Pregled razvojnih pokazatelja područja posebne državne skrbi

POKAZATELJI PODRUČJA POSEBNE
DRŽAVNE SKRBI

Sadržaj:
Pregled razvojnih pokazatelja PPDS-a
1. Osnovni demografski pokazatelji i analiza ljudskih resursa
2. Pregled gospodarskog stanja
2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata
2.2. Vanjska trgovina
2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina
2.4. Usporedba gospodarske strukture u segmentu poslovanja tvrtki
2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost

PREGLED RAZVOJNIH POKAZATELJA PPDS-a
Područja posebne državne skrbi nisu jedinstvena teritorijalna i administrativna
jedinica već ukupnost ovih područja čine svi gradovi, općine i naselja koja prema
Zakonu o PPDS-u ispunjavaju definirane kriterije. Velika većina jedinica sa statusom
PPDS-a ima određeni teritorijalni kontinuitet, ali sa širokom rasprostranjenošću duž
hrvatskog teritorija. Stoga pojedine cjeline PPDS-a treba promatrati prije svega u
regionalnom kontekstu i njihovim matičnim županijama.
Različitost prirodnih, demografskih, socijalnih i gospodarskih karakteristika traži
individualan pristup svakoj pojedinoj jedinici. Međutim zajednički problemi i
zaostajanje velikog broja razvojnih pokazatelja daju za pravo da se ukupnost PPDSa
sagleda u nacionalnom kontekstu.
Stoga donosimo analizu temeljnih demografskih pokazatelja, analizu ljudskih resursa
i izbor gospodarskih pokazatelja PPDS-a, u okviru ukupne hrvatske situacije, kao
osnovicu za buduće analize i djelovanje u svim gradovima, općinama i naseljima
PPDS-a.
1. OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I ANALIZA LJUDSKIH
RESURSA PPDS-a
Podaci o broju stanovnika na PPDS-u, dani u ovom dokumentu, prema Popisu 2001.
godine obuhvaćaju podatke o pojedinim gradovima, općinama i izdvojenim naseljima
sa statusom područja posebne državne skrbi (pri čemu matični gradovi i općine
izdvojenih naselja nisu dio PPDS-a).
Obzirom da baze podataka DZS-a, kao i ostali korišteni izvori, većinu podataka daju
na razini gradova i općina, podaci i pokazatelji koji slijede u nastavku teksta, bilo da
se odnose na stanovništvo ili gospodarske pokazatelje ne obuhvaćaju izdvojena
naselja sa statusom PPDS-a. Međutim, obzirom da broj stanovnika u ovim naseljima
od 30.980 čini tek 4,6% od ukupnog stanovništva PPDS-a, a teritorijalno na njih
otpada 550 km2 odnosno 2,11% PPDS teritorija, dani podaci ipak ostaju
reprezentativni, iako se moraju uzeti uvjetno.
Tablica 1: Broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti RH i PPDS-a
Broj
stanovnika *)
Popis 1991.
Broj
stanovnika
Popis 2001.
Međupopisna
promjena
2001/1991
Površina
(km 2 )
Gustoća
2001.
(st/km 2 )
PPDS ukupno 949.492 679.657 71,6% 26.035 26,11
Udio PPDS-a u RH 19,9% 15,3% 46,0%
RH 4.784.265 4.437.460 92,8% 56.594 78,4
*) Napomena: Između popisa 1991. i 2001. promijenjena je administrativna podjela pojedinih gradova
i općina, ali su rezultati popisa iz 1991. god. dani slijedeći današnji teritorijalni ustroj JLS
Izvor: Popis stanovništva 1991-2001, DZS;
Leksikon naselja Hrvatske, autor B. Feldbauer, MK Zagreb 2004
PPDS prema podacima Popisa 2001, uključujući izdvojena naselja, ukupno ima
679.657 stanovnika, odnosno na njima živi 15,3% ukupnog stanovništva RH. Radi
usporedbe dan je broj stanovnika na ovim područjima prema Popisu 1991, dok
Hrvatska nije imala današnji koncept klasifikacije područja prema stupnju razvitka.

Prema podacima prikazanima u gornjoj tabeli vidljivo je kako je broj stanovnika na
područjima danas određenima kao PPDS u periodu između dva popisa, 1991-2001,
pao za 28,4%. Iako je depopulacija Hrvatske izrazito velika, te je ukupan broj
stanovnika prema posljednjem popisu pao za 7,2%, trend na PPDS-u u dubokom je
nesrazmjeru sa ostatkom zemlje.
Dakle, kako je navedeno PPDS imaju ukupno 679.657 stanovnika, odnosno, ako
isključimo broj stanovnika unutar izdvojenih naselja sve daljne izračune prikazujemo
sa uvjetnim brojem od 648.677 stanovnika.
Promatrajući prirodno kretanje stanovništva u šestogodišnjem razdoblju vidimo da je
od 2001. god. prisutan izrazito negativan demografski trend u Hrvatskoj, a posebno
je izražen na PPDS-u. Prema Popisu 2001. stanovništvo PPDS-a čini 15,3%
ukupnog stanovništva RH, a istovremeno je stalno prisutan trend po kojem broj
stanovnika PPDS-a opada brže u odnosu na ukupno stanovništvo. Primjerice 2006.
god. Hrvatska je imala 8.932 stanovnika manje u odnosu na prethodnu, od čega se
smanjenje broja od 3.333 stanovnika (37,32%) odnosi na PPDS.
Ovakav trend najbolje odražava vitalni indeks stanovništva (živorođeni na 100
umrlih), za koji donosimo pregled od 2001. god. Iako nepovoljan za cijelu Hrvatsku,
na PPDS-u je drastično niži od nacionalne razine, što znači da će posljedice
negativnog demografskog trenda i u buduće dodatno negativno pogađati ovo
područje.
Tablica 2: Prirodno kretanje i vitalni indeks stanovništva RH i PPDS-a
God.
Prirodno Prirodno
Vitalni Vitalni
kretanje kretanje
indeks indeks
stanovništva stanovništva
RH PPDS
RH
PPDS
2001. -8 .559 -2.689 82,7 69,3
2002. -10.475 -3.414 79,3 63,1
2003. -12.907 -3.800 75,5 60,2
2004. -9.449 -3.473 81,0 62,0
2005. -9.298 -3.292 82,0 65,2
2006. -8.932 -3.333 82,3 63,1
Izvor: DZS
Demografsko starenje znači i smanjivanje fertilnog i radno sposobnog stanovništva,
čime uvjetuje i pad opće aktivnosti, što u konačnici ima negativne posljedice po
dinamiku i stukturu gospodarskog razvoja.
Indeks starenja je pokazatelj koji mjeri dobnu strukturu stanovništva, stavljajući u
odnos broj stanovnika iznad 60 godina prema broju stanovnika ispod 19 godina.
Smatra se da je populacija stara ukoliko se radi o vrijednosti indeksa starenja iznad
40. Popisom stanovništva 2001. utvrđen je indeks starenja ukupnog stanovništva
Hrvatske od čak 90,7, a zadnjih desetljeća višestruko je porastao. Indeks starenja za
ukupno područje PPDS-a, izračunan prema podacima s Popisa 2001, iznosio je
107,9, potvrđujući bitno nepovoljniju demografsku strukturu i trendove na PPDS-u u
odnosu na nacionalnu razinu.

Kako je vidljivo iz slijedećeg grafičkog prikaza, udio mladog stanovništva u dobi od 0-
14 godina na PPDS-u od 17,52% čak je i viši u odnosu na nacionalni prosjek od
17,01%. Međutim, udio zrelog stanovništva od 15-64 godine, prikazan kroz 3 dobne
skupine, pokazuje uvjerljivo nepovoljniji omjer u odnosu na ukupnu RH. Nepovoljan
omjer PPDS-a u odnosu na RH dodatno je naglašen kod fertilnog stanovništva, u
skupinama od 15 do 59 godina, pa tako skupina od 25-49 godina u ukupnom
stanovništvu RH čini udio od 35,47% stanovnika, dok je na PPDS-u taj udio smanjen
na 32,99%. Shodno navedenom, udio starog stanovništva, 65 i više godina, izrazito
je visok sa 18,88%, čime ova područja dodatno opterećuju nacionalni prosjek od
15,63% starog stanovništva, po kojem se Hrvatska svrstava u zemlje sa starim tipom
stanovništva.
Grafikon 1:
Usporedba dobne strukture stanovništva na razini RH i PPDS,
prema Popisu 2001
40%
35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
RH
PPDS UKUPNO
0-14
15-24
25-49
50-64
65 i više
Nepoznato
Izvor: DZS
Dakle, PPDS (isključujući izdvojena naselja kako je ranije objašnjeno) ima 534.946
stanovnika starosti 15 i više godina, dok taj broj u RH iznosi 3.682.826. Usporedba
obrazovne strukture na obje razine dana je na slijedećem prikazu.

Grafikon 2:
Udio u populaciji staroj 15 i više godina (%)
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi
usporedba zastupljenosti pojedininih stupnjeva obrazovanja
na razini RH i PPDS, prema Popisu 2001
0,00%
škole za zanimanje (III. Stupanj)
Osnovna škola (elementarna Bez škole pism.)
Fakulteti (VII. stupanj)
Srednja škola (IV. stupanj)
viša škola i stručni studij (VI. tupanj)
Magisterij
Doktorat
Nepoznato
REPUBLIKA HRVATSKA
PPDS ukupno
Stupanj obrazovanja
Izvor: DZS
Usporedba udjela pojedinih stupnjeva obrazovanja u broju stanovnika starosti 15 i
više godina, promatrano na razini RH i PPDS-a, pokazuje velike oscilacije. Podatak o
udjelu stanovnika bez formalnog obrazovanja od 6,78% daleko je veći u odnosu na
nacionalni prosjek od 2,86%. Izrazito nepovoljan omjer nastavlja se i sa udjelom
stanovništva koje ima završenu osnovnu školu ili je završilo jedan ili više razreda, te
se smatra da ima elementarnu pismenost. Dok je na razini Hrvatske 37,51%
stanovništva koje ulazi u ovu kategoriju obrazovanja, na PPDS-u je njegov udjel
50,66%. Ovaj podatak djelomično se može objasniti činjenicom da je na PPDS-u
veći udio starog stanovništva, dok bi struktura obrazovanih za mlađe generacije
zasigurno bila povoljnija. Istovremeno, sve ostale kategorije obrazovanja u daleko
manjem su udjelu prisutne na PPDS-u. Dok su podaci približne vrijednosti tek za
srednje škole za zanimanja III. stupnja, već podaci za IV. stupanj srednjoškolskog
obrazovanja drastično odstupaju, te je njihov udio na nacionalnoj razini više od
trećinu veći nego na PPDS-u. Udio stanovništva sa završenom VI stupnjem
obrazovanja gotovo dvostruko(4,08% naprama 2,23%), a onog sa VII stupnjem
trostruko (7,27% naprama 2,52%) manji na PPDS-u u odnosu na udjele u RH.
Nadalje, stanovništvo sa titulom magistra na PPDS-u je zastupljeno s tek 0,06% dok
je udio na nacionalnoj razini 0,34%, a još je veći nesrazmjer nositelja doktorske titule
od 0,02% na PPDS-u naprama 0,2% u RH.
Stopa obrazovanosti
Jedan od osnovnih pokazatelja obrazovne strukture stanovništva jest stopa
obrazovanosti, pokazatelj koji se izračunava kao omjer stanovništva sa najmanje
završenom srednjom školom u odnosu na ukupno stanovništvo starije od 15 godina.
Izračunat na razini RH, ovaj pokazatelj je u 2001. god. iznosio 59,0%, dok je
istovremeno na PPDS-u bio 41,9%, pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu
strukturu stanovnišva u odnosu na RH.

2. PREGLED GOSPODARSKOG STANJA
Kako je rečeno u uvodnom dijelu teksta, PPDS čini ukupnost svih gradova, općina i
naselja koji imaju status posebne državne skrbi. Unatoč različitostima koje ova
područja imaju i u svojim razvojnim potencijalima i gospodarskim resursima, dijele
određene zajedničke strukturne probleme. Tako se na velikom dijelu PPDS-a, osim
tranzicijskih problema kroz koje je prošlo ukupno hrvatsko gospodarstvo, dogodio i
potpuni višegodišnji prestanak gospodarskih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata i
okupacije i potpuna devastacija gospodarskih resursa. Niska razina gospodarskih
aktivnosti, ograničeni resursi, nepovoljna demografska i obrazovna struktura
zajednički su problem u pokretanju trenda intenzivnijeg razvitka PPDS-a, i potrebno
ih je sagledati kako bi se postojeći resursi mogli optimalno iskoristiti.
2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata
BDP je glavni makroekonomski pokazatelj koji mjeri gospodarske rezultate kroz
ukupnu vrijednost proizvoda i usluga stvorenih u jednoj godini. BDP je u Hrvatskoj
dostupan na nacionalnoj razini, a od 2001. god. provodi se eksperimentali izračun
regionalnog BDP-a na županijskoj razini. Do sada su izračunati podaci županijskog
BDP-a od 2001-2004. god. Kako pojedine jedinice PPDS-a pripadaju različitim
županijama, BDP nije moguće procijeniti na razini PPDS-a.
Stoga, kao slijedeći pokazatelj gospodarskog rezultata donosimo ostvareni dohodak
po stanovniku, uspoređujući razinu RH i PPDS-a. Za potrebe ove analize uzeli smo
neto dohodak po osnovi rada, koji uključuje neto plaće zaposlenih, dohodak obrtnika
i mirovine.
Na slijedećem grafikonu prikazan je odnos neto dohotka na razini RH i PPDS-a u
odnosu na BDP po stanovniku na razini RH.
Neto dohodak, kako je prethodono definiran, promatrano na razini RH od 2001. god
kada je iznosio 40% BDP-a rastao je sporije u odnosu na BDP. Stoga je i njegov udio
u BDP-u u laganom padu, a od 2004. god.zadržava se na stalnom omjeru od 38%
BDP-a.
Neto dohodak po stanovniku na PPDS-u daleko je niži u odnosu na hrvatski projsek.
Posljednjih godina prosječni ostvareni neto dohodak na PPDS-u na razini je 66%
prosječnog neto dohotka RH. Od 2003. god. neto dohodak po stanovniku PPDS-a
čini tek 25% prosječnog hrvatskog BDP-a.

Grafikon 3:
BDP po stanovniku RH i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS
60.000
50.000
HRK
40.000
30.000
20.000
BDP RH
Neto dohodak RH
Neto dohodak PPDS
10.000
0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
BDP po stanovniku RH i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS
60.000
50.000
HRK
40.000
30.000
20.000
BDP RH
Neto dohodak RH
Neto dohodak PPDS
10.000
0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Izvor: DZS; Ministarstvo financija – Porezna uprava
Napomena:
Podaci o BDP-u za 2005. i 2006. su privremeni. Prosječan godišnji iznos po stanovniku dan je na
osnovu procjene broja stanovnika sredinom godine.
Podaci o neto dohotku po stanovniku, za RH i PPDS, izvedeni su na osnovu broja stanovnika prema
Popisu 2001. za sve promatrane godine. Ova činjenica ne utiče značajno na odnos BDP-a i neto
dohodaka u promatranom periodu jer izračun neto dohodaka na osnovu procjene broja stanovnika
sredinom godine pokazuje najveće odstupanje od svega 0,12% u 2002 godini, a u pravilu je i manje.

Tablica 3: Ostvareni BDP i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS-a - u kunama -
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
BDP po stanovniku RH
Neto dohodak po stanovniku RH
Neto dohodak po stanovniku PPDS
37.331 40.790 44.669 48.431 52.082 56.414
14.926 15.843 17.308 18.587 19.771 21.157
9.852 10.552 11.238 12.190 12.985 13.918
Stopa rasta BDP-a po stanovniku
RH 1,09 1,10 1,08 1,08 1,08
Stopa rasta neto dohohotka po
stanovniku PPDS 1,07 1,07 1,08 1,07 1,07
Stopa rasta neto dohohotka po
stanovniku RH 1,06 1,09 1,07 1,06 1,07
2.2. Vanjska trgovina PPDS-a
Prema podacima DZS-a, sudjelovanje PPDS-a u robnoj razmjeni RH, promatrano
kroz ukupni volumen trgovine, u 2006 bilo je svega 2,5% vrijednosti uvoza i izvoza
RH. Ovakav omjer izrazito je nepovoljan, uzmemo li u obzir značaj ovog područja u
RH, u smislu da na njega otpada nešto više od 15% stanovništva i 46% površine.
Ipak, činjenica je da taj omjer posljednjih godina konstantno raste, primjerice u 2001.
god. bio je 1,4%. Međutim ni takav uzlazni trend ne pokazuje bitno smanjenje
nerazmjera opsega robne razmjene PPDS-a u odnosu na RH.
Izvori podataka DZS-a za statistiku robne razmjene s inozemstvom jesu Jedinstvene
carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Statistika robne razmjene s inozemstvom
obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju.
U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključen je i izvoz i uvoz po osnovi
unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni
(fakturne vrijednosti), koje se preračunavaju na osnovi isporuke na hrvatskoj granici.
Grafikon 4:
Udio izvoza PPDS-a u ukupnom izvozu RH,
2006. god.
Udio uvoza PPDS-a u ukupnom uvozu RH,
2006. god.
PPDS
ukupno
PPDS
ukupno
RH
RH
Izvor: DZS

Na gornjem grafičkom prikazu vidljiv je udio sudjelovanja PPDS-a u ukupnom izvozu i
uvozu RH 2006. godine, prema podacima DZS-a. Od ukupnog izvoza RH 2006. god.
od 60.436.998.000 kuna, na PPDS je otpadalo svega 2.003.529.000 kuna, odnosno
3,3 %. S druge strane, udio uvoza PPDS-a od 2.659.638.000 kuna u ukupnom uvozu
RH od 125.248.775.000 čini tek 2,1% uvoza.
Za bolju ilustraciju analizirat ćemo opseg uvoza i izvoza PPDS-a i ukupne RH koji
ostvaruju isključivo tvrtke (trgovačka društva), i to zbirno za kategorije roba,
proizvoda i usluga. Izvor ovih podataka su godišnji financijski izvještaji poduzetnika
(GFI-POD) koje prikuplja FINA. Pod tvrtkama PPDS-a ovdje podrazumijevamo
isključivo trgovačka društva koja imaju sjedište na PPDS-u.
Podaci FINA-e i DZS-a različiti su u metodologiji prikupljanja i obuhvatu poslovnih
subjekata i kategorija robne razmjene (roba, proizvodi i usluge).
Tablica 4: Poslovanje tvrtki na PPDS-u i robna razmjena 2006.god.
Broj
tvrtki
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihodi
(tis kuna)
Prihodi od
izvoza
(tis kuna)
Uvoz
(tis. kuna)
Pokrivenost
uvoza
izvozom
(%)
RH 78.034 868.711 588.200.262 82.159.192 137.226.656 59,9
PPDS 3.678 39.140 16.492.571 2.416.727 2.200.142 109,8
Udio PPDS-a (%) 4,7 4,5 2,8 2,9 1,6
Izvor: FINA, obrada HGK
Kako je vidljivo iz gornje tablice, zastupljenost PPDS-a u broju tvrtki i broju
zaposlenih u tvrtkama u 2006. godini još uvijek je neproporcionalno niska, u odnosu
na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. Nadalje, u ukupnim prihodima koje
ostvaruju hrvatske tvrtke ovaj odnos je još nepovoljniji, tako da 4,7% tvrtki PPDS-a
ostvaruje tek 2,8% ukupnih prihoda RH. Promatramo li isključivo prihode ostvarene
izvozom robe, proizvoda i usluga, omjer je tek nešto povoljniji u odnosu na kategoriju
ukupnih prihoda i iznosi 2,9%. Međutim, obzirom da prihodi od izvoza čine približno
14% ukupnih prihoda RH, a na PPDS-u tek nešto više od 14%, to sudjelovanje
prihoda od izvoza od 2,9% ne donosi veće efekte u odnosu na sudjelovanje u
ukupnim prihodima od 2,8%.
Dok je za RH pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom tvrtki izrazito nepovoljan sa
ostvarnih 59,9%, na PPDS-u je ostvarena puna pokrivenost uvoza izvozom, i
pokazatelj od 109,8% govori o većoj vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz.
Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni, prema podacima DZS-a, nepovoljnija
je u odnosu na pokrivenost koju ostvaruju tvrtke za robu, proizvode i usluge, pa tako
za RH iznosi 48,3%, a za PPDS 75,3%. To znači da djelatnosti uslužnog sektora
bitno doprinose povoljnijem omjeru uvoza i izvoza i da su osobito značajne u
vanjskotrgovinskim odnosima tvrtki PPDS-a.
Prema strukturi izvoza po djelatnostima, u slijedećoj tabeli, vidi se da su na PPDS-u
najznačajniji prihodi od izvoza ostvareni u prerađivačkoj industriji, ali i da je njihov
udio manji nego u RH i to u korist prijevoza skladištenja i veza, te hotela i restorana,
zahvaljujući kojima se i ostvaruje puna pokrivenost uvoza izvozom na PPDS-u. Pri
tom je važno napomenuti da se djelatnost hotela i restorana, odnosno, turizam ne
odnose značajnije na ukupan PPDS, već se radi o izdvojenim općinama Dubrovačkoneretvanske
županije.

Tablica 5: Struktura izvoza po djelatnostima
Djelatnost
RH
PPDS
Šifra Naziv
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,6 1,6
B Ribarstvo 0,4 0,8
C Rudarstvo i vađenje 2,8 0,5
D Prerađivačka industrija 59,0 53,7
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1,2 0,1
F Građevinarstvo 1,7 1,6
G Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 11,5 8,2
H Hoteli i restorani 4,3 9,4
I Prijevoz, skladištenje i veze 12,9 16,7
J Financijsko posredovanje 0,2 0,0
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 4,6 4,8
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,0 0,0
M Obrazovanje 0,0 0,0
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 0,1 0,5
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 0,6 2,0
Izvor: FINA, obrada HGK
Međutim, iako zbirni podaci za PPDS govore o generalnoj pokrivenosti uvoza
izvozom, bitno je napomenuti da se ne mogu donositi generalni zaključci o PPDS-u
kada su u pitanju gospodarski odnosi s inozemstvom. PPDS predstavlja teritorijalno
raspršena područja, koja variraju i u prostornim i gospodarskim karakteristikama.
Tako se mora uzeti u obzir da i ostvareni opseg vanjske trgovine, kolikogod bio
neproporcionalan značaju ovog područja, zapravo se odnosi na manji broj centara.
Primjerice od 170 gradova i općina PPDS-a, njih 23 ostvaruje više od 86% izvoza
PPDS-a. Najveći gradovi i općine izvoznici su: Glina, Novska, Petrinja, Topusko,
Josipdol, Ribnik, Cestica, Grubišno Polje, Sirač, Plitvička Jezera, Lipik, Oprisavci,
Oriovac, Benkovac, Obrovac, Gračac, Beli Manastir, Drniš, Biskupija, Ilok, Vukovar,
Župa dubrovačka i Konavle.
Jednako tako, promatramo li uvoz na PPDS-u, tek u 17 gradova i općina se ostvaruje
više od 80% vrijednosti uvoza PPDS-a. Najveći gradovi i općine uvoznici na PPDS-u
su: Kraljevec na Sutli, Glina, Petrinja, Ribnik, Sirač, Lipik, Oprisavci, Oriovac,
Benkovac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Draž, Drniš, Biskupija, Vukovar i Konavle.
Značajno je napomenuti da su gradovi izvoznici ujedno i oni koji su naveći uvoznici,
te da je u spomenutih 17 gradova gotovo 41% uvoza za potrebe prerađivačke
industrije, a 28% uvoze trgovci. Razliku do ukupnog uvoza PPDS-a za potrebe
prerađivačke industrije od 48%, te ukupnog uvoza trgovine od 34% čini uvoz ostalih
90% gradova i općina.
Za ilustraciju nešto više od 40% ukupnog uvoza RH otpada na prerađivačku
industriju, dok je udio trgovine i nešto veći od 41%.

2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina
Fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave bitna je odrednica njezinih razvojnih
sposobnosti. Stoga smo analizirali porezne i financijske pokazatelje svih jedinica
lokalne samouprave koje su obuhvaćene Zakonom o PPDS-u, i usporedili ih sa
ukupnim nacionalnim pokazateljima. Kako Grad Zagreb zbog koncentracije velikih
poslovnih subjekata uvelike mijenja nacionalni prosjek, analizirali smo i pokazatelje
na razini RH isključujući Grad Zagreb. Time smo prikazali realniju sliku o razlikama
jedinica lokalne samouprave sa statusom PPDS-a od ostalih.
Premda podaci za pojedine JLS značajno odstupaju od prosjeka, kako na razini RH
tako i na razini PPDS-a, zbirni podaci dovoljno su indikativni govorimo li o općim
karakteristikama PPDS-a i razvojnih mogućnosti JLS sa statusom PPDS-a. Također,
ostaje i napomena da postoje razlike i između grada i općine, kao osnovnih
teritorijalnih i administrativnih kategorija, obzirom na njihov zadatak u opsegu i
kvaliteti pružanja javnih usluga vlastitom stanovništvu.
Grafikon 5:
Tekući prihodi proračuna gradova i općina po stanovniku
4.000
3.500
3.000
kuna
2.500
2.000
1.500
1.000
500
RH sveukupno
RH bez Grada Zagerba
PPDS
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Godina
Izvor: Ministarstvo financija
Na grafikonu 5. prikazan je odnos tekućih prihoda JLS na razini RH i PPDS-a.
Napravimo li usporedbu PPDS-a sa RH, posljednje dvije godine tekući prihodi
gradova i općina PPDS-a dostižu tek 62% RH, isključujući Grad Zagreb. Kada je riječ
o tekućim rashodima ovaj odnos posljednje dvije godine iznosi 71 odn 72%, čime
govori o kvaliteti i dostupnosti javnih usluga na PPDS-u.
Kada govorimo o fiskalnom kapacitetu JLS osnovni je pokazatelj odnos tekućih
prihoda i tekućih rashoda. Ovaj pokazatelj govori o sposobnosti grada / općine da
financira svoje temeljne obveze i osigura funkcioniranje prema Zakonu o lokalnoj
samoupravi, te da svojim proračunom osigura financiranje vlastitog razvoja.

Grafikon 6:
Pokrivenost tekućih rashoda tekućim prihodima gradova i općina,
usporedba RH i PPDS-a
1,60
1,40
1,20
1,00
0,80
0,60
RH sveukupno
RH bez Grada Zagreba
PPDS
0,40
0,20
0,00
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Izvor: Ministarstvo financija
Kako je vidljivo iz prethodnog grafa, JLS koje čine PPDS, uzete kao cjelina, u
promatranom periodu konstantno ostvaruju daleko nepovoljniji omjer od nacionalnog
prosjeka, čak i onda kad izuzmemo Grad Zagreb. Ukupno gledano, do 2004. god.
JLS PPDS-a nisu mogle pokriti niti svoje tekuće rashode bez dotacija središnje
države. Posljednje tri godine pokazatelj je iznad 1, što znači da su JLS uspjele pokriti
svoje temeljne obveze iz tekućih prihoda, ali omjer i dalje ostaje jednako nepovoljan
u odnosu na razinu RH, sa vrlo skromnim mogućnostima gradova i općina PPDS-a
da vlastitim snagama značajnije doprinesu financiranju razvojnih aktivnosti.
Nadalje, sliku o financiranju gradova i općina daje i omjer poreznih i neporeznih
prihoda. Tekući porezni prihodi uključuju sve porezne prihode, isključujući dotacije
opće države. Neporezni prihodi uključuju prihode od imovine, administrativnih
pristojbi i prihoda po posebnim propisima (komunalni i drugi doprinosi), te ostalih
prihoda koji uključuju obavljanje poslova na tržištu i druge.
Kako je prikazano na slijedećem grafu, ovaj omjer izrazito je visok u Gradu Zagrebu,
zbog koncentracije gospodarske aktivnosti, odnosno činjenice da je veliki broj tvrkti
registriran u Zagrebu, koji onda i ostvaruje najveće udjele u porezu, bez obzira na
lokacije u kojima tvrtka obavlja aktivnosti. Do 2003. godine gradovi i općine PPDS-a
su imale niži omjer poreznih i neporeznih prihoda u odnosu na ukupnu RH, da bi u
2003. prestigle RH, te je, u različitim rasponima taj odnos zadržan do danas.

Grafikon 6:
Omjer poreznih i neporeznih prihoda gradova i općina,
usporedba RH i PPDS-a
3,50
3,00
2,50
2,00
1,50
1,00
RH sveukupno
RH bez Grada Zagreba
PPDS
Grad Zagreb
0,50
0,00
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Izvor: Ministarstvo financija
Nadalje, usporedili smo odnos poreznih i neporeznih prihoda po stanovniku, na razini
RH (isključujući Grad Zagreb) i PPDS-a. Kako je prikazano na slijedećem grafu,
prosječni ostvareni porezni prihodi u gradovima i općinama PPDS-a posljednjih
godina dostižu najmanje 70% prihoda RH. Paralelno, ostvareni neporezni prihodi na
PPDS-u još uvijek su niži od 50% prosjeka RH.
Grafikon 7:
Porezni i neporezni prihodi gradova i općina
po stanovniku
1.600
1.400
kuna
1.200
1.000
800
600
400
200
Porezni - RH bez G. Zagreba
Neporezni - RH bez G. Zagreba
Porezni - PPDS
Neporezni - PPDS
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Godina
Izvor: Ministarstvo financija
Dakle, visoki omjer ostvarenih poreznih i neporeznih prihoda na PPDS-u nije rezultat
većeg ubiranja poreznih prihoda, već slabijeg ostvarenja neporeznih prihoda od
hrvatskog prosjeka.
Najznačajnija stavka neporeznih prihoda gradova i općina je stavka komunalnih
doprinosa i drugih naknada utvrđenih posebenim zakonom. U zbroju proračuna svih
gradova i općina RH (bez Grada Zagreba) udjel komunalne naknade čini više od
50% neporeznih prihoda. U zbroju proračuna gradova i općina PPDS-a njen udio je

manji od 37%. Manji udjel ove stavke uzrok je dodatnom zaostajanju neporeznih
prihoda gradova i općina PPDS-a za nacionalnom razinom.
Tablica 6: Udjel komunalnih doprinosa u neporeznim prihodima gradova i općina (%)
2002 2003 2004 2005 2006
RH 51,3 51,4 54,0 56,3 52,9
RH bez Grada Zagreba 52,3 52,3 54,8 55,1 55,1
PPDS 36,4 34,7 37,3 36,9 36,8
Izvor: Ministarstvo financija
2.4. Usporedba gospodarske strukture u segmentu poslovanja tvrtki
Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja tvrtki odn. trgovačkih
društava donosimo stavljajući u odnos prosječne veličine pokazatelja na dvije razine:
sva trgovačka društva registrirana u RH i trgovačka društva registrirana na PPDS-u.
U skladu s tim pokazatelji obrađeni u nastavku, poput broja zaposlenih, podjele
prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve tvrtke koje obavljaju
djelatnost na PPDS-u, već na one čije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu /
mjestima u kojima obavljaju djelatnost.
Kako je već ranije u tekstu rečeno, od 78.034 hrvatske tvrtke koje su poslovale u
2006. god, njih svega 3.678, odnosno 4,7% registirano je na PPDS-u. Pri tom je na
razini RH bilo ukupno 868.711 zaposlenih u tvrtkama, dok je na u tvrtkama sa
područja PPDS-a radilo 39.140 djelatnika, odnosno 4,5% ukupno zaposlenih u
hrvatskim tvrtkama.
Ovako veliki nesrazmjer u broju tvrtki na razini velikog dijela Hrvatske koju obuhvaća
PPDS i ukupnog broja tvrtki prate i određeni pomaci u strukturi gospodarskih
djelatnosti i veličini tvrtki.
Najzastupljenija djelatnost u Hrvatskoj, gledano po broju tvrtki jest trgovina u kojoj je
registrirano 36% tvrki, dok ih je na PPDS-u bilo 30%. Istovremeno broj zaposlenih u
ovoj djelatnosti bilo 31% na razini RH, odnosno 19% na PPDS-u, što ovu djelatnost
čini drugom po broju zaposlenih radnika na obje razine, jer se pretežito radi o malim
tvrtkama.
Prerađivačka industrija je djelatnost koja je na razini RH tek na trećem mjestu sa
13% registriranih tvrkti, iza poslovanja nekretninama, ali sa 31% zaposlenih, čime je
po značaju daleko iznad ove djelatnosti. Na PPDS-u je pak prerađivačka industrija na
drugom mjestu po broju tvrtki, ali sličnim udjelom zaposlenih od 32%. Ovakav omjer
znači da je na PPDS-u manji udio velikih tvrtki.
Najveću razliku PPDS-a u odnosu na RH čini značaj poljoprivrede, lova i šumarstva.
Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 2% tvrtki i 3%
zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo značajna djelatnost sa 11% tvrtki, te 14%
zaposlenih.

Grafikon 8:
Usporedba strukture gospodarskih djelatnosti RH i PPDS-a 2006. god.
RH
Udio tvrtki po djelatnostima
PPDS
1%
1%
0%
23%
3%
2%
0%
0%
13%
0%
10%
1%
10%
0%
6%
2%
0%
3%
11%
1%
1%
16%
1%
5%
7%
1%
5%
11%
36%
30%
Udio zaposlenih po djelatnostima
1%
0%
0%
10%
1%
9%
RH
3%
3%
0%
1%
31%
0%
2%
0%
5%
5%
0%
PPDS
2% 5%
14%
0%
2%
4%
19%
32%
23%
11%
3%
Izvor: FINA, obrada HGK
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
11%
3%

Nadalje, struktura gospodarstva izražena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim
prihodima ne prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposenih u pojedinim
djelatnostima, iako je taj nesrazmjer prisutan i na nacionalnoh razini i na razini
PPDS-a.
Iako je najveći broj zaposenih u prerađivačkoj industriji, na obje promatrane razine
daleko najviše prihoda ostvaruje trgovina, gotovo 37% u RH i više od 30% na PPDSu.
Druga djelatnost po ostvarenim prihodima od 26% u RH i 25% na PPDS-u je
prerađivačka industrija, pri čemu je zadržan jednak omjer ovih veličina kao i u broju
zaposlenih, ali na nižoj razini.
Najveća razlika u strukturi djelatnosti na dvije promatrane razine postoji zbog udjela
poljoprivrede, a udio u ukupnim prihodima ove djelatnosti prati omjer koji je postojao
u broju zaposlenih.
Grafikon 9:
Usporedba djelatnosti po udjelu u ukupnim prihodima na razini RH i
PPDS-a u 2006. god.
40,0
35,0
30,0
%
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne u...
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
RH
PPDS

2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost
PPDS prema podacima Popisa 2001, ukupno ima 648.677 stanovnika (isključujući
pojedinačna naselja), odnosno na njima živi 15,3% ukupnog stanovništva RH. Pri
tom PPDS ima znatno niži udio radno sposobnog stanovništva, u dobi između 15 i 65
godina (15-64 za muškarce i 15-59 za žene). Podaci o aktivnom stanovništvu,
osobama s prihodima i uzdržavanom stanovništvu dani su u slijedećoj tabeli.
Tablica 7: Stanovništvo prema aktivnosti
RH
PPDS
RH
%
PPDS
Ukupno stanovništvo 4.437.460 648.677 100,00 100,00
Aktivno stanovništvo 1.952.619 259.667 44,00 40,03
Osobe s osobnim prihodom 1.147.554 178.705 25,86 27,55
Uzdržavano stanovništvo 1.337.287 210.305 30,14 32,42
Izvor: DZS, Popis 2001
Grafikon 10:
Stanovništvo prema aktivnosti - usporedba strukture RH i PPDS
100%
90%
80%
70%
60%
Uzdržavano stanovništvo
50%
40%
30%
20%
Osobe s osobnim prihodom
Aktivno stanovništvo
10%
0%
RH
PPDS ukupno
Izvor: DZS, Popis 2001
Kako je vidljivo iz slijedećeg grafa, promatrano u odnosu na ukupan broj stanovnika,
udio stanovništva koje ostvaruje prihode isključivo od rada značajno je manji na
PPDS-u nego u RH (33,66% u odnosu na 27,01%) dok je udjel broja stanovnika bez
prihoda veći (35,75% u odnosu na 38,65%). Osobito je znakovita kategorija ostalih
prihoda, koja uključuje isključivo jednu od podkategorija: socijalna naknada, prihodi
od imovine i povremena potpora drugih. Dok je na razini RH ovaj udio 4,29%, na
PPDS u je on povećan na 7,15%.

Udio u ukuponom broju stanovnika (%)
45,00
40,00
35,00
30,00
25,00
20,00
15,00
10,00
5,00
0,00
prihodi od rada
Grafikon 11:
Udio stanovnika prema izvorima sredstava za život u ukupnom broju
stanovnika - usporedba RH i ukupnog PPDS, prema Popisu 2001
prihodi od rada i ost.prih. (1)
samo mirovina
mirovina i ostali prihodi (2)
ostali prihodi (3)
bez prihoda
nepoznato
RH
PPDS UKUPNO
Glavni izvori
sredstava za život
Izvor: DZS, Popis 2001
Napomena:
(1) kategorija Prihodi od rada i ostali prihodi uključuje mirovine, soc. naknade, prih. od imovine i dr.
(2) kategorija Mirovina i ostali prihodi uključuje soc. nak, naknada od imovine i sl.
(3) kategorija Ostali prihodi uključuje isključivo socijalnu nak, prihode od imovine i povremenu
potporu drugih
U slijedećoj tabeli dana je struktura zaposlenih prema djelatnostima na razini RH i
PPDS, prema podacima Popisa 2001. Promatrajući pojedine djelatnosti najznačajnije
razlike bilježe poljoprivreda, lov i šumarstvo (11,02% u odn. na 27,12%) dok
prerađivačka industrija pokazuje izrazito nepovoljan omjer u odnosu na nacionalne
pokazatelje (18,47% u odnosu na 12,7%), kao i trgovina na veliko i malo (12,46% u
odn. na 7,81%). Zanimljiv je podatak kako broj zaposlenih u tijelima javne uprave
značajno veći na PPDS-u (7,76% u odn. na 9,07%), kao i broj radnika na radu u
inozemstvu (7,97% u odn. na 11,67%), što je izravna posljedica smanjenih
gospodarskih aktivnosti i mogućnosti zapošljavanja.

Tablica 8: Struktura zaposlenih prema djelatnostima
RH PPDS RH PPDS
Ukupan broj zaposlenih 1.553.643 190.803 100 100
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 171.234 51.748 11,02 27,12
Ribarstvo 4.028 292 0,26 0,15
Rudarstvo i vađenje 6.006 760 0,39 0,40
Prerađivačka industrija 286.991 24.226 18,47 12,70
Opskrba električnom energijom, plinom i
vodom
24.887 2.649 1,60 1,39
Građevinarstvo 92.635 12.066 5,96 6,32
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih
vozila i motocikla te predmeta za o
193.545 14.898 12,46 7,81
Hoteli i restorani 80.764 7.432 5,20 3,90
Prijevoz, skladištenje i veze 104.557 10.963 6,73 5,75
Financijsko posredovanje 32.498 1.407 2,09 0,74
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i
poslovne usluge
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno
osiguranje
74.522 3.954 4,80 2,07
120.519 17.188 7,76 9,01
Obrazovanje 79.862 7.048 5,14 3,69
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 81.408 6.002 5,24 3,15
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne
djelatnosti
Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem
50.607 3.592 3,26 1,88
2.905 414 0,19 0,22
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 650 94 0,04 0,05
Na radu u inozemstvu 123.868 22.262 7,97 11,67
Nepoznata djelatnost 22.157 3.808 1,43 2,00
Izvor: DZS
Uz smanjen broj stalno zaposlenih u osnosu na ukupan broj zaposlenih, značajan je i
podatak koji svjedoči o gotovo dvostruko manjem udjelu samozaposlenih na PPDS-u
od 4,35% u odnosu na RH sa 7,83%.

Tablica 9: Zaposleni prema položaju u zaposlenju
RH
PPDS
UKUPNO
RH
PPDS
UKUPNO
Zaposleni
prema
položaju u
zaposlenju
Izvor: DZS
Ukupno 1.553.643 190.803 100 100
zaposlenici u bilo kojem
sektoru vlasništva 1.267.266 136.794 81,57 71,69
samozaposleni 121.635 8.298 7,83 4,35
individualni
poljoprivrednici 108.438 32.261 6,98 16,91
rade samo po ugovoru o
djelu, autorskom ugovoru
ili dobivaju naknadu u
gotovini 14.657 1816 0,94 0,95
pomažući član obitelji u
poduzeću, obrtu i sl.
nekog od članova
kućanstva 4.626 545 0,30 0,29
pomažući član obitelji na
poljoprivrednom
gospodarstvu 31.821 9.991 2,05 5,24
ostali 5.200 1098 0,33 0,58
Prema podacima HZZ-a za promatranu 2001. godinu na PPDS-u je bilo 76.037
nezaposlenih osoba, što je u odnosu na ukupan broj od 395.077 nezaposlenih u RH
značilo da na PPDS-u živi 19,2% svih nezaposlenih, a samo 15,31% ukupnog
stanovništva.
Nadalje, kako je ranije prikazano, stopa obrazovanosti koja daje omjer stanovništva
sa najmanje završenom srednjom školom u odnosu na radno sposobno stanovništvo
na razini RH u 2001. god. iznosila je 59,0%, dok je istovremeno na PPDS-u bila
41,9%, pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu strukturu stanovnišva u odnosu
na RH.
Promatra li se struktura nezaposlenih prema stupnju obrazovanja, omjeri na razini
RH i PPDS-a vrlo su različiti. Dok je na zastupljenost nezaposlenih NKV radnika bila
više nego dvostruko viša na razini RH, PKV i NSS nezaposlenih osoba na PPDS-u je
bilo nešto više nego u RH. Dok su na razini RH najveću skupinu nezaposlenih činile
KV i VKV osobe sa 34,41%, njihov broj ne PPDS-u bio je znatno manje zastupljen
sa. 26,8%. Gotovo suprotno se dogodilo sa kategorijom osoba sa SSS čiji je udio na
PPDS-u bio najviši sa 33,54 %, ali su na razini RH sudjelovale sa 24,55%. Najmanje
mogućnosti za zapošljavanje imale su osobe sa VŠS i VSS, čiji udio je bio znatno
veći na PPDS-u u odnosu na RH, pogotovo VSS sa 9,16% u odnosu na nacionalni
udio od 3,86%.
Na slijedećem grafu prikazan je trend kretanja nezaposlenosti od 2001. godine. Dok
je iste godine na PPDS-u od ukupno zaposlenih u RH bilo 12,3%, nezaposlenih
PPDS-a činili su 19,2% svih nezaposlenih u Hrvatskoj. Trend smanjenje broja
nezaposlenih, započet 2001. god. također je manje izražen na PPDS-u, pogotovo
kroz prve dvije godine koje su donijele najveće smanjenje nezaposlenosti u RH (od
7,3% u 2001. odn. 13% u 2002., dok je na PPDS-u smanjenje bilo od 3,1% odn.
11%). Ovakav trend do 2006. godine rezultirao je brojem od 293.153 nezaposlenih,
od čega je na PPDS-u bilo 60.680, odnosno 20,7%, čime je nesrazmjer iz 2001.
godine dodatno naglašen.

Grafikon 11:
Nezaposlene osobe - trend kretanja u periodu 2001-2006,
usporedba stanja na dan 31. prosinca za RH i PPDS
Broj nezaposlenih
450.000
400.000
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
50.000
RH
PPDS ukupno
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Izvor: HZZ
Grafikon 12:
Indeksi broja nezaposlenih osoba, 2001=100
Usporedba pokazatelja na razini RH i PPDS,
na dan 31. prosinca 2001-2006
120
100
80
Indeks
60
40
RH
PPDS ukupno
20
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Izvor: HZZ

Radno sposobno stanovništvo je onaj dio populacije koji predstavlja radni kontingent,
odnosno iz njega se izdvaja radna snaga. Udio radnog kontingenta u ukupnom
stanovištvu se smanjuje zbog ubrzanog starenja stanovništva, te 2001. god. iznosi
63,7%, dok je na PPDS-u 59,2%.
Daljnja usporedba pokazatelja o iskorištenosti radne snage i funkcioniranja tržišta
rada pokazala je nepovoljniju situaciju PPDS-a u odnosu na RH.
Stopa aktivnosti pokazuje kolika je iskorištenost radnog kontingenta, odnosno koliko
je aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu. Stopa aktivnosti od 67,6%
na PPDS-u zaostaje za razinom RH od 69%. Međutim, ovaj podatak potpunu
informaciju daje tek uz pokazatelje zaposlenosti i nezaposlenoti.
Stopa zaposlenosti mjeri koliki je udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnom
stanovništvu, od 49,7% na PPDS-u naprama 54,9% u RH. Pri tome je vidljivo da iza
relativno malih razlika u stopi aktivnosti stoji značajno veća disproporcija u udjelu
zaposlenih i nezaposlenih.
Nadalje, stopa nezaposlenosti mjeri koliko je nezaposlenih u aktivnoj populaciji, te
pokazuje još veći jaz između PPDS-a sa 29,3% nezaposlenih, u odnosu na RH sa
20,2 % nezaposlenih.
Tablica 10: Radno sposobno stanovništvo, aktivno stanovništvo, zaposleni i nezaposleni
RH
PPDS
Radno sposobno stanovništvo 2.828.632 383.984
Aktivno stanovništvo 1.952.619 259.667
Zaposleni 1.553.643 190.803
Nezaposleni (HZZ, stanje na dan 31.12.2001.) 395.077 76.037
Stopa aktivnosti * ) 69,0 67,6
Stopa zaposlenosti* ) 54,9 49,7
Stopa nezaposlenosti* ) 20,2 29,3
Izvor: HZZ; DZS – Popis 2001.

Grafikon 13:
Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti -
usporedba RH i PPDS 2001. god*
80
70
60
%
50
40
30
20
RH
PPDS
10
0
Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti
Izvor: HZZ; DZS – Popis 2001.
* ) Napomena: podaci koji se odnose na radno sposobno stanovništvo, aktivno stanovništvo i zaposleni
dani su prema Popisu 2001. godine, dok podaci o nezaposlenosti prema evidenciji HZZ-a donose
stanje na dan 31.12.2001. Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti izračunate na osnovu
ovakvih podataka dane su uvjetno, obzirom da ulazni podaci nisu dostupni na isti dan za promatrane
razine.
Izračun je napravljen za 2001. godinu obzirom da su svi ulazni podaci po gradovima i općinama
(PPDS) dostupni jedino u godini popisa.
Izračun stopa aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti dan je za 2001. godinu zbog
nedostatnih izvora podataka koji onemogućuju usporedbu PPDS-a i RH u slijedećim
godinama. U periodu od 2001. do 2006. godine dogodio se značajan pad u broju
nezaposlenih od 20,2% na PPDS-u odn. 25,8% u RH. Međutim, obzirom da je pad
nezaposlenosti na PPDS-u bio manji u odnosu na RH, udio PPDS u ukupnom broju
nezaposlenih dodatno se povećao sa 19,2 na 20,7%. Ova činjenica uvjetuje i da se
odnosi navedenih pokazatelja nisu mogli mijenjati u korist PPDS-a.