini. Stoga strah od visine i preosjetljivost na buku mogu onemogućiti rad<br />
u tesarskom zanimanju. Emocionalna stabilnost, opća tjelesna spretnost i vješte ruke te preciznost također<br />
su vrlo važni u njihovu radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Tesari rade u stojećem položaju, i to uglavnom na otvorenom. Pripremni dio poslova obavljaju u radionicama<br />
gdje su izloženi jakoj buci i drugim nepovoljnim utjecajima poput prašine i sl. Budući da većinom rade na<br />
visini, postoji opasnost od pada i drugih ozljeda. Zbog toga se moraju pridržavati propisanih mjera zaštite<br />
kako bi smanjili mogućnost ozljede (nošenje kaciga, štitnika i čepića za uši, zaštitnog odijela, rukavica i cipela).<br />
Uglavnom rade u smjenama. Moguć je i prekovremeni rad zbog vremenskih rokova izvršenja zadataka.<br />
Tesari su dužni jednom na godinu obavljati liječnički pregled kako bi se se utvrdila zdravstvena sposobnost<br />
za obavljanje ovog posla.<br />
Srodna zanimanja<br />
Tokar, glodač, stolar, drvodjeljski tehničar, krovopokrivač<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zanimanje tesara deficitarno je na našem području, pa oni vrlo brzo mogu naći posao i napredovati u struci.<br />
Mogu se zaposliti u tesarskim radionicama i u drugim građevinskim poduzećima koja se bave visokogradnjom<br />
ili niskogradnjom te u komunalnim poduzećima na održavanju objekta. Nakon položenog majstorskog<br />
ispita mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Tokar<br />
Kratak opis<br />
Tokar je majstor koji pomoću tokarskih strojeva izrađuje elemente za strojeve i alate, kao što su osovine, vretena,<br />
matice, klipovi, ventili, vijci, prsteni, spiralne opruge i dr.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer tokar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
U svom radu tokar koristi različiti materijal (željezo i njegove legure, čelik, obojene metale, plastične mase i<br />
drvo). Osim izrade elemenata za strojeve i alate, tokari se mogu specijalizirati za drvotokarenje i izradu oblih<br />
dijelova od drva (npr. dijelove za ograde, namještaj i slično) ili gotovih uporabnih i ukrasnih predmeta.<br />
Tokari se u radu služe alatima za rezanje te održavaju i rukuju tokarskim strojevima za obradu vrlo složenih<br />
predmeta (konusi, vanjski i unutarnji navoji). Manje složene predmete obrađuju na glodalicama, bušilicama<br />
i brusilicama. U novije vrijeme koriste strojeve za CNC tokarenje – numerički upravljane alatne strojeve. Prije<br />
same izrade nekog predmeta potrebno je obaviti precizna mjerenja i crtanja na materijalu koji se obrađuje te<br />
utvrditi najpovoljniji tehnološki postupak izrade tog predmeta.<br />
Majstori tokari provode organizaciju rada u tokarskim radionicama, planiraju izradu predmeta, raspoređuju<br />
poslove te vode računa o vremenu izrade i završetku. Oni su također odgovorni za izračunavanje utroška<br />
materijala, energije i kapaciteta izrade.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tokari moraju poznavati tokarske strojeve i prilagoditi ih za obradu nekog materijala. Moraju znati montirati<br />
ih, demontirati i ispitati hidrauličko i pneumatsko upravljanje tim strojevima. Također trebaju poznavati materijal<br />
i njegove karakteristike (fizikalna i kemijska svojstva). Potrebno je savladati mjerenje mjernim alatom,<br />
kao i čitanje i upotrebu tehničkih crteža i druge tehničko-tehnološke dokumentacije.<br />
Osim ovih stručnih znanja koja se stječu u školi i na samom mjestu rada, potrebno je biti spretan i precizan,<br />
normalne tjelesne građe i spretnih prstiju i šaka te imati usklađene pokrete obiju ruku. Zdravlje je također<br />
vrlo bitno za ovo zanimanje (zdrave ruke i noge, dobar vid i sluh te sposobnost prostornog predočavanja i<br />
procjene dimenzija). S obzirom na rukovanje velikim strojevima na kojima je češća mogućnost ozljede, važna<br />
je emocionalna stabilnost osobe kako bi se mogla usredotočiti na zadatak.<br />
Uvjeti rada<br />
Tokari rade u stojećem položaju, malo pognuti te su izloženi jakoj buci i opasnosti od ozljeda. Zbog toga se<br />
moraju pridržavati propisanih mjera zaštite kako bi smanjili mogućnost ozljede. Radno vrijeme provode u<br />
radionici gdje mogu biti izloženi i ostalim štetnim utjecajima, kao što je drvena prašina i sl. Uglavnom rade<br />
u smjenama.<br />
Osobe koje pate od bolesti mišića, zglobova i živaca te imaju slabiji vid, oštećen sluh, bolesti kože ruku i<br />
kronične bolesti unutarnjih organa što onemogućavaju stalno stajanje, ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Glodač, drvodjeljski tehničar, tesar, stolar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zanimanje tokara deficitarno je na našem području, pa je velika mogućnost njegova zapošljavanja i napredovanja<br />
nakon završenog školovanja. Tokari se mogu zaposliti u tokarskim radionicama ili tvornicama. Nakon<br />
položenog majstorskog ispita mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
345
T<br />
Popis zanimanja<br />
346<br />
Tonski majstor<br />
Kratak opis<br />
Tonski majstor snima, uređuje i emitira tonske snimke, realizira tonski dio emitiranja ili snimanja emisija, te<br />
prema potrebi održava tonsku opremu. Tijekom snimanja provjerava funkcioniranje zvučnog sustava u skladu<br />
s tehničkim standardima i normativima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova tonskog majstora potrebno je steći srednjoškolsko strukovno obrazovanje za elektroničara-mehaničara,<br />
tehničara za mehatroniku, tehničara za računalstvo i sl.<br />
Opis poslova<br />
Prije početka snimanja tonski majstor uspostavlja zvučni sustav s pratećim spojevima tehničkih sredstava<br />
(mikrofoni, pojačala, pultovi za miksanje, zvučnici itd.). Nakon podešavanja svih tehničkih standarda i normativa<br />
ispituje rad sustava.<br />
Njegov je zadatak i uspostava i provjera ozvučenja scene i gostiju prilikom snimanja emisija, smotri i događaja.<br />
Tijekom snimanja provjerava i podešava razine tona na tonskom pultu za miksanje. Oblikuje zvučnu sliku<br />
pri zahtjevnijim projektima i prema potrebi brine o održavanju tehničke opreme.<br />
Snima u studiju, odnosno na terenu (javne priredbe, sportski prijenosi, koncerti, prijenosi iz kazališta itd.).<br />
Nakon završenog snimanja, odnosno prijenosa, ponovno uspostavlja prvobitno stanje tehničkih sredstava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim završene srednje škole, za obavljanje zanimanja tonskog majstora nužan je dobar i očuvan sluh, tj. razlikovanje<br />
jačine, boje i visine tonova, te razlikovanje željenih tonova od pozadinskog šuma. Nužno je znanje<br />
rada na računalu i poznavanje računalnog <strong>program</strong>a za editiranje zvuka. Poželjna je sklonost timskom radu,<br />
te uspješno podnošenje otežanih radnih uvjeta (noćna snimanja i snimanja na terenu).<br />
Kontraindikacije za zanimanje tonskog majstora su bilo kakva oštećenja sluha.<br />
Uvjeti rada<br />
Zanimanje tonskog majstora podrazumijeva rad s promjenjivim radnim vremenom. Radi se prema potrebi i<br />
u studiju i na terenu.<br />
Uvjeti rada na terenu mogu biti popraćeni nepovoljnim vremenskim uvjetima (vrućina, hladnoća, propuh<br />
itd.), ali i rizikom pri snimanju reportaža s opasnih terena.<br />
Srodna zanimanja<br />
Snimatelj zvuka, snimatelj slike, montažer slike i zvuka, mješač zvuka<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Tonski majstori uglavnom se zapošljavaju u televizijskim i radiopostajama.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije mogu se dobiti u svim školama koje obrazuju kadrove iz područja elektrotehnike, u<br />
područnim uredima obrtničkih komora i na lokalnim televizijskim i radiopostajama.
Trgovački poslovođa<br />
Kratak opis<br />
Trgovački poslovođa operativno vodi trgovačko poslovanje u poslovnoj jedinici, odnosno prodavaonici.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog zanimanja potrebno je trogodišnje obrazovanje za prodavača, uz završeno jednogodišnje<br />
usavršavanje za poslove trgovačkog poslovođe. Navedeno usavršavanje provode srednjoškolske ustanove,<br />
odnosno učilišta koja provode verificirane <strong>program</strong>e obrazovanja odraslih.<br />
Osim toga, navedene poslove mogu obavljati i osobe koje imaju završen neki drugi srednjoškolski <strong>program</strong><br />
(trogodišnji ili četverogodišnji), uz iskustvo na sličnim poslovima.<br />
Opis poslova<br />
Trgovački poslovođa odlučuje o izboru robe koja se prodaje u pojedinim prodajnim jedinicama, količini i<br />
vrijednosti uskladištene robe te vrsti usluga što pojedina prodajna jedinica nudi (prijevoz robe, popravci,<br />
montaža itd.). Njegova je zadaća organizirati nesmetano odvijanje poslova u prodavaonici.<br />
Nakon analize dobavljača, tržišta i želja potrošača, poslovođa prikuplja ponude za nabavu robe i odabire<br />
najprikladnijeg dobavljača. Pri tome osobito vodi računa o vrsti, količini i kvaliteti robe, roku isporuke, cijeni<br />
robe, uvjetima plaćanja, ambalaži, osiguranju robe prilikom transporta i dr.<br />
Mora dobro poznavati izračunavanje prodajne cijene. Pri određivanju cijene mora uvažavati dogovorenu cjenovnu<br />
politiku društva, rabate i popuste, poreze, odnosno porez na dodanu vrijednost, postupke i evidenciju<br />
potrebne pri snizivanju cijena (prilikom rasprodaje robe koja se ne može prodati ili oštećene robe).<br />
Poslovođa sklapa ugovore s dobavljačima i kupcima, te mora poznavati sadržaj različitih vrsta ugovora. Najčešći<br />
su to kupoprodajni, komisijski i zastupnički ugovori, te ugovori o prijevozu, prodaji robe na rate i drugi.<br />
Mora biti posebno oprezan prilikom preuzimanja robe. Obvezno mora provjeriti je li pristigla odgovarajuća<br />
roba (vrsta, količina, kvaliteta), prema dogovorenoj cijeni, u dogovorenom vremenu i na dogovoreno mjesto.<br />
Mora posebno pažljivo provjeriti dokumentaciju i isprave za primanje robe (dostavnica, deklaracija, jamstveni<br />
list, tehničke upute, carinske isprave i dr.).<br />
U slučaju pogreške poslovođa sastavlja komisijski zapisnik i robu reklamira kod dobavljača, a ponekad ju<br />
mora poslati na testiranje i analizu. U malim trgovačkim poduzećima ili društvima vodi i financijsko poslovanje<br />
prodavaonice.<br />
Mora brinuti za osiguranje imovine, protupožarnu sigurnost, sigurnost pri radu, uvažavanje higijensko-sanitarnih<br />
i tehničkih propisa. Robu mora osigurati od krađe.<br />
Također, sudjeluje u organizaciji i provedbi inventure, a materijalno je odgovoran za uspješnost poslovne jedinice<br />
koju vodi. Prema potrebi raspoređuje djelatnike na određena radna mjesta, obavlja mentorske zadaće,<br />
a i zadaće instruktora radne prakse.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje posla trgovačkog poslovođe nužne su razvijene organizacijske i komunikacijske vještine, preciznost<br />
u radu s brojevima, odgovornost i odlučnost. Očekuje se poslovnost, pouzdanost i pošten odnos<br />
prema dobavljačima, kupcima i podređenima. Nužno je praćenje novosti na području trgovine.<br />
Trgovački poslovođa treba znati osnove trgovačkog prava, te tehnike praćenja uspješnosti poslovanja. Mora<br />
znati upotrebljavati računalo i poznavati informatički sustav, a poželjno je i znanje nekog stranog jezika.<br />
Mora poznavati načine osiguravanja i sigurnosti imovine.<br />
Uvjeti rada<br />
Poslovođa radi u različitom poslovnom okruženju: u uredu, prodavaonici, skladištu i na terenu. Često obavlja<br />
poslove u kontaktu s ljudima (razgovor, vođenje sastanaka, vođenje rasprava, informiranje djelatnika, poučavanje<br />
praktičnoga rada, rješavanje problema, reklamacija).<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
347
T<br />
Popis zanimanja<br />
348<br />
Posao obavlja samostalno, u nazočnosti drugih ili u skupini. Mora imati smisla za organiziranje vlastitoga<br />
posla i poslovanja, raspoređivanje posla, te za uređivanje radnoga mjesta i organizacijske jedinice koju vodi.<br />
Kontraindikacije za obavljanje ovog posla su emocionalna nestabilnost, loša opća tjelesna kondicija i poremećaj<br />
glasovno-govorne komunikacije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Prodavač, trgovački putnik, trgovački posrednik, skladištar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Poslovođe se uglavnom zapošljavaju u malim i velikim trgovinama, trgovačkim lancima, skladištima itd.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije mogu se dobiti u ustanovama koje provode obrazovanje odraslih s područja trgovine<br />
ili u kadrovskim odjelima trgovačkih centara.<br />
Turistički animator<br />
Kratak opis<br />
Turistički animator osmišljava i izvodi <strong>program</strong>e provođenja slobodnog vremena turista, tj. različite sportskorekreativne,<br />
zabavne i kulturno-društvene sadržaje.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje posla turističkoga animatora, potrebno je najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Obvezno je<br />
aktivno poznavanje i korištenje barem jednog stranog jezika (a poželjno i više). Ako osim toga volite rad s<br />
ljudima, baviti se sportom, glumiti ili plesati, nakon prolaska na audiciji koju organiziraju tvrtke koje se bave<br />
turizmom, bit će vam omogućena edukacija i polaganje stručnog ispita za dobivanje ovlaštenja za rad.<br />
Opis poslova<br />
Turistički animator prati i uvodi novosti na području zabave, posebno pazeći na jezičnu, dobnu i drugu strukturu<br />
gostiju. Različiti su poslovi koje obavlja:<br />
- sportski – vodi jutarnju gimnastiku, aerobik, turnire u raznim sportovima (košarka, nogomet, stolni tenis,<br />
odbojka na pijesku, tenis i dr.), biciklistički obilazak i slično;<br />
- dnevno-zabavni – organizira npr. olimpijade na bazenu, potrage za blagom, igre bez granica i razne druge<br />
igre;<br />
- dječji – vodi dječji <strong>program</strong> te organizira veće dječje sportske i večernje <strong>program</strong>e (škola plivanja, likovne<br />
radionice, talent natjecanje itd.) te<br />
- večernji – vodi razne plesne igre za odrasle, npr. izbor za miss i mistera hotela itd.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Preduvjet da postanete turistički animator je da imate osnovno znanje stranog jezika (da znate pozdraviti<br />
i predstaviti se, voditi animacijski <strong>program</strong>, na stranom jeziku najaviti aktivnosti, objasniti pravila igre i slično).<br />
Za sportskog animatora važna je tjelesna sprema, poznavanje vježbi koje će znati prilagoditi gostima<br />
te dobar osjećaj za ritam. Dječji animator treba imati interes i smisao za rad s djecom. Osobe koje pokažu<br />
sposobnosti i znanja za izvođenje <strong>program</strong>a širokog spektra imaju šanse postati voditelji animacijskog tima.<br />
Uvjeti rada<br />
Turistički animatori rade s ljudima, često na otvorenom (u bazenima) ili u zatvorenom (u hotelu). Izloženi su<br />
suncu i visokim temperaturama. Većinu poslova obavljaju stojeći ili u pokretu, sudjelujući u izvođenju vježbi
ili drugih aktivnosti. Nakon aktivnosti druže se s gostima. Radi što boljeg kontakta s njima, animatori su često<br />
smješteni u objektima u kojima rade te tamo provode cijeli dan, odnosno borave tijekom trajanja turističke<br />
sezone. Poslodavci animatorima osiguravaju smještaj i prehranu, a vrlo često i uniforme, odnosno odjeću<br />
potrebnu za rad.<br />
Srodna zanimanja<br />
Animator lutaka, odgojitelj predškolske djece, voditelj zabavnih manifestacija<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Posao turističkog animatora može se raditi u raznim turističkim objektima, npr. hotelima, kampovima i sl.<br />
Najčešće se zapošljavaju sezonski, a odabir odgovarajućih kandidata za slijedeću sezonu počinje već u jesenskim<br />
i zimskim mjesecima.<br />
Ostale informacije<br />
Dodatne informacije možete pronaći pretraživanjem web stranica turističkih poduzeća i tvrtki koje se bave<br />
organizacijom različitih društvenih, zabavnih i rekreativnih sadržaja. Informacije o polaganju stručnog ispita<br />
za turističkog animatora možete pronaći u Pravilniku o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom <strong>program</strong>u<br />
za turističke pratitelje Ministarstva turizma RH objavljenog u Narodnim novinama br. 8/96.<br />
Turistički vodič<br />
Kratak opis<br />
Turistički vodič upoznaje turiste s kulturnim i prirodnim znamenitostima nekog područja. Također ih informira<br />
o društvenim, povijesnim, gospodarskim i političkim zbivanjima na određenom području.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo je zanimanje poželjno završiti srednju strukovnu četverogodišnju školu ugostiteljsko-turističkog<br />
smjera ili srodnu (npr. gimnaziju), te poznavati nekoliko svjetskih jezika. Osim srednje škole potrebno je položiti<br />
i ispit za turističkog vodiča, nakon odslušanih predavanja na tečaju za turističke vodiče. Tečaj se polaže<br />
pri odgovarajućem visokom učilištu.<br />
Poslove turističkog vodiča mogu obavljati i osobe sa završenim fakultetom, npr. povjesničari umjetnosti,<br />
profesori stranog jezika i slično.<br />
Opis poslova<br />
Turistički vodič pokazuje i objašnjava turistima prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno–povijesne spomenike,<br />
umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti. Također ih informira o važnim povijesnim događajima,<br />
legendama i ličnostima.<br />
Turističke agencije prilikom planiranja i organiziranja putovanja i izleta obično angažiraju turističke vodiče<br />
koji vode turiste u razgledavanje pojedinih lokaliteta. Tijekom obilaska opskrbljuje ih informativnim materijalom,<br />
katalozima, planovima grada, cjenicima i ostalim materijalom. Često obavlja i poslove turističkog<br />
pratioca, koji obuhvaćaju operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista, kao što su: pomoć oko<br />
smještaja i prijevoza organiziranih turističkih skupina, priprema putnih isprava prilikom prijelaza granice,<br />
rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za muzeje, arheološke lokalitete i slično.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da bi u svakom trenutku bio spreman odgovoriti na brojna pitanja turista, turistički vodič treba imati svestranu<br />
opću naobrazbu, poznavati različite kulture te biti upoznat s aktualnim gospodarskim i političkim<br />
zbivanjima. Praćenje aktualnih događanja, priprema za turističke izlete i vođenje turista zahtijeva stalno informiranje<br />
o nekom području.<br />
T<br />
Popis zanimanja<br />
349
T<br />
Popis zanimanja<br />
350<br />
Poželjno je znati strane jezike te imati interes za povijest, zemljopis, povijest umjetnosti, kulturu, politiku,<br />
zatim smisao za animaciju turista i komunikaciju s njima, te dobro poznavati prirodnu i kulturnu baštinu<br />
pojedine regije.<br />
Turistički vodič mora imati razvijene komunikacijske vještine, biti ljubazan, strpljiv, samopouzdan, a također<br />
odgovoran, samostalan, kreativan, snalažljiv, te emocionalno stabilan.<br />
Posao je zahtjevan, jer su turisti sve informiraniji. Prilikom upoznavanja neke zemlje većina turista se služi internetom,<br />
raznim priručnicima i kartama, pa se i od turističkog vodiča zahtijeva svestrano obrazovanje. Zbog<br />
toga udruge turističkih vodiča organiziraju stalnu edukaciju za svoje članove. Poželjno je da zbog stalnog<br />
kontakta s ljudima turistički vodič bude optimistična osoba, s izraženim smislom za humor, a zbog čestih i<br />
dugotrajnih putovanja, mora biti i u dobroj tjelesnoj kondiciji.<br />
Uvjeti rada<br />
Turistički vodič radi na otvorenom i u svim vremenskim uvjetima. Rad se obavlja u smjenama, vikendima i<br />
blagdanima, a često i prekovremeno. Posao turističkog vodiča često je sezonskog karaktera.<br />
Budući da je uglavnom u pokretu, potrebna mu je dobra psihofizička kondicija, što podrazumijeva zdravu<br />
kralježnicu, ruke i noge. Stoga ovaj posao ne mogu obavljati osobe koje imaju veća oštećenja kralježnice,<br />
ruku ili nogu te neke druge kronične bolesti. Posao zahtijeva stalnu komunikaciju s ljudima, pa je važno da<br />
osoba nema govorne smetnje i oštećenja sluha.<br />
Srodna zanimanja<br />
Hotelijersko–turistički tehničar, turističko–hotelijerski komercijalist, turistički animator<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Turistički vodiči imaju puno mogućnosti zapošljavanja u turizmu, i to tijekom cijele turističke sezone, a često<br />
i prije i nakon nje. Mogu obavljati sve poslove vođenja turističkih skupina ili pojedinaca pri razgledavanju<br />
turističkih i drugih znamenitosti.
Učitelj plesa<br />
Kratak opis<br />
Učitelji plesa podučavaju različite vrste plesova. U osnovnim i srednjim plesnim školama podučavaju djecu<br />
i mladež klasičnom baletu, narodnim plesovima i suvremenom plesu, a u plesnim i sportskim klubovima i<br />
društvima djecu, mlade i odrasle osobe različitim tipovima standardnih, modernih i tradicionalnih plesova.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U Hrvatskoj ne postoji formalno obrazovanje za učitelja plesa. U Školi za klasični balet u Zagrebu možete se<br />
školovati za plesača klasičnog baleta i plesača narodnih plesova. Da biste postali učitelj plesa u osnovnoj<br />
ili srednjoj plesnoj školi, uz stečeno zvanje plesača morate imati bogato scensko iskustvo, te steći dodatno<br />
pedagoško–psihološko obrazovanje na Filozofskom fakultetu. Nakon jednogodišnjeg vježbeničkog staža,<br />
polaže se stručni ispit pri ovlaštenom ministarstvu.<br />
Mnogi plesači nastavljaju svoje obrazovanje na inozemnim fakultetima i akademijama.<br />
Da biste postali voditelj plesa u nekom plesnom ili sportskom klubu, ne morate imati formalno obrazovanje,<br />
ali je potrebno dugogodišnje aktivno bavljenje plesom i neprestano unapređivanje stručnih znanja različitim<br />
seminarima i edukacijom.<br />
Opis poslova<br />
Učitelji plesa podučavaju djecu i odrasle osobe različitim vrstama plesa. U osnovnim i srednjim školama podučavaju<br />
klasični balet i suvremeni ples, a u srednjoj školi i narodne plesove.<br />
Učitelj plesa prenosi svoje bogato scensko iskustvo na svoje učenike, te ih priprema za nastupe i natjecanja.<br />
Kako bi im mogao prenijeti svoje znanje i vještine, mora održavati tjelesnu kondiciju i gipkost tijela. Vrlo je<br />
često učitelj plesa i koreograf, što znači da sudjeluje u osmišljavanju plesnih nastupa.<br />
Također poučava i njeguje odnos prema kulturi, kulturnoj baštini i prema samoj umjetnosti, pa bitno utječe<br />
na širenje i obogaćivanje plesne umjetnosti.<br />
Uloga učitelja plesa je i odgojna jer vlastitim primjerom odgojno djeluje na učenike, osobito mlade, te im<br />
razvija stvaralački i kreativni potencijal.<br />
U mnogim plesnim i sportskim klubovima podučavaju se različiti oblici plesa, kao što su standardni plesovi,<br />
latinoamerički plesovi, rock’n’roll, jazz balet, hip-hop, akrobatski rock’n’roll i mnogi drugi, koje vode osobe s<br />
dugogodišnjim iskustvom. Stalno nastaju i novi plesovi, najčešće kao podvrste ili kombinacije već postojećih.<br />
U takvim klubovima i plesnim skupinama radi se s djecom predškolskog i školskog uzrasta, ali i odraslim<br />
osobama kojima su različiti oblici plesa rekreacijska aktivnost ili zanimanje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Učitelj plesa u osnovnim i srednjim plesnim školama mora imati završeno srednjoškolsko obrazovanje plesne<br />
struke tijekom kojeg stječe znanja i vještine potrebne za plesača, te teorijska znanja iz glazbe, povijesti<br />
glazbe, anatomije plesača, te druga znanja specifična za svaku pojedinu vrstu plesa. Osim toga, mora imati<br />
bogato scensko iskustvo u plesnoj izvedbi i znanja iz psihologije i pedagogije potrebna za obavljanje poslova<br />
učitelja u osnovnim i srednjim školama.<br />
Učitelj plesa mora imati strpljenja u radu s ljudima, te sposobnost prenošenja svoga znanja i vještina na druge.<br />
Kako najčešće demonstrira pokrete koje njegovi učenici trebaju savladati, učitelj plesa mora imati dobru<br />
tjelesnu kondiciju, izvanrednu skladnost i izražajnost pokreta, gipkost tijela, te smisao za ritam i glazbu.<br />
Treba biti senzibilna i kreativna osoba koja svoj umjetnički i kreativni potencijal zna prenijeti na učenike.<br />
Svaka osoba koja se profesionalno bavi plesom mora imati visoki stupanj samodiscipline i razvijen smisao<br />
za estetiku.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao se najčešće obavlja u plesnim dvoranama. Učitelj plesa demonstrira učenicima plesne pokrete, što<br />
znači da mora pokazati određenu tehniku pokreta ili nove elemente, te na primjeru upozoriti na pogreške.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
351
U<br />
Popis zanimanja<br />
352<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe slabe tjelesne kondicije, osobe s većim oštećenjima kralježnice, ruku i<br />
nogu te osobe s većim oštećenjima sluha.<br />
Učitelj plesa najčešće radi prijepodne i poslijepodne, a ako se radi o rekreacijskim aktivnostima, vrlo često<br />
navečer i vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Plesač, koreograf, voditelj sportskih i rekreacijskih aktivnosti<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Učitelji plesa u Republici Hrvatskoj mogu se zaposliti u dvije srednje škole koje obrazuju plesače klasičnog<br />
baleta, narodnih plesova i suvremenog plesa, više osnovnih škola i plesnih studija, te u profesionalnim i<br />
amaterskim društvima i skupinama.<br />
Učitelji različitih plesnih tehnika također se zapošljavaju u mnogim plesnim i sportskim klubovima u kojima<br />
vode plesne škole i rekreacijske aktivnosti. Ovakvi su poslovi najčešće honorarni.<br />
Ostale informacije<br />
Postoji i veliki broj različitih plesnih udruga, folklornih skupina, kazališta i drugih institucija u kojima možete<br />
potražiti informacije ili ih pronaći na internetu.<br />
Učitelj razredne nastave<br />
Kratak opis<br />
Učitelj razredne nastave obrazuje i odgaja djecu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Podučava sve<br />
propisane nastavne predmete i skrbi o cjelovitom razvoju učenika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Učitelji razredne nastave osposobljavaju se petogodišnjim studijem na Učiteljskom fakultetu i stječu zvanje magistra<br />
primarnog obrazovanja. Uz navedeni oblik može se obrazovati magistar primarnog obrazovanja i jednog<br />
nastavnog predmeta koji može izvoditi i nastavu iz jednog nastavnog predmeta na razini predmetne nastave.<br />
Nakon obavljenog jednogodišnjeg pripravničkog staža, vježbenici polažu stručni ispit.<br />
Opis poslova<br />
Razredni se učitelj priprema za nastavu i planira sadržaj (što će podučavati), te metodičko-didaktičku pripremu<br />
(kako će podučavati). Sadržajna priprema temeljena je na propisanim nastavnim planovima.<br />
Izvođenje nastave je zahtjevan posao. Važno je znati ostvariti pozitivnu klimu u razredu i uvjete u kojima će<br />
učenici biti motivirani za rad. Učitelj mora poštovati osobne razvojne karakteristike djece određene dobi i<br />
uvažavati smjernice kvalitetne organizacije nastave kako bi učenici učili i pritom se dobro osjećali. Primjenjujući<br />
spoznaje iz psihologije, pedagogije, komunikologije i srodnih znanstvenih disciplina, učitelj je danas<br />
manje predavač, a više organizator, savjetnik i mentor u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Odgojno-obrazovni<br />
proces prilagođava mogućnostima pojedinih učenika, dajući prednost problemskoj nastavi,<br />
nastavi u prirodi, učenju na temelju uvida, skupnom i individualnom radu. Pri tome se služi audiovizualnim<br />
pomagalima – interna televizija, računala i sl.<br />
Uz rad u neposrednoj nastavi i slobodnim aktivnostima učitelj ima i druge odgojno-obrazovne zadatke.<br />
Potrebno je sustavno pratiti napredovanje svakog učenika i vrednovati njegov napredak. Učitelj ostvaruje<br />
trajnu suradnju s roditeljima edukativnim i individualnim radom na predavanjima i u radionicama. Surađuje<br />
sa stručnom službom škole. Organizira priredbe, natjecanja, izložbe, izlete i sl. Obavlja i sve administrativne<br />
poslove vezane uz odgojno-obrazovni rad.<br />
Važna zadaća učitelja je razredništvo. Razrednik se brine za razred kao cjelinu i rješava eventualne nastale<br />
poteškoće. Održava roditeljske sastanke na kojima roditelje upoznaje s napretkom učenika i ostvaruje surad-
nju u svim pitanjima bitnim za napredovanje pojedinih učenika i razreda u cjelini. Ponekad organizira i „dane<br />
otvorenih vrata“ i tako omogućuje učenicima da roditeljima sami predstave rad u školi.<br />
Učitelj se mora stalno stručno usavršavati kako bi bio u tijeku s novim spoznajama.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Učitelj razredne nastave treba imati znanja i vještine iz područja razvojne psihologije, komunikologije, pedagogije<br />
i srodnih znanstvenih disciplina.<br />
Također mora imati odgovarajući stupanj tjelesnih, glazbenih i likovnih sposobnosti.<br />
Važno je da bude osoba dobre čuvstvene i socijalne zrelosti i prilagodljivosti te da zrači pozitivno. Iznimno<br />
je važno da učitelj razredne nastave bude osoba motivirana za to zanimanje, da pokazuje ljubav za rad s<br />
djecom, strpljivost i prihvaćanje razlika. Potrebno je da bude empatičan, da zna prepoznati i udovoljiti potrebama<br />
djeteta koje u toj dobi ima izraženu potrebu za prihvaćanjem i podrškom.<br />
Treba se znati postaviti kao učitelj–voditelj koji određuje granice, s učenicima dogovarati pravila i biti dosljedan<br />
u njihovu provođenju. Poželjno je da bude kreativan, jer mnoge situacije s kojima se suočava u razredu<br />
iziskuju primjenu jedinstvenih postupaka i rješenja.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme propisuje ovlašteno ministarstvo u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu. Dio radnog<br />
vremena učitelj provodi u neposrednoj nastavi, a dio koristi za izvannastavne aktivnosti, među kojima je i<br />
priprema za nastavu.<br />
Radni prostor učitelja razredne nastave najčešće je učionica, ali i drugi prostori u školi i okolici škole namijenjeni<br />
djeci, npr. dvorana za tjelesni odgoj, školsko igralište, kabineti, knjižnica, zbornica, itd.<br />
Dio nastavnog rada provodi se izvan škole: posjeti kazalištu, kinu, različitim priredbama, sportskim i drugim<br />
natjecanjima, školski izleti i sl. Organizirana ljetovanja, zimovanja i drugi oblici izvanškolskih aktivnosti omogućavaju<br />
djeci i učiteljima boravak izvan prebivališta.<br />
Rad s učenicima se uglavnom provodi u prijepodnevnim satima, osim aktivnosti kao što su roditeljski sastanci,<br />
razgovori s roditeljima, stručna predavanja i seminari, koji se većinom održavaju u poslijepodnevnim satima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj predmetne nastave u osnovnoj školi, srednjoškolski profesor, odgojitelj u odgojno-obrazovnoj ustanovi<br />
(učeničkom domu i slično).<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Učitelj razredne nastave može se zaposliti u osnovnoj školi.<br />
Učitelj u glazbenoj školi<br />
Kratak opis<br />
Učitelj u glazbenoj školi podučava učenike sviranju različitih instrumenta, pjevanju i solfeggiu te vodi vježbe<br />
zajedničkog muziciranja učenika u orkestru, zboru i raznim komornim sastavima.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
U glazbenim školama mogu predavati samo diplomanti sa završenom Muzičkom akademijom koja traje pet<br />
godina. Nakon završenog preddiplomskog studija stječu stručni naziv prvostupnik akademski muzičar, klavirist,<br />
gitarist i slično, a nakon završenog diplomskog studija stječu naziv magistar klavira, gitare itd.<br />
Školovanje se provodi na sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Osijeku.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
353
U<br />
Popis zanimanja<br />
354<br />
Opis poslova<br />
Učitelj u osnovnoj glazbenoj školi osposobljava djecu za samostalno muziciranje i individualno stvaralaštvo<br />
i u djece stvara navike slušanja vrijednih glazbenih ostvarenja, te razvija glazbeni ukus. Podučavanje sviranja<br />
ili pjevanja, osim što je stjecanje umijeća, kontinuirano je učenje glazbenih djela te stvaranje izvođačkog repertoara<br />
budućeg glazbenika. Učitelj brine o glazbenom razvoju učenika, otkriva i razvija njihovu glazbenu<br />
ili plesnu nadarenost te ih usmjerava na sudjelovanje u ansamblima, orkestrima, zborovima i plesnim glazbenim<br />
skupinama. Cilj glazbenog podučavanja učenika nije, naravno, samo rad s budućim profesionalnim<br />
glazbenicima već razvijanje glazbene svijesti i psihomotoričkih sposobnosti djece i mladih. Družeći se u ležernom<br />
ozračju razvijaju ljubav prema glazbi, glazbalima, a istodobno razvijaju sluh, motoričke sposobnosti<br />
i osjećaj za ritam. Većina učenika glazbene škole završava samo osnovnu školu, a stečeno znanje primjenjuju<br />
u raznim vidovima amaterskog bavljenja glazbom, od svojeg doma do amaterskih glazbenih udruga mjesta<br />
u kojem žive, a svojom glazbenom pismenošću podižu kvalitetu muziciranja u ansamblu ili skupini.<br />
Programi osnovne glazbene škole započinju u dobi od pet godina i uglavnom završavaju nakon završetka<br />
osnovnoškolskog obrazovanja. Pripremni razred traje od 1 do 2 godine, ovisno o zrelosti. Uz vođenje individualne<br />
nastave solfeggia i instrumenta, u višim razredima osnovne glazbene škole učitelji vode i skupnu<br />
nastavu, pa učenike uče zajednički muzicirati u orkestru, zboru i raznim komornim sastavima. Učitelj daje<br />
dodatnu poduku učenicima koje priprema za važnije nastupe ili natjecanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za stjecanje stručnih glazbenih znanja potrebne su posebne glazbene sposobnosti i posebni uvjeti (polaženje<br />
stručne glazbene škole i individualna nastava prije studija glazbe), pa se u tu svrhu sposobnosti i glazbena<br />
znanja provjeravaju na razredbenom ispitu prilikom upisa na studij. Učitelj u glazbenoj školi mora završiti<br />
stručni dodiplomski studij ili sveučilišni umjetnički ili znanstveni studij na nekoj od umjetničkih akademija.<br />
Temeljito upoznaje glazbenu ili plesnu umjetnost, a upisivanjem psihološko-pedagoške grupe predmeta<br />
stječe i odgovarajuće pedagoško obrazovanje. Vrlo je važna i vještina vođenja i <strong>usmjeravanja</strong> pojedinca ili<br />
skupine. Osim toga, učitelj u glazbenoj školi treba imati posebno razvijenu sposobnost doživljavanja i prenošenja<br />
poruka glazbene ili plesne umjetnosti na učenike.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se u većini glazbenih škola odvija većinom u poslijepodnevnim ili večernjim satima. Izvođenje glazbe<br />
na otvaranjima raznih svečanosti i izložaba još je jedna mogućnost za prezentaciju i muziciranje učenika<br />
glazbene škole, pa učitelj u glazbenoj školi može raditi izvan uobičajene satnice.<br />
Srodna zanimanja<br />
Profesor glazbene kulture, diplomirani muzikolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Može se zaposliti u osnovnim i srednjim glazbenim školama, kulturno-umjetničkim i glazbenim ustanovama,<br />
na radiju, TV, u kazalištima, knjižnicama, a može i voditi amaterske ansamble i sastave.<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba<br />
Kratak opis<br />
Posao učitelja gluhih i nagluhih osoba obuhvaća poučavanje djece s oštećenjima sluha, pripremu obrazovnih<br />
sredstava i pomagala za rad s njima, te rehabilitaciju sluha i govora.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Poslove učitelja gluhih i nagluhih osoba obavljaju u prvom redu logopedi, ali i rehabilitatori-edukatori i učitelji<br />
predmetne nastave. U Hrvatskoj se logopedija može studirati pri Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu<br />
u Zagrebu. Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija logopedije stječe se stručni naziv prvostupnik
logopedije, te se može raditi na manje složenim poslovima pod supervizijom magistra logopedije. Završetkom<br />
diplomskog studija koji traje još dvije godine stječe se stručni naziv magistar logopedije i kompetencije<br />
za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i obradi ljudske komunikacije.<br />
Rehabilitacijska edukacija studira se na istom fakultetu kao i logopedija. Učitelji predmetne nastave obrazuju<br />
se na filozofskim ili pedagoškim fakultetima, te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.<br />
Za obavljanje poslova učitelja gluhih i nagluhih osoba učitelji predmetne nastave moraju steći dopunsko<br />
defektološko obrazovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Opis poslova<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba obrazuje i odgaja djecu oštećena sluha. Glavni je njegov zadatak organizacija<br />
i provođenje odgojno-obrazovnog procesa, tj. procesa učenja i rehabilitacije sluha i govora. Postupci koji se<br />
pritom koriste prilagođeni su potrebama svakog djeteta, a temelje se na individualnim i individualiziranim<br />
<strong>program</strong>ima za rehabilitaciju, odgoj i obrazovanje.<br />
Učitelj priprema obrazovna sredstva i pomagala potrebna za rad s djecom oštećena sluha u različitim oblicima<br />
odgoja i obrazovanja. U procesu rehabilitacije, odgoja i obrazovanja gluhih i nagluhih osoba koristi<br />
suvremena didaktička sredstva, pomagala i zbirke, suvremene elektroakustičke aparature i druga tehnička<br />
pomagala.<br />
Sudjeluje u procesu integracije gluhih i nagluhih osoba u redovite oblike odgoja i obrazovanja. Savjetuje i<br />
povezuje sve stručne radnike koji rade s gluhim i nagluhim osobama, djeluje na osposobljavanju pedagoških<br />
radnika i prati novosti na području rehabilitacije, odgoja i obrazovanja gluhih i nagluhih osoba.<br />
Provodi rehabilitaciju i pomoć u učenju djece integrirane u redovite škole.<br />
Vodi propisanu dokumentaciju o radu i razvoju pojedinca, odjela i skupine. Sudjeluje na stručnim skupovima,<br />
surađuje u komisijama i u radnim skupinama, te struku predstavlja javnosti.<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba surađuje pri kreiranju i oblikovanju novih nastavno-odgojnih planova, projekata<br />
i istraživačkih zadaća. Surađuje sa <strong>zavod</strong>ima i zdravstvenim ustanovama koje sudjeluju u procesu rehabilitacije.<br />
Održava kontakte s roditeljima i skrbnicima, mentor je pripravnicima ili studentima. Istodobno se sam neprestano<br />
stručno usavršava i vodi brigu o vlastitom osobnom napretku i obrazovanju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba mora biti emocionalno stabilna i zrela osoba s izrazitom sposobnošću za<br />
komunikaciju s ljudima. Potrebno je posebno razumijevanje problema osoba s oštećenjima sluha i govora,<br />
ljubav za rad s djecom i strpljivost za specifični pojedinačni odgojni pristup svakom djetetu.<br />
U procesu obrazovanja i osposobljavanja učitelj usvaja teorijska stručna znanja iz filozofije i etike, sociologije,<br />
psihologije, psihologije osoba s poremećajima u psihičkom i fizičkom razvoju, pedagogije i specijalne<br />
pedagogije.<br />
Potrebna su i znanja iz anatomije, fiziologije i patologije čovjeka, psihopatologije, humane genetike i dijagnostike<br />
u pedagogiji za osobe sa smetnjama sluha – tzv. surdopedagogiji. Nužno je poznavanje posebnoga<br />
svijeta gluhih i nagluhih osoba, poznavanje socijalne politike, te pravne zaštite invalida.<br />
U radu koristi znanja iz statistike, metodologije znanstvenog rada u defektologiji, teorije komunikacija, te znanje<br />
materinjeg jezika, barem jednog stranog jezika i znakovnog jezika za komunikaciju gluhih i nagluhih osoba.<br />
Posebna stručna znanja obuhvaćaju znanja iz audiologije, lingvistike, psiholingvistike, fonetike, anatomije, fiziologije<br />
i patologije središnjeg živčanog sustava te slušnih i govornih organa, a i znanja o elektroakustičkim,<br />
računalnim i drugim pomagalima te njihovoj uporabi u procesu rehabilitacije sluha i govora.<br />
Uvjeti rada<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba radi pretežito u zatvorenim prostorijama, pri umjetnoj rasvjeti, a samo povremeno<br />
posao obavlja na terenu – škole u prirodi, kolonije, mobilni rad. Radi i u smjenama, noću i nedjeljom<br />
ako je zaposlen u domu za djecu s oštećenjima sluha.<br />
Posao je dinamičan i zahtijeva puno kretanja i psihofizičkih napora.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
355
U<br />
Popis zanimanja<br />
356<br />
Srodna zanimanja<br />
Logoped, rehabilitator, profesor psihologije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Učitelj gluhih i nagluhih osoba može se zaposliti u centrima, odnosno poliklinikama za rehabilitaciju i osposobljavanje<br />
gluhih i nagluhih osoba, u predškolskim odjelima, u redovitim vrtićima, u odjelima osnovne<br />
škole, u srednjoj školi, u domu i na odjelima za individualni rad.<br />
Moguće se zaposliti i kao stručni suradnik u osnovnim i srednjim školama.<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama<br />
Kratak opis<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama poučava osobe s poteškoćama u razvoju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje učitelja osoba s posebnim potrebama potrebno je završiti studij rehabilitacije pri Edukacijskorehabilitacijskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Nakon trogodišnjeg preddiplomskog studija rehabilitacijske edukacije,<br />
stječe naziv prvostupnik rehabilitacijske edukacije, a nakon dvogodišnjeg diplomskog studija stječe naziv<br />
magistar rehabilitacijske edukacije.<br />
Opis poslova<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama bavi se odgojno-obrazovnim radom s učenicima s poteškoćama u razvoju.<br />
Radi prema posebnim nastavnim planovima i <strong>program</strong>ima prilagođenim djeci s različitim smetnjama<br />
u razvoju - s tjelesnom invalidnošću, mentalnom retardacijom, te kroničnim bolestima i motoričkim poremećajima.<br />
Pri radu se detaljno upoznaje s psihosomatskim, zdravstvenim i obrazovnim statusom pojedinog<br />
učenika, te s njim radi individualno, u skupini od nekoliko učenika sa sličnim oštećenjima ili u razredu, radi<br />
postizanja maksimuma u ostvarivanju njegovih potencijala.<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama ima dvostruku ulogu u nastavnom procesu: ulogu obrazovatelja, koja<br />
obuhvaća poučavanje učenika pri stjecanju temeljnih znanja, vještina i razvijanja vlastitih načina učenja i<br />
osobnog sustava mišljenja, te ulogu odgajatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika za usvajanje određenih<br />
vrijednosti, stavova i navika. U svom radu surađuje s ostalim profesorima i učiteljima u kolektivu (ponajprije<br />
s razrednicima učenika koje podučava), s ravnateljem, pedagoškom službom (pedagogom, psihologom) i<br />
roditeljima (na roditeljskim sastancima i individualnim informacijama).<br />
Uz odgojno-obrazovni rad obavlja i odgovarajuće tehničke i administrativne poslove, kao što su ispravljanje<br />
testova i pismenih radova, izrada izvedbenih odgojno-obrazovnih planova i <strong>program</strong>a, pisanje priprema s<br />
jasno razrađenim ciljevima, strukturom, sadržajem i planiranim aktivnostima učenika, priprema odgovarajućeg<br />
didaktičkog materijala i pomagala, vođenje razredne evidencije i administracije. Važno je i neprestano<br />
stručno usavršavanje na seminarima radi unapređenja umijeća poučavanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Učitelj osoba s posebnim potrebama mora imati znanja o razvoju djeteta, specifičnostima razvojnih poteškoća,<br />
znanja o mentalnoj retardaciji i tjelesnim bolestima, postupcima dijagnosticiranja i tretmana, te metodici<br />
i didaktici u radu s osobama s posebnim potrebama. U radu s odraslima mora poznavati i načela zapošljavanja<br />
u posebnim uvjetima, a i tehnologiju i osnove andragogije (odgoj i obrazovanje odraslih osoba).<br />
S obzirom na veliku odgovornost ovog zanimanja, poželjno je da učitelj osoba s posebnim potrebama bude<br />
emocionalno stabilna i zrela osoba. Mora imati razumijevanja za probleme osoba s posebnim potrebama,<br />
biti komunikativan, imati sposobnost i interes za poučavanje te umijeće motiviranja osoba koje poučava.<br />
Takav rad iziskuje mnogo strpljenja pa je poželjno da učitelj osoba s posebnim potrebama bude strpljiva
osoba. Korisno je da ima kreativnost i razvijen talent iz nekog umjetničkog područja, kao što je ples, glazba,<br />
crtanje i slično, tako da svoja znanja može prenositi na nov i zanimljiv način.<br />
Uvjeti rada<br />
Uvjeti rada ovise o području rada. Učitelji osoba s posebnim potrebama rade uglavnom u prostorijama u<br />
kojima su smještena i/ili se odgajaju i školuju djeca s posebnim potrebama. S djecom i osobama s posebnim<br />
potrebama katkada provode tretman i u vanjskim uvjetima, na dvorištima, igralištima i drugo. Rade u prijepodnevnoj<br />
i/ili u poslijepodnevnoj smjeni, ovisno o organizaciji rada njihove ustanove. Ritam rada prilagođen<br />
je sposobnostima i posebnostima djece, mladeži i odraslih.<br />
Srodna zanimanja<br />
Učitelj osoba s mentalnom retardacijom, učitelj osoba s tjelesnom invalidnošću, učitelj osoba s poremećajima<br />
u ponašanju, psiholog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Učitelji osoba s posebnim potrebama mogu se zapošljavati u specijaliziranim centrima i odjelima za rehabilitaciju,<br />
pedijatrijskim klinikama, u predškolskim ustanovama, u osnovnim i srednjim školama, u istraživačkim<br />
centrima i privatnoj praksi.<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba<br />
Kratak opis<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba poučava i osposobljava za život osobe s oštećenjem vida i slijepe osobe. Postupci<br />
koje koristi razlikuju se s obzirom na težinu oštećenja, a o tome ovisi koja će se vrsta terapije primjenjivati.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje učitelja slijepih i slabovidnih osoba potrebno je završiti studij pri Edukacijsko-rehabilitacijskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Završetkom preddiplomskog studija - smjer rehabilitacijska edukacija koji traje tri godine,<br />
stječe se stručni naziv prvostupnik rehabilitacijske edukacije, a završetkom diplomskog studija - smjer<br />
rehabilitacija slijepih ili smjer rehabilitacija slabovidnih koji traje dodatne dvije godine, stječe se stručni naziv<br />
magistar rehabilitacije slijepih ili magistar rehabilitacije slabovidnih.<br />
Opis poslova<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba poučava i osposobljava za život osobe s oštećenem vida. Udžbenike, bilježnice,<br />
nastavne listiće i ostali didaktički materijal prilagođava Brailleovom pismu. Sudjeluje u izradi reljefnih<br />
shema, crteža, dijagrama, maketa i planova. Pomaže slijepim i slabovidnim osobama pri izvođenju korekcijskih<br />
vježbi za ublažavanje i otklanjanje posljedica izazvanih oštećenjima vida. Učitelj slijepih i slabovidnih<br />
osoba podučava Brailleovo pismo primjenjujući pomagala za slijepe i slabovidne osobe, te osposobljavajući<br />
slijepu i slabovidnu djecu i odrasle osobe za uspješno obavljanje svakodnevnih aktivnosti.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba tijekom svog školovanja stječe potrebnu naobrazbu iz područja oštećenja<br />
vida i ostalih srodnih područja.<br />
Poželjno je da bude emocionalno uravnotežena i zrela osoba, te da razumije probleme osoba s posebnim<br />
potrebama. Važno je da ima odgovarajuće komunikacijske vještine i sposobnosti koje mu omogućuju da<br />
slijepim i slabovidnim osobama na odgovarajući način približi stvarni vanjski svijet. Mora imati sposobnost i<br />
interes za poučavanje, te sposobnost motiviranja i poticanja učenika, osobito maloljetnih osoba.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
357
U<br />
Popis zanimanja<br />
358<br />
Uvjeti rada<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba radi uglavnom u uredskim prostorijama, u učionicama i drugim prostorijama<br />
u kojima su smještena i/ili se odgajaju i školuju djeca i odrasle osobe s oštećenjem vida. Ponekad, kada<br />
su za to povoljne vremenske prilike, poučava i vani, npr. na igralištu. Radi u dopodnevnoj i/ili popodnevnoj<br />
smjeni, ovisno o organizaciji rada ustanove u kojoj radi.<br />
Srodna zanimanja<br />
Rehabilitator, pedagog, psiholog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Učitelj slijepih i slabovidnih osoba može se zaposliti u specijaliziranim centrima (npr. centar za slijepu djecu<br />
i djecu teško oštećena vida), pedijatrijskim klinikama, predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama,<br />
istraživačkim centrima i privatnoj praksi.<br />
Udomitelj - skrbnik<br />
Kratak opis<br />
Udomitelj je osoba koja u svom životnom prostoru skrbi za ljude kojima je potreban stalni ili privremeni<br />
smještaj izvan vlastite obitelji. Korisniku osigurava stanovanje, prehranu, čuvanje, odgoj, brigu o zdravlju<br />
i obrazovanju itd. Korisnici mogu biti djeca, ali i odrasle osobe prema kriterijima koje propisuje Centar za<br />
socijalnu skrb.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog zanimanja ne postoji posebni obrazovni <strong>program</strong>.<br />
Poslovima udomiteljstva najčešće se bave svi članovi jedne obitelji.<br />
Udomitelj mora biti hrvatski državljanin. Samo iznimno uz odobrenje ovlaštenog ministarstva može biti strani<br />
državljanin. Također mora biti stariji od 21 godine i mlađi od 60 godina, osim kada se radi o srodničkoj<br />
obitelji. Za bavljenje udomiteljstvom potrebno je steći dozvolu koju zainteresirana obitelj može zatražiti od<br />
ovlaštenog centra socijalne skrbi. Postupak odobravanja, obnavljanja i oduzimanja dozvole propisan je Zakonom<br />
o udomiteljstvu.<br />
Za samostalno obavljanje udomiteljstva kao profesionalne djelatnosti osoba mora biti poslovno i zdravstveno<br />
sposobna, ne smije biti u radnom odnosu, te mora raspolagati odgovarajućim prostorom i opremom.<br />
Udomitelji koji se time profesionalno bave skrbe za najmanje pet korisnika. Profesionalno se udomiteljstvom<br />
ne može baviti osoba protiv koje se vodi istražni ili kazneni postupak ili je pravomoćno osuđena za kazneno<br />
djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv dostojanstva osobe i morala,<br />
protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, te kazneno djelo protiv Republike Hrvatske. Ispunjavanje propisanih<br />
uvjeta ocjenjuje stručni tim centra za socijalnu skrb. Udomiteljska je obitelj obvezna prije prijama<br />
korisnika završiti odgovarajući tečaj, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Raznovrsnost znanja koja udomitelji<br />
trebaju pri radu zahtijeva osposobljavanje za udomiteljstvo i stalno stručno usavršavanje.<br />
Opis poslova<br />
Prema zakonu udomiteljstvo se definira kao oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi<br />
osigurava stanovanje, prehrana, čuvanje, odgoj, briga o zdravlju i obrazovanju te druge potrebe.<br />
Udomitelji u svoj dom i u obitelj primaju najčešće djecu koja nemaju vlastitu obitelj, djecu koja iz različitih<br />
razloga ne mogu živjeti s roditeljima, te onu čiji je tjelesni i mentalni razvoj ugrožen u okruženju u kojem žive.<br />
Primaju i djecu koja su bila zlostavljana ili trebaju osposobljavanje u skladu s posebnim propisima.<br />
Također primaju i psihički bolesne odrasle osobe, osobe ovisne o alkoholu, drogi ili drugim opojnim sredstvima,<br />
starije i nemoćne, te HIV pozitivne osobe. U jednu udomiteljsku obitelj može se najčešće smjestiti samo<br />
jedna od spomenutih skupina korisnika.
Udomitelji primaju djecu i odrasle štićenike kao članove obitelji, njeguju ih, odgajaju, osiguravaju im primjereno<br />
stanovanje, prehranu, odjeću, obuću, te školske i osobne potrepštine. Korisnicima osiguravaju pravilnu<br />
prehranu, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom stanju. Nabavljaju, pripremaju i poslužuju hranu, i to najmanje<br />
tri obroka dnevno. Vode računa i o tome da korisnici dobiju odgovarajuću zdravstvenu skrb. Brinu<br />
o njihovu smještaju, emocionalnoj prilagodbi u novom domu i o odgovarajućem ponašanju svih članova<br />
udomiteljske obitelji.<br />
Brinu o zdravlju štićenika, ispunjavanju njihovih školskih obveza i uključivanju u stručno osposobljavanje<br />
odnosno zapošljavanje. Udomitelji posao obavljaju u suradnji i pod stručnim vodstvom Centra za socijalnu<br />
skrb koji redovito nadzire njihov rad.<br />
Roditeljima djece i članovima obitelji štićenika omogućuju posjete, osim kad su kontakti s roditeljima zabranjeni u<br />
skladu sa stručnim mišljenjem ovlaštene ustanove. Udomitelji pri svom radu također surađuju sa školom i zdravstvenom<br />
službom, te s nevladinim organizacijama, osobito društvima s područja udomiteljstva i skrbništva.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Udomitelj treba biti psihički i tjelesno zdrava osoba, što dokazuje ocjenom zdravstvene ustanove. Mora imati<br />
sposobnosti potrebne za zaštitu, čuvanje, njegu i odgoj korisnika, što dokazuje nalazom psihologa prilikom<br />
traženja dozvole za bavljenje udomiteljstvom. U udomiteljskoj obitelji ne smiju biti narušeni međuljudski<br />
odnosi, nijedan član obitelji ne smije biti osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, niti jednom članu ne<br />
smije biti oduzeto pravo na roditeljsku skrb i u obitelji ne smije biti članova koji bi zbog mentalnog oštećenja<br />
ili bolesti ugrozili zdravlje ili drugi interes korisnika. Stambeni uvjeti udomitelja moraju omogućiti smještenoj<br />
osobi primjereno stanovanje. Udomiteljstvo je primjereno za strpljive ljude koji imaju pozitivan odnos prema<br />
djeci i mladeži. Udomitelji moraju biti u stanju primjerno odgajati i uspostaviti zdrav odnos sa štićenicima,<br />
te s njihovim biološkim obiteljima. Centar za socijalnu skrb dužan je na seminarima ili pojedinačnim radom<br />
upoznati udomitelja sa svojevrsnim potrebama i osobinama smještene osobe, te davati stručne upute o<br />
skrbi za korisnika.<br />
Potrebna je opća obrazovanost udomitelja, te sposobnost odgajanja i razumijevanja potreba korisnika. Udomitelji<br />
u radu primjenjuju znanja s područja međuljudskih odnosa, odnosa u obitelji te znanja o razvoju<br />
djece i mladeži. Moraju biti upoznati s osnovama psihologije, osnovnim metodama socijalnog rada odnosno<br />
socijalne skrbi, te metodama rada s ljudima s posebnim potrebama.<br />
Moraju biti vješti u kućanskim poslovima, laičkoj njezi i socijalnoj skrbi. Također moraju imati razvijene komunikacijske<br />
vještine, te poznavati lokalnu mrežu socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstvene skrbi.<br />
Trebaju biti spremni surađivati sa stručnim djelatnicima s područja udomiteljstva i skrbništva unutar centara<br />
za socijalnu skrb, s djetetovim biološkim roditeljima i drugim udomiteljima.<br />
Uvjeti rada<br />
Udomitelji posao obavljaju u vlastitom domu gdje uz članove svoje obitelji preuzimaju odgovornost za odgoj<br />
i zadovoljenje ostalih potreba osoba kojima je potrebna skrb izvan vlastite obitelji. Njihovo radno vrijeme<br />
nije regulirano propisima, nego u praksi traje 24 sata dnevno. Suočavaju se s promijenjenim uvjetima u obitelji,<br />
s više kućanskih poslova, odgovornošću za obavljanje školskih obveza štićenika itd.<br />
Srodna zanimanja<br />
Njegovatelj zdrave djece, njegovatelj invalidnih i bolesnih osoba u kući, dadilja, hranitelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Udomitelji rade na području socijalne zaštite. Njihov se status utvrđuje ugovorom o udomljavanju, koji sklapaju<br />
s centrom za socijalnu skrb. Posao obavljaju kao dopunsku djelatnost ili profesionalno, te u tom slučaju<br />
udomljavaju više od pet osoba.<br />
Ostale informacije<br />
Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine br. 73/97.<br />
Pravilnik o uvjetima za obavljanje udomiteljstva i postupku za odobravanje, obnavljanje i oduzimanje dozvole<br />
za obavljanje udomiteljstva, Narodne novine br. 95/04.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
359
U<br />
Popis zanimanja<br />
360<br />
Umjetnik<br />
Kratak opis<br />
Umjetnici stvaraju i izvode književna, likovna, dramska, glazbena i ostala umjetnička djela.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Postoji mnogo različitih vrsta umjetnika, te je obrazovni put do svakog od njih različit. Obrazovanje koje je<br />
potrebno da biste bili uspješan glazbenik može se steći u osnovnim i srednjim glazbenim školama. Na Muzičkoj<br />
akademiji u Zagrebu može se nastaviti obrazovati za akademskog muzičara - kompozitora, akademskog<br />
muzičara – dirigenta, akademskog muzičara- pjevača ili akademske muzičare svirače pojedinih instrumenata.<br />
Obrazovanje za navedena zanimanja traje četiri, a za kompozitora pet godina.<br />
Formalno obrazovanje za glumca, režisera ili dramaturga može se steći na Akademiji dramskih umjetnosti u<br />
Zagrebu. Završetkom preddiplomskog studija koji traje tri godine stječe se neko od sljedećih zvanja: prvostupnik<br />
glume, prvostupnik kazališne režije i radiofonije, prvostupnik filmske i televizijske režije, prvostupnik<br />
dramaturgije. Nakon preddiplomskog studija može se upisati diplomski studij koji traje dvije godine i steći<br />
neko od sljedećih zvanja: akademski glumac, magistar kazališne režije i radiofonije, magistar filmske i televizijske<br />
režije, magistar dramaturgije.<br />
Plesači se mogu obrazovati u osnovnim i srednjim školama za klasični balet i suvremeni ples. Obrazovanje<br />
mogu nastaviti na pesnim akademijama u inozemstvu. U Hrvatskoj ne postoje škole za zanimanje koreografa.<br />
Potrebno znanje stječe se u osnovnim i srednjim plesnim školama.<br />
Formalno obrazovanje u području likovne umjetnosti stječe se na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu<br />
na odsjecima za slikarstvo, kiparstvo, grafiku ili animirani film. Obrazovanje traje četiri godine.<br />
Opis poslova<br />
Umjetnici stvaraju i izvode autorska djela u određenom području umjetnosti. Razlikujemo više vrsta umjetnika:<br />
književnici, glumci, redatelji, plesači, koreografi, glazbenici instrumentalisti, pjevači, skladatelji, slikari,<br />
kipari i dr.<br />
Književnici pišu književna djela ili scenarije za film, kazališni komad te <strong>program</strong> za radio ili televiziju. Mogu<br />
pisati prozu (drame, romane, kratke priče, novele) ili poeziju. Nakon što dovrše djelo, dogovaraju sastanke s<br />
izdavačima koji odlučuju hoće li objaviti umjetnikovo djelo.<br />
Kipari rade s različitim materijalom (drvo, kamen, glina, kovine, plastika), te ga oblikuju u realne ili apstraktne<br />
trodimenzionalne ili reljefne oblike. Slikari koriste olovku, tintu, kredu, uljanje ili vodene boje i druge tehnike<br />
da bi stvorili crteže i slike na platnu, drvetu i podlogama od drugog materijala. Mogu se baviti i slikanjem/<br />
crtanjem ilustracija za knjige, časopise, reklame, a i stvaranjem animiranih filmova. Kipari i slikari organiziraju<br />
izložbe kako bi svoj rad predstavili javnosti, te se radi toga sastaju s voditeljima galerija. Svoje radove prodaju<br />
sami ili umjetničkim galerijama koje ih prodaju kupcima.<br />
Skladatelji pišu ili dorađuju i aranžiraju skladbe (simfonije, opere, rock, pop pjesme i dr.) za pojedine instrumentalne<br />
skupine i za različite prilike. Glazbenici sviraju jedan ili više instrumenata solistički ili u orkestru. Pjevači pjevaju<br />
kao solisti ili u zboru. Posao glazbenika i pjevača zahtijeva svakodnevno vježbanje, a i probe prije nastupa.<br />
Plesači plešu solistički, s partnerom ili u skupini. Mogu se opredijeliti za balet, suvremeni ples, narodne i<br />
sportske plesove. Posao plesača zahtijeva svakodnevne vježbe, a česti su nastupi u plesnim predstavama.<br />
Koreografi kreiraju plesove koji priopćavaju neku temu, misao ili raspoloženje. Plesove postavljaju na scenu,<br />
što znači da odabiru plesače, uče ih plesnim figurama, sudjeluju u odabiru kostima, scenografije, postavljanju<br />
rasvjete.<br />
Glumci igraju uloge u filmovima, televizijskim serijama, radiodramama i kazališnim predstavama. Svoj rad<br />
započinju čitanjem scenarija i razmišljanjem o tome kako interpretirati ulogu. Svakodnevno vježbaju svoju<br />
ulogu, a tekst uloge moraju naučiti napamet. Redatelji proučavaju scenarij kako bi osmislili cjelokupni izgled<br />
i postavu kazališne predstave ili filma. Oni odabiru glumce, zadaju im upute o glumačkim metodama i najboljim<br />
načinima interpretacije uloge.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Da biste bili umjetnik, morate imati talent za određeno umjetničko područje. Trebate biti kreativni, tj. moći<br />
izraziti ideje na nov i originalan način. Put do afirmacije u svijetu umjetnika je težak i umjetnici su često<br />
suočeni s odbijanjem djela ili ne uspijevaju dobiti uloge u predstavama. Važno je da ste strpljivi, uporni, te<br />
sposobni prihvatiti kritiku. Većina umjetnika samostalno određuje tempo i način svoga rada, stoga je važno<br />
da se znate samodisciplinirati.<br />
Uvjeti rada<br />
Umjetnici većinom samostalno određuju koliko će dnevno raditi. Često ne rade svaki dan već periodički,<br />
ovisno o inspiraciji ili postojanju projekta (predstave, filma) na kojem rade. Ipak, u pojedinim umjetničkim<br />
zanimanjima (plesač, glazbenik, pjevač) nužna je svakodnevna vježba kako bi se talent razvijao. Dok slikari,<br />
kipari, književnici, skladatelji rade uglavnom u zatvorenim prostorijama, glumci i redatelji često rade i na<br />
otvorenom. U zanimanjima kao što su plesač, pjevač, glazbenik i glumac, osim svakodnevnih vježbi, često se<br />
nastupa u predstavama, filmovima i na koncertima. Stoga je veliko radno opterećenje u ovim zanimanjima,<br />
a rad u večernjim satima uobičajen. Plesači, glumci, redatelji, koreografi, glazbenici i pjevači često putuju na<br />
festivale i nastupe u različitim odredištima.<br />
Srodna zanimanja<br />
Arhitekt, dizajner, fotograf, aranžer, restaurator, profesor glazbene kulture, učitelj u glazbenoj školi, učitelj<br />
plesa i dr.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Ovisno o grani umjetnosti, umjetnici se zapošljavaju u izdavačkim kućama, kao likovni ili književni urednici<br />
novina, časopisa i knjiga, u zborovima, glazbenim grupama i ansamblima, u televizijskim, radijskim i drugim<br />
orkestrima, u plesnim studijima i baletima kazališta, na televiziji kao urednici dramskih, filmskih i dokumentarnih<br />
<strong>program</strong>a, kao urednici radijskog <strong>program</strong>a, voditelji kino-klubova, glumci u kazalištu, voditelji<br />
plesnih ili glumačkih tečajeva. Mogućnost zarade i zapošljavanja u umjetničkim zanimanjima uvelike ovisi<br />
o trudu koji umjetnik ulaže u traženje angažmana (glumac, plesač) ili kupaca za svoja djela (slikari, kipari,<br />
umjetnički fotografi), a i o ulaganju u razvoj i promidžbu svog talenta. U umjetničkim zanimanjima česta su<br />
razdoblja bez posla ili s malim primanjima. Zato umjetnici često pronalaze dodatne poslove.<br />
Upravni referent<br />
Kratak opis<br />
Upravni referent radi na pripremi, izdavanju i evidentiranju izdanih i primljenih spisa i dokumenata (različite<br />
odluke ili rješenja, domovnice, putovnice, osobne iskaznice, dozvole, potvrde i slično).<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje upravnog referenta potrebno je završiti odgovarajuću srednju školu koja traje 4 godine. Obrazovanje<br />
odraslih za ovo zanimanje također traje najmanje 4 godine kao i redovito. Program doškolovanja na<br />
trogodišnju srednju školu traje različito kod svakog pojedinog polaznika, ovisno o broju razlikovnih i dopunskih<br />
ispita za prve tri godine, a najkraće 1,5 godinu. Program prekvalifikacije za zanimanje upravni referent<br />
traje najmanje šest mjeseci.<br />
Opis poslova<br />
Upravni referent može raditi na raznim poslovima u tijelima državne uprave (županijski uredi, ministarstva,<br />
policija, porezne i carinske ispostave, katastar, mirovinski i zdravstveni <strong>zavod</strong>i i slično), lokalnoj samoupravi<br />
(općine, gradovi), pravosuđu (općinski, županijski i prekršajni sud, odvjetništvo, bilježništvo) i različitim drugim<br />
ustanovama (škole, vrtići, domovi zdravlja, djelokrug socijalne skrbi). Posao upravnog referenta usmjeren<br />
je i ograničen na sadržaje vezane za djelokrug rada i nadležnost ustanove u kojoj su zaposleni. Ono što je<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
361
U<br />
Popis zanimanja<br />
362<br />
svima zajedničko jest kombinacija obrade dokumenata i rada sa strankama te, ako je potrebno, komunikacija<br />
s ostalim službenicima u uredu i različitim ustanovama i poduzećima. Upravni referent upućuje stranke na<br />
to koje sve dokumente trebaju donijeti na uvid i koje sve obrasce trebaju ispuniti kako bi dobili traženi dokument.<br />
Zatim priprema tražene dokumente i o tome vodi evidenciju. Upravni referenti u svom radu koriste<br />
računalo i ostala uredska pomagala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Upravni referenti bi trebali imati znanje o uredskom poslovanju i dopisivanju, upravnom postupku, imovinskom,<br />
obiteljskom i radnom pravu te državnom ustroju Republike Hrvatske.<br />
Upravni bi se referent trebao služiti računalnim <strong>program</strong>ima. Treba imati komunikacijske vještine zbog svakodnevnog<br />
kontakta sa strankama, službenicima u uredu i drugim suradnicima.<br />
Uvjeti rada<br />
Upravni referenti rade u ugodnim radnim uvjetima u zatvorenim uredima koji su najčešće klimatizirani, topli<br />
i ugodno osvijetljeni. Rad se najčešće odvija u jednoj smjeni. Mogu raditi sami ili u timu. Uglavnom rade u<br />
sjedećem položaju, koristeći osobno računalo, što može utjecati na zdravlje pa su moguća oštećenja kralježnice<br />
i vida.<br />
Osobe koje imaju veća oštećenja vida ili teže bolesti kralježnice, a i osobe sa smetnjama glasovno-govorne<br />
komunikacije (npr. mucanje) ne mogu obavljati ovo zanimanje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poslovni tajnik, tajnik, administrativni tajnik, ekonomist, upravni pravnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Upravni se referenti najčešće zapošljavaju u tijelima državne uprave, lokalne samouprave i pravosuđa te u<br />
različitim ustanovama (matični uredi, pisarnice, zemljišno-knjižni uredi, poslovi zdravstvenog i mirovinskog<br />
osiguranja, ministarstva, privatna poduzeća i drugo).<br />
Urar<br />
Kratak opis<br />
Urar izrađuje, održava, popravlja, obnavlja i prodaje mehaničke, elektroničke i električne satove i satne mehanizme.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer urar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Urar popravlja i održava satove, utvrđuje kvarove te zamjenjuje oštećene ili istrošene dijelove. Također izrađuje<br />
pojedine sastavne dijelove, sastavlja satne mehanizme te ih ugrađuje u kućišta.<br />
Prilikom izrade satnih mehanizama, pojedine dijelove izrađuje tokarenjem, glodanjem i brušenjem, te kon-
struira i ugrađuje precizne dijelove mehanizma. Nakon završetka izrade i ugradnje preciznih elemenata, urar<br />
ispituje i usklađuje njihovo međusobno djelovanje i cjelokupno djelovanje satnog mehanizma.<br />
U poslovima održavanja i popravljanja satnih mehanizama pregledom mehanizma utvrđuje točnost hoda sata<br />
i dijagnosticira kvar. Slijedi rastavljanje na dijelove, čišćenje, zamjena oštećenih dijelova ili njihov popravak.<br />
Urar također izvodi mjerenja, testiranja i regulaciju mehaničkih i elektroničkih satova, obnavlja stare satove,<br />
gravira ih, servisira i pribavlja rezervne dijelove, te ih prodaje i savjetuje kupce.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Urar mora vladati znanjima o satnim mehanizmima, ulogama pojedinih satnih elemenata i sklopova, te njihovoj<br />
povezanosti u satnom mehanizmu.<br />
Treba poznavati urarsku tehničku i tehnološku dokumentaciju, te opća načela strojarstva.<br />
Također mora znati tehnologiju izrade mehaničkih i elektroničkih satova, principe funkcioniranja mehaničkih,<br />
električnih i elektroničkih satova, te sheme spajanja električnih i elektroničkih modula.<br />
Nadalje, urar treba poznavati i postupke restauriranja starih satova.<br />
Budući da jednim dijelom rade kao prodavači satova, važno je da poznaju osnove prodaje i ekonomike, a ako<br />
imaju vlastiti obrt, moraju raspolagati osnovnim znanjem o poduzetništvu i vođenju poslovanja.<br />
Za urara je nužan dobar vid i mogućnost spretnog i preciznog izvođenja pokreta prstima ruku. Posebno je<br />
važna usklađenost vida i pokreta. Urar također mora biti smiren, strpljiv, precizan i sistematičan.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao urara obavlja se uglavnom sjedeći, u klimatski i prostorno ugodnom okruženju radionice odnosno<br />
dućana. Posao nije fizički naporan, ali zahtijeva povećani vidni napor i izrazitu motoričku spretnost odnosno<br />
preciznost u radu zbog sitnih sastavnih dijelova satnih mehanizama, ali i malog specijalnog urarskog alata.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s poteškoćama vida i motorike, te emocionalno nestabilne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Graver, precizni mehaničar, zlatar, optičar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Urari se mogu zapošljavati u privatnim urarskim radionicama, ali i u industriji satova. Ako polože majstorski<br />
ispit za ovo zanimanje, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o uvjetima upisa u obrazovnim <strong>program</strong> za urara, te uvjetima polaganja majstorskog<br />
ispita nalaze se na internet stranici Hrvatske obrtničke komore.<br />
Uzgajivač riba i školjki<br />
Kratak opis<br />
Uzgajivač riba uzgaja slatkovodne i morske ribe te školjke za prehranu i sportski ribolov.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Iako svoju vještinu ribari odnosno uzgajivači riba i školjki najčešće stječu radnom izobrazbom i neposrednim<br />
iskustvom, poželjno je da imaju završenu četverogodišnju srednju pomorsku školu, koja ih osposobljava za<br />
rad na upravljačkim odnosno časničkim mjestima na ribarskom brodu, za što polažu poseban stručni ispit i<br />
stječu zvanje ribarsko–nautičkog tehničara.<br />
U<br />
Popis zanimanja<br />
363
U<br />
Popis zanimanja<br />
364<br />
Opis poslova<br />
Uzgajivači riba uzgajaju i prodaju ribe i školjke za prehranu ili za sportski ribolov, pa svakodnevno moraju<br />
nadgledati stanje vode u ribogojilištima te uzimati uzorke vode koja po svojim kemijskim, biološkim i fizikalnim<br />
svojstvima mora odgovarati točno određenim tehnološkim zahtjevima uzgoja. Također, svakodnevno<br />
trebaju loviti uzorke ribe kako bi mogli pratiti njihov razvoj.<br />
Osim ribe za prodaju i sportski ribolov, uzgajivači riba i školjki uzgajaju i riblji pomladak koji se drži u ribogojilištu<br />
do određene dobi, a potom se pušta u rijeke, jezera i mora zbog povremenog poribljavanja.<br />
Uzgajivači hrane ribe ručno ili automatski s lijevcima koji ispuštaju hranu u vodu. Također, redovito čiste<br />
bazene i svakodnevno kontroliraju vodu kako ne bi došlo do njezina onečišćenja. Zaposlenici ribogojilišta<br />
povremeno obavljaju i poslove održavanja, primjerice jednostavnije stolarske i vodoinstalaterske radove te<br />
manje popravke. U ribogojilištima, osim što uzgajaju ribe i školjke za prehranu, uzgajivači mogu obavljati i<br />
njihovu preradu te pakiranje.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uzgajivači riba moraju imati dobro opće zdravstveno stanje. Posebno je važna tjelesna snaga, stabilnost i<br />
okretnost.<br />
Trebaju poznavati tehnološke uvjete uzgoja riba i školjki, pripremiti pribor za ulov različitih vrsta morske i slatkovodne<br />
ribe, te školjki i ostalih morskih životinja, zatim sve o čišćenju, sortiranju, klasiranju i pakiranju ribe,<br />
sastavu i svojstvima ribljeg mesa i drugih morskih organizama, zaštiti ribe od kvarenja, održavanju pribora za ribarenje,<br />
zaštiti na radu i očuvanju mora i podmorja, te o propisima u prometu riba i drugih morskih organizama.<br />
Uvjeti rada<br />
Uzgajivači riba i školjki provode na ribogojilištima puno vremena jer uzgoj ribe zahtijeva stalni nadzor. Rade u<br />
različitim vremenskim prilikama i neprestano su izloženi vodi, a postoji i opasnost od poskliznuća ili pada u vodu.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe koje boluju od kroničnih bolesti jer trebaju kontinuiranu terapiju i liječnički<br />
nadzor, zatim psihički nestabilne osobe i one s poteškoćama koštano–mišićnog sustava te oštećenjima<br />
vida i sluha.<br />
Srodna zanimanja<br />
Ribar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Uzgajivači riba i školjki, a i ribari mogu se zapošljavati u poduzećima koja se bave uzgojem, lovom i preradom<br />
ribe. Ako steknu višegodišnje iskustvo i dobiju dozvolu za rad, mogu samostalno voditi ribogojilište i ribariti.<br />
Uvjet za samostalno obavljanje ove djelatnosti je položen ispit o osposobljenosti pred komisijom Ministarstva<br />
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Vatrogasac<br />
Kratak opis<br />
Vatrogasci gase požare, spašavaju ljude i imovinu ugrožene elementarnim nepogodama i ostalim nesrećama,<br />
te svakodnevno vježbaju i osposobljavaju se za kvalitetno obavljanje posla.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Osposobljavanju za zvanje vatrogasca mogu pristupiti punoljetne osobe koje imaju najmanje 6 mjeseci staža<br />
u udruzi dobrovoljnih vatrogasaca. Školovanje vatrogasca traje 8 mjeseci, te obuhvaća teorijski i praktični<br />
dio nastave. Strukovno-teorijska i praktična nastava provodi se u Vatrogasnoj školi pri Učilištu vatrogastva,<br />
zaštite i spašavanja, a može se izvoditi i u prostorijama vatrogasnih postrojbi koje imaju odgovarajuće kadrovske,<br />
prostorne i didaktičke uvjete za izvođenje nastave. Nakon uspješno završenog školovanja kandidat<br />
postaje vatrogasac koji profesionalno obavlja vatrogasne poslove.<br />
Opis poslova<br />
Posao je profesionalnih vatrogasaca vrlo raznolik. Osim što gase požare, vatrogasci štite ljude, životinje i imovinu<br />
ugrožene poplavama, potresima, olujnim nevremenom i drugim katastrofama. Sudjeluju i u intervencijama<br />
spašavanja sudionika prometnih nesreća, vađenja utopljenika, spašavanja ljudi i životinja s visina i dr.<br />
Osposobljavaju ljude za protupožarnu zaštitu i gašenje, održavaju i servisiraju vatrogasnu tehniku, servisiraju<br />
vatrogasne aparate i alate, te stalno prate razvoj opreme i sredstava za gašenje.<br />
Na znak dojave požara ili neke druge vrste intervencije, vatrogasci žurno kreću na mjesto događaja kako bi<br />
što prije započeli s gašenjem požara ili spašavanjem. Prilikom jedne akcije vatrogasci mogu imati više zadataka,<br />
kao što su gašenje požara, spašavanje ljudi i davanje prve pomoći, prozračivanje prostorija zahvaćenih<br />
dimom, iznošenje stvari iz prostorija zahvaćenih požarom, te niz drugih poslova. Kako je tu riječ o zahtjevnim<br />
i složenim zadacima, u vatrogasnim postrojbama važan je timski rad i dobra organiziranost, zbog čega svakodnevno<br />
vježbaju kako bi bili što spremniji za obavljanje svojih zadataka.<br />
Prilikom ekoloških i prirodnih katastrofa (olujno nevrijeme, poplave i slično) vatrogasci usmjeravaju vodu,<br />
rade na raščišćavanju objekata, pretražuju i označavaju teren, čiste i neutraliziraju kemikalije i dr.<br />
Kada nema operativnih akcija na terenu (gašenje požara itd.), vatrogasci se informiraju o novostima u vatrogastvu,<br />
provode praktične i kondicijske vježbe na poligonima, educiraju i upoznaju civile s opasnostima od<br />
požara, te ih savjetuju o načinima protupožarne zaštite.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz potrebno znanje o gašenju požara vatrogasci trebaju znati pregledati funkcionalnost prijenosne opreme za<br />
gašenje požara, mjeriti hidrantnu mrežu, ali i upravljati vatrogasnim vozilima i dijelovima vatrogasnog vozila<br />
(pokretne ljestve i platforme, i slično). Za vatrogasca je vrlo važno da je u dobroj tjelesnoj kondiciji, da ima dobar<br />
sluh i vid, te osjećaj za ravnotežu zbog rada na visini. Također vatrogasac mora imati zdrav dišni i krvožilni<br />
sustav, dobru koordinaciju pokreta, te zdrave ruke i noge. Kako u svojim akcijama radi s drugim vatrogascima i<br />
ponekad ovisi o njima, važno je da je sklon timskom radu, socijalno prilagodljiv i emocionalno stabilan.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao vatrogasca raznolik je i opasan, jer su intervencije fizički i psihički naporne. Mora imati sposobnost<br />
brzog prilagođavanja raznim okolnostima (visina, stiješnjenost, otežan pristup do unesrećenih, prepreke i<br />
slično). Zbog čestog rada na visini, vatrogasac ne smije imati strah od visine.<br />
Prilikom gašenja požara i drugih akcija, vatrogasci su izloženi različitim štetnim utjecajima. Najčešće su to<br />
opasnosti od plamena, dima, otrovnih plinova i para, urušavanja objekta, pada predmeta, izloženosti kemikalijama<br />
i opasnosti od eksplozije. Da bi se smanjili ti štetni utjecaji, primjenjuju se tehnička i osobna zaštitna<br />
sredstva (zaštitne ljestve, razna užad, zaštitna odjeća i obuća, kacige i drugo), ovisno o specifičnosti situacije.<br />
U prometnim nesrećama gdje je potrebno spašavati putnike iz vozila, vatrogasci su svjedoci vrlo dramatičnih<br />
prizora. Među zahtjevnija spašavanja ubrajaju se i nesreće u kojima su sudjelovala vozila za prijevoz opasnih tvari.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
365
V<br />
Popis zanimanja<br />
366<br />
Vatrogasci moraju raditi vrlo brzo i usklađeno s ostalim pripadnicima postrojbe. To je fizički zahtjevan posao<br />
jer treba rukovati s vatrogasnom opremom i sredstvima. Gašenje i spašavanje je dinamičan posao koji vatrogasac<br />
obavlja stojeći ili u neudobnom položaju, a često mora nositi i teži teret, npr. ljude koje spašava. Katkad<br />
su poslovi dugotrajni pa ne prestaje raditi dok se posao ne završi (dok se ne ugasi požar, ne oslobodi zakrčeni<br />
prostor ili ne osiguraju ljudi i imovina kojima prijeti opasnost).<br />
Radno vrijeme vatrogasca je 12 sati, a nakon toga su slobodni naizmjence 12 ili 24 sata. Rade danju, noću,<br />
vikendom i blagdanima. Budući da je to posao s posebnim radnim uvjetima, može ga obavljati samo punoljetna<br />
osoba stručno osposobljena za taj posao. Osoba mora biti potpuno zdrava. Zbog štetnog utjecaja na<br />
zdravlje i život, profesionalni vatrogasac svaka 24 mjeseca odlazi na liječnički pregled, a svakih 48 mjeseci<br />
provjerava psihičku sposobnost.<br />
Srodna zanimanja<br />
Spasilac gorske službe, vatrogasni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vatrogasci se zapošljavaju u profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim službama.<br />
Veterinar<br />
Kratak opis<br />
Veterinar se bavi zaštitom zdravlja životinja, što podrazumijeva preglede, dijagnostiku i liječenje zaraznih i<br />
drugih bolesti.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za stjecanje zvanja veterinar potrebno je nakon četverogodišnje srednje škole završiti diplomski sveučilišni<br />
studij na Veterinarskom fakultetu koji traje 5 godina (10 semestara), čime diplomant stječe stručni naziv doktora<br />
veterinarske medicine.<br />
Nakon završenog studija veterine predviđen je pripravnički staž od jedne godine. Također je predviđena i<br />
mogućnost nastavka studija na poslijediplomskom studiju (koji traje 2 godine) s više različitih usmjerenja.<br />
S početkom ak. god. 2005/2006. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi novi nastavni <strong>program</strong><br />
pod nazivom Sveučilišni studij veterinarske medicine. Studij traje 6 godina, odnosno 12 semestara.<br />
Opis poslova<br />
Veterinar se bavi zaštitom zdravlja domaćih, a ponekad i divljih životinja, a posebno poduzima mjere zaštite<br />
od bolesti koje se sa životinja prenose na čovjeka. To obuhvaća preventivne postupke, kao što su cijepljenje i<br />
druge mjere zaštite od pojave zaraznih bolesti. Budući da ljudi mnoge životinje koriste za prehranu, veterinar<br />
brine o uzgoju životinja te provjerava higijensku ispravnost sirovina i namirnica životinjskog porijekla. Brine<br />
o higijenskoj ispravnosti hrane, vode i nastambi za životinje. Obavlja umjetno osjemenjivanje životinja te<br />
daje savjete o načinu uzgoja i prehrane.<br />
Veterinari koji rade u klinikama i ambulantama za male životinje uglavnom se bave liječenjem kućnih ljubimaca<br />
- pasa, mačaka, ptica, kunića, hrčaka i dr. Oni pregledavaju životinje i prate njihovo zdravstveno stanje.<br />
Postavljaju dijagnozu, propisuju način liječenja, provode ga, te savjetuju vlasnika kako nastaviti liječenje kod<br />
kuće. Kirurške zahvate i liječenje težih bolesti obavljaju veterinari specijalisti, npr. kirurzi.<br />
U veterinarskim stanicama za domaće životinje veterinari se bave liječenjem i prevencijom bolesti stoke,<br />
peradi i drugih domaćih životinja, a vrlo često obavljaju i umjetno osjemenjivanje, kastraciju, sterilizaciju,<br />
pomažu pri okotu i sl. Velike farme i uzgajališta domaćih životinja često imaju i vlastitog veterinara koji se,<br />
osim što brine o zdravlju životinja, bavi i izradom planova uzgoja, prehrane i klanja, provjerava jesu li na farmi<br />
zadovoljeni sanitarni uvjeti, te vodi brigu o kakvoći hrane životinja.
Veterinari mogu biti zaposleni i kao inspektori u državnim službama, klaonicama i industrijama za preradu<br />
mesa i mlijeka gdje se bave provjerom ispravnosti namirnica životinjskog porijekla.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom studija veterinar stječe teorijska znanja iz stručnih predmeta, npr. anatomije životinja, histologije,<br />
fiziologije, mikrobiologije, parazitologije, higijene životinja, ali i praktična znanja u radu sa životinjama. Tijekom<br />
studija obavlja preglede životinja, veterinarsko-sanitarne preglede i laboratorijske poslove.<br />
Za obavljanje ovog posla vrlo je važna dobra tjelesna kondicija. Također, veterinar treba imati spretnost ruku,<br />
te dobar vid, sluh i osjet dodira. Ne smije osjećati strah od životinja i mora se sigurno i smireno ophoditi u<br />
radu s bolesnim i uplašenim životinjama.<br />
Uvjeti rada<br />
Veterinari najčešće rade u veterinarskim ambulantama i klinikama, a mogu raditi i na životinjskim farmama,<br />
u stajama, hladnjačama i klaonicama, u zoološkim vrtovima, itd. Vrlo često posao obavljaju na terenu (u<br />
različitim vremenskim uvjetima), npr. na seoskim gospodarstvima, stočnim sajmovima i dr. Radno vrijeme<br />
veterinara određeno je smjenama, ali moraju biti pripravni i na česta dežurstva, rad noću i vikendima. Vrlo su<br />
često izloženi mogućnostima zaraze i ozljeda (ugrizima, ogrebotinama, udarcima i slično).<br />
Poslove veterinara ne mogu obavljati osobe slabe tjelesne kondicije, sklone bolestima i alergijama, slabo<br />
razvijenih motoričkih sposobnosti, te osobe s težim poremećajima osjeta vida, sluha i dodira. Veterinari ne<br />
mogu biti ni osobe koje ne podnose pogled na krv i rane.<br />
Srodna zanimanja<br />
Liječnik<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Veterinari se mogu zaposliti u ambulantama i klinikama za kućne ljubimce, u veterinarskim stanicama za<br />
domaće životinje, u zoološkim vrtovima, na životinjskim farmama, u državnim inspektoratima i na svim mjestima<br />
gdje je nužno provjeravati kakvoću namirnica životinjskog porijekla.<br />
Veterinarski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Veterinarski tehničar pomaže veterinaru pri pregledu, dijagnozi bolesti i liječenju životinja. Može samostalno<br />
obavljati jednostavnije preglede životinja i laboratorijske pretrage, a i primjenjivati lijekove koje odredi<br />
veterinar. Obavlja umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijenske poslove u<br />
veterinarstvu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje poslova veterinarskog tehničara potrebno je završiti srednju školu za veterinarskog tehničara i 6<br />
mjeseci odraditi vježbenički staž. Školovanje traje četiri godine. Nakon završene srednje škole, vježbenički staž<br />
može se odraditi u veterinarskim stanicama ili ambulantama, a dio vježbeničkog staža moguće je provesti i u<br />
veterinarskim ljekarnama, veterinarskim bolnicama, centrima za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje.<br />
Opis poslova<br />
Veterinarski tehničar pomaže veterinaru pri pregledu životinja. Priprema životinje za pregled, te ih pridržava<br />
pri pregledu i obradi. Pomaže veterinaru pri okotu i izvođenju kirurških zahvata. Obavlja jednostavnije preglede<br />
životinja i daje prvu pomoć životinjama. Sterilizacija materijala i instrumenata potrebnih za pregled<br />
uobičajene su zadaće veterinarskog tehničara. Prilikom liječenja životinja, veterinarski tehničar primjenjuje<br />
terapiju koju veterinar propiše, tj. daje propisane lijekove, čisti i previja rane. Veterinarski tehničar raspore-<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
367
V<br />
Popis zanimanja<br />
368<br />
đuje lijekove, biološke pripravke i dezinficijense u spremište lijekova prema uputama veterinara, te vodi dio<br />
administrativnih poslova u veterinarskoj ambulanti.<br />
Također može obavljati jednostavnije laboratorijske pretrage (pretrage krvne slike, izmeta i mokraće), mjeriti<br />
tjelesnu temperaturu, puls i frekvenciju disanja, uzimati brisove za bakteriološke pretrage, pripremati materijal<br />
za parazitološke pretrage, obavljati trihineloskopiju, provoditi test za provjeru upale mliječne žlijezde i<br />
testove za dokaz graviditeta.<br />
Zajedno s veterinarom sudjeluje u sprečavanju širenja zaraznih bolesti pa obavlja cijepljenje životinja, te daje<br />
sredstva za čišćenje protiv crijevnih i drugih nametnika.<br />
Veterinarski tehničar obavlja umjetno osjemenjivanje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te higijenske poslove<br />
u veterinarstvu. Pomaže veterinaru pri veterinarsko-sanitarnom pregledu mesa. Zaprima prijave i organizira<br />
prijevoz usmrćenih životinja i otpadaka životinjskog porijekla. Brine o higijenskom održavanju objekata<br />
i vozila za prijevoz životinjskih leševa i otpadaka. Veterinarski tehničar daje i druge jednostavnije veterinarske<br />
usluge (skraćivanje očnjaka i repića prasadi, njega i obrezivanje kopita i papaka, piljenje rogova itd.).<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Za obavljanje ovog zanimanja prijeko je potrebna dobra tjelesna kondicija, dobar imunitet zbog stalne opasnosti<br />
od prijenosa zaraznih bolesti, zadovoljavajući vid, sluh i osjet dodira, te spretnost ruku i brzina. Ovim<br />
zanimanjem ne mogu se baviti osobe koje se boje životinja ili krvi.<br />
Uvjeti rada<br />
Veterinarski tehničar dio posla obavlja u zatvorenom (veterinarske ambulante, stanice, bolnice), a dio na<br />
otvorenom prostoru (seoska imanja, staje i druge životinjske nastambe) gdje je izložen različitim vremenskim<br />
uvjetima. Kad radi u stajama i drugim životinjskim nastambama, često je izložen neugodnim mikroklimatskim<br />
uvjetima (loš zrak, opasnost od onečišćenja itd.).<br />
Veterinarski tehničari često rade i vikendima i praznicima. Posao veterinarskog tehničara je fizički naporan, a<br />
postoji i opasnost od ozljeda (ugrizi, ogrebotine, udarci) i zaraze.<br />
Srodna zanimanja<br />
Medicinski, zdravstveno-laboratorijski, sanitarni i poljoprivredni tehničar.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Veterinarski se tehničar može zaposliti u veterinarskim ambulantama, stanicama, bolnicama i klinikama, u<br />
centrima za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, poduzećima za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju,<br />
trgovinama koje se bave prodajom kućnih ljubimaca i hrane za kućne ljubimce, u poduzećima koja se bave<br />
proizvodnjom mesa i mesnih proizvoda i dr.<br />
Vinogradar<br />
Kratak opis<br />
Vinogradar se bavi uzgojem i proizvodnjom grožđa, te njegovom preradom u različite proizvode, npr. vino,<br />
pjenušavo vino, grožđice i dr.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Vinogradari se obrazuju u poljoprivrednim školama prema trogodišnjem <strong>program</strong>u za voćara, vinogradara i<br />
vinara. Moguće je stjecanje četvrtog stupnja srednje stručne spreme i nastavak naobrazbe na Agronomskom<br />
fakultetu.
Opis poslova<br />
Vinogradar se bavi uzgojem vinove loze. Priprema tlo za sadnju, zasađene voćke njeguje, oblikuje njihov rast,<br />
obrađuje tlo na kojem rastu i štiti ih od bolesti i štetočina. Također uređuje i održava jarke i puteve u vinogradu,<br />
te uklanja korov i štetu nastalu zbog vremenskih neprilika.<br />
Tijekom dozrijevanja grožđa vinogradar provjerava stupanj njegove zrelosti. Kad dođe vrijeme za berbu,<br />
bere ga, sortira, etiketira, te skladišti ili otprema izravno na tržište.<br />
Vrlo često od grožđa namijenjenoga za preradu pravi vino. To podrazumijeva pripremu i gnječenje grožđa, te<br />
nadzor dozrijevanja mladog vina. Da bi pravilno dozorilo, dodaje i oduzima kiseline i šećer, te popravlja kemijska<br />
svojstva vina. Kad je vino spremno za konzumaciju, pohranjuje ga u boce na koje lijepi etikete s podacima.<br />
Vinogradar surađuje s drugim vinogradarima i agronomskim stručnjacima. Savjetuje se o prikladnim sortama<br />
vinove loze, metodama uzgoja i zaštitnim mjerama.<br />
Posjećuje izložbe te sudjeluje na poljoprivrednim i vinskim sajmovima i natjecanjima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja vinogradar se upoznaje s odgovarajućim uzgojem vinove loze, postupcima obrade tla, sa<br />
sortama loze, bolestima i štetočinama koji ugrožavaju trsje, te zaštitnim mjerama i sredstvima. Također stječe<br />
i osnovna znanja iz tehnologije prerade grožđa u vino, te podrumarstva. Mnogi vinogradari polažu ispit za<br />
vožnju traktora.<br />
Ponekad vinogradar treba i dodatna znanja. To vrijedi, primjerice, za prodavanje vlastitog vina pohranjenog<br />
u boce, odnosno za prodaju vina u vinotekama.<br />
Pritom vinogradar mora svladati postupke proizvodnje vina, te poštovati tržišne standarde i higijenske propise<br />
u proizvodnji vina.<br />
Osoba koja se bavi ovim zanimanjem trebala bi biti fizički izdržljiva i zdrava. Poželjna je dobra sposobnost<br />
razlikovanja boja, razvijen osjet okusa i njuha, te visok stupanj tolerancije na intenzivne i neugodne mirise.<br />
Zbog rukovanja s alatima i strojevima, važna je dobra koordinacija pokreta, te spretnost ruku i prstiju. Važna<br />
osobina za obavljanje ovog posla je i interes za prirodu.<br />
Uvjeti rada<br />
Vinogradar radi na otvorenom, u različitim vremenskim uvjetima, kao što su mraz, kiša, vjetar itd. Radi također<br />
u zatvorenom, hladnom i vlažnom prostoru - u vinskoj klijeti ili vinariji gdje boravak može biti dodatno<br />
neugodan zbog intenzivnih mirisa i isparavanja. Kada radi sa strojevima, može biti izložen buci.<br />
Radi uglavnom stojeći i hodajući, katkad i u neudobnim položajima kao što su saginjanje i čučanje. Posao<br />
obavlja rukama i prstima. Često prenosi težak teret (grožđe, vino, oprema itd.).<br />
Radi uglavnom osam sati, osim u sezoni (npr. tijekom berbe) kada mora obaviti sav posao predviđen za taj dan.<br />
Srodna zanimanja<br />
Voćar, vinar, povrćar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vinogradari najčešće rade u vinogradarskim i vinarskim poduzećima, rasadnicima vinove loze i privatnim<br />
vinogradima.<br />
U većem vinogradarskom poduzeću mogu raditi na užem specijaliziranom području, npr. kao vinogradar<br />
specijaliziran za cijepljenje, uzgajivač trsova za cijepljenje, djelatnik u rasadniku itd. Mogu raditi i u vinoteci<br />
kao prodavači vina iz privatne proizvodnje.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
369
V<br />
Popis zanimanja<br />
370<br />
Vjeroučitelj<br />
Kratak opis<br />
Vjeroučitelj je stručnjak koji sustavno i cjelovito upoznaje ljude s vjerom. Podučava ih temeljnim postavkama<br />
vjere i pomaže im u usvajanju ljudskih i vjerskih vrednota primjerenih dobi učenika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Nastavu vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi diplomirani teolozi, tj. vjeroučitelji<br />
i katehete nakon završenog petogodišnjeg studija religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkom bogoslovnom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju afilijacije i na njegovom područnom studiju teologije<br />
u Rijeci. Nakon uspješno završenog studija stječe se akademski naziv magistra religiozne pedagogije i katehetike.<br />
U javnim predškolskim ustanovama nastavu vjeronauka mogu izvoditi odgojitelji predškolske djece<br />
nakon što su završili odgovarajuće teološko-katehetsko, psihološko-pedagoško i didaktičko-metodičko<br />
obrazovanje.<br />
Programe za obrazovanje vjeroučitelja provode i Evanđeoski teološki fakultet u Osijeku na kojem se može<br />
pohađati dvogodišnji i četverogodišnji studij za vjeroučitelje te Adventistički teološki fakultet u Maruševcu,<br />
gdje studij traje dvije godine.<br />
Opis poslova<br />
Vjeroučitelj u školi podučava djecu vjeri te radi na sustavnom upoznavanju, čuvanju i razvijanju učenikova<br />
vjerskog i kulturnog identiteta. Osim vjersko-odgojne zadaće, vjeroučitelj ima zadaću tumačenja temeljnih<br />
vrijednosti naše kulture i civilizacije, kao što su ljudska prava, sloboda, dostojanstvo i autonomija ljudske<br />
osobe. Vjeroučitelji izrađuju provedbene odgojno-obrazovne planove za nastavu vjeronauka.<br />
Za kvalitetno podučavanje važna je priprema za sat koja obuhvaća odabir najboljih metodičkih postupaka i<br />
didaktičkih sredstava kojima će se učeniku prezentirati određeno gradivo. Također je važno postaviti jasne i<br />
razrađene ciljeve nastave, kao i definiranje strukture, sadržaja i planiranih aktivnosti učenika za svaki nastavni<br />
sat. Osim poučavanja osnovnih vjerskih znanja vjeroučiteljeva je zadaća da učeniku pomogne u stvaranju<br />
cjelovite slike svijeta u kojem živi te poticanje učenikove specifičnosti i razvoj njegova vlastitog načina mišljenja.<br />
Ocjenjivanje učenika i izvještavanje roditelja o napretku učenika također su sastavni dio rada vjeroučitelja.<br />
Vjeroučitelji mogu obavljati i neke druge odgojno-obrazovne poslove, kao što su savjetodavni rad,<br />
vođenje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, organizacija izleta i sl.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Vjeroučitelj bi prije svega trebao dobro poznavati vjeru koju predaje, njezin sadržaj, učenje crkve, crkvene<br />
knjige i predaju te suvremenu problematiku crkve. Osim stručnog znanja stečenog na studiju poželjno je da<br />
vjeroučitelj živi i identificira se s vjerom koju predaje, pa su mu stoga nužna stalna usavršavanja u stručnim,<br />
općeljudskim i duhovno-vjerničkim kvalitetama. Znanja iz filozofije i drugih društvenih znanosti, poznavanje<br />
pedagogije, psihologije i metodike važna su u svim područjima rada vjeroučitelja. Prezentacijske vještine,<br />
kao i razvijena sposobnost prenošenja znanja i argumentiranja ideja, potrebne su u radu sa skupinama i<br />
pojedincima.<br />
Bitne osobine vjeroučitelja su i razvijena senzibilnost prema ljudima i zajednici, sposobnost uspostavljanja<br />
pozitivnih međuljudskih odnosa, empatija, strpljivost te sposobnost razumijevanja i prihvaćanja različitosti.<br />
Uvjeti rada<br />
Nastava se najčešće izvodi u učionicama ili u nekom drugom zatvorenom prostoru. Ako su zaposleni u školama<br />
ili u crkvenim zajednicama, vjeroučitelji najčešće izvode nastavu u smjenama. U predškolskim ustanovama<br />
vjeroučitelj se naziva odgojiteljem u vjeri, a u crkvenim zajednicama katehet/katehistica. Uvjeti rada<br />
katehete raznolikiji su od vjeroučitelja u školama. Osim što rade s različitim dobnim skupinama ljudi, često<br />
organiziraju susrete mladih, vjernika iz drugih gradova i država, predavanja, posjete drugim zajednicama,<br />
sportske i kulturne manifestacije i sl. Vjeroučitelji i katehete povremeno odlaze na stručna usavršavanja, seminare,<br />
skupove i sl.
Srodna zanimanja<br />
Pedagog, svećenik, profesor filozofije, diplomirani religiolog<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vjeroučitelji se najčešće zapošljavaju u osnovnim i srednjim školama te u javnim predškolskim ustanovama.<br />
Zapošljavanje je moguće i u crkvenim institucijama, a i u nekim drugim zajednicama, udrugama ili centrima<br />
kojima je cilj vjerski odgoj, savjetovanje i sl.<br />
Voćar<br />
Kratak opis<br />
Voćar uzgaja i prerađuje različite vrste voća.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Voćari se školuju prema trogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom <strong>program</strong>u.<br />
Opis poslova<br />
Uzgoju voća prethodi priprema tla čišćenjem, rigolanjem i gnojidbom. Na pripremljenom tlu voćari sade stabla<br />
voćaka koja se potom njeguju gnojidbom, obrezivanjem, vezivanjem i vršikanjem. Voćke se cijepljenjem, prskanjem<br />
i zaprašivanjem štite od različitih štetočina i bolesti. Kada voće dozrije, voćari ga beru, sortiraju, etiketiraju,<br />
skladište i otpremaju na tržište. Voćari također mogu sušiti voće ili ga cijediti i proizvoditi voćne sokove.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Voćar treba imati znanje o kakvoći, pripremi i održavanju tla, vrsti i načinu sadnje i uzgoju voćaka, sredstvima<br />
i postupcima zaštite voćaka od štetočina i bolesti, zatim o vremenu dozrijevanja, načinima berbe, sortiranja<br />
i skladištenja, odnosno prerade i sušenja voća.<br />
Voćar treba biti dobra zdravlja te snažan i izdržljiv. Budući da rukuje brojnim alatima i strojevima, važna je<br />
dobra koordinacija pokreta i spretnost ruku i prstiju. Potreban je dobar vid, sposobnost razlikovanja boja te<br />
razvijen osjet opipa i okusa.<br />
Od voćara se očekuje upornost, preciznost i sposobnost zapažanja. Također treba poznavati uvjete zaštite na<br />
radu i pridržavati se ekoloških normativa.<br />
Uvjeti rada<br />
Voćari rade uglavnom na otvorenom, ali dio svog radnog vremena provode u zatvorenim prostorima, kao što<br />
su rasadnici, hladnjače i skladišta. Zbog rada na otvorenom ponekad su izloženi lošim vremenskim prilikama.<br />
Radno vrijeme je teško odrediti jer se radi sezonski, ovisno o vremenu sadnje i dozrijevanju voća.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe slabijeg općeg zdravstvenog stanja, osobito s poteškoćama koštanomišićnog<br />
sustava, te osobe s poteškoćama dišnog sustava, alergijama ili koje su osjetljive na mirise kemikalija<br />
za zaprašivanje i gnojenje.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vinogradar, vinar, vrtlar, ratar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Voćar može samostalno obavljati poslove kao poljoprivrednik, a može se zapošljavati i u poduzećima koja se<br />
bave proizvodnjom i preradom voća.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
371
V<br />
Popis zanimanja<br />
372<br />
Voditelj kadrovske službe<br />
Kratak opis<br />
Voditelj kadrovske službe nadzire funkcioniranje ukupnog kadrovskog sustava tvrtke. Surađuje s upravom<br />
radi odabira kvalitetnih kadrova i optimalne iskoristivosti radnog potencijala djelatnika, osmišljava, razrađuje<br />
i predlaže kadrovsku politiku, te osigurava uvjete za njezinu provedbu. Priprema metodologiju praćenja i<br />
identificira pojedince koji će sudjelovati u radnom procesu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Voditelj kadrovske službe mora imati visokostručnu naobrazbu društvenog smjera (pravnik, ekonomist, psiholog,<br />
sociolog, pedagog). Također je potrebno dulje radno iskustvo na pojedinim poslovima u kadrovskoj<br />
službi, uz dodatno i stalno stručno usavršavanje.<br />
Opis poslova<br />
Voditelj kadrovske službe obavlja niz poslova vezanih uz izbor, raspored, praćenje i stručnu izobrazbu zaposlenika<br />
zavisno od veličine i strukture organizacije. Sudjeluje u pridobivanju novih djelatnika, kako iz vanjskih<br />
izvora putem javnih natječaja, objava i oglasa u dnevnom tisku, tako i iz unutarnjih izvora u poduzeću. Mora<br />
dobro poznavati pravne propise iz područja rada, radnog osiguranja i zdravstvene zaštite. Kada se pojavi<br />
potreba za novim djelatnicima, voditelj kadrovske službe priprema oglas za radno mjesto. Pritom se rukovodi<br />
sistematizacijom i opisima radnih mjesta, a i potrebama radnog procesa. Mora voditi računa o zahtijevanim<br />
kvalifikacijama pojedinca što će raditi na tom radnom mjestu. Nakon prijave kandidata razvrstava i odabire<br />
prispjele molbe prema uvjetima natječaja. Sudjeluje u intervjuima i konačnom odabiru novog djelatnika, te<br />
brine o zakonskoj podlozi svih kadrovskih postupaka.<br />
Priprema i izdaje rješenja o izmjenama i odlukama o radnom odnosu za svakog pojedinog djelatnika (rješenje<br />
o izboru, premještaju, napredovanju, pripravništvu, dužini godišnjeg odmora, prestanku radnog odnosa),<br />
te sve ugovore o zapošljavanju. Prema potrebi, djelatnike upoznaje s radnim zakonodavstvom, savjetuje<br />
ih i upozorava na određena prava i obveze koje proizlaze iz radnog odnosa kod određenog poslodavca.<br />
Jedna od zahtjevnijih zadaća je i pomoć i provedba postupaka pri smanjivanju broja zaposlenih u poduzeću<br />
ili ustanovi. Pritom surađuje s vodstvom i sindikatom organizacije. Voditelj kadrovske službe vodi kadrovsku<br />
dokumentaciju i različitu evidenciju (o broju i izobrazbi djelatnika, radnom stažu, radnom iskustvu itd.) u<br />
evidencijskim kartonima ili računalnim bazama. Priprema statističke analize i preglede kadrovskih resursa<br />
u poduzeću na zahtjev internih ili vanjskih korisnika. Uređuje i vodi radnu dokumentaciju za obvezno i dodatno<br />
osiguranje, kao i osiguranje od nezgode. Ujedno organizira zdravstvene preglede djelatnika i pritom<br />
surađuje s ovlaštenim liječnikom specijalistom medicine rada.<br />
Aktivno sudjeluje pri uvođenju timskog rada i usklađuje rad organizacijskih jedinica u poduzeću. Priprema<br />
analize i prijedloge za obrazovanje i osposobljavanje pojedinih djelatnika i timova. Organizacijski i sadržajno<br />
sudjeluje u odabiru kadrova kojima poduzeće pomaže pri studiju uz rad, priprema ugovore za studij, te brine<br />
o provjeravanju njihove uspješnosti. S vanjskim partnerima organizira seminare, tečajeve i osposobljavanja<br />
(uz rad i na samom radnom mjestu) nužne za razvoj poduzeća i učinkovitiji rad zaposlenih. S obzirom na<br />
vrednovanje tih rezultata priprema buduće oblike obrazovanja. Brine o obveznoj radnoj praksi učenika i<br />
studenata, a i o stipendistima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uz znanje stečeno tijekom studija na nekom od fakulteta društvenog usmjerenja poželjno je poznavanje<br />
stranih jezika, te poznavanje rada na računalu. Za uspješno obavljanje ovog posla potrebno je dulje iskustvo<br />
na kadrovskim poslovima. Voditelj kadrovske službe mora steći vještine vođenja sastanaka i komunikacije<br />
sa zaposlenicima, osnovne vještine pregovaranja, vještinu vođenja intervjua, te vještine javnog nastupanja<br />
i predstavljanja poduzeća. Mora redovito pratiti stručnu literaturu i usavršavati stručna znanja unutar poduzeća<br />
i izvan njega.<br />
Voditelj kadrovske službe mora biti komunikativna i emocionalno stabilna osoba, široke naobrazbe. Poželjno<br />
je da bude dobro informirana, odlučna, dosljedna i strpljiva.
Uvjeti rada<br />
Voditelj kadrovske službe radi uglavnom u organiziranim radnim sustavima. Radno je vrijeme propisano,<br />
uglavnom osmosatno, a prema potrebi se radi i prekovremeno. Rad se odvija u uređenim uredskim prostorijama,<br />
dvoranama za sastanke, katkad i u gospodarskim objektima. Pretežito se radi o manje zahtjevnom<br />
tjelesnom radu, jer se posao obavlja uglavnom sjedeći.<br />
Radi djelomično nametnutim ritmom zbog brojnih prekida (telefonski pozivi) i drugih posebnih okolnosti jer<br />
voditelj kadrovske službe mora biti u neposrednom kontaktu sa strankama i ostalim zaposlenicima. Posao<br />
voditelja kadrovske službe može biti vrlo dinamičan zbog čestih vremenskih rokova.<br />
Srodna zanimanja<br />
Menadžer, voditelj odjela ljudskih resursa, voditelj marketinga, ravnatelj<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Gotovo sva veća poduzeća i ustanove imaju razvijenu i organiziranu kadrovsku službu. Savjetnike za kadrove<br />
zapošljavaju i savjetodavne agencije koje se bave odabirom odgovarajućih kadrova.<br />
Ostale informacije<br />
Informacije o stjecanju zvanja za obavljanje ovog zanimanja (diplomirani ekonomist, diplomirani pravnik,<br />
psiholog, pedagog, sociolog), mogu se dobiti na svim fakultetima društvenog smjera Sveučilišta u Zagrebu,<br />
Splitu, Rijeci i Osijeku.<br />
Ekonomski fakultet u Zagrebu i Ekonomski fakultet u Osijeku imaju organiziran i poslijediplomski studij za<br />
menadžere.<br />
Voditelj seoskog obiteljskog<br />
turističkog gospodarstva<br />
Kratak opis<br />
Voditelj seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva upravlja seoskim gospodarstvom u kojem se daje cjelovita<br />
usluga ruralnog turizma - smještaj, prehrana, pripremanje i posluživanje hrane i pića te organizirani<br />
boravak gostiju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovih poslova obično nisu potrebne školske kvalifikacije, iako srednjoškolska svjedodžba može<br />
biti prednost. Poželjno je stjecati znanja i vještine potrebne za obavljanje ovog posla i različitim oblicima neformalnog<br />
obrazovanja – vještine vođenja posla, marketinške vještine, vještine upravljanja, komunikacijske<br />
vještine i slično.<br />
Opis poslova<br />
U svom radu voditelj seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva promovira turističku ponudu, organizira<br />
prihvat gostiju, organizira sadržaj, smještaj i njihovu prehranu. Uglavnom sam proizvodi prehrambene proizvode,<br />
a način njihove pripreme nudi kao poučni turistički sadržaj. Organiziranjem oblika rekreacije domaćin<br />
uz pomoć članova svoje obitelji gostima prenosi svoje znanje o uzgoju voća i povrća, uzgoju životinja te promovira<br />
druge svakodnevne aktivnosti na gospodarstvu. Voditelj seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva<br />
održava objekte te organizira njihovu pripremu za dolazak i boravak gostiju. Budući da ruralni turizam<br />
predstavlja tradiciju, voditelj seoskog turističkog gospodarstva uređuje svoj prostor i objekte u autohtonom<br />
tradicionalnom stilu. Okoliš uređuje sadnjom i uzgajanjem tradicionalnih vrsta cvijeća i bilja, što od njega<br />
zahtijeva poznavanje etnografskih karakteristika područja u kojem se gospodarstvo nalazi. Gostima nudi<br />
uglavnom aktivnosti u prirodi; priča im o povijesti, legendama, objašnjava floru i faunu, a kada vremenske<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
373
V<br />
Popis zanimanja<br />
374<br />
prilike to onemogućuju, rješenje nalazi u druženju s gostima, u razgovoru, zajedničkom pripremanju nekog<br />
tradicionalnog jela ili sudjelovanju u nekim sezonskim aktivnostima. Tijekom boravka gostiju na gospodarstvu,<br />
vlasnici vode brigu o njihovoj sigurnosti i zdravlju, higijeni stanovanja te pripreme i skladištenja hrane.<br />
Nadalje, planiraju, vode i nadziru radne aktivnosti osoblja, utrošak materijalnih i financijskih sredstava<br />
te obavljaju različite administrativne poslove. Vode računa o ljubaznosti i uslužnosti, a aktivnosti usmjeravaju<br />
na ispunjavanje želja gostiju. U skladu s potrebama i željama gostiju, proširuju ponudu i unapređuju<br />
kvalitetu usluga te razvijaju specifične usluge sportskog, kongresnog, lovnog, seoskog i ekološkog turizma.<br />
Od gostiju nastoje dobiti što više povratnih informacija o trenutačnim i željenim uslugama. Informatičkom<br />
tehnologijom se služe za bolje raspoređivanje gostiju, komunikaciju s tržištem i drugim voditeljima seoskih<br />
obiteljskih gospodarstava te ostalim institucijama koje mogu sadržajno obogatiti ponudu.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Od voditelja seoskog obiteljskog gospodarstva očekuje se da ima znanja o pripremi i praćenju podataka<br />
– knjigovodstvu, znanje stranih jezika i rada na računalu, marketinška znanja te znanja o specifičnim sadržajima<br />
(kuharstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo i slično). Poznavanje i praćenje zakonskih propisa iz materijalnog i<br />
financijskog poslovanja te poslovnih običaja u ugostiteljstvu olakšat će im upravljanje gospodarstvom.<br />
Nadalje, od voditelja se očekuje komunikativnost, fleksibilnost, inovativnost, uvažavanje različitosti, snalažljivost,<br />
socijalna osjetljivost i sklonost timskom radu.<br />
Za upravljanje seoskim turističkim gospodarstvom važno je imati razvijene organizacijske sposobnosti, dobru<br />
tjelesnu kondiciju, vještine vezane uz specifičnu ponudu te prezentacijske vještine.<br />
Uvjeti rada<br />
Voditelj seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva radi u vlastitim opremljenim objektima u obiteljskom<br />
okruženju, bez fiksnog radnog vremena. Poslovi se obavljaju i u zatvorenom i na otvorenom prostoru, a s<br />
obzirom na različite zadatke, različiti su i radni uvjeti.<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Voditelj seoskog obiteljskog turističkog gospodarstva ima mogućnost samozapošljavanja. Uz opremljene<br />
objekte, početni kapital, opremu prilagođenu izvođenju različitih sadržaja i obrtna sredstva, osobe s prije navedenim<br />
znanjima, vještinama i osobinama imaju mogućnost samozapošljavanja, a i zapošljavanja članova<br />
svoje obitelji.<br />
Vodoinstalater<br />
Kratak opis<br />
Posao vodoinstalatera je popravak, izrada i montiranje elemenata, instalacija i uređaja koji omogućavaju<br />
siguran dotok vode od glavnog voda do trošila.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer vodoinstalater potrebno je imati završenu osnovnu školu te<br />
mišljenje liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja.<br />
Također je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.
Opis poslova<br />
Vodoinstalater radi u radionici na izradi i pripremi instalacija i uređaja za ugradnju (rezanje i savijanje cijevi,<br />
narezivanje navoja na cijevima, brtvljenje spojeva u različitim uvjetima, popravak slavina i mjernih uređaja).<br />
Obavlja pripremne radove na objektu za izvođenje vodovodnih instalacija (obilježavanje putova za postavljanje<br />
cijevi, izvedba uređaja izvan zgrade do glavnog voda, uređaja u zgradi, te svih vodovodnih i odvodnih<br />
instalacija na objektu u prostorijama različitih namjena – kuhinja, kupaonica, WC itd.), poslove montaže i<br />
priključivanja sustava za pripremu tople vode, solarnih sustava, dezinfekcije mreže i spajanja cjevovoda za<br />
odvod otpadne vode.<br />
U radu se upoznaje s nacrtom instalacije (kako izgleda ili će izgledati vodovodna mreža, gdje će biti postavljena<br />
pojedina sanitarna oprema), a ako takvog nacrta nema, može ga i samostalno skicirati. Utvrđuje vrstu<br />
i količinu potrebnog materijala za postavljanje instalacije, reže i savija cijevi, izrađuje navoje, te postavlja<br />
nosače, cijevi i spojnice. Dovršenu instalaciju priključuje na dovod vode, provjerava brtvljenje na spojevima<br />
i priključcima, te otklanja eventualne nedostatke.<br />
Obavlja ispitivanje i nadzor vodovodnih uređaja na nepropusnost, a i nadzor uređaja tijekom rada, te radi na<br />
njihovu održavanju i čišćenju.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja vodoinstalater stječe teorijska i praktična znanja potrebna za uspješno obavljanje poslova.<br />
Osim općeobrazovnih sadržaja, nastavni plan sadrži stručno-teorijski dio s izbornom nastavom (tehnologija<br />
obrade i montaže, osnove tehničkog crtanja, osnove tehničke mehanike, elementi vodovodnih instalacija<br />
i protoka, tehnologija vodoinstalacija, tehnologija strojarskih instalacija), te praktični dio s tehnološkim<br />
vježbama u školskoj radionici i praktičnom nastavom unutar radnog procesa kod obrtnika.<br />
Posao vodoinstalatera zahtijeva strpljivost, točnost, te smisao za rješavanje tehničkih problema.<br />
Za obavljanje ovih poslova potrebna je snažnija tjelesna građa, jake ruke, opća tjelesna pokretljivost i spretnost,<br />
te dobar vid i sluh.<br />
Uvjeti rada<br />
Vodoinstalater najčešće radi u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima, na novogradnjama i u nedovršenim<br />
objektima gdje je izložen promjenama temperature, vlazi, propuhu, neugodnim mirisima (kanalizacija),<br />
te prljavštini.<br />
Posao obavlja stojeći, ali se i saginje, te često mijenja položaj: okreće se, penje, čuči, kleči. Često radi i na skelama<br />
i ljestvama, te povremeno i u tijesnom prostoru gdje je potrebno biti spretan i snalažljiv.<br />
Radi samostalno ili u skupini, često i u smjenama, osobito ako je zaposlen u poduzeću kao održavatelj vodovodnih<br />
uređaja.<br />
Vodoinstalater u svom poslu prenosi terete, nosi ih na više katove (osobito u nedovršenim objektima), gura<br />
ih ili diže.<br />
Zanimanje vodoinstalatera ne mogu obavljati osobe koje imaju strah od visine, dubine i zatvorenog prostora<br />
ili su sklone nesvjestici i vrtoglavici, te osobe s bolestima mišića, zglobova i živaca, a i one koje boluju od težih<br />
kroničnih bolesti unutarnjih organa.<br />
Srodna zanimanja<br />
Plinoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vodoinstalater se može zaposliti u industriji, obrtu, te u građevinskim i vodoprivrednim poduzećima. Ako<br />
položi majstorski ispit, može otvoriti vlasiti obrt.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
375
V<br />
Popis zanimanja<br />
376<br />
Vojnik<br />
Alternativni nazivi: Profesionalni vojnik, Djelatni vojnik<br />
Kratak opis<br />
Vojnik obavlja najmanje zahtjevne poslove u vojnoj hijerarhiji zanimanja, a može imati čin razvodnika i desetnika.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Osobe koje žele biti primljene u djelatnu vojnu službu moraju završiti minimalno osnovnu školu, imati 26<br />
godina i ispunjavati neke dodatne uvjete. Osoba tijekom služenja vojnog roka prolazi specijalističku obuku.<br />
Moguće je napredovanje u dočasnika i časnika, što je u prvom redu uvjetovano stupnjem završenog obrazovanja<br />
– srednjoškolsko obrazovanje uvjet je za dočasnike, a viši stupanj obrazovanja za časnike. Tijekom<br />
obavljanja vojne djelatnosti provodi se kontinuirano usavršavanje vojnika.<br />
Opis poslova<br />
Zadaća vojnika je samostalno obavljanje jednostavnih operativnih vojničkih dužnosti, dužnosti telefonista<br />
u zgradi područnog vojnog teritorijalnog zapovjedništva, vojnih ili stručnih dužnosti, poslova u skladištima<br />
vojarni ili logističkih baza, dužnosti vozača, vezista i pojedinih instruktorskih i vojničkih specijalističkih dužnosti.<br />
U vojsci su jasno određene i razgraničene zadaće, ovlasti i odgovornosti vojnika, dočasnika i časnika.<br />
Vojnici obavljaju poslove i zadaće prema dobivenim zapovijedima. Kakvi će to biti poslovi ovisi o činu koji<br />
ima vojnik. Međutim, kakve će konkretne poslove obavljati vojne osobe, osim o njihovu činu, ovisi i o tome<br />
u kojem rodu ili službi djeluju. Pješaštvo, topništvo i oklopništvo tipični su borbeni rodovi koji čine okosnicu<br />
borbene moći oružanih snaga. Vojnici u pješaštvu naoružani su samo onim oružjem koje mogu nositi sa<br />
sobom i borbenim vještinama stečenim dugotrajnom vojnom obukom. Mogu se specijalizirati, npr. za strijelce,<br />
snajperiste, puškostrojničare itd. Vojnici svakodnevno uče i uvježbavaju vojničke vještine i radnje (npr.<br />
rukovanje osobnim naoružanjem). Za uspješnost i učinkovitost u obavljanju ovih poslova posebno je važan<br />
timski rad i učinkovito vođenje.<br />
U borbenim operacijama važnu ulogu imaju vezisti koji su odgovorni za uspostavljanje i održavanje komunikacijskih<br />
linija između postrojbi i glavnog stožera. Komunikacije se mogu uspostaviti telefonima, radiotelefonima,<br />
radiouređajima, radiorelejnim ili satelitskim uređajima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Uvjet da bi osoba mogla pristupiti u djelatnu vojnu službu je da njezino zdravstveno stanje zadovoljava propisane<br />
kriterije. Važne osobine za vojnika su domoljublje, profesionalnost, etičnost, spremnost na provođenje<br />
zapovjedi i poštovanje propisa. Prijeko su potrebni i opća tjelesna spretnost, snaga i izdržljivost, spretnost<br />
ruku, dobar vid i sluh, emocionalna stabilnost, samokontrola, izrazita sklonost timskom radu i suradnji, pouzdanost,<br />
upornost i ustrajnost u radu, točnost i odgovornost, nesebičnost i odanost. Vrlo je važna i poželjna<br />
osobina hrabrost, odnosno sposobnost kontroliranja straha, što je bitan preduvjet za smireno i djelotvorno<br />
ponašanje u opasnim situacijama.<br />
Uvjeti rada<br />
Život i rad pripadnika oružanih snaga strogo je organiziran i ustrojen. Vojni propisnici određuju način službenog<br />
komuniciranja između vojnika i zapovjednika. Vojne postrojbe, uprave i ustanove imaju različito određen<br />
početak i kraj radnog vremena, ali svi rade osam sati dnevno. U određenim situacijama osobe zaposlene<br />
u oružanim snagama obvezne su raditi i prekovremeno te subotom, nedjeljom i blagdanom. Ponekad dežurstvo<br />
traje 24 sata, nakon čega slijedi jednako dug odmor. Na nekim poslovima, gdje djelatni vojnik radi pod<br />
otegotnim uvjetima ili gdje nema potpune zaštite od štetnih utjecaja, radno se vrijeme skraćuje.<br />
Vojni život obuhvaća i rad na terenu, život u vojnoj jedinici ili vojarni te korištenje ili prekid dopusta u skladu<br />
s potrebama službe. Prilikom boravka i rada na terenu izloženi su raznim utjecajima, ovisno o području<br />
i vremenskim prilikama u kojima rade. U nekim situacijama izloženi su vlazi, hladnoći i vjetru, a u drugima<br />
vrućini i sparini. Neke poslove obavljaju na nepristupačnim i osamljenim mjestima: na vrhovima planina, u
močvarnim ravnicama, na otocima itd. Tijekom borbene obuke vojnici su izloženi velikoj buci zbog različitih<br />
vrsta osobnog i topničkog oružja. Članovi topničkih posada kao zaštitu od buke nose štitnike za uši. Tenkovske<br />
posade svoj posao obavljaju u vrlo skučenom prostoru, uz veliku buku i vibracije.<br />
Ako dođe do oružanog sukoba, mnogi su vojnici u borbenim akcijama pa se mogu naći u životnoj opasnosti.<br />
Dobra uvježbanost u vojnim vještinama (nekih do razine automatizma) i timski rad, koji se uvježbavao u<br />
brojnim satima naporne obuke, bitni su za uspjeh ratne operacije te očuvanje života ljudi.<br />
Vojnici tijekom službe nose vojnu odoru, a prema osobnom izboru mogu dolaziti ili odlaziti s posla u civilnoj odjeći.<br />
Srodna zanimanja<br />
Dočasnik, časnik, policajac, vatrogasac<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Profesionalni se vojnici mogu zaposliti u oružanim snagama Republike Hrvatske ili Ministarstvu obrane RH.<br />
Na početku odsluženja vojnog roka identificiraju se kandidati zainteresirani za profesionalne vojnike. Osobe<br />
osposobljene za profesionalne vojnike imaju prednost pri prijamu u djelatnu vojnu službu.<br />
Vozač autobusa<br />
Kratak opis<br />
Vozač autobusa radi u poduzećima za prijevoz putnika. Njegov je posao vožnja autobusa na kraćim ili dužim<br />
relacijama.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Vozač autobusa za prijevoz putnika mora imati srednjoškolsko obrazovanje. Da bi dobio dozvolu za vozača<br />
autobusa (D kategorije), mora imati vozačku dozvole C kategorije (vozač teretnog i vučnog vozila) najmanje<br />
2 godine, nakon čega može pristupiti polaganju dodatnih ispita.<br />
Opis poslova<br />
Vozač autobusa prevozi putnike na određene destinacije i u skladu s voznim redom. U prigradskom i gradskom<br />
prijevozu vozač naplaćuje vozne karte, te putnicima daje informacije o prometnim vezama i presjedanjima.<br />
Vozač zaustavlja autobus na autobusnim stanicama, te vodi brigu o tome da se svi putnici sigurno<br />
iskrcaju i ukrcaju.<br />
Prilikom vožnje na većim udaljenostima ima malo postaja, te vožnja od jednog do drugog stajališta traje<br />
dugo. Zakon precizno određuje koliko sati smije voziti, pa vozači koji voze na većim udaljenostima imaju i<br />
suvozače s kojima se izmjenjuju. Vozači odgovaraju za prtljagu, te pomažu starijim ili invalidnim putnicima.<br />
Neka autobusna poduzeća nude jednodnevne ili višednevne izlete odnosno odmore u zemlji i inozemstvu. U<br />
ruralnim područjima, u suradnji sa školama, brinu za prijevoz djece od kuće do škole i natrag.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Vozač autobusa mora biti spretan u vožnji i pri upravljanju autobusom u gustom prometu i otežanim vremenskim<br />
uvjetima. U svakom trenutku mora biti pribran, te u svim situacijama ostati miran i strpljiv. Treba<br />
biti emocionalno stabilan, otporan na stres, te pouzdan, znati dobro rasporediti vrijeme i biti sposoban raditi<br />
samostalno. Važno je da voli putovanja, te da ga ne smeta rad u smjenama i kraća ili duža izbivanja od kuće.<br />
Vozači koji naplaćuju karte moraju znati dobro i brzo računati. Svi vozači moraju izvrsno poznavati ceste i<br />
puteve kojima voze. Vozač mora biti izdržljiv i dobra zdravlja.<br />
Također vozač mora imati odličan vid i sluh, motoriku, zdrav koštano-mišićni sustav, te dobro opće zdravlje.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
377
V<br />
Popis zanimanja<br />
378<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme vozača autobusa je ograničeno zakonskim odredbama prema kojima ne smije voziti duže od<br />
8 sati na dan, mora imati prekid od pola sata nakon 5 sati vožnje, te imati odmor od najmanje 10 sati između<br />
dva radna dana. Na dužim turama radno vrijeme je ipak duže od osam sati. Smjene se neritmično izmjenjuju,<br />
te počinju izrazito rano i završavaju izrazito kasno. Rad subotom, nedjeljom i blagdanom je uobičajen, kao i<br />
prekovremeni rad.<br />
Vozači koji rade na dugim turama mogu i dulje vrijeme izbivati iz kuće. Sama vožnja može katkad biti jednolična,<br />
posebno noću. Voze u promjenjivim vremenskim uvjetima. Zanimanje vozača je rizično jer može doći<br />
do prometne nesreće, pa zbog moguće odgovornosti i krivnje, vozač može i krivično odgovarati.<br />
Vozač autobusa radi uglavnom u sjedećem položaju, u relativno malom prostoru, što opterećuje kralježnicu.<br />
Stalno je izložen vibracijama.<br />
Ceste po kojima vozi različite su kvalitete, gustoća prometa varira s obzirom na sate i dijelove ceste, a mijenjaju<br />
se i vremenski uvjeti i vidljivost. Vozač autobusa treba prilagoditi vožnju tim promjenjivim uvjetima, te<br />
voziti u skladu s prometnim znakovima, pravilima i propisima.<br />
Posao vozača autobusa ne mogu obavljati osobe lošeg općeg zdravstvenog stanja, osobe s oštećenjima<br />
kralješnice, bolestima bubrega, te psihički nestabilne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vozač tramvaja, vozač teretnog i vučnog vozila<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vozači autobusa zapošljavaju se u autobusnim tvrtkama.<br />
Vozač kamiona<br />
Alternativni naziv: Vozač teretnog vozila<br />
Kratak opis<br />
Vozači kamiona upravljaju teretnim vozilima koja prevoze različitu robu. Kamioni mogu biti veći ili manji, s<br />
prikolicom ili bez nje. Vozači kamiona obavljaju posao unutar gradskog područja, u međumjesnom i međunarodnom<br />
prometu.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za zanimanje vozača kamiona potrebno je završiti trogodišnju srednju prometnu školu – smjer vozač motornog<br />
vozila. Mora imati položen vozački ispit C odnosno E kategorije ako se radi o vozilu s prikolicom.<br />
Da bi mogao polati vozački ispit, treba imati navršenih 18 godina i liječničku potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti<br />
za obavljanje vožnje. Liječničku potvrdu potrebno je obnavljati svakih 5 godina.<br />
Vozač kamiona može polagati ADR ispit, što podrazumijeva dozvolu za prijevoz opasnih tereta (zapaljivih tvari,<br />
eksploziva i slično). Isto tako može polagati ispit da bi dobio licenciju za međunarodni prijevoz. Takvi se ispiti<br />
polažu u određenim obrazovnim ustanovama prema propisima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.<br />
Opis poslova<br />
Vozači kamiona prevoze raznovrsnu robu na unaprijed određene destinacije. Uvjeti u vožnji su različiti: gust<br />
i usporen promet, vremenske nepogode, klizava i opasna te loše održavana cesta, itd. Vozači su prisiljeni prilagođavati<br />
vožnju promjenjivim uvjetima, stoga samostalno odlučuju o brzini vožnje, pretjecanju, odabiru<br />
najpovoljnije ceste za put ako se radi o dužim relacijama. O svemu tome ovisi njihova, a i sigurnost ostalih<br />
sudionika u prometu.
Prije početka vožnje vozači kamiona dobivaju nalog za prijevoz tereta, provjeravaju je li ispravno i sigurno<br />
smješten i vode računa o njegovu iskrcaju. Na graničnim prijelazima sređuju dokumentaciju u vezi s teretom<br />
koji prevoze.<br />
Vozač preuzima odgovornost za vozilo, pa ga prije preuzimanja obvezno pregledava.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Vozač kamiona mora biti zdrava osoba u dobroj psihofizičkoj formi. Osobito su važni dobar vid i sluh, te emocionalna<br />
stabilnost osobe, jer je često u opasnim situacijama pa mora brzo, spremno i odgovorno reagirati.<br />
Vozač mora biti spreman pomoći sudionicima u prometnim nesrećama, što podrazumijeva dodatna znanja<br />
iz prve pomoći.<br />
Posao vozača kamiona više odgovara osobama koje vole putovanja i samostalnost u radu, te kojima ne smetaju<br />
duža izbivanja iz kuće.<br />
Uvjeti rada<br />
Uglavnom radi u zatvorenom prostoru, tj. kabini vozila. Zbog prirode posla ponekad radi i vani (utovar i istovar<br />
robe, carinski pregledi i slično).<br />
Vozač radi u sjedećem položaju. Poslove održavanja uglavnom obavlja izvan vozila, što ponekad podrazumijeva<br />
rad u vrlo neugodnim uvjetima (vlaga, izloženost ispušnim plinovima, kiša, snijeg itd.). Radno vrijeme<br />
vozača može biti vrlo različito. Prema propisima vozač ne smije voziti duže od 8 sati tijekom dana i mora imati<br />
propisani odmor od najmanje 30 minuta nakon 5 sati vožnje. Vozač kamiona je na putu katkada i po nekoliko<br />
dana. Za to se vrijeme odmara u motelima, prenoćištima, a katkada i u kabini vozila. Duga vožnja može biti<br />
monotona, što je opasno zbog pada koncentracije i budnosti. Vožnja noću opasna je i zbog smanjene vidljivosti.<br />
Neugodna je i u otežanim vremenskim uvjetima, primjerice pri poledici i snijegu. Vozači teških teretnih<br />
vozila nosivosti preko 7 tona uglavnom imaju beneficirani radni staž.<br />
Zanimanje je rizično zbog opasnosti od prometnih nesreća gdje su moguće ljudske žrtve.<br />
Rad vozača kamiona je fizički naporan pa ga ne mogu obavljati osobe lošeg općeg zdravstvenog stanja, s<br />
oštećenjima kralježnice i bolestima bubrega, te psihički nestabilne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vozač autobusa, vozač taksija, vozač tramvaja<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Mogu se zaposliti u velikim organizacijama koje se bave prijevozom robe ili u manjim prijevozničkim kućama.<br />
Vozači kamiona mogu osnovati i vlastiti autoprijevoznički obrt.<br />
Vozač taksija<br />
Alternativni naziv: Taksist<br />
Kratak opis<br />
Vozač taksija prevozi osobe koje za tu uslugu plaćaju vozarinu prema određenoj tarifi. Vozi vlastito ili službeno<br />
vozilo.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Potrebna znanja za obavljanje ovog zanimanja stječu se u nekoj od srednjih strukovnih škola, najbolje prometnog<br />
smjera. Osim vozačkog ispita taksist mora položiti i provjeru poznavanja turističkih znamenitosti, te<br />
dobiti licenciju za rad.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
379
V<br />
Popis zanimanja<br />
380<br />
Opis poslova<br />
Taksist prevozi na željeno mjesto osobe koje za tu uslugu plaćaju vozarinu prema određenoj tarifi, i to vozilom<br />
taksi službe ili može koristiti vlastito koje mora biti primjereno označeno i opremljeno. Stranka može<br />
zaustaviti taksi na ulici ili ga naručiti telefonom na kućnu adresu. Prevozi stranke do mjesta za razonodu, zračne<br />
luke, željezničke postaje, trgovačkog centra, hotela ili do mjesta stanovanja. Vožnja može biti na lokalnoj<br />
razini ili na većoj udaljenosti, pa treba dobro poznavati lokalne puteve i okolno područje.<br />
Neke taksi službe sklapaju ugovore s organizacijama koje često trebaju njihove usluge (primjerice hoteli).<br />
Mogu surađivati i s poduzećima koja nude usluge dostave. Taksist obično pomaže stranki pri prijenosu prtljage<br />
i mora brinuti o održavanju vozila.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
U turističkim područjima korisno je da vozač taksija ima znanje o lokalnim znamenitostima, te da posjetiteljima<br />
može dati korisne informacije.<br />
Taksist mora biti pouzdan vozač, sposoban dobro voziti i po slabijim cestama i u nepovoljnim vremenskim<br />
uvjetima. Mora biti strpljiv, pošten i uslužan.<br />
Vozač taksija svakodnevno radi s novcem pa je važno da zna dobro i brzo računati. Radi u neposrednom<br />
kontaktu s ljudima.<br />
Uvjeti rada<br />
Radno vrijeme taksista je osam sati, ali prema potrebi može biti i dulje. Posao se obavlja u sjedećem položaju.<br />
O rasporedu posla taksisti pretežno odlučuju sami. Vožnja u prometnoj gužvi, noću ili u nepovoljnim<br />
vremenskim uvjetima zahtijeva povećanu pribranost.<br />
Ovaj posao ne mogu obavljati osobe s oštećenjima kralježnice i psihički nestabilne osobe.<br />
Srodna zanimanja<br />
Vozač dostavnog vozila, vozač autobusa<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vozači taksija rade samostalno, najčešće udruženi u udruge taksista.<br />
Vrtlar<br />
Kratak opis<br />
Vrtlar radi na uređenju vrtova, parkova i drugih zelenih površina. Bavi se uzgojem ukrasnog bilja, cvijeća,<br />
voća i povrća, te sadnjom i održavanjem drveća.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Završetkom trogodišnjeg obrazovnog <strong>program</strong>a za vrtlara u srednjoj poljoprivrednoj školi stječe se zvanje<br />
vrtlara, a nakon četverogodišnjeg <strong>program</strong>a zvanje poljoprivrednog tehničara – vrtlara. Nakon toga obrazovanje<br />
se može nastaviti na Agronomskom fakultetu. Vlastitim radom, iskustvom, suradnjom s kolegama i<br />
čitanjem stručne literature stječe se dodatno obrazovanje važno za uspješno obavljanje ovog posla.<br />
Opis poslova<br />
Posao vrtlara je vrlo raznolik i obuhvaća različita područja rada. Vrtlar se bavi uzgojem različitih vrsta ukrasnog<br />
bilja, cvijeća, drveća, voća i povrća, te njihovom prodajom. Uređuje travnjake u parkovima i na sportskim<br />
terenima, vrtove, zelene površine koje okružuju različite institucije, groblja i sl.<br />
Vrtlar koji se bavi uzgojem ukrasnog raslinja i cvijeća, sije ih, razmnožava, presađuje, gnoji i štiti od bolesti i<br />
nametnika. Ukrasne grmolike biljke i sadnice voća razmnožava u rasadnicima i sadi ih u parkovima, vrtovima
i po okućnicama. Za lijep rast, obilan cvat i dobru rodnost obrezuje ih, gnoji i dohranjuje. Sadnice ukrasnih<br />
grmolikih biljaka i ukrasnog drveća priprema za prodaju.<br />
Povrće sije i uzgaja do prodaje, većinom u zaštićenim prostorima, kao što su plastenici, staklenici ili pokrivene<br />
gredice, ali i na otvorenom. Sadnice prodaje ili presađuje na njive. U posao vrtlara ubraja se i uzgoj travnjaka,<br />
dakle priprema terena za sjetvu, sijanje trave i održavanje travnate površine.<br />
Važno područje vrtlareva rada je zaštita raslinja od bolesti, štetočina i korova pa primjenjuje različita fitofarmaceutska<br />
sredstva. Vrtlar mora poznavati propise o sigurnom radu s takvim sredstvima i znati kako ona<br />
utječu na okoliš. U radu se koristi raznim vrtlarskim strojevima, uređajima i alatom.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
U obrazovnom <strong>program</strong>u za vrtlara učenik uči prepoznavati različite vrste ukrasnog bilja (balkonskog cvijeća,<br />
lončanica, rezanog cvijeća, ukrasnog grmlja i drveća), te najčešće vrste stabala voćaka i povrće. Mora poznavati<br />
načine njihova uzgoja i brige za njih, a i načine pripreme za prodaju. Vrtlari trebaju imati položen ispit za<br />
upravljanje traktorom. Moraju znati promatrati i pratiti raslinje, njihovu boju i rast, kako bi uočili pomanjkanje<br />
hranjivih tvari ili napad bolesti i štetnika. Zaštitna sredstva koja se prskaju moraju pripremiti u odgovarajućoj<br />
koncentraciji da ne bi naškodila raslinju ili uzrokovala preveliku, tj. štetnu količinu preostalih pesticida u hrani.<br />
Pri tome moraju biti vrlo pažljivi, kako se sami ne bi otrovali ili onečistili okoliš.<br />
Vrtlari trebaju imati razvijen smisao za uređenje prostora i moraju voljeti prirodu. Trebaju biti u dobroj fizičkoj<br />
kondiciji, te imati spretne ruke i prste.<br />
Uvjeti rada<br />
Svoj posao uglavnom obavlja na otvorenom, naprimjer u vrtu, na njivi, u parku, na sportskim terenima, na<br />
grobljima i slično, ali i u zatvorenim prostorima kao što su staklenici i plastenici. Dok radi vani, izložen je<br />
promjenjivim vremenskim uvjetima (hladnoći, vrućini, kiši), a u zatvorenim prostorima velikoj vlazi i vrućini.<br />
Mnogi poslovi kao što su obrezivanje voćaka, uređenje vrtova, košnja i slično sezonske su prirode pa dok<br />
traje sezona, vrtlar je izložen većim opterećenjima. Puno radi s različitim kemikalijama (pesticidima i herbicidima).<br />
U svom se radu često koristi motornim i električnim aparatima čija nepravilna upotreba može ostaviti<br />
trajne tjelesne posljedice.<br />
Posao vrtlara ne mogu obavljati osobe s alergijama i kroničnim bolestima dišnog sustava, te osobe s bolestima<br />
koštano-mišićnog i krvožilnog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Poljoprivredni tehničar, cvjećar, fitofarmaceut<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Vrtlari se zapošljavaju u rasadnicima, botaničkim vrtovima, tvrtkama i agencijama koje se bave uređenjem<br />
okoliša i sl.<br />
V<br />
Popis zanimanja<br />
381
V<br />
Popis zanimanja<br />
382
Zastupnik osiguranja<br />
Kratak opis<br />
Zastupnik osiguranja je osoba koju je osiguravatelj ovlastio za ponudu i sklapanje ugovora o osiguranju.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za ovo zanimanje potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu. Zastupnikom osiguranja ne postaje se<br />
formalnim obrazovanjem već je potrebno položiti ispit za provjeru stručnog znanja pri dobivanju ovlaštenja<br />
za obavljanje poslova zastupanja odnosno posredovanja u osiguranju pri Hrvatskoj agenciji za nadzor<br />
financijskih usluga. Ispit za provjeru stručnog znanja pri dobivanju ovlaštenja može se polagati za jedno od<br />
sljedećih područja poslova zastupanja u osiguranju: sve skupine osiguranja, skupina životnih osiguranja,<br />
skupina neživotnih osiguranja, skupina neživotnih osiguranja u vrstama osiguranja – osiguranje od nezgode<br />
i osiguranje od autoodgovornosti. Radeći u poslovima osiguranja, zastupnici prolaze kroz nekoliko vrsta osposobljavanja<br />
u obliku seminara i tečajeva na kojima se upoznaju s cjenicima, prodajom, uvjetima i pravilima<br />
u osiguranju. Postoji mogućnost napredovanja od zastupnika neživotnih osiguranja do zastupnika životnih<br />
osiguranja.<br />
Opis poslova<br />
Zastupnik osiguranja je osoba koju je osiguravatelj ovlastio za zaključivanje ugovora o osiguranju gdje osiguravatelj<br />
može dati ovlaštenje za zaključivanje svih vrsta ili za samo neke vrste osiguranja. Ako je dano ovlaštenje<br />
za zaključivanje samo nekih vrsta osiguranja, tada se u ovlaštenju navodi za koje je vrste osiguranja<br />
zastupnik ovlašten. Može prodavati jednu policu ili više različitih vrsta polica osiguranja: životno, imovinsko,<br />
zdravstveno, invalidsko, mirovinsko i rentno osiguranje.<br />
U svom radu obavlja prodajnu prezentaciju, koja se sastoji od uspostavljanja kontakata s osiguranikom, definiranja<br />
potreba osiguranika, prezentiranja proizvoda i nužnih objašnjenja te samo sklapanje police osiguranja.<br />
Zastupnici osiguranja prodaju pojedincima ili poduzećima police osiguranja koje im omogućuju zaštitu od<br />
raznih vrsta gubitaka. Pomažu pojedincima, obiteljima i poduzećima da izaberu policu osiguranja koja najbolje<br />
štiti njihove živote, zdravlje i imovinu. Pripremaju izvještaje, održavaju popise podataka i pri nastanku<br />
štete pomažu osiguravajućem društvu da isplati osiguranika.<br />
Zastupnik osiguranja može raditi za određenu agenciju ili kao nezavisni zastupnik koji radi za nekoliko osiguravajućih<br />
društava istodobno (osiguravajući brokeri). Najčešće je ekskluzivnim ugovorom vezan za određeno<br />
osiguravajuće društvo.<br />
Sam pronalazi svoje klijente i dobiva mnogo novih klijenata preporukom postojećih, pa je zbog toga važno<br />
da održava redovite odnose s njima. Stjecanje zadovoljnog kruga klijenata, koji će zastupnika preporučiti<br />
drugim klijentima, ključ je uspjeha u ovom poslu.<br />
Njegov je posao bitan za osiguravajuću kuću koju zastupa pred klijentom pa zaključuje posao na obostranu korist.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zastupnik osiguranja treba poznavati osnove osiguranja odnosno pojavu, funkciju i razvoj osiguranja, pravni<br />
okvir osiguranja, vrste osiguranja i njihova temeljna obilježja, a i načine prodaje različitih vrsta osiguranja<br />
klijentima. Mora znati bitne elemente ugovora o osiguranju te poznavati osiguravajuće tvrtke i druge financijske<br />
institucije. Također mora poznavati osnove prodaje, prodajni razgovor i moguće načine pregovaranja.<br />
Treba imati niz osobina potrebnih da bi postao vrstan prodavač, a jedna od najvažnijih je komunikativnost i<br />
pregovaračka vještina radi uspostavljanja dobre komunikacije i odnosa s klijentom kako bi zadobio njegovo<br />
povjerenje. Zastupnici osiguranja trebaju biti otvorena duha, samouvjereni i samoinicijativni, sposobni prepoznati<br />
poslovne prilike, prilagodljivi i spremni na učenje.<br />
Uglavnom rade bez nadzora nadređenih, pa moraju znati dobro organizirati svoje vrijeme te preuzimati incijativu<br />
u pronalaženju novih stranaka.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
383
Z<br />
Popis zanimanja<br />
384<br />
Uvjeti rada<br />
Zastupnici osiguranja mogu se baviti prodajom osiguranja profesionalno, kao jedinim poslom ili im on može<br />
biti izvor dopunske zarade. To uvelike određuje uvjete njihova rada. Zastupnici osiguranja koji se time bave<br />
profesionalno rade u uredima, kontaktirajući s klijentima i osiguravajući informacije vezane uz police osiguranja.<br />
Međutim, većinu radnog vremena provode izvan ureda, obilazeći klijente i sklapajući poslove. Najčešće<br />
rade za minimalni iznos plaće, a glavni su im izvor prihoda provizije koje dobivaju pri sklapanju svakog<br />
posla. Uglavnom sami odlučuju o rasporedu radnog vremena i često zbog radnog vremena svojih klijenata<br />
rade popodne i vikendom.<br />
Srodna zanimanja<br />
Agenti za prodaju nekretnina, financijski savjetnici, komercijalisti, trgovački predstavnici<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zastupnici osiguranja se mogu zaposliti u raznim osiguravajućim kućama.<br />
Zaštitar osoba i imovine<br />
Kratak opis<br />
Zaštitari obavljaju poslove osiguranja i zaštite osoba, njihove imovine i objekata.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Poslove zaštitara, ovisno o stupnju složenosti, mogu obavljati zaštitari različitog stupnja obrazovanja. Za zvanje<br />
tehničara zaštite osoba i imovine potrebno je završiti četverogodišnju srednju školu. Neke obrazovne<br />
ustanove (poput Pučkog otvorenog učilišta) nude i trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje za to zanimanje.<br />
Osim na razini srednje škole, postoje i <strong>program</strong>i osposobljavanja i prekvalifikacije za zaštitara koji traju<br />
od 50 do 100 školskih sati. Uvjet za uključivanje u te <strong>program</strong>e je završena srednja škola. Nakon završenog<br />
<strong>program</strong>a osposobljavanja potrebno je položiti stručni ispit za zaštitara pred povjerenstvom Ministarstva<br />
unutarnjih poslova.<br />
Opis poslova<br />
Zaštitari obavljaju poslove tehničke i tjelesne zaštite. Tjelesna je zaštita najčešća pri zaštiti objekata, osiguranju<br />
prijevoza novca, osiguranju javnih skupova i osobnoj zaštiti pojedinaca. Tehnička zaštita obuhvaća<br />
videonadzor objekta, protuprovalnu zaštitu i korištenje GPS-a. Tim se oblikom zaštite najčešće osiguravaju<br />
novčarske institucije, veleposlanstva, muzeji i slično, čime se omogućava odvraćanje i rano otkrivanje prijestupnika,<br />
hvatanje počinitelja i minimaliziranje štetnih posljedica.<br />
Zaštitari koji rade na poslovima zaštite objekata utvrđuju identitet i pregledavaju osobe koje ulaze i izlaze iz<br />
čuvanog prostora, zabranjuju pristup neovlaštenim osobama, udaljavaju one što remete red i mir čuvanog<br />
objekta, a osobe koje zateknu u kaznenom djelu prosljeđuju policiji. Tijekom dužnosti nose službenu uniformu,<br />
a prema potrebi i oružje u skladu sa Zakonom o privatnoj zaštiti. U svom poslu mogu koristiti tjelesnu snagu<br />
radi savladavanja otpora, sprečavanja bijega i ako zakonito izdana upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.<br />
Naoružana pratnja i osiguranje prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira, dragocjenih kovina i metala složen<br />
je i visokorizičan posao. Prijenos se odvija u oklopljenim vozilima, a zaštitari su opremljeni dodatnom zaštitnom<br />
opremom (zaštitni prsluci, kacige i slično) te se služe radiom i drugim sredstvima telekomunikacije. Visokorizične<br />
operacije zahtijevaju timsko planiranje zaštite, gdje se procjenjuju rizici i moguće incidentne situacije.<br />
Zaštitari također rade na održavanju reda na različitim manifestacijama, poput sportskih događaja, kulturnih,<br />
zabavnih i političkih manifestacija i sl. Pri tome provjeravaju sudionike događaja kako bi spriječili unos<br />
zabranjenih opasnih predmeta.
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zaštitari prije svega moraju biti zdravi i u dobroj fizičkoj kondiciji. Emocionalna stabilnost i sposobnost kontrole<br />
emocija vrlo je važna zbog česte izloženosti rizičnim događajima i situacijama u kojima treba pravovremeno<br />
i primjereno reagirati. Ovisno o stupnju složenosti posla od njih se traže i neke posebne vještine, poput<br />
organizacijskih vještina i vještina planiranja različitih poslova i zadaća. Znanja iz područja tehnologije zaštite,<br />
kriminalistike, računalstva i sustava veza važna su posebice za poslove kod kojih je faktor rizičnosti visok i<br />
gdje je potrebno više elemenata zaštite (tehničke i tjelesne). Zaštitarski su poslovi vrlo odgovorni, pa je važno<br />
da je osoba savjesna u obavljanju posla. Sposobnost timskog rada i komunikacijske vještine, a i spremnost na<br />
teške uvjete rada (npr. dugotrajan samostalan rad), bitne su za dobro obavljanje zaštitarskog posla. Zaštitar<br />
bi trebao dobro poznavati zakone i propise koji definiraju i određuju ovlasti i rad zaštitara.<br />
Uvjeti rada<br />
Najčešće rade u smjenama koje traju 12 sati (dnevne i noćne smjene), a na nekim im je mjestima radno vrijeme<br />
osmosatno. Vrlo često rade vikendima i praznicima. Ovisno o tome koji zaštitarski posao obavljaju, radno<br />
vrijeme mogu provoditi sami (ako čuvaju neki objekt noću, što može biti vrlo naporno) ili u timu. Većina zaštitara<br />
obavlja poslove s povećanim rizikom za zdravlje i većom mogućnošću ozljeđivanja na radu. Ponekad<br />
im je i život ugrožen. Mogu raditi i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Izloženi su različitim vremenskim<br />
i ostalim štetnim uvjetima, posebice kada osiguravaju osobe, prijevoz novca ili kada se brinu o održavanju<br />
reda na različitim manifestacijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Policajac, čuvar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Najčešće se zapošljavaju u privatnim zaštitarskim tvrtkama koje nude različite vrste usluga pojedincima i<br />
tvrtkama. Također se mogu zaposliti kao dio tima što je odgovoran za zaštitu i sigurnosni nadzor neke tvrtke<br />
i organizacije.<br />
Ostale informacije<br />
Više informacija možete naći u Zakonu o zaštiti osoba i imovine te Zakonu o privatnoj zaštiti.<br />
Zavarivač<br />
Kratak opis<br />
Zavarivač spaja metalne dijelove različitim postupcima zavarivanja. Zbog velike raširenosti primjene zavarivanja,<br />
koje međutim prate prilično zahtjevni radni uvjeti, zavarivači pripadaju među tražena zanimanja.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Zavarivači se u Hrvatskoj najčešće osposobljavaju na kratkim dvomjesečnim i tromjesečnim tečajevima. Minimalni<br />
uvjet da bi se pristupilo tečaju osposobljavanja je završena osnovna škola. Završenim dvomjesečnim<br />
ili tromjesečnim tečajem stiče se zvanje polukvalificirani (PKV) zavarivač. Kako postoje različite tehnike zavarivanja,<br />
za svaki pojedini postupak postoji zasebni <strong>program</strong> obrazovanja.<br />
Trenutačno u Hrvatskoj postoji osposobljavanje za četiri vrste zavarivanja (s obzirom na izvor energije):<br />
- plinsko zavarivanje,<br />
- REL - ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom,<br />
- MIG/MAG – elektrolučno zavarivanje u zaštiti aktivnih ili inertnih plinova i<br />
- TIG – elektrolučno zavarivanje volframovom elektrodom u zaštiti inertnog plina.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
385
Z<br />
Popis zanimanja<br />
386<br />
Osposobljavanje za zanimanje zavarivača provode specijalizirane ustanove, te pojedine škole koje za to imaju<br />
uvjete i odobrenje (<strong>zavod</strong>i za zavarivanje i kontrolu kvalitete, otvorena učilišta, obrtničke i industrijske<br />
škole i slično). Za određene vrste varova i zadovoljavajuću razinu kakvoće zavarivači moraju imati verificiranu<br />
potvrdu o osposobljenosti (atest).<br />
Programi osposobljavanja zbog svoje kratkoće i dostupnosti najbolje odražavaju stanje na tržištu rada. Sukladno<br />
tome, iz pregleda osposobljavanja za različite vrste zavarivanja, uočeno je se da se u praksi najviše<br />
koriste MIG/MAG i TIG tehnike zavarivanja, dok su preostale dvije sve manje u uporabi.<br />
Opis poslova<br />
Zavarivač može posao obavljati u radionici i izvan nje na terenu. O tome koja će se tehnika primjenjivati, djelomično<br />
ovisi i o uvjetima primjene, jer je npr. TIG-tehnika osjetljivija na loše vremenske uvjete od najosnovnijeg<br />
i najstarijeg oblika – plinskog zavarivanja. Aparatura za svaki pojedini postupak je djelomično različita.<br />
Međutim, plinsko se zavarivanje danas koristi uglavnom za varenje cijevi manjih promjera i tanjih stijenki te<br />
za zavarivanje bakra i bakrenih legura. Toplinska energija potrebna za taljenje materijala dobiva se plamenom<br />
u kojem izgaraju acetilen i kisik na specifičnom plameniku. Kako je za uspješno zavarivanje potrebna i<br />
određena dodatna količina materijala, zavarivač u jednoj ruci drži plamenik a u drugoj šipku.<br />
Pri ručnom elektrolučnom zavarivanju energija potrebna za varenje dobiva se iz električnog luka koji nastaje<br />
na mjestu varenja. Ovom se tehnikom mogu zavarivati gotovo svi materijali. Ipak, taj se način zavarivanja u<br />
današnje vrijeme rjeđe koristi zbog nekoliko nedostataka – radi se o relativno sporom postupku, kvaliteta<br />
vara bitno ovisi o spretnosti zavarivača, relativno je veliki otpad dodatnog materijala, a učestali bljeskovi i<br />
štetni plinovi loše utječu na zdravlje radnika.<br />
Elektrolučno zavarivanje u zaštitnoj atmosferi plinova taljivom elektrodom (MIG/MAG) puno se češće koristi<br />
zbog različitih prednosti - brzina, manje deformacije, bolji uvjeti rada, bolja kvaliteta vara. Važno je istaknuti<br />
da su ovi postupci uvelike automatizirani, a jedini je nedostatak visoka cijena potrebne opreme.<br />
Elektrolučno zavarivanje volframovom elektrodom u zaštiti inertnog plina je postupak koji također ima iznimno<br />
veliku primjenu i relativno je jeftin i siguran, ali nije prikladan za zavarivanje debljeg materijala.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Poželjno je da osobe koje obavljaju ovaj posao nemaju komplikacije s dišnim i krvožilnim sustavom, lokomotornim<br />
sustavom i vidom te da nemaju bolesti koje uzrokuju nesvjesticu ili vrtoglavicu (npr. epilepsija).<br />
Također je preporučljiva jača tjelesna građa.<br />
Uvjeti rada<br />
Rad se često odvija na otvorenom, na objektima na kojima se obavlja zavarivanje plinom: brodovima, mostovima,<br />
zgradama i drugim građevinama te na raznim postrojenjima. Također se radi u tvorničkim halama<br />
i radionicama. Zavarivači su izloženi različitim mikroklimatskim uvjetima jer se posao obavlja u zatvorenim<br />
halama, ali i na otvorenim gradilištima. Zavarivači su u zatvorenim prostorima često izloženi propuhu zbog<br />
stalnog prozračivanja. Budući da je za zavarivanje i taljenje materijala potrebna toplinska energija, zavarivač<br />
je izložen povišenim temperaturama (osobito zavarivač plinom, odnosno plamenom).<br />
Mjesto zavarivanja na određenoj konstrukciji zahtijeva da se posao obavlja u najrazličitijim položajima (stojeći,<br />
sjedeći, klečeći, ležeći). Prilikom nekih zavarivanja, zavarivač mora raditi u neugodnom položaju i u vrlo<br />
skučenom prostoru. Katkad je potrebno prenositi, držati, vući i dizati teže terete.<br />
Zbog specifičnosti zavarivačkog posla i rizika kojima je on izložen, posebna pozornost pridaje se zaštiti na<br />
radu. Zavarivač bi trebao rabiti zaštitnu odjeću s posebnim vatrootpornim pregačama, sigurnosne cipele, zaštitne<br />
rukavice i naočale te štitnik za oči i lice (zavarivačku masku). U prvom se redu štiti od opeklina, ozljeda<br />
zbog mogućeg pada predmeta te od plinova koji se oslobađaju prilikom zavarivanja.<br />
Zavarivač može raditi izoliran u posebno konstruiranim kabinama kako bi drugi radnici bili zaštićeni od iskrenja<br />
i bljeskanja. Zbog specifičnosti njegova posla i rizika kojima je izložen, posebna se pozornost pridaje<br />
zaštiti na radu.
Srodna zanimanja<br />
Lemitelj, instalater centralnog grijanja, plinoinstalater<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zavarivači se mogu zaposliti u mnogo različitih djelatnosti, najčešće u proizvodnoj i prerađivačkoj metalnoj<br />
industriji, građevinarstvu, brodogradnji, mostogradnji i slično, ali i u manjim specijaliziranim obrtima.<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar<br />
Kratak opis<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar uzima uzorke i provodi analize krvi, mokraće i drugog biološkog materijala.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Ovo se zanimanje stječe četverogodišnjim obrazovanjem u srednjoj zdravstvenoj školi prema <strong>program</strong>u za<br />
zdravstveno-laboratorijskog tehničara.<br />
Opis poslova<br />
Posao je zdravstveno-laboratorijskog tehničara da uzima uzorke krvi, urina i drugog biološkog materijala, te<br />
pravilno preuzima uzorke, npr. komadiće tkiva koje liječnik uzima posebnim postupcima. Zdravstveno–laboratorijski<br />
tehničar je odgovoran za popisivanje i razvrstavanje materijala za analizu s obzirom na traženu<br />
vrstu pretrage. Većinu uzoraka potrebno je prethodno obraditi kako bi se analizirali, npr. prije provođenja<br />
biokemijskih analiza nužno je krv centrifugirati da bi se dobio serum u kojem se obavljaju daljnje analize. U<br />
manjim laboratorijima i ambulantama zdravstveno-laboratorijski tehničar samostalno obavlja i neke jednostavnije<br />
analize.<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar upoznaje bolesnike s pravilima ponašanja prije uzimanja uzorka, npr.<br />
pravilima uzimanja hrane i pića, pušenjem, mirovanjem i sl. Daje im i upute za pravilno davanje uzorka (npr.<br />
urina), odnosno sam uzima uzorke – vensku ili kapilarnu krv, slinu, bris sluznice itd.<br />
Vodi evidenciju o laboratorijskom materijalu i opremi, te sudjeluje u njihovoj nabavi.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Tijekom školovanja zdravstveno-laboratorijski tehničar stječe osnovna teorijska znanja iz područja medicine,<br />
laboratorijskog rada, kemije, biokemije, mikrobiologije itd. Praktična znanja uzimanja uzoraka biološkog<br />
materijala, njihove obrade i analize stječe praksom u laboratorijima zdravstvenih ustanova i na vježbama u<br />
specijaliziranim školskim kabinetima.<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničar mora imati razvijen osjećaj za detalje jer i vrlo male razlike u kemijskom<br />
sastavu uzoraka mogu biti vrlo važne. U svom radu mora biti savjestan, odgovoran i sabran jer propusti zbog<br />
netočnih rezultata i zamjene uzoraka mogu imati ozbiljne posljedice. Rukovanje štrcaljkama, iglama, epruvetama<br />
i drugim laboratorijskim priborom zahtijeva siguran rad rukama, šakama i prstima, što je također vrlo<br />
važno pri uzimanju uzoraka od pacijenata, npr. prilikom vađenja krvi.<br />
Zbog uporabe mikroskopa i pretraga koje zahtijevaju preciznost pri procjeni boje, veličine i oblika, zdravstveno-laboratorijski<br />
tehničari moraju imati dobar vid i razlikovati boje.<br />
Uvjeti rada<br />
Zapošljavaju se u laboratorijima različitih zdravstvenih ustanova – bolnica, klinika, domova zdravlja, <strong>zavod</strong>a,<br />
instituta ili privatnih ambulanti. Uglavnom rade u dnevnim smjenama, ali na nekim radnim mjestima dežuraju<br />
noću, vikendom i praznicima. Rade u bliskom kontaktu s bolesnicima, pa postoji povećana mogućnost<br />
zaraze. Ta je opasnost još veća zbog svakodnevnog rukovanja biološkim materijalom (uzorci tekućina uzeti<br />
od bolesnih osoba itd.). Postoji i mogućnost ozljede pri uzimanju uzorka. Stoga je potrebno poštovati upute<br />
za rad i koristiti zaštitnu opremu, npr. rukavice.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
387
Z<br />
Popis zanimanja<br />
388<br />
Posao zdravstveno-laboratorijskog tehničara ne mogu obavljati osobe s težim oštećenjima vida i nemogućnošću<br />
razlikovanja boja, osobe sa slabom motorikom ruku i prstiju, te osobe s bolestima imunološkog sustava.<br />
Srodna zanimanja<br />
Farmaceutski tehničar, medicinska sestra<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zdravstveno-laboratorijski tehničari zapošljavaju se u laboratorijima različitih zdravstvenih ustanova – bolnica,<br />
klinika, domova zdravlja, <strong>zavod</strong>a, instituta ili privatnih ambulanti.<br />
Zidar<br />
Kratak opis<br />
Zidar obavlja poslove zidanja pojedinačnih elemenata građevine i njihova povezivanja u tvrdu i stabilnu<br />
konstrukciju. Postavlja temelje, gradi zidove, stupove, stropove, mostove, betonira ceste, tunele i sl. Također<br />
postavlja hidroizolaciju, kanalizaciju, otvore za vrata i prozore, te obavlja druge zidarske poslove.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer zidar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Obrazovanje za zanimanje zidara moguće je i u industrijskim školama.<br />
Opis poslova<br />
Posao mu je zidanje - slaganje opeka, kamenih blokova ili blokova od nekog drugog materijala, te njihovo<br />
spajanje žbukom različite kakvoće i sastava. Zidar također postavlja kanalizaciju, hidroizolaciju, okvire za<br />
prozore i vrata i sl.<br />
Zidari su zaposleni na različitim područjima pa mogu raditi na visokogradnji, niskogradnji ili hidrogradnji.<br />
Najčešće rade na gradilištu ili u pogonima za proizvodnju građevinskih proizvoda i montažnih elemenata.<br />
Rad na gradilištu podrazumijeva gradnju ili obnovu pojedinih zgrada ili cijelih naselja s poslovnim, zabavnim<br />
i stambenim objektima i uređenim cestama, te drugim infrastrukturnim objektima. Zidari svoj posao započinju<br />
upoznavanjem s nacrtom, skicama i crtežima budućeg objekta, savjetuju se pri rješavanju izvedbenih<br />
projekata te stručno i kvalitetno ispunjavaju zahtjeve projektanata.<br />
Posao zidara često se prepliće s poslovima koje inače obavljaju radnici drugih zanimanja u građevinarstvu.<br />
Tako često obavlja i neke jednostavnije bravarsko-tokarske i stolarske radove.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zidar mora znati zidati građevine prema nacrtu od temelja do krova te imati znanje o pojedinim elementima<br />
građenja i načinima njihova povezivanja u čvrstu i trajnu konstrukciju. Treba poznavati različite vrste građenja<br />
i građevinskog materijala i znati ih upotrebljavati pri zidanju, betoniranju i žbukanju.<br />
Potrebno je također da zna čitati nacrte i drugu tehničku dokumentaciju. Na temelju nacrta mora predočiti<br />
kakva će biti građevina, koji će materijal upotrijebiti, kako će povezati pojedine dijelove, te kako će se gra-
đevina uklopiti u skladnu cjelinu s drugim građevinama. Treba znati postaviti kanalizaciju i urediti vanjske<br />
površine. Brzo i točno mora procijeniti pojedinačne razdaljine, vertikale i horizontale.<br />
Zidari moraju imati dobru tjelesnu snagu, izdržljivost, psihomotornu spretnost i dobro opće zdravstveno<br />
stanje, također dobar vid, sluh i osjećaj ravnoteže.<br />
Uvjeti rada<br />
Posao obavlja u svim vremenskim prilikama - na vjetru, propuhu, hladnoći, na kiši, suncu i vrućini, katkad i u<br />
vodi. Često radi na otvorenim građevinama, na skelama i ljestvama, na velikim visinama i u dubokim građevinskim<br />
jamama. Katkada mora raditi okružen neugodnim mirisima.<br />
Zidar radi izvan ili unutar zgrade, na tlu, u jamama, na visokim tvorničkim dimnjacima, na skelama i ljestvama.<br />
Posao uglavnom obavlja stojeći, čučeći ili na koljenima. Često se mora sagibati i dizati, te gurati i nositi<br />
težak teret. Katkad radi prekovremeno jer posao prilagođava građevinskoj sezoni.<br />
Svatko tko se odluči za poziv zidara mora biti spreman često mijenjati mjesto rada. Zanimanje zidara najčešće<br />
je vezano uz terenski rad. Zidari ne smiju imati strah od visine i bolovati od bolesti koje uzrokuju nesvjesticu<br />
ili vrtoglavicu. Ne smiju biti skloni alergijama.<br />
Srodna zanimanja<br />
Krovopokrivač, fasader, tesar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zidari se zapošljavaju u zidarskim obrtničkim radionicama. Ako polože majstorski ispit, mogu otvoriti vlastiti obrt.<br />
Ostale informacije<br />
Detaljnije informacije o mogućnostima polaganja majstorskog ispita možete dobiti na internet stranici Hrvatske<br />
obrtničke komore.<br />
Zlatar<br />
Kratak opis<br />
Zlatar izrađuje, popravlja i održava nakit od plemenitih i drugih metala i minerala. Tipični zlatarski proizvodi<br />
su prsteni, lančići, broševi, naušnice, narukvice, kopče i dr. Osim toga, zlatar izrađuje različite ukrasne predmete<br />
od plemenitih metala. Zlatarske proizvode također izlaže i prodaje, te savjetuje kupce.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za upis učenika u obrtničko zanimanje - smjer zlatar potrebno je imati završenu osnovnu školu te mišljenje<br />
liječnika specijalista medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti učenika za obavljanje ovog zanimanja. Također<br />
je potrebno sklopiti ugovor o naukovanju s licenciranom obrtničkom radionicom.<br />
Obrazovanje za ovo zanimanje traje tri godine, nakon čega naučnik pristupa polaganju pomoćničkog ispita.<br />
Nakon položenog ispita izdaje se svjedodžba o pomoćničkom zvanju u ovom zanimanju. Polaganjem ovog i<br />
završnog ispita stječe se kvalifikacija za tržište rada.<br />
Nakon položenog završnog ispita i dvije godine rada u struci, može se pristupiti polaganju majstorskog ispita.<br />
Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim obrazovanjem pod uvjetima koje propisuje<br />
Hrvatska obrtnička komora.<br />
Opis poslova<br />
Zlatar izrađuje, popravlja i održava nakit od plemenitih i drugih metala, te minerala. U izradi nakita koristi se<br />
raznim postupcima ručne, strojne, kemijske i galvanske obrade. Također, ugrađuje ukrasne minerale. Izradi<br />
nakita prethodi dizajniranje. Nakit oblikuje u skladu s estetskim zahtjevima, željama naručioca i prema tehnološkim<br />
mogućnostima izvedbe.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
389
Z<br />
Popis zanimanja<br />
390<br />
Kada je nakit dizajniran, slijedi mjerenje, obilježavanje i ocrtavanje mjernim alatima te izrada jednostavnih<br />
oblika nakita ručnim postupcima, kao što su rezanje, turpijanje, piljenje, kovanje, lijevanje, zavarivanje i taljenje.<br />
Metali se nakon taljenja lijevaju u pješčane i metalne kalupe. Nakon taljenja i lijevanja određuje se legura.<br />
Izrađuju se ukrasni elementi od žice i profili nakita.<br />
U završnoj fazi ručne obrade nakita zlatar radi finije postupke obrade, kao što su iskucavanje ili cizeliranje,<br />
graviranje, emajliranje i vezivanje kamena.<br />
Površinska i kemijska dorada, koja se radi zbog održavanja nakita, sastoji se od postupaka odmašćivanja,<br />
čišćenja, luženja, emajliranja, pozlaćivanja, posrebrivanja, legiranja i platiniziranja. Ako ima odgovarajuće<br />
aparate, može primjenjivati elektrolitičke postupke zaštite. Pri tome se koriste kemikalije i razne komponente<br />
za poliranje. Zlatari moraju biti upoznati sa standardima označavanja legura.<br />
Od ručnih alata upotrebljavaju se ručne i polužne škare, pile, turpije, čekići, ručne i strojne bušilice. Zlatar se<br />
služi raznim strojevima za tokarenje, glodanje, blanjanje, bušenje, grebanje, piljenje, te strojevima za valjanje<br />
i izvlačenje žice. Od mjernih alata koristi metar, obuhvatni šestar, pomično mjerilo i mikrometar.<br />
Tipični su poslovi popravljanja nakita povećavanje ili smanjivanje prstenja, zamjena oštećenih dijelova, premještanje<br />
kamenčića i spajanje rastavljenih ogrlica.<br />
Zlatar također prodaje svoje proizvode. Vlasnici zlatarnica izlažu najuspjelije primjerke u svojim izlozima. Ljubazno<br />
razgovaraju s mogućim kupcima i naručiocima nakita, te pokušavaju udovoljiti njihovim zahtjevima.<br />
U manjim zlatarskim obrtima ista osoba može raditi različite poslove, dok je u većim obrtima i industrijskim<br />
pogonima posao podijeljen.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Zlatar treba dobro poznavati tehnologiju zlatarske obrade i dizajna. Mora poznavati različiti materijal i tvari<br />
koje se upotrebljavaju u zlatarstvu, te rukovati potrebnim strojevima i alatom.<br />
Također zlatar treba poznavati legiranje, taljenje, žarenje i temperiranje plemenitih metala.<br />
Nadalje, mora ovladati osnovnim graverskim tehnikama, znati prepoznati i ispitati drago i ukrasno kamenje,<br />
te naučiti oblikovanje nakita s draguljima. Treba znati obrađivati drago, ukrasno i sintetičko kamenje.<br />
Zlatar mora imati smisao za estetsko oblikovanje predmeta.<br />
Treba imati odličan vid, mora dobro razlikovati boje i njihove nijanse. Treba imati sposobnost prostornog<br />
predočavanja te osobito razvijenu spretnost ruku i prstiju i okulomotornu koordinaciju (sposobnost izvođenja<br />
preciznih pokreta prstima ruke uz vidnu kontrolu). Vrlo je važna točnost i urednost u radu, strpljivost,<br />
sklonost detaljnom i preciznom radu. Poželjan je bar prosječan smisao za rješavanje tehničkih problema.<br />
Zbog čestog komuniciranja s kupcima, poželjno je da je emocionalno stabilna, susretljiva i ljubazna osoba.<br />
Budući da radi s velikim materijalnim vrijednostima, zlatar treba biti odgovorna osoba te mora poznavati<br />
odredbe Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode.<br />
Uvjeti rada<br />
Zlatari rade u relativno ugodnom okruženju radionice, većinom u sjedećem položaju. Prostor mora biti dobro,<br />
često i vrlo jako osvijetljen i zračan. Iako posao nije fizički naporan, pažnja je usmjerena na detalje, stoga<br />
se zahtijeva velika preciznost u radu. U radu je nužan oprez zbog učestale upotrebe raznih alata, čijim se<br />
nevještim rukovanjem zlatari mogu ozlijediti. Kemikalije također mogu biti opasne, pa je važno pridržavati<br />
se mjera zaštite pri radu. Dodatno opterećenje može biti odgovornost koja proizlazi iz materijalne vrijednosti<br />
nakita i materijala od kojih su načinjeni.<br />
Zapreke za obavljanje poslova zlatara su slabiji vid, nemogućnost prepoznavanja boja, poteškoće izvođenja<br />
preciznih pokreta zbog oštećene grube i fine motorike, te poteškoće okulomotorne koordinacije.<br />
Srodna zanimanja<br />
Graver, urar, limar, bravar, draguljar, bižuterist, filigranist<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zlatari se mogu zaposliti u zlatarskim radionicama i obrtima. Ako polože majstorski ispit, mogu otvoriti vlastiti<br />
obrt.<br />
Postoji mogućnost zapošljavanja zlatara u industrijskom obrtu, ali ih je relativno malo.
Zubna asistentica/asistent<br />
Kratak opis<br />
Zubna asistentica pomaže liječniku stomatologu u njegovu radu, pripremanjem opreme i prostora za zahvate,<br />
miješanjem sastojaka za plombe i slično. Obavlja i administrativne poslove (vođenje evidencije i dr.) te<br />
brine da se pacijenti što ugodnije osjećaju u ordinaciji.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Za obavljanje ovog posla potrebno je četverogodišnje strukovno obrazovanje pri srednjoj medicinskoj školi.<br />
Nakon srednje škole slijedi pripravnički staž od godine dana i polaganje stručnog ispita pri Ministarstvu<br />
zdravstva i socijalne skrbi. Obavezno je učlanjenje u Hrvatsku komoru medicinskih sestara koja izdaje licenciju<br />
za obavljanje posla i nadzire njezino obnavljanje.<br />
Opis poslova<br />
Zubna asistentica priprema opremu koju liječnik stomatolog koristi pri radu, asistira pri pojedinim zahvatima<br />
i obavlja većinu administrativnih poslova u stomatološkoj praksi. Obično je prva u kontaktu s pacijentima,<br />
dogovara im termine, prima ih, te provjerava medicinsku dokumentaciju. Također, naplaćuje obavljene usluge<br />
i izdaje račune.<br />
Dok se stomatolog bavi pacijentom, sestra mu dodaje potrebni materijal i instrumente. Priprema i plombe<br />
te druge sastojke, brine da su svi instrumenti sterilizirani i da ih je uvijek u zalihi dovoljno. Tijekom pregleda<br />
pacijenta zapisuje podatke u njegov zdravstveni karton.<br />
Pred kraj radnog vremena zadužena je za održavanje čistoće i upotrebljivosti instrumenata i opreme, propisno<br />
zbrinjavanje medicinskog otpada te pravilno odlaganje zdravstvenih kartona.<br />
Radom i iskustvom stječe nova znanja koja je potrebno dopunjavati različitim oblicima individualnog i organiziranog<br />
stručnog usavršavanja.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Osim formalnog obrazovanja poželjno je da bude emocionalno zrela i stabilna osoba, otvorene prirode,<br />
razvijenih komunikacijskih vještina, strpljiva i puna razumijevanja. Važno je razumjeti pacijentove stavove,<br />
osjećaje i ponašanje u određenoj situaciji i pri tome brižno, savjesno i odgovorno reagirati. Zubna bi asistentica<br />
trebala biti uredna, imati spretne ruke te pozorno pratiti sve detalje. Budući da većina ordinacija ima<br />
kompjutorsku dokumentaciju, potrebno je i poznavanje rada na računalu.<br />
Uvjeti rada<br />
Zubna asistentica radi u zubnim ordinacijama. Rad je najčešće organiziran u dvije smjene, a katkad je potrebno<br />
raditi i subotom. Nakon što u ordinaciji završi obradu pacijenata, sređuje administraciju i priprema uvjete<br />
i opremu za sljedeći dan.<br />
Srodna zanimanja<br />
Zubotehničar, medicinska sestra, zdravstveni tehničar<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zubni asistenti zapošljavaju se u domovima zdravlja i privatnim stomatološkim ordinacijama.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
391
Z<br />
Popis zanimanja<br />
392<br />
Zubotehničar<br />
Kratak opis<br />
Zubotehničar izrađuje i popravlja sve vrste mobilnih (pomičnih) i fiksnih (nepomičnih) nadomjestaka i pomagala<br />
u stomatologiji. Zubna pomagala izrađuje na temelju otisaka i uputa liječnika stomatologa.<br />
Potrebno obrazovanje<br />
Da biste postali zubotehničar, morate završiti srednju zdravstvenu četverogodišnju školu - smjer zubotehničar,<br />
uz prethodnu provjeru spretnosti ruku i prstiju. Nakon završene škole i jedne godine vježbeničkog staža<br />
polaže se državni stručni ispit. Moguće je usavršavanje u struci za specijalista fiksne protetike, koje se pretežito<br />
odvija konzultativno–instruktivnim oblikom nastave i traje godinu dana.<br />
Opis poslova<br />
Zubotehničar samostalno izrađuje fiksne i mobilne protetske konstrukcije u stomatologiji: zubne krunice,<br />
mostove, potpune ili djelomične zubne proteze, umjetne zube i ostale vrste zubnih protetičkih pomagala.<br />
Izrađuje i ortodontska pomagala namijenjena ispravljanju nepravilnosti zubi i čeljusti, poboljšanju pacijentova<br />
izgleda i sprečavanju poteškoća i neugodnosti u kasnijem razdoblju života.<br />
Surađuje sa stomatologom koji uzima otisak zubala, te prema njemu izrađuje model nadomjeska ili proteze.<br />
Model služi za izradu kalupa za protetsku konstrukciju, tj. nadomjestak ili protezu. Konačan rezultat je fiksno<br />
(nepomično) ili mobilno (pomično) protetsko pomagalo što će biti maksimalno funkcionalno, ali i zadovoljavati<br />
estetske standarde, tj. oblikom i bojom odgovarat će pacijentovom izgledu i oponašati prirodni izgled zubi.<br />
Zubotehničar koristi široku paletu materijala, kao što su keramika, zlato, plastika, metal, različite slitine, gips<br />
za izradu modela, vosak i dr. Pritom primjenjuje različite postupke mehaničke i kemijske obrade: savijanje,<br />
brušenje, poliranje, lijevanje, lemljenje i drugo, te različite alate, uređaje i instrumente: čekiće, noževe, škare,<br />
preše, plamenike, brusilice, instrumente za poliranje i sl.<br />
Zubotehničar koji se specijalizirao za maksilofacijalne radove (rekonstrukcija dijelova čeljusti i lica) zaposlen<br />
je u bolnici i radi pod neposrednim nadzorom zubnog kirurga. Bavi se oblikovanjem i izradom protetičkih<br />
pomagala za obnavljanje pacijentova lica koje je bilo ozlijeđeno ili podvrgnuto većim kirurškim zahvatima.<br />
Znanja, vještine i poželjne osobine<br />
Mora detaljno poznavati sva svojstva i načine upotrebe materijala što se koristi u zubotehnici, a i uporabu<br />
zubotehničkih alata, instrumenata i uređaja, te steći znanja i vještine potrebne za izradu protetskih nadomjestaka.<br />
Treba poznavati osnove anatomije, fiziologije, stomatološke anatomije i mikrobiologije, zatim mjere<br />
zaštite na radu, te znati koristiti zaštitnu opremu (rukavice, naočale i dr.).<br />
U radu objedinjuje tehničku vještinu i osjećaj za estetiku. Mora imati odličan vid, dobru okulomotornu koordinaciju,<br />
spretnost ruku i prstiju, te sposobnost percepcije i prostornog predočavanja. Spretnost ruku i prstiju<br />
je u njegovu radu toliko važna da se ispituje prije upisa u školu. Treba biti kreativan kako bi različite tehnike<br />
prilagodio pojedinom pacijentu, te izrazito strpljiv. Poželjno je da bude osoba kojoj neće smetati dugotrajan<br />
samostalan rad.<br />
Neposredno surađuje sa stomatologom, pa mora imati sklonost k timskom radu.<br />
Uvjeti rada<br />
Zubotehničar radi u zatvorenom prostoru, u povoljnim mikroklimatskim uvjetima, najčešće sjedeći, ali neke<br />
poslove obavlja i u stojećem položaju. Zbog vrlo preciznog rada, radni prostori su dodatno osvijetljeni, ali<br />
katkad u njima vlada buka (brušenje, poliranje i drugo), povišena temperatura i isparavanja kemijskih sredstava<br />
(npr. kiselina).<br />
Koristi ručne alate, ali i strojeve za zavarivanje, brušenje i poliranje. Pri radu s takvim strojevima nastaje prašina<br />
koja može uzrokovati poteškoće onima što imaju alergijske reakcije ili respiratorne smetnje (astma, kronični<br />
bronhitis i slično).<br />
Zbog iznimnih zahtjeva za spretnošću ruku i preciznošću u radu, ovo zanimanje nije povoljno za osobe s<br />
invalidnošću ruku, lošim vidom koji se ne može ispraviti ili osobe što ne razlikuju boje (daltonizam).
Srodna zanimanja<br />
Zubni asistent<br />
Mogućnosti zapošljavanja<br />
Zubotehničari se zapošljavaju u privatnom i javnom sektoru: u zubotehničkim laboratorijima pri bolnicama,<br />
domovima zdravlja i stomatološkim ordinacijama, te mogu otvoriti vlastiti zubotehnički laboratorij uz odobrenje<br />
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.<br />
Z<br />
Popis zanimanja<br />
393
Z<br />
Popis zanimanja<br />
394
Kontakti<br />
395
396
Popis institucija iz područja<br />
obrazovanja i zapošljavanja<br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa<br />
Donje svetice 38, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 4569 000<br />
www.mzos.hr<br />
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva<br />
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 6106 111<br />
www.mingorp.hr<br />
Ministarstvo turizma<br />
Prisavlje 14, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 6169 111<br />
www.mint.hr<br />
Agencija za odgoj i obrazovanje<br />
Donje svetice 38, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 2785 000<br />
www.azoo.hr<br />
Agencija za strukovno obrazovanje<br />
Sjedište: Zagreb, Lastovska 23<br />
tel: 01/ 62 74 666<br />
www.aso.hr<br />
Agencija za obrazovanje odraslih<br />
Savska cesta 41/I, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 5005 650<br />
www.aoo.hr<br />
Agencija za znanost i visoko obrazovanje<br />
Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 6274 811<br />
www.azvo.hr<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>zavod</strong> za zapošljavanje<br />
Radnička cesta 1, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 6126 000<br />
www.hzz.hr<br />
Hrvatska obrtnička komora<br />
Ilica 49/II, p.p.166, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 4806 666<br />
www.hok.hr<br />
Hrvatska gospodarska komora<br />
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb<br />
tel: 01/ 456 1555<br />
www.hgk.hr<br />
Hrvatska udruga poslodavaca<br />
Pavla Hatza 12, 10 000 Zagreb<br />
tel: 01/ 4897 555<br />
www.hup.hr<br />
Popis sveučilišta u Republici<br />
Hrvatskoj<br />
Sveučilište u Dubrovniku<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Akvakultura<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Ekonomija<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Poslovna ekonomija<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Elektrotehničke i komunikacijske<br />
tehnologije u pomorstvu<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Popis institucija iz područja obrazovanja i zapošljavanja<br />
397
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
398<br />
Studij Nautika<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Brodostrojarstvo<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Pomorske tehnologije jahta i marina<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Primijenjeno računarstvo i poslovno<br />
računarstvo<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Restauracija i konzervacija artefakata od<br />
drva, papira, tekstila, metala i keramike<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Mediji i kultura društva<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Diplomski studij Mediji<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Diplomski studij Odnosi s javnostima<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Studij Strojarstva<br />
Branitelja Dubrovnika 29<br />
(+385 20) 445 774<br />
rektorat@unidu.hr<br />
Sveučilište u Osijeku<br />
Trg sv. trojstva 3<br />
(+385 31) 224 102<br />
rektorat@unios.hr<br />
Ekonomski fakultet<br />
Gajev trg 7<br />
(+385 31) 224 420<br />
Elektrotehnički fakultet<br />
Kneza Trpimira 2b<br />
(+385 31) 224 600<br />
etf@etfos.hr<br />
Filozofski fakultet<br />
L. Jagera 9<br />
(+385 31) 211 400<br />
helpdesk@knjiga.ffos.hr<br />
Građevinski fakultet<br />
Drinska 16a<br />
(+385 31) 540 070 ; 274 377<br />
smios@gfos.hr<br />
Medicinski fakultet<br />
Josipa Huttlera 4<br />
(+385 31) 512 819<br />
ured@mefos.hr<br />
Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku<br />
Trg Ljudevita Gaja 6<br />
(+385 31) 224 800<br />
math@mathos.hr<br />
Poljoprivredni fakultet<br />
Trg Sv. Trojstva 3<br />
(+385 31) 224 200<br />
Pravni fakultet<br />
Ulica Stjepana Radića 13<br />
(+385 31) 224 500<br />
ured@zakon.pravos.hr<br />
Prehrambeno-tehnološki fakultet<br />
Franje Kuhača 18<br />
(+385 31) 224 330 ; 224 300
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera - Odjel za<br />
kemiju<br />
Franje Kuhača 20<br />
(+385 31) 495 530<br />
info@kemija.unios.hr<br />
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku -<br />
Odjel za biologiju<br />
Trg Ljudevita Gaja 6<br />
(+385 31) 232 600<br />
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku -<br />
Odjel za fiziku<br />
Trg Ljudevita Gaja 6<br />
(+385 31) 232 700<br />
ured@fizika.unios.hr<br />
Učiteljski fakultet<br />
Lorenza Jagera 9<br />
(+385 31) 200 602<br />
Umjetnička akademija<br />
Kralja Petra Svačića b.b.<br />
(+385 31) 243 300<br />
lidija.vorse@public.srce.hr<br />
Strojarski fakultet, Slavonski brod<br />
Trg I. Brlić Mažuranić 2<br />
(+385 35) 446 188<br />
info@sfsb.hr<br />
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli<br />
Preradovićeva 1<br />
(+385 52) 377 000<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković”<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za odgojne znanosti<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za humanističke znanosti<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za glazbu<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za studij na talijanskom jeziku<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Odjel za obrazovanje učitelja i odgajatelja<br />
Preradovićeva 1/1<br />
(+385 52) 377 200<br />
ured@efpu.hr<br />
Sveučilište u Rijeci<br />
Trg braće Mažuranića 10<br />
(+385 51) 406 500<br />
ured@uniri.hr<br />
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta<br />
u Rijeci<br />
Delta 5<br />
(+385 51) 211 038<br />
likovni@ffri.hr<br />
Ekonomski fakultet<br />
Ivana Filipovića 4<br />
(+385 51) 355 111<br />
efri@efri.hr<br />
Filozofski fakultet<br />
Omladinska 14<br />
(+385 51) 345 052 ; 345 046<br />
ured@pefri.hr; dekanat@pefri.hr<br />
Građevinski fakultet<br />
Viktora Cara Emina 5<br />
(+385 51) 339 555 ; 352 111<br />
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
399
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
400<br />
Medicinski fakultet<br />
Braće Branchetta 20<br />
(+385 51) 651 111<br />
Pomorski fakultet<br />
Studentska 2<br />
(+385 51) 338 411<br />
dekanat@pfri.hr<br />
Pravni fakultet<br />
Hahlić 6<br />
(+385 51) 359 500 ; 359 600<br />
dekanat@pravri.hr<br />
Tehnički fakultet<br />
Vukovarska 58<br />
(+385 51) 651 444<br />
dekanat@riteh.hr<br />
Fakultet za turistički i hotelski menadžment,<br />
Opatija<br />
Naselje Ika, Primorska 42<br />
(+385 51) 292 633<br />
Sveučilište u Splitu<br />
Livanjska 5<br />
(+385 21) 558 200<br />
rektorat.office@unist.hr<br />
Ekonomski fakultet<br />
Matice hrvatske 31<br />
(+385 21) 430 600<br />
dekanat@efst.hr<br />
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i<br />
brodogradnje<br />
Ruđera Boškovića bb<br />
(+385 21) 305 777<br />
dekanat@fesb.hr<br />
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i<br />
kineziologije<br />
Teslina 12/III<br />
(+385 21) 385 133<br />
dekanat@pmfst.hr<br />
Filozofski fakultet<br />
Sinjska 2<br />
(+385 21) 384 144 ; 488 486<br />
dekanat@ffst.hr<br />
Građevinsko-Arhitektonski fakultet<br />
Matice hrvatske15<br />
(+385 21) 303 333<br />
dekan@gradst.hr<br />
Katolički bogoslovni fakultet<br />
Zrinsko-Frankopanska 19<br />
(+385 21) 386 142<br />
www@kbf-st.hr<br />
Kemijsko-tehnološki fakultet<br />
Teslina 10/V<br />
(+385 21) 329 420<br />
dekanat@ktf-split.hr<br />
Medicinski fakultet<br />
Šoltanska 2<br />
(+385 21) 557 800<br />
office@mefst.hr<br />
Odjel za studij mora i pomorstva Sveučilišta u<br />
Splitu<br />
Livanjska 5/I<br />
(+385 21) 558 214<br />
tihana@unist.hr<br />
Pomorski fakultet<br />
Zrinsko-Frankopanska 38<br />
(+385 21) 380 762 ;380 699<br />
dekan@pfst.hr<br />
Pravni fakultet<br />
Ulica domovinskog rata 8<br />
(+385 21) 393 500<br />
dekanat@pravst.hr<br />
Umjetnička akademija<br />
Glagoljaška b.b.<br />
(+385 21) 348 622<br />
office@umas.hr
Sveučilište u Zadru<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Arheologija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog<br />
prometa<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Geografijja - znanstveni smjer<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
<strong>Hrvatski</strong> jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Informacijske znanosti i knjižničarstvo<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Kroatistika i južnoslavenske filologije<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Kultura i turizam<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Menadžment<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Nautika i tehnologija pomorskog prometa<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Povijest<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Povijest umjetnosti<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Psihologija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Učiteljski studij<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Stručni studij za odgojitelje<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Stručni studij sestrinstva<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Engleski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Etnologija i antropologija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Filozofija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Francuski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Geografija - nastavnički smjer<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Grčki jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
401
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
402<br />
Latinski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Njemački jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Pedagogija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Povijest<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Ruski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Sociologija<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Španjolski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Talijanski jezik i književnost<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Prevoditeljski studij talijanskog jezika<br />
Ul. Mihovila Pavlinovića bb<br />
(+385 23) 231 562 ; 203 000<br />
Sveučilište u Zagrebu<br />
Trg maršala Tita 14<br />
(+385 1) 4564 233<br />
office@unizg.hr<br />
Agronomski fakultet<br />
Svetošimunska cesta 25<br />
(+385 1) 2393 777<br />
dekanat@agr.hr<br />
Akademija likovnih umjetnosti<br />
Ilica 85<br />
(+385 1) 3777 300 ; 3711 333<br />
alu@alu.hr<br />
Arhitektonski fakultet<br />
Fra Andrije Kačića Miošića 26<br />
(+385 1) 4639 222<br />
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet<br />
Borongajska cesta 83f<br />
(+385 1) 2457 000<br />
dekan@erf.hr<br />
Ekonomski fakultet<br />
Trg. J. F. Kennedya 6<br />
(+385 1) 2383 333<br />
Fakultet elektrotehnike i računarstva<br />
Unska 3<br />
(+385 1) 6129 999<br />
fer@fer.hr<br />
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije<br />
Marulićev trg 19<br />
(+385 1) 4597 281<br />
office@pierre.fkit.hr<br />
Fakultet političkih znanosti<br />
Lepušićeva 6<br />
(+385 1) 4642 000<br />
dekanat@fpzg.hr<br />
Fakultet prometnih znanosti<br />
Vukelićeva 4<br />
(+385 1) 2380 222<br />
fpz@fpz.hr<br />
Fakultet strojarstva i brodogradnje<br />
Ivana Lučića 5<br />
(+385 1) 6168 222 ; 6168 160<br />
stuslu@fsb.hr
Farmaceutsko-biokemijski fakultet<br />
Ante Kovačića 1<br />
(+385 1) 4818 288 ; 300<br />
dekanat@pharma.hr<br />
Filozofski fakultet Družbe Isusove<br />
Jordanovac 110, pp 169<br />
(+385 1) 2354 222<br />
info@ffdi.hr<br />
Filozofski fakultet<br />
Ivana Lučića 3<br />
(+385 1) 6120 111<br />
Geodetski fakultet<br />
Andrije Kačića Miošića 26<br />
(+385 1) 4639 222<br />
referada@geof.hr<br />
Građevinski fakultet<br />
Fra Andrije Kačića Miošića 26<br />
(+385 1) 4639 222<br />
ured@grad.hr<br />
Grafički fakultet<br />
Getaldićeva 2<br />
(+385 1) 2371 080<br />
info@grf.hr<br />
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti<br />
Trg Nikole Šubića Zrinskog 11<br />
(+385 1) 4895 111<br />
<strong>Hrvatski</strong> studiji<br />
Borongajska 83d<br />
(+385 1) 2457 600<br />
Katolički bogoslovni fakultet<br />
Vlaška 38<br />
(+385 1) 4890 400 ; 4890 402<br />
kbf@theo.tbf.hr<br />
Kineziološki fakultet<br />
Horvaćanski zavoj 15<br />
(+385 1) 3658 666<br />
Medicinski fakultet<br />
Šalata 3<br />
(+385 1) 4566 777<br />
mf@mef.hr<br />
Muzička akademija<br />
Gundulićeva 6<br />
(+385 1) 4810 823<br />
muza@muza.hr<br />
Pravni fakultet<br />
Trg maršala Tita 14<br />
(+385 1) 4830 596<br />
Prehrambeno-biotehnološki fakultet<br />
Pierottijeva 6<br />
(+385 1) 4836 047<br />
dekan@pbf.hr<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet,<br />
Matematički odjel<br />
Bijenička cesta 30<br />
(+385 1) 4605 777 ; 4605 701<br />
ured@math.hr<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
Horvatovac 102<br />
(+385 1) 4606 010<br />
dekanat@dekanat.pmf.hr<br />
Rudarsko-geološko-naftni fakultet<br />
Pierottijeva 6<br />
(+385 1) 5535 702<br />
dekan@rgn.hr<br />
Stomatološki fakultet<br />
Gundulićeva 5<br />
(+385 1) 4802 111 ; 4807 350<br />
dekanat@sfzg.hr<br />
Šumarski fakultet<br />
dekanat@sfzg.hr<br />
(+385 1) 2352 555<br />
sumarski-fakultet@zg.htnet.hr<br />
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
403
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
404<br />
Tekstilno-tehnološki fakultet<br />
Pierottijeva 6<br />
(+385 1) 3712 500<br />
fakultet@ttf.hr<br />
Učiteljski fakultet<br />
Savska cesta 77<br />
(+385 1) 6327 301<br />
Veterinarski fakultet<br />
Heinzelova 55<br />
(+385 1) 2390 111<br />
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin<br />
Pavlinska 2<br />
(+385 42) 213 777 ; 213 232<br />
Geotehnički fakultet, Varaždin<br />
Hallerova aleja 7<br />
(+385 42) 408 900 ; 408 901<br />
Metalurški fakultet, Sisak<br />
Aleja narodnih heroja 3<br />
(+385 44) 533 381<br />
Javna veleučilišta<br />
Društveno veleučilište u Zagrebu<br />
Gundulićeva 10<br />
(+385 1) 4830 249<br />
Tehničko veleučilište u Zagrebu<br />
Vrbik 8<br />
(+385 1) 5603 900<br />
tvz@tvz.hr<br />
Veleučilište u Rijeci<br />
Trpimirova 2/V<br />
(+385 51) 321 300<br />
ured@veleri.hr<br />
Veleučilište “Lavoslav Ružička” u Vukovaru<br />
Županijska 50<br />
(+385 32) 444 688<br />
dekan@vevu.hr<br />
Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu<br />
Kralja Petra Krešimira IV br. 30<br />
(+385 22) 664 450<br />
info@veleknin.hr<br />
Veleučilište “Nikola Tesla”, Gospić<br />
Ulica bana Ivana Karlovića 16<br />
(+385 53) 575 425 ; 676 321<br />
veleuciliste.nikola.tesla.u.gospicu@gs.t-com.hr<br />
Veleučilište u Karlovcu<br />
Ivana Meštrovića 10<br />
(+385 47) 843 500<br />
dekanat@vuka.hr<br />
Veleučilište u Požegi<br />
Ulica Pape Ivana Pavla II. br. 6<br />
(+385 34) 271 018<br />
ured@vup.hr<br />
Veleučilište u Slavonskom Brodu<br />
Ul. dr. Mile Budaka 1<br />
(+385 35) 492 800<br />
Veleučilište u Šibeniku<br />
Trg Andrije Hebranga 11<br />
(+385 22) 311 060 ; 311 088<br />
office@vstsi.hr<br />
Veleučilište u Varaždinu<br />
Hallerova avenija 5<br />
(+385 42) 493 312 ; 493 362
Visoke škole<br />
MUP Policijska akademija – Visoka policijska<br />
škola<br />
Avenija Gojka Šuška 1<br />
(+385 1) 2391 301<br />
policijska_akademija@mup.hr<br />
Zdravstveno veleučilište<br />
Mlinarska cesta 38<br />
(+385 1) 5495 840<br />
referada@zvu.hr<br />
Američka visoka škola za management i<br />
tehnologiju s pravom javnosti, Dubrovnik<br />
Don Frana Bulića 6<br />
(+385 20) 433 000<br />
american.college@acmt.hr<br />
RRIF Visoka škola za financijski menadžment<br />
Martićeva 29<br />
(+385 1) 4699 735<br />
visoka-skola@rrif.hr<br />
Visoka poslovna škola “Utilus” s pravom javnosti<br />
Trnskog 3<br />
(+385 1) 2442 595<br />
utilus.visoka.poslovna.skola@zg.t-com.hr<br />
Veleučilište Velika Gorica s pravom javnosti<br />
Zagrebačka cesta 5<br />
(+385 1) 6222 501<br />
info@vvg.hr<br />
Veleučilište VERN<br />
Trg bana Josipa Jelačića 3<br />
(+385 1) 4816 200<br />
vuv@vern.hr<br />
Međunarodna diplomska škola za poslovno<br />
upravljanje Zagreb, s pravom javnosti<br />
Trg J.F. Kennedya 7<br />
(+385 1) 2314 990<br />
mba@igbis.hr<br />
Teološki fakultet “Matija Vlačić Ilirik” s pravom<br />
javnosti<br />
Radićeva 34<br />
(+385 1) 4828 915<br />
teoloski-fakultet@tfmvi.hr<br />
Visoka poslovna škola”Libertas”<br />
Trg J. F. Kennedya 6b<br />
(+385 1) 2323 377<br />
poslovna.skola@libertas.hr<br />
Visoka škola “Agora” s pravom javnosti<br />
Kruge 48<br />
(+385 1) 6157 819<br />
vs-agora@inet.hr<br />
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti<br />
Ivana Lučića 5<br />
(+385 1) 6168 143<br />
tajnistvo@vss.hr<br />
Zagrebačka škola ekonomije i managementa<br />
Jordanovac 110<br />
(+385 1) 2354 242<br />
info@zsem.hr<br />
Zagrebačka škola za menadžment<br />
Mandaličina 17<br />
(+385 1) 3909 171<br />
marina.fintic@zsm.hr<br />
Visoko evanđeosko teološko učilište<br />
Cvjetkova 32<br />
(+385 31) 494 200<br />
info@evtos.hr<br />
Visoka škola za glazbenu umjetnost “Ino<br />
Mirković” s pravom javnosti, Lovran<br />
Šetalište Maršala Tita 9<br />
(+385 51) 291 001<br />
Visoka škola za poslovanje i upravljanje s<br />
pravom javnosti “Baltazar Adam Krčelić”<br />
V. Novaka 23<br />
(+385 1) 3355 477<br />
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
405
Popis sveučilišta u Republici Hrvatskoj<br />
406<br />
Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij<br />
s pravom javnosti<br />
Riva 6<br />
(+385 52) 381 410<br />
Visoko evanđeosko teološko učilište<br />
Cvjetkova 32<br />
(+385 31) 505 608 ; 502 466<br />
abalog@evtos.hr<br />
Visoka poslovna škola s pravom javnosti,<br />
Višnjan<br />
Ul. Istarska 23/I<br />
(+385 52) 449 464
Bilješke<br />
407
BIlješke<br />
408