U šumi - Hrvatske šume

SADRŽ 

Naknade čuvaju šumu 

Zabrinut sam zbog neukosti 

bešćutnosti prema šumi 

Poduzetnici rješavaju 

problem 

Stručno osposobljeni 

uredivači 

Tijekom rata pola šumarija 

nije radilo 

Drvo ponovno »teče« 

Dravom i Dunavom 

U šumi »raste« turizam 

AJ 

j 

i 

1 

2 

6 

8 

9 

10 

12 

U središtu turizma Požeštine 14 

Radovi u zamahu 

Obnova po FAO programu 

Rani radovi 

Tri šume Bosne i 

Hercegovine 

Tetrijebi se vraćaju na svoja 

pjevališta 

Hoće li dabru biti dobro 

Smeđi medvjed »vraća« se 

u šumu 

15 

16 

16 

18 

21 

24 

26 

Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma« 

»Hrvatske šume« - javno poduzeće za 

gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. 

Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna 

im je zadaća gospodariti državnim 

šumama i šumskim zemljištem. 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospodare 

s oko 80 % svih šuma i šumskoga 

zemljišta Republike Hrvatske. Sume i 

šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene 

površine Republike Hrvatske. 

Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva 

potrajno gospodarenje. U skladu s tim, 

Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu 

i proširenu biološku reprodukciju šuma. 

Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća 

pripremne radove u obnovi sastojina, 

sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku 

stabala i presijecanje šume. Ti se radovi 

obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom 

osnovom koja vrijedi do 2005. godine 

na ploštini oko 328.000 ha. Proširena 

biološka reprodukcija obuhvaća plantažiranjc 

i pošumljivanje neobraslih 

površina te konverziju i sanaciju sastojina 

na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to 

šumskouzgojni radovi, koji s radovima na 

zaštiti šuma predstavljaju značajan dio 

šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova 

financira se prihodom od prodaje 

drva, budući da Zakon o šumama i načelo 

potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda 

u šumu. 

Od ostalih gospodarskih djelatnosti 

šumarstvo se razlikuje: 

- posebno dugom ophodnjom ili 

proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 

godina između početka i svršetka proizvodnoga 

procesa, od ulaganja kapitala do 

ostvarenja prihoda; 

obvezom održavanja proizvodne 

osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno 

održanja opstojnosti šume i potrebne 

biomase za kakvoćni prirast drvcta; 

- obvezom obnove šuma na krškom 

šumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskog 

pojasa od Savudrije do Prevlake, 

posebno značajnog za turizam; 

- obvezom održanja i poboljšanja 

općekorisnih i ekoloških funkcija šume. 

Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, 

stvara kisik i pročišćava atmosferu. 

štiti tlo, prometnice i druge objekte od erozije, 

bujica i poplava, održava zalihu pitke 

vode te čuva postojeći vodni režim i hidroenergctski 

sustav, utječe na plodnost tla i 

poljoprivrednu proizvodnju, utječe na klimu, 

zaštitu i unapređenje čovjekova 

okoliša, ona je mjesto za razonodu i odmor, 

utječe na faunu i lov, ima rekreativnu, 

turističku i zdravstvenu funkciju i, napokon, 

pridonosi stalnosti globalnog ekosustava. 

Zato su »Hrvatske šume« dužne 

gospodariti šumama višenamjenski; 

- konačno, drvo kao tvorivo rijetka je 

obnovljiva tvar koja se može izravno 

tehnički rabiti. 

Šumarstvo ima energetsku pozitivnu 

bilancu te mali utrošak energije po jedinici 

proizvoda. 

Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog 

poduzeća za gospodarenje šumama i 

šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, 

p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcija 

u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija. 

»Hrvatske šume« imaju oko 10.000 zaposlenika, 

pri čemu oko 1200 s akademskom 

naobrazbom. 

U 1996. godini »Hrvatske šume« su na 

gospodarenju šumama obavile oko 50 % 

radova vlastitim zaposlenicima i sredstvima 

rada, a 50 % radova putem usluga drugih. 

Poduzeće gospodari s 14.096 km tvrdih 

šumskih cesta, što je duljinski oko 50 % 

svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom 

1996. izgrađeno je 242,5 km donjega stroja 

i 118,4 km gornjega stroja šumskih cesta. 

U 1996. godini sječni je etat »Hrvatskih 

šuma« iznosio 4.934.000 m', a prirast drveta 

iznosio je 8.123.000 m'. »Hrvatske 

šume« financiraju znanstvenoistraživački 

rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga 

instituta u godišnjem iznosu od 7 mil. kn. 

One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih 

lovišta, gdje se danas kao prvenstvena 

zadaća nameće obnova ratoin uništenoga 

fonda divljači. 

Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem 

šumama i šumskim zemljištem, 

kojim se podjednako osiguravaju ekološke, 

općekorisne i gospodarske funkcije šume, 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavaju 

nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti 

hrvatske države. 

Iznimna pozornost zaštiti 

Najviše hrasta lužnjaka 

Zaliha u porastu 

Voda kao značajan ekološki 

činilac 

»Sumrak goranskih šuma« 

27 

28 

28 

30 

32 

ČASOPIS »HRVATSKIH ŠUMA«, p.o. Zagreb 

IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB 

DIREKTOR PODUZEĆA: 

ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. 

UREĐIVAČKI ODBOR: MILAN KRMPOTIĆ, 

DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING. 

IVICA TOMIĆ, DIPL. ING. 

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK; 

MILAN IVKOŠIĆ 

REDAKCIJA ČASOPISA: 

ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ 

MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE 

IVAN ŠIMIĆ 

ADRESA REDAKCIJE: 

LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB 

TEL.: 4828 481 

FAKS: 4551 138 

,SUME. 

LAYOUT: ZELJKA JORDAN 

ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI 

JEDNOM MJESEČNO 

OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK: 

HRVATSKA TISKARA 

NAKLADA: 5000 

MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, 

KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01 

ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA 

OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA 

PROMET.

VREDNOVANJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA SUMA 

Naknade čuvaju šumu 

Prve naknade za 

snnanjenje 

vrijednosti šume, 

premda zal

RAZGOVOR 

Razgovaramo s pomoćnikom ministra poljoprivrede i šumarstva i članom Upravnog 

odbora »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, dr se. STANISLAVOM SEVEROM 

Zabrinut sam zbog neukosti i 

bešćutnosti prema šumi 

Razgovarao IVAN ŠIMIĆ, snimio Tomislav Lulić 

Stanje je u šumarstvu i loše i dobro. Loše 

zbog neredovitosti isplate plaća, terenskih 

dodataka i regresa, zbog radnih sredstava 

koja su u prosjeku sva otpisana, zbog 

tržišta drvnim sortimentima koje je 

upravljano netržišnim uredovanjem, zbog 

toga što je neprirodna podjela na 

šumarske i nešumarske poslove zamijenila 

podjelu na uspješne i gubitne. S druge 

strane, gledajući ono najvrijednije o čemu 

skrbimo, hrvatske šume, stanje je takvo 

da nam na bogatstvu zavide i mnoge 

šumarski razvijene zemlje 

Dr. se. Stanislav Sever, rođeni Zagorac (Sv. Križ 

Začretje) ne samo kao član Upravnog odbora 

»Hrvatskih šuma« i pomoćnik ministra poljoprivrede i 

šumarstva, već i kao čovjek vrlo zanimljivog životnog puta, 

posebno onog šumarskog, plijeni posebnu pozornost u hrvatskoj 

javnosti. Razlog tomu je i naš razgovor s njim o 

šumarstvu i šumarskim problemima, gdje smo dobili temeljite 

i studiozne odgovore. Gospodin Scver, čiji je hobi hrvatski 

jezik, maturirao je u Zagrebu 1954., a diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu 1959. i 1965. na Strojarskobrodogradevnom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1974. 

Vijeće šumarskog fakulteta priznalo mu je objavljene radove 

jednakovrijedne magistarskom radu, a 1980. je obranio 

doktorsku disertaciju te stekao naslov doktora biotehničkih 

znanosti. Za g. Severa se može reći da je kroz dosadašnji 

životni vijek vrlo zapaženo sudjelovao u radu gotovo svih 

značajnijih europskih i svjetskih organizacija vezanih za 

mehanizaciju i šumarstvo, a u Hrvatskoj je svakako nezaobilazna 

osoba u razgovoru o toj temi. 

Poštovani g. Sever, biste li uvodno prikazali 

sadašnje stanje odnosa »Hrvatskih 

šuma« i nadležnoga mu Ministarstva 

Pod stanje odnosa vjerojatno mislite na uzajamnost, 

povezanost poslova i rada, ukupnost okolnosti u kojima 

javno poduzeće »Hrvatske šume« i Ministarstvo poljoprivrede 

i šumarstva ostvaruju dodirne i zajedničke zadaće. 

Moja protekla godina provedena na radu u Mmistarstvu 

obilježena je mnogim stanjima; prihvaćajući dužnost koju 

obnašam, ponajprije sam mislio da ću biti u stanju, da ću 

imati mogućnosti i biti kadar da iz Ministarstva pomažem 

upravnim, nadzornim i uskladiteljskim poslovima na promicanju 

šumarske proizvodnje. 

Znao sam da će uz to biti ne malo činovničkog, 

službeničkoga posla, nužnoga za svrhovito djelatničko obavljanje 

upravnih i drugih poslova državnoga službenika. Ipak, 

bio sam iznenađen brojem slojeva značajnih za održavanjem 

naslijeđenih i, prema nanosu vremena, novih stanja svakoga 

čimbenika zasebno, odnosno njihova međudjelovanja. 

Dakle, za shvaćanje odnosa dva subjekta kakve su »Hrvatske 

šume« i Ministarstvo trebalo je otkrivati suslojeve u kojima 

postoje (medu)utjccaji poljoprivrede i šumarstva manje ili 

neznatne vclikoće. Evo tek jedne razvidne potkrijepe takva 

utjecaja zbog zaokupljenosti gospodarskih djelatnosti bitno 

različitom kolikoćom fizičkih i pravnih osoba. Dok je u 

poljoprivredi Hrvatske samo obiteljskih gospodarstava oko 

500.000 te znatan broj drugih gospodarskih subjekata, u 

upravi/upravama koje vodim u Ministarstvu taj je broj znatno 

manji, u drvnoj industriji, celulozi i papiru, oko 600, ili 

računajući i one koji malim postotkom sudjeluju u svom 

2 / Časopis Hrvatske šume

programu drvodjelstvom, oko 2000, u lovstvu će zajedno 

državnih i županijskih lovišta biti oko 1000, a u šumarstvu 

djeluje jedno javno poduzeće, dok je 20% privatnih šuma 

usko vezano uz »Hrvatske šume« te se stvarno surađuje s 

jednom pravnom osobom.U sličnom je razmjeru odnos 

dužnosnika i službenika u Ministarstvu koji se bave 

poljoprivredom i šumskom skupnošću (kompleksom). 

Kakva je uloga dužnosnika s obzirom na 

naslijeđe 

Kadkada dužnosnički poredak susloj pretvara u presloj te 

o stanju odnosa dijelom odlučuje nešumarska sastavnica 

Ministarstva. U pravilu isto vrijedi pri odlučivanju na sve 

višim preslojima državne vlasti (koordinacije. Vlada...). Na taj 

način uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju gotovo 

redovno ne mogu sudjelovati u tumačenju strukovnih 

stavova, naravno i suprotstavljanju upitnoj smislenosti odluka 

i zakona. Posljedice su znane ili će ih dolazcćc generacije i te 

kako osjetiti. Ako saniranje dijelova drvne industrije dovodi 

šumarstvo do sanacijskoga gliba, pa i gore, onda šuma neće 

rasti spava li šumar ili ne. Slično je bilo s pretvaranjem 

šumišta u ceste bez naknade za izgubljena općekorisna dobra 

šuma, s nepotkrijepljcnim širenjem granica nacionalnih 

parkova, službovladarskim odnosom prema ustanovljenju 

državnih lovišta, izdvajanjem šumske i lovne inspekcije od 

strukovnoga dijela u Ministarstvu i premještanjem u Državni 

inspektorat, gdje je ovodobnim prijedlogom svrstana na 

razinu pogranične inspekcije (!) itd. 

»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, gospodinom Anđelkom 

Serdarušićem-(»Hrvatske šume« su opće dobro, HS 12/1997) 

i s predsjednikom Upravnoga odbora »Hrvatskih šuma«, p.o. 

Zagreb, gospodinom Marinom Golobom (Visoko mjesto u 

srednjoj Europi, HŠ 13/14-1997). 

Ipak, opće se stanje šumarstva može prokomentirati, dati 

svoj komentar, s raznih motrišta, polazeći s raznih stajališta. 

Evo nekoliko mogućih opisa, objašnjenja, tumačenja 

ovodobnoga stanja hrvatskoga šumarstva. 

Smatramo li stanje općim prilikama u kojima se nalaze 

»Hrvatske šume« kao javno poduzeće koje gospodari sa 80% 

hrvatskoga šumišta, s preko 85% drvne zalihe i ostvaraja 

drvnih sortimcnata te nositeljem preko 90% oblika 

šum(ar)skoga posla, onda su moguća dva suprotstavljena 

odgovora: 

Prvo, stanje je upropašćujuće. Opisuje ga neredovitost 

isplate plaća, terenskih dodataka i regresa, radna sredstva su u 

prosjeku sva otpisana, tržište drvnim sortimentima je 

upravljano netržišnim uredovanjem, neprirodna podjela na 

šumarske i ncšumarske poslove zamijenila je podjelu na 

poslove koji se obavljaju uspješno ili gubimo itd. 

Drugo, gledajući ono najvrijednije o čemu skrbimo, 

hrvatske šume, stanje je unatoč pojedinačnim strukovnim i 

stručnim promašajima, takvo da nam gotovo zavide na tom 

bogatstvu i mnoge šumarski razvijene zemlje, a pogotovo one 

kojima tranzicijske programe rade pojedinci i ustanove koje 

nisu riješile mnoga bitna pitanja ni u svome šumarstvu! 

Kako to utječe na odnos »Hrvatskih šuma« 

i Ministarstva 

Iako bi svaki od nabrojenih primjera mogao barem nadviti 

prijeteće oblake nad odnose »Hrvatskih šuma« i Ministarstva, 

to se, ocjenjujem, ne događa. Pa naviknuti smo na čizme 

i blato, i kako piše predsjednik lUFRO-a J. Burlcy, ionako je 

šum(ar)stvo istoznačnica za prljave čizme, nestajanje šuma, 

čiste sječe, degradaciju zemljišta. Jedino je utješno njegovo 

ograničenje da se to odnosi za zemlje engleskoga govornoga 

područja u koje ne spada Hrvatska. U tom suradničkom 

ozračju samo u godini za nama nastao je mnogi posljedak i 

doseg kao rezultat suradničkih odnosa »Hrvatskih šuma« i 

Ministarstva, sjedinili smo dio upravnih poslova, posebno 

onih u svezi s ekologijom, nekoliko je zakona završeno u 

zajedničkim grupama te se kreću propisanom postupnošću 

prema prihvaćanju, ima i završenih pravilnika, mnogih 

očitovanja prema Vladi, Saboru ili kojem drugom tijelu, 

međudjelatnost je plodna i u poticajima i u ostvarajima 

(nastup na XI. svjetskom šumarskom kongresu u Turskoj, 

priprema III. ministarske konferencije u Lisabonu...). 

Naravno, svakodnevno Poduzeće i Ministarstvo rješavaju 

mnoge zakonima propisane zadaće, davanje suglasnosti na 

poslove i zadatke zaštite šuma, predlaganje Hrvatskome 

državnome saboru planova razvoja šumarstva, suglasnost za 

šumskogospodarskc osnove, programi za proširenu biološku 

reprodukciju šuma, nadzor nad primjenom Zakona o 

šumama i sljedbenih propisa, opći nadzor nad zakonitošću 

rada Poduzeća, prethodne suglasnosti za izradu tehničke 

dokumentacije, programi za gospodarenje... 

Biste li mogli prokomentirati sadašnje 

opće stanje šumarstva 

Teško je što novo reći poslije dva razgovora u vašem 

časopisu, kojima pristaje naziv razgovorje, s direktorom 

Časopis Hrvatske šume / 3

Gdje je istina 

Između dva ista mišljenja nipošto nije istina. Među njima 

je/su problem/problemi! Mnogo je lakše krenuti uzlazno s 

presjecišta dviju poluistina (laži). I sada ću ponoviti često 

izrečeno mišljenje i prosudbu američkih znanstvenika iz 

1995. godine (M.B.L. i C.W.) o uzrocima nezadovoljstva i 

osjećaja nemogućnosti ostvaraja šumarskih odrednica. 

Njihova je obilježnica stanja sastavljena od tri sastavnice. 

Svaka od njih, prema njima, uzrokuje opisanu šumarsku 

frustraciju, i daje mnogo šumarsko okupljanje oko dviju i više 

oprečnih ideja protivnih težnji, često i svekoliku polarizaciju. 

Evo njihovih trokutnih međa koje odlučuju o šumarskome 

životu. Započnimo s okolišem. Raditi na više od trećine 

ozemlja, znači i odgovarati za njegovo stanje: od ljepote 

krajobraza, očuvanja tla od erozije, utjecaja na vodna vrela, 

očuvanja od bujica i još mnogu drugu zadaću. Ekolozi i 

ljubitelji prirode tu su na zajedničkom poslu sa šumarima. 

No, u svakoj sredini to i nije tako. Uz ekologe koračaju i 

ekologisti, kao što uz skrbne šumarnike ima i onih drugih. 

Češće je ekologistima važno »prozivanje« šumara, svaki 

njihov napor ili najobičniji redovni posao kuditi u okolju, 

makar priopćajnost trajala u kojoj tiskovini tek 24 sata ili na 

radiju koliko i njezina izrjeka. 

Ta je skupnica (sindrom) šumarska sudba. Nakon raslojavanja 

društva, šumski je zakon ponajprije oblikovan da 

čuva kraljevu i vlastelinsku lovnu divljač i njihovo stanište, 

najčešće šumu. Ti su zakoni često bili vrlo okrutni, a provodila 

ga je svima mrska skupina ljudi zvana šumari, čija se 

djelatnost nazivala šumarstvo. Ne sežu li korijeni odnosa 

prema šumarima mnogih, pa i ekologista koji to rabe za 

osobnu političku promociju, još u ta davna vremena 

Osobno sam naročito zabrinut za njihovu bešćutnost 

prema činjenicama, bilo kakvoj želji da nauče ponešto o tom 

našem otajstvu, šumi. Zabrinutiji sam tek kada me počnu 

hvaliti i tapšati po ramenu. Druga je sastavnica koja oklopljuje 

šumarsku frustraciju i polarizaciju, industrija. Svakako treba 

razlikovati barem dva dijela ove stranice; drvodjelstvo, 

preradbu drva, te proizvodnju celuloze i papira na jednoj 

strani, te proizvođače šumskih radnih strojeva, transportnih 

sredstava, zaštitne i druge opreme, s druge strane. Na njih se 

vežu i proizvođači energenata i maziva, kemijskih zaštitnih 

sredstava i dr. Prvo će se grupa svojim lobijem, zastupnicima 

koji zagovaraju njihove interese, boriti za što jeftinije drvo. 

Pritom iznose svoje činjenice; radno su intenzivna 

gospodarska djelatnost s relativno velikim brojem uposlenika, 

značajni su izvoznici, u mnogim regijama jedina realno 

ostvariva industrijska grana. Proizvođači pak opreme za 

šumarstvo moraju računati na male serije (visoke cijene!), 

mnoge zahtjeve koje ne znaju opojmiti ni šumarski tehnolozi, 

moraju osigurati zahtjevne materijale, za mali broj jedinica 

uvijek držati spremne zalihe skupnih pričuvnih dijelova itd. 

Konačno, frustracijski trokut zatvara vlast, vlada. Oni 

utvrđujući stanje složenoga državnoga sustava, lakše donose 

odluke o šumarstvu gdje se pojave odvijaju u 

mnogogodišnjim ciklusima, nego li npr. za drvnu industriju 

koja ulazi u stečajne ili sanacijske dvore i po nekoliko puta 

godišnje. 

Na sreću, opisani se problemi odnose na Sjedinjene 

Američke Države i slično ustrojene zemlje! Ipak, nije li nam 

nešto od opisanoga poznato Dodamo li tome vlastitu 

(ne)sposobnost, posebno praznu menadžersku šumarsku 

ledinu, kisele kiše koje stežu ne našom voljom, nebrigu oko 

trajne osobne izobrazbe, ne stvaranje vlastitih normiranih 

potkrijepa, potvrdnoga (certifikacijskoga), ovlasnoga 

(akreditacijskoga) i opunomoćnoga sustava (licenciranja), 

onda brige i glavobolja rastu do beznađa. Ali, dok se ne dira 

u temeljnicu, šumu, možemo i moramo i brinuti, ali se ne i 

sudbonosnički (fatalistički) prepustiti razornoj struji. 

Recite nešto o ograničavajućim čimbenicima 

u našim uvjetima 

Ukoliko bismo željeli potkrijepiti koji od 

ograničavajućih čimbenika u našim uvjetima (Amerikanci 

neka sami brinu o svojim problemima), onda je dovoljno 

sjetiti se kako su širene granice nacionalnih parkova ulazeći 

(ne)smisleno u gospodarske šume koje, osim graničenja, i 

nisu zavrijedile najvišu razinu zaštite. Ili, domaća industrija s 

većinom nedovršene pretvorbe, uz časne iznimke, potapa i 

sebe i djelatnosti u okolini s kojima je povezana. A tako često 

se ne odmiče od kombinatskoga oblika. Tek smo mi šumari 

provodili vladinu politiku i »bolesnike« restrukturirali, 

umjesto da ih prvo osposobimo, ozdravimo za tržište, te ih 

postupno, ne prevratnički, vodimo prema privatizaciji. No, 

za to treba strpljenja, mnogo stručne i osobne hrabrosti, a 

sve će to trebati uraditi, samo uz višu cijenu i mnogi 

proizvodni i ljudski poremećaj. 

Sto možete reći o izradi novog Zakona o 

šumama i predstavlja li on novi plan 

razvoja našeg šumarstva 

Da bismo čitatelje podsjetili ili neke obavijestili, evo 

vremenskoga slijeda oko rada na novom Zakonu o šumama. 

4. rujna 1996. direktor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, g. 

Anđelko Serdarušić imenovao je Povjerenstvo za izradu 

novog Zakona o šumama (Đ. Kovačić, predsjednik te članovi 

P. Vratarić, I. Stipetić, I. Galjer, I. Maršić). U naputku se 

naglasilo da se radi o novom Zakonu, koji treba ugraditi 

nove spoznaje i poboljšanja do kojih se došlo primjenom 

postojećeg Zakona, uvažavajući pozitivne propise Republike 

Hrvatske. 


Predsjednik je Povjerenstva u njegovo ime 24. travnja 

1997. uputio na 5 stranica direktora Poduzeća izvješće o radu, 

u kojem je izdvojio sedam najbitnijih novih odredbi važećeg 

Zakona o šumama (ovo novih je vjerojatno lapsus linguae 

ukoliko postoje u važećem Zakonu!), te još tri posebno 

izdvojene točke iz važećega Zakona ili njihovih izmjena i 

dopuna. 

Raščlambom navedenih 10 točaka i vlastitim spoznajama 

i stavovima. Povjerenstvo je iznijelo niz mišljenja temeljenih 

na iskustvu. Evo nekih naglasaka; državno je vlasništvo 

najpogodnije jer su državne šume u nas uvijek bile najbolje 

očuvane i uređene; poslove iskorištavanja šuma, gradnje cesta, 

pa i uzgajanje šuma sa zaštitom, možda je uputno izdvojiti u 

zasebna poduzeća; na temelju bilance mogućih najvećih 

prihoda i najmanjih rashoda utvrditi ciljeve koji postojeći 

šumarski fond dovodi u optimum, prilagodava ga prirodnim 

šumama s najvećom proizvodnjom drvne biomase i mogućih 

općih koristi šuma. Središnji je dio pothvata suvremena 

organizacija gospodarenja šumama u Hrvatskoj i veličina 

teritorijalnih jedinica. 

Primajući zadaću da izradi radnu inačicu. Povjerenstvo je 

izrazilo čvrsto uvjerenje da se doslovnim preslikavanjem bilo 

kojeg modela europskog šumarstva ne može uspješno 

unaprijediti hrvatsko šumarstvo. U preostalom se dijelu 

izvješća Povjerenstvo pregledno bavi vlasničkim odnosima u 

šumarstvu; nastanak državnih šuma iz (1) šuma imovnih 

općina, (2) zemljišnih zajednica, (3) krajiških imovnih 

općina. Sve su preostale šume privatne odnosno zaštićene. 

Povjerenstvo se izjasnilo i o mogućoj denacionalizaciji šuma 

i šumišta, posebno onoj zemljišnih zajednica, kao 

neutemeljenom i štetnom činu. Nadalje, neriješene imovinsko-pravne 

odnose šumskog posjeda u Hrvatskoj treba riješiti 

slijedom Uredbe o izmjenama i dopunama ZOS-a (NN 14/ 

1993). Prijedlog je povjerenstva da novim Zakonom treba 

privatne šume i posjednike šuma obvezati na racionalnu sječu 

i biološku reprodukciju. 

Vrijedi naglasiti poticaj Povjerenstva za utvrđivanje 

načina vrednovanja općekorisnih funkcija šuma kao zakonsku 

osnovu za naplatu naknade od korisnika. 

Slijedom niza jasno zamišljenih poticaja Povjerenstvo je 

završilo izvješće. Evo glavnih naglasaka: gospodarenje/iskorištavanje 

šuma treba temeljiti na prirodnoj obnovi šuma i 

progresivnom potrajnom gospodarenju, što je stručno osmišljeno 

odrednicom o biološkoj reprodukciji šuma; treba osigurati 

novčane izvore za konverziju i rekonstrukciju panjača, 

makija, šikara i šibljaka, razgraničiti neobrasle šumske i pašnjačko-poljoprivredne 

površine, utvrditi intenzitete, periodicitet 

odnosno određeni tehnološki redoslijed i normative radova, 

cijenu drveta na panju, modernizirati uređivanje šuma 

uz primjenu numeričkog bonitiranja, više stručno-inženjerskog 

iskustva, naročito u doznaci, propisati i stručno 

organizirati šumarske uprave koje će rukovoditi nacionalnim 

parkovima. 

Sređivanje odnosa šumarstva i mnogih drugih gospodarskih 

djelatnosti, treba uključivati u Zakon. Nadalje, u Ministarstvu 

bi u banku podataka trebalo unositi promjene u šumskogospodarskom 

području. 

Djelotvornija naplata OKFŠ-a, 

problemi u odnosima s lokalnom 

upravom i samoupravom, 

rješenje imovinsko-pravnih 

odnosa, izrade šumsko-odštetnih 

cjenika i dr. 

Povjerenstvo se 15. svibnja 

1997. sastalo u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva u 

proširenom sastavu (uz ranije 

nabrojene članove Povjerenstva 

bili su još A. Serdarušić, 

F. Prebanić, D. Kauzlarić,T. 

Starčcvić i S. Sever, a M. Golob 

je bio spriječen). 

Uz razmatranje ranije navedenoga 

izvješća, u raspravi 

su usuglašavani stavovi o bitnim 

pitanjima novog Zakona, 

u skladu s odlukom Upravnog 

odbora »Hrvatskih šuma«, p.o. 

Zagreb (15. sjednica od 19. 3. 

1997.). Tom je prilikom dogovoreno 

da se rad nastavi u 

skladu s Postupkom donošenja 

akata Zastupničkog doma 

(NN 99/95.). 

U skladu s raspravom i odlukama, ministar je poljoprivrede 

i šumarstva mr. se. Z. Dominiković 4. 6. 1997. donio 

Rješenje o osnivanju Radne grupe (RG) za izradu Prijedloga 

zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Svi 

imenovani prihvatili su ovu dužnost. Abecednim redom to 

su: J. Crnković, I. Galjer, Đ. Kauzlarić, Đ. Kovačić, I. Maršić, 

F. Prebanić, T. Rukavina, S. Sever, T. Starčević, I. Stipetić, 

B. Tomičić, P. Vratarić i tajnik RG, tadanji pravnik u 

Ministarstvu S. Negro. 

Zbog činjenica da ZOŠ (NN 52/90) sadrži više izmjena i 

dopuna, npr. NN 5/91, NN 9/91, NN 61/91, NN 26/93, 

NN 76/93) te da postoji potreba za novima, članovi su se RG 

pismeno očitovali o inačicama: (a) pročišćeni tekst ZOS-a ili 

(b) novi ZOŠ temeljen na bitno različitim zasadama od 

važećeg Zakona. (Nastavlja se) 

Časopis Hrvatske šume I 5

ŠUMARSTVO NA RUBU VELEGRADA 

Šumarija Dugo Selo 

Poduzetnici rješavaju problem 

Ing. Mirko Scrtić: 

»Novih 600 m 

ceste u 

Crnjovšćaku otvara 

nove odjele« 

M 

i nemamo većeg šumskog kompleksa od 1000 ha, sve 

šume su usitnjene, ispresijecane i pomiješane s poljopri 

I vrednim zemljištem tako da se približavamo onom što se 

zove urbano šumarstvo. I te kako osjećamo blizinu velikog grada 

i širenje njegove infrastrukture. Sve brojnije ceste, plinovodi, 

prosjeke za električne vodove kao i melioracioni kanali 

presijecaju naše šume. Grad se, kako Zagreb tako i samo Dugo 

Selo, širi, ovdje se broj stanovnika nakon posljednjeg rata 

značajno povećao, gradi se na sve strane i mi to negativno 

osjećamo - oslikava poziciju šumarije Dugo Selo njen upravitelj, 

ing. Mirko Scrtić. 

Šumarija na istočnom ulazu u naš jedini velegrad plaća 

svojevrsni danak položaju. Istina, taj položaj odnosno blizina 

potrošača drveta donosi i svoju rentu, no samo šumarstvo trpi. 

Između te dvije krajnosti šumarija Dugo Selo dobro pliva -jer se 

znala prilagoditi duhu (novog) vremena i ustrojiti se i poslovati 

onako kako su prilike nalagale. Tako je proteklu poslovnu godinu 

završila pozitivno, ing. Scrtić računa s oko 700 tisuća kuna dobiti. 

Oko 4600 ha dugoselskih šuma u državnom vlasništvu podijeljeno 

je u tri gospodarske jedinice. Najvrjedniji je Crnjovšćak, 

gospodarska jedinica s nizinskim šumama lužnjaka, jasena i graba 

na južnom dijelu ceste Bjelovar - Zagreb, s oko 2200 ha. Gospodarska 

jedinica »Duboki jarak« (1200 ha) zauzima sjeverni dio 

šumarije, sesvetski dio, dok pribrežju pripada oko 1200 ha Zelinskih 

šuma koje se prostiru prema Varaždinu do Komina. No 

važno je reći da šumarija Dugo Selo vrši i nadzor i nad gospodarenjem 

u čak 11.700 ha privatnih šuma. Godišnji etat iznosi 

16.000 kubika, drvna zaliha 800 tisuća kubika, godišnji prosječni 

prirast 27.000 kubika. U osnovne statističke pokazatelje ide i podatak 

da u okviru jednostavne i proširene biološke reprodukcije u 

Dugom Selu vrše njegu na 270 ha te pošumljavanje velikih čistina. 

Naime, prilikom posljednje komasacije šumariji je pripalo 

dosta novih čistina koje treba pošumiti pa je prošle godine 

pošumljeno 30 ha. Šume su ovdje i inače u »zagrljaju« poljoprivrednih 

površina, posebno onih u nekadašnjem vlasništvu Ratarstva 

iz Božjakovine koje je sada u privatnom zakupu (i konačno 

uredno obrađeno!). Obavljena je i sanacija površina zahvaćenih 

sušenjem u Crnjovšćaku, 

Sastojina hrasta, jasena i graha u šumariji Dugo Selo 


Prihvatilište za fazanske piliće u lovištu Čmiovšćak 

U ovoj (sada zapuštenoj) zgradi u Prečecu osnovano je prije 152 godine prvo 

šumarsko društvo u Hrvatskoj 

Novo vrijeme, nova pravila 

Recept za uspješno poslovanje u Dugom Selu pronašli su u 

posvemašnom angažiranju poduzetnika. Nije to osobita novost 

niti kod drugih, no u dugoselskoj šumariji, ako se može reći, 

radeći tako danas misle na sutra. Evo o čemu se radi. Samo 27 

zaposlenih, od čega tek sedam sjekača, ni uz najbolje moguće 

uvjete, a oni su upravo suprotni, ne bi stigli izvršiti plan. Manjak 

radne snage je očit, do slobodnih radnika još je teže. Stvar je spasila 

pojava poduzetnika kojih je svakim danom sve više. Ne samo, 

kao kod drugih, na uzgoju, već i u iskorištavanju. Kako ni ranije 

u šumariji Dugo Selo nisu imali vlastite traktore i fazu II (sve je 

bilo u zajedničkom Transportu i Mehanizaciji), lakše im se bilo 

odlučiti za kompletno davanje posla u iskorištavanju privatnicima. 

- Računica je jasna, kaže upravitelj Sertić. Poduzetnici rade 

sječu i izradu po 6 DM po kubiku, izvlačenje 15-16 DM/kubik. 

Kad se sve zbroji to je jeftinije od cijene po kojoj rade naši radnici. 

Uostalom, sječa, privlačenje, to je čisti obrtnički posao koji 

dobro obučeni i pripremljeni poduzetnici mogu uvijek bolje i 

jeftinije raditi nego mi. Nema brige o tome koliko je traktor star, 

ima li ulja, kako do dijelova. Mislim da nećemo zapošljavati nove 

radnike, da će ostati tek par njih za sitne i hitne intervencije. Za 

našu šumariju ovakav način rada još je isplativiji zbog toga što mi 

ni ranije nismo imali organiziran prijevoz radnika, nismo imali 

kombije, sve zbog silne usitnjenosti naših šuma. Rijetki su kod 

nas odjeli u kojima se siječe više od 500 kubika, zbog toga nam je 

organizacija rada na takvim radilištima bila skupa. Angažiranjem 

poduzetnika sve je pojednostavljeno. 

Tako i toliko ing. Sertić koji šumariju vodi već dosta dugo, 

koji je za vrijeme funkcionalne organizacije vodio uzgoj i koji je 

sigurno relevantna osoba da to kaže. Uostalom, šumarstvo u 

Dugom Selu ima dugu tradiciju, šumarija je ovdje »od pamtivijeka, 

a u Prečecu, na ovom području je konačno i kuća u kojoj 

se prije 152 godine zbio povijesni događaj - osnovano prvo Hrvatsko 

šumarsko društvo«. I danas je šumariju u gradiću od 8000 

stanovnika s najgušćim prometom u Europi na takvoj vrsti ceste 

(pokazala su to službena mjerenja), lako naći - doduše, po nekim 

U rasadniku Brešće proizvodi se i sadni materijal i hortikulturno bilje 

drugim odrednicama. »Tamo je preko puta MUP-a«, reći će vam 

svaki domaćin, a ako ne znate gdje je to, onda »tam gde je Radio 

Martin«. Tako zaposleni u zgradi šumarije mogu biti sigurni, a i 

sa svog prozora gledati što se događa u popularnoj dugoselskoj 

radio postaji. 

Sušenje, rasadnik lovište... 

Najveći stručni problem s kojim se susreću ovdašnji šumarije 

sušenje u najvrjednijoj gospodarskoj jedinici Crnjovšćaku. Suši 

se lužnjak i jasen, u ne baš bezazlenim količinama. Tako od 8000 

kubika etata koji se siječe u ovoj jedinici na sušce otpada 2500. 

Sada se radi revizija osnove i bit će izlučeni novi odjeli i odsjeci. 

Šumarija Dugo Selo u svom sastavu ima i veliki rasadnik 

Brešće u Sesvetama, površine 15 ha. Ranije je rasadnik bio u sastavu 

radne jedinice Hortikultura i turizam u okviru Šumskog 

gospodarstva Zagreb, novu reorganizaciju doživio je za vrijeme 

funkcionalnog načina gospodarenja a 1991. godine novim ustrojstvom 

»Hrvatskih šuma« pripao šumariji Dugo Selo. Prije se u 

rasadniku za potrebe grada Zagreba proizvodio uglavnom hortikulturni 

sadni materijal. Za njim je potreba i sada dosta velika, 

no uz ukrasno bilje sada se proizvodi i sadni materijal za potrebe 

»Hrvatskih šuma«. Godišnje se proizvede do 800 tisuća sadnica 

hrasta i jasena. U njemu je petero zaposlenih, uglavnom radnica 

sa »smanjenom radnom sposobnošću«. 

Ing. Sertić ne zaboravlja spomenuti, da se ne bi zaboravilo, 

kako šumarija gospodari i državnim lovištem l/III Crnjovšćak 

koje je formirano od dijelova dva bivša lovišta. Uz srnu i divlju 

svinju ovdje se lovi niska divljač. Prošle godine napravljena je 

volijera - prihvatilište za fazanske piliće koji su nabavljeni u 

Đurđevcu (2000 komada). Tu je, u Prečecu, i lovačka kuća dovoljno 

prostrana da se u njoj održavaju i radni sastanci. 

Premdaje otvorenost šumarije zadovoljavajuća, šumskih cesta 

nikad previše. U Dugom Selu i u ovom trenutku grade jednu 

cestu, točnije navoze šljunak i pripremaju dovršetak gornjeg 

stroja na 600 m dugoj cesti koja se nastavlja na već postojeću u 

predjelu »Lupovljanski črct«, uz rijeku Lonju. 

Miro Mrkobrad 


SEMINAR 

Seminar o uređivanju šuma 

Stručno osposobljeni uredivači 

Uorganizaciji »Hrvatskih šuma« i 

Zavoda za uređivanje Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u 

Đurđevcu je od 2. do 6. ožujka ove 

godine održan seminar o temi »Uređivanje 

šuma - znanstvena postignuća i 

primjena u praksi«. 

Na seminaru, koji je vodio prof. dr. 

se. Sime Meštrović, istaknuti su znanstvenici 

s područja uređivanja šuma 

tijekom pet dana obradili važne teme iz 

teorije i prakse uređivanja. Prvog je dana 

Sime Meštrović govorio o »Povijesnom 

razvoju i sadašnjem stanju uređivanja 

šuma u Hrvatskoj«, dr. se. Vladimir 

Kušan o »Primjeni satelitske snimke 

i GSP metode-teoretskoj razradi«, a ing. 

Robert Laginja o »Izradi karata pomoću 

GSP (praktične primjene na terenu)«. U 

nastavku seminara na rasporedu su bile 

teme: »Izrada karata uz primjenu aerosnimaka-digitalizacija 

(dr. se. Renata 

Pernar), »Digitalna kartografska podloga 

kao sastavni dio uređajnog elaborata« 

(dipl, ing. geod. Božidar Krznanć i 

Željko Sckulić), »Metode uzorkovanja 

strukturnih elemenata« (prof dr. se. 

Nikola Lukić), »Korištenje standardnih 

visinskih krivulja pri izračunu drvne 

zalihe« (dipl. ing. šuma Ivica Milković i 

Goran Kovač) te »Obrada podataka- 

UREL« koju je prezentirao Goran 

Kovač. 

Trećeg dana rada sudionici seminara 

mogli su raspravljati o pitanjima vezanim 

za »Mogućnost izmjere sastojinskih 

elemanata pomoću snimaka«, rad koji je 

pripremio Vladimir Kušan, zatim o 

»Metodama uređivanja regularnih šuma« 

(prof. dr. se. Juro Cavlović), o 

»Primjerima iz prakse za regularne 

šume« koje je izložio mr. sci. Ivan 

Grginčić, te o »Metodama uređivanja 

prebornih šuma« (Juro Cavlović), dok je 

prof. dr. se. Mladen Figurić govorio o 

»Procjeni vrijednosti šuma - teoretski i 

praktični problemi, dileme i svjetski 

trendovi.« 

O »Uređajnom zapisniku (normalc, 

etati i drugo)« izlaganje je pripremio 

Sime Meštrović, o »Biološkoj reprodukciji« 

govorio je prof. dr. se. Slavko 

Matić, a temu »Praktični problemi pri 

Polaznicima seminara certifikate je uručio direktor »Hrvatskih šutna« ing. Anđelko Serdarusić 

sastavku uređajnog zapisnika« obradio je 

mr. se. Željko Najvirt. U nastavku 

četvrtog dana radove su još izložili dipl. 

ing. šum. Mario Božić. (»Računska revizija 

kroz teoriju i praksu«) i Goran 

Kovač (»Računska obrada za šumskogospodarsku 

osnovu područja«). Posljednjeg 

dana dipl. ing. šum. Mario Dodan 

i Krešimir Turk prezentirali su 

Sa seminara uređivala 

temu »Zakonska procedura za odobrenje 

osnova i programa«. 

Po završetku rada sudionici seminara, 

rukovoditelji odjela za uređivanje po 

upravama kao i uredivači dobili su certifikate 

o sudjelovanju na seminaru 

koje im je uručio direktor »Hrvatskih 

šuma« dipl. ing. šum. Anđelko 

Serdarusić. 

(m) 

^mš^ 


UPRAVA SUMA KARLOVAC 

Tijekom rata pola šumarije nije radilo 

Uzgojni radovi izvršeni su sukladno planiranim zadacima, i to u JBR 

i PBR. 

Tijekom prošle godine u JBR izvršeno je: pripremnih radova na 

obnovi sastojina na 267,50 ha, njega kultura na 808,73 ha, čišćenje 

sastojina na 294,27 ha, zaštita šuma na 854,88 ha... 

U proširenoj biološkoj reprodukciji izvršeno je tijekom 1997. g.: 

pripremni radovi na obnovi sastojina na 49,63 ha, sanacija sastojina na 

21,72 ha, pošumljavanje na 14,78 ha i njega na 137,01 ha. 

Uz vlastite radnike na izvršenju šumsko-uzgojnih radova koriste se i 

treće osobe, to jest ugovorni odnos, prognanici, školska djeca, 

umirovljenici i si. 

u neposrednoj blizini upravne zgrade Uprave šuma Karlovac, nalazi se 

šumarska zgrada. Krajobraz krasi arboretum. 

Tijekom Domovinskog rata, sedam od četrnaest šumarija Uprave 

šuma Karlovac bilo je potpuno okupirano (šumarije Rakovica, Slunj, 

Cetingrad, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko). Djelomično su bila 

pod okupacijom područja šumarija Karlovac, Duga Resa, Pisarovina, dok 

su na cijelom svom području radile šumarije Draganić, Ozalj, 

Jastrebarsko i Krašić. 

- Tijekom Domovinskog rata Uprava šuma Karlovac imala je 

mobilizirano najviše svojih zaposlenika u Hrvatskoj vojsci i policiji u 

odnosu na druge uprave šuma u sastavu Javnog poduzeća »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb - govori mr. se. Ivica Grginčić, dipl. ing. šum., šef 

Odjela za uređivanje šuma. 

Kako je tijekom rata gotovo dvije trećine površine karlovačke Uprave 

šuma bilo okupirano, radilo se koliko su prilike dopuštale, sjeklo se 

godišnje oko 100.000 m'. 

Život se vraća 

Odmah po oslobođenju okupiranih područja, nakon akcije »Oluja« u 

kolovozu 1995. g., počinje sanacija oštećenih šumarijskih zgrada te 

ekipiranje potrebnim kadrom. Tijekom rata zgrade šumarija Topusko i 

Cetingrad bile su u potpunosti uništene. Sada su obje potpuno obnovljene 

i ekipirane. 

Poslije »Oluje«, s obnovom porušenog i povratkom ljudi na svoja 

ognjišta, počinje i u šumarstvu oživljavanje proizvodnje. Počinje se 

normalno raditi koliko to prilike dopuštaju. 

»Tijekom ove godine na području Uprave šuma Karlovac posjeći će 

se oko 240.000 m^ brutto drvne mase. Želja nam je vratiti se na prijeratni 

godišnji etat od 300.000 m^ brutto drvne mase«, govori mr. se. Grginčić, 

dipl. ing. šum. 

Ovo nije neostvarivo s obzirom na ekipiranost i potencijale ove 

uprave šuma sa 513 zaposlenih. No, još uvijek želje su jedno, a realnost 

nešto drugo. Poteškoće u tom smislu predstavlja nepristupačnost dijela 

terena, zbog miniranosti (oko 2800 ha), a i pomanjkanja ljudi na terenu. 

Prije rata Uprava šuma Karlovac imala je zaposleno oko 1100 ljudi. 

Izvršen plan za '97. 

Uprava šuma Karlovac zauzima oko 82.100 ha državnih i 41000 ha 

privatnih šuma. Na području ove Uprave šuma prevladavaju šume hrasta 

lužnjaka, hrasta kitnjaka i bukovih šuma. Od svih vrsta najzastupljenija je 

bukva koja čini 50 posto etata. 

»Tijekom prošle godine svi planirani zadaci u potpunosti su izvršeni. 

Sječa i izradba izvršeni su u potpunosti, a 30 posto etata posječeno je u 

sanitarnim sječama, osobito kod hrasta lužnjaka. 

Zdravstveno stanje šume dobro 

Na području Uprave šuma Karlovac zdravstveno stanje šuma je 

zadovoljavajuće. 

Osobiti raritet na području šumarije Duga Resa predstavljaju 

sastojine običnog i crnog bora koje su zasađene još u 19. st. za vrijeme 

francuske vladavine, no nažalost i nedostupne zbog miniranosti terena. 

Na području Petrove gore rastu autohtone sastojine pitomog 

kestena. 

Otvorenost šume cestama je dobra, a jedini problem predstavlja 

područje Žumberačke gore, jer se šume nalaze na nedostupnom terenu. 

Uređivanje šuma 

Uprava šuma Karlovac ima dugogodišnju tradiciju uređivanja šuma. 

Povijesni podaci govore da su šume na ovom području Lijepe naše 

uređivane već krajem 19. stoljeća, a o tome svjedoče i pronađene Osnove 

gospodarenja iz 1890. g. 

»Godišnje bi se trebalo urediti oko 8000 ha državnih i 4000 ha 

privatnih šuma«, govori Ivica Grginčić. 

Zbog manjka financijskih sredstava do sada je uređeno oko 18.500 ha 

privatnih šuma. 

Odjel za uređivanje šuma radi pojačanim intenzitetom, rješavaju se 

zaostali poslovi koji su nastali zahvaljujući ratu, kada su bila u potpunosti 

nedostupna okupirana područja. 

»Tijekom rata naši uređivači radili su na terenima Uprave šuma 

Split, osobito na području šumarija Split i Omiš gdje su uredili pet 

gospodarskih jedinica. 

Trenutno nam je najveći zadatak izraditi osnove gospodarenja za 

područja Uprave šuma Karlovac koje je bilo okupirano. Tijekom 1998. g. 

karlovački Odjel za uređivanje šuma izradit će: pripremnih radova na 

10.767 ha, terenskih radova na 10.767 ha, završnih radova na 11.998 ha i 

reambulacija međa na 13 km«, govori šef Odjela. 

Zbog toga stoje većini osnova gospodarenja istekao rok valjanosti, a 

nove revizije još nisu napravljene, za pojedine gospodarske jedinice 

napravit će se godišnji planovi gospodarenja, čiji je rok valjanosti jedna 

godina. 

Tijekom prošle godine izrađeno je u ovom Odjelu pet redovnih 

revizija i osam godišnjih planova gospodarenja. 

Probleme u radu urcdivačima predstavlja i nesrcdenost katastra. 

Tijekom Domovinskog rata na području šumarija Rakovica, Slunj i 

Cetingrad katastarski podaci su u potpunosti izgorjeli pa sada podatke o 

katastru toga područja jedini imaju karlovački uređivači. 

»Karlovački uređivači u svom radu koriste se uglavnom računalima, 

te programima HSFOND, HSUREL i si. U Odjelu za uređivanje šuma 

radi 18 zaposlenih, što je dovoljno jamstvo daljnje uspješnosti u 

izvršavanju radnih zadataka« završio je mr. se. Ivica Grginčić, dipl. ing. 

šum. 

Vesna Pleše 


UPRAVA SUMA OSIJEK 

Drvo ponovno »teče« 

Dravom i Dunavom 

V 

Cim to bude vodostaj Dunava omogućio, 

krenut će poslije sedam godina našim 

rijekama - Dravom i Dunavom, transporti 

topolovih trupaca i celuloze u »Belišće« 

d.d. 

5 lijeve obale Drave danas više ne prijete ubojiti snajperski hici zločinaca 

srpskih odmetnika, ali još uvijek nije moguće pristati i kretati se cijelom 

dužinom od pedesetak kilometara jer je obala još minirana 

A'ij Duu'i nedaleko od sela Nard pripremljeno je na pomoćnom stovarištu i'ik 

od 700 kuhnih metara trupaca za utovar u te^flenke i transport u Belišće 

Poslije sedam godina našim najsjevernijim rijekama Dravom i Dunavom 

ponovno kreće promet teglenica natovarenih drvnim materijalom 

iz naših šuma. Naime, zbog u ratu okupiranih dijelova Podunavlja 

i ratnih aktivnosti na lijevoj obali Drave, svih ratnih godina niti Dravom 

se nije mogao odvijati nikakav promet tim najjeftinijim plovnim 

putovima. Rijekom Dravom u dužini od pedesetak kilometara, od njenog 

ušća u Aljmašu pa sve do Donjeg Miholjca, godišnje se za potrebe Belišća 

d.d. prije rata prevozilo između 30.000 i 50.000 kubičnih metara trupaca 

i celuloze. 

U vrijeme rata brodovlje Riječnog transporta »Belišće« d.d. bilo je 

sklonjeno daleko od Belišća, na Dravi kod Sestilovca i tek krajem 1996. su 

brodovi stigli u svoju matičnu luku. Posada tih brodova sve to vrijeme 

nije sjedila, već je kompletno obnovila brod s dizalicom i tri teglenice. 

- Provedbom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja sredinom 

ljeta 1997. godine, otpočelo je i značajnije planiranje poslova Riječnog 

transporta, čija je flota sa šestcročlanom posadom u svoju matičnu luku 

stigla nakon pet ratnih godina, krajem listopada 1996. Ista ta posada flotu 

je spasila od potapanja i uništavanja ujesen 1991. godine, kada su počele 

padati i prve granate na Belišće - govori nam rukovoditelj Riječnog transporta 

»Belišće« d.d. Ivica Barović. 

Otvaranjem novih poslova na području reintegriranog hrvatskog Podunavlja 

značajan je korak za Riječni transport kao i za samo »Belišće« 

d.d., čime će napokon nakon dugih i nepovoljnih ratnih godina početi 

oživljavanje i normalizacija rada. Već ovih dana iz Šumarije Valpovo sa 

stovarišta na Dravi kod Narda stiže prvih 700 metara kubičnih topolovih 

trupaca i celuloze, a toga će biti uskoro i više - govori nam upravitelj 

Šumarije Valpovo, ing. Stjepan Vidaković. 

Početkom travnja trebalo bi otpočeti utovar u Baranji, na Dunavu. 

Sječa topole traje već tri tjedna - kaže upravitelj Šumarije Tikvcš, itig. 

Zlatan Mihaljević. Sve ovisi o vodostaju Dunava, jer trupci su već na 

pomoćnom stovarištu i za tu namjenu izgrađenom riječnom pristaništu 

na 1405 kilometara rijeke. Iz Šumarije Tikveš očekuje se ukupno oko 

U Baranji sječa topole već traje tri tjedna tako da će tijekom travnja :a Belišće 

biti otpremljeno više od 10,000 kuhnih metara celuloze i trupaca 

5000 m-^ topolovih trupaca i celuloze. Daljnjih oko 5.000 m' topolovih 

drvnih sortimenata bit će pripremljeno i u Šumariji Batina. Kako nam je 

rekao njen upravitelj, ing. Zeljko Prevoznik, oni završavaju pristupnu rampu 

na 1420 kilometru rijeke Dunav. Tako će ukupno ovog proljeća u 

Belišće riječnim putom stići iz Baranje više od 10.000 metara kubnih topolovih 

trupaca i celuloze za najvećeg potrošača tih sortimenata. 

Ovih dana otpočet će i nastavak započete gradnje riječnog pristaništa 

na rijeci Dravi uz Belišće. To će biti prvo riječno pristanište takve vrste u 

Hrvatskoj. Ujedno će se uz samo pristanište sagraditi i kompletna riječna 

luka sa svim potrebnim pratećim objektima za remont riječnih brodova, 

jer su se do rata oni servisirali u Vojvodini. 

Transport riječnim putovima - Dravom i Dunavom, zasad je siguran, 

unatoč tome što je lijeva strana Drave još nerazminirana, što donekle 

usporava plovidbu. Također se ne mogu koristiti dosadašnja utovarna 

mjesta i stovarišta, jer proces razminiranja teče sporo, zbog prednosti koju 

imaju obiteljske ktiće i povratak ljudi u Podunavlje. Lijeva strana Drave je 

kompletno minirana od ušća do granice kod Donjeg Miholjca širokim 

pojasom od nekoliko stotina metara i pitanje je kada će to područje, koje 

je vrlo dobro obraslo šumom, biti radno dostupno i za naše djelatnike. 

Tekst i snimci: 

A. Z. Lončarić 

10 / časopis Hrvatsk e sume

NA DRAVI I DUNAVU 

Pošumljen »Arkanov poligon« 

I ovog proljeća nastavljaju se radovi na 

saniranju u ratu devastiranih šumskih 

površina, a jedna od tih je i na samoj obali 

Dunava u G. J. Erdutske podunavske 

sume 

U vrlo kratkom roku istovremeno su bušene duboke rupe i do tri metra, te 

obavljena sadnja trogodišnjih sadnica topola 

Ovdje na površini većoj od dvadeset hektara 199i. godine bila je topolova 

šumica stara sedam godina, koju su Arkanovi četnici posjekli i napravili poligon 

za uvježbavanje i gađanje zločinačkih četničkih hordi 

Sadnice se dovoze iz osječkog rasadnika i u vrlo kratkom roku se moraju usaditi 

u netom izbušene rupe 

Zahvaljujući dobroj pripremi posla, na terenu smo zatekli raspoloženog 

upravitelja Šumarije Osijek, ing. Stanka Antunovića i ing. Ivana Makira, koji 

su istakli da bez zajedničke suradnje šumarija Osijeka, Đakova, Valpova i 

Tikveša, ovako velik posao u kratkom vremenu ne bi bilo moguće obaviti 

ovog proljeća nastavljaju se u 

Podunavlju sanacije u Domovinskom 

ratu devastiranih 

šumskih površina. Šumarija Osijek 

tek je prošle godi-ne u srpnju 

integracijom šuma i šumskog zemljišta 

ponovno nakon šest godina 

došla u posjed cjelokupnih svojih 

površina od nešto više od 8700 ha, 

od čega je preko 5000 ha bilo 

okupirano i devastirano. Prilikom 

preuzimanja šuma i šumskog 

zemljišta, 1. srpnja prošle godine 

utvrđeno je da je više od 1000 ha 

uništeno, ali će se točno moči 

sagledati cjelokupne štete tek kod 

revizije gospodarskih osnova. 

Za sada se zna daje 350 hektara 

hrasta lužnjaka u šumskom predjelu 

Gunja kompletno posječeno, 

a starost te sastojine bila je od 30- 

Vodostaj Dunava ovog proljeća je 

dosta nizak, pa postoji stanovit rizik 

za netom posađene sadnice koje vire 

iznad zemlje pet do šest metara 

100 godina, dok su preostale posječene površine sastojine topola i vrba. 

Prošle jeseni otpočela je sanacija, a ovog proljeća su nastavljeni radovi 

na pošumljavanju. Tako je već završena sanacija u gospodarskoj jedinici 

Erdutske podunavske šume, u šumskom predjelu Poloj i Erdutska ada, uz 

obalu samog Dunava kod Erdutskog mosta, na krajnjem istoku Hrvatske, 

gdje i započinje država Hrvatska. U vrijeme Domovinskog rata zločinci 

poznatog Arkana ovdje su posjekli plantažu topola staru sedam godina i 

sagradili poligon i strelište za uvježbavanje svojih četničkih formacija. 

- Zahvaljujući veoma povoljnim vremenskim uvjetima ovog proljeća, 

mi smo već do početka ožujka uspjeli završiti pošumljavanje na cjelokupnoj 

površini sa sadnicama euroameričkih topola - rekao nam je ing. Stanko 

Antunović, upravitelj Šumarije Osijek, kojeg smo zatekli na terenu, zadnjeg 

dana radova. I mi smo u dolasku na ovo radilište morali proći pored 

našeg najistočnijeg carinskog prijelaza Erdut, ali nam nisu bile potrebne 

putovnice. Upravitelj Šumarije Osijek rekao nam je i da su završeni radovi 

na pošumljavanju 30 hektara sadnicama hrasta lužnjaka u G. J. Osječke 

nizinske šume, u šumskom predjelu Gunja, južno od grada Osijeka, nedaleko 

od poznatih četničkih uporišta u mjestima Tcnja i Silaš. 

Na ovogodišnjim radovima na pošumljavanju saniranih površina radilo 

je oko pedesetak djelatnika. Zbog vrlo povoljnih vremenskih uvjeta bilo 

je potrebno zaposliti i djelatnike drugih šumarija - Đakova, Valpova, i 

Šumarije Tikveš a sadni materijal osiguran je iz vlastitog rasadnika u 

Višnjevcu. 

Tekst i snimci: - A. Z. Lončarić 


ŠUMARSTVO NA KRŠU 

OTOK KRK 

U šumi »raste« 

Na hrvatskome najvećem (410 km-) i 

najzclenijcm otoku ipak nema šuma 

kakvima ih poimaju u kontinentalnom 

dijelu, šuma od kojih se živi. Oko 140 ha 

borovih kultura na Prnibi, špici poluotoka što 

zatvara zaljev u Punatu te nešto crnog bora na 

Obzovi tek su ukras i dio ukupne turističke ponude 

otoka Krka, jednako kao i urbano šumarstvo 

i parkovi po turističkim mjestima Zlatnog 

otoka koje su svojevremeno podigli i održavali 

šumari. Jedan takav park je i u samom središtu 

grada Krka, najvećeg mjesta na otoku u kojem 

oko 3500 žitelja užurbano živi, radi i gradi 

pripremajući se za ono glavno - turističku sezonu. 

Živost u gradu kasnih zimskih dana u koju 

se uklapa i gradnja novog i velikog poslovnog 

trgovačkog centra ti samom središtu, sasvim je u 

suprotnosti s često plasiranom tezom o uspavanim 

otocima. Dakako, ovakvoj je situaciji uveliko 

pridonio Krčki most i zračna luka preko 

kojih je ovaj sjeverni i bliski otok postao još 

bliži. 

Kako je ovdje turizam opća odrednica i sve 

je u njegovoj službi, tako je i šumariju Krk lako 

locirati - u susjedstvu je autokampa Ježcvac koji 

može primiti oko 2500 gostiju. Poveća zgrada 

više je nego dostatna za 12 zaposlenih u šumariji. 

U dvorištu jc i sada gotovo prazna 

mehanička radionica, a u neposrednoj blizini još 

jedan prazan prostor, nekadašnji rasadnik Lunta, 

u kome prerasli borovi svjedoče kako su nekad 

krčki šumari proizvodili sadnice ali i ukrasno 

bilje od čega su, u vrijeme kada su se sami financirali, 

živjeli. Sve raslinje u turističkim mjestima 

otoka proizvedeno je ovdje. Kao stoje, uostalom 

šumarstvo u funkciji turizma i zaštite, i kao što 

njegove općekorisne fijnkcije mnogo više znače 

ekonomskih (profitabilnih) domašaja. Ovdje 

nema etata, ovdje se gotovo ne siječe (u čišćenju 

je planirana sječa 650 kubika!). 

- Ne tako davno, 1990. godine, u šumariji je 

bilo 30-ak zaposlenih, bavili smo se svim i 

svačim kako bismo živjeli, imali kamion, rovokopač. 

Ovu šumarijsku zgradu napravili smo 

posve sami. S ovim brojem radnika rasadnik više 

ne možemo držati, uostalom, u blizini su rasadnici 

u Crikvenici i na Pagu. Orijentirani smo na 

naše osnovne poslove jednostavne i proširene 

reprodukcije iz plana gospodarenja, pa smo tako 

prošle godine izvršili njegu i čišćenje u autohtonim 

sastojinama panjača i šikara mcdunca i 

bjelograbića na 182 ha, doznaku na 650 kubika, 

izvršili pripremu tla za pošumljavanje na pet 

hektara, pošumljavanje neobraslih šumskih 

površina na 2,5 ha, objašnjava upravitelj šumarije 

Krk ing. Antun Dijanić. 

12 / Časopis Hrvatske šume 

Nema etata, nema sječe... 

Kao samostalna organizacijska jedinica 

šumarija Krk djeluje od 1952. godine, kada je 

bila u sastavu Šumskog gospodarstva Viševica. 

Godine 1960. ulazi u Šumsko gospodarstvo 

Senj, a najnovijom reorganizacijom 1990. godine 

djeluje u okviru jedinstvenog poduzeća »Hrvatske 

šume«, Uprave šuma Senj. Za razliku od 

nekih krških šumarija, na Krku su sve šume u 

državnom vlasništvu uređene. Šumarija danas 

gospodari s oko 15.400 ha šuma i šumskog 

zemljišta podijeljenog u tri gospodarske jedinice: 

Glavotok s blizu 1500 ha, Kras-Gabonjin s oko 

4100 ha te najvećom i najvažnijom jedinicom, 

Obzova, s preko 9700 ha. 

Prema namjeni šume ovog krškog područja 

podijeljene su na gospodarske šume, zaštitne, 

šume s posebnom namjenom, zatim na površine 

namijenjene pošumljavanju, površine za ispašu 

te na neplodne površine, goleti, stijene, klisure i 

kamenjare. Čak i kad kažemo gospodarske 

šume, a njih je blizu 4000 ha, ne treba se zavaravati 

- radi se mahom šikarama i panjačama. Daleko 

najveći dio, blizu 9000 ha, otpada, opet, na 

površine za ispašu, pa samo te dvije brojke iz 

turizam 

Ing. Antun 

Dijanić 

Upravitelj šumarije Antun Dijanić i revirnik Cedoinir Dunato ispred zgrade šumarije Krk 

osobne karte šumarije dostatno govore o 

specifičnosti krčkog ali i krškog šumarstva. 

A kad je o posebnostima riječ, njih na Krku 

zaista ne nedostaje i može se govoriti o aktivnostima 

vezanim za (a) privatne šume, (b) požare i 

protupožarne aktivnosti i (c) pašaranjc. 

Stoljetna tradicija pašarenja 

Uz državne, u nadleštvu i pod nadzorom 

šumarije Krk je i oko 10.500 ha šuma u privatnom 

vlasništvu, što je skoro tri puta više nego 

državnih gospodarskih šuma. Osim što nisu 

uređene i nemaju programe gospodarenja, u njima 

nisu riješeni ni imovinsko-pravni odnosi, ne 

znaju se granice i povrh svega su usitnjene. U 

njima su šumoposjednici stoljećima radili, teško 

bi bilo reći gospodarili, na isti način - osigurati 

što više ogrjeva i površina za iiapasanje, što je 

dovelo do stvaranja panjača. Šumarija vrši nadzor 

nad tim šumama tako što izdaje dozvole za 

sječu, vrši kontrolu, izdaje popratnice itd. 

Prošle godine zaprimljeno je, na primjer, 227 

zahtjeva za sječu te izdano toliko dozvola, a 

napravljene su čak 22 prijave za štetu. 

- Edukacijom stanovništva, preventivnim 

radcim ali i kaznama, kaže upravitelj Dijanić, 

stanje u privatnim šumama se iz godine u godinu 

ipak popravlja. 

Šumari na Krku mogu se pohvaliti da 

požari ovdje nisu bili problem i da godinama 

nije bilo šteta od požara! Protupožarno 

motrenje na Krku se vrši već 20 godina i 

motriteljska služba jedna je od najstarijih na 

jadranskim otocima. Na dvije promatračnice, 

Sv. Jurju (321 m nadmorske visine) i Malom 

Treskavcu (350 m) ljeti se danonoćno dežura, 

a posebno je dobra suradnja s lokalnom 

samoupravom. 

- Nekad smo opažanje vršili i s čamcem 

koji je obilazio nepristupačna mjesta i plaže na

Kultura crnog bora na Trakavici Sadnicama crnog hora pošumljeno poduuji motalo ic zboi^ zašute 

ograditi 

Pošiuidjene površine u gospodarskoj jedinici Obzova Raslinje i parkove u svim uijestima otoka Krka uzgojili i podigli 

šuman sndištt Kika 

-'»**r^, - 

j;^*. 

Crkva Sv. Donata s kraja 7. stoljeća (na cesti od Krka prema 

Punatu) svjedoči 0 ranom dolasku Hrvata na more. 

Novoizgrađena protupožarna prosjeka-šumska cesta u Bašćanskoj 

udolini. 

kojima su gosti znali roštiljati što je moglo biti 

potencijalni izvor požara, govori revirnik krčke 

šumarije Cedomir Donato. 

Izradom prvih gospodarskih osnova, 

početkom devedesetih, na Krku je počela izgradnja 

i protupožarnih prosjeka s elementima 

šumskih cesta. Mislim da smo malo kasno krenuh 

i da smo u tom dijelu bih pomalo zapostavljeni, 

kaže Donato. No tokom proteklih sedam 

godina na otoku je napravljeno 29 km takvih 

protupožarnih prosjeka, prosječno 4 km 

godišnje, čime su u šumariji zadovoljni. Ove 

godine u planu je gradnja novih pet kilometara. 

Kao dokaz dobre suradnje s lokalnim 

stanovništvom u šumariji ističu primjer izgradnje 

prosjeke - ceste Žanac - Kričevo dužine 

pet kilometara, koju su zajedno financirali 

šumarija i Općina Baška. Osim s lokalnom samoupravom, 

šumari na Krku vole reći da dobro 

rade i s Hrvatskom vojskom. Tako su uoči 

turističke sezone prošle godine pripadnici HV 

iz Delnica sudjelovali u čišćenju borovih 

kultura u uvali Klimno i Šilo. 

Posebnost Krka čini i pašarenje koje ovdje 

ima stoljetnu tradiciju, kako u krčkim »drmunima« 

- šumama, tako i na šumskom 

zemljištu, »komundama«. Dugi niz godina 

žitelji su na poseban način vršili sječu, između 

ostalog i zbog ispaše u šumi. Šumarija već 40- 

ak godina kontinuirano daje u zakup šume i 

šumsko zemljište za pašarenje, čime se 

žiteljima omogućava dodatni izvor prihoda (na 

otoku, prema nekim procjenama, ima oko 

35.000 ovaca). Kontrolom nad takvom ispašom 

sprječava se ujedno divlje pašarenje. Donato 

ističe da osim manjih izuzetaka nikad nije bilo 

većih problema s pašarenjem, zahvaljujući i 

dugoj tradiciji i dobroj suradnji sa žiteljima 

otoka. A nije zanemariv ni prihod koji šumarija 

ostvari od pašarenja. Ove godine to će biti oko 

120 tisuća kuna od kojih se opet dio vraća kroz 

radove (izgradnja ograda, pojilišta 1 ostalog) u 

sredine u kojima je uplaćen. 

Nekad je na ovim, posebno strmijim 

površinama bilo dosta vinograda i čuvene 

vrbničke žlahtine, podsjeća upravitelj Dijanić 

dok obilazimo dio gospodarske jedinice 

Obzovc. Onda je pomalo nestalo vinograda (i 

obrađenih poljoprivrednih površina), a u 

velikim se industrijskim pogonima i dalje 

proizvodila velika količina sada već ne baš 

čuvene žlahtine. Stanje se u posljednje vrijeme 

popravlja, veli Dijanić, jer privatni proizvođači 

kojih je sve više drže do kvalitete. Doduše, i do 

cijene. 

Miroslav Mrkobrad 


ŠUMARIJA VELIKA 

U središtu turizma Pozeštine 

Na oko 7600 ha, na području gospodarskih jedinica »Južni 

Papuk« i »Poljaničke šume«, prostire se šumarija VeHka. U 

istoimenom mjestu pod Papukom, sjedištu turizma 

Požcštinc i Slavonije, poznatom po atraktivnim toplicama, ljeti 

sve oživi od kupača. Tijekom godine planinari i ljubitelji prirode 

uživaju u ovom jedinstvenom krajoliku. Zgrada šumarije, 

građena od potočnog kamena, uvučena i skrivena medu 

crnogorična stabla, nalazi se ispred bistrog gorskog potoka 

Dubočanke, u bhzini crkve Svetog Augustina i raskrižja prometnica 

za Jankovac i šumski predjel Duboka, gdje su nastavnošumski 

objekti Šumarskog fakulteta iz Zagreba. 

Gospodarska jedinica »Južni Papuk« zauzima veći dio šumarijskc 

površine (oko 6000 ha), a na oko 1650 ha prostiru se 

»Poljaničke šume«. Drvna zaliha je 1.048.387 m^, a u strukturi 

drvne mase bukva sudjeluje sa 48%, 

kitnjak sa 36%, dok su u manjem 

dijelu druge vrste listača i četinjača. 

Glavnina etata ove šumarije je u 

1998. godini u prethodnom prihodu 

(prorede), koji je ove godine 

zastupljen sa 88%, Oko 3000 ha 

šumskih površina, gotovo polovica 

šumarije, su mlade sastojine u prvom 

i drugom dobnom razredu. 

U okviru jednostavne biološke 

reprodukcije desetogodišnje zaduženje 

šumskouzgojnih radova je 2534 

ha, a najviše posla ima na čišćenju 

guštika (1107 ha). Na proširenoj 

biološkoj reprodukciji velički šumari 

planirali su načiniti 712 ha uzgojnih 

radova. Šumarija je znatno usmjerena 

na uzgojne radove, a osobito na 

konverzije. Prošle godine bilo je 

planirano oko 3000 radničkih dana, a 

utrošeno je 2600 na radovima 

jednostavne biološke reprodukcije. 

Mala radilišta 

Desetogodišnji etat (sječiva drvna masa) je 191.143 m', od 

čega na glavni prihod otpada 89.448 m^, na prethodni 101.695 m'. 

Prosječna godišnja sječiva drvna masa je 18.000 m^, no ona se 

postupno smanjuje. Prema riječima upravitelja šumarije, ing. Ivice 

Đurčevića, riječ je o niskim intenzitetima doznaka, odnosno 

niskim etatima po hektaru, što se odražava na organizaciji sječe, 

izrade i izvlačenja drvne mase. Naime, šumska radilišta su mala, 

a najveće sječine imaju tek 1700 m-^, što iziskuje povećan napor u 

organizaciji proizvodnje. Unatoč tome planski zadaci se uspješno 

i završavaju. 

Štete od snijega 

Prošle godine, napominje velički upravitelj, unutar matične 

Uprave šuma realizirano je na sječi 6600 m^, a izvan još oko 

11.000 m' drvne mase. Potonja drvna masa izvan Uprave planira 

se izvršiti u približnom iznosu i ove godine. U izravnoj proizvo- 

/«g. Ivica 

Đurčević, 

upravitelj 

šumarije 

Velika 

Snimio: 

I. Tomić 

r^ 

Zgrada veličke šumarije, smještena u prirodnom okružju Snimio: I. Tomić 

dnji zaposleno je 10 sjekača, 6 traktorista i 13 šumskouzgojnih 

radnika. Od 5 traktora nekoliko ih je dotrajalo i s kvarovima, što 

povećava troškove njihovog održavanja. Usluge kirijaša ova 

šumarija koristi neznatno, a usmjerava ih na samoizradu. Prošle 

godine kirijaši su izradili oko 1200 m'' drvne mase. Samoizrada se 

odnosi na mlade sastojine, pretežito drugog dobnog razreda, u 

kojima se breza, topola i druge vrste, koje nisu ni za ogrjev, a 

nekonkurentne su na tržištu. Tereni veličke šumarije su strmi i 

spadaju u petu kategoriju, a srednja udaljenost privlačenja drvnih 

sortimenata je oko tisuću metara. 

Snježni .nanosi početkom prve dekade siječnja prouzročili su 

na području ove šumarije štete, koje su među većima u Požeštini. 

Oštećeno je oko 2000 m' bruto drvne mase, a najviše snjegoloma 

i snjegoizvala bilo je u šumskozaštitnim pojasevima uz prometnice 

i šumama za rekreaciju. Stradali su najviše obični i crni bor, a 

manje obična smreka, grab i neke druge listače. 

I. Tomić 


UZGOJ SUME: DELNICE 

Radovi u zamahu 

Ovogodišnje izuzetno povoljno vrijeme tijekom zime u 

Gorskom kotaru omogućilo je goranskim šumarima da 

započnu radove na uzgoju nešto ranije nego što je 

uobičajeno za ovo doba godine. 

Na području delničkc šumarije započelo se krajem siječnja 

sa radovima na uzgoju u gj. Brod na Kupi. Radovi na njezi, odnosno 

uklanjanju drvenastih izbojakajoš su u tijeku, u što smo se 

i sami uvjerili kada smo posjetili terene šumskog predjela 

Počivalnik, Odsjek 57 C. U društvu stručnih osoba, pomoćnika 

revirnika Antona Baucra i Gorana Zaborca, obišli smo skupinu 

radnika na uzgoju koji su marljivo radili čisteći teren od korova i 

raznolikog raslinja kojom su zarasla stabalca smreke starosti 10 do 

15 godina. Radnici rade u paru po dvoje, dok jedan siječe grane i 

korov, drugi ih odbacuje. 

»Od svih poslova na uzgoju, njega je najteža, norma visoka i 

teško ostvariva. Uvjeti rada su izuzetno teški, jutra su hladna, 

puna mraza, teren strm i klizav. Treba puno pozornosti da ne 

dođe do padova i do ozljeda«, govore uglas. 

O tome kako su i koliko zadovoljni svojim poslom ne govore 

mnogo, ali se .svi slažu u tome da bi plaće za ove teške fizičke 

poslove trebale biti, ako ne veće, a ono barem na vrijeme. 

Kao što smo već rekli, šumski predjel Počivalnik jedan je od 

147 odsjeka gj. Brod na Kupi. Gospodarska jedinica Brod na 

Kupi nalazi se u središnjem dijelu Gorskog kotara, uz desnu obalu 

rijeke Kupe koja je ujedno i granica prema susjednoj Sloveniji. 

Zauzima površinu od mjesta Marija Trošt i Brod na Kupi na jugoistoku 

pa sve do mjesta Hrvatsko na sjeverozapadu. Površina 

gospodarske jedinice je 3795 ha i razdijeljena je u 79 odjela. Kraj 

je to mješovitih sastojina crnogorice i bjelogorice te izuzetno 

bogat mnogobrojnim vodotocima, i to uglavnom ispod 500 m 

Predah - radnici delničkc šumarije 

Počivalnik - uklanjanje izbojaka 

nadmorske visine. Većina izvora i potoka utječe u rijeke Kupicu 

i Kupu. 

Tijekom 1998. g. šumarija Delnice u uzgojnim radovima 

obavit će, kroz jednostavnu biološku reprodukciju: 

pošumljavanje na 8,10 ha sa 24.300 sadnica, popunjavanje na 2,5 

ha sa 3000 biljaka, pripremu terena za sadnju na 9,8 ha, žetvu 

korova na 39,62 ha i njegu pomladka na 8,0 ha. 

Kroz proširenu biološku reprodukciju izvršit će se odstranjivanje 

drvenastih izbojaka na 14,5 ha, popunjavanje na 0,2 ha, 

žetva korova na 31,35 ha... 

V. Pleše 

UZGOJ SUME - PAG 

»Moja prva 

sadnica« 

Odjel za ekologiju Upave šuma Senj u ožujku je na Pagu 

prvi put organizirao vrijednu akciju »Moja prva sadnica«. 

Malim prvašićima iz dviju otočnih škola, Jurja Dalmatinca 

u Pagu i Antuna Gustava Matoša u Novalji, podijeljeno je 125 

sadnica pinjola s namjerom da ih učenici posade na mjestu gdje 

im je to najprikladnije i brinu se o njihovom daljnjem rastu. 

- Radi što boljeg upoznavanja najmlađih sa zaštitom okoliša 

i važnošću očuvanja zelenila, neobično je važno educirati ih o 

tome od malih nogu. Akciju na području Uprave šuma Senj 

provodimo već nekoliko godina, a evo, ove godine, to prvi put 

činimo na otoku Pagu, koji naprosto vapi za zelenilom. 

Prvašićima želimo ovime ukazati na to daje naš život na Zemlji 

ugrožen, da ima premalo šuma, općenito zelenila. Male učenike 

nastojimo upozoriti na svu važnost njihove brige o toj sadnici. 

Ako đak shvati da je to živo stvorenje sudbina kojega ovisi i o 

njegovoj brizi, onda smo na dobrom putu da on, sutra kao 

Dr. Viče Ivančević s prvašićima 

odrastao čovjek, ima pozitivan odnos prema zelenilu - rekao 

nam je tim povodom dr. Vicc Ivančević, voditelj spomenutog 

odjela. 

Akcija traje već osam godina. Do sada su dobri rezultati postignuti, 

primjerice, na području Senja, Novog Vinodolskog, 

Crikvenice i Krka. Osim na Pagu, ove su godine već bili i na 

Rabu, a ukupno je podijeljeno oko osam stotina sadnica. 

Dakako, na svim se mjestima ne dijele sadnice iste vrsti, već se 

vodi računa o ekološkim obilježjima područja i biološkim 

svojstvima pojedinih vrsta. Uz sadnicu pinjola mali su Pažani 

Časopis Hrvatske šume 115

dobili i njegov »životopis«, iz kojega mogu doznati da je pinjol 

(pinj, pinija, lat. PINUS PINEA L.) prirodno rasprostranjen u 

cijelom Sredozemlju, da u Hrvatskoj prirodno raste jedino na 

otoku Mljetu, ali da ga uspješno uzgajaju i na cijelom užem 

priobalnom području i otocima. Naraste do 25 metara u visinu i 

1,5 metara u debljinu. 

»Sada sam malen i osjetljiv, pa jedino uz Tvoju pomoć mogu 

odrasti i postati pravo stablo. Molim Te razmisli gdje ćeš me zasaditi, 

jer od toga ovisi moj daljnji život. U svom vrtu iskopaj 

duboku jamu na zaštićenom mjestu, a zatim me pažljivo posadi 

uz dodatak stajskog gnojiva i razrahljcne zemlje. Kada malo odrastem, 

učvrsti me za kolac, uz često rahljenje i zalijevanje, poglavito 

za dugotrajne suše...«, pored ostaloga, »zbori« pinjol svom 

novom mladom skrbniku. 

- Podijelili smo dvogodišnje sadnice u kontejneru. Velika je 

mogućnost prijema, s obzirom da se radi o supstratu. Pinjol se 

inače gotovo udomaćio na ovom našem području, i svako to stablo 

je dugovječno i dosta brzo raste. Ako se svaki učenik, zajedno 

Učenici OŠ A. G. Matoša sa sadnicama pinjola 

s roditeljima i učiteljem, bude skrbio o zasađenoj sadnici, 

računamo na lijep uspjeh, uza sve to što će se pokoja sadnica i 

osušiti. Najvažnije je da u najmlađih razvijemo saznanje da je 

biljka živi stvor koji treba pomoć, te osjećaj odgovornosti prema 

njoj, jer se bez čovjekove brige ne može održati - rekao nam je 

dr. Viče Ivančević. 

I. Palčić 

OBNOVA SUME - ŠIBENIK 

Obnova po FAO programu 

Prateći aktivnosti realizacije FAO programa, obnove primorskih 

šuma potpomognute kreditom Svjetske banke, posjetili 

smo Šumariju Šibenik u Upravi šuma Split. Za ovu šumariju 

se može reći da je od primorskih šumarija, pored 

dubrovačke, najviše stradala u Domovinskom ratu. Osim blizine 

dvaju nacionalnih parkova, »Krke« i »Kornati«, glavnu bi zanimljivost 

šumarije mogao predstavljati njen upravitelj, g. Branko 

Kekclić, dipl. ing. šumarstva, koji je diplomirao na Šumarskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a kao Slavonac, već 20 godina 

radi kao šumarski stručnjak usred krševite Dalmacije. 

Kao što smo do sada izvješćivali, ovaj Program obnove ostvaruje 

se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva koje 

predstavlja gđica, mr. Jela Bilandžija, i Svjetskom bankom koju 

predstavlja g. Francois Wencelius. 

Šumarska znanost i praksa se u Hrvatskoj nije susretala u 

većoj mjeri s problemima obnove šuma nakon (ratnih) požara, 

tako da je za nove situacije trebalo na temelju studijskog znanja 

iznaći kvalitetna riješenja. 

Šumarija Šibenik, koja gospodari s oko 30.000 ha površine, u 

prošloj godini je realizirala ukupno 285 ha njege, 20 ha čišćenja i 

88 ha pošumljavanja. Pošumljavalo se uglavnom s alepskim (Pinus 

halapensis) i crnim borom (Pinus nigra) te na određenim 

lokalitetima s primorskim borom (Pinus pinaster) i himalajskim 

cedrom (Cedrus deodara). Čišćenje sastojina je izvođeno prema 

planu i programu uz prometnice za koje je utvrđena velika fluktuacija 

ljudi kako bi se smanjila opasnost od izbijanja požara. 

Ipak, najveći problem su predstavljale površine prekrivene borovim 

podmlatkom, pretežno alepskog bora, koji se inače uspješno 

pojavljuje na požarištima, kao što je to bio slučaj na ovom primjeru. 

Ovih 285 ha njege je izvršeno na požarištima iz 1992. koji 

su se nalazili na samoj crti bojišnice i to 90 ha na brdu Sv. Kate 

i 195 ha na Žurinu i Culišića brdu. Njega je izvođena strojno, ali 

na dva načina, prosijecanjem pruga na površinama na kojima se 

nalazilo preko 200.000 jedinki po ha, prateći izohipse, a na 

određenim površinama je izvođena mreža (»šahovska polja«) 

takvih pruga do metar širine. U ovoj novonastaloj situaciji u kojoj 

su se našli šumarski stručnjaci s pitanjem kako provesti njegu na 

takvoj površini, g. Kekelić se ponio inženjerski preuzimajući odgovornost 

tako daje na većem dijelu površina izvodio nasumičnu 

proredu ostavljajući oko 3 000 kom/ha. Polazeći od pretpostavke 

da je genetska varijabilnost jedinki zanemariva, dajući im više 

Brdo Sv. Kata 

Branko Kekelić 

prostora u pedosferi, rezultiralo je 

očitom razlikom u kvaliteti podmlatka 

u odnosu na površine 

gdje se primjenjivala tehnika izvođenja 

»pruga«. Tako se već nakon 

jedne vegetacijske periode uočila 

znatna razlika. Ovaj jednostavan i 

stručan pristup problemu ima 

svoju potvrdu na terenu, gdje 

jedinke s takvim tretmanom imaju 

veći visinski prirast i zdravije i 

bujnije izbojke. Pri uvidu na 

terenu, između ostalog, uočeno je 

da pođmladak alepskog bora, 

ukoliko nije odsječen dovoljno 

nisko, lako nastavi rast s postranim 

pupovima te se kod budućih 

radova na tu pojavu valja obratiti 

posebna pozornost. 

Zaključak našeg posjeta 

Šumariji Šibenik bio bi da se 

šumarska struka u Dalmaciji dokazuje 

zahvaljujući prostoru kojeg 

su joj omogućile »Hrvatske šume« 

i predanost njenih djelatnika, a realizacija 

programa teče po planu. 

I. Šimić 


RASADNICI - PODBADANU 

Rani radovi 

Ukontejnerima rasadnika Podbadanj u crikveničkoj 

šumariji prvih proljetnih dana se zeleni - nikle su 

sadnice iz sjemena posađenog početkom ožujka. Zimski 

radovi u okrilju blage mediteranske klime dali su prve rezultate. 

Radovi u ovom rasadniku, kaže upraviteljica rasadnika ing. 

Snjcžana Vrkić, zapravo nikad ne prestaju. Nema praznog 

hoda i šestoro zaposlenih, od čega troje stalno a troje po 

ugovoru, u svako doba godine imaju posla. 

Proces proizvodnje počinje prvih zimskih mjeseci kada se 

multipot kontejneri (kontejneri sastavljeni od više spojenih komorica) 

pune tresetom i postavljaju vani u gredice. Potom se 

postavlja zasjena od sunca, vrši predsjetvena gnojidba te posadi 

sjeme. Žičanom mrežom kontejneri se štite od ptica. Sadnice u 

kontejnerima ostaju najduže dvije godine i potom se 

distribuiraju u šumarije. Ožujak je mjesec kada se to radi, ove 

godine proljetna sadnja je zbog iznimno toplog vremena 

počela i ranije. Ing. Vrkić nije baš oduševljena »ljetnim 

temperaturama« ove zime, jer bi »neki kasni mraz mogao 

uništiti ukrasno bilje koje je već dobrano potjeralo«. U 

rasadniku, naime, koliko to ograničeni prostor dopušta 

(ukupna površina rasadnika je jedan hektar) proizvode i 

ukrasno bilje. Potražnja je velika, kaže upraviteljica, no 

ograničeni smo s prostorom. A naš osnovni zadatak ipak je 

proizvodnja sadnica. 

- Ove godine planiramo proizvesti 623.000 sadnica uglavnom 

crnog bora, nešto i primorskog i brucijskog. To je, 

dakako, previše za potrebe same šumarije Crikvenica, no 

rasadnik Podbadanj uz još neke, zadovoljava potrebe i nekih 

drugih šumarija Uprave šuma Senj, objašnjava ing. Vrkić. 

Smješten uz cestu na izlazu iz Crikvenice prema 

vinodolskoj dolini, rasadnik je poprište sudara hladnog zraka 

što struji iz doline i toplog mediteranskog podneblja što 

rezultira svojevrsnim prirodnim fenomenom - mrazištem koje 

nestaje tek kad se sunce digne iznad okolnih planina i obasja 

rasadnik. 

Rasadnik je i za najvrućih ljetnih i sušnih dana dobro opskrbljen 

vodom iz vlastitog bunara koja dobro izgrađenom 

mrežom napajanja stiže do svih dijelova rasadnika. To je uz 

dobru zaštitu jedan od osnovnih uvjeta da sadnice uspiju. 

Šumarija Crikvenica (UŠ Senj) gospodari inače u tri gospodarske 

jedinice s oko 11.000 

ha šuma i šumskog zemljišta. To 

je krško područje obraslo 

šikarama, panjačama i zaštitnim 

šumama i osim oko 1000 ha crnog 

bora nema drugog visokog drveća. 

Posljedica je to podjele djelatnosti 

prilikom jedne od posljednjih 

reorganizacija šumarstva, kada je 

šumariju N. Vinodolski »zapalo« 

da gospodari visokim šumama, a 

šumariju Crikvenicu briga o 

priobalnom krškom pojasu, (m) 

Kontejneri su napunjeni zemljom - čeka se sjetva sjemena 

Zimski ladoi'i u lasadniku Podbacluti! 

Sunce, voda i - duga: crikvenički rasadnik u svako je doba godine dobro 

opskrbljen vodom 

Dio ukrasnog bilja u rasadniku 


RAZGOVOR 

Razgovor s Augustinom Meštrovićem, pomoćnikom ministra u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva u Federaciji BiH 

Tri šume Bosne i Hercegovine 

Javno poduzeće »Sume Herceg-Bosne« 

prvo je koje je u BiH počelo organizirano i 

stručno gospodariti šumama, te je 

pokazalo da se može raditi i u najgorim 

ratnim uvjetima 

Augustin Meštrović 

Spretpostavkom da će hrvatsku šumarsku javnost zanimati 

situacija u Šumarstvu Bosne i Hercegovine, države s kojom 

Republika Hrvatska u mnogočcmu ima posebne odnose, 

obavili smo razgovor s Augustinom Meštrovićem, dipl. ing. 

šumarstva, koji u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva obnaša 

dužnost pomoćnika ministra. 

Uvaženi g. MeUrović, hrvatsku javnost zanima kako je 

šumarstvo u praksi prošlo kroz ratni vihor BiH i kakvi su sada 

odnosi u šumarstvu BiH 

Prije odgovora na ovo izuzetno složeno pitanje, smatram 

potrebnim dati kratko uvodno objašnjenje. Da bismo mogli 

uopće govoriti o ovoj temi, potrebno je vratiti se unatrag i upoznati 

se sa stanjem šumarstva prijcratne SR BiH. Naime, šume su 

bile prostorno razdijeljene na 40 šumskogospodarskih područja i 

nekoliko posebnih područja u submediteranu, odnosno na kršu. 

Za svako šumskogospodarsko područje utemeljeno je posebno, 

tzv. šumskoprivrcdno područje (SPP) kao pravna osoba, a za 

posebna područja šumarije. Valja istaći činjenicu daje šumarstvo 

BiH bilo u sastavu drvne industrije, kroz forme OOUR-a i 

SOUR-a, jedino od svih republika ex-Jugoslavije. U takvoj organizaciji 

i poslovanju nije teško zaključiti da je šumarstvo bilo u 

drugom planu, a »prerada drva«, na čelu s bivšim političarima, o 

svemu je odlučivala. U takvim odnosima dogovorne ekonomije i 

maćchinskog odnosa prema šumi i šumarstvu nastupila su i ratna 

događanja u BiH. Raspadom pravnog, gospodarskog i svekolikog 

sustava nastaje totalna anarhija, bezvlašće, a time i uništavanje i 

devastiranje šuma u BiH. Međutim, potkraj 1993. u totalnom 

»mraku« šumarstva pojavljuje se mala i slaba iskrica koja će kasnije, 

za nepunu godinu dana, prerasti u prepoznatljivo svjetlo 

glede stručnog pristupa i gospodarenja s dijelom šuma BiH. 

Zahvaljujući ljubavi prema šumi, nekolicina šumarskih 

stručnjaka, dakako, uz pomoć civilne vlasti, osniva Javno 

poduzeće »Sume Herceg-Bosne« sa sjedištem u Mostaru. 

Daljnjim raspletom situacije u BiH, na prostoru pod kontrolom 

Armije BiH, sredinom 1995. osnovano je Javno poduzeće 

»Bosanskoherccgovačke šume«, u čijem su sastavu nastavila djelovati 

šumskoprivredna poduzeća koja i danas rade i posluju neovisno 

jedno o drugome. Zatim, kao treća organizacija u šumarstvu 

nastaju »Srpske šume« sa sjedištem u Banjaluci. Sadašnji odnosi u 

šumarstvu BiH sadržani su u navedena tri poduzeća koja posluju 

zasebno i neovisno jedno o drugom. Uzimajući u obzir dosada 

dva potpisana mirovna sporazuma o BiH i zaključke Foruma 

Federacije, može se pretpostaviti da će odnosi u šumarstvu ostati 

nepromijenjeni sve dokle se zakonskim propisima ne propiše 

drugačije, a do tada će ostati međusobna osporavanja sadašnjih 

poditzeća koje je od njih nastalo zakonito, a koje nezakonito i tko 

je medu njima legalan, a tkc5 nelegalan. Odgovor na to pitanje dat 

će budući zakonski propisi iz šumarstva koji će ujedno ukloniti 

sve postojeće dileme i nejasnoće. Poseban problem u odnosima 

šumarstva BiH čini to što su postojeće šutnskogospodarskc osnove 

istekle ili uskoro istječu, a na vidiku nema mogućnosti za 

njihovom obnovom, a tu je i problem miniranosti, 20% ukupne 

površine šuma u BiH. 

Biste U nam objasnili kakvi se zakonski propisi provode u 

šumarstvu BiH 

Na prostoru BiH primjenjuje se prijeratni zakon o šumama 

koji je nešto modificiran i zakon o šumama koji je bio u proceduri 

za donošenje prije izbijanja ratnog sukoba. Prvi se primjenjuje 

u J. P. »Šume Herceg-Bosne«, a drugi u »Bosanskohcrcegovačkim 

šumama« i u »Srpskim šumama« na području RS. Promatrajući 


trenutno situaciju i moguća politička rješenja u BiH, razvidno je 

donošenje dva odvojena zakonska rješenja u šumarstvu, i to jedno 

za prostor Federacije i drugo za prostor RS. Ovdje je, po mom 

mišljenju, posebno bitna sadašnja situacija u svezi s donošenjem 

zakona o šumama u F BiH. Izradi teksta prednacrta zakona o 

šumama pristupilo se već prije dvije godine. Međutim, na samom 

početku pojavila su se dva suprotna pristupa u svezi s budućim 

organiziranjem šumarstva koja su se zadržala sve do danas. Jedan 

pristup buduću organizaciju šumarstva vidi kroz dva ili više 

poduzeća za šume u F BiH i po mogućnosti cijele BiH, dok drugi 

pristup buduću organizaciju šumarstva vidi kroz dva ili tri 

poduzeća za šume u F BiH, odnosno BiH, koja se mogu na ekonomskoj, 

interesnoj ili drugoj osnovi povezivati u poslovna 

udruženja na razini županija, Federacije ili cijele BiH. Međutim, 

treba napomenuti da se kod donošenja zakona o šumama trebaju 

uvažavati ustavne odredbe za Federaciju i za BiH u cjelini. Naprijed 

iznesena stajališta u svezi s organiziranjem šumarstva, 

pokušalo se više puta usuglasiti, što nije bilo nimalo lako i jednostavno, 

pri čemu valja ponoviti već istaknutu činjenicu da se na 

usuglašavanju stajališta radi pune dvije godine. Kao izlaz iz nastale 

situacije jedino je bio razvidan kompromis u kojem sam i 

osobno po dužnosti sudjelovao, tako daje kao rezultat toga nastao 

tekst prednacrta federalnog zakona o šumama, koji je na prijedlog 

Federalnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva potvrdila i Vlada 

Federacije BiH. Bit organizacije šumarstva u spomenutom 

tekstu odnosi se na županijska javna poduzeća za šume koja osnivaju 

poslovna udruženja na razini F BiH. Potvrđeni tekst od Vlade 

razmatrala su i oba doma parlamenta, gdje su dane 

odgovarajuće primjedbe zastupnika radi poboljšanja teksta bez 

značajnijih promjena. Nakon toga je održano savjetovanje na 

temu »Šumarstvo F BiH« u organizaciji Federalnog ministarstva 

u Bugojnu, kojemu je bilo nazočno više od 120 inženjera šumarstva. 

Tu se nametnula rasprava o ponuđenom tekstu nacrta Zakona 

čiji je rezultat bio otvoreno neslaganje s ponuđenom budućom 

organizacijom šumarstva u F BiH. Na tom skupu donijet je 

zaključak da se tekst treba ponovo vratiti na doradu i raspravu, s 

tim da se za od 30 dana Ministarstvu dostave pismene primjedbe, 

te da se stavi moratorij na donošenje tog zakona od 60 dana. 

Nakon toga u Ministarstvo je stiglo mnoštvo primjedbi, pa čak i 

kompletnih novih prijedloga zakona. Sve je to rezultiralo ponovnim 

usuglašavanjem teksta, ali i novim razmimoilaženjima unutar 

Ministarstva, tako daje isti »stari« tekst bio ponovo na Vladi da 

bi bio opet vraćen u Ministarstvo na doradu s rokom od 15 dana. 

Taj posao je upravo u tijeku, a rok je kraj mjeseca ožujka. 

Međutim, prema dosad postignutom na usuglašavanju predpostaviti 

je da neće biti dogovora ni ovog puta, te daljnja sudbina 

donošenja ovog zakona je potpuno neizvjesna. Stoga će se do 

donošenja novog zakona primjenjivat spomenuti zakonski propisi 

u BiH. 

Kakva je u svemu tome uloga J. P. »Suma Herceg-Bosne« 

Javno poduzeće »Sume Herceg-Bosne« p.o. Mostar, kao što 

rekoh, prvo je poduzeće za šume u BiH koje je počelo organizirano 

i stručno gospodariti šumama, nakon raspada bivšeg 

socijalističkog sustava, na tržišnim principima. Utemeljeno je 28. 

prosinca 1993. godine, prvenstveno uz razumijevanje civilne vlasti 

HZ H-B na prijedlog nekolicine nas šumskih stručnjaka. Uloga 

tog poduzeća je od neprocjenjive pozitivne koristi za naše 

šume i šumarstvo uopće. Kad to kažem, onda prije svega mislim 

na činjenice koje nedvojbeno potvrđuju da je to poduzeće utemeljeno 

i razvijano u raspadu pravnog sustava, ali s jasnim ciljem 

brige za šume. Pošumljavanje nije izostalo ni u godinama 

najžešćih i najkrvavijih sukoba u BiH, nije izostalo ni osposobljavanje 

šumarskoga kadra svih profila; tehničara, inženjera i postdiplomanata, 

i mnogo toga što uopće nisam spomenuo. Ukratko, 

uloga J. P. »ŠUME HERCEG-BOSNE« u šumarstvu BiH je 

neponovljiva, nezamjenjiva, višeznačno dobrodošla i nadasve pozitivna. 

To poduzeće je pokazalo i dokazalo đa se i u ratnim prilikama 

i okolnostima šumama može stručno i uspješno gospodariti, 

kao i to da se i u najtežim okolnostima za šumu treba i može 

skrbiti i uspješno organizirati i voditi jedno takovo poduzeće. J. P. 

Iz rasadnika »Lugovi« u šumariji Žepče 


»ŠUME HERCEG-BOSNE« su pokazale da se i u najtežim ratnim 

prilikama može proizvoditi šumski sadni materijal za 

povećanje pluća planeta Zemlje podizanjem novih šumskih nasada, 

zatim da se može tržišno gospodariti šumama, dokazati da 

šumarstvo ne spada u drvnu industriju i da se odvojeno trebaju i 

mogu razvijati na tržišnim principima, i, na kraju, ono što je 

sačuvalo najveći dio hrvatskoga šumarskog tehničkog i inženjerskog 

kadra u BiH. Stoga ovo poduzeće i svi oni koji su ga utemeljili, 

stvarali i razvijali, zaslužuju najvišu ocjenu i priznanje, 

makar se neki s time neće složiti. Ono je pomoglo opstojnosti 

Hrvata na prostorima BiH kroz razne oblike. 

Kakva su Vaša mišljenja glede suvremenog pristupa šumarstvu 

u odnosu na sadašnje stanje 

Svoje mišljenje glede suvremenog pristupa šumarstvu i 

šumama temeljim na rezultatima konferencije UN-a o okolišu i 

razvoju (rio de Janeiro, 1992.) i II. ministarske konferencije o 

zaštiti šuma (Helsinki, 1993.), gdje su ponovno potvrđena 

polazišta o prosuđivanju važnosti i uloge šuma. Stoga držim daje 

nakon šumarstva potrajnog prinosa i šumarstva mnogostrukog 

iskorištavanja šuma došlo i nastupilo šumarstvo unapređenja gospodarenja 

šumama, sadržanog u načelu održivog razvoja i potrajnoga 

gospodarenja, što, u principu, u našem šumarstvu nikada 

nije bilo zanemareno. Bosna i Hercegovina treba prihvatiti spomenuta 

dva globalna sporazuma, te se tako obvezati na umjerenu 

šumarsku politiku, koja ubuduće treba obilježiti sve programske, 

kontrolne, proizvodne i obrazovne zadaće iz kojih našoj šumarskoj 

praksi predstoji očitavanje prioritetnih ciljeva gospodarenja 

šumama koje u skladu sa zaštitom okoliša treba podjednako 

ostvarivati uvažavajući racionalne smjernice i lokalne interese. 

Nadalje, mišljenja sam da načelo potrajnosti gospodarenja treba 

ponovno afirmirati i potvrditi u praksi. Osnovno načelo takve 

potrajnosti jest postavljanje u prvi plan potrajnosti ekosustava. 

Potrajno gospodarenje je definirano kao gospodarenje i 

iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta na način i u takovoj mjeri 

da se održava njihova biološka raznolikost, proizvodnost, sposob- 


nost obnavljanja, vitalnost i potencijal, da bi sada i ovdje, kao i u 

budućnosti, ispunili bitne ekološke, gospodarske i socijalne 

funkcije na lokalnoj razini i globalnoj razini. U BiH bi se već sada 

trebale unijeti u šumarsku politiku odrednice spomenutih rezolucija, 

a takova načela trebala bi se podjednako odnositi na sve 

oblike šumskog vlasništva. Važan dio u novoj zamisli naše šumarske 

politike trebao bi biti sadržan u novoj filozofiji gospodarenja 

šumama kroz određivanje pokazatelja za izmjeru potrajnoga gospodarenja 

šumama. Određivanjem mjerljivih pokazatelja potrajnog 

šumskog gospodarenja učinio bi se velik korak za reguliranje 

sukoba interesa šumara-gospodarstvenika i »boraca« za zaštitu 

okoliša - ckologista, koji su danas sve glasniji i nastoje na sve 

načine preoteti stoljetnu šumarsku odrednicu ekološkog gospodarenja 

šumama. Kroz ovakovo poimanje šuma i šumarstva 

moguće je u BiH postići to da se više učini na pošumljavanju krša 

i goleti koji u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta sudjeluju 

sa 43% zajedno sa šumama niskog uzgojnog oblika. Na taj 

način bi se valorizirala vrijednost općekorisnih funkcija šuma u 

odnosu na direktne koristi od šuma. 

JVIišljcnja sain da to ima osnova i šanse za provedbu u 

šumarskoj praksi BiH koja još uvijek ima dosta prirodnih šuma 

čija je vrijednost neprocjenljiva. Perspektiva šumarstva BiH 

spram svjetskih trendova, po mom osobnom mišljenju, je poželjna 

i moguća, ali istodobno naglašavam da je uvjet za postizanje 

toga cilja naprijed navedena šumarska politika pretočena u praksu 

ne samo na papiru, nego na djelu. Na kraju, kao putokaz za 

buduće zadaće šumarstva BiH posebice naglašavam programske, 

dijagnostičke, kontrolne, proizvodne, obrazovne i obavijesne 

zadaće. 

Provođenje globalnoga sporazuma o potrajnosti gospodarenja 

šumama otvara šumarskim stručnjacima ili, kako mi to popularno 

volimo kazati, šumarima nova područja bavljenja pod 

trajnim nadzorom javnosti, što povećava odgovornost sviju, te 

donosi prigodu za potvrdu i respekt šumarske struke i prakse. 

Razgovarao Ivan Šimić

ZAŠTITA PRIRODE 

Prebrojavanje tetrijeba gluhana u Hrvatskoj u organizaciji »Hrvatsl

Već gotovo stotinu godina staro pjevalište tetrijeba 

gluhana Bevandinica na Sjevernom Velebitu 

i danas čuva svoje »pernate ljepotane« 

Određenu nadu budi i prebrojavanje 

u proljeće 1998. 

Tetrijeb u prošlosti 

Areal rasprostranjenosti tetrijeba 

na području Dinarida razmjerno je 

malen. Ograničuju ga strogi zahtjevi 

ove vrste šumske koke na određenu 

sliku biotopa i uvjeta životne sredine. 

Prema nekim istraživanjima od 

ukupne šumske lovne površine 

gorske Hrvatske odgovara mu svega 

15% za lovno produktivnu površinu. 

Prema Z. Turkalju, brojno stanje 

tetrijeba gluhana u Hrvatskoj bilo 

je u porastu do 1900. godine; od 

1900. do 1918. stagnira, od 1919. do 

1945. opada, a od 1946. do 1951. 

naglo opada. Ove tvrdnje potkrepljuje 

i brojkama. U Hrvastkoj je u proljeće 

1951. bilo 64 aktivnih pjcvališta sa 384 

tetrijeba, od čega 122 pijevca. Godine 

1912. na istom je prostoru izbrojeno 

1536 tetrijeba! Samo na Velebitu u 

proljeće 1934. izbrojeno je 319 

kljunova, od čega 204 pijevca i 115 

kokoši (A. Despot). Akcijom prebrojavanja 

u proljeće 1997. na 

Velebitu je izbrojeno 49 tetrijeba, 14 mužjaka i 35 ženki ili 15 posto 

fonda iz proljeća 1934. g. 

Daje tetrijeb kao vrsta ugrožen uništavanjem prirodnih staništa, 

u prvom redu krčenjem šuma i lovom, ustvrdio je i ornitolog 

Gordan Lukač (1995.), po kojem se u Hrvatskoj danas gnijezdi 

manje od 60 parova. 

U četiri državna uzgojna lovišta bivšeg Šumskog gospodarstva 

Delnice na površini od 50.876 ha brojno stanje tetrijeba gluhana 

kretalo se od najmanje 73 kljuna godine 1965. do najviše 143 kljuna 

godine 1960. U proljeće 1980. proljetni fond je procijenjen na 88 

kljunova. U razdoblju od 1960. do 1979. (20 godina) u lovištima 

»Risnjak«, »Bjelolasica«, »Snježnik« i »Gumance« ukupno je legalno 

odstrijeljen 51 pijevac ili prosječno 2,5 kljunova godišnje. Najveći 

broj tetrijeba odstrijeljen je u razdoblju 1962-1969., a najmanje 

godine 1972. i 1979. - po jedan pijevac. Glavnina tetrijeba u 

promatranom razdoblju dalo je pjevalište Bukova gora (današnje 

Šire područje očuvanih bitorajskih šuma Uprave 

šuma Delnice; u akciji prebrojavanja tetrijeba u 

proljeće 1998. zacijelo će i tu biti otkriveno koje 

novo pjevalište. 

Areal rasprostranjenosti tetrijeba gluhana u 

Gorskom kotaru i Velebitu obuhvaća razmjerno 

malene, specifično izdvojene dijelove lovišta; lovište 

»Sjeverni Velebit« ponad Krasnarskog polja Uprave 

šuma Senj. 

Stručni lovni i šumarski djelatnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i »Hrvatskih šuma« pri nadzoru 

prošlogodišnje akcije prebrojavanja tetrijeba u lovištu »Bjelolasica« Šumarije Ravna Gora 

lovište »Smrekova draga - Gumance« delničkc Uprave šuma), koje 

je s pravom nazvano »kokošinjcem« (A. Frković 1981.). 

Prijedlozi za zaštitu 

tetrijeba 

»Dovoljno je posjeći u nevrijeme samo jedno stablo na 

pjevalištu da se ono upropasti, a tctrijebi isele«, riječi su šumarnika 

Z. Turkalja iz njegove knjige »Divljač visokog lova na Krasu« 

(Zagreb 1956.). 

U svojoj studiji »Ekologija divjcga petelina (Tetrao urogallus 

L.) V Sloveniji« dr. Miha Adamič s ljubljanskog Biotehničkog 

fakulteta načinio je »svežanj« prijedloga za zaštitu tetrijeba od kojih 

izdvajamo: 

- trajna zaštita šuma na području pjevališta odnosno njegovo 

izlučenje iz redovnog gospodarenja, 

- ograničavanje šumskih radova, poglavito sječe i privlačenja u 

vrijeme parenja i uzgoja mladih, približno od sredine ožujka do 


sredine srpnja (to ograničenje treba da vrijedi za šira šumska područja 

koja stani tetrijeb), 

- zabrana proljetnog lova odnosno odstrjela pijevaca na 

pjevalištima, 

- održavanje prirodnih prehrambenih odnosa, 

- uvođenje skupinastog prebornog gospodarenja; 

- produženje ophodnjice u širim šumskim područjima s tetrijebom 

gluhanom, 

- ograničenje prodora turizma i drugih izvora nemira u tetrijebska 

staništa, 

- intenziviranje lova na obje kune i lisicu. 

Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica od 28. VI. 1995. 

(Narodne novine 43/95.) posebno zaštićenom životinjskom vrstom 

proglašen je i tetrijeb gluhan. Na osnovi Zakona o zaštiti prirode 

(Narodne novine 30/94.) takvu je životinju zabranjeno »rastjerivati, 

hvatati, držati, ubijati i proganjati... te uklanjati gnijezda« (članak33). 

Ako tome dodamo da je Šumskogospodarskom osnovom područja 

Hrvatske JP »Hrvatske šume« određeno da se »u cilju održavanja i 

unapređenja staništa divljači« tetrijepska pjevališta imaju posebno 

obilježiti na terenu i izlučiti iz redovnog šumskog gospodarenja, onda 

se zapravo sve svodi na uobičajenu konstataciju da su nam zakoni i 

uredbe dobri ali da se slabo primjenjuju u praksi. 

* * * 

S ovim napisom želja mi je bila ukratko upoznati i našu širu 

lovačku i švimarsku javnost s upravo pokrenutom 2. akcijom prebrojavanja 

tetrijeba na pjevalištima u proljeće 1998. Iako će je 

provesti mahom profesionalno terensko lovno osoblje područnih 

šumarija i uprava šuma JP »Hrvatske šume«, u nju treba da se 

uključe i lovci i njihove lovačke udruge koje na svom području 

imaju tetrijeba. Samo na taj način u mogućnosti smo dobiti što 

potpuniju i realniju sliku stanja ovog našeg pernatog šumskog 

ljepotana, »najljepše ptice Hrvatske«, a otud i potrebne podatke za 

izradu dugoročne strategije njene zaštite i održanja. 

Usporedo s prebrojavanjem tetrijeba na pjevalištima nastavit čc 

se s kartiranjem staništa tetrijeba. U tu će se svrhu na posebnom 

obrascu Popisnog lista upisati sve one značajke pjevališta koje su od 

važnosti za stabilnost odnosa tetrijeba i njegove životne sredine, a to 

su; položaj pjevališta u prostoru (nadmorska visina, ekspozicija, 

inklinacija), opis sastojine (sastav, sklop, smjesa, dominantna stabla), 

veličina pjevališta, prehrambene značajke, stupanj i vrsta 

ugroženosti, brojnost, dosadašnji zahvati u populaciju i dr. 

Raspored tako karnranih pjevališta bit će unesen u pregleđnu 

kartu (specijalku). 

Ovlaštenici prava lova koji žele sudjelovati u akciji prebrojavanja 

tetrijeba, a nisu sudjelovali u prošlogodišnjoj akciji, mogu se izravno 

obratiti Službi lovstva Direkcije JP »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. 

F. Vukotinovića 2 ili na tcl. 01/482-8505. 


EKOLOGIJA 

Dabar ponovno u Hrvatskoj 

Hoće li dabru biti dobro 

Kada je prvi dabar iz skupine nakon mjerenja i obilježavanja 

pušten iz mreže, zafrktao je kroz nos i 

repom nekoliko puta snažno pljesnuo po plićakuzbog 

toga je dobio ime Vatreni - bio je to znak daje ljut i 

nervozan. Kako i ne bi - sedam je dana u specijalnom 

kovčegu obloženom iznutra limom, izvana drvctom, putovao 

iz Njemačke do svoje nove domovine Hrvatske, a bar 

dvadesetakje ljudi znatiželjno pratilo svaki njegov korak te 

tek nešto manje kamera i fotografskih aparata nastojalo je 

ovjekovječiti taj čin. 

Suradnja Hrvatska - Njemačka 

A Vatreni, Grofica, Kleopatra, Maja, samo su neka od 

imena kojima su kršteni dabrovi iz posljednje skupine od 

ukupno devet novih stanovnika (tri porodice ijedan samac) 

kojima je obogaćena fauna Hrvatske. Ova je skupina svoje 

novo obitavalište našla uz rijeku Veliku (koja se ulijeva u 

Česmu) u blizini sela Bolč i Breza u vrbovcčkoj šumariji. 

Rijeka Velika je ujedno granica između državnog lovišta 

»Žabjački lug-Česma« i lovišta »Cesma-Bolčanski lug« koje 

je u koncesiju dobila zagrebačka firma »As-lovni turizam« 

na čijem su području dabrovi nastanjeni. 

Uvoženjem ove posljednje skupine završena je druga 

faza velikog projekta ponovnog nastanjivanja dabra u Hrvatskoj 

nazvanog »Dabar u Hrvatskoj«, koji su uspješno 

zajednički privele kraju naša zemlja i Njemačka a vodili su 

ga dr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu 

te Gerhard Schvalb s njemačke strane. Projekt je započet 

još 1993. godine, kada su obavljeni prvi razgovori o 

mogućem povratku ove u Hrvatskoj izumrle vrste. Dr. 

Grubešić kaže: 

- S drugom fazom koja obuhvaća hvatanje, transport i 

ispuštanje dabrova započeli smo 1996. godine i nastavili 

1997. Sada nam ostaje još dosta posla na trećoj fazi a to je 

monitoring koji obuhvaća praćenje, nadzor i istraživanje, 

odnosno njihovu prilagodbu, prirast, širenje i osvajanje 

prostora koji smo im namijenili. To je dosta velik prostor, 

cijeli slivni dio rijeke Save, a išli smo i na ovaj uzvodni dio, 

na rijeku Česmu, jer i ovaj lokalitet je izuzetno kvalitetan. 

Sponzor i »Hrvatske šume« 

Dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom 19. stoljeća, kao 

uostalom i u najvećem dijelu Europe. Prema nekim dokumentima 

dabrovi su ranije obitavali na Dunavu te u slivu 

Česme, gdje čak postoji jedan predjel koji se zove Dabrovine. 

Ne zna se točan uzrok, no dr. Grubešić navodi nekoliko 

mogućih razloga. Jedan je i prekomjeran lov, jer krzno 

ovog dobroćudnog glodavca vrlo je cijenjeno. Tu su i razne 

bolesti te elementarne katastrofe, primjerice, velike poplave 

u kojima je mogao stradati cjelokupni podmladak. Opstao 

je tek na nekoliko staništa - u Rusiji, Francuskoj (Rhonski 

dabar). Norveškoj, Njemačkoj (na rijeci Elbi). Američki 

dabar, dobro nam znan iz mnogih vestern-filmova i još 

poznatijih lovaca, ponešto je različit od europskog po 

većem broju kromosoma. U Njemačku (Bavarsku) dabar 

je ponovno unesen između 1950-60. godine i tijekom proteklog 

vremena razvio se u vrlo stabilnu populaciju, sposobnu 

čak da dio populacije daje i drugima. 

Osim što obogaćuje faunu Hrvatske, dabar kao biljojed 

(ljeti se hrani zeljastim biljkama, zimi drvenastim) u sustav 

ekosistema donosi svojevrsnu ravnotežu. Nije štetočinja i, 

dakako, zaštićen je cijele godine. Može biti težak i do 35 kg 

(najteži u skupini koja je ispuštena u Veliku imao je 21 kg). 

Jednom godišnje daje potomke, od 3-5 mladih, no rijetko 

svi prežive. Pare se u veljači i ožujku. Kreće se pretežno 

noću, ne hrani se ribom i nije opasan za riblji podmladak. 

Ne može se reći ni daje neka kulinarska poslastica, jede se 

tek rep. 

Projektom reintrodukcije dabra u Hrvatsku na tri je 

lokaliteta ispušteno ukupno 85 dabrova. Nakon pomnog 

istraživanja mogućih staništa gdje bi dabrovi mogli živjeti, a 

to mora biti uz vodu koja nije suviše brza, s puno bilja, 

prve skupine ovih glodavaca nastanjene su 1996. godine u 

Žutici uz rukavce rijeke Lonje. Potom je 1997. godine više 

obitelji (ukupno 29 komada) ispušteno u pripremljena 

staništa uz rukavce rijeke Drave, kod Legrada. 

Kada se stabilizira populacija dabrova u Velikoj, kad 

počne stvarati potomstvo, moći će kasnije, kaže dr. 

Grubešić, doći u kontakt s populacijom u drugim 

staništima, primjerice s onom u Žutici. Dabrova obitelj 

može inače pokriti revir i do 1000 ha, gdje gradi svoje brane 

i prilagodava se okolišu, ali i utječe na njega. To je i 

jedan od ciljeva samog projekta, da se stvori što različitija 

genetska konstitucija, čime bi se osigurala stabilnost populacije 

na duže vrijeme. A vlasnik i direktor firme »As-lovni 

turizam« iz Zagreba Asim Mesić obrazlaže zbog čega je 

njegovo poduzeće kao koncesionar lovišta ušlo i potpomaže 

projekt: »Naša osnovna djelatnost je turizam i vanjska 

trgovina. Kad je raspisan natječaj, mi smo dobili ovo lovište 

u koncesiju. Cilj nam je kroz lovni i seoski turizam iznaći 

interes, da opravdamo ulaganja koja smo već imali kao i 

ono što dalje planiramo uložiti«. 

Unatoč tome što su svi dabrovi donacija Bavarske Hrvatskoj, 

što se nije plaćao niti izlov u Bavarskoj ni prijevoz, 

projekt je vrlo skup i ne bi bio ostvariv bez brojnih sponzora 

među kojima su i »Hrvatske šume«. 

Miro Mrkobrad 


Tk'^ ^ !5:^- :^^.3A 

Dabar u novom obitavalištu, uz rijeku Veliku na području šumarije Vrbovec 

Vaganje i označavanje novih stanovnika naših voda obavljao je osobno dr. Marijan Grubešič 


»HRVATSKE SUME« SPONZOR ZAGREBAČKOG ZOO-A 

Smeđi medvjed 

»vrača« se u šumu! 

Posjetitelje zagrebačkog Zoološkog vrta ovoga je proljeća 

dočekalo podosta iznenađenja, medu kojima posebnu 

pozornost privlače dva mladunca smedeg medvjeda, 

odnosno obitelji koju čine jedan mužjak i dvije ženke, pa ih je 

sada petero. I mužjak i ženke iz Gorskog su kotara, a nađeni su 

kao siročići na pruzi stradalih roditelja. Kod ljudi koji su ih 

pronašli bili su dok nisu odrasli, a potom su poklonjeni 

Zoološkom vrtu. Ovo im nije prva mladunčad, što će reći da im 

je u ZOO-u dobro i da žive u - ljubavi. 

Odnedavna nastambu smeđih medvjeda krasi i znak »Hrvatskih 

šuma«, koje su s određenom svotom preuzele sponzorstvo 

nad tim ljupkim životinjama. Tako se smeđi medvjed »vratio« u 

naše šume, u neobičnoj životnoj priči koja je počela sa siročićima 

a nastavlja se plodonosnim boravkom u ZOO-u, na svoje veselje 

i na veselje posjetitelja. 

Snimio Tomislav Lulić 


ŠUMARIJA RAVNA GORA 

Iznimna pozornost zaštiti 

U 

jugoistočnom 

dijelu Gorskog kotara na površini od 6297 

ha gospodari šumarija Ravna gora. Državne šume kojima 

gospodari objedinjene su u dvije gospodarske jedinice. 

Ravna gora površine 4254 ha i Višnjevica 2043 ha. Privatne šume 

nalaze se u gj. Mala Višnjcvica i zauzimaju 1782 ha. 

Na području šumarije prevladavaju mješovite sastojine, crnogorice 

i bjelogorice. Od crnogoričnih vrsta prevladavaju jela i 

smreka, a od bjelogoričnih bukva, javor i brijest. Drvna zaliha 

crnogorice iznosi 1.319.125 m-^ i bjelogorice 802.851 m'. 

»Otvorenost šuma cestama na području naše šumarije je europska 

i iznosi 21,90 km/000 ha«, govori upravitelj šumarije Vilko 

Ivančič, dipl. ing. šum. 

S obzirom da se područje ove šumarije nalazi na izuzetno 

visokim nadmorskim visinama, od 700 pa sve do najvišeg vrha 

(Višnjevica 1366 m. n. v.), karakteristika je ovog područja, odnosno 

osobitost ove šumarije, da se zbog hladnoće i duže zime 

počinje intenzivnije raditi na početku travnja. Ako posluži 

vrijeme, radovi u šumi znaju potrajati do kraja mjeseca listopada. 

»Tijekom prošle godine radovi na uzgoju u potpunosti su 

izvršeni pa čak i prebačeni«, govori ing. Ivančič. Ova šumarija 

izuzetnu pozornost pridaje zaštiti šuma. Posebno su zadovoljni 

prirodnim pomladenjem šume na cjelokupnom prostoru šumarije, 

a njezi tog prirodnog pomladka poklanja se izuzetna pozornost. 

Zdravstveno stanje šuma je zadovoljavajuće, osim što se u 

posljednje vrijeme sve više zapaža sušenje brijesta. Ako se sušenje 

nastavi ovakvim intenzitetom, brijest bi u potpunosti mogao nestati 

iz goranskih šuma. 

»Tijekom prošle godine plan na sječi i izradbi izvršenje sa 85 

posto. Proizvedeno je ukupno 29.949 m-^ netto drvne mase, od 

čega 18.750 m^ crnogorice i 11.119 m' bjelogorice. Zbog lošijih 

vremenskih prilika i nedostatka kapaciteta, na sječi i vuči plan nije 

ostvaren u fizičkom dijelu. Unatoč tome možemo biti zadovoljni, 

jer smo plan izvršili i prebacili u financijskom dijelu«, govori 

upravitelj. 

Tijekom prošle godine na tržištu je iz ove šumarije realizirano 

24.777 m"* drvne mase, te postignuta prosječna prodajna cijena 

od 360,02 kn/m^, što je izuzetan i zapažen uspjeh ravnogorskih 

šumara. 

Ako ih posluže dobro vrijeme, tijekom 1998. g. vjeruju da će 

planirane godišnje zadatke u potpunosti i izvršiti, u što ne treba ni 

sumnjati poznavajući njihov trud i zalaganje u obavljanju svakodnevnih 

radnih zadataka. 

Jamstvo za to su 48 zaposlena, od čega sedamnaest u 

proizvodnji. 

V. Pleše 

Sastojine bukve i jele, GJ »RAVNA GORA«, šumarija Ravna gora Snimke: 

V. Pleše 

Područje šumarije Ravna gora nalazi se na velikim nadmorskim visinama, pa 

ovakve slike iz šume nisu rijetkost ni u rano proljeće. Na slici: g. j. 

»Višnjevica«. Snimke: V. Pleše 

Ponovno MAN! 

što suvremeni strojevi znače u šumarstvu, to 

najbolje znaju oni kojima su nužni i oni kojima - 

nedostaju. I jedno i drugo iskusio je vinkovački 

»Šumatrans«, kojemu je u ratu bio uništen gotovo 

cijeli strojni park. Unatoč tome, smogao je snage i 

sredstava, te je uz pomoć vinkovačke Uprave šuma 

i Javnog poduzeća »Hrvatske šume« iznova počeo 

koristiti teške kamione MAN s hidrauličnom 

dizalicom ugrađenom na prikolici. 

Z. Peičević 


NOVA GRADIŠKA 

Najviše hrasta lužnjaka 

BJELOVAR 

Dobro na početku 

O očekivanju konačnih financijskih 

rezultata poslovanja za prošlu godinu u 

bjelovarskoj upravi - a oni će biti poznati 

nakon usvajanja izvještaja o inventurama 

na Upravnom odboru »Hrvatskih šuma« - 

upravitelji šumarija pozabavili su se na redovnom 

mjesečnom skupu analizom 

prvih izvršenja u novoj poslovnoj godini. 

U prva dva mjeseca posječeno je i 

izrađeno preko 87 tisuća kubika ili 17 posto 

godišnjeg plana. Najviše je tehničkog 

drva, stoje i razumljivo jer se siječe glavni 

prihod. U vlastitoj režiji posječeno je 

preko 67 tisuća kubika ili 19 posto 

godišnjeg plana, u samoizradi 18 posto 

plana, dok su vanjske usluge u ovom 

razdoblju sudjelovale u izvršenju tek s 

jedan posto. U istom razdoblju privlačenje 

je realizirano sa 15 posto ukupnog plana, 

od čega vlastitom mehanizacijom 91 

posto, (m) 

Od stručnog suradnika za uzgajanje 

šuma novogradiške Uprave šuma ing. Damira 

Jelića doznali smo da je za proljetno 

pošumljavanje planirano u sklopu jednostavne 

i proširene biološke reprodukcije 

pošumiti na oko 90 hektara 620.000 sadnica 

hrasta lužnjaka i kitnjaka te poljskog jasena. 

Najviše če biti upotrijebljeno 

lužnjakovih sadnica (275.000), zatim 

kitnjakovih (255.000) ijasenovih (90.000). 

Pošumljavanje će biti obavljeno na 

području šumarija Novska, Okučani, 

Stara Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, 

Slavonski Brod i Trnjani, a neće se 

pošumljavati na prostoru šumarija 

Jasenovac i Nova Gradiška. 

VINKOVCI 

Manje nesreća na poslu 

U posljednjih nekoliko godina, broj 

ozljeda na poslu u Upravi šuma Vinkovci 

iz godinu u godinu se smanjuju. Tako je u 

protekloj godini zabilježeno samo 36 nezgoda 

na radu u 12 šumarija i dvije radne 

jedinice, odnosno na ukupno 946 uposlenih 

djelatnika. Računajući to prema 

uobičajenih 1000 radnika, bilo bi to svega 

40 ozljeda. Ovako mali broj ozljeda malo 

je gdje zabilježen u »Hrvatskim šumama« 

p.o. Zagreb. 

Najviše ozljeda nastalo je uslijed zategnutih 

ili otrgnutih grana - čak sedam. 

Šest ozljeda nastalo je u radu s pomoćnim 

Najveći posao bit će na području 

šumarije Trnjani, gdje će biti utrošeno 

178.000 sadnica, pretežito hrasta lužnjaka, 

a opsežni su poslovi i u šumarijama Oriovac 

(175.000) i Novska (138.000). Očekuje 

se, napominje ing. Jelić, da će veći dio posljednjeg 

pošumljavanja biti obavljen do 

kraja ožujka, uoči početka vegetacije. 

U šumskom rasadniku Cernik bit će 

izvađeno 970.000 lužnjakovih, kitnjakovih 

i sadnica poljskog jasena. Za matičnu 

Upravu šuma bit će otpremljeno 537.000 

sadnica, a preostali dio (433.000) za Upravu 

šuma Sisak, Karlovac, Osijek i Bjelovar. 

Najveći dio namijenjen je sisačkim šumarima, 

190.000 lužnjakovih sadnica. (t) 

oruđima - sjekirom, mačetom, srpom i 

sličnim alatkama. Po pet ozljeda nastalo je 

uslijed padova i od trupaca. Od motorne 

pile bile su samo 4 ozljede, a dva radnika 

su stradala od uboda stršljena. 

Srijeda je dan kada je zabilježeno 

najviše nezgoda, čak devet, najviše, osam 

ozljeda dogodilo se u trećem satu rada, po 

mjesecima najviše je u rujnu, a prema 

stažu, najviše ozljeđenih je i najmlađih radnika 

- do tri godine staža. Prema starosti, 

najviše ozljeđenih je u dobi od 26 do 30 

godina. 

(A.Z.L.) 

POŽEGA 

Zaliha u porastu 

Požeška Uprava šuma nakon dva 

mjeseca posjekla je i izradila 17.776 m"*, 

izvezla 16.185 m' i otpremila 13.797 m"* 

drvne mase. U odnosu na godišnji plan 

(111.038 m') sječa je ostvarena sa 16%, 

izvoz sa 15%, a otprema sa 12%. Najveće 

ostvarenje na sječi i izvozu bilo je u šumariji 

Caglin (36% odnosno 26% godišnjeg 

plana), a najuspješnija otprema u šumarijama 

Pleternica u Požegi (19% godišnjeg 

plana). 

Na izvlačenju drvnih sortimenata, 

koji su za to vrijeme prosječnu normu 

prebacili za 9%. U odnosu na radni fond 

iskorištenje traktora je 68%, a ispravnost 

71%. Ukupno su izvukli 6981 m\ što je 

nešto manje od polovice ukupno izvučene 

drvne mase. 

Istekom veljače na području požeške 

Uprave Šuma evidentirano je 16.585 m^ 

drvnih sortimenata, od čega je polovica u 

šumi. Najveća zaliha je u šumariji Caglin, 

čak 6120 m-', a najmanja na području 

požeške šumarije (1260 m^). Treba istaknuti 

da je ukupna drvna zaliha u 

povećanju u odnosu na prosinac prošle i 

siječanj ove godine. Planska cijena po 

kubičnom metru drvnog sortimenta (190 

kuna) prebačena je za 23% i ostvarena sa 

234 kune. 

U sklopu šumskouzgojnih radova na 

jednostavnoj biološkoj reprodukciji radili 

su se pripremni radovi obnove sastojina 

(čišćenje da od korova) na oko 31 ha, 

načinjene su njege pod zastorom sastojine 

(22 ha), njege podmlatka i mladika (47 

ha), a obavljeno je čišćenje sastojina (92 

ha) te obnova degradiranih sastojina (10 

ha), (t) 


Poplava 

Ovo je kasna zima u dijelu velike gospodarske jedinice 

»Česma« (oko 4200 ha) kojom zajednički gospodare tri 

šumarije bjelovarske uprave, Bjelovar, Čazma i Vrbovec. 

Voda do koljena nije ništa novo na ovom području, a kopija ove 

slike redovno se ponavlja svakog proljeća i jeseni kad oborine 

prijeđu neku prosječnu razinu, a rijeka Česma i njene pritoke se 

izliju iz korita i poplave obližnje inače nizinsko zemljište. Šumski 

radovi se, dakako, odgađaju, planovi mijenjaju, protiv hirova 

prirode može se tek čekanjem da se voda povuče (snimljeno u 

predjelu Vrpolje, šumarija Vrbovec), (m) 

%«n!at.*t 

ZASTITARI PRIRODE 

Breljanski 

ovijaš 

Slavonci će se, možda, iznenaditi ako im kažete da se najstariji 

hrast u Hrvatskoj možda ne nalazi u Slavoniji već, zamislite, 

u Dalmaciji. Da je to vrlo blizu istini, a velika je 

vjerojatnost daje to čak i istina, uvjerili smo se 5. i 6. ožujka ove 

godine prisustvujući sanaciji »breljanskog orijaša« (Quercus pubesccns). 

Ovaj zahvat je izveden u koordinaciji »Hrvatskih 

šuma«, točnije Šumarije Makarska, na čelu s Upraviteljem Borisom 

Šabićem, dipl. inž. šumarstva, načelnikom općine Brela, dr. 

B. Šošićem te uglednim njemačkim stručnjakom s područja urbanog 

šumarstva, čovjekom hrvatskog porijekla, g. Viktorom 

Lohertom. Zahvaljujući osobnim kontaktima g. Loherta s čelnim 

ljudima njemačkog poduzeća BSVG (Baumsachverstandingen- 

Gesellshaft mbH), čija je osnovna djelatnost i specijalnost urbano 

šumarstvo, uspješno je realiziran ovaj projekt. Gospoda B. Sicgert 

i J. Bilharz su poklonili Brelima i Hrvatskoj dva radna dana, ujedno 

prezentirajući znanje i mehaniku trenutno aktualnu u ovoj 

djelatnosti. Pri radu su korišteni instrumenti mjerenja vitaliteta 

stabla, tj. svake značajnije grane kako bi zahvati u prorjedivanju 

krošnje bili što pravilniji. U tu svrhu je korišten »čekić jeke« koji 

na temelju razlike brzine prolaska zvuka kroz drvo utvrđuje 

eventualnu trulež (prazninu). Zatim je korišten i mehanički mjerač 

čvrstoće izvrtaka Presslerovim svrdlom kao vrlo pouzdana 

metoda u utvrđivanju vitaliteta. Ipak, najveću pozornost privlači 

elektronski rezistograf, koji radi na temelju »sonde«, igle duge 40 

cm, čiji se otpori pri prodiranju u drvo ocrtavaju na krivulji rezistografa. 

Putem ove metode se dobije najjasnija slika vitaliteta, ali 

i starosti. Tako se i došlo do procjene da bi ovaj »breljanski orijaš« 

mogao biti star oko 400 godina s mogućim odstupanjima od 10%. 

Sanaciji ovog hrasta je u svojstvu konzultanta prisustvovao i naš 

najeminentniji stručnjak s područja urbanog šumarstva, prof. dr. 

Želimir Borzan sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te 

g. D. Franulović iz Uprave šuma Split i g. Piacevoli ispred županijskog 

Ureda za zaštitu prirode. Ocjena vitalnosti ovog izuzetnog 

objekta je zadovoljavajuća, i svi nazočni su mu prognozirali 

još dugi niz godina života. Ovdje valja posebno istaći susretljivost 

jedne platforme Elektroprivrede i Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva iz Makarske, bez čije bi pomoći orezivanje vršnih grana 

bilo puno teže, iako se kao posebna zanimljivost može navesti 

prezentacija posebne tehnike penjanja g. Bilgarza pri orezivanju, 

u uvjetima kada nisu iskoristiva mehanička pomagala. Inače, ovaj 

hrast je u vlasništvu obitelji Filipović, koji ga smatra općim dobrom 

svih mještana i jednom od zanimljivosti ovog elitnog 

turističkog mjesta. Iz razgovora s »običnim« ljudima u Brelima, 

čija je glavna djelatnost turizam, uočljiva je njihova svijest i zainteresiranost 

za značaj i očuvanje prirodnih ljepota. Zaključak je da 

time i šumarska struka dobiva na važnosti, (š) 


uz DAN VODA 

Voda kao 

ekološki 

Piše: Ivica TOMIC 

V 

Suma može uspijevati samo unutar 

određenog raspona vlažnosti 

koju, uglavnom, omeđuje stepska 

i močvarna granica šume 

značajan 

činilac 

Kao fiziološki prijeko potrebna za život, voda jc jedan od osnovnih 

sastojaka žive stanice s kojim ulaze u korijen i stablo potrebne 

mineralne tvari iz tla. S pomoću vode premještaju se različiti spojevi 

u biljci, a kao ekološki činilac djeluje na biljke oborinama, vodom tla i 

zračnom vlagom. Premda nabrojani oblici variraju zasebno, njihovo 

djelovanje je zajedničko. 

S ostalim značajnim ekološkim činiteljima, posebice s toplinom, voda 

utječe na izgled, sastav i rasprostranjenje biljnog pokrova. Šuma, kao 

zajednica biljnih i životinjskih organizama, može uspijevati samo unutar 

određenog raspona vlažnosti koju, uglavnom oineduje stepska i močvarna 

granica šume. Prema istraživanjima Mayra, šuma se ne može održati 

tamo gdje za četiri mjeseca vegetacijskog razdoblja (od svibnja do kolovoza) 

padne manje od 50 mm oborina, a vlaga zraka je veća od 50%, ili gdje 

je manje od 100 mm oborina, a vlaga zraka manja od 50 %. 

Od svih ekoloških činilaca voda najviše utječe na izgled, strukturu i 

životne procese biljke. Činjenica je - nema li dovoljno vlage biljka vene, 

suši se i ugiba, no suprotno tome, ako se vlaga poveća više od optimuma, 

rast biljke se smanjuje, ona se guši i opet ugiba. Prirodni pridolazak pojedine 

biljne vrste objašnjava ponajviše samo njezina sposobnost tolerancije 

na suhu ili vlažnu sredinu. Usporedo s plodnošću i vlažnošću tla, deficitom 

zasićenja zraka, napadom parazitarnih gljiva i dr. varira potreba 

pojedinih vrsta za vodom. Pretežit broj vrsta šumskog drveća su mezofiti 

(ne podnose ni veoma vlažna ni veoma suha staništa), odnosno tropofiti 

(na razmjerno suhim staništima i kao mezofiti). 

Vrsta, količina i razdioba oborina osobito je važna za biljke, koje oborinsku 

vodu ne uzimaju izravno, no ona je izvor vlage u tlu iz kojega 

biljke uzimaju potrebne količine vode. Neosporno je da svako šumsko 

stanište ima svoj specifičan vodni režim, koji zajedno s drugim ekološkim 

činiocima određuje vrstu i uspijevanje šumske vegetacije. Utvrđeno je da 

šuma djeluje vrlo povoljno na vodni režim nekoga kraja, a šumsko tlo 

može upiti velike količine vode. Zanimljivo je da listinac hrasta može 

upiti količinu vode, koja je devet puta veća od njegove težine, listinac 

bukve osmerostruku a bora peterostruku količinu vode. Listinac šumskog 

drveća usporuje otjecanje vode i stoga su površine bez šuma nerijetko 

izložene štetama od erozije, bujice i poplava. 

Zahvaljujući površinskim donjim vodama, uz stalne vodotoke, potoke, 

rječice i rijeke stvaraju se posebne šumske zajednice. Na velike 

površine takvih šuma nailazimo u Posavini, Podravini i Podunavlju, gdje 

poplave traju od nekoliko dana do više mjeseci. Poplavna voda zna dosegnuti 

visinu i đo 4 metra, no prekomjerno vlazi tlo te mijenja njegova 

fizikalna, kemijska i biološka svojstva. 

Zračna vlaga jedan je od najvažnijih klimatskih činilaca, a na šumsku 

vegetaciju djeluje izravno određujući veličinu transpiracije i neizravno, na 

taj način da utječe na evaporaciju, kondenzaciju, precipitaciju i sunčevu 

radijaciju. Velika raznolikost šumsko-vegetacijskog pokrova nastaje zbog 

nejednake razdiobe vlage, odnosno unutar manjega šumskog područja 

vrlo je izrazit utjecaj vlage na pojavu pojedinih tipova šuma. 

Otvorimo li u šumi zastor krošanja, vjetar jače prodire u sastojinu, 

temperatura zraka se mijenja a mijenja se i količina zračne vlage odnosno 

evaopracija i transpiracija. Jače sječe mogu u vlažnijoj sredini izazvati 

prekomjerno nagomilavanje vode u tlu, što dovodi do zamočvarivanja, 

česte pojave u našim nizinskim šumama. Proredne sječe utječu na povoljniju 

opskrbu vodom preostalih stabala, koje smo ostavili za uzgajanje. 

Unatoč velikim količinama vode koju šuma isparuje evapostranspiracijom, 

ona ne utječe hitnije na povećanje oborina u nekom kraju. Prema 

istraživanjima, navedeno povećanje u umjerenom pojasu nije veće od 3%, 

a šumske čistine, zbog slabijih vjetrova na šumskim površinama, primaju 

đo 1% više oborina od sličnih površina na otvorenom prostoru. 

Osim što daje niz koristi, voda u svojim različitim oblicima donosi 

šumskom gospodarstvu manje, veće pa i katastrofalne štete. Osobito one 

dolaze do izražaja u vidu poplava, snijega i leda. Poplave, ako dugo traju, 

uzrokuju trulež korijenja i fiziološko slabljenje stabala, što uvjetuje pojavu 

različitih štetnika. Onemogućeno je prirodno i umjetno pomlađivanje 

šuma, a dugotrajne poplave ometaju pravovremeno izvođenje šumskouzgojnih 

i eksploatacijskih radova. Snijeg nanosi štete ako u velikim 

količinama zaostane u krošnjama drveća te ih suviše optereti, lomeći i 

izvaljujući stabla. Voda u obliku leda opterećuje krhke grane, koje se lako 

lome, naročito za jačih vjetrova. 

Dugotrajan nedostatak vode u tlu izaziva sušu, koja najštetnije djeluje 

na šumsko drveće, a fiziološki manjak vode naročito nastaje kod drveća s 

vrlo plitkim korijenjem, kada se površinski sloj tla isuši. Posljedice nedostatka 

vlage u tlu su opadanje prirasta drveća, uski godovi, kržljavost 

izbojaka, fiziološko slabljenje stabala, sušenje i opadanje lišća ljeti odnosno 

sušenje grana i vrhova stabala. Može se reći da suša slabi vitalitet stabala 

smanjujući njihovu otpornost prema napadu štetnih gljiva i insekata. 

Štetne se posljedice suše ne mogu ukloniti, ali se načinom uzgajanja šuma 

mogu barem nešto smanjiti. Treba na ugroženim položajima uzgajati 

mješovite, raznodobne i preborne sastojine, a pri umjetnom 

pošumljavanju biljke saditi u postranoj zasjeni starih sastojina. 


AUSTRIJA 

Natjecanje u nordijskom skijanju 

Početkom ožujka u poznatom 

austrijskom skijaškom centru St. 

Michael im Lundau, u pokrajini 

Salzburg, održano je 30. europsko natjecanje 

šumara u nordijskom skijanju. 

U organizaciji Šumarskog društva 

iz Delnica na natjecanje u Austriju 

otputovala je i ekipa iz Delnica: Franjo 

Jakovac, Mladen Šporer i Denis Štimac, 

a iz Šumarskog društva Delnice u 

Austriji su boravili Herman Sušnik, 

Damir Delač, Boris Pleše i Ivica Kružić, 

te iz Hrvatskog šumarskog društva 

Hranislav Jakovac i Zlatko Kahlina. 

Natjecalo se osamnaest zemalja u 

disciplinama; skijaško trčanje klasičnim 

načinom na (6 i 12 km) te gađanje malokalibarskom 

puškom, štafeta 4 x 10 

km i maraton. 

Natjecali su se i muškarci i žene, 

podijeljeni u dobne skupine. Ženske 

ekipe bile su podijeljene u dobnoj skupini od dvadeset pa sve do 

preko šezdeset godina, dok su muški natjecatelji nastupili u 

dobnim skupinama od dvadeset pa sve preko sedamdeset godina. 

U jakoj konkurenciji od gotovo tisuću natjecatelja u disciplini 

skijaško trčanje klasičnim načinom i gađanje malokalibarskom 

puškom naši natjanitelji zauzeli su slijedeći poredak; Franjo 

Jakovac devetnaesto mjesto, Mladen Šporer - 28. i Denis Štimac 

103. mjesto. 

Od 148 štafeta naša je zauzela 51. mjesto. 

Jakovac, njemački natjecatelj, D. Štimac i M. Šporer 

Na natjecanju su sudjelovale i šumarske škole iz cijele Europe. 

Osim natjecateljskog dijela uvijek se održavaju i stručne tribine 

i ekskurzije. Kao glavna stručna tema obrađena na ovom 

impozantnom susretu šumarskih stručnjaka iz Europe, bila je 

zaštita šuma od lavina, u čemu zaista austrijski šumari već godinama 

postižu zavidne i zapažene rezultate. 

Iduće natjecanje je u Sloveniji, a nadajmo se da će ga doskora 

organizirati i Hrvatska, što je iznimno važno za zaštitnu i 

turističku funkciju šuma (p). 


u Delnicama promovirana značajna knjiga 

»Sumrak goranskih šuma« 

UDelnicama je potkraj ožujka predstavljeno 

javnosti drugo dopunjeno izdanje 

knjige »Sumrak goranskih šuma« Ivana 

Pleše-Lukeže, dipl. ing. šum. 

Prvo izdanje knjige objavljeno je 1993. g. u 

nakladi od 500 primjeraka u izdanju Zelene 

akcije Zagreb, dok je tiskanje dopunjenog 

izdanja omogućilo Javno poduzeće »PIrvatske 

šume« p.o. Zagreb, u okviru programa tiskanja 

rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Drugo 

dopunjeno izdanje knjige tiskano je u nakladi od 

1000 primjeraka. Značajan doprinos izlasku 

knjige dao je i Šumarski institut Jastrebarsko. 

Na predstavljanju knjige u Delnicama bili su 

nazočni: Damir Moćan, dipl. ing. šum., 

zamjenik direktora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, 

dr. Joso Gračan, Šumarski institut Jastrebarsko, 

Ivica Janeš, doministar u Ministarstvu 

prosvjete i športa, prof. dr. Branimir Prpić, Luka 

Stilinović iz Državne uprave za zaštitu okoliša, 

Ratko Profozić, predsjednik nevladinih udruga 

»Zelena akcija«, Krunoslav Pupić, dipl. ing. 

šum., upravitelj Uprave šuma Delnice, te brojni 

uzvanici, od učitelja biologije i ekologije, djece, 

te šumara iz Gorskog kotara i šire. 

Knjiga je napisana ne samo da je koriste 

stručnjaci, već šira čitalačka publika. Osobito je 

dobra za korištenje u nastavi biologije i ekologije 

u osnovnim i srednjim školama. Pisana je čitko, 

jednostavno i razumljivo, a na njezinih 144 stranice 

i u 14 poglavlja dan je naglasak na 

ekološkoj, gospodarskoj, demografskoj i 

hidrološkoj problematici Gorskog kotara. Knjiga 

je posebno proširena i dopunjena u dijelu koji se 

odnosi na šume i šumarstvo. 

»Nažalost, umiruća se šuma ne može 

izliječiti, ali se može mladom naraštaju 

omogućiti da raste u zdravom okolišu«, riječi su 

to prof. dr. Branimira Prpića prigodom promocije 

knjige. Ova knjiga velik je doprinos u 

rješavanju zaštite okoliša u Gorskom kotaru i 

šire. Ona je i svojevrstan putokaz kako se ljudi 

moraju ponašati spram okoliša, a posebno prema 

šumi i njenoj zaštiti. Posao na zaštiti šuma 

Lijepe naše je utoliko znakovitiji, ako znamo da 

se u Hrvatskoj pod šumom nalazi 35 posto 

površine, a u Gorskom kotaru čak 60 posto. 

Šume Gorskog kotara su sve bolesnije, pa je 

tako 1996. g. bilo svega 3 posto zdravih jelovih 

stabala. Pored šuma u opasnosti su i vodotoci, 

poljoprivredne površine... U zagađenom okolišu 

šanse za gospodarski razvoj su male, a perspektive 

nikakve. 

Zbog svega toga, pita se Lukeža u svojoj 

knjizi, kakva nam je budućnost, kako zadržati 

ljude u »Hrvatskoj Švici«, kako razviti turizam i 

poljoprivredu, kako ubrzati gospodarski razvoj 

Knjiga je pisana emotivno, jer se Ivan Pleše- 

Lukeža kako rođeni Goranin, nošen osjećajima i 

ljubavlju prema zavičaju, potrudio da svaku 

svoju misao o zaštiti okoliša pretoči na papir. 

Knjiga je nastala i kao rezultat njegovog 

dugogodišnjeg bavljenja ekologijom te radom s 

mladim naraštajem goranske djece. Preko 

ekološke udruge »Hloja«, čiji je predsjednik, u 


Slijeva nadesno: Damir Moćan, dipl. ing šum., prof. dr. Branimir Prpić, Ivan Pleše Lukeža, dipl. ing. 

šum., dr. Joso Gračan 

Snimio: A. Kudin 

Ivan Pleše (Lukeža) 

dipl. ing. šum., autor 

knjige »Sumrak 

goranskih šuma« 

Snimio: A. Kudin 

posljednje vrijeme taj svoj rad proširio je i izvan 

granica Gorskog kotara, u Primorsko-goranskoj 

županiji te na grad Zagreb. 

Za svoj rad primio je i niz nagrada na 

području očuvanja okoliša. Društvo za 

unapređenje kvalitete življenja dodijelilo mu je 

17. travnja 1996. g. priznanje Charta Rabuziana, 

a predložen je i za državnu nagradu za zaštitu 

okoliša. 

V. Pleše

Cvate »drin« 

u Drinovcima 

Hrvati su, kao narod koji je živio s prirodom, mnoge 

svoje toponime nazivali po značajnim vegetacijskim 

elementima koji su se nalazili na određenim lokalitetima. 

Takav je slučaj najvjerojatnije i s Drinovcima (Drenovcima) 

za koje znamo da se nalaze u tri različite hrvatske 

regije, u Dalmaciji, Hercegovini i Slavoniji (Drenovci). 

Drijen (Cornus mas), »drin« ili »dren«, što ovisi o narječju, 

listopadno je manje drvo ili krupniji grm iz porodice 

Cornaceae. Pupovi ove vrste su nasuprotni, a lišće nazubljeno, 

dužine 5-8 cm, široko do 3 cm. Ova vrsta ima i 

karakterističnu srpastu nervaturu lista sa sivo-bijelim 

dlačicama. Drijen se može tretirati i kao voćka, jer su mu 

plodovi jestivi i vrlo ukusni, tamocrvene boje, eliptična 

oblika, dužine do 15 mm. U narodu se konzumira kao 

zrela voćka ili prerađena u džem ili sok, a dozrijeva u 

kolovozu i rujnu. Drijen je lako uočljiv u prirodi jer se 

obično nalazi na rubovima šume. 

Njegovi žuti cvjetovi cvatu među prvima, obično tokom 

korizme (ožujka), najavljujući kraj zime. Tako je i ove 

godine »drin« procvjetao, starijima budeći uspomene, a 

djeci najavljujući radost novog ljeta, (š)

U šumi - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?