You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
P.b.b. Verlagspostamt 1020 GZ 09Z037990M<br />
JUICE:<br />
„Estrada je Goli otok!“<br />
OLIVER DRAGOJEVIĆ:<br />
„Otimaju nam more!“<br />
KOSMO<br />
<strong>06</strong>/20<strong>15</strong> | IZDANJE BR. 64 | NAŠ NAJTIRAŽNIJI MAGAZIN U AUSTRIJI | WWW.KOSMO.AT<br />
OTKRIVAMO!<br />
ONI ČUVAJU<br />
AUSTRIJU<br />
KOSMO u pratnji specijalnih jedinica Cobra i WEGA.<br />
Kako nas štite od terorizma i katastrofa?
P.b.b. Verlagspostamt 1020 GZ 09Z037990M<br />
JUICE:<br />
„Estrada je Goli otok!“<br />
OLIVER DRAGOJEVIĆ:<br />
„Otimaju nam more!“<br />
KOSMO<br />
<strong>06</strong>/20<strong>15</strong> | IZDANJE BR. 64 | NAŠ NAJTIRAŽNIJI MAGAZIN U AUSTRIJI | WWW.KOSMO.AT<br />
OTKRIVAMO!<br />
ONI ČUVAJU<br />
AUSTRIJU<br />
KOSMO u pratnji specijalnih jedinica Cobra i WEGA.<br />
Kako nas štite od terorizma i katastrofa?
STARS<br />
54 Istinski kralj<br />
Dalmacije i otoka<br />
Oliver Dragojević nedavno je<br />
održao svoj tradicionalni koncert<br />
u Gradišću. Susreli smo se s ovim<br />
legendarnim autorom i pjevačem.<br />
SPORT REPORTAŽA<br />
32 Kad mezimac puni 18!<br />
Punoljetstvo je veliki događaj u balkanskoj<br />
zajednici. On se proslavlja skupo i bučno!<br />
REPORTAŽA<br />
26 Naši u Wiener Linien<br />
KOSMO je proveo jedan dan s nevidljivim<br />
junacima – našim ljudima koji<br />
rade u javnom transportu i Bečlijama<br />
omogućavaju siguran i brz prijevoz.<br />
12 INTEGRACIJA<br />
Azra Merdžan. S predsjednicom<br />
Foruma žena<br />
razgovaramo o položaju žena i<br />
obilježavanju stradanja.<br />
46 GOURMET<br />
Ljetno osvježenje. Vrijeme<br />
je za prirodne osvježavajuće<br />
napitke od voća i lake ljetne<br />
kolače. Uživajte!<br />
60 COMMUNITY<br />
Highlights mjeseca. Događaji<br />
o kojima se najviše pričalo<br />
između dva broja magazina<br />
KOSMO, online i uživo...<br />
76 SPORT<br />
Nepobediv u ringu.<br />
Saša Jovanović je jedan od<br />
najuspješnijih austrijskih<br />
kikboksera.<br />
16 SIGURNOST<br />
Sophie Karmasin. „Radna<br />
mjesta moraju odgovarati<br />
potrebama porodica“, u<br />
razgovoru za KOSMO kaže<br />
nadležna ministrica.<br />
48 LIFESTYLE<br />
Brčkanje u bazenu.<br />
Predstavljamo vam spisak<br />
stvari koje su vam neophodne<br />
za pun ugođaj<br />
pokraj bazena ovog ljeta.<br />
70 ZNANJE<br />
Austrija u EU. Ove godine<br />
obilježava se jubilej 20 godina<br />
otkako je Austrija pristupila<br />
Evropskoj uniji. Pročitajte više<br />
o značaju ovog datuma.<br />
78 SPORT<br />
Pesnice od željeza. Sandra<br />
Zekić je novinarka, buduća<br />
pravnica i neustrašiva prvakinja<br />
u ženskom savate i kikboks<br />
sportu u Srbiji.<br />
30 KARIJERA<br />
Uspješan i pun optimizma.<br />
Gordan Todorović partner je<br />
u jednoj informatičkoj kući<br />
u Beču. Tvrdi da odlaskom iz<br />
Srbije nije ništa propustio.<br />
42 ZDRAVLJE<br />
Sterilitet. Sa Dr. Dejanom<br />
Stanisavljevićem razgovarali<br />
smo o ovom sve češćem, ali<br />
često rješivom problemu.<br />
50 STARS<br />
Na đusu kod<br />
Juicea.<br />
U kućnoj<br />
posjeti kod<br />
najkontroverznijeg<br />
srpskog<br />
repera. „Sanjam o mirnom<br />
životu“, povjerio nam se ovaj<br />
muzičar.<br />
74 AUTO-MOTO<br />
Vožnja života.<br />
U ovoj šarenoj panorami<br />
provjerite šta vam stoji na<br />
raspolaganju od otkačenih<br />
prijevoznih sredstava koje<br />
možete iznajmiti.<br />
COVER<br />
36 Čuvari iz sjenke<br />
U ekskluzivnoj reportaži KOSMO je<br />
izbliza pratio svakodnevicu specijalnih<br />
austrijskih jedinica Cobra i WEGA,<br />
a posjetili smo i alpsku policiju.<br />
KOSMO 03
04 KOSMO<br />
Izbeglice u šatorima – ali sa pet zvezdica i uz Mozarta i Klimta.<br />
Ilustracija: Zorica Nikolić Aigner
Kuku lele,<br />
umro šiling!<br />
AUSTRIJA I EU. Dve decenije nakon pristupanja Austrije Evropskoj uniji, deo građana našeg<br />
porekla još uvek sa nostalgijom govori o šilingu i prohujalom blagostanju. Za posledice<br />
globalne ekonomske krize oni sredovečni i stariji krivicu svaljuju na Brisel. Međutim, sasvim<br />
mlada generacija, koja ne pamti vreme pre EU, sve što stariji zameraju doživljava kao<br />
prednost pripadanja združenoj Evropi. Pitali smo naše sugrađane: „Šta za Vas znači EU?“<br />
Jakov ÐORÐEVIĆ (60),<br />
radnik<br />
Milorad ÐURÐEV (68),<br />
penzioner<br />
Ivan PERIĆ (42),<br />
radnik u kladionici<br />
Miloš MITROVIĆ (26),<br />
mehaničar<br />
Dobro je što nema granica<br />
i što u celoj EU imamo istu<br />
valutu. Međutim, nama radnicima<br />
život je bio lepši dok<br />
smo imali šiling. Mogli smo<br />
da uštedimo, a nismo oskudevali,<br />
dok danas jedva sastavljamo<br />
kraj sa krajem.<br />
Živimo u Evropi bez granica i<br />
to je dobro. Loše je što mladi<br />
nemaju posla, a onda im ta pogodnost<br />
za putovanja ništa ne<br />
znači. Euro nam je doneo skupoću.<br />
Sa 1.000 šilinga porodica<br />
je mogla živeti nedelju dana, a<br />
danas sa 100 eura ne može.<br />
Za one koji puno putuju dobro<br />
je što je Austrija deo Evrope<br />
bez granica. Međutim, naši ljudi<br />
tvrde da im je pala kupovna<br />
moć jer je porasla nazaposlenost.<br />
Tržište rada otvoreno je<br />
za nove članice EU, odakle dolazi<br />
jeftinija radna snaga.<br />
Kratko sam u Austriji i dopada<br />
mi se mogućnost putovanja bez<br />
barijera. Lakše se dolazi do posla,<br />
bolje se zarađuje i svi mogu<br />
pristojno živeti. Međutim, stariji<br />
migranti, ali i mnogi Austrijanci,<br />
tvrde da im je mnogo teže<br />
i kukaju za šilingom.<br />
Fotos: Radule Božinović Redaktion: Vera Marjanović<br />
Boban TODOROVIĆ (33),<br />
kompjuterski tehničar<br />
Od 2000. promenio sam četiri<br />
firme jer su ih zbog konkurencije<br />
morali zatvoriti ili preseliti<br />
u zemlje sa jeftinijom radnom<br />
snagom. Cene su otišle gore –<br />
ono što je koštalo 10 šilinga,<br />
sad je 1 euro, tj. 40% skuplje.<br />
Ništa od lepih obećanja.<br />
Mirjana RAUKAR (42),<br />
prodavačica<br />
Austrijski seljak ne može da<br />
proda svoje proizvode, jer ih veliki<br />
koncerni uvoze za 75% jeftinije.<br />
Zbog pridošlica iz novih<br />
članica EU pala je cena rada. U<br />
Briselu se donose svi zakoni, a<br />
mi u Austriji malo odlučujemo<br />
o svom životu.<br />
Lala MURTIĆ (45),<br />
tekstilni dizajner<br />
Iz dana u dan sve nam je teže.<br />
Firme propadaju, nezaposlenost<br />
raste, cene skaču, dolazi<br />
sve više stranaca čija cena rada<br />
je konkurentna. Obećavano<br />
nam je blagostanje, a dobili<br />
smo narastajuću bedu. Možemo<br />
putovati, ali nema novca.<br />
Zlatan JANKOVIĆ (19),<br />
student muzike<br />
Dobro je što je Austrija u EU<br />
jer nam je otvoreno tržište rada.<br />
Danas nije problem promeniti<br />
državu i uklopiti se u novu sredinu.<br />
Povećan je protok ideja,<br />
znanja, kulture i umetnosti,<br />
gradi se multikulturalno društvo.<br />
U celoj EU smo kod kuće.<br />
KOSMO 05
Milan Nikić (61) se može sresti na bečkim taksi-stajalištima, gdje<br />
u svom automobilu strpljivo čeka da dođe na čelo kolone, kako bi<br />
dobio putnika. Ovaj tihi i povučeni čovjek nerado govorii o sebi,<br />
a kad i kaže nešto, iz njegovih riječi izbija velika doza gorčine.<br />
Tome se ne treba čuditi..<br />
„Ja sam iz Brčkog, a u Beč sam se 1992. sklonio od rata. Imao<br />
sam ovdje videoteku, ali sam je morao zatvoriti jer je moderna<br />
tehnologija taj posao učinila prevaziđenim. Od prije šest<br />
godina vozim taksi. Samostalan sam, što mi je vrlo bitno. Nije<br />
težak ovaj posao, teški su ljudi. Iako je svaki dan pun rizika, ne<br />
želim da razmišljam o tragičnim slučajevima. Ne vozim noću<br />
i do sada nisam imao previše loših iskustava. Niko me nije davio,<br />
niti izbo nožem, a verbalne sukobe izbjegavam. Kad naiđe<br />
nezgodna mušterija, ne prepirem se. Ako plati, dobro je, a ako<br />
ne plati, opet je dobro, jer je moglo biti i gore. Moram ovako,<br />
jer treba sakupiti godine staža za penziju.<br />
Inače, rijetko kome pričam da sam diplomirao na Fakultetu političkih<br />
nauka, odsjek diplomatije. Radio sam kao novinar, a imao<br />
sam i svoju televiziju. Sve materijalno što sam imao, izgubio sam<br />
u ratu. Mislio sam da ću se vratiti, ali nema se više gdje. Davno<br />
sam prevazišao sve tuge, pa samo radim i ne razmišljam o prošlim<br />
vremenima. Mnogo je ljudi sa fakultetskim diplomama koji po<br />
svijetu voze taksi. Uostalom, ni novinarstvo nije ono što je nekad<br />
bilo – mnogo je pitanja, ali nema odgovora. Život najmanje zavisi<br />
od čovjeka, a kad krene stihija, važno je samo da se preživi.“<br />
Priče naših ljudi u Beču čitajte na:<br />
www.facebook.com/KOSMOMagazin<br />
Fotos: Radule Božinović<br />
<strong>06</strong> <strong>06</strong>KOSMO
Fotos: Radule Božinović<br />
Reakcije čitalaca<br />
Irena Ješić (komentar na prilog:<br />
„Sarajevo gedenkt seines<br />
tragischen Paares“)<br />
Umjesto da se mrzimo dan danas<br />
trebamo učiti iz grašaka<br />
prijašnjih generacija! Mi smo<br />
jedan narod i jedna crvena krv,<br />
da li musliman, pravoslavac ili<br />
katolik! Nemojte trovati vašu<br />
djecu prošlošću, nego ih učite da<br />
je ljubav jedna!<br />
Denis Đulić (komentar na<br />
prilog: „Serbien rehabilitiert<br />
Tschetnik-Führer Mihailović“)<br />
Beschämend, hinterweltlerisch<br />
und eine Beleidigung der Millionen<br />
Opfer und deren Angehörigen,<br />
die ihr Leben im Kampf gegen<br />
den NS-Terror ließen. Zum<br />
Haare raufen.<br />
Katarina Petoš (komentar<br />
na prilog: „25 Prozent mehr<br />
Rechtsextreme angezeigt“)<br />
Wo gibt es mehr Hass und Nationalismus<br />
als am Balkan!<br />
Unser Volk ist absolut intolerant<br />
anderen gegenüber, aber<br />
wir erwarten Toleranz!? Ich<br />
bin 32 Jahre in Österreich und<br />
NEIN, verkaufe mich nicht als<br />
Österreicherin. Aber wer bin<br />
ich überhaupt!? In meinem Geburtsland<br />
Bosnien bin ich auch<br />
nicht willkommen... Von irgendwem<br />
dort werde ich immer<br />
verurteilt. Man verurteilt mich,<br />
weil ich liberal bin! In meinem<br />
eigenen Land! Man verurteilt<br />
mich, weil ich Wörter sage, die<br />
laut kranker Menschen „muslimisch“<br />
oder „serbisch“ sind. Ich<br />
pfeife auf so ein Land, wo ich<br />
aufpassen muss, was ich sage und<br />
wen ich als Freund betrachte. Ich<br />
pfeife auf ein Land, wo ich mich<br />
schämen muss, wenn ich „kafa,<br />
kava oder kahva“ beim Kellner<br />
bestelle! Fangen wir doch bitte<br />
bei der eigenen Toleranz an und<br />
beim eigenen Nationalismus<br />
und Radikalismus, bevor wir<br />
diese von anderen erwarten!<br />
Predrag Triv (komentar na<br />
prilog: „25 Prozent mehr<br />
Rechtsextreme angezeigt“)<br />
Es ist nur eine frage der Zeit<br />
und der Arbeitslosen, wann es<br />
in Österreich und Deutschland<br />
einen extremen Rechtsruck gibt.<br />
Multikulti gibt es nur, solang<br />
alle was zum Essen haben und<br />
sie noch Perspektiven haben. Leider<br />
ist die Menschheit dumm.<br />
Bojan Marković (komentar na<br />
online prilog: „Die (un)gesunde<br />
Watsche“)<br />
Reportaža o vaspitavanju dece naših ljudi u Austriji izazvala<br />
je veliko interesovanje čitalaca i podelila mišljenja.<br />
Diese Aussagen: „Das ist Tradition,<br />
alle wurden schon mal<br />
geschlagen, erzähl keine Märchen,<br />
deine Eltern haben’s auch<br />
gemacht, hat einen Menschen<br />
aus mir gemacht“ usw. Traurig,<br />
dass man einfach eine sehr<br />
schlechte Kopie seiner Eltern ist,<br />
oder der Umgebung, ohne ein<br />
wenig das Hirn zu benutzten<br />
und sich die Frage zu stellen<br />
– geht’s auch anders? Was ist<br />
denn aus der Welt geworden,<br />
trotz aller technologisch/medizinischen<br />
Errungenschaften? Ist<br />
es ruhiger geworden? Lebt man<br />
besser, entspannter? Eher nicht.<br />
Die Gewalt, vor allem traditionelle,<br />
hat nur mehr Gewalt<br />
geschaffen. Misshandelte Kinder<br />
geben es schwächeren weiter.<br />
Jeder Mensch mit gesundem<br />
Verstand sieht das ein, auch<br />
wenn nach einer Zeit. Das<br />
heißt nicht, dass Kinder unter<br />
einer Glasglocke leben sollen.<br />
Aber Angst einflößen? Wegen<br />
Respekt? Wann lernen wir<br />
denn? Was glaubt ihr wohl,<br />
wie viele es da draußen gibt,<br />
von denen niemand etwas<br />
ahnt, das sie ihre oder fremde<br />
Kinder misshandeln?<br />
Also, es erstaunt mich immer<br />
wieder, wieviele unfähige Eltern<br />
es gibt. Kinder machen<br />
unabsichtlichen Blödsinn.<br />
Wenn ein Vater oder Mutter<br />
unfähig sind, im Kind die Motive<br />
zu erkennen, oder sie reagiren<br />
nur negativ, anstatt das<br />
Kind abzulenken, anschließend<br />
über alles zu lachen, dann ist es<br />
für diese Welt zu spät.<br />
Poštovani čitaoci,<br />
KOSMO je otvoren za sve<br />
Vaše reakcije, prijedloge i pitanja.<br />
Podijelite s nama svoje<br />
komentare na:<br />
Zeitschrift KOSMO<br />
Handelskai 388<br />
Büro Top Nr. 741<br />
1020 Wien, na e-mail:<br />
info@kosmo.at<br />
RIJEČ<br />
IZDAVAČA<br />
Dejan SUDAR<br />
o novom broju<br />
i BKS-eventima<br />
Vaše mišljenje pošaljite na:<br />
dejan.sudar@kosmo.at<br />
Bilo kuda,<br />
KOSMO svuda<br />
S<br />
vojom pjesmom „Beauty never<br />
lies“ Bojana Stamenov ostavila<br />
je upečatljiv dojam na ovogodišnjoj<br />
Euroviziji koja je prošli<br />
mjesec održana u našem gradu. Iako<br />
je po mojem mišljenju zaslužila da<br />
dobije i bolju poziciju u konačnom<br />
rezultatu, nema uopće dvojbe da je<br />
Bojana svojom vedrom pojavom,<br />
snažnim glasom i tolerantnim stavovima<br />
osvojila srca ljudi širom svijeta.<br />
Kao glavnom medijskom partneru<br />
srpskog tima na Euroviziji, nama je<br />
pripala čast da uvijek kao prvi medij<br />
dobijemo svježu informaciju, klip iz<br />
bekstejdža i izjavu Bojane za javnost.<br />
I u ovom slučaju, kao nebrojeno<br />
puta dosad, KOSMO je bio prvi<br />
medij na licu mjesta, a interakcija<br />
na našem facebook portalu pokazuje<br />
koliko smo opravdali status glavnog<br />
medijskog partnera.<br />
No, Eurovizija nije jedini događaj<br />
gdje su naši novinari bili prvi na licu<br />
mjesta. Ovaj mjesec donosimo niz<br />
zanimljivih, ekskluzivnih priča: naš<br />
reporter Petar Rosandić tako je imao<br />
prigodu prisustvovati tajnim vježbama<br />
specijalne policijske jedinice Cobra<br />
u Donjoj Austriji i Štajerskoj, a<br />
naš fotograf Peter Provaznik, uz dopuštenje<br />
nadležnih osoba iz MUP-a,<br />
donosi našim čitateljima slike koje<br />
inače nisu predviđene za javnost.<br />
I dok se naša iskusna novinarka Vera<br />
Marjanović pozabavila temom proslava<br />
rođendana na koje glavni protagonisti<br />
troše tisuće i tisuće eura,<br />
u Beogradu smo susreli proslavljenog<br />
srpskog repera Juicea koji nam<br />
nije samo otvorio vrata svog stana i<br />
studija, nego i ona svojih emocija i<br />
razmišljanja. Intervju sam pročitao s<br />
zanimanjem, a vjerujem da će – zbog<br />
nekoliko škakljivih pitanja i odgovora<br />
– imati i šireg odjeka.<br />
KOSMO 07
ZEMO KOLUMNISTA<br />
Piše: Darko Markov<br />
Ilustracija: Filip Andronik<br />
Na pijaci<br />
I<br />
dem kroz pijacu, vučem ovaj jeftin fladen<br />
brot, pa mi pogled zastade na lubenicama.<br />
Bostan u maju! Kakvog je ukusa<br />
da vam i ne pričam, znate sami. Pored jadnih<br />
i bledih lubenica stoje smežurane pomorandže<br />
kojima je odavno proš’o rok upotrebe.<br />
Uskoro ih ni po evro neće niko kupovati.<br />
Šta ću, dok gledam taj prizor odma’ mi mučenom<br />
prođe kroz glavu „bečka kulturna<br />
scena“ i ova elita koja mi ne izlazi iz glave od<br />
kad sam je prvi put video, a bolje da nisam.<br />
Bečka kulturna scena obiluje takvim egzotičnim<br />
voćem – da ga tražiš po Našmarktu<br />
propisno bi se namučio, i veliko je pitanje<br />
da l’ bi ga našao. Ima tu s koca i konopca,<br />
nabrano ko zna gde i u koje doba godine,<br />
pa servirano nama kukavnima. Ima ucvalog,<br />
precvalog, rano napupelog, kiselog,<br />
preslatkog, vestački obojenog i iznutra trulog.<br />
Mislim da je ovog genetski mutiranog i<br />
nedefinisanog ponajviše.<br />
Ako samo malo zađete na tu pijacu, tu kulturnu<br />
scenu, neće vam biti potrebne bunike<br />
da siđete sa zdrave pameti i zapitate se kakva<br />
se ovde tragikomična cirkusijada prikazuje.<br />
Gledam redom. Jedan simpatični dečkić<br />
koga su „bečke umetnice“ i njihovi fejsbuk<br />
palčevi na gore ubedili da je glumac, i ne<br />
samo glumac nego scenarista i režiser spreman<br />
za Holivud, poručuje kočoperno kako<br />
piše roman u dvadesetoj. Roman o svojim<br />
glumačkim usponima i padovima?! Mašala,<br />
sinko! Gde se on to penjao i padao, pa da<br />
je to zaslužilo roman? U skečevima, čiji su<br />
autori bečke umetnice. Rekoh vam ja koliko<br />
su ti fejsbuk palčevi na gore otrov za čoveka.<br />
Spremimo se narode da u junu mesecu, kako<br />
nam poručuje bečki vunderkind, prisustvujemo<br />
promociji tih uspona i padova, pod<br />
pokroviteljstvom „bečkih umetnica“ koje<br />
će mu na kraju uručiti nagradu za životno<br />
delo. Možda dobije i onu statuetu u obliku<br />
jedne od njih.<br />
Čekajući to veličanstveno delo, umetnice<br />
ne čase ni časa. Aktivno rade na našem<br />
uzdizanju. Sve vrvi od njihovih srećnih i<br />
nesrećnih ljubavi, zaljubljivanja, spomenara<br />
i stihova na pragu šezdesete. Baš bi<br />
ono voleo da se upišem u taj spomenar<br />
i nacrtam srce probodeno strelicom. Da<br />
se vratim malo u mladost.<br />
Dok se pišu memoari u dvadesetoj i postaje<br />
šiparica u šezdesetoj, šta rade oni što nisu<br />
mladi, a misle da smo svi mi ludi. Predstavnici<br />
našeg naroda. Oni zapucaše naveliko.<br />
Jedni pišu žalbe i peticije Evropskom parlamentu,<br />
drugi na sopstvenu inicijativu vode<br />
istorijske političke pregovre, rešavaju ono<br />
što ni državi ne polazi za rukom. Oni koji na<br />
AMS-u imaju podebeli dosije i ne mogu da<br />
srede sopstveni frižider, a ni sopstveni život,<br />
i sada vode državnu politiku i neku vrstu Arbajclos<br />
diplomatije. Muko i ludnice.<br />
Navali narode na pijacu! Ko voli nek izvoli.<br />
Hoćete memoare, zaljubljene umetnice,<br />
dokone predstavnike, samozvane arbajclos<br />
diplomate i političare? Svega ima napretek.<br />
Ništa normalno, sve egzotika.<br />
Nego, dragi prijatelji, da vam ponosno objavim<br />
kako sam rešio da se bavim ovim, kako<br />
se kaže, genetskim inženjeringom. Video<br />
sam kako je moj komšija ukrstio sanskog<br />
jarca i bavarsku kozu, a ja lično dok smo<br />
pili rakiju prisustvovao tom činu. Pa vas sve<br />
zajedno molim da me palčevima na gore,<br />
komentarima i ovim, kako se zovu, smajlovima,<br />
ubedite da sam rođeni genetičar,<br />
kako bi do juna meseca ove godine objavio<br />
svoj prvi naučni rad na tu temu i pozvao<br />
„kulturnu elitu“ na promociju.<br />
Škrabni Zemi svoje mišljenje:<br />
zemo.kolumnist@kosmo.at<br />
08 KOSMO
SVE I SVAŠTA<br />
JUNAK<br />
Prase Smeško (9 meseci),<br />
za gradonačelnika!<br />
LUZER<br />
Marija Mićić – Maxima (30),<br />
nagrabusila zbog ljubavi<br />
Nezadovoljan kandidatima za<br />
gradonačelnika u mestu Flint<br />
u Michiganu, jedan čovek je<br />
kandidovao prase. Dva vodeća<br />
takmaca za ovo mesto služili su<br />
zatvorske kazne, od kojih jedan<br />
20 godina za ubistvo. „Giggles<br />
(Smeško) je bolji kandidat“,<br />
objasnio je njen vlasnik. „Možda<br />
nema šta da kaže, ali to je<br />
zajedničko svim političarima!"<br />
Veliki fan lika i dela srpskog premijera,<br />
lepa i glasovita vila Maxima je sebi<br />
opasno zakomplikovala život. Nakon<br />
planetarnog YouTube hita „Vučić<br />
Aleksandar“ pokvarila je bračnu sreću<br />
i naljutila muža, a sada joj preti<br />
i siromaštvo. Naime, imućna strina<br />
njenog muža testamentom je ostavila<br />
njoj i njenoj porodici veliku<br />
zaostavštinu, ali je sada rešila da je<br />
izbriše iz nasledstva.<br />
Fotos: zVg<br />
10 KOSMO
NAPREDNO:<br />
Američki univerzitet uveo kurs o selfiju<br />
Studenti jednog od najboljih kalifornijskih<br />
univerziteta od sada mogu da posećuju<br />
kurs posvećen selfiju.<br />
Puno i zvanično ime kursa zvuči suvoparno<br />
i prilično intelektualno: „Pisanje i kritično<br />
razmišljanje: identitet i diverzitet“, ali<br />
je među studentima Univerziteta u Južnoj<br />
Kaliforniji ovaj nastavni predmet poznat<br />
pod imenom „selfi kurs“. Na nastavi se<br />
ispituje način na koji ljudi „konstruišu sliku<br />
svog identiteta – pol, etničko poreklo,<br />
seksualnost, socioekonomski status“ kroz<br />
selfije, objašnjava profesor Mark Marino.<br />
Takođe objašnjava reakcije publike<br />
na svaki od ovih snimaka, koje on naziva<br />
„saučestvovanjem u pravljenju identiteta“.<br />
Studenti treba da preispitaju kako svoje selfije,<br />
tako i one koje slikaju poznate ličnosti,<br />
selebritiji. Iako mnogi selfije smatraju izrazom<br />
moderne narcisoidnosti, profesor Marino<br />
se ne slaže, tvrdeći da je samo u pitanju<br />
najnoviji način na koji ljudi komuniciraju.<br />
CITAT MESECA<br />
„Mnogi umetnici prave<br />
grešku time što prekidaju<br />
saradnju sa državom kada<br />
se ne slažu sa političarima.<br />
To je glupo. Ja sarađujem<br />
sa političarima od 1983. “<br />
Emir Kusturica (60), reditelj, za Neue Zürcher Zeitung objašnjava svoju vezu sa<br />
politikom, i zaključuje: „Taj metod je sporan samo ako rezultat nije odgovarajući.“<br />
Predstavnica Srbije na Eurosongu<br />
Bojana Stamenov imala je zapažen nastup<br />
i velike simpatije naše dijaspore.<br />
KOSMO joj je bio medijski partner i<br />
zahvaljuje na odličnoj saradnji i druženju.<br />
Sve najbolje, Bojana!<br />
BROJ MESECA<br />
25.000<br />
POSLOVA. Prema studiji Radničke<br />
komore, ovoliko radnih mesta u Beču<br />
stvaraju firme i kompanije u vlasništvu<br />
imigranata. Osim toga, oko 30% svih<br />
samostalnih preduzetnika u austrijskoj<br />
prestonici imaju imigrantsko poreklo.<br />
NEZAMISLIVO:<br />
Drski, matori<br />
pokvarenjaci<br />
Južna Koreja beleži<br />
novi, zabrinjavajući<br />
trend: kriminal<br />
među starima.<br />
Izveštaj koji je na uvid<br />
javnosti dala tamošnja<br />
policija pokazuje da je nasilnički kriminal<br />
među osobama starijim od 65 godina<br />
u periodu od 2011. do 2013. doživeo<br />
nezamisliv skok od čak 40%. Stručnjaci za<br />
ovu oblast kažu da je najveći razlog u tome<br />
što o starijim osobama niko ne brine. Ova<br />
populacija inače je pogođena siromaštvom<br />
(oko 49% korejskih penzionera živi u<br />
relativnom siromaštvu) i pati od depresije.<br />
NEUMOLJIVO:<br />
Zabrana striptizeta<br />
na sahranama<br />
Budući da je broj posetilaca na sahranama<br />
stvar prestiža, Kinezi ucveljene privlače<br />
na sve načine, pa i striptizetama.<br />
Ministarstvo kulture Kine je ocenilo<br />
običaj iznajmljivanja golišavih igračica na<br />
sahranama kao necivilizovan čin, a u dve<br />
odvojene akcije u ruralnim provincijama<br />
država je nedavno kaznila kako organizatore,<br />
tako i striptizete.<br />
Akcije države za<br />
sada pokazuju slab<br />
rezultat, jer ožalošćena<br />
porodica ne preza<br />
ni od čega da poveća<br />
broj prisutnih.<br />
KOSMO 11
INTEGRACIJA<br />
KOMENTAR<br />
Dr. Nedad MEMIĆ,<br />
glavni urednik<br />
magazina KOSMO<br />
Vaše mišljenje pošaljite na:<br />
nedad.memic@kosmo.at<br />
Internetske<br />
junačine!<br />
Daj Balkancu pristup internetu<br />
i eto ti problema! Nedavno je<br />
objavljeno istraživanje o mladima<br />
u Bosni i Hercegovini koje je<br />
pokazalo da mladi uglavnom ne<br />
čitaju knjige, ali svi posjeduju internetski<br />
priključak i Facebook. Rezultati<br />
su itekako vidljivi – komentari<br />
na socijalnim mrežama balkanskih<br />
medija vrve od vrijeđanja, prostakluka,<br />
a nerijetko i od najcrnjeg<br />
nacionalizma, rasizma i fašizma.<br />
Tužno je kako veliki broj mladih i<br />
mlađih ljudi na Balkanu internetsku<br />
revoluciju ne koristi u svrhu lakšeg<br />
pristupa informacijama, već isključivo<br />
kao platformu za širenje mržnje,<br />
netrpljivosti i primitivizma.<br />
Ovakve tendencije vidljive su, nažalost,<br />
i kod balkanskih migranata u<br />
Austriji. Pojedini od njih medijske<br />
napise ne čitaju, još manje ih razumiju,<br />
ali su u komentiranju prvi.<br />
Jedino je njihovo viđenje svijeta i<br />
života ispravno, svi drugi ne valjaju<br />
pa ih stoga treba vrijeđati uz obilato<br />
korištenje psovki, a krivi su im mediji<br />
što obavljaju svoj posao. U takvim<br />
„neustrašivim“ naletima ovih<br />
internetskih „junačina“ sve puca od<br />
nacionalizma i rasizma. Pogrešne<br />
informacije ili poluinformacije njihovo<br />
su glavno oružje. Otužno.<br />
Dobro je i prirodno imati različita<br />
mišljenja o jednoj te istoj temi. Vrijeđati<br />
i prijetiti drugima zbog toga<br />
izraz je nepostojanja kulture diskusije<br />
i demokratije. O samokritici i preispitivanju<br />
vlastitih stavova da i ne<br />
govorim. Mi Balkanci, svi od reda,<br />
intelektualno smo zapuštene nacije.<br />
A te nacije se ne brane na internetu,<br />
već u stvarnom životu. A tu smo<br />
umnogome zakazali!<br />
„Žene iz BiH poznate su<br />
po prilagodljivosti!“<br />
ŽENE. Azra Merdžan predsjedava Forumom<br />
žena u Austrijsko-bosanskome akademskom<br />
udruženju. S njome razgovaramo o položaju<br />
žena te obilježavanju masovnih stradanja.<br />
KOSMO: Otkada je aktivno<br />
Austrijsko-bosansko akademsko<br />
udruženje u Austriji<br />
i šta su mu ciljevi?<br />
Azra Merdžan: Društvo je registrirano<br />
u Beču u novembru<br />
1994. Prvi predsjednik mu<br />
je bio poznati bosanski književnik<br />
Dževad Karahasan. Ne<br />
mogu, a da ovdje ne pomenem<br />
naše aktivne članove i osobe<br />
koje su u ratnim i izbjegličkim<br />
danima u Beču dali poseban<br />
značaj i doprinos zaživljavanju<br />
Društva: Helmuta Zilka, tadašnjeg<br />
gradonačelnika Beča,<br />
Simona Wiesenthala, borca<br />
protiv nacizma, ili Aloisa Mocka,<br />
tadašnjeg ministra vanjskih<br />
poslova Austrije. Nakon prestanka<br />
ratnih okolnosti utihnuo<br />
je i rad Društva. Ideja o<br />
ponovnom zaživljavanju javila<br />
se krajem 2014. Novu skupštinu<br />
i predsjedništvo Društva<br />
planiramo održati do kraja<br />
juna 20<strong>15</strong>. Osnovi ciljevi su:<br />
pomoć i podrška građanima<br />
bosanskog porijekla u Austriji,<br />
potpora akademskim građanima<br />
porijeklom iz BiH, te<br />
učenicima, studentima i djeci.<br />
Važna nam je i integracija te<br />
humanitarne aktivnosti i očuvanje<br />
kulture.<br />
Vi ste predsjednica Foruma<br />
žena. Kakav je položaj žena<br />
porijeklom iz BiH u Austriji?<br />
77.500 žena porijeklom iz BiH<br />
čine drugu po redu najbrojniju<br />
grupu žena migrantskog porijekla.<br />
Ne bih izdvajala posebnost<br />
naših žena, ali je vrijedno<br />
pomena da su žene iz BiH<br />
poznate po svojoj prilagodljivosti<br />
u stranoj sredini. Ima,<br />
međutim, i onih koje, zbog<br />
raznih prepreka, nisu uspjele<br />
nostrificirati svoje diplome i<br />
naći odgovarajuća zaposlenja.<br />
Ne smijemo zaboraviti da veliki<br />
broj bosanskih žena imaju<br />
i životnih, zdrvastvenih, te psihosocijalnih<br />
poteškoća. One<br />
žive uglavnom u izolaciji, teško<br />
su oboljele, često prepuštene<br />
same sebi. Veliki broj takvih<br />
žena pretrpjele su neka od ratnih<br />
stradanja, nasilja ili gubljenja<br />
najmilijih članova njihovih<br />
porodica u ratu.<br />
Društvo, a posebno Forum<br />
žena, u martu je sa ženama<br />
žrtvama rata iz BiH posjetio<br />
logor Mauthausen. Kakve<br />
dojmove nosite?<br />
Solidarnost sa stradalnicima<br />
Mauthausena mogla se osjetiti<br />
na tužnim licima ovih žena.<br />
Jednoj od članica Foruma otac<br />
je bio zatočenik Mauthausena,<br />
a ona je i sama morala kao<br />
izbjeglica iz BiH spas pronaći<br />
u Austriji. Ovakve priče nas<br />
iznova opominju. Ne smijemo<br />
zaboraviti i moramo se uvijek<br />
truditi da se ovakva stradanja<br />
više nikada ne ponove.<br />
Azra Merdžan: „Mnoge žene porijeklom iz BiH u Austriji i<br />
danas su traumatizirane i prepuštene same sebi.“<br />
31. maja proveli ste i akciju<br />
za Dan bijelih traka kojom<br />
se sjećate žrtava posljednjeg<br />
rata u Prijedoru.<br />
Obilježavajući Dan bijelih<br />
traka u Prijedoru željeli smo<br />
podsjetiti i na milione žrtava<br />
holokausta. Sjetili smo se<br />
svih nevinih žrtava u ratovima<br />
1990-ih godina u BiH i okruženju,<br />
bez obzira na činjenicu<br />
prema i od koga je zločin počinjen.<br />
Žene porijeklom iz BiH<br />
zajedno sa svojom djecom su<br />
u nedjelju 31. maja 20<strong>15</strong>. podijelile<br />
bijele ruže gostima i turistima<br />
na jednom brodu koji<br />
je plovio Dunavom kroz Beč, a<br />
ruže smo bacile i u Dunav. To<br />
je bio naš doprinos sjećanju na<br />
zločine.<br />
Kako visokoobrazovana dijaspora<br />
može pomoći BiH?<br />
Tako što ćemo okupiti stručnjake<br />
i ciljanim projektima<br />
razmjenjivati znanje i projekte<br />
u visokorazvijenim zapadnim<br />
zemljama u kojima živi naša<br />
dijaspora i u BiH. Naše udruženje<br />
već je iz ovoga razloga<br />
formiralo sekciju Business<br />
Club BiH – Austria.<br />
(Nedad Memić)<br />
Fotos: zVg<br />
12 KOSMO
KOSMO u saradnji s projektom<br />
„Migration sammeln“ od ovoga izdanja<br />
eksluzivno objavljuje eksponate<br />
budućega bečkog Arhiva migracije u<br />
Muzeju grada Beča.<br />
Početkom 1970-tih godina osnovane su<br />
prve fudbalske momčadi jugoslavenskih<br />
radnika u Beču koje su ubrzo postale<br />
važna socijalna sastajališta migranata iz<br />
Jugoslavije. Mjesto igranja utakmica isprva<br />
su bile slobodne poljane u blizini Floridsdorfskoga<br />
mosta, a kasnije i fudbalski<br />
tereni stadiona na Prateru. 1975. godine<br />
osnovana je i Jugo-liga s 26 momčadi.<br />
Raspored utakmica Jugo-lige na slici<br />
potječe iz 1977. godine. Na papiru su<br />
rezultati utakmica ispisivani ručno.<br />
Ukoliko i Vi imate predmet za Arhiv<br />
migracije, javite se: www.migrationsammeln.info,<br />
tel: <strong>06</strong>80 / 246 88 04<br />
Novinarska<br />
integracija<br />
Ministarstvo za integraciju i<br />
Integracijski fond raspisuju i<br />
ove godine integracijsku nagradu<br />
za novinare. Rok prijave<br />
je 16. juli.<br />
Nagrada se raspisuje po četvrti<br />
put, a dodjeljuje se u dvije kategorije:<br />
print/online i TV/<br />
radio. Visina nagrade je 3.000<br />
eura. Ova nagrada namijenjena<br />
je onim novinarima koji svojim<br />
prilozima doprinose argumentiranom<br />
pristupu problemu<br />
Pasoši: BiH i<br />
Srbija u vrhu<br />
U prvom tromjesečju 20<strong>15</strong>. u<br />
Austriji je dodijeljeno za deset<br />
posto više državljanstava<br />
nego prošle godine. Osobe<br />
porijeklom iz BiH prednjače.<br />
U periodu od januara do marta<br />
20<strong>15</strong>. 1.929 osoba dobilo je<br />
austrijsko državljanstvo. Ovo<br />
je za 10% više dodijeljenih državljanstava<br />
nego u istome periodu<br />
prošle godine. Državljani<br />
Bosne i Hercegovine i dalje su<br />
na prvome mjestu po dodije-<br />
integracije, a svojom kreativnošću,<br />
idejama i angažmanom<br />
pomažu da integracija u Austriji<br />
uspije. Na konkurs se mogu<br />
prijaviti sami novinari, a mogu<br />
se i nominirati urednici i novinari<br />
koji su aktivni u print- i<br />
online-medijima te na radiju ili<br />
televiziji. Nagrada je posebno<br />
namijenjena onim medijima<br />
koji imaju široku publiku. Nagrada<br />
„Journalistenpreis Integration<br />
20<strong>15</strong>“ ima za cilj i da<br />
senzibilizira one novinare čiji<br />
mediji ne izvještavaju primarno<br />
o temama migracije i integracije.<br />
O nagradi odlučuje i desetočlani<br />
žiri.<br />
ljenim austrijskim državljanstvima.<br />
279 osoba porijeklom<br />
iz BiH postali su u ovome periodu<br />
Austrijanci. Na drugome<br />
mjestu bile su osobe porijeklom<br />
iz Turske (247 osoba), a<br />
na trećem osobe porijeklom iz<br />
Srbije (139).<br />
Rekordna godina u dodjeli austrijskih<br />
državljanstava bila je<br />
2003. U toj godini dodijeljeno<br />
je čak 45.112 austrijskih pasoša.<br />
Od tada se broj naturaliziranih<br />
osoba u Austriji usljed strožijih<br />
zakona drastično smanjio.<br />
Preko jedne trećine osoba koje<br />
su ove godine dobile državljanstvo<br />
rođene su u Austriji.<br />
I ove godine Ministarstvo vanjskih poslova i Integracijski fond<br />
raspisuju novinarsku nagradu za izvještavanje o integraciji.<br />
Austrijski Zakon o državljanstvu i dalje je restriktivan: u<br />
prvom kvartalu 20<strong>15</strong>. ipak je dodijeljeno više pasoša.<br />
KOSMO 13
MOJE PRAVO<br />
KOLUMNA<br />
Mag. Aida<br />
SLIJEPČEVIĆ,<br />
pravnica i<br />
advokatica<br />
Vaše mišljenje pošaljite na:<br />
office@advokatura.at<br />
Odmor iz snova<br />
ili put u pakao?<br />
Bliži se ljeto i već se radujete odmoru.<br />
Evo nekoliko savjeta u<br />
slučaju problema.<br />
– Prema zakonu EU, u slučaju letova<br />
iz i u neku od zemalja EU, ako dođe<br />
do velikog kašnjenja, putnici imaju<br />
pravo na besplatne obroke, piće,<br />
prenoćište u hotelu, kao i na novčanu<br />
odštetu od aviokompanije.<br />
– Ukoliko Vaš prtljag ne stigne na<br />
odredište, reklamirajte odmah na<br />
šalteru Lost & Found, pismeno<br />
aviokompaniji i tražite osnovne potrepštine<br />
(zubnu pastu, sapun itd.).<br />
Ukoliko ostanete bez prtljaga nekoliko<br />
dana, možete zatražiti umanjenje<br />
cijene putnog aranžmana.<br />
– Ukoliko u katalogu opisani uvjeti<br />
ljetovanja ne odgovaraju stanju na<br />
terenu (npr. građevina pored hotela,<br />
buka, prljava ili udaljena plaža, loše<br />
jelo, nedostatak balkona itd.) postoje<br />
osnovani uslovi za žalbu.<br />
– Propuste i nedostatke prijavite odmah<br />
organizatoru puta, zahtijevajte<br />
izdavanje dokaza o prijemu pritužbe<br />
i tražite rješavanje Vaše pritužbe.<br />
Sakupite dokaze (fotografije, video<br />
zapise, svedoke itd.) o problemu.<br />
Ukoliko nedostatke ne prijavite odmah,<br />
to može loše utjecati na Vaše<br />
izglede da dobijete obeštećenje.<br />
Ukoliko niste uspjeli dobiti poboljšanje,<br />
nakon povratka načinite pismenu<br />
žalbu i tražite obeštećenje u<br />
gotovini.<br />
Garancije zastarijevaju<br />
dvije godine<br />
nakon okončanja<br />
putovanja, a potraživanja<br />
odštete<br />
nakon tri. Samo u<br />
okviru ovih rokova<br />
može se tražiti sudsko<br />
poravnanje.<br />
Reklamacija – da, ali pametno<br />
Najveći portal za ocenjivanje<br />
hotela na nemačkom<br />
govornom područuju Holiday<br />
Check (www.holidaycheck.de)<br />
sastavio je<br />
najvažnije savete vezane za<br />
reklamaciju. Evo ih.<br />
Potražite recepciju<br />
Ovo je pravo mesto na kojem<br />
iznosite vašu pritužbu. Uprava<br />
se može potruditi da odmah<br />
ukloni neispravnost ili ukoliko<br />
je u pitanju veća žalba, da vam<br />
ponudi drugu sobu.<br />
Informišite vođu puta<br />
U slučaju putnih aranžmana,<br />
vođa puta je prava adresa vaših<br />
pritužbi. Ukoliko vođa puta ne<br />
pokaže potrebnu brzinu u rešavanju<br />
vašeg proglema, izričito<br />
mu/joj zadajte neki rok.<br />
Dokumentujte problem<br />
Obavezno fotografišite sve<br />
manjkavosti, snimite ih kamerom<br />
ili pribeležite, notirajte datum<br />
i vreme. Samo tako možete<br />
dobiti nadoknadu.<br />
Spremni<br />
za putovanje<br />
Brojne službe u Austriji<br />
pružaju detaljne savete<br />
putnicima koji osećaju da<br />
su oštećeni.<br />
Radnička komora Austrije<br />
na svojoj stranici www.arbeiterkammer.at<br />
daje nekoliko<br />
tipova saveta, recimo o zamkama<br />
reklamnih kataloga<br />
putničkih agencija i na šta<br />
Naša pravnica Mag. Aida Slijepčević<br />
čitaocima magazina KOSMO poklanja 24<br />
termina godišnje od po pola sata besplatnog<br />
pravnog savetovanja. Zainteresovani<br />
se mogu javiti na office@kosmo.at (šifra<br />
„KOSMO pravna pomoć“), sa imenom,<br />
kontaktom i opisom problema. Svaki čitalac<br />
može osvojiti samo jedan termin.<br />
Potražite svedoke<br />
Naročito kod onih propusta<br />
koji se ne mogu fotografisati<br />
važno je imati svedoke. Na<br />
primer u slučaju masovnog<br />
trovanja hranom važno je „iza<br />
sebe“ imati potvrdu drugih<br />
hotelskih gostiju koji su prošli<br />
kroz isto iskustvo.<br />
Očekivali ste odmor iz snova, azurno more i sobu u dvorcu,<br />
a dočekao vas je smeštaj u rupi? Reklamirajte, ali pametno!<br />
Promena hotela<br />
Ukoliko vas pošalju u drugi hotel,<br />
novi objekt mora da bude<br />
jednak po komforu, opremi i<br />
položaju originalnom.<br />
treba obratiti pažnju pri njihovom<br />
proučavanju, tu je zatim<br />
posebna sekcija za probleme<br />
vezane za letove, a možete<br />
konsultovati i tzv. Frakfurtsku<br />
listu (Frankfurter Liste) koja<br />
daje okvirnu procenu odštete<br />
koju možete tražiti.<br />
Udruženje za zaštitu potrošača<br />
daje niz preglednih informacija<br />
Prekid aranžmana i povratak<br />
Kod prekida aranžmana,<br />
organizator može tražiti novac<br />
za deo putovanja koje je<br />
prošlo bez problema.<br />
tu. Pritom je neophodno navesti<br />
konkretan iznos. Dobru<br />
orijentaciju za visinu potraživanja<br />
pruža tzv. Frankfurtska lista<br />
(Frankfurter Tabelle) .<br />
Povraćaj novca<br />
Nakon povratka s puta imate<br />
jedan mesec da zatražite odštena<br />
www.konsumentenfragen.<br />
at. Pored ovih, informacije<br />
možete potražiti i na Turističkom<br />
servisu saveznog ministarstva<br />
za privredu, porodicu i<br />
omladinu www.bmwfj.gv.at/<br />
Tourismus/Tourismusservice<br />
(telefonski na 01/71<br />
100 5597), gde možete pronaći<br />
i formular za pritužbe.<br />
Oštećeni turisti mogu se informisati sa više izvora kako<br />
dalje postupati. I stranica Radničke komore nudi pomoć.<br />
Fotos: zVg<br />
14 KOSMO
Grafik Figl © Lead One<br />
Figl von Österreich<br />
bis 26.10.20<strong>15</strong><br />
www.landesmuseum.net I Kulturbezirk 5, St. Pölten<br />
Di bis So und Ft I von 9 bis 17 Uhr
POLITIKA<br />
Ministrica za porodična<br />
pitanja i omladinu<br />
Sophie Karmasin ugostila<br />
je nedavno ekipu<br />
magazina KOSMO.<br />
„Država ne može<br />
odgajati djecu!“<br />
Intervju: Nedad Memić<br />
Fotografije: Žarko Aleksić<br />
PORODICA. Austrijska ministrica za porodična<br />
pitanja i mlade razgovarala je s nama o<br />
ponudama u vrtićima, seksualnome odgoju<br />
te fleksibilnome radnom vremenu.<br />
KOSMO: Želite uložiti<br />
450.000 eura kako<br />
biste privukli što više<br />
muškaraca kao pedagoge<br />
u vrtiće. Postoji li i slična<br />
inicijativa u pogledu migranata?<br />
Sophie Karmasin: U idealnome<br />
slučaju treba nam presjek<br />
stanovništva Austrije u<br />
vrtićima. U Beču znamo da<br />
udio uposlenica i uposlenika<br />
s migracijskim porijeklom u<br />
elementarnoj pedagogiji nije<br />
nizak. U slučaju muškaraca,<br />
16 KOSMO<br />
u cijeloj Austriji nemamo ni<br />
2% muškaraca uposlenih kao<br />
pedagozi u vrtićima.<br />
Kako konkretno želite privući<br />
više muškaraca za ovaj<br />
poziv?<br />
Nedavno smo imali i međunarodni<br />
kongres u Innsbrucku<br />
na ovu temu. Tako smo<br />
mogli vidjeti primjere iz Finske<br />
i Njemačke. Muškarce kanimo<br />
privući ciljanim kampanjama<br />
o ovome zanimanju<br />
te razgovorima s mladićima<br />
u školama ili na sajmovima.<br />
AMS nam je također važan<br />
partner, npr. kroz obrazovane<br />
ponude u koledžima. Sljedeće<br />
godine planiramo organizirati<br />
i Boys' Day.<br />
Nedavno ste zatražili i reforme<br />
seksualnoga odgoja.<br />
Ministrica obrazovanja<br />
Heinisch-Hosek burno je<br />
reagirala i predbacila Vam<br />
da čak niste ni pročitali prijedlog<br />
nove uredbe...<br />
Interesantno je da ministrici<br />
Heinisch-Hosek nije na pamet<br />
pao nijedan drugi valjan<br />
argument...<br />
Šta po Vama ne valja u ovoj<br />
uredbi o seksualnom odgoju?<br />
Naravno da u školama mora<br />
biti organizirana nastava iz<br />
seksualnog odgoja. Pitanje<br />
je od kojeg uzrasta i u kom<br />
obliku. Za mene najvažnije<br />
pitanje ostaje konsultacija s<br />
roditeljima. Prilikom izrade<br />
ovog prijedloga uredbe roditelji<br />
nisu bili dovoljno konsultirani<br />
– ni u koncepciji,<br />
a ni u raspravi o ovome prijedlogu.<br />
U novoj uredbi oni<br />
također nisu definirani kao<br />
najvažniji faktor odgovorno-<br />
305<br />
miliona eura<br />
izdvojit će se<br />
za gradnju novih<br />
vrtića.
tirati od iduće školske godine.<br />
Vaš komentar?<br />
Uskoro ćemo voditi razgovore<br />
s parlamentarnim klubom<br />
SPÖ-a i s ministricom<br />
obrazovanja. Važno mi je da<br />
roditelje ne lišavamo njihove<br />
odgovornosti. To jednostavno<br />
nije fer prema porodici, a<br />
nije ni realno.<br />
Početkom godine založili<br />
ste se za firme koje će biti<br />
više porodično orijentirane,<br />
npr. uvođenjem fleksibilnoga<br />
radnog vremena.<br />
U isto vrijeme Austrija je<br />
evropski šampion u prekovremenim<br />
satima...<br />
Nedavno ste izjavili i da<br />
poticaji ženama u kompanijama<br />
ne zavise od krutih<br />
kvota. Mnoge migrantice,<br />
ipak, ovise o svojim supružnicima.<br />
Kako promijeniti<br />
ovu sliku?<br />
Nisam protiv kvote generalno,<br />
već se zalažem za fleksibilne<br />
kvote upošljavanja<br />
žena koje ovise o branšama<br />
u kojima rade. Potrebni su<br />
nam uvjeti rada koji su povoljni<br />
za porodični život, od<br />
fleksibilnoga radnog vremena,<br />
brige za djecu, rada od<br />
kuće itd. Moramo se potruditi<br />
da stvorimo takve uvjete<br />
koji će ženama u Austriji<br />
ŽENE.<br />
„Žene natprosječno<br />
rade<br />
skraćeno radno<br />
vrijeme.“<br />
direktnih novčanih sredstava,<br />
a premalo ponuda<br />
porodične skrbi.<br />
Dotična studija instituta<br />
WIFO odnosi se na vremenski<br />
period do 2013. Od<br />
2014. već smo u Austriji<br />
promijenili ključ raspodjele<br />
direktnih finansijskih i materijalnih<br />
sredstava u ovoj<br />
oblasti. U sljedećih nekoliko<br />
godina ulažemo oko 300<br />
miliona eura u izgradnju<br />
vrtića i 400 miliona u razvoj<br />
popodnevne skrbi za učenike.<br />
Ovaj odnos se dakle sve<br />
više mijenja, i to nabolje.<br />
„Predškolski odgoj nam je važan i ima smisla. Zbog toga smo pokrenuli<br />
najveću ofanzivu proširenja kapaciteta vrtića u historiji Austrije.“<br />
„Radna mjesta moraju biti organizirana tako da odgovaraju potrebama<br />
porodica. Moramo imati fleksibilna radna vremena za oba spola.“<br />
Tim našega magazina u razgovoru s<br />
ministricom Sophie Karmasin.<br />
sti u seksualnome odgoju, već<br />
je to škola. Ja sam protiv ovakvoga<br />
rješenja. Glavnu odgovornost<br />
za odgoj djece snose<br />
roditelji. Seksualni odgoj ne<br />
može preuzeti država!<br />
Ministrica obrazovanja<br />
uredbu želi već implemen-<br />
Pokrenuli smo platformu<br />
„Unternehmen für Familien“<br />
s preko 100 kompanija koje<br />
su nam se priključile. Mnogo<br />
dobrih primjera pokazuje<br />
da rješenja koja su povoljna<br />
za porodice pogoduju i ekonomskome<br />
razvoju firmi. U<br />
Austriji i dalje imamo jako<br />
veliku razliku između muškaraca<br />
koji prave veliki broj prekovremenih<br />
sati i žena koje<br />
su natprosječno uposlene na<br />
skraćeno radno vrijeme. Želim<br />
da ovu razliku smanjim:<br />
skraćeno radno vrijeme ne<br />
treba samo biti tu za žene,<br />
već i za muškarce, i to i na visokim<br />
pozicijama. Uveli smo<br />
i tzv. Partnerschaftsbonus za<br />
one parove koji se odluče da<br />
ravnomjerno raspodijele radno<br />
vrijeme u porodici.<br />
omogućiti finansijsku samostalnost.<br />
Ovo važi i za žene s<br />
migrantskim porijeklom.<br />
Bečki Institut WIFO<br />
(Wirtschaftsforschungsinstitut,<br />
op.aut.) nedavno je<br />
uputio kritiku austrijskoj<br />
porodičnoj politici. Po njima,<br />
zemlja izdvaja previše<br />
U Austriji i dalje ima premalo<br />
mjesta u jaslicama<br />
za djecu ispod tri godine.<br />
Kako napreduje proširenja<br />
ponude za ovaj uzrast?<br />
U međuvremenu čvrsto stojimo<br />
na stanovištu da je staranje<br />
o najmlađem uzrastu<br />
jako važna i da ima smisla.<br />
Pokrenuli smo iz tog razloga<br />
„Želimo više muškaraca kao pedagoga u<br />
vrtićima. Trenutno ih ovdje nema ni 2%!“<br />
najveću ofanzivu proširenja<br />
kapaciteta vrtića i jaslica u historiji<br />
Austrije. 305 miliona<br />
eura ćemo utrošiti do 2018.<br />
za ovu namjenu. Gradonačelnici<br />
mjesta širom Austrije<br />
žele graditi nove vrtiće i<br />
predškolske ustanove. Optimistična<br />
sam!<br />
KOSMO 17
Medina<br />
Hamidović<br />
Eldin<br />
Bajrić<br />
Ankica<br />
Bosanac-<br />
Nenadović<br />
Dragana<br />
Rikić<br />
Obrazovanje<br />
od nezaposle<br />
Četvrti Okrugli sto u organizaciji magazina<br />
KOSMO i bečkoga SPÖ-a bio je posvećen<br />
temi mladih. Izabrane predstavnice i predstavnici<br />
BKS-zajednice diskutirali su sa sekretarom<br />
za obrazovanje bečkoga SPÖ-a<br />
Marcusom Schoberom.<br />
Uugodnome<br />
razgovoru<br />
s Marcusom<br />
Schoberom u centrali<br />
bečkoga SPÖ-a učestvovale<br />
su četiri predstavnice<br />
i predstavnika<br />
migranata porijeklom iz<br />
Bosne i Hercegovine, Hrvatske<br />
i Srbije: gospođa<br />
Ankica Bosanac-Nenadović,<br />
nastavnica u osnovnoj<br />
školi u bečkom okrugu<br />
Ottakring, gospođa Dragana<br />
Rikić, vlasnica obrazovnoga<br />
instituta kompoint<br />
specijaliziranog na profesionalnu<br />
orijentaciju mladih,<br />
gospodin Eldin Bajrić,<br />
koji je govorio u ime<br />
bosanskohercegovačkoga<br />
udruženja ImpulsMedia iz<br />
Beča, te gospođa Medina<br />
Hamidović, majka dvoje<br />
djece iz Beča.<br />
Obrazovanje kao ključ<br />
„Usavršavanje i dalje obrazovanje<br />
je od 1918. jedna<br />
od centralnih tačaka<br />
politike bečkoga SPÖ-a“,<br />
rekao je u uvodu sekretar<br />
za obrazovanje bečkoga<br />
SPÖ-a Marcus Schober i<br />
nedvosmisleno je ponovio<br />
centralne zahtjeve bečkoga<br />
SPÖ u oblasti obrazovanja:<br />
„Želimo zajedničku školu za<br />
djecu od deset do 14 godina<br />
i cjelodnevnu školu“,<br />
kaže Schober.<br />
Za gospođu Bosanac-<br />
Nenadović najvažnije je<br />
osigurati najbolju moguću<br />
ponudu u obrazovanju za<br />
mlade migrante: „Moramo<br />
ovoj djeci pružiti više šansi<br />
da pohađaju i više škole.<br />
Mnogi talenti nam još uvijek<br />
propadaju“, govori ova<br />
iskusna nastavnica.<br />
Gospođa Dragana Rikić naglasila<br />
je značaj učeničkih<br />
mjesta u privredi za mlade<br />
migrantskoga porijekla:<br />
„Mnogi mladi s migracijskim<br />
porijeklom često<br />
nemaju ni finansijskih mogućnosti<br />
da traže učeničko<br />
mjesto u privredi ili da<br />
si priušte profesionalnu<br />
pomoć. I njima mora biti<br />
pružena šansa da upoznaju<br />
široku ponudu zanimanja<br />
koja postoje u Beču. Često<br />
Fotos: Žarko Aleksić<br />
ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG
Marcus<br />
Schober<br />
Jednak pristup obrazovanju za<br />
sve, zajednička i cjelodnevna<br />
škola zahtjevi su obrazovne politike<br />
bečkoga SPÖ-a.<br />
Beč već provodi školsku politiku budućnosti:<br />
iz ovoga razloga bečki gradonačelnik Michael<br />
Häupl i gradski ministar za obrazovanje Christian<br />
Oxonitsch inicirali su program Wiener<br />
Förderinitiative u obaveznim školama.<br />
Centralni dio ovoga programa čini projekt<br />
Förderung 2.0. U okviru ovoga projekta angažirano<br />
je 400 dodatnih nastavnica i nastavnika u<br />
367 škola koji će ubuduće podržavati one učenice<br />
i učenike kojima je potrebna pomoć u učenju te<br />
izradi domaće zadaće.<br />
štiti<br />
nosti<br />
Angažirano je 210 nastavnika u osnovnim školama<br />
(Volksschule), 93 u Novim srednjim školama<br />
(NMS) i 64 u općim višim školama (AHS). Njihov<br />
zadatak je potpora učenicima u najvažnijim predmetima:<br />
njemački/čitanje, matematika/prirodne<br />
nauke kao i u ičenju njemačkoga i drugih stranih<br />
jezika. Ovim bečke porodice godišnje štede i do<br />
600 eura: „Uz naš program besplatnih vrtića, čiji<br />
koncept u Beču, za razliku od drugih pokrajina, ne<br />
dovodimo u pitanje i koji porodicama predstavlja<br />
finansijsko olakšanje do 3.000 eura, ove mjere su<br />
dio našeg paketa finansijske pomoći porodicama“,<br />
naglašavaju Häupl i Oxonitsch.<br />
im nedostaju osnovne informacije<br />
o školovanju, a<br />
i roditelji ne znaju kako bi<br />
pomogli svojoj djeci.“<br />
Gospodin Eldin Bajrić u<br />
svome udruženju radi na<br />
obrazovnim projektima:<br />
„Nova ponuda besplatnih<br />
časova za pomoć djeci u<br />
Beču je odlična stvar, no mi<br />
bi voljeli vidjeti više ovakve<br />
pomoći i u višim školama“,<br />
kaže Bajrić. I gospođa Medina<br />
Hamidović cijeni besplatne<br />
dodatne časove<br />
pomoći: „Mnogi roditelji<br />
jednostavno nemaju vremena,<br />
besplatni časovi pomoći<br />
djeci i za više škole<br />
poput gimnazija bili bi zaista<br />
dobro dočekani“.<br />
Obrazovanje za sve!<br />
„Jednak pristup obrazovanju<br />
svoju za SPÖ je jedan<br />
od top-prioriteta. Mi želimo<br />
samo najbolje obrazovanje<br />
za našu omladinu. Bez dobroga<br />
obrazovanja mnogi<br />
mladi ostaju nezaposleni.<br />
To nam je trenutno najveća<br />
briga, ali i opasnost“, istakao<br />
je Schober. „Sva djeca<br />
i omladina koja žive u Beču<br />
za nas u Bečanke i Bečlije.“<br />
SPÖ Beč zastupa stajalište<br />
da je višejezičnost važan potencijal<br />
mladih ljudi: „Djeca<br />
s migracijskim porijeklom<br />
„Naš projekt besplatnih dodatnih sati pomoći<br />
jako je uspješan‟, Marcus Schober.<br />
moraju najprije savladati<br />
svoj maternji jezik kako bi<br />
uspješno naučili njemački.<br />
Nakon toga moraju učiti engleski<br />
jezik jer je ovaj jezik<br />
esencijalno važan za razvoj<br />
naše privrede“, objašnjava<br />
Marcus Schober.<br />
Sekretar za obrazovanje u<br />
bečkome SPÖ iskoristio je<br />
ovaj sastanak da ukaže na<br />
važnost participacije mladih<br />
migranata u političkome životu<br />
Austrije: „Mladim ljudima<br />
s migracijskim porijeklom<br />
ne nedostaje interesa,<br />
ali im nedostaje političke socijalizacije.<br />
U našim programima<br />
političkoga obrazovanja<br />
već imamo veliki broj<br />
mladih ljudi s migracijskim<br />
porijeklom. Mi ove ljude<br />
trebamo jer su samo znanje<br />
i stručne kompetencije adut<br />
naše privrede u Beču“, uvjeren<br />
je Schober.<br />
Mnogi su mladi ljudi zbog<br />
restriktivnoga Zakona o<br />
državljanstvu isključeni iz<br />
političkoga života Beča i Austrije.<br />
„Mi u SPÖ Beč zalažemo<br />
se za tzv. ius soli, znači<br />
pravo zemlje. Djeca koja<br />
su rođena u Austriji, a čiji<br />
roditelji su strani državljani<br />
trebaju pri rođenju dobiti<br />
austrijsko državljanstvo“,<br />
kaže Schober.<br />
ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG
DONJA AUSTRIJA<br />
Pröll i Kurz podržali<br />
jezičku integraciju dece<br />
„Ovo je važan doprinos integraciji!“,<br />
zaključak je pokrajinskog<br />
poglavara Donje<br />
Austrije Erwina Prölla.<br />
U glavnom gradu Donje Austrije<br />
St. Pöltenu potpisan je<br />
ugovor kojim se obezbeđuju<br />
finansijska sredstva za pomoć<br />
jezičke integracije kod dece od<br />
tri do šest godina koja imaju<br />
problema sa nemačkim jezikom.<br />
„Jezik je važan preduslov<br />
za početak školovanja“, na-<br />
Donjoaustrijski Krems –<br />
centar bioloških nauka<br />
Američki farmaceutski gigant<br />
Baxter pod novim imenom<br />
Baxalta ulaže 138 miliona<br />
evra u Krems.<br />
Ovaj koncern se deli u dve<br />
kompanije, jednu koja će biti<br />
odgovorna za medicinske<br />
proizvode i drugu orijentisanu<br />
na bio-nauke. Ova druga<br />
kompanija vodi se pod imenom<br />
Baxalta, a Krems i Orth/<br />
Donau u Donjoj Austriji su<br />
mesta poslovanja kompanije.<br />
Svečano otvoren<br />
Viertelfestival 20<strong>15</strong><br />
Posetioce do 9. avgusta očekuje<br />
bogat program, sa preko<br />
60 umetničkih projekata.<br />
Umetnički festival otvoren je<br />
u mestu Bad Fischau-Brunn,<br />
u Industrieviertlu (Industrijskom<br />
regionu) i pod motoom<br />
„Prodorno!“ otvara vrata<br />
suočavanju čoveka sa samim<br />
sobom i svojim potencijalima<br />
u periodu rastućeg značaja<br />
tehnologije u običnom životu.<br />
Za proces ovog suočavanja<br />
glasio je pokrajinski poglavar<br />
Pröll. Ugovor pod nazivom<br />
<strong>15</strong>a na snazi je od 2012. godine.<br />
Prema njemu austrijske<br />
pokrajine dobijale su od savezne<br />
države oko pet miliona<br />
evra godišnje za podršku<br />
učenju jeziku, Donja Austrija<br />
je iz ovog fonda dobijala oko<br />
jednog miliona. Pored ovog<br />
novca, sama pokrajina uložila<br />
je dodatnih 26 miliona evra<br />
za zapošljavanje radne snage sa<br />
migrantskim poreklom. „Od<br />
U naredne tri godine Baxalta<br />
će uložiti 138 miliona evra u<br />
modernizaciju i razvoj proizvodnje<br />
u Kremsu, što će dovesti<br />
do popularizacije Donje<br />
Austrije kao efikasnog i obećavajućeg<br />
poslovnog okruženja,<br />
kao i do stvaranja novih<br />
radnih mesta i impulsa za privredu.<br />
Pokrajinska ministarka<br />
za privredu Petra Bohuslav<br />
ocenjuje ovaj plan kao nastavak<br />
dobre privredne politike<br />
Donje Austrije: „Proteklih<br />
organizatori vide kulturu kao<br />
ključni element, a njen učinak<br />
kao dugoročan – moguće vidljiv<br />
tek u sledećoj generaciji.<br />
Donjoaustrijska vlada pružila<br />
je značajnu podršku festivalu,<br />
zadovoljna partnerstvima koja<br />
se na taj način uspostavljaju sa<br />
individulanim umetnicima. Na<br />
taj način, kaže se iz pokrajinske<br />
vlade, Donja Austrija stiče<br />
imidž i prepoznatljiv profil na<br />
domaćoj i međunarodnoj sceni.<br />
Jedna od posebnosti Fe-<br />
Blizu 20.000 imigrantske dece dosad je imalo koristi od<br />
programa rane jezičke integracije u Donjoj Austriji.<br />
U naredne tri godine farmaceutski gigant Baxter će u<br />
proizvodnju u Kremsu uložiti 138 miliona evra.<br />
2012. godine na ovaj način<br />
je oko 20.000 dece podržano<br />
kroz ove programe“, dodao je<br />
Pröll. Budući da je ugovor iz<br />
2012. istekao krajem 2014.<br />
godine, bilo je potrebno obgodina<br />
radili smo na tome<br />
da kako domaćim, tako i međunarodnim<br />
kompanijama<br />
stvorimo optimalne uslove za<br />
poslovanje. U tom periodu se<br />
Krems profilisao kao interna-<br />
Bogati festival osvetliće istoriju i sadašnjost Industrijskog<br />
regiona (Industrieviertel) kroz brojne izložbe i događaje.<br />
stivala su i brojni projekti<br />
koji se bave istorijom i industrijskom<br />
istorijom. Pred<br />
posetiocima će svoje kapije<br />
otvoriti i stare napuštene<br />
fabričke hale koje izazivanoviti<br />
ga i kroz njega saradnju<br />
između savezne države i<br />
Donje Austrije. U sledećem<br />
četvorogodišnjem periodu pokrajini<br />
će na raspolaganju stajati<br />
oko milion evra godišnje.<br />
cionalni centar za napredne<br />
zdravstvene tehnologije. Pokrajina<br />
se trudi da ulaganjima<br />
i političkim merama stvori<br />
neophodne infrastrukturne<br />
preduslove za ovakav razvoj.“<br />
ju naročito interesovanje i<br />
fascinaciju. Program će se<br />
izvoditi na 31 lokaciji, a obuhvata<br />
<strong>15</strong>0 različitih priredbi<br />
i događaja, kao i 160 projektnih<br />
partnera i sponzora.<br />
Fotos: zVg<br />
20 KOSMO
Bitte nur verpackungen – keinen restmüll<br />
ara.recycling www.ara.at<br />
ARA<strong>15</strong>038_TK_55x55_alle_RZ.indd 7 13.03.<strong>15</strong> 11:35<br />
20<strong>15</strong>-03<br />
Frequency Festival u St. Pöltenu važi za jedan od najboljih<br />
austrijskih muzičkih događaja. Proverite i sami zašto.<br />
Jubilej Frequency Festivala<br />
Ovogodišnji Frequency, na<br />
programu od 20. avgusta, proslaviće<br />
<strong>15</strong> godina postojanja.<br />
Ova poznata manifestacija započela<br />
je svoj život 2001. godine<br />
u Areni, u Beču. Od 2002. do<br />
2008. odvija se u Salzburgringu,<br />
a od 2009. ima svoje stalnu lokaciju<br />
u donjoaustrijskom St. Pöltenu<br />
u kojem se u danima festivala<br />
dnevno zadrža oko 50.000<br />
posetilaca Frequencyja.<br />
U čast <strong>15</strong>-godišnjeg jubileja od<br />
20. do 22. avugsta, ljubiteljima<br />
najboljeg iz svetske muzičke<br />
ponude stajaće na raspolaganju<br />
sedam bina i oko 120 različitih<br />
nastupa. Festival je poznat po<br />
izuzetno kvalitetnom izboru<br />
izvođača, a proteklih godina na<br />
na njemu su nastupala poznata<br />
imena, kao što su: Radiohead,<br />
Muse, Foo Fighters, The Cure,<br />
The Killers, Die Toten Hosen i<br />
mnogi drugi.<br />
Mist ist<br />
nicht<br />
gleich<br />
Mist!<br />
plastikflaschen<br />
I ove godine planinarske spasilačke službe Donje Austrije<br />
spremno dočekuju letnju planinarsku sezonu i turiste.<br />
Bilans spasilačke službe<br />
Službe za hitnu intervenciju i<br />
pomoć su važan partner pokrajine<br />
Donje Austrije.<br />
„2014. je broj za pomoć u hitnim<br />
slučajevima 144 pokrenuo<br />
939.851 intervencija različitih<br />
spasilačkih organizacija, kao što<br />
su planinske, pećinske i vodne,<br />
od toga je bilo 219.854 hitnih<br />
i 5.013 vazdušnih intervencija.<br />
Ukupni troškovi pokrajine za<br />
hitne intervencije iznosili su<br />
oko 24 miliona evra“, izjavio je<br />
pokrajinski sekretar Maurice<br />
Androsch. Samo u planinskim<br />
službama spašavanja aktivno<br />
je oko 1.300 volontera i volonterki<br />
koji čine važan deo<br />
mreže za hitne intervencije u<br />
pokrajini. Neobično je važno<br />
da ove službe budu u potpunosti<br />
pripremne za početak<br />
planinarske sezone kako bi se<br />
sportisti mogli osećati sigurno.<br />
U protekloj godini planinarska<br />
spasilačka služba zabeležila<br />
je 516 intervencija.<br />
Richtiges Mülltrennen schützt die Umwelt und stärkt die<br />
Wirtschaft. Gemeinsam mit ihren Partnern konnte die ARA<br />
im letzten Jahr 670.000 Tonnen CO 2 einsparen und wertvolle<br />
Rohstoffe für die Zukunft sichern.<br />
ara.recycling www.ara.at
MAG ELF<br />
Schöne Ferien für viele Wie<br />
MAG ELF: Es gibt noch freie Plätze für<br />
einen Kinder urlaub ab 21 Euro.<br />
Sommerrodelbahn,<br />
Planetarium, Wanderungen,<br />
Schwimmbad,<br />
und vieles mehr! Meine<br />
Kinder sind richtig aufgeblüht.<br />
Sie durften sich einmal<br />
richtig austoben, und<br />
ich musste nicht ständig<br />
darauf schauen, ob ich mir<br />
das finanziell leisten kann“,<br />
freute sich Frau K., die 2014<br />
einen vom Verein Wiener<br />
Jugenderholung organisierten<br />
Urlaub verbrachte.<br />
Ganz aktuell für den<br />
Sommer 20<strong>15</strong>: Es gibt<br />
noch freie Plätze für einen<br />
Kinder urlaub ab 21 Euro.<br />
Auch heuer wieder organisiert<br />
der Verein Wiener<br />
Jugenderholung (WiJug)<br />
kostengünstige Urlaubsaufenthalte<br />
im Sommer<br />
für Wiener Kinder von<br />
fünf bis 14 Jahren sowie<br />
für einkommensschwache<br />
Familien. Auch Kinder<br />
mit besonderen Bedürfnissen<br />
(ausgenommen<br />
Rollstuhlfahrerinnen oder<br />
Rollstuhl fahrer) sind gerne<br />
willkommen.<br />
Der Kostenbeitrag für<br />
den zehn- bis elftägigen<br />
Familienurlaub inklusi-<br />
Fotos: Barbara Mair, Landgut Wien Cobenzl<br />
ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG
kinderinfo-Tipp:<br />
Feriencamp-Datenbank<br />
Feriencamps bieten Kindern maßgeschneiderte<br />
Programme für unvergessliche Ferien und sind dabei<br />
eine Betreuungsalternative für berufstätige Eltern. In<br />
Kooperation mit der wienXtra-kinderinfo und -jugendinfo,<br />
bietet die Familie & Beruf Management GmbH<br />
eine laufend aktualisierte Datenbank für Feriencamps<br />
in Wien und ganz Österreich.<br />
Die praktische Suchfunktion filtert schnell und unkompliziert<br />
passende Angebote – von<br />
Halbtags-Ausflügen bis ganzen Wochen, mit Schwerpunkten<br />
wie Tennis, Reiten, Englisch,… oder einfach<br />
zum Seele baumeln lassen und Abenteuer erleben.<br />
Zur Datenbank geht’s unter<br />
www.kinderinfowien.at/infos-a-z/camps<br />
Dort finden Eltern auch das kinderinfo-Infoblatt:<br />
„Auswahl geeigneter Feriencamps“ mit hilfreichen<br />
Tipps für die Campsuche.<br />
wienXtra-kinderinfo 7., Museumsplatz 1<br />
www.kinderinfowien.at<br />
Di, Mi, Do, Fr 14–18 Uhr und Sa, So, Feiertag 10–17 Uhr<br />
(Mo immer geschlossen)<br />
wienXtra-jugendinfo 1., Babenbergerstraße 1 / Ecke<br />
Burgring www.jugendinfowien.at<br />
Mo, Di, Mi 14–19 Uhr und Do, Fr, Sa 13–18 Uhr.<br />
ner Kinder und Familien<br />
ve Vollpension und Hinund<br />
Rück fahrt beträgt für<br />
Erwachsene 137,50 Euro<br />
beziehungsweise <strong>15</strong>0 Euro.<br />
Kinder fahren gratis mit.<br />
Im Vorjahr stand ein Budget<br />
von 1.860.000 Euro<br />
zur Verfügung, um Wiener<br />
Kindern und Familien mit<br />
einem finanziell gestützten<br />
Urlaubsaufenthalt schöne<br />
Ferien außerhalb der<br />
Großstadt und fern vom Alltag<br />
zu ermöglichen. 1.645<br />
Kinder freuten sich über<br />
Urlaubserlebnisse in Sport-,<br />
Abenteuercamps, in der<br />
Kreativwerkstatt, auf dem<br />
Bauernhof und bei Reit- und<br />
Bogenschießkursen.<br />
Anmeldungen sind in den Regionalstellen<br />
des Amtes für<br />
Jugend und Familie – Soziale<br />
Arbeit mit Familien möglich.<br />
Auskunft bietet auch das Servicetelefon<br />
der MAG ELF unter<br />
01 / 4000-8011. Alle Informationen<br />
über die Angebote<br />
der Wiener Jugenderholung<br />
unter www.wijug.at<br />
Schöne Ferien außerhalb der Großstadt?<br />
MAG ELF macht es in Wien möglich!<br />
ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG
STANOVANJE<br />
Starogradnja:<br />
Piše: Uros Miloradović<br />
cene i dileme<br />
KIRIJE. Stari bečki stanovi jedan su od simbola<br />
otmenosti grada. Pa ipak, oni koji ih<br />
iznajmljuju čeznu za jasnijim pravilima kada<br />
je određivanje visine stanarine u pitanju.<br />
Beču su potrebne hitne<br />
mere koje bi učinile<br />
tržište iznajmljivanja<br />
stanova u starogradnji transparentnijim.<br />
Ovo je inicijativa<br />
gradskog sekretara za<br />
stanovanje Michaela Ludwiga<br />
usmerena, pre svega, na<br />
jasno utvrđivanje dodatnih<br />
parametara koji utiču na<br />
cenu stana – npr. postojanje<br />
ili nepostojanje lifta ili<br />
balkona, izloženost vanprosečnoj<br />
buci itd. – te njihovo<br />
preciziranje i unošenje u<br />
ugovor o najmu stana.<br />
U kampanji koju je predstavio<br />
Ludwig, predloženo je<br />
još nekoliko rešenja čiji je<br />
cilj transparentnija situacija<br />
kod utvrđivanja visine kirije<br />
stanova u starogradnji:<br />
1. Jednake stanarine za nove<br />
glavne stanare subvencionisanih<br />
stanova.<br />
2. Jednaka prava glavnih stanara<br />
od strane vlasnika.<br />
3. Smanjivanje broja vremenski<br />
ograničenih ugovora<br />
o iznajmljivanju stana.<br />
Na spisku prioriteta ovog<br />
političara je i zahtev da dodaci<br />
na osnovnu cenu stana<br />
ne smeju preći 25% okvirne,<br />
preporučene cene stanarine,<br />
kao i da troškove usluga<br />
agenta na sebe u buduće preuzima<br />
najmodavac.<br />
Starogradnja –<br />
šta i koliko?<br />
Pod pojmom starogradnja<br />
podrazumevaju se objekti<br />
sa stanovima za izdavanje sa<br />
građevinskom dozvolom od<br />
pre 1. jula 1953. godine ili u<br />
slučaju stanova u privatnom<br />
vlastništvu – pre 9. maja<br />
1945. godine.<br />
Visina stanarine u staro-<br />
gradnji utvrđena je zakonom<br />
o okvirnim cenama,<br />
(Richtwertgesetz). Ovaj zakon<br />
propisuje okvirne, preporučene<br />
cene koje u praksi<br />
mogu varirati i važi za stanove<br />
iznajmljene nakon 1.<br />
marta 1994. godine u Beču.<br />
U slučaju stanova A kategorije,<br />
preporučeni iznos kirije<br />
je 5,39 evra po kvadratnom<br />
PROČITAJTE JOŠ...<br />
Primer obračuna stanarine, sa smernicama<br />
Nekoliko stvari koje treba da uzmete u obzir...<br />
Za stan u zgradi podignutoj pre 9. maja 1945. odn. 30. juna<br />
1953.<br />
i iznajmljenoj nakon 1.3.1994.<br />
Stan kategorije A, na prosečnoj lokaciji<br />
Veličina 70 m²<br />
Okvirna cena po m² 5,39 €<br />
Doplata (primeri):<br />
Balkon do +10% 0,54 €/m²<br />
Lift do +10% 0,54 €/m²<br />
Umanjenja:<br />
Stan na drugom spratu, bez lifta -4% 0,22 €/m²<br />
Bez podruma -2,5% 0,13 €/m²<br />
Kupatilo i WC u jednoj prostoriji -2,5% 0,13 €/m²<br />
24 KOSMO
5,39 €<br />
Ovoliko iznosi<br />
preporučena<br />
cena m 2 u stanu<br />
na najam.<br />
metru. Pri sadašnjem stanju<br />
stvari, ugovori o iznajmljivanju<br />
stana ne preciziraju<br />
dodatne parametre koje utiču<br />
na cenu stana. Oni se interpretiraju<br />
široko, na uštrb<br />
stanara, i bez specifikacije<br />
su uvrštene u tzv. ukupnu<br />
stanarinu. To daje veliki manevarski<br />
prostor najmodavcima<br />
da formiraju visinu kirije<br />
prema svom nahođenju,<br />
i tako oštete one koji stan<br />
iznajmljuju.<br />
Ukoliko želite da proverite<br />
validnost svog ugovora<br />
o stanu, možete se obratiti<br />
stručnjacima iz gradske službe<br />
za podršku stanarima na<br />
www.mieterhilfe.at (telefonski<br />
na: 01/4000 25900).<br />
Oni će besplatno odgovoriti<br />
na sva Vaša pitanja u vezi sa<br />
iznajmljivanjem stana. Pored<br />
toga, na www.mietrechner.wien.at<br />
možete proveriti<br />
da li se cena vaše stanarine<br />
uklapa u zakonski propisane<br />
granice.<br />
Provizija agenta<br />
i kaucija<br />
Zakon od 2010. godine<br />
tačno određuje maksimalnu<br />
visinu provizije maklera<br />
(posrednika, tj. agenta za<br />
nekretnine). U slučaju najma<br />
na neodređeno vreme<br />
i najma na određeno vreme<br />
duže od tri godine, ona<br />
može iznositi maksimalno<br />
dve mesečne stanarine. U<br />
slučaju ugovora na tri godine<br />
ili manje, provizija može<br />
biti maksimalno u visini jedne<br />
mesečne stanarine.<br />
Što se kaucije tiče, ona ne bi<br />
smela da pređe šest mesečnih<br />
stanarina.<br />
„Neophodni su nam što pre<br />
Posrednička provizija za stan iznajmljen na duže<br />
od tri godine ne sme prelaziti iznos dve stanarine.<br />
NOVA KUHINJA? ZA SAMO<br />
47 EURA MESECNO! FIX!<br />
AKTION<br />
VERLÄNGERT BIS<br />
30.6.20<strong>15</strong><br />
Mit der KreditBox Schnell geht sich vieles aus.<br />
Die Zusage für Ihren Wunschkredit bekommen Sie sofort –<br />
also unmittelbar nach positiver Bonitätsprüfung anhand Ihrer<br />
wahrheitsgemäß angegebenen und nachzuweisenden Daten.<br />
In einer von rund 500 BAWAG P.S.K. Filialen oder gleich online:<br />
schnellkredit.bawagpsk.com<br />
Mitten im Leben.<br />
z.B. Kreditbetrag € 4.000,–<br />
Kreditrate € 47,– FIX pro Monat, Laufzeit 10 Jahre<br />
Nominalzinssatz 4,99 % FIX p.a., Bearbeitungsentgelt € 80,–<br />
Kontoführungsentgelt € 396,-, Zinsen gesamt € 1.136,26<br />
Effektivzinssatz 7,3% p.a., Gesamtrückzahlung € 5.622,16<br />
ˆ<br />
www.bawagpsk.com<br />
novi zakoni koji će jasno propisivati<br />
dodatke na osnovnu<br />
cenu iznajmljenog stana.<br />
Ovi troškovi morali bi biti<br />
pregledno izlistani i stajati<br />
na raspolaganju kako najmodavcu,<br />
tako i stanaru. Samo<br />
na ovaj način možemo imati<br />
preglednu situaciju na tržištu<br />
koja će ići na ruku svim stranama“,<br />
objasnio je cilj svoje<br />
akcije gradski sekretar za stanovanje<br />
Michael Ludwig.<br />
KOSMO 25
KARIJERA<br />
Grad pripada<br />
Piše: Ljubiša Buzić<br />
Fotografije: Alexander Schuppich<br />
svima nama<br />
NOSTRIFIKACIJA. Beč ima jednu od najboljih<br />
mreža gradskog saobraćaja na svijetu. Ljudi<br />
s migracijskim porijeklom su odavno dio<br />
Wiener Linien. Pričali smo s nekoliko njih.<br />
Svaki dan vozači Wiener<br />
Linien prevezu 2,5<br />
miliona putnika kroz<br />
grad. Samo u 2014. godini<br />
je preduzeće Wiener Linien<br />
registrovalo 931,2 miliona<br />
putnika. I to sa više od 1.000<br />
vozila na gotovo <strong>15</strong>0 linija i<br />
sa 5.300 stanica – to je zaista<br />
logistički gledano vrhunsko<br />
postignuće. No, o ljudima<br />
koji nam to sve omogućuju,<br />
i ne razmišljamo previše. Oni<br />
su većinom nevidljivi, a pažnju<br />
obratimo na njih jedino<br />
kad nešto krene po zlu. Među<br />
njima ima i ljudi porijeklom<br />
iz naših krajeva. Oni, rame uz<br />
rame sa svojim kolegama, svakodnevno<br />
daju sve od sebe da<br />
putnici dostignu voje ciljeve.<br />
Neke od njih ćemo danas pobliže<br />
upoznati i provozati se<br />
s njima na njihovom radnom<br />
mjestu.<br />
Jadranko Pendić (30):<br />
Danas pravimo društvo Jadranku<br />
Pendiću na njegovoj<br />
ruti tramvaja broj 43.<br />
Kreće sa stanice Schottentor<br />
preko Alser Straße<br />
i Hernalsa, sve do Neuwaldegga.<br />
Podne je, vagoni<br />
su prilično popunjeni. U<br />
ovo doba putuje dosta učenika<br />
i penzionera. Na Dornbacher<br />
Straße se susrećemo s<br />
linijom 44. Jadranko i vozač<br />
tog tramvaja se kratko pozdravljaju<br />
mahanjem, zatim<br />
Jadranko pokazuje znak ru-<br />
kom: palac gore i četiri prsta.<br />
Što znači: „plus četiri minute“,<br />
objašnjava nam kasnije da<br />
kasnimo četiri minute. Oba<br />
vozača su se dobro razumjela<br />
i dobili smo prednost prolaska.<br />
Ako bi pokazao palcem<br />
prema dolje, bili bismo četiri<br />
minute prerano. To je moguće<br />
ako na primjer naletimo na<br />
zeleni val na semaforu ili ako<br />
taj dan nema puno putnika<br />
koji ulaze ili izlaze tako da<br />
se ne zadržavamo puno na<br />
stanicama. Vozni red je precizno<br />
izračunat. Preko walkie-talkija<br />
vozač je spojen s<br />
centralom. Pred njim je mali<br />
monitor koji mu pokazuje da<br />
li je u skladu s predviđenim<br />
voznim planom.<br />
Danas je automobilska nesreća<br />
na Elterleinplatzu uzrokovala<br />
malo zakašnjenje našeg<br />
tramvaja. Putnici se, ipak,<br />
nisu pobunili. „Ovaj put su<br />
„Kad bi čekali na svakog koji nam dotrči, mogli bi<br />
odmah baciti vozni red“, pravda se Jadranko.<br />
26 KOSMO
UŽITAK. Jadranko najrađe vozi liniju 44, koja prolazi kroz Ottakringer<br />
Straße: „Tamo se uvijek nešto dešava, nema dosade!“<br />
bili opušteni“, objašnjava<br />
nam Jadranko. No uvijek ima<br />
nezadovoljnih putnika. Najviše<br />
se bune kad ih tramvaj<br />
ne sačeka, kaže Jadranko. Ali<br />
ponekad mora da bude tako:<br />
„Kad bi čekali na svakog koji<br />
nam dotrči, mogli bi odmah<br />
baciti vozni red“, objašnjava<br />
gotovo ispričavajući se.<br />
Život na tračnicama<br />
No sve u svemu Jadranko gotovo<br />
svakodnevno doživljava<br />
simpatične i zabavne trenutke<br />
s putnicima – pogotovo s<br />
osobama porijeklom iz bivše<br />
Jugoslavije. „Oni se uvijek<br />
iznenade kad vide da neko<br />
govori njihov jezik“, smije se<br />
ovaj mladi Hrvat iz Bosne i<br />
Hercegovine.<br />
Općenito najrađe vozi liniju<br />
43, a prije svega 44-ku koja<br />
prolazi kroz Ottakringer<br />
Straße. „Tamo se uvijek nešto<br />
dešava, tu nema dosade“, kaže<br />
SRETAN.<br />
„Ne bih se ni<br />
s kim mijenjao“,<br />
kaže<br />
Jadranko.<br />
s malim osmijehom na licu. Vikendom<br />
i sam rado posjećuje<br />
lokale na Ottakringer Straße.<br />
No samo ako mu to vrijeme<br />
dozvoljava, jer obzirom na<br />
djelimično ekstremno radno<br />
vrijeme vozača tramvaja, jako<br />
je zauzet i dobro mora da se<br />
vremenski organizuje. Jadranko<br />
je danas od 4:58 sati na tračnicama.<br />
Kad većina Bečlija još<br />
spava, njegova smjena počinje.<br />
Pitamo ga koliko kafe je potrebno<br />
da se čovjek pokrene u<br />
to doba? „Ja uopće ne pijem<br />
kavu“, smije se vozač. „Ljudi<br />
inače misle da se mora jako<br />
rano ići spavati, ali ja ponekad<br />
pogledam i svoju Ligu<br />
šampiona do kraja“, izjašnjava<br />
se vozač namigujući.<br />
Jadranko vozi bečke tramvaje<br />
već šest godina. No svoje prve<br />
vožnje nakon što je položio<br />
vozački sjeća se kao da je bilo<br />
juče: „Bila mi je dodijeljena<br />
linija 42, s najkraćom rutom<br />
u Beču, i sve je išlo kako treba,<br />
dok nisu ušla dva starija<br />
vozača i dva revizora i počela<br />
da mi gledaju preko ramena“.<br />
„Možete zamisliti kako sam<br />
onda bio nervozan. Samo<br />
sam pazio na to da se ništa<br />
ne dogodi“, sjeća se danas sa<br />
osmijehom.<br />
Koliko treba da se postigne<br />
rutina u vožnji? „Dvaput jesen<br />
i dvaput zima, kako kažu<br />
stari vozači. Tad se prođu sve<br />
najteže situacije.“<br />
U 12:<strong>15</strong> sati završava današnja<br />
Jadrankova smjena na stanici<br />
Wattgasse, gdje tramvaj predaje<br />
drugom vozaču i javlja se u<br />
remizu Hernals. Svako malo ga<br />
pozdravljaju drugi vozači, rukuje<br />
se i našali se s kolegama.<br />
Kolegijalnost je ovde očito na<br />
prvom mjestu. Jadranko je čak<br />
član nogometnog kluba bečkih<br />
vozača tramvaja. „Posao je<br />
stvarno cool“, govori dok gleda<br />
jedan od tramvaja u garaži. „Ne<br />
bih se ni s kim mijenjao.“<br />
Jako mu je važna međusobna podrška vozača: „S kolegama<br />
se razgovara i o privatnom životu“, objašnjava Elvir.<br />
KOSMO 27
KARIJERA<br />
Elvir Krajina u Beču je kod svoje kuće: „Ljudi ovdje su jako tolerantni, nebitno da li se radilo<br />
o doseljenicima, drugoj religiji ili homoseksualnosti. To mi se dopada.“<br />
Elvir Krajina (38):<br />
Pravi Bečlija<br />
Ulica je oduvijek bila dom<br />
Elvira Krajine. Vozačku dozvolu<br />
za autobus ovaj 38-godišnjak<br />
napravio je još kao<br />
mladić. Najprije je vozio za<br />
privatna preduzeća, zatim<br />
je godinama bio vozač jednom<br />
preduzetniku kojeg je<br />
vozio na termine i dolazio<br />
po njegovu decu u školu.<br />
Grad poznaje kao svoj džep,<br />
na ulici se najbolje osjeća.<br />
Elvirovi roditelji su došli u<br />
Austriju prije 40 godina kao<br />
gastarbajteri iz Bosne i Hercegovine.<br />
Danas je već postao<br />
pravi Bečlija. Na perfektnom<br />
njemačkom jeziku s bečkim<br />
naglaskom objašnjava nam<br />
tehniku rada autobusa, vodi<br />
nas kroz garažu autobusa Rax<br />
u blizini Wienerberga. Beč<br />
je njegov grad s kojim može<br />
da se identifikuje i za koji<br />
želi nešto da učini. Činjenica<br />
da radi za jedno bečko<br />
komunalno preduzeće puno<br />
mu znači. „Onaj koji želi<br />
da radi u Beču, taj će i naći<br />
posao“, kaže samouvjereno.<br />
Predrasude o migrantima na<br />
radnom mjestu nije dosad<br />
doživio. „Ljudi ovdje su jako<br />
tolerantni, nebitno da li se radilo<br />
o doseljenicima, drugoj<br />
religiji ili homoseksualnosti.<br />
Ovde su svi otvoreni.“<br />
Kao radnik u garaži Rax vozi<br />
sedam autobuskih linija. Njemu<br />
je bitno da radi smireno<br />
i skoncentrisano. Stres ovaj<br />
bivši bokser rješava baveći se<br />
sportom. Ponekad trenira ili<br />
trči s kolegama s posla. Jako<br />
mu je važna međusobna podrška<br />
vozača: „S kolegama se<br />
razgovara i o privatnom životu“,<br />
objašnjava Elvir.<br />
Posao za volanom stvoren je<br />
za njega. „Sviđa mi se što na<br />
ovom poslu sami snosimo odgovornost“,<br />
kaže on. „Sjediš<br />
sam za volanom i sam upravljaš<br />
svime.“<br />
Mirela Miletić (29):<br />
Ljubav na šinama<br />
Mirela Miletić jedna je od<br />
rijetkih žena u ovom tipično<br />
muškom poslu: mlada 29-godišnja<br />
bečka vozačica tramvaja<br />
bosanskoga porijekla, prije<br />
IZAZOVI.<br />
„Na poslu<br />
nikad nije dosadno“,<br />
kaže<br />
Mirela.<br />
nego i svane kreće na posao<br />
u remizu Simmering. Ovdje,<br />
između tramvajskih vagona i<br />
mašina nalazi se njezin svijet.<br />
Prvo što uradi ujutro je da u<br />
centrali uzme papire vozila<br />
i vozni red za taj dan. Prije<br />
svake vožnje odvoji dvadeset<br />
minuta da provjeri tramvajsku<br />
garnituru i tehniku,<br />
zatim odlazi na ulicu. Ova<br />
mlada žena vozi tri različite<br />
vrste vozila. Od klasičnih<br />
starih bečkih tramvaja, E1 i<br />
E2, s podignutom kabinom<br />
vozača, do visoko modernih<br />
tramvaja ULF kojih u međuvremenu<br />
ima velik broj.<br />
Kao žena je među vozačima<br />
tramvaja još u manjini, no<br />
ipak se nigdje ne osjeća izolirano.<br />
„Muškarci se kontrolišu<br />
kad je žena u društvu“,<br />
kaže smješkajući se. Ono što<br />
cijeni je kolegijalnost, kad<br />
se na primjer radi o nošenju<br />
spremnika za pijesak koji su<br />
potrebni za kočenje tramvaja.<br />
„Kolege su zaista spremni<br />
pomoći, atmosfera je veoma<br />
pozitivna“.<br />
Kabina vozača u tramvaju već<br />
je šest godina njezino radno<br />
mjesto. Nakon komercijalne<br />
Zlatko i Mirela upoznali su se na radnom mjestu. Za njih<br />
neredovito radno vrijeme nije nikakav problem.<br />
28 KOSMO
škole je najprije radila kao<br />
prodavačica u trgovini ženske<br />
robe. No to joj je uskoro<br />
postalo dosadno. Kad je pročitala<br />
u novinama da Wiener<br />
Linien traži vozače, znala je<br />
istog trena: To je to čime želi<br />
da se bavi! Nikad nije požalila<br />
što se odlučila za taj posao.<br />
Što najviše cijeni na ovom<br />
poslu? „Nikad nije dosadno“,<br />
kaže odlučno. „Nikad ne znaš<br />
što će da se desi danas.“ Jedina<br />
stvar koja joj malo nedostaje<br />
je društvo. „Većinom sjedimo<br />
sami u kabini. Za to se mora<br />
ipak biti malo i takav tip“,<br />
objašnjava ova mlada žena,<br />
koja u slobodno vrijeme voli<br />
da šeta svog psa čivavu.<br />
Stvar koja je za većinu kolega<br />
s porodicom problematična<br />
njoj ne predstavlja toliku poteškoću:<br />
naime, neredovito<br />
radno vrijeme, nekad danju<br />
nekad noću, nekad za vikend<br />
ili praznike. Razlog je jednostavan:<br />
njen suprug Zlatko<br />
PROČITAJTE JOŠ...<br />
Wiener Linien u brojkama<br />
Nekoliko impresivnih činjenica o bečkom prevozniku<br />
· Pet metro linija imaju ukupnu dužinu od 74,2 kilometara,<br />
a godišnje prevezu 444,4 miliona putnika (2012.)<br />
· 29 tramvajskih linija, ukupne dužine 221,5 kilometara<br />
koje godišnje prevezu 295,1 miliona putnika (2012.)<br />
· 98 autobuskih linija ukupne dužine 717,3 kilometara<br />
koje godišnje prevezu 167,1 miliona putnika (2012.)<br />
· Preko 1.000 vozila i 8.500 zaposlenih.<br />
Beč ima petu po veličini tramvajsku mrežu na svijetu<br />
i petu najveću metro-mrežu u Evropskoj uniji.<br />
Ponuda VHS-a za Wiener Linien: Bildungswertkarte<br />
Svi zaposleni u voznoj službi (vozači, kontrolori, radnici<br />
na stanicama) imaju pravo da godišnje iskoriste bon u<br />
vrijednosti 250 evra u jednoj od filijala VHS-a i da pohađaju<br />
obrazovni kurs po svojoj želji iz ogromne ponude<br />
ove institucije.<br />
Mirela: „Većinom sjedimo sami u kabini. Za<br />
to se mora ipak biti malo i takav tip!“<br />
radni joj je kolega. Upoznali<br />
su se na poslu i u braku su<br />
već četiri godine. „Godinama<br />
sam tražio pravu ženu<br />
za sebe“, kaže Zlatko danas.<br />
Našao ju je naposljetku na<br />
radnom mjestu.<br />
Većinu zajedničkog vremena<br />
mladi par upravo tu i<br />
provodi: „Najviše vremena<br />
ipak provodimo na poslu“,<br />
objašnjava Mirela koja vidi<br />
kako je kod pojedinih kolegica<br />
i kolega teško uskladiti<br />
porodični život s obavezama<br />
u smjenama. „Kada ste u istoj<br />
smjeni i imate isto radno vrijeme,<br />
onda je to od pomoći“,<br />
dodaje Mirelin suprug. Njih<br />
dvoje nisu, kako kažu, jedini<br />
par koji je svoju sreću<br />
pronašao u Wiener Linien.<br />
„Ovakve stvari kod nas su<br />
skoro pa normalne“, smiješi<br />
se Mirela. „I sada kada nas<br />
svi znaju, sada baš moramo<br />
ostati zajedno“, šali se mladi<br />
bračni par.<br />
Ich will.<br />
Ich kann.<br />
Ich mach , s.<br />
gründen in wien.<br />
12.6.20<strong>15</strong><br />
TAG der Wiener Start-up-Szene
KARIJERA<br />
Gordan Todorović (43)<br />
je elektroinženjer i<br />
partner je u uspešnoj<br />
bečkoj kompaniji MILS<br />
Computer.<br />
Piše: Vera Marjanović<br />
Fotografije: Radule Božinović<br />
Ostvaren i zadovoljan<br />
KARIJERA. Partner u firmi MILS Computer<br />
Gordan Todorović misli da nije ništa<br />
propustio odlaskom iz Srbije, niti da je u<br />
Austriji za nešto uskraćen.<br />
U<br />
životnoj i poslovnoj priči<br />
Gordana Todorovića<br />
(43) nema nostalgije i<br />
nezadovoljstva. Naprotiv, ovaj<br />
Nišlija s bečkim stažom dugim<br />
19 godina pun je optimizma<br />
i finog humora, svojstvenog<br />
ostvarenim ljudima.<br />
„Što god sam započeo, uključujući<br />
i moj dolazak u Beč,<br />
odvijalo se bez velikih stresova<br />
i lomova. Moja tadašnja devojka,<br />
a sadašnja supruga Dragana<br />
i ja odlučili smo 1996. da nastavimo<br />
školovanje u Beču. Bio<br />
sam tada apsolvent na elektrotehničkom<br />
fakultetu, a ona je<br />
želela da upiše doktorske studije<br />
hemije. Neverovatno je kako<br />
nam se sve pozitivno rešilo u<br />
kratkom vremenu, vize smo<br />
dobili bez problema i krenuli<br />
u nepoznato. Njena i moja po-<br />
rodica bezuslovno su nas podržavale,<br />
a u Beču smo od samog<br />
starta upoznavali dobre i ljubazne<br />
ljude“, opušteno kroz sećanja<br />
prolazi Gordan Todorović.<br />
Upravo ti dobri ljudi su mladog<br />
studenta uputili na Milutina<br />
Savkovića, vlasnika firme<br />
MILS Computer, gde je dobio<br />
svoj prvi posao kao tehničar.<br />
„Bila mi je to velika pomoć.<br />
Milutin mi je dao šansu, na<br />
čemu ću mu uvek biti zahvalan.<br />
U međuvremenu sam<br />
diplomirao informatiku na<br />
elektrotehničkom fakultetu,<br />
moja supruga je doktorirala,<br />
a ovaj grad je postao definitivno<br />
naš. Evo, prošlo je skoro<br />
18 godina otkako Milutin<br />
i ja radimo zajedno i danas<br />
smo kao familija. Naravno,<br />
kroz godine se naš posao razvijao,<br />
a sa njim i naš odnos,<br />
pa sam ja danas partner u firmi“,<br />
ukratko nas je Gordan<br />
proveo svojim poslovnim<br />
putem, žaleći što gospodin<br />
Savković zbog službenog odsustva<br />
nije u prilici da potvrdi<br />
njegove reči.<br />
„Nikada nisam doživeo neki oblik diskriminacije<br />
od ljudi ili u državnom aparatu...“<br />
Korak po korak<br />
do uspeha<br />
Kad je pre 20 godina osnovana,<br />
firma MILS Computer bila je<br />
retkost među našim ljudima.<br />
Milutin i Gordan su je zajedničkim<br />
snagama podigli na zavidni<br />
nivo, pa danas njihov tim<br />
broji desetak stručnjaka.<br />
„Naši klijenti su firme koje zapošljavaju<br />
do 50 ljudi, naravno i<br />
one sasvim male, a mi projektujemo,<br />
instaliramo i održavamo<br />
njihovu telekomunikacionu i<br />
30 KOSMO
MILS<br />
Computer postoji<br />
već 20<br />
godina.<br />
kompjutersku infrastrukturu.<br />
Imamo 60 stalnih klijenata u<br />
Beču i okruženju i još toliko<br />
onih kojima pružamo povremene<br />
usluge. “, s ponosom ističe<br />
Gordan Todorović.<br />
Na fasadi zgrade u kojoj je<br />
smeštena ova firma nema velike<br />
reklame, kao što je to uobičajeno.<br />
„Naša najbolja reklama<br />
je kvalitet rada. Sve svoje<br />
klijente dobili smo preko preporuka<br />
i to savršeno funkcioniše“,<br />
naglasio je Gordan.<br />
„Imamo 60 stalnih klijenata u Beču<br />
i okruženju i još toliko privremenih<br />
klijenata“, kaže Gordan.<br />
Pozitivan bilans<br />
„Supruga Dragana i ja imamo<br />
ćerke Andreu (17) i Antoniju<br />
(8). Veoma se ponosimo<br />
njima jer su dobra, pametna<br />
deca i dobre učenice“, kaže<br />
naš sagovornik i tvrdi da su<br />
ispunjena sva njegova očekivanja<br />
iz doba kad je došao u<br />
Austriju. „Zaobilazila su me<br />
loša iskustva. Znate li još nekoga<br />
ko je ostao u prvoj firmi<br />
u kojoj se zaposlio u Beču?<br />
Tako je i sa prijateljima... Nailazio<br />
sam na razumevanje<br />
zbog nedovoljnog poznavanja<br />
jezika, nisam imao problema<br />
zbog porekla u vreme<br />
kad Srbi u ovom delu sveta<br />
nisu bili baš omiljeni, nikad<br />
nisam doživeo neki oblik<br />
diskriminacije od ljudi ili u<br />
državnom aparatu. Kad sve<br />
izvagam, siguran sam da ništa<br />
nisam propustio odlaskom<br />
iz Srbije, niti sam u Austriji<br />
uskraćen za nešto“, podvukao<br />
je Gordan Todorović.<br />
Entgeltliche Einschaltung<br />
wissen wirkt<br />
Rekordinvestitionen in Forschung<br />
heuer 10 Milliarden Euro<br />
Viertbeste Forschungsquote von 3% in Europa<br />
Erreicht von mehr als 100.000 Forschenden<br />
Wir wollen noch höher hinaus und weitere<br />
10.000 Stellen schaffen.<br />
Denn Wissen allein erhöht die Lebensqualität,<br />
sichert Wachstum und Beschäftigung.<br />
Eine Initiative des Bundesministeriums<br />
für Wissenschaft, Forschung und Wirtschaft<br />
168/84+allg.indd 1 29.05.<strong>15</strong> 16:52<br />
KOSMO 31
REPORTAŽA<br />
Ima se,<br />
može se!<br />
Piše: Vera Marjanović<br />
Fotografije: Radule Božinović<br />
32 KOSMO
PUNOLJETSTVO. Za okupljanje rodbine i prijatelja<br />
na slavljima naš narod ne žali pare.<br />
Uz obilje jela i pića, igra se i pjeva do zore,<br />
naročito kad klinci ulaze u svijet odraslih.<br />
Običaje ponijete iz rodnog<br />
kraja naši ljudi su u inostranstvu<br />
prilagodili novonastalim<br />
životnim, naravno,<br />
i finansijskim uslovima. Vođeni<br />
devizom „Ima se, može se!“,<br />
mnogi potroše gomile novca<br />
za obilježavanje važnih događaja<br />
i datuma, a posebno se u<br />
trošadžije pretvaraju roditelji<br />
jer, zaboga, za djecu ništa nije<br />
previše skupo. Vjerovatno je<br />
zovali slične žurke na koje su<br />
nošeni pokloni. To je gotovo<br />
uvijek zajam za vraćanje.<br />
zuje samo činjenica da dobar<br />
dio roditelja ne želi da njihove<br />
skupe proslave budu dio novinske<br />
priče. Tako je i Saša Kostić,<br />
porijeklom Nišlija, u startu odbio<br />
da govori o slavljima koja<br />
su supruga Sonja i on upriličili<br />
povodom 18. rođendana svojim<br />
ćerkama Sandri i Maji. Na<br />
sreću, molba novinarke i pozivanje<br />
na dugogodišnje poznanstvo,<br />
otvorili su vrata njihovog<br />
doma za magazin KOSMO.<br />
„Starija ćerka Sandra je postala<br />
punoljetna prije pet godina,<br />
a radost smo tada podijelili sa<br />
stotinak gostiju. To slavlje nas<br />
je koštalo oko 5.000 eura, a<br />
poklonili smo joj auto Peugeot<br />
308 Cabrio, koji je koštao<br />
29.000 eura. Doduše, u kupovini<br />
su nam pomogli moji<br />
roditelji, koji su austrijski penzioneri“,<br />
jedva je Saša pristao da<br />
govori o ciframa.<br />
Međutim, kad je u novembru<br />
prošle godine Maja proslavljala<br />
punoljetstvo, sve je bilo<br />
još raskošnije i, naravno skuplje.<br />
Oko 200 rođaka, prijatelja,<br />
njenog društva iz kluba<br />
„Stevan Mokranjac“ i iz škole,<br />
SLAVLJE.<br />
Pripreme za<br />
proslavu su<br />
uvijek obimne.<br />
okupilo se oko bogate trpeze,<br />
igrajući i pjevajući do zore uz<br />
odabrani bend.<br />
„Naša mlađa ćerka je željela<br />
veliko slavlje, raskošnu haljinu,<br />
ogromnu tortu, specijalne<br />
pozivnice, dekoraciju, muziku<br />
i još cijeli niz drugih sitnica.<br />
Sve želje smo joj ispunili i<br />
to nas je koštalo preko 10.000<br />
eura. Maji smo kupili Mercedes<br />
S Coupe za 36.000 eura.<br />
Ljudi su nam govorili da treba<br />
da kupimo neki mali, polovni<br />
auto, ali ja to nisam želio“,<br />
istakao je Saša Kostić, koji<br />
pristojno zarađuje kao vozač<br />
kamiona, kao i Sonja u domu<br />
Ponosni roditelji Sonja i Saša Kostić nisu štedjeli da ćerkama<br />
Sandri (l.) i Maji (d.) prirede velike i bučne rođendane.<br />
to jedan od onih segmenata<br />
života u kojima se mi Balkanci<br />
gotovo sigurno nikad nećemo<br />
uspješno integrisati u austrijsko<br />
društvo. Prosto, većina nas<br />
voli bučna i preskupa slavlja, o<br />
kojima će se godinama pričati,<br />
uz pokazivanje porodičnih albuma<br />
i video zapisa.<br />
Za obilježavanje punoljetstva<br />
svoje djece roditelji se pažljivo i<br />
dugo pripremaju. Ništa ne prepuštaju<br />
slučaju jer puno je toga<br />
što treba organizovati: muzički<br />
bend, a često i gostovanja zvijezda<br />
estrade, restoran, posluženje,<br />
svečanu garderobu za cijelu<br />
porodicu, a onda i poklone za<br />
slavljenicu, tj. slavljenika. Lista<br />
gostiju se pažljivo sastavlja jer<br />
je u nekim krajevima običaj da<br />
se obavezno pozivaju prijatelji<br />
i rođaci koji su i sami organi-<br />
Skupi automobili<br />
za punoljetstvo<br />
Za punoljetstvo se daruju<br />
mobilni telefoni, nakit, skupa<br />
garderoba, novac za polaganje<br />
vozačkog ispita, a ne tako rijetko<br />
i automobili. Da se nešto<br />
mijenja u mentalitetu poka-<br />
Starija Sandra (l.) za proslavu punoljetstva na poklon je<br />
dobila Peugeota 308, mlađa Sandra (d.) Mercedes S Coupe.<br />
za stare, gdje je njegovateljica.<br />
Kostići se ponose svojim kćerima,<br />
za koje kažu da su pristojne<br />
i dobre djevojke. Sandra<br />
studira ruski i italijanski<br />
jezik i pedagogiju, dobra je<br />
studentkinja, a paralelno i<br />
radi. Maja je nakon mature<br />
dobila kancelarijski posao i<br />
ne planira da studira.<br />
„Nikad s njima nismo imali<br />
probleme. Ja znam da budem i<br />
pomalo stroga i, iskrena da budem,<br />
možda ne bih pretjerivala<br />
KOSMO 33
REPORTAŽA<br />
ŠTEDNJA.<br />
Roditelji su<br />
šest mjeseci<br />
odvajali za Aldinino<br />
slavlje.<br />
„Mi smo željeli da ovaj dan liči na njen san“, kaže o<br />
proslavi punoljetstva ćerke Aldine otac Arif.<br />
sa pružanjem materijalnih<br />
dobara. Međutim, kako smo<br />
muž i ja oboje jedinci, koje su<br />
roditelji pazili i mazili, a naročito<br />
je to bilo kod Saše, on bi<br />
sada ćerkama skidao zvijezde<br />
sa neba. One su njegove princeze“,<br />
naglašava Sonja.<br />
Sandra uživa u skupim roditeljskim<br />
poklonima, ali rado<br />
kupuje knjige i voli putovanja,<br />
dok Maja baš voli lijepe i skupe<br />
stvari. Obje naglašavaju da bi<br />
bile zadovoljne i sa manje jer<br />
je najvažnija porodična ljubav<br />
i sloga. Njihove drugarice Austrijanke<br />
od roditelja dobijaju<br />
mnogo manje, pa su bile iznenađene<br />
darežljivim poklonima<br />
koje su dobile za 18. rođendan.<br />
Sandra kaže da je u školi imala<br />
samo jednu drugaricu koja je<br />
od roditelja dobila automobil.<br />
„Moje drugarice Austrijanke<br />
su bile iznenađene kad su vidjele<br />
kako smo na slavlju svi bili<br />
obučeni, kakva se hrana služila<br />
i kolika je bila torta. Kasnije su<br />
mi pričale da su očekivale nešto<br />
mnogo skromnije, pa ih je gala<br />
zabava ostavila bez daha. Kod<br />
njih je sve drugačije, jednostavnije<br />
i skromnije“, ispričala<br />
je Maja.<br />
Maja: „Moje drugarice Austrijanke bile su<br />
izenađene. Kod njih je sve skromnije...“<br />
Sve za ćerku mezimicu<br />
Hanka i Arif Bijelić, porijeklom<br />
iz BiH, nisu žalili truda i<br />
novca za proslavu punoljetstva<br />
svoje mezimice Aldine, učenice<br />
Handelsakademie. U restoranu<br />
Galaxie okupili su oko 60<br />
najbližih rođaka i dragih prijatelja,<br />
a sve je upriličeno onako<br />
kako je slavljenica željela.<br />
„Već nekoliko godina naša<br />
Aldina mašta o proslavi punoljetstva,<br />
a mi smo željeli da ovaj<br />
dan liči na njen san. Sreća našeg<br />
djeteta nam je najvažnija, i zaista<br />
smo se potrudili da joj udovoljimo.<br />
Uostalom, slavili smo<br />
18. rođendan i starijem sinu, a<br />
na njegovoj svadbi imali smo<br />
preko 300 gostiju. Kad lijepe<br />
stvari doživljavamo sa dragim<br />
ljudima, sreća je kompletna“,<br />
kaže bračni par Bijelić, dodajući<br />
da im je ćerka pristojna<br />
djevojka i dobra učenica, pa zaslužuje<br />
da je roditelji nagrade.<br />
Arif je zidar, a Hanka radi u<br />
firmi za održavanje čistoće, pa<br />
njihova primanja nisu prevelika.<br />
Oko pola godine trebalo<br />
im je da uštede novac za proslavu<br />
i poklone.<br />
„Večera sa muzikom koštala<br />
nas je oko 3.000 eura. Uz to,<br />
Aldina je dobila novu haljinu,<br />
cipele, išla je kod frizera i šminkera<br />
jer ovo je njeno veče i treba<br />
da izgleda posebno. Naravno,<br />
suprug i ja smo se takođe ponovili.<br />
Poklone smo birali po želji<br />
naše ćerke. Kupili smo joj mobilni<br />
telefon, uplatili smo joj<br />
polaganje vozačkog ispita, a uz<br />
to smo joj odabrali dvije tašne<br />
njene omiljene marke“, pohvalila<br />
se ponosna mama, sve vrijeme<br />
grleći svoju djevojčicu.<br />
Posebno galantan bio je Aldinin<br />
momak Elvedin Velagić.<br />
On je dami svog srca, pored velike<br />
rođendanske torte, za svaku<br />
godinu života pripremio po<br />
jedan poklon: velika, luksuzno<br />
uramljena zajednička fotografija,<br />
sat, parfem, šminka, nakit…,<br />
a uz to i 18 crvenih ruža.<br />
„Dobila sam još puno poklona,<br />
34 KOSMO
ali ću ih otvoriti tek kad dođem<br />
kući. Radoznala sam i nestrpljiva<br />
da vidim šta je sve u ovim šarenim<br />
omotima. Roditelji i moj<br />
momak su me usrećili divnim<br />
darovima, a ova žurka je baš<br />
onakva kako sam ja to željela.<br />
Bitno je da su ovdje meni najpreči<br />
ljudi. Nema među gostima<br />
Austrijanaca, mada se družim<br />
sa njima. Nisam sigurna da<br />
bi oni razumjeli naše običaje,<br />
pa sam pozvala samo drugarice<br />
i drugove iz naših krajeva“, istakla<br />
je ljupka slavljenica.<br />
Na pitanje šta se u njenom<br />
životu mijenja sa punoljetstvom,<br />
Aldina je kao iz topa<br />
rekla da se osjeća ozbiljnijom i<br />
odraslijom, pa će sada moći da<br />
posjećuje klubove i diskoteke,<br />
u koje je ulaz zabranjen mlađima<br />
od 18 godina.<br />
Za rođendan tebi, sine!<br />
Dragana i Predrag Šolaja veoma<br />
drže do tradicionalnih običaja,<br />
pa su sinovima Milanu i<br />
Slobodanu priredili velika slavlja<br />
za punoljetstvo. KOSMO<br />
tim je bio na zabavi mlađeg sina<br />
u organizaciji restorana Lovac.<br />
„Naše porijeklo je izmiješano:<br />
5.000 €<br />
uštedio je<br />
bračni par Šolaja<br />
za veliku<br />
proslavu.<br />
Hrvatska, BiH i Srbija, pa su<br />
nam i gosti na slavlju iz svih<br />
krajeva. Prije tri godine smo za<br />
Milanov 18. rođendan ugostili<br />
oko 180 zvanica, a Slobodanovo<br />
punoljetstvo proslavljamo<br />
sa nešto preko sto rođaka i<br />
prijatelja. S obzirom da su nam<br />
djeca dobra i da sa njima nikad<br />
nismo imali problema, željeli<br />
smo da ulazak našeg mlađeg<br />
sina u svijet odraslih, što je za<br />
nas veliki dan, obilježimo u<br />
veselju sa dragim ljudima“, na<br />
početku razgovora rekao nam<br />
je bračni par Šolaja.<br />
Otac porodice zaposlen je u<br />
kladionici, a mama radi u metalnoj<br />
firmi. Obojica sinova<br />
završili su Handelsschule, Milan<br />
je zaposlen u trgovini, a Slobodan<br />
od jeseni želi da nastavi<br />
školovanje. Roditelji su srećni<br />
zbog njegove odluke i to je dodatni<br />
razlog za njihovo veselje.<br />
„Vjerujte, ništa ne žalimo za<br />
naše sinove. Mi smo obični<br />
ljudi, živimo od svojih plata,<br />
pa smo za proslavu počeli da<br />
šparamo novac od kraja prošle<br />
godine. Nismo se zadužili ni<br />
centa, a sve ovo nas košta oko<br />
Slobodan: „Draže mi je bilo da punoljetstvo proslavim na ovaj<br />
način, nego da odem sa društvom u neki kafić ili diskoteku.“<br />
5.000 eura i to je naš rođendanski<br />
poklon sinu“, ispričao nam<br />
je Predrag Šolaja.<br />
Slobodan je od gostiju uglavnom<br />
dobio koverte sa novcem,<br />
a šta će sa njim uraditi dogovoriće<br />
se sa roditeljima. Najvjerovatnije<br />
će ga čuvati za trenutak<br />
kad bude odlučio da uzme sopstveni<br />
stan. „Draže mi je bilo da<br />
punoljetstvo proslavim na ovaj<br />
način, nego da odem sa društvom<br />
u neki kafić ili diskoteku.<br />
Istina je da se sada osjećam<br />
malo ozbiljnijim i pametnijim,<br />
ali nema suštinske razlike. To<br />
valjda dolazi s vremenom“, na<br />
brzinu je izustio mladić, jedva<br />
prihvativši da stane ispred<br />
objektiva, jer mu se žurilo da se<br />
vrati među društvo sa kojim je<br />
Dr. Roland_ Anzeige <strong>Kosmo</strong>_82x64mm<br />
• AHS-Matura<br />
• Berufsreifeprüfung<br />
Beginn: Frühjahr & Herbst<br />
proslavljao svoj divan dan.<br />
Među najveselijima na Slobodanovom<br />
rođendanu bili su<br />
baka Dragica i deda Milan Šolaja.<br />
Unuci su im najveća radost<br />
i za njih, kako tvrde, ništa ne<br />
žale. Da je tako, potvrđuje i njihov<br />
rođendanski poklon.<br />
„Znate, Predrag je naš sin jedinac,<br />
pa su nam njegova djeca<br />
sve na svijetu. Slobodanu smo<br />
uplatili 1.500 eura za polaganje<br />
vozačkog ispita i položio<br />
ga je prije nekoliko dana. Ako<br />
da Bog, sledeće godine deda će<br />
mu kupiti i auto. Ništa ne smije<br />
da im fali jer su dobri momci i<br />
ponosim se njima. Pogledajte<br />
Slobodana, pametnog mog<br />
unuka“, sa suzama u očima rekao<br />
je deda Milan.<br />
„Ako dâ Bog, sljedeće godine deda će mu<br />
kupiti i auto“, kaže Slobodanov deda Milan.<br />
HÖCHSTE<br />
ERFOLGSZAHL<br />
ÖSTERREICHS<br />
Tel.: 01/523 14 88, www.roland.at<br />
KOSMO 35
COVER<br />
Tajni ču<br />
Piše: Petar Rosandić<br />
Fotografije: Peter Provaznik, Radule Božinović<br />
A<br />
SPECIJALNE JEDINICE. U vremenima terorizma Austrija sve više u<br />
ne imale 00 KOSMOpreko 10.000 akcija širom zemlje. KOSMO vam donosi ek
vari<br />
ustrije<br />
laže u svoje najelitnije policijske jedinice, a one su prošle godiskluzivan<br />
materijal o najelitnijim policijskim snagama zemlje.
COVER<br />
OVI DEČKI SU ČUVALI BUSHA, P<br />
Potreba za uslugama specijalaca ras<br />
imala 4.250 intervencija, <strong>15</strong>% više n<br />
KOSMO na vježbama u Donjoj Austriji: najviša fizička i psihička<br />
spremnost su pretpostavka za svakog člana ove jedinice.<br />
38 KOSMO<br />
Čuvar Visokog<br />
predstavnika u BiH<br />
Potpukovnik Thomas Pinkel (desno) već 20 godina član je specijalne<br />
jedinice EKO (Einsatzkommando) Cobra, a sudjelovao<br />
je u različitim operacijama kako na području Austrije, tako i u<br />
inozemstvu. Danas ovaj 50-godišnjak vodi tim tjelohranitelja<br />
koji brine oko sigurnosti Visokog predstavnika u BiH. Na naš<br />
upit postoji li opasnost ili prijetnja Visokome predstavniku,<br />
Pinkel kaže: „Ne postoje nikakve konkretne prijetnje, ali mi<br />
smo sa našim ljudima spremni i pripremljeni na sve scenarije.<br />
Svako putovanje i svako gostovanje Visokog predstavnika pratimo<br />
i detaljno strateški planiramo“, otkriva nam Pinkel.
UTINA I OBAMU.<br />
te: Cobra je 2014.<br />
ego 2013. godine.<br />
Thomas Pinkel (50) iz specijalne<br />
jedinice Cobra glavni je tjelohranitelj<br />
Valentina Inzka. Živi i radi u<br />
Sarajevu u službi Cobre.<br />
Globalni trendovi – i oni<br />
negativne prirode – nažalost<br />
ne zaobilaze ni<br />
zemlju koja se dosad smatrala<br />
oazom mira, udobnosti i alpske<br />
idile, pa statistike iz godine<br />
u godinu pokazuju konstantan<br />
porast terorističkih aktivnosti i<br />
u Austriji. Kada je riječ o terorizmu<br />
u Austriji, nemoguće ja<br />
zaobići specijalnu jedinicu Cobru<br />
koja je samo prošle godine<br />
zabilježila 4.250 slučajeva gdje<br />
nisu bile dovoljne normalne<br />
policijske jedinice.<br />
„To je trend koji je počeo od<br />
sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća. Sjetite se samo terorističkog<br />
napada na sjedište<br />
OPEC-a u Beču 1975. godine,<br />
kada Austrija, za razliku od danas,<br />
nije bila u toj mjeri pripremljena<br />
za terorističke napade.<br />
No, terorizam nije jedina tema.<br />
Uz to, mi često obavljamo tjelohraniteljske<br />
i zaštitarske dužosti,<br />
a osiguravamo i skupove<br />
visokog rizika, kao i državne<br />
posjete“, objašnjava mi na početku<br />
mojeg posjeta sjedištu<br />
Cobre Bernhard Treibenreif,<br />
glavni zapovjednik ove elitne<br />
jedinice.<br />
Tako Cobra tijekom<br />
svoje skoro 40-godišnje<br />
povijesti nije samo<br />
hapsila brojne mafijaše,<br />
teroriste, baš kao<br />
što je vodila pregovora<br />
s raznim otmičarima,<br />
nego je često brinula<br />
za sigurnost visokih gostiju<br />
u Austriji. „Pitajte<br />
me radije koga nismo<br />
sve čuvali od zvučnih<br />
imena, jer lista je predugačka.<br />
Naravno, među<br />
najzvučnijim imenima<br />
su Putin, Obama, Bush,<br />
ali i papa Ivan Pavao II.<br />
i brojni drugi“, dodaje<br />
Treibenreif. On je, kao<br />
zapovjednik, ujedno jedan<br />
od rijetkih članova<br />
jedinice koji smiju pokazati<br />
svoje lice u javnosti.<br />
Većina ostalih, izuzevši<br />
iznimke, i dalje ostaju tajni<br />
heroji koji su danomice<br />
spremni riskirati i svoj život<br />
u službi Austrije.<br />
COBRA<br />
Einsatzkommando Cobra, najelitnjija i najvažnija jedinica<br />
specijalne policije u Austriji, osnovana je 1978.<br />
godine, a glavno sjedište i zapovjedništvo jedinice nalazi se<br />
u donjoaustrijskome Wiener Neustadtu. Uz to, Cobra ima dijelove<br />
svojih jedinica i u Beču, Grazu, Linzu, Innsbrucku, Salzburgu,<br />
Klagenfurtu i Feldkirchu. Glavna zadaća jedinice je da intervenira<br />
u slučaju nasilnih napada u kojima normalne policijske jedinice<br />
nisu u stanju obaviti posao same, ali sve važnije postaju i akcije u<br />
kojima Cobra hapsi vjerske fanatike i ekstremiste s opasnim namjerama.<br />
„Proteklih godina imali smo niz uhićenja u slučajevima<br />
vjerskog ekstremizma. Jedne godine smo uhapsili 200 ljudi na 200<br />
različitih lokacija diljem Austrije, a jednom je u Beču pri ulasku u<br />
stan jednog osumnjičenika odmah pucano na naše jedinice. To su<br />
sve rizične situacije koje zahtijevaju veliku spremnost, no nju mi<br />
možemo pružiti našim iskustvom. To je naš dnevni posao“, rekao<br />
nam je Bernhard Treibenreif,<br />
glavni zapovjednik Cobre (desno<br />
na slici). Trenutno jedinica<br />
broji 682 članova koji<br />
su prošli najteže obuke u<br />
kojima su morali dokazati<br />
najvišu fizičku i psihičku<br />
spremnost, a među<br />
njima su i dvije žene.<br />
Maksimalno 70 minuta<br />
treba jedinici Cobri<br />
da u punom sastavu dođe<br />
do bilo kojeg žarišta na<br />
području Austrije.<br />
682 policajca<br />
pripadaju ovoj<br />
najelitnijoj<br />
jedinici.<br />
KOSMO 39
COVER<br />
Jedan od rijetkih članova WEGE koji je za<br />
KOSMO skinuo svoju masku: „Deset godina<br />
sam u WEGI i svaki dan kad dođem na posao,<br />
ne znam što me danas očekuje“.<br />
WEGA<br />
Kad je riječ o bečkoj policiji,<br />
nemoguće je zaobići<br />
WEGU, specijalnu jedinicu<br />
koja intervenira uvijek onda kada<br />
dolazi do situacija s posebnim rizikom.<br />
Ova jedinica preuzima svako<br />
pretresanje stana, obavlja racije s<br />
posebnom važnošću, nadzire demonstracije,<br />
utakmice, hapsi mafijaše,<br />
kao što intervenira u slučaju<br />
teškog kućnog nasilja...<br />
„Naša zadaća počinje onda kada<br />
slutimo ili znamo da bi normalan<br />
policajac mogao biti preopterećen<br />
situacijom, a istodobno se razlikujemo<br />
od Cobre što oni preuzimaju<br />
anti-terorističku komponentu, a<br />
mi, za razliku od njih, primjerice<br />
i slučajeve teškog kućnog nasilja,<br />
pokušaje samoubojstva i oružane<br />
napade. U mnogim intervencijama<br />
i surađujemo s Cobrom i<br />
stalno smo na vezi“, objasnio nam<br />
je Ernst Albrecht, glavni zapovjednik<br />
jedinice WEGA.<br />
Momci s maskama: WEGA broji 250 vrhunski istreniranih<br />
policajaca koji u Beču preuzimaju slučajeve<br />
teških oružanih sukoba, rizična uhićenja, ali i čuvanje<br />
reda i mira na većim nogometnim utakmicama.<br />
Zapovjednik jedinice je Ernst Albrecht (slika dolje).<br />
EUROCOPTER EC-135 u pozadini, a ispred njega je dvojac koji je spasio brojne živote unesrećenih<br />
u planinama: pilot Andreas Tautter (lijevo) i inspektor Christian Lemmer, operator leta.<br />
40 KOSMO<br />
KOSMO ekipa prisustvovala je vježbama alpske policije<br />
u Štajerskoj, u kojima je simulirana svakodnevnica<br />
ovih specijalnih policajaca: spašavanje ozlijeđenih<br />
planinara koji su pali tijekom penjanja.<br />
Alpska policija:<br />
Borba za živote<br />
Osim specijalnih jedinica<br />
Cobre i Wege, koje su<br />
specijalizirane za terorizam<br />
i nasilje, Austrija kao alpska<br />
zemlja ima i svoju vlastitu<br />
planinarsku jedinicu, poznatiju<br />
pod svojim nazivom Alpinpolizei.<br />
U alpama se godišnje u Austriji<br />
dogodi oko 7.600 nesreća<br />
koje su povezane s planinarima,<br />
a gotova polovica istih se događa<br />
u Tirolu. 2013. godine je<br />
u 7.697 nesreća u austrijskim<br />
Alpama poginulo 302 ljudi, a<br />
osim što brinu o planinarima,<br />
skijašima, paragliderima i rade<br />
na spašavanju njihovih života,<br />
alpski policajci brinu i oko nesreća<br />
s letjelicama, helikopterima<br />
i zrakoplovima na alpskome<br />
terenu...<br />
„Danas ćemo vam pokazati<br />
kako izgleda jedno akcija spašavanja<br />
ranjenog planinara, što
je temeljni dio našeg posla“,<br />
rekao je našem reporteru major<br />
Michael Hochgerner koji<br />
je tijekom svoje karijere spasio<br />
brojne živote. Akcija koja je<br />
zaista izgledala spektakularno,<br />
a u kojoj su surađivale snage na<br />
terenu i snage u helikopteru,<br />
završena je uspješno, a na pitanje<br />
o tome što je tajna dobrog<br />
alpskog policajca, Hochgerner<br />
brzo pronalazi odgovor:<br />
„Nikad prerano gubiti nadu<br />
i tragati dalje.“ Tako je, kaže, u<br />
jednom slučaju nakon 4 dana<br />
pronašao živog, ali ozlijeđenog<br />
planinara. „Ljudi, ako se bilo<br />
kojim putem dočepaju vode,<br />
mogu preživjeti nekoliko dana.<br />
To je bio jedan od najljepših<br />
doživljaja u mojoj karijeri, ali<br />
istodobno i vrlo poučan. Nikad<br />
ne treba prerano završavati akcije<br />
potrage“, objašnjava Hochgerner.<br />
„Svaki dan se borimo za<br />
živote, ali i preventivno pokušavamo<br />
spriječiti nesreće, ponajprije<br />
tako što ljudima dajmo<br />
informacije oko težine putova i<br />
mogućih rizika“, zaključuje on.<br />
„Najgore mi je kad<br />
vidim smrskane leševe!”<br />
Alpski policajac Michael Hochgerner (lijevo) kaže<br />
da mu je najteži dio posla onaj kada pronađe krvave<br />
i smrskane leševe u planinama. „To je potresno ne<br />
samo za mene, nego za svakog kolegu. Zato, kao i u<br />
drugim specijalnim jedinicama, i kod nas postoje timovi<br />
psihologa koji nam pruže podršku, gdje možemo<br />
ispričati što smo vidjeli kako bi se psihički suočili<br />
s tom teškom situacijom“, objašnjava Hochgerner.<br />
DESIGN<br />
ITALIANO<br />
YOGA<br />
DESIGN<br />
ummer<br />
SOMMER 20<strong>15</strong><br />
Weiterbildung so günstig wie nie!<br />
Die VHS summercard um € 39,00<br />
1.000 Kurse zum halben Preis<br />
von Juni bis September<br />
Sprachen – Fitness – Computer – Wirtschaft – Kunst<br />
www.vhs.at/summercard<br />
www.vhs.at +43 1 893 00 83
ZDRAVLJE<br />
Piše: Vera Marjanović<br />
Lečenje sterili<br />
1 + 1 može<br />
IZLEČIV. Sterilitet je sve češći problem u savremenom<br />
svetu, a može biti izazvan nizom<br />
poremećaja kod oba partnera. Medicina se<br />
uspešno hvata u koštac sa njima.<br />
Urazgovor o ženskom sterilitetu<br />
uveo nas je ginekolog<br />
Dr. Dejan Stanisavljević,<br />
čija se ordinacija nalazi u<br />
<strong>15</strong>. becirku, Johnstraße 4: „Po<br />
definiciji, sterilitet je izostanak<br />
željene trudnoće, uprkos redovnim<br />
seksualnim odnosima,<br />
u periodu od dve godine. Uko-<br />
liko do začeća ne dođe tokom<br />
jedne godine, kaže se da su u<br />
pitanju teškoće u koncepciji.<br />
Androloški (muški) uzroci<br />
steriliteta javljaju se u 25–40%<br />
slučajeva, a za njih su odgovorne<br />
različite anatomske anomalije,<br />
varikocele (proširene vene<br />
testisa), bakterijske i virusne<br />
infekcije, kao i hormonalni i<br />
imunološki problemi. Ginekološki,<br />
tj. ženski uzroci steriliteta,<br />
prisutni su u 40–55% slučajeva,<br />
dok je 10–<strong>15</strong>% partnera<br />
istovremeno pogođeno nekim<br />
poremećajem. Kod 5–10%<br />
parova je, nažalost, nemoguće<br />
ustanoviti zašto ne dolazi do<br />
trudnoće, pa kažemo da se radi<br />
o nedokučivim uzrocima.“<br />
Izostanak spontane trudnoće<br />
u navedenom vremenskom<br />
razdoblju svakako je razlog za<br />
posetu ginekologu i evaluaciju,<br />
tj. analizu problema, otkrivanje<br />
uzroka i pravljenje koncepta za<br />
rešavanje eventualnog problema.<br />
Dr. Stanisavljević naglašava<br />
da se uvek polazi od provere<br />
spermiograma partnera, jer<br />
kod žene sve predstavlja mnogo<br />
veći i komplikovaniji proces.<br />
Faktori ženskog<br />
steriliteta<br />
Vaginalni faktor – prisutan je<br />
u oko 5% slučajeva, a izazivaju<br />
ga akutne vaginalne infekcije<br />
i različite urođene anatomske<br />
anomalije, poput pregrada i<br />
sraslih, tj. zatvorenih zidova<br />
vagine.<br />
Cervikalni faktor (grlić mate-<br />
Fotos: iStockphoto, Radule Božinović<br />
42 KOSMO
teta:<br />
biti 3<br />
Dr. Stanisavljević: „Sterilitet je izostanak<br />
trudnoće i nakon dve godine odnosa.“<br />
rice) – zastupljen je u 5% slučajeva,<br />
a karakterišu ga promene<br />
poput infekcija ili imunološki<br />
problemi, odnosno antitela<br />
koja blokiraju spermatozoide u<br />
pokušaju da prođu cervikalnu<br />
barijeru.<br />
Uterusni faktor (materica)<br />
– odgovoran je za oko 5% slučajeva<br />
steriliteta, a izazvan je<br />
različitim formama urođenih<br />
anatomskih anomalija, koje<br />
ne dozvoljavaju da se embrion<br />
ugnezdi u materičnoj duplji.<br />
Faktor steriliteta su i priraslice,<br />
nastale kao posledica operativnih<br />
zahvata i infekcija.<br />
Ovarijalni faktor (jajnici)<br />
– javlja se u 30% slučajeva steriliteta,<br />
a karakteriše ga postojanje<br />
velikog broja cističnih<br />
promena, veličine 4–6 mm, u<br />
anatomskoj strukturi jajnika.<br />
Ciste predstavljaju prepreku<br />
za razvoj zrelog folikula (jajne<br />
ćelije), genetski su predprogramirane,<br />
tj. žena se rađa sa tim<br />
problemom, ali nisu nasledne.<br />
Ovaj kompleksni problem,<br />
pored anatomske, ima i svoju<br />
endokrinološku dimenziju.<br />
Tubarni faktor (jajovodi) –<br />
prisutan je u 30% slučajeva<br />
neplodnosti, a obično se javlja<br />
kao posledica infekcija koje<br />
agresivno deluju na sluzokožu<br />
jajovoda i zatvaraju njihov fini<br />
lumen. Najčešće nastaje kod<br />
mladih žena. Jedan od faktora<br />
rizika je nezaštićeni seksualni<br />
odnos, a opasnost raste sa brojem<br />
partnera. Neprohodnost<br />
jajovoda mogu izazvati i priraslice<br />
nastale nakon operacija i<br />
upala u trbušnoj duplji, a perforacija<br />
slepog creva po pravilu<br />
izaziva ovaj problem.<br />
Komplikacije nakon nasilnog<br />
prekida trudnoće takođe mogu<br />
dovesti do steriliteta. Infekcija<br />
za posledicu može imati neprohodnost<br />
jajovoda, a trauma<br />
u unutrašnjosti materice u<br />
retkim slučajevima dovodi do<br />
stvaranja priraslica u njoj.<br />
Ekstragenitalni (opšti) faktor<br />
– u <strong>15</strong>% slučajeva je uzrok<br />
steriliteta. Izazivači su teška<br />
opšta obolenja, poput diabetesa,<br />
lupusa, bolesti bubrega,<br />
poremećaja štitaste žlezde, kao<br />
25 GODINA<br />
je doba najizraženije<br />
plodnosti kod<br />
žena.<br />
i imunološka obolenja i svi<br />
drugi hormonalni poremećaji.<br />
Kod psihičkih bolesti, u koje<br />
spadaju teške psihoze, takođe<br />
je redukovana mogućnost nastanka<br />
trudnoće zbog velike<br />
količine medikamenata, koji<br />
bitno utiču na poremećaj endokrinog<br />
sistema.<br />
Nejasni uzroci – odgovorni<br />
su za čak 5–10% slučajeva<br />
steriliteta. Naime, iako su izvršena<br />
sva ispitivanja, razlog<br />
za neplodnost nije pronađen<br />
i nije poznato zašto ne dolazi<br />
do trudnoće.<br />
Relativni uzrok – povezan je<br />
direktno sa rastućom starošću<br />
potencijalnih trudnica. Naime,<br />
s godinama se smanjuje<br />
mogućnost začeća. Poznato je<br />
da je fertilitet žene najizraženiji<br />
u dobi od 25 godina, dok<br />
je deset godina kasnije mogućnost<br />
začeća smanjena na 50%.<br />
Kod žena starosti 40 godina<br />
dolazi do pada na 20%, a kod<br />
45–ogodišnjakinja svedena je<br />
na samo 5%.<br />
Put kojim se brže ide<br />
Čim se posumnja da nešto sa<br />
plodnošću nije u redu, treba<br />
se obratiti lekaru, koji će analizom<br />
problema napraviti koncept<br />
odgovarajućih koraka.<br />
Po pravilu, to je ginekološki<br />
pregled sa isključivanjem anatomskih<br />
anomalija i ginekoloških<br />
infekcija. Sledi određivanje<br />
hormonalnog statusa i provera<br />
prohodnosti jajovoda jednom<br />
od tri postojeće metode. U<br />
dogovoru sa ginekologom, ide<br />
se korak po korak, po principu<br />
isključivanja uzroka steriliteta.<br />
„U lečenju infekcija i regulisanju<br />
hormonalnih poremećaja,<br />
primenjuje se konzervativna,<br />
tj. medikamentozna terapija.<br />
KOSMO 43
ZDRAVLJE<br />
Obolenja jajnika i jajovoda često su uzrok ženskog<br />
steriliteta i indikacije za vantelesnu oplodnju.<br />
Ukoliko postoje anatomske<br />
anomalije, ako je to izvodljivo,<br />
eliminišu se hiruškim putem.<br />
Važno je naglasiti da postojanje<br />
jednog ne isključuje i neke<br />
druge uzroke neplodnosti. Kod<br />
policističnih jajnika i neprohodnih<br />
jajovoda, preporučuje<br />
se vantelesna oplodnja. Nekad<br />
se problem neprohodnih jajovoda<br />
rešavao operativnim putem,<br />
ali je ta metoda napuštena<br />
jer su postignuti rezultati daleko<br />
ispod onih koji se postižu<br />
vantelesnom oplodnjom“, istakao<br />
je Dr. Dejan Stanisavljević.<br />
FOND IVF<br />
je osnovan<br />
radi pomoći<br />
u vantelesnoj<br />
oplodnji.<br />
44 KOSMO<br />
Vantelesna oplodnja –<br />
put do roditeljstva<br />
Kad se iscrpe mogućnosti konzervativnog<br />
lečenja steriliteta,<br />
na raspolaganju je vantelesna<br />
oplodnja, u svetu prisutna već<br />
tri decenije. To je danas etablirana<br />
metoda, koja se rutinski<br />
sprovodi u posebno opremljenim<br />
i definisanim institutima.<br />
„Procedura je vrlo standardizovana,<br />
sigurna i izvodi se u<br />
visokotehnološkim uslovima,<br />
a svakim danom se prave novi<br />
koraci u njenom usavršavanju.<br />
Kad se ustanovi da postoji indikacija<br />
za vantelesnu oplodnju,<br />
pacijentkinja ulazi u proceduru<br />
koja podrazumeva medicinske<br />
testove kojima će se isključiti<br />
infekcije i pripremiti za ulazak<br />
u stimulaciju pod odgovarajućim<br />
protokolima, o čemu<br />
se pacijentkinja dogovara sa<br />
svojim ginekologom. Najjednostavnije<br />
rečeno, proces<br />
počinje hormonalnom stimulacijom,<br />
potom sledi punkcija<br />
jajne ćelije, njeno dovođenje u<br />
vezu sa spermatozoidima i na<br />
kraju embriotransfer. Nakon<br />
toga teče trudnoća koja se u<br />
principu ne razlikuje od one<br />
nastale spontano“, naglasio je<br />
Dr. Stanisavljević.<br />
Postoje dve forme vantelesne<br />
oplodnje: IVF, koja podrazumeva<br />
da se u kontakt dovedu<br />
jajna ćelija i milioni spermatozoida,<br />
od kojih će je jedan<br />
oploditi, i ICSI, gde se, pod<br />
specijalnim mikroskopom,<br />
CENA. IVF metoda za vantelesnu<br />
oplodnju košta od 750 do 870 evra.<br />
Oplodnja je proces u kojem se spermatozoid muškarca<br />
spaja sa jajnom ćelijom u materici žene.<br />
mikropipetom jedan odabrani<br />
spermatozoid unese u<br />
jajnu ćeliju. S obzirom da je<br />
ovo prilično skupa metoda,<br />
austrijska država je osnovala<br />
IVF Fonds, koji pod određenim<br />
uslovima pomaže parovima<br />
da taj nepovoljni finansijski<br />
momenat prebrode i da<br />
se ostvare kao roditelji.<br />
Zakonskim izmenama iz februara<br />
ove godine, olakšan<br />
je pristup IVF Fondu, koji<br />
finansijski podržava žene do<br />
navršene 40. godine života i<br />
muškarce do napunjenih 50<br />
godina. Indikacije za žene<br />
su tubarni faktor, tj. neprohodni<br />
jajovodi, policistični<br />
jajnici i endometrioza, koja<br />
stvara negativni milje za nastanak<br />
trudnoće, dok su kod<br />
Fotos: iStockphoto, Radule Božinović
Ginekološki, tj. ženski uzroci sterliteta javljaju se<br />
češće i prisutni su u 40 do 55% slučajeva.<br />
muškarca to neadekvatan<br />
broj spermatozoida, njihova<br />
neadekvatna pokretljivost i<br />
patološke forme.<br />
Za odobravanje finansijske<br />
pomoći, pored medicinskih<br />
kriterijuma, IVF Fonds zahteva<br />
i ispunjavanje određenih<br />
administrativnih uslova:<br />
– To mora biti bračna zajednica<br />
ili partnerstvo koje<br />
se dokazuje overenim notarskim<br />
aktom.<br />
– Par mora imati dozvolu boravka<br />
u Austriji i regulisano<br />
zdravstveno osiguranje.<br />
Ispunjavanjem navedenih<br />
kriterijuma, svaki par se<br />
kvalifikovao za finansijsku<br />
pomoć u visini od 70% ukupnih<br />
troškova za četiri ciklusa<br />
vantelesne oplodnje:<br />
IVF metoda: za žene mlađe<br />
od 35 godina participacija<br />
(učešće pacijentkinje)<br />
iznosi oko 750 €, dok žene<br />
starosne dobi od 35 do 40<br />
godina u troškovima vantelesne<br />
oplodnje učestvuju sa<br />
sumom od oko 870 €.<br />
ICSI metoda: do napunjene<br />
35. godine života predviđena<br />
je participacija od oko 850 €,<br />
a od 35 do navršenih 40 godina<br />
iznosi oko 900 €.<br />
Kriterijumi su potpuno isti<br />
u privatnim institutima i u<br />
državnim klinikama, a kumulativna<br />
stopa uspeha vantelesne<br />
oplodnje je nešto veća<br />
od 40%. U svakom slučaju,<br />
kako ističe dr Stanisavljević,<br />
važno je na vreme krenuti sa<br />
pronalaženjem uzroka steriliteta,<br />
kako se ne bi prešla<br />
starosna granica u okviru koje<br />
IVF Fonds pruža finansijsku<br />
podršku, ali i zbog bioloških<br />
faktora koji sa protokom godina<br />
bivaju sve nemilosrdniji.<br />
Entgeltliche Einschaltung<br />
yolo<br />
leb‘ dEIN LEBEN. OHNE RAUCH.<br />
www.yolo.at<br />
you only live once
KUHINJA<br />
Letnje osveženje –<br />
voćno i moćno!<br />
Piše: Vera Marjanović<br />
U KOLORU. Kad se raskošnim ukusima plodova<br />
leta doda neograničena količina mašte, dobijaju<br />
se fantastični osvežavajući napici i ukusni kolači.<br />
Dajemo vam nekoliko isprobanih predloga...<br />
V<br />
oćni šejkovi su idealno osveženje<br />
za vrele dane leta. Mogućnosti za<br />
njihovu pripremu su neograničene.<br />
Evo nekoliko ideja:<br />
– U blender ubaciti bananu, breskvu, kajsiju<br />
i malo bobičastog voća po izboru. Dodati<br />
šolju mleka ili soka i izmiksati. Ubaciti<br />
malo izmrvljenog leda i poslužiti.<br />
– U blender sipati pola šolje mleka i dve<br />
kašike šlaga, pa umutiti. Dodati još dve<br />
kašike šećera i oko 200 g jagoda, pa mešati<br />
dok se masa ne sjedini.<br />
– Očistiti i sitno izrendati dve veće šargarepe,<br />
preliti ih kašikom meda i ostaviti 30<br />
minuta da odstoje. Iseckati 4 breskve i staviti<br />
ih u blender zajedno sa šargarepom, sa<br />
po jednom šoljom mleka i vode, pa mutiti<br />
dok masa ne postane ujednačena.<br />
– U blender ubaciti 250 g naseckane dinje i<br />
dodati sok od pola limuna i pola čaše jogurta.<br />
Umutiti i dodati sok od druge polovine<br />
limuna, 100 g zelenog grožđa i kašičicu seckane<br />
mente. Izblednirati.<br />
RoSee Connection,<br />
Jerry&Barry 2012<br />
Jois/Burgenland<br />
Ljeto nam kuca na vrata i donosi idealne<br />
uvjete za rosé-vina. Jerry & Barry jedan<br />
je od meni najdražih za tople dane pune<br />
užitka i dobrog raspoloženja. U nosu<br />
arome jagode, lubenice i trešnje. A na<br />
nepcu sočna punoća, voćnost s divno<br />
integriranom kiselinom.<br />
Živjeli !<br />
Dejan PANJIČANIN,<br />
diplomirani somelijer,<br />
CEO Wein&Vino, Beč<br />
Fotos: iStockphoto, Drago Palavra<br />
46 KOSMO
Sastojci:<br />
2 žumanca, 5 listova<br />
želatina, 350 g očišćenog<br />
ploda manga, 0,375 l<br />
šlaga, 60 ml belog vina,<br />
60 g šećera.<br />
Sastojci:<br />
300 g mešanog voća<br />
(jagode, maline, kupine,<br />
borovnice, ribizle), 4 jaja,<br />
75 g šećera, 200 g brašna,<br />
50 g istopljenog putera,<br />
200 g creme fraîche, 250<br />
ml mleka, pola kašičice<br />
soli, šećer u prahu za posipanje<br />
i menta za dekoraciju<br />
kolača.<br />
Ledeni mango krem<br />
Priprema:<br />
1. Očišćeni i na kockice iseckani mango pirirati i pustiti da<br />
prođe kroz cediljku.<br />
2. Žumanca, 40 g šećera i belo vino u posudi zagrevati do<br />
tačke pre ključanja, pa dodati otopljeni želatin.<br />
3. Šlag umutiti sa preostalim šećerom, dodati mango pire i<br />
masu sa želatinom, pa sipati u manje posude u kojima će se<br />
dobro ohladiti.<br />
4. Istresti iz posuda, preliti voćnim sosom od manga i ukrasiti<br />
bobičastim voćem po želji.<br />
Letnji kolač<br />
Priprema:<br />
1. Oprati voće pod mlazom vode i ocediti, a rernu zagrejati na<br />
175°C.<br />
2. Jaja i šećer umutiti u vazdušastu masu, pa dodavati brašno,<br />
so, pola putera, creme fraîche i mleko. Dobijeno testo je retko<br />
kao za palačinke.<br />
3. Sipati testo u podmazani kalup, preko rasporediti voće i<br />
poprskati ostatkom rastopljenog putera. Staviti u rernu i peći<br />
45 minuta.<br />
4. Gotov kolač posuti šećerom u prahu i ostaviti 2 sata da se<br />
dobro ohladi. Pre služenja ukrasiti listovima mente.<br />
RADATZ<br />
KnAcKeR<br />
Packung 260g<br />
statt 1,40 nur 1,-<br />
sTAsTnIK<br />
KALbsLebeRsTReIchWuRsT<br />
5x 25g-Packung<br />
statt 1,10 nur 1,-<br />
RADATZ<br />
ORIGInAL WIeneR<br />
geschnitten<br />
Packung à <strong>15</strong>0g<br />
statt 1,20 nur 1,-<br />
KümmeLbRATen-<br />
AufsTRIch<br />
1 Becher á <strong>15</strong>0g<br />
statt 1,20 nur 1,-<br />
sTAsTnIK<br />
KAnTWuRsT<br />
geschnitten<br />
Packung á 100g<br />
statt 1,30 nur 1,-<br />
sTAsTnIK<br />
KARRee luftgetrocknet<br />
geschnitten<br />
Packung à 80g<br />
statt 1,19 nur 1,-<br />
10 JAHRE<br />
10 SCHNÄPPCHEN<br />
8x IN WIEN UND UMGEBUNG<br />
Margaretenstraße 119, 1050 Wien<br />
Stättermayergasse 19, 1<strong>15</strong>0 Wien<br />
Wattgasse 18 / Ottakringer Str. , 1160 Wien<br />
Erlaaer Straße 171 , 1230 Wien<br />
STASTNIK, Industriestraße 5 , 2201 Gerasdorf bei Wien<br />
Mautner-Markhof-Straße 8 , 2320 Schwechat, bei Bellaflora<br />
Eisenstädter Straße 29, 2421 Kittsee / K1 Shopping<br />
Rot-Kreuz-Gasse 10, 7100 Neusiedl am See<br />
WIR HABEN GEBURTSTAG<br />
UND ALLE FEIERN MIT<br />
www.radatzmarkt.at<br />
Angebote gültig vom 8. bis 13. Juni 20<strong>15</strong>. So lange der Vorrat reicht.<br />
Satz- und Druckfehler vorbehalten.<br />
je<br />
1 )<br />
schÄRDInGeR<br />
GRILLbuTTeR<br />
Kräuter / Knoblauch<br />
Packung 100g<br />
statt 1,20 nur 1,-<br />
WOjnAR<br />
LIpTAueR<br />
mild / scharf<br />
Packung <strong>15</strong>0g<br />
statt 1,19 nur 1,-<br />
henGLeIn<br />
fRIsche spÄTZLe<br />
Packung 400g<br />
statt 1,20 nur 1,-<br />
hAusWIRTh<br />
Rum-KoKos<br />
KuGeLn<br />
Packung 175g<br />
statt 1,19 nur 1,-
LIFESTYLE<br />
Baz<br />
5 MUST-HAVES<br />
1. ZAŠTITNA VREĆICA ZA SMARTPHONE je<br />
nešto što svakako treba da imate kao prvu pomoć u<br />
autu. Vaš smartphone svakako ide svuda sa vama, a<br />
ova vrećica ga štiti ako, ne daje Bože, bućne u bazen.<br />
Bolje sprečiti nego lečiti!<br />
2. VODOOTPORNE SLUŠALICE vam omogućavaju<br />
pratnju vašeg omiljenog zvuka čak i tokom plivanja.<br />
One su ujedno i MP3-Player tako da nema dodatnih<br />
kablova, pa ni briga! The beat must go on!<br />
3. SOLARNI PUNJAČ za smartphone je savršeno<br />
rešenje za ovakve prilike kako ne biste krizirali bez<br />
vašeg ljubimca. Em ste ekološki-savesni em ste praktični.<br />
Iskoristite moć sunca!<br />
4. SKROVIŠTE u obliku kreme za sunčanje je idealno<br />
za sve vaše sitnice koje život znače poput ključeva,<br />
para, nakita, telefona itd. Ne samo što je sigurna zaštita<br />
ovih stvarčica već i idealna skrivalica – svako će<br />
na prvi pogled pomisliti da je to samo vaša krema za<br />
sunčanje... Budi 007!<br />
5. GLATKE NOGE mogu biti samo ako su i dobro<br />
izdelipirane. Ovo suprotstavljanje majci prirodi ne<br />
moraju da prate baš i muškarci, ali za žene je imperativ.<br />
Sredite noge i opružite korak!<br />
VRUĆE U GRADU. Kad se na +30 upali<br />
bečki asfalt, gde je spas? Naravno, na<br />
bazenu! KOSMO vas podseća šta sve<br />
morate za ovakve prilike da imate kod<br />
sebe, a šta nikako ne dolazi u obzir.<br />
5 NO-GOS<br />
1. VISEĆE I PRETESNO je svakako nešto što nije baš<br />
poželjno gledati. Ako ste lenji da trenirate, onda pažljivo<br />
birajte kupaći kostim tj. mudro pokažite svoje telo.<br />
Ipak, zna se na bazenu ko je JAČI a ko LEPŠI pol!<br />
2. ČARAPE sa sandalama ili papučama svakako nisu<br />
ni ove godine u trendu. Koliko god da imate lepe ili<br />
besprekorno bele čarape, moraćete da ih pokažete drugom<br />
prilikom. Za bazen samo mokre kose i noge bose!<br />
3. ŠMINKA je zaista suvišna i nepotrebna za ovakvo<br />
druženje, a o nepraktičnosti ni da ne govorimo. Neka<br />
vam naočare za sunce učine lice dovoljno privlačnim uz<br />
kompletan look. Vaša šminka je iskren osmeh!<br />
4. TEPIH LJUBAVI ćete morati da uklonite jer to<br />
odavno nije u modi. Kao što muškarci vole glatke noge<br />
u žena, tako i žene vole glatke grudi u muškarca. Svakom<br />
svoje, milo moje!<br />
5. ROŠTILJ spravu i prateće alatke ćete morati da zaboravite<br />
iako ste Balkanac. Na bazenu se, pak, vi „pržite“<br />
pod žarkim suncem. Za bazen je pravi stil – no grill!<br />
Fotos: iStockphoto<br />
48 KOSMO
en zove!<br />
en<br />
Piše: Sandra Radovanović<br />
KOSMO<br />
49
STARS<br />
Juice: „95% ljudi na folk-sceni<br />
kupuje klikove, kupuje pesme,<br />
tekstove… Pa gde je tu, bre,<br />
originalnost?“<br />
„Balkan je<br />
Piše: Petar Rosandić<br />
Fotografije: Radule Božinović<br />
kavez<br />
EKSKLUZIVNO. Reper Ivan Ivanović Juice<br />
(33) ugostio je našeg novinara u svojem<br />
beogradskom stanu. U intervjuu za KOSMO<br />
otvoreno napada folk-zvijezde i objašnjava<br />
zašto mu se gadi muzička scena.<br />
Najpoznatiji srpski reper<br />
Ivan Ivanović Juice, jedan<br />
od pionira balkanske hip<br />
hop scene, nedvojbeno je osoba<br />
za koju se mogu uporabiti poznate<br />
uzrečice „ili ga vole ili ga<br />
mrze“ – „ili mu se dive ili mu<br />
zavide“. Zanimljivost kod njega<br />
je što ga, doduše, i jedni i drugi<br />
konstantno slušaju i prate, a<br />
svaki njegov nastup i intervju<br />
izazivaju golemu pažnju javnosti.<br />
Momak odrastao na tvrdim<br />
ulicama beogradske četvrti<br />
Voždovac, dečko bez dlake na<br />
jeziku, pobjednik reality showa<br />
Dvor i otac modernog srpskog<br />
rapa, tako je nedavno ponovo<br />
skrenuo pozornost na sebe<br />
kada je, gostujući u poznatom<br />
Ami G Showu, isprozivao gotovo<br />
pola estradne scene predbacivši<br />
im kupovanje Youtube<br />
klikova, preuzimanje tuđih<br />
pjesama, ali i činjenicu da svoje<br />
tekstove, za razliku od „pravih<br />
muzičara“, ne pišu sami…<br />
Novi album muzičara „Hiphopium<br />
3“, kao i njegov ambivalentan<br />
odnos kako prema folk<br />
sceni, tako i prema publici svoje<br />
matične hip hop scene, bili<br />
su dobar povod za razgovor sa<br />
srpskim kraljem rapa.<br />
KOSMO: Proteklih godina<br />
imao si niz dueta s folk–pjevačima.<br />
U matičnoj hip hop<br />
sceni ti dio publike predbacuje<br />
da si prodao rap. Kako<br />
gledaš na te optužbe?<br />
Juice: Ljudi koji govore da sam<br />
prodao rap ustvari su prodali<br />
mene. To je vrlo jasna i kratka<br />
jednačina. Ja sam sa 14 godina<br />
počeo da repujem, nisam nikada<br />
okrenuo leđa hip hopu i ko<br />
sumnja u moje znanje i moju<br />
ljubav prema toj kulturi ne treba<br />
ni da me sluša. Hip hop je<br />
život, hip hop je borba, a saradnje<br />
s folk pevačima su stvorene<br />
za provod. Nema potrebe da<br />
ceo život budemo preozbiljni,<br />
a nema potrebe ni da se previše<br />
provodimo.<br />
„Ljudi koji govore da sam prodao rap ustvari<br />
su prodali mene“, rekao nam je Juice.<br />
50 KOSMO
harmoniku, imaju teme poput<br />
alkohola, promila, ljubi te<br />
brat, otišla si, došao sam, ajmo<br />
Balkanci, ajmo Balkan… I tako<br />
vrte tih nekoliko reči <strong>15</strong>0 puta<br />
u krug. To ti je kao Goli otok,<br />
svaki dan te udaraju na jedan te<br />
isti način. I ne samo ovde, nego<br />
i u dijaspori, a tamo možda čak<br />
i još više...<br />
!“<br />
JUICE:<br />
„Dobra kola<br />
su moja jedina<br />
droga.“<br />
Nedavno si u Ami G showu<br />
prozvao velike estradne folk–<br />
zvijezde zbog kupovanja<br />
klikova i preuzimanja tuđih<br />
pjesama. Kada sam vidio snimak<br />
emisije, imao sam dojam<br />
da su Boban Rajović, Dara<br />
Bubamara i ostali bili u šoku.<br />
Naravno da su, brate, bili u<br />
šoku kada su se prepoznali u<br />
istini. Čast izuzecima, ali 95%<br />
ljudi iz tog sveta na muzičkoj<br />
„Još tražim svoje mesto pod suncem, negdje izolirano od<br />
grada. Voleo bih da se preselim u Austriju ili Švajcarsku.“<br />
sceni danas nemaju svoje ja.<br />
Kupuju klikove, kupuju pesme,<br />
tekstove… Gde je tu, bre, originalnost?<br />
Kakve to ima uopšte<br />
veze s muzikom?<br />
Zvučiš pomalo razočarano<br />
kada govorimo o današnjoj<br />
muzičkoj sceni...<br />
U svakom slučaju ne podržavam<br />
da jedni te isti ljudi rade<br />
već 20 godina jedno te isto, a<br />
da istovremeno stopiraju ulazak<br />
pravih, talentovanih, novih<br />
mladih nada u šou-biznis.<br />
Gde je naša elektro-scena, koja<br />
je nekada bilo vrlo jaka? Gde<br />
su rock bendovi? Gde su blues<br />
muzičari? Čuveni metalci i<br />
rockeri iz osamdesetih i devedesetih<br />
danas sviraju bubnjeve<br />
po narodnjačkim krčmama i to<br />
sve ne samo zbog nemaštine i<br />
borbe za život, nego i zato što<br />
od svoje prave muzike ne mogu<br />
da žive. Istinskim kreativcima,<br />
pravim muzičarima su vladari<br />
tog estradnog sveta postavili<br />
veto, a njihova muzika je izbačena<br />
i proterana iz klubova.<br />
Publici se svaki dan serviraju<br />
jedne te iste pesme, i to već 20<br />
godina, u kojima non-stop kvare<br />
mozgove naše omladine. Te<br />
pesme u kojima na silu forsiraju<br />
Prošle godine Juice je u Beogradu izgradio svoj vlastiti<br />
studio u kojem snima, producira i živi za muziku 24 sata.<br />
Tko ti se najviše gadi na toj<br />
sceni?<br />
Gade mi se svi koji se predstavljaju<br />
kao neke veličine, a ustvari<br />
sve što znaju je da pozajme<br />
garderobu i kola, kupe pesmu i<br />
ulože pare u skup spot. Gade mi<br />
se svi koji se keze, rukuju, grle i<br />
ljube na TV ekranima, a ustvari<br />
se lažno predstavljaju. Ne samo<br />
da nema više ni prirodnih lepotica<br />
u tom svetu, nego nema,<br />
brate, više ni slobode u svetu<br />
muzike. Tako i ja, eto, gubim<br />
status beogradske face jer, brate,<br />
u Beogradu više niko nije<br />
iz Beograda. Na kraju sam ja<br />
seljak, a još i stranac u vlastitom<br />
gradu i u vlastitoj zemlji. Ja na<br />
Juice je našu ekipu<br />
ugostio u svojem<br />
beogradskom<br />
studiju gdje nam<br />
je, dva dana uoči<br />
izlaska novog albuma,<br />
pustio pjesme<br />
s njegovog remekdjela<br />
Hiphopium 3.<br />
KOSMO 51
STARS<br />
i Njemačkoj, kako ti je kad se<br />
vratiš u Beograd?<br />
Napeto. Ovde vlada jedan<br />
ogroman pritisak i ja ga stalno<br />
osećam jer nisam odsečen od<br />
uličnog sveta. Problem je ovde<br />
što je svima sve dozvoljeno, za<br />
razliku od Europe. U Švajcarskoj<br />
ako je ograničenje 30 – svi<br />
ga se drže. Ovde ljudi kroz kraj<br />
voze 120 na sat. Osim napetosti,<br />
ovo ti je i divljina, prava<br />
divljina…<br />
Bi li se volio preseliti negdje u<br />
koja ne taji da i dobro zarađuje.<br />
Koliko toga si potrošio<br />
na aute?<br />
Imam tri BMW-a i jednu mečku.<br />
Što bismo mi u hip hopu<br />
rekli: BMW je moja bitch,<br />
a Benz je moj rob, moj slave<br />
(engl.). Priznajem, mnogo sam<br />
para potrošio na kola, ali volim<br />
lepe felne, finu liniju, lep enterijer<br />
i dobru estetiku. Auti su, na<br />
neki način, moja droga. I to jedina<br />
droga koju konzumiram.<br />
Nedavno mi je jedan momak<br />
„Ispod pola miliona evra u šteku sve je smešno. Zato ne<br />
stajem i nonstop radim“, kaže reper o svojim ambicijama.<br />
to više ne mogu da žmurim,<br />
to me pogađa i zato sam rekao<br />
iskreno ono što mislim.<br />
Ipak u folk-svijetu imaš i prijatelja<br />
i ljude koje cijeniš.<br />
Naravno. Ima nekoliko osoba,<br />
većinom starijih, poput Vere<br />
Matović koja mi je prijateljica, a<br />
koja je pored njenog velikog uspeha<br />
ostala skromna i ljubazna.<br />
Naravno, spaja me i dugogodišnje<br />
prijateljstvo sa Šemsom<br />
Suljaković. Šemsa mi je poklonila<br />
i prsten koji nosim svakog<br />
dana. Šemsa je carica!<br />
Okrenimo se ka tvom novom<br />
albumu „Hiphopium 3“ koji<br />
je upravo izašao. Album po<br />
zvuku podsjeća na dobri,<br />
stari hip hop iz devedesetih<br />
godina, ali istodobno se čuje i<br />
jedan emotivni Juice koji zvuči<br />
zrelije nego ikad.<br />
Hvala ti, brate. Mislim da je<br />
ovaj album možda i moj najozbiljniji.<br />
Hteo sam da mladima<br />
ALBUM.<br />
„Novi Hiphopium<br />
3 je moje<br />
najozbiljnije<br />
delo.“<br />
u Srbiji dam jednu drugu perspektivu<br />
od one o kojoj smo<br />
upravo malo pre pričali. Album<br />
je nastajao punih sedam<br />
godina i u njemu su iskrene<br />
emocije, usponi, padovi, ali i<br />
stvaranje zdravih ambicija u<br />
jednoj bolesnoj sredini u kojoj<br />
vlada nemaština. Mladima je<br />
album i posvećen, i nadam se<br />
da će im dati nadu da izađu iz<br />
svojih balkanskih kaveza koji ih<br />
sputavaju u životu. Živeti ovde<br />
znači živeti u kavezu, a izaći iz<br />
kaveza mogu samo oni najjači<br />
i najuporniji. Nadam se da će<br />
im ne samo na muzičkoj, nego i<br />
na mentalnoj razini ovaj album<br />
dati povoda da idu korak dalje.<br />
Osim šou-biznisa pokrenuo si<br />
i svoju modnu marku, nazvanu<br />
po tvojoj grupi 93 FU Kru.<br />
Ljudi te majice nose u Beču,<br />
Sarajevu, Zürichu, Beogradu<br />
i diljem svijeta...<br />
Da, etablirali smo jedan brend<br />
koji je popularan među mladima<br />
i imamo više od 40 artikala.<br />
Gledam da stalno napravimo<br />
nešto novo i nešto fresh. Na<br />
Obilićevom vencu, u samom<br />
centru Beograda, već godinama<br />
imamo i svoj shop gde prodajemo<br />
sve artikle.<br />
Kad gostuješ po europskim<br />
gradovima, a poznato je da<br />
si često u Austriji, Švicarskoj<br />
„Nekad se provozam s drugarima van Beograda, okrenemo<br />
jagnje, pijemo rakiju i maštamo u prirodi“, kaže Juice.<br />
inozemstvo?<br />
Tražim još svoje mesto pod<br />
suncem, izolirano od grada.<br />
Voleo bih da to bude Austrija,<br />
iskreno rečeno. Ili Švajcarska,<br />
ali onaj južni deo oko Luzerna<br />
ili Lozane. Vidim sebe u vrtu, u<br />
uzgajanju povrća i voća. Zaželeo<br />
sam se mira. Nekad se provozam<br />
s drugarima negde van<br />
Beograda, okrenemo jagnje, pijemo<br />
rakiju i maštamo u prirodi.<br />
Voleo bih da su ta druženja i<br />
te situacije češće.<br />
Poznato je da voliš Beč.<br />
Mogao bih nonstop voziti runde<br />
u tom gradu, jer je arhitektura<br />
fenomenalna, ima mnogo<br />
zanimljivih ćoškova, štekova,<br />
bulevara… A iako ima jednu<br />
energiju, opet ima i ravnotežu.<br />
Lak je za snalaženje i ima mesta<br />
gde čovek može normalno da<br />
izađe i opusti se, a da niko ne<br />
gleda koliko si pića naručio i<br />
slične balkanske zajebancije.<br />
Ti si danas ozbiljna zvijezda<br />
nakon koncerta prišao i pitao<br />
me imam li rizlu. Rekao sam<br />
mu: „Ne, ali imam tri BMWa!“<br />
I mnogi bi ih mogli imati<br />
da nisu to provukli kroz usta ili<br />
kroz njuške…<br />
Koliko još želiš zaraditi?<br />
Ispod pola miliona evra u šteku<br />
sve je smešno. Tek kad to postignem,<br />
onda ću biti zadovoljan.<br />
Gdje sebe vidiš za deset<br />
godina?<br />
Vidim sebe u swinger porniću,<br />
u gomili ljudi gde niko više<br />
ne zna ko koga j… Takva ti je<br />
danas muzička scena u Srbiji.<br />
(smijeh). Šalu na stranu, vidim<br />
se na nekom mirnom mestu, s<br />
porodicom i klincima.<br />
Klinci, porodica... Znači li<br />
to da se uskoro ženiš?<br />
Da, da, moram samo nešto da<br />
završim, pa ćemo onda i to.<br />
(smijeh). Saznaćete.<br />
52 KOSMO
Zvijezde bez<br />
lobija<br />
Piše: Petar Rosandić<br />
RAZGOVOR. Bend Coffeeshock Company s<br />
nama je razgovarao o svojem novom albumu<br />
„Psychoaktiv“, muzičkim lobijima i suradnji s<br />
bosanskim bendom Dubioza kolektiv.<br />
G<br />
radišćanskohrvatski<br />
bend Coffeeshock<br />
Company mnogi poznavatelji<br />
reggaea, rocka i skunka<br />
smatraju jednim od najperspektivnijih<br />
bendova u Austriji.<br />
Svojim novim albumom pod<br />
naslovom „Psychoaktiv“ nesumnjivo<br />
su napravili još jedan<br />
korak naprijed, kako u glazbenom<br />
smislu, tako i po impresivnoj<br />
listi gostiju…<br />
KOSMO: Kako je došlo do<br />
suradnje s Dubiozom kolektiv,<br />
najpopularnijim bosanskim<br />
bendom?<br />
CC: Dečke iz Dubioze smo<br />
upoznali 2011. godine, kada<br />
smo prvi put bili njihova predgrupa<br />
u Koruškoj. Ostali smo<br />
sve ove godine u kontaktu, a<br />
kad smo napravili jednu dobru<br />
pjesmu pod nazivom „Radioaktiv”,<br />
imali smo ideju da i njih<br />
Fotografije: Stefanie Luger<br />
uključimo u to. Odmah im se<br />
dopala i poslali su nam vokale<br />
putem interneta iz Bosne.<br />
Radio Sarajevo objavio članak<br />
o toj pjesmi, pa su sada i<br />
na Balkanu čuli za vas. Kud<br />
vas sada vodi vaš put?<br />
Pa ne znamo jesmo li zaista popularni,<br />
ali put nas zaista vodi<br />
na Balkan. Doduše ne u bivšu<br />
Jugoslaviju, ali Rumunjsku gdje<br />
ćemo uskoro nastupati. Nakon<br />
toga slijedi nastup na FM4<br />
bini na Donauinselfestu, a<br />
10.10.20<strong>15</strong> onda veliki nastup<br />
u Gasometru kao predgrupa<br />
S.A.R.S-u i Dubiozi kolektiv.<br />
Onda ćemo malo odmoriti<br />
dušu, uostalom kao i svake godina<br />
na ljeto.<br />
Nakon prvog albuma teško<br />
vas je bilo svrstati u jedan<br />
žanr, a vi sami vašu muziku<br />
zovete SkunkRockReggae.<br />
Ipak na ovom drugom albumu<br />
sve zvuči kompaktnije.<br />
Da, postali smo tvrđi, ima više<br />
elemenata hip hopa, ali i elektronske<br />
muzike. S jedne strane,<br />
mi i dalje nemamo format u<br />
koji nas ljudi mogu svrstati. No,<br />
mi radije stvaramo svoju priču i<br />
svoj format nego da kopiramo<br />
tuđi. Bitno nam je da budemo<br />
jedinstveni i originalni.<br />
Nekad mi se čini da je ono što<br />
vama nedostaje ustvari samo<br />
još hit koji bi vas probio…<br />
Ne, ne bih se složio da nam<br />
nedostaje hit. Nama nedostaje<br />
lobi koji bi nas, u ovom svijetu<br />
muzike u Austriji, plasirao<br />
tamo gdje nam je ustvari i mjesto.<br />
Vrijeme je da mediji i radio<br />
stanice u zemlji konačno isprate<br />
alternativnu domaću glazbu<br />
na pravi način. Sve je to jedna<br />
velika borba u Austriji.<br />
Ovoji CD „Psychoaktiv“!<br />
Novi album po produkciji<br />
zvuči moćno. Koliko je truda<br />
i vremena uloženo u njega?<br />
Kada govorimo o satima u studiju,<br />
riječ je o čak 900 sati. Naravno,<br />
tu nije kreativni proces,<br />
tu nisu vožnje, sastanci, itd.<br />
Radili ste, osim s Dubiozom,<br />
i s pjevačem poznatog benda<br />
Russkaja, ali i s ORF zabavljačima<br />
Stermannom i Grisemannom.<br />
Tko je sljedeći?<br />
Rage against the machine (smijeh).<br />
Koliko vam je bitna višejezičnost<br />
u glazbi?<br />
U našem bendu su gradišćanski<br />
i moliški Hrvati, ali i koruški<br />
Slovenci. U 95% pjesama dominira<br />
njemački, ali čuvamo<br />
naš jezik i našu kulturu. I na<br />
ovom albumu imamo jednu<br />
stvar na moliškom hrvatskom.<br />
NAGRADNA IGRA<br />
Osvojite 2 x 1 novi album „Psychoaktiv“, kao i<br />
1 x 2 karte za njihov koncert s Dubiozom kolektiv i<br />
S.A.R.S.-om 10.10. u Beču. Pošaljite nam e-mail sa šifrom<br />
„Psychoaktiv“ na gewinnspiel@kosmo.at. Rok: 25.6.<br />
KOSMO 53
STARS<br />
Stari morski vuk, jedan<br />
i jedini Oliver, govori za<br />
KOSMO o glazbi, politici,<br />
pravdi i nepravdi.<br />
„EU će nas<br />
Piše: Petar Rosandić<br />
Fotografije: Peter Provaznik<br />
INTERVJU. Oliver Dragojević (67), jedan od<br />
najpoznatijih hrvatskih pjevača, nastupio je<br />
prošli mjesec u gradišćanskome Velikome<br />
Borištofu. Kralj mediteranske glazbe je našem<br />
listu dao jedan od rijetkih intervjua.<br />
Unatoč godinama i američkoj<br />
turneji koju je tek završio,<br />
Oliver Dragojević<br />
nije djelovao nimalo umorno<br />
kad smo ga susreli u Gradišću.<br />
„Odspava san si malo, sa‘ san<br />
ti bolji i možemo poćakulat“,<br />
rekao je šjor Oliver, kad smo se<br />
susreli s njime u vinariji u mjestu<br />
Horitschon.<br />
KOSMO: Kako je bilo na<br />
američkoj turneji? Umor, sudeći<br />
po tebi, i nije vidljiv...<br />
Oliver: Ona sjedenja u autu,<br />
letenje avionima, to je ono što<br />
mi oduzima energiju. Same<br />
progutati!“<br />
koncerte i dalje odrađujem bez<br />
velikih posljedica (smijeh).<br />
Od 1986. na godišnjem nivou<br />
gostuješ u Gradišću, a<br />
koncerti su uvijek rasprodani.<br />
Kako ti je ponovo biti<br />
ovdje?<br />
Volim Gradišće, naše gradišćanske<br />
Hrvate i sve ljude koji<br />
dolaze na koncerte. Ipak, kad<br />
mi je danas jedan gospodin<br />
ovdje rekao da da je ovo dvadeset<br />
i deveta godina zaredom da<br />
gostujem u Gradišću, malo sam<br />
se zaprepastio. Postaješ svjestan<br />
koliko si već dugo u ovome, a<br />
samim time i činjenice koliko<br />
si star. No, glazba je moj život i<br />
nastupat ću dok god mogu.<br />
Glazba je tvoj život, a more<br />
ti je inspiracija i mjesto gdje<br />
pronalaziš vlastiti mentalni<br />
mir. Zar ne?<br />
Ne, ne, more nije inspiracija.<br />
More je život, barem toliko<br />
koliko i glazba. Kad se vratim<br />
s nastupa, smirim se uz more i<br />
slijedi jedno mirno razdoblje.<br />
To mi je i dalje nevjerojatno<br />
opuštajuće.<br />
Čuo sam da si se žestoko pobunio<br />
protiv planova da se<br />
pokrenu naftne bušotine u<br />
Jadranskome moru.<br />
Politika me uvijek vrlo malo<br />
zanimala, ali kad mi neko dira<br />
u naše more, onda postanem<br />
osjetljiv. More je jedini razlog<br />
Prije nastupa u KUGI u Velikome Borištofu, Oliver se susreo<br />
s našim novinarom u vinariji Arachon u Horitschonu.<br />
54 KOSMO
zbog kojeg bih otišao u politiku.<br />
Ništa drugo me nikada nije<br />
moglo navesti da uđem u politiku,<br />
ni ratovi, ni krize, ni bilo<br />
što drugo.<br />
Ipak bih volio čuti tvoje mišljenje<br />
o političkoj i društvenoj<br />
situaciji u Hrvatskoj.<br />
Ha, što reći... Ljudi nemaju novaca,<br />
svi spajaju kraj s krajem, a<br />
državu nam vode izuzetno slabi<br />
ljudi. Trebamo bolje političare.<br />
Pogledaj ti ovo Gradišće gdje<br />
smo danas, pogledaj ova polja.<br />
Tu ti je sve sređeno, obrađeno,<br />
radi se, proizvodi se. E, pa sad<br />
uzmi ti Slavoniju koja bi mogla<br />
prehranit cijelu Europu, a ne iskorištavamo<br />
sve to nimalo nego<br />
uvozimo genetski modificiranu<br />
hranu. Ni turizam ne znamo u<br />
potpunosti iskoristiti. Pa kažu<br />
zaradit ćemo na bušenju nafte.<br />
Vraga ćemo zaradit mi ljudi,<br />
zaradit će neki globalni igrači.<br />
Po ovome bih mogao zaključiti<br />
da si protivnik sistema.<br />
Nisam protivnik sistema. Protivnik<br />
sam nepravde.<br />
Kako u cijelom tom kontekstu<br />
gledaš na članstvo Hrvatske<br />
u EU?<br />
Ako me pitaš kako živimo otkako<br />
smo u EU, mogu ti reći<br />
da ne živimo nimalo bolje. Mi<br />
smo na kraju krajeva za njih<br />
premala zemlja. Oni će uzeti<br />
sve ono najbolje od nas, progutati<br />
to, a mi nećemo dobiti<br />
ništa ili samo sitan komadićak.<br />
Vratimo se glazbi: Kako gledaš<br />
na današnju scenu?<br />
U globalnom smislu smo ipak<br />
mala zemlja. Teško je tu biti<br />
nešto važan. Evo, na Eurosongu<br />
nas već nema dvije godine.<br />
Ipak, imamo i mi što za po-<br />
MORE.<br />
„Ono je moj<br />
život, baš kao<br />
i glazba.“<br />
„Vidiš ti ova polja u Gradišću, sve obrađeno, sređeno... E, pa sad ti uzmi Slavoniju koja bi<br />
mogla prehranit cijelu Europu, a mi to ne iskorištavamo. Trebaju nam bolji političari.“<br />
nuditi s našim tamburicama,<br />
folklorom, našim klapama...<br />
S druge strane, i nas u širem<br />
smislu guta amerikanizacija.<br />
Kad uključim „The Voice“ ili<br />
„Idole“ na TV-u, vidim da većina<br />
pjeva na engleskom. No,<br />
to nije problem samo hrvatske<br />
scene, nego cijelog svijeta. To je<br />
naprosto sada tako.<br />
Kada govorimo o zvuku mediterana,<br />
prepoznaješ li u nekome<br />
svojeg nasljednika?<br />
Nemam nasljednika. Niti bi to<br />
bilo dobro. Bolje da ljudi budu<br />
svoji, originali, a ne kopije.<br />
Kad spominješ originale,<br />
pada mi na pamet preminuli<br />
Dino Dvornik. Koliko ti nedostaje<br />
Dino?<br />
Dino je baš bio svoj, poseban,<br />
neponovljiv. Svima nam nedostaje.<br />
Jest da je bilo nekad zaista<br />
ludo raditi s njim jer je dva dana<br />
dobar, a onda je opet tri dana<br />
loš, ali je bio naprosto nevjerojatan<br />
pjevač, pravi umjetnik.<br />
Što danas najradije sluša Oliver<br />
privatno?<br />
Slušam skoro samo jazz. Jer<br />
upravo jazz nije nikakva instant<br />
glazba, nego je uvijek bio i<br />
ostao glazba prave emocije. Uz<br />
to se najbolje opustim.<br />
Imaš li još neke velike karijerne<br />
planove?<br />
Pa imamo jedan projekt u sklopu<br />
kojeg ćemo nastupiti u Las<br />
Vegasu sa svjetski poznatim<br />
glazbenicima. Želim glazbu iz<br />
našeg podneblja dići na svjetske<br />
pozornice. To mi je uvijek bio<br />
cilj. Da pokažemo da, koliko<br />
god mali bili, možemo svijetu<br />
puno i pružiti.<br />
Sukladno najavama iz devedesetih<br />
godina, ti zaista i<br />
dalje ne nastupaš u Srbiji i<br />
Crnoj Gori. Nije li vrijeme da<br />
Oliver konačno napuni beogradsku<br />
Arenu?<br />
Držim do svoje riječi, a samim<br />
Fantastisch.<br />
Bomba<br />
Jetzt mitmachen<br />
& gewinnen:<br />
schartnerbombe.at<br />
time i do sebe. Nudili su mi<br />
velike cifre, ali novac nije moj<br />
motiv. Kolege neka rade što<br />
žele i ja se neću u to miješati.<br />
Moji fanovi iz Srbije i Crne<br />
Gore redovito dolaze na moje<br />
koncerte u Sloveniju, Bosnu i<br />
Hercegovinu, ali i u Hrvatsku.<br />
Dođu, fotografiramo se, popričamo,<br />
ali ja ostajem pri onome<br />
što sam rekao. Ja tu ne vidim<br />
nikakav problem.<br />
KOSMO 55
STARS<br />
Piše: Sandra Radovanović<br />
Marijana Matthäus<br />
opet upecala fudbalera<br />
Nekadašnja supruga fudbalskog trenera<br />
Lothara Matthäusa baš preferira momke<br />
sa terena. Šuška se po medijima da je<br />
četrdesetogodišnja dizajnerka u vezi sa trinaest<br />
godina mlađim fudbalerom Chelsea<br />
Banetom Ivanovićem. Ipak, priča se da su<br />
Marijana i Bane prekinuli kontakt jer mu<br />
je supruga trudna po treći put. Da li će<br />
ovaj peh Marijanu naterati da se okrene<br />
momcima iz neke druge branše?<br />
Tri žene –<br />
jedan kombinezon<br />
Kraljevska beba<br />
broj 2<br />
Nedavno je slavila cela Evropa, Velika<br />
Britanija i Njeno Veličanstvo još i više<br />
– naime, vojvotkinja od Cambridga se<br />
porodila po drugi put i donela na svet<br />
devojčicu. Kako se već znalo unapred,<br />
beba je dobila ime u čast pokojne<br />
prinčeve majke Diane, pa ono u celosti<br />
glasi: Charlotte Elizabeth Diana. Ne<br />
zaboravimo da je Diana bila jedna od<br />
najvoljenijih princeza u Britaniji ikada.<br />
Kraljevski par već ima četvorogodišnjeg<br />
sina Georga, koji će, u skladu sa običajima,<br />
naslediti presto od svog oca.<br />
Prvi selfie Bate<br />
sa unucima<br />
22 godine<br />
legendarne<br />
Kassandre<br />
Ni prva ni poslednja telenovela na Balkanu, ali kad bismo sad<br />
sproveli anketu koja je bila omiljena – većina bi odgovorila<br />
„Kassandra“. Prikazivala se nesrećnih devedesetih koje je<br />
učinila malo lepšim. Serija je, inače, ušla u Guinnessovu knjigu<br />
rekorda kao najgledanija i najprodavanija telenovela na svetu.<br />
Junakinje telenovela su se smenjivale, ali titulu najvoljenije<br />
heroine Kassandre (Coraimi Torres) niko nije još uvek nadmašio.<br />
U ime trajanja od dve decenije u srcima fanova i mi joj<br />
dodeljujemo našu titulu HERO meseca.<br />
56 KOSMO<br />
JUNAK<br />
LUZER<br />
Lepa Lukić<br />
lije suze zbog<br />
„Parova“<br />
Učešće poznate pevačice Lepe<br />
Lukić u rijalitiju „Parovi“ je izazvalo osude<br />
Biljane Srbljanović (dramaturga i autorke popularne serije<br />
„Otvorena vrata“). Kraljica narodne muzike je na napade odgovorila<br />
plačem. Srbljanovićeva je osudila pevačicu za učešće u<br />
takvom „spektaklu“ iako prima nacionalnu penziju. A pevačica<br />
je odgovorila da nema ni decu, ni unučiće i zato voli da bude u<br />
društvu. Draga Lepa, kad se tako izlažeš, treba da budeš jača.<br />
Ovakve reakcije treba da se očekuju. I zato – ZERO meseca.<br />
KOSMO 00<br />
Fotos: zVg
Zanimljiva slučajnost da su se čak<br />
tri javne ličnosti zalepile za jedan<br />
isti kombinezon. Prva se u njemu<br />
pojavila mlada i zgodna srpska<br />
pevačica Milica Pavlović. Ubrzo<br />
se u istom takvom kombinezonu<br />
prošetala modelsica Anastasija<br />
Buđić, koja ga je nosila na jednom<br />
snimanju. Očigledno se taj stajling<br />
dopao i pevačici iz komšijske<br />
države – Mayi Berović, pa je i ona<br />
nabavila isti takav odevni komad.<br />
One su se inspirasale u krug, a šta<br />
vi mislite kome bolje stoji?<br />
Rekla – kazala<br />
na netu:<br />
Jelena Karleuša<br />
protiv vakcine<br />
Pop pevačica nastavlja da izaziva polemiku u javnosti<br />
apelom na roditelje da ne vakcinišu svoju decu MMR<br />
vakcinom. Sličicu je okačila na Instagramu uz poruku:<br />
„Razlog zbog kojeg živim“, a na Facebooku je napisala:<br />
„Roditelji, ne dozvolite da vam decu vakcinišu<br />
MMR vakcinom dok doktor ne potpiše da preuzima<br />
odgovornost u slučaju neželjenih efekata! Tražite<br />
to! Ako neće, a neće – pljunite ih!“<br />
Za osmeh kultnog glumca Velimira<br />
„Bate“ Živojinovića (81) sve<br />
zasluge idu njegovim unucima –<br />
imenjaku Velimiru i unuci Dini.<br />
Ovu fotografiju je na Facebooku<br />
objavila upravo njegova unuka,<br />
koja je je došla u posetu baki<br />
i deki iz Engleske, gde inače<br />
studira. Njegov imenjak ga češće<br />
posećuje, a Dina je izjavila da je<br />
se deda zato više uželi i stalno<br />
se zanima da pričaju o njenim<br />
postdiplomskim studijama. Duša<br />
uvek ozdravi sa decom, a nama<br />
je drago da je tako i sa legendom<br />
naše filmografije. Ne daj se, Bato!<br />
Odmeravanje guza<br />
– Kim Kardashian<br />
vs. J. Lo<br />
Nedavno su na jednom svečanom prijemu<br />
svoje toalete i zanosna tela prošetele dve dive<br />
– Kim Kardashian i Jennifer Lopez. Reklo bi<br />
se da su usput i odmerile svoje pozamašne, ali<br />
jačem polu svakako pohvalne pozadine. Kim<br />
je na Instagramu uz fotkicu napisala:<br />
„Sa mojim idolom – J. Lo“<br />
Severina ludo<br />
zaljubljena<br />
Hrvatska pop pevačica ne krije da je zaljubljena u petnaest<br />
godina mlađeg srpskog fudbalera Igora Kojića. Šta više, kači<br />
njihove zajedničke fotke na društvenim mrežama uz romantične<br />
porukice. Ovu je objavila uz hashtagove:<br />
#volimstosevolimo #ljubavseljubavljuvraca<br />
KOSMO 57
SCENA<br />
Duh Dalekog Istoka kroz borilačke veštine živi u<br />
Harisu Bilajbegoviću (36), Austrijancu bosanskog<br />
porekla. Od malih nogu, još od 1997., disciplinom<br />
i predanošću usavršava istočnjačke veštine pod nazivom<br />
WingTsun. Pored toga što je trener ovih opakih<br />
veština, on je i glumac, kaskader, autor, režiser i<br />
osoba angažovana u oblasti integracije i prevencije<br />
fizičkog nasilja.<br />
KOSMO: Vi ste istovremeno i trener<br />
borilačkih veština i osnivač Udruženja<br />
protiv fizičkog nasilja. Nije li<br />
to kontradiktorno?<br />
Haris Bilajbegović: Naprotiv,<br />
to je prednost. Upravo tako<br />
dobro poznajem obe strane<br />
i iz njih mogu da izvučem i<br />
iskoristim ono najbolje.<br />
1.<br />
Bosanski samuraj<br />
NAŠE<br />
face<br />
2.<br />
Šta se može iz ovih borilačkih veština<br />
naučiti za život?<br />
Pored telesne kondicije, spoznajete<br />
sopstvene mogućnosti i granice. U<br />
1. planu je jačanje samopouzdanja i<br />
izbegavanje opasnosti. Vladanje sobom,<br />
samopoštovanje, skromnost<br />
i oprez sa životom jesu apsolutno<br />
osobine koje se prenose<br />
praktikovanjem borilačkih<br />
veština.<br />
3.<br />
Pored sporta, bavili ste se i<br />
pisanjem scenarija na temu rata<br />
u Bosni i Hercegovini...<br />
Moj 1. kratkometražni film „Most“<br />
osvojio je preko 20 nacionalnih i<br />
međunarodnih nagrada, a emitovan<br />
je i u Kanu. Moj 2. film „Svjedok“ je<br />
nominovan u Nemačkoj za filmsku<br />
nagradu ljudskih prava. Ipak, ništa od<br />
toga ne bi bilo izvodivo bez podrške<br />
mojih roditelja, porodice i prijatelja.<br />
Aleksandra<br />
Haris Milovanović Bilajbegović (25) (36)<br />
Razgovarao: Ljubiša Buzić<br />
Priredila: Sandra Radovanović<br />
4.<br />
I za kraj: Vi ste glumac, kaskader, autor,<br />
režiser, sertifikovani trener borilačkih<br />
veština i prevencije fizičkog nasilja. Kada<br />
stižete uopšte da spavate?<br />
Naravno da stižem i da spavam (smeh). Ali<br />
bih naglasio da nisam od onih koji spavaju<br />
dugo, ali spavam rado. Čim otvorim oči naviru<br />
mi nove ideje i dalji planovi, pa se tako<br />
brzo i lako razbudim. Tako brzo i ustajem i<br />
odmah zapisujem svoje ideje.<br />
Letnja Insomnia<br />
Club & Lounge Insomnia<br />
pripremila je niz atraktivnih<br />
koncerata u dolazećem<br />
periodu.<br />
Jedno od najpopularnijih<br />
mesta noćnog života Ex-Yu<br />
scene nalazi se u centru<br />
balkanske žile kucavice, na<br />
adresi Ottakringer Straße<br />
50. Nezaobilazno okupljalište<br />
za sve koji vole balkansku<br />
muziku, ekskluzivni<br />
lifestyle, glamur i provod<br />
do jutra. Ulazak u leto i<br />
neprospavane vrele noći<br />
Insomnia će vam obogatiti<br />
sledećim koncertima: 3.<br />
juna nastupa legendarni<br />
Šaban Šaulić, uz podršku<br />
Andreane Cekić. U petak,<br />
12. juna, na programu je<br />
poznati Lexington Band.<br />
19. juna nastupaju zanosne<br />
Ministarke (ulaz besplatan),<br />
a 26. Djani (ulaz takođe<br />
besplatan). 3. jula u klubu<br />
publiku će zagrejati poznata<br />
Dara Bubamara.<br />
Informacije i rezervacije na:<br />
<strong>06</strong>50/521 22 95<br />
www.insomniaclub.eu<br />
Fotos: zVg<br />
58 KOSMO
Koncert godine –<br />
MC Yankoo u Beču<br />
13.<strong>06</strong>. EMS Lounge 20:00<br />
Nakon brojnih nastupa po<br />
bečkim klubovima, faca<br />
balkanskog beata - MC<br />
Yankoo odlučio je da 13.<br />
juna u EMS Lounge pruži<br />
svojim fanovima nezaboravan<br />
provod.<br />
Za sve Bečlije i Bečlijke od<br />
7 do 77 godina otvorena su<br />
fancy vrata EMS Loungea<br />
vrhunske balkanske žurke<br />
markantnog MC Yanka<br />
– njegov prvi koncert u<br />
Beču. Sa preko <strong>15</strong>0 miliona<br />
klikova na You Tubeu<br />
svojih hitova neosporno je<br />
jedna od zvezda balkanske<br />
aktuelne scene. Otkako je<br />
postao slavan MC Yankoo<br />
se ne zaustavlja. Bečlije će<br />
konačno imati priliku da<br />
dožive atmosferu koju ovaj<br />
majstor dobrog zvuka pravi.<br />
„Moje zlato“, „Tri čaše“,<br />
„Slatka mala“, „Ne znam<br />
gde sam“ i mnogi drugi<br />
ritmovi poznatog imena na<br />
balkanskoj sceni dobrog<br />
zvuka obećavaju publici<br />
jedan od najboljih provoda<br />
dosad. Za vrhunsku žurku<br />
i nezaboravan provod zaduženi<br />
su pored MC Yanka<br />
specijalni gosti koje ne<br />
treba propustiti: Milica Todorović,<br />
Cvija, Dejvid Nez<br />
i DJ Seggy. „Pozivam sve<br />
fanove na fenomenalnu zabavu<br />
kao deo mog koncerta,<br />
jer vas uz moju malenkost i<br />
specijalne goste čeka luda i<br />
nezaboravna noć!“, poručio<br />
je MC Yankoo u razgovoru<br />
za KOSMO. „Nakon toliko<br />
godina boravka u Beču i<br />
brojnih nastupa po njegovim<br />
klubovima, odlučio sam<br />
da za ljubitelje našeg zvuka<br />
odradim svoj prvi koncert“,<br />
naglasio je on uz napomenu<br />
da koncert traje od 20<br />
do 23 časa, a nakon toga<br />
sledi Party Show. Karte se<br />
mogu kupiti online putem<br />
www.oeticket.com, pa<br />
požurite i budite deo jedne<br />
od vrhunskih balkanskih<br />
žurki u Beču u režiji by MC<br />
Yankoo.<br />
Pored face balkanskog beata – MC Yankoo za nezaboravan<br />
provod su zaduženi i specijalni gosti.<br />
„Upoznajte najmodernije bankarstvo<br />
u Austriji: ovo je George.“<br />
Tomislav Kojević i Mirjana Nikolić<br />
Zahvaljujući brojnim inovativnim idejama Erste Bank je najmodernija<br />
banka u Austriji. Jedna od njih: mi govorimo Vaš jezik. Zakažite jednostavno<br />
termin!<br />
Rado ćemo Vas posavetovati i pomoći Vam da pređete na najmodernije<br />
bankarstvo.<br />
Tomislav Kojević<br />
Filijala Erste banke Thaliastraße<br />
Thaliastraße 58,<br />
1160 Wien<br />
Tel. 05 0100 – 22299<br />
tomislav.kojevic@erstebank.at<br />
Mirjana Nikolić<br />
Filijala Erste banke Lerchenfeld<br />
Lerchenfelderstraße 120,<br />
1080 Wien<br />
Tel. 05 0100 – 21105<br />
mirjana.nikolic@erstebank.at
COMMUNITY<br />
Broj članova: prešli 16.500!!!<br />
Komentirajte nas, dijelite, preporučite!<br />
KOSMO @ facebook<br />
www.facebook.com/KOSMOMagazin<br />
Tužna godišnjica<br />
18. maja prošlo je 22 godine od tragične smrti<br />
bosanskih Romea i Julije, Boška i Admire, ubijenih<br />
pri pokušaju da napuste opsjednuto Sarajevo.<br />
Čas iz istorije<br />
8. maja 1945. Evropa je oslobođena od fašizma.<br />
U II sv. ratu, na teritoriji bivše<br />
Jugoslavije poginulo je oko milion ljudi.<br />
Malo šale ne škodi<br />
I da ponovimo: Do not mess with baba!<br />
Kontroverza mjeseca<br />
Rehabilitacija Draže Mihailovića, četničkog komandanta<br />
pogubljenog 1946., izazvala je žučne debate u Srbiji i<br />
regionu.<br />
Fotos: iStockphoto, zVg<br />
60 KOSMO
KOSMO<br />
events<br />
16.05. Simm City 20:00<br />
Beč pod valom<br />
sevdaha!<br />
Još jedno veče kvalitetne i autentične<br />
muzike priredilo je udruženje<br />
Futurebag. Boško jović Trio, a potom<br />
i čuveni Božo Vrećo padali su u<br />
sevdah u istom ritmu sa publikom.<br />
Sa scene Simm Cityja se prenosila emocija kroz pesmu i melodiju.<br />
28.05. Votivpark 16:00<br />
Ćevapi, ćufte & Co.: Veselilo se i uživalo, uz degustaciju najpoznatijih<br />
balkanskih specijaliteta na Fešti kultura u bečkom Votivparku.<br />
KOSMO 61
Raznolikost je lijepa<br />
KULTURA<br />
Uređuje:<br />
Uroš MILORADOVIĆ<br />
Tačka: razno<br />
Glagoljica u hrvatskoj kulturi<br />
do 28.<strong>06</strong>., Hrvatski centar, Beč<br />
abc~defghijyklmn<br />
g<br />
a<br />
Izložba GLAGOLJICA<br />
TRAJNI PEČAT HRVATSKE PISMENOSTI I IDENTITETA<br />
(Brseč, Mošćenice i Mošćenička Draga)<br />
pod punim<br />
nazivom<br />
l<br />
„Glagoljica –<br />
trajni pečat hrvatske pismenosti<br />
i identiteta“ održava se u Hrvatskom<br />
centru, u Schwindgasse<br />
14. Jedan od pokrovitelja je i<br />
veleposlanstvo Hrvatske u Beču.<br />
li<br />
a<br />
f<br />
Roxette – 30-ta godišnjica<br />
08.07., Wr. Stadthalle, 19:30<br />
Švedski pop duo žario je i palio<br />
krajem osamdesetih, te uzduž i<br />
popreko devedesetih hitovima<br />
„The Look“, „It Must Have Been<br />
Love“, „Joyride“. Per Gessle i<br />
Marie Fredriksson proslavljaju<br />
30 godina karijere i preko 70 miliona<br />
prodatih albuma velikom<br />
evropskom turnejom.<br />
Lee Miller<br />
do 16.08., Albertina<br />
StraßenKunstFest<br />
na Brunnenmarktu<br />
13.<strong>06</strong>. Brunnenmarkt<br />
10–24:00<br />
Budite i vi deo šarene gužve na Brunnenmnarktu!<br />
Od Payergasse do Grundsteingasse protezaće se festivalska<br />
crtna na kojoj će publika moći da uživa u brojnim<br />
performansima, cirkuskim tačkma, igrama za mlado i<br />
staro, muzičkim i plesnim brojevima. Program je interaktivan,<br />
učešće publike poželjno! Na festivalu natupaju<br />
Puzzle People, Kid Pex, EsRaP, East'n'Bull Project, Vereine<br />
Atib und Vida Pavlovic i mnogi drugi.<br />
Pappà Leone,<br />
trostruko domaći<br />
11.<strong>06</strong>. Akzent<br />
19:30<br />
Monodrama sa Leonom Lučevim u glavnoj ulozi<br />
o stranputicama braka, duvana i života.<br />
Pappà Leone je pokazni primer uspele kulturne razmene.<br />
Kako god okreneš – domaći proizvod. Tekst<br />
je napisala Olja Runjić, hrvatska autorka koja živi u<br />
Beču, režiju potpisuje nagrađivana i pozanta Nina<br />
Kusturica (Little Alien, Auswege), a glavnu ulogu<br />
tumači poznati hrvatski glumac Leon Lučev (Na<br />
putu, Grbavica). U ovoj monodrami sveže razvedeni<br />
Leon koji je ostavio duvan i pati od nesanice,<br />
pretresa svoj život, doživljaje iz braka i rata...<br />
Donauinselfest<br />
ponovo u gradu<br />
26.–28.<strong>06</strong>. Donauinsel<br />
Veliki ulični festival u centru multikulti<br />
Beča, na pijaci Brunnenmarkt.<br />
Komad u režiji Nine Kusturice, sa<br />
odličnim Leonom Lučevim.<br />
Lee Miller (1907.–1977.) smatra<br />
se jednom od najfascinantnijih<br />
umetnica dvadesetog veka. Za<br />
samo 16 godina koliko je trajao<br />
njen izlet u fotografiju, ova autorka<br />
je uspela da proizvede delo<br />
koje je postalo nezaobilazno u<br />
sagledavanju epohe, a raznovrsnost<br />
tehnika koje je primenjivala<br />
i žanrova u kojima se oprobala<br />
ostali su nenadmašeni.<br />
Najveći besplatni muzički festival u Evropi na<br />
otvorenom održava se po 32. put.<br />
I ove godine posetioce očekuje nekoliko bina sa repertoarskom<br />
širinom za sve ukuse. Pored zvezda i zvezdica,<br />
festival će predstaviti i veliki broj dolazećih nada.<br />
Na RAdio FM4/Planet.tt bini nastupiće austrijski<br />
reper Nazar i nemački muzičar Thees Uhlmann. Na<br />
Wien Energie/Radio Wien stejdžu nastupiće Anastacia<br />
i domaći evergreen bend Opus. Kompletan program<br />
možete proveriti na: www.donauinselfest.at<br />
I ove godine Donauinselfest posetiocima<br />
sprema vrhunski provod.<br />
Fotos: zVg<br />
62 80<br />
KOSMO
Trodnevna žurka:<br />
Frequency Festival<br />
20.–22.08. St. Pölten<br />
Na lokaciji Green Park kod ovogodišnji Frequency<br />
proslaviće <strong>15</strong> rođendan uz brdo vrhunske muzike.<br />
Posetioci će na raspolaganju imati dvadesetčetvoročasovni<br />
program, na osam bina i sa oko 120 različitih<br />
nastupa. Nastupaju: Linkin Park, The Prodigy,<br />
The Chemical Brothers, The Offspirng, Interpol,<br />
Alt-J, Casper, Ellie Goulding, Bad Religion, Diplo i<br />
mnogi drugi. Cena ulaznica: trodnevna propusnica<br />
– od <strong>15</strong>0 evra, dnevne karte – 70 evra. Više informacija<br />
o programu na www.frequency.at<br />
Svetska rock atrakcija Linkin<br />
Park iz Kalifornije zatalasaće<br />
mase ljubitelja tvrdog zvuka<br />
na Frequency Festivalu.<br />
Bečka smotra<br />
borbenih horova<br />
12.–13.<strong>06</strong>. Sargfabrik<br />
Bečki kolektiv 29. novembar koji promoviše<br />
radnički i antifašistički pevački aktivizam organizuje<br />
festival alternativnih horova.<br />
Na ovoj dvodnevnoj manifestaciji između ostalih<br />
učestvuju Stimmgewitter Augustin, Gegenstimmen,<br />
Hor 29 Novembar, Subchor i d'achor.<br />
Pored muzičkog programa, susret će pružiti priliku<br />
debate i razmene na temu otvaranja novih mogućnosti<br />
muzičkog i performativnog aktivizma.<br />
Na Frequency Festivalu nastupiće<br />
i engleski indie rock bend<br />
iz Leedsa Alt-J prepozantljivog<br />
i osobenog zvuka, koji je u<br />
Beču u februaru ove godine rasprodao<br />
halu Gasometer. Bend<br />
je 2014. objavio svoj drugi<br />
album „This Is All Yours“.<br />
NAGRADNA IGRA<br />
KOSMO vas vodi na One Direction<br />
Magazin KOSMO čitaocima poklanja 2 x 2 karte<br />
za festival. Pošaljite nam e-mail sa šifrom „Frequency“<br />
na e-mail adresu gewinnspiel@kosmo.at ili pismo<br />
na adresu redakcije. Rok: 01.08.<br />
Borba se vodi i na kulturnom frontu:<br />
festival alternativnih horova u Beču.<br />
Knjige<br />
Sveti Nikola u Torontu<br />
Nebojša Milosavljević<br />
Plato, Beograd, 2013.<br />
Nebojša Milosavljević je dijasporski<br />
pisac, a u njegovom romanu<br />
možete proveriti kako stoje stvari<br />
s kolegama u kanadskoj emigraciji,<br />
s njihovim narodnim prvacima<br />
i predstavnicima. Jedan od aktera<br />
romana je i<br />
nedavno smenjeni<br />
episkop<br />
kanadski, božiji<br />
čovek koji<br />
je pao zbog<br />
brojnih zemaljskih<br />
afera.<br />
Brdo<br />
Ivica Prtenjača<br />
VBZ, Zagreb, 2014.<br />
Nagrađivana i hvaljena knjiga, roman<br />
o bivšem PR-u izdavačke kuće<br />
i Muzeja savremene umetnosti koji<br />
napušta svoju građansku egzistenciju<br />
(govore, promocije, otvaranja<br />
izložbi) da bi se uspeo na brdo<br />
koje dominira<br />
nekim jadranskim<br />
ostrvom i<br />
od tamo, iz napuštene<br />
vojne<br />
karaule, čitavo<br />
leto čuvao otok<br />
od požara.<br />
Knjižara Mi preporučuje:<br />
Uoči svetkovine<br />
Saša Stanišić<br />
Višegrađanin Saša Stanišić od 14<br />
godine živi u Nemačkoj i piše na nemačkom<br />
jeziku. Ovo je njegov drugi<br />
roman, nagrađen na sajmu u Leipzigu.<br />
Knjiga je<br />
dobila odlične<br />
ocene čitalaca i<br />
kritičara.<br />
„Mi“, Burggasse<br />
84, 1070<br />
Wien, T:<br />
01/52 46 399<br />
KOSMO 63
KULTURA<br />
DVD<br />
Jupiter<br />
Ascending<br />
Pogledali smo za vas – novo na repertoaru<br />
Poltergeist<br />
Epska<br />
naučnofantastična<br />
avantura brata<br />
i sestre Wachowski njihov je prvi<br />
zajednički rediteljski pothvat od<br />
legendarnog „Matrixa“. Glavna<br />
junakinja filma Jupiter, sanja velike<br />
snove, ali je njene nesimpatične<br />
životne okolnosti stalno vraćaju u<br />
surovu realnost. Sve dok ne otkrije<br />
da njeno poreklo krije tajnu.<br />
Im Keller<br />
Poslednji<br />
film proslavljenog<br />
Urlicha<br />
Seidla bavi se<br />
komplikovanim<br />
i mnogostranim odnosima<br />
između Austrijanaca i njihovih<br />
podruma. U ovom dokumentarcu<br />
Seidl pokušava da na svetlost<br />
dana iznese skrivene aspekte ove<br />
ljubavi, kao i mračne sklonosti<br />
svojih sunarodnika.<br />
Igrica<br />
The<br />
Witcher<br />
3: Wild<br />
Hunt<br />
Žanr: horor<br />
Glumci: Sam Rockwell, Rosemarie<br />
DeWitt, Jane Adams,<br />
Jared Harris<br />
Režija: Gil Kenan<br />
Na repertoaru: 29.05.<br />
Ocena:<br />
Uverljiva glumačka postava je<br />
najjači adut ovog rimejka, a gledaoce<br />
očekuju pristojni efekti,<br />
kao i relativno podnošljiv kontingent<br />
strave i užasa – dobra<br />
preporuka za one koji vole da<br />
se plaše, ali ne da im i presedne!<br />
Nije, ipak, u potpunosti jasno<br />
zašto bi neko odlučio da napravi<br />
rimejk tako ikoničnog filma<br />
kao što je prvi deo Poltergeista,<br />
osim ako nije želeo da proveri<br />
Bioskop – najnoviji blockbusteri<br />
Spy<br />
Komedija<br />
Glumci: Melissa McCarthy,<br />
Jason Statham, Jude Law<br />
Režija: Paul Feig<br />
Na repertoaru od: 04.<strong>06</strong>.<br />
Susan Cooper (urnebesna<br />
Melissa McCarthy) je kancelarijska<br />
policajka bez mnogo<br />
iskustva na terenu. Kada njen<br />
da li je poznata kletva još uvek<br />
na snazi (desetak glumaca Poltergeist<br />
franšize umrlo je neobičnom<br />
smrću). Pored toga,<br />
film ne može da izdrži konkurenciju<br />
uradaka istog žanra<br />
koji su se pojavljivali poslednjih<br />
desetak godina, kao što je „Paranormal<br />
Activity“ ili „Rec“.<br />
Za sve one koji su poslednjih<br />
tridesetak godina prespavali<br />
pod nekim kamenom i nisu<br />
nikad čuli za Poltergeist, evo i<br />
kratkog sižea: mlada, simpatič-<br />
KOSMO vas vodi u bioskop!<br />
partner ispada iz igre, a jedan<br />
specijalni agent dopada velike<br />
opasnosti, ona se dobrovoljno<br />
prijavljuje da se koristeći lažni<br />
identitet infiltrira u opaku kriminalnu<br />
organizaciju narko dilera<br />
i ubica. Tako Susan postaje<br />
glavna agentica u najopasnijoj<br />
operaciji specijalnih snaga.<br />
Nagradna igra: Poklanjamo<br />
2 x 2 karte za film. E-mail na<br />
gewinnspiel@kosmo.at, do<br />
05.<strong>06</strong>. Šifra: „Spy“.<br />
na porodica seli se u novu kuću<br />
u predgrađu. Ono što im nije<br />
rečeno jeste da je deo naselja izgrađeno<br />
na groblju. Domaćini<br />
započinju borbu za opstanak sa<br />
demonima.<br />
NAGRADNA IGRA<br />
Poklanjamo 2 x 2 karte za film. Pošaljite e-mail sa<br />
šifrom „Poltergeist“ na adresu gewinnspiel@kosmo.at Rok:<br />
05.<strong>06</strong>. Pored ulaznice za film, osvojićete i 2 x 2 karte za novu<br />
Prater atrakciju, Hotel Psycho. Upozorenje: Nije za plašljive!<br />
Trećim nastavkom<br />
igrice<br />
okončava se priča vešca Geralta od<br />
Rivije. Iako je u pitanju isti karakter<br />
čija pripovest se nadovezuje<br />
na događaje iz prošlosti, u pitanju<br />
je potpuno samostalna avantura.<br />
Geralt se nalazi na potpuno novoj,<br />
ovog puta ličnoj misiji, a i u svetu<br />
oko njega se dešavaju značajne<br />
promene: misteriozna i vanzemaljska<br />
armija poznata kao Wild Hunt<br />
okupira Severna kraljevstva, ostavljajući<br />
iza sebe ruševine i smrt.<br />
Big Game<br />
Akcija<br />
Glumci: Samuel L. Jackson,<br />
Onni Tommila, Jim Broadbent<br />
Režija: Jalmari Helander<br />
Na repertoaru od: 19.<strong>06</strong>.<br />
Protagonista ovog finskog<br />
filma je 13-godišnji Oskari,<br />
dečak koji stoji pred velikim<br />
testom. Prema običajima svoje<br />
zajednice, on mora da provede<br />
noć u šumi i da ulovi neku veliku<br />
životinju i tek tako postane<br />
pravi muškarac. Njegova avantura<br />
počinje kada u šumi sreće<br />
američkog predsednika u begu<br />
pred teroristima.<br />
Nagradna igra: Poklanjamo<br />
2 x 2 karte za film. E-mail na<br />
gewinnspiel@kosmo.at, do<br />
<strong>15</strong>.<strong>06</strong>. Šifra: „Big Game“.<br />
Fotos: zVg<br />
64 KOSMO
Sofija<br />
Ljubojević<br />
Viktor<br />
Pančeski<br />
Teodora<br />
Ljubojević<br />
Piše: Vera Marjanović<br />
Fotografije: Radule Božinović<br />
KOSMO podmladak:<br />
veliko osveženje<br />
TRIO. Od januara meseca važan<br />
deo KOSMO TV tima čine<br />
deca koja su svojom elokventnošću<br />
i šarmom osvojila<br />
srca gledalaca.<br />
Viktor Pančeski i sestre bliznakinje<br />
Sofija i Teodora Ljubojević imaju po<br />
deset godina, svi su rođeni u Beogradu<br />
i drugari su gotovo od rođenja. Njihovi<br />
roditelji su diplomate u Stalnoj misiji Srbije<br />
pri OEBS-u i drugim međunarodnim<br />
organizacijama. Zbog roditeljskog posla,<br />
već dva puta su se iz Beograda selili u Beč,<br />
gde su proveli najranije detinjstvo. Od jeseni<br />
svo troje polaze u gimnaziju.<br />
„Ja sam prva dva razreda završio u Beogradu,<br />
ali sam lako nastavio školovanje u Beču.<br />
Teško da bih mogao da odlučim koji grad<br />
više volim. Pored nemačkog, učim engleski<br />
i francuski jezik. U školi treniram tenis,<br />
posećujem Science Club jer volim nauku,<br />
a rado čitam i naučne knjige, prilagođene<br />
dečjem uzrastu“, o sebi je rekao Viktor.<br />
Njegove drugarice u Beču su živele od<br />
druge do šeste godine života, a onda<br />
su u Beogradu završile prva tri razreda<br />
osnovne škole.<br />
„Nije nam smetalo što smo se tako brzo<br />
vratile u Beč. Uživamo ovde jer stanujemo<br />
blizu parka Schönbrunn, pa često idemo<br />
u zoološki vrt. Volimo prirodu i životinje,<br />
kao i našu bečku školu. Pored nemačkog,<br />
učimo engleski i španski jezik“, kažu sestre<br />
bliznakinje, koje treniraju odbojku, a imaju<br />
i dodatna interesovanja, pa tako Sofija<br />
pohađa muzičku školu, odsek pevanje, dok<br />
Teodoru zanimaju kompjuteri.<br />
Dečja radoznalost i iskrenost učinila je naš<br />
podmladak veoma popularnim kod gledalaca<br />
RTS SAT-a na kojem se druge srede u<br />
mesecu u 21h emituje KOSMO emisija.<br />
Iako trema postoji, svaki odlazak na snimanje<br />
za decu je jako uzbudljiv.<br />
„Dopada mi se da radim za KOSMO jer<br />
volim TV i popularnost. U početku mi se<br />
dopadalo da radim intervjue sa mikrofonom<br />
u ruci. Sad uživam i iza kamere, kad<br />
mi naš snimatelj Miroslav objašnjava tajne<br />
tog posla. Obećao je da će nam pokazati<br />
kako se montira emisija“, kaže Viktor.<br />
„Kad krene snimanje, ja osećam leptiriće u<br />
stomaku. Malo se plašim jer nisam sigurna<br />
da ću sve uraditi dobro, ali kad odgledam<br />
emisiju, zadovoljna sam, jer kao tim super<br />
izgledamo. Prija mi pomisao da nas ljudi<br />
gledaju“, poverava se Sofija. „I ja sam uvek<br />
uzbuđena pred snimanje. Ponekad mi se<br />
učini da zbog treme neću ništa moći da kažem.<br />
Uvek se radujem snimanjima jer naša<br />
ekipa oblazi zanimljiva mesta. Veoma mi se<br />
dopada što se odrasli iz KOSMO redakcije<br />
prema nama ponašaju kao da smo pravi novinari“,<br />
istakla je Teodora.<br />
KOSMO 65
RAZONODA<br />
Vaš astrolog:<br />
Sanja Colja<br />
gleda u zvezde za KOSMO<br />
Mesečni<br />
horoskop<br />
Blizancima vlada Merkur, planeta nestalnosti<br />
i velike radoznalosti. Blizanci ne vole<br />
sputavanja, vole sve da vide i spadaju u vrlo<br />
obrazovane, ali nestalne ličnosti. U svemu<br />
vole da imaju alternative, pa otuda i česta<br />
potreba za više brakova.<br />
Znakovi<br />
meseca<br />
Prilagodljivost, snalažljivost, razboritost,<br />
šarmantnost, spretnost...<br />
Nezrelost, infantilnost, brzopletost,<br />
emotivna plitkost...<br />
Najsrećniji znak će svakako biti Ovan, jer<br />
će Mars praviti dobre aspekte i donositi im<br />
energiju u svim poslovima.<br />
Ljubav dolazi Bikovima, Devicama i Rakovima.<br />
Strelci, Blizanci, Device i Ribe moraju da<br />
vode računa o zdravlju.<br />
Vodolija, Lav, Jarac i Rak mogu računati na<br />
srećnu zvezdu kada je novac u pitanju.<br />
Jarac (22.12.-20.1.)<br />
POSAO: Na poslovnom planu Vam se otvaraju<br />
nove mogućnosti i to baš one koje tako<br />
dugo priželjkujete. Svakako da ne treba da ih<br />
odbacite, ali budite veoma oprezni, s obzirom da<br />
će Vam i saradnici biti novi. LJUBAV: Hteli biste sve svoje slobodno<br />
vreme da posvetite partneru, ali vremena imate malo.<br />
Želeli biste mnogo više nežnosti, ali Vam svakodnevica ne da<br />
mira. ZDRAVLJE: Dobro.<br />
Ovan (21.3.-20.4.)<br />
POSAO: Sve promene na poslovnom<br />
planu koje ste priželjkivali, moraćete da sačekate<br />
sa još više strpljenja. LJUBAV: Razgovarajte<br />
sa partnerom otvoreno. On zaista ne<br />
može da pretpostavi šta Vam sve smeta i šta Vas čini neraspoloženim.<br />
Morate to sami da mu kažete. ZDRAVLJE:<br />
Ne zaboravite da se s vremena na vreme i odmorite.<br />
Vodolija (21.1.-19.2.)<br />
POSAO: Ovo nije period kada bi trebalo<br />
otvoreno da iskazujete svoje ideje i emocije.<br />
Bar ne u poslovnom okruženju. Budite<br />
oprezni. LJUBAV: Pred Vama su veoma<br />
značajne promene na emotivnom planu. Uskoro Vam<br />
predstoji period koji će Vas nagnati da donesete bitne odluke.<br />
ZDRAVLJE: Vaše stomačne tegobe su uzrokovane snažnom<br />
unutarašnjom napetošću.<br />
Ribe (20.2.-20.3.)<br />
POSAO: Od silne želje da sve uradite<br />
kako treba, počinjete i svima oko sebe da<br />
se mešate u obaveze, delite neželjene savete i<br />
organizujete im aktivnosti. LJUBAV: U ovom<br />
periodu ste definitivno skloni preterivanju. Vaš odnos sa partnerom<br />
zaista je kvalitetan, ali Vama su i dalje potrebni novi<br />
dokazi njegove ljubavi. ZDRAVLJE: Menjajte terapiju.<br />
Bik (21.4-20.5.)<br />
POSAO: Veoma ste ležerni, kada je posao u<br />
pitanju, a izgleda da očekujete čuda. Trgnite<br />
se, inače će svo čudo proći mimo Vas.<br />
LJUBAV: Ukoliko ste slobodni strelac, ovo je<br />
period tokom kojeg ćete naići na osobu koja će uzdrmati<br />
Vašu slobodu. A ukoliko ste u vezi, bićete uzdrmani i Vi<br />
i Vaš partner. Vi nekim novim emocijama, a partner ljubomorom.<br />
ZDRAVLJE: Umor.<br />
Blizanci (21.5.-21.6.)<br />
POSAO: Tačno je da ne stojite najbolje sa finansijama,<br />
ali morate priznati da ne umete da<br />
ekonomišete. Budite oprezni, ne dozvolite sebi<br />
da dugujete više nego što možete da izmirite.<br />
LJUBAV: Povređena Vam je sujeta, a ne emocije! U<br />
poslednje vreme niste naročito pažljivi prema dragim ljudima,<br />
ponajmanje prema svom partneru. ZDRAVLJE: Dobro.<br />
Fotos: iStockphoto, zVg<br />
66 00 KOSMO
BUDUĆNOST I<br />
SUDBINA<br />
Vidoviti blizanci Jovan i Sandra<br />
rešavaju vaše probleme<br />
Horoskop<br />
Vlado Georgiev<br />
6. jun 1976.<br />
poznatih<br />
Kod Vlade se vidi upliv Blizanaca kroz njegov<br />
mladalački izgled i neumornost u poslu. Ono<br />
što ga karakteriše, ne samo kao pevača već i kao<br />
čoveka, je prilagodljivost i odanost prijateljima.<br />
Moćni čika Jovan i Sandra, vidoviti brat i sestra blizanci, rođeni<br />
su na Svetog Jovana. Bog im je podario neverovatne i nadnaravne<br />
moći kojima oni pomažu ljudima svih vera i iz svih<br />
zemalja. Jer pred Bogom smo svi jednaki!<br />
Moćni blizanci Jovan i Sandra rešavaju sve vaše nerešive<br />
probleme. Vraćaju mir u bračne odnose i rešavaju nesuglasice<br />
između partnera, pomažu u izlasku iz finansijskih problema i<br />
poboljšavanju novčane situacije, pronalaze voljene, nestale<br />
osobe. I ne samo to. Tajnim ritualima i natprirodnim moćima<br />
koje poseduju otklanjaju sve uroke, kletve i negativne energije.<br />
Odlične rezultate Jovan i Sandra naročito su pokazali u<br />
radu „na daljinu“. Klijenti dobijaju besplatne amajlije i zaštite.<br />
Zagarantovan uspeh. Pozovite i uverite se sami.<br />
Čika Jovan: 00 381 64 50 16 825.<br />
Moćna Sandra: 00 381 62 81 32 420 ili<br />
00 381 61 28 04 345<br />
ENTGELTLICHE EINSCHALTUNG<br />
Rak (22.6.-22.7.)<br />
POSAO: Smeta vam nepravedan odnos nadređenih.<br />
Nije ni čudo, s obzirom na sav Vaš<br />
trud i sve pozitivno što ste postigli. Ovo jeste<br />
period borbe, stoga ne posustajte. LJUBAV: Nezadovoljni<br />
ste, a da ni sami ne znate zbog čega. U svakom slučaju,<br />
Vaš partner ima razumevanja za Vaše bubice i svim silama<br />
pokušava da Vam pomogne, tako da biste i Vi mogli malo da se<br />
potrudite. ZDRAVLJE: Dobro.<br />
Lav (23.7.-23.8.)<br />
POSAO: Karijera napreduje stabilnim,<br />
iako pomalo sporim korakom. Trebalo bi<br />
da ste zadovoljni. Novac koji čekate duže vreme<br />
konačno stiže. LJUBAV: Odnosi u Vašoj<br />
vezi su izvanredni, puni nežnih trenutaka i strasti. Ukoliko<br />
niste u vezi, sigurno je da ćete zavesti osobu do koje Vam<br />
je izuzetno stalo. ZDRAVLJE: Pesimistična i depresivna<br />
stanja nisu dobra, zato se više smejte.<br />
Devica (24.8.-23.9.)<br />
POSAO: Niste uspeli da sprovedete svoje<br />
ideje u dela, ali to nije razlog da budete ljuti.<br />
Poznati ste po strpljenju i upornosti, prema<br />
tome ne gubite volju i veru u boljitak.<br />
LJUBAV: Potrudite se da ne idete iz krajnosti u krajnost.<br />
Osećate da Vam je promena neophodna, ali se ponašate<br />
kao da su Vam svi oko Vas krivi. ZDRAVLJE: Prehlada.<br />
Vaga (24.9.-23.10.)<br />
POSAO: Dozvolili ste da se problemi<br />
nagomilaju. Krajnje je vreme da počnete<br />
da ih rešavate. Imate želju da pomognete<br />
svojim saradnicima, ali nemojte da raditi<br />
tuđi posao. LJUBAV: Konačno ste prevaziš- l i<br />
negativne emocije i razočaranja kroz koja ste do nedavno prolazili.<br />
Time ste otvorili vrata novoj ljubavi. ZDRAVLJE:<br />
Lakšu kostobolju saniraćete fizičkim vežbama.<br />
Skorpija (24.10.-22.11.)<br />
POSAO: Malo ste se povukli u sebe što<br />
zbunjuje Vaše poslovno okruženje. Da ne<br />
biste postali žrtva trača, budite otvoreniji za<br />
saradnju. LJUBAV: Nasmejani i optimistični,<br />
sposobni da sve oko sebe oraspoložite i nasmejete,<br />
konstantno ste u društvu, pa ćete nedostajati partneru. On ima<br />
razumevanja za Vas, ali ne zaboravite ni Vi na njegove potrebe i<br />
želje. ZDRAVLJE: Pomalo ste hipohondrični.<br />
Strelac (23.11.-21.12.)<br />
POSAO: Sve je pod kontrolom, alio bi trebalo<br />
nešto više pažnje da obratite na finansije.<br />
Polako ali sigurno, duboko zalazite u crveno.<br />
LJUBAV: Vama su promene na emotivnom<br />
planu hitne i neophodne. Nezadovoljni ste u toj<br />
meri, da polako, ali sigurno postajete frustrirani. ZDRAVLJE:<br />
Moguće su funkcionalne tegobe žuči.<br />
KOSMO 67
RAZONODA<br />
Uroš<br />
MILORADOVIĆ<br />
Slabovidi<br />
kutak<br />
Vaše mišljenje pošaljite na:<br />
uros.miloradovic@kosmo.at<br />
Gol u gostima<br />
S<br />
ramota me je da priznam,<br />
ali bio sam u Bratislavi. Sramota<br />
me je jer je u pitanju<br />
izdaja. Država ti dâ slobodan dan<br />
a ti, umesto da ga kako dolikuje<br />
provedeš među svojima, kao da si<br />
jedva čekao odeš u inostranstvo.<br />
Možda pravi Austrijanac to sebi<br />
može i da dozvoli, ali na mojoj biografiji<br />
to je prosto mrlja.<br />
Iako je bio neradan dan, nisam<br />
mogao da se opustim i uživam, jer<br />
mi se pred očima stalno ukazivao<br />
ogroman rizik ovog putovanja.<br />
Dok ja ovde jedem knedle i gulaš,<br />
neki se Slovak krišom uvukao<br />
u Austriju i ugrožava moje radno<br />
mesto, spreman da ponudi svoje<br />
kvalifikacije po bagatelnoj ceni.<br />
Pa ipak, tešilo me je to što Bratislava<br />
ne može ni u čemu da izdrži<br />
poređenje s Austrijom. Mali grad<br />
i jeftin, to je sve. Ove nepobitne<br />
činjenice popravljale su mi raspoloženje.<br />
Mislim, imaju oni parlament,<br />
ali šta je ta zgrada prema<br />
onoj bečkoj. Zgrada patuljak!<br />
Na putu nazad sam se napio jeftinog<br />
slovačkog vina. Putovao<br />
sam brodom, bio je lep dan. Na<br />
zelenim obalama, pod krošnjama<br />
bujnog drveća, uživale su čitave<br />
porodice. Deca su mi mahala.<br />
„Vratite se nazad u šumu!“, urlao<br />
sam na slovačku decu. Ne treba<br />
tu pokazivati mnogo simpatija – i<br />
oni će izrasti u nemilosrdne i proračunate<br />
otimače naših poslova.<br />
Čim smo prešli granicu, deca su<br />
opet mahala, ali pošto su to bila<br />
naša austrijska, njima sam energično<br />
odmahivao. Sve je izgledalo<br />
mnogo lepše. Ako me neko bude<br />
pitao gde sam bio, put u Bratislavu<br />
ću sigurno prećutati. Reći ću da<br />
sam išao samo do granice, do ponosnog<br />
Hainburga, ali ni koraka<br />
dalje u mrsku tuđinu.<br />
Pusta<br />
Razlika<br />
Koja je razlika između Red<br />
Bulla i rakije?<br />
Od Red Bulla dobiješ krila, a<br />
od rakije pogon na sve četiri.<br />
Lukavi Lala<br />
Ulazi Lala u autobus i kaže<br />
kondukteru:<br />
„Molim Vas 2 karte!“<br />
Tako je uradio i sledeća dva<br />
puta. Kondukter je bio radoznao,<br />
pa ga sledeći put upita:<br />
„A što svaki put kupujete po<br />
dve karte, a sami ste?“<br />
Lala odgovara:<br />
„Ta znate, moglo bi se desiti da<br />
jednu izgubim i šta ću onda?“<br />
Kondukteru padne na pamet:<br />
„A šta ako izgubite obe karte?“<br />
„A, pa imam ja i mesečnu!“<br />
Težak izbor<br />
Ona: „Biraj, fudbal ili ja!?“<br />
On: „Mogu li da ti odgovorim<br />
za 90 minuta?“<br />
Revizija horoskopa<br />
Kolika je recesija kod nas,<br />
uskoro će iz horoskopa u<br />
novinama ukloniti rubriku<br />
„Posao“.<br />
Sezonski muž<br />
Pita muž ženu:<br />
„Da nisam čovek, šta bi htela<br />
da budem?“<br />
„Kalendar!“<br />
„Zašto?“<br />
„Da te menjam svake<br />
godine.“<br />
U prevodu<br />
Kako se u Bosni kaže „Družina<br />
prstena“?<br />
Ringe-ringe-raja.<br />
Svinjska pitalica<br />
Šta je čvarak?<br />
Bombon od svinje.<br />
Kuku lele<br />
Kaže Piroćanac komšiji dan<br />
pred Novu godinu:<br />
„Ej, komšija, sutra u ponoć<br />
razbibriga<br />
ti uzmi pištolj i rokni dva<br />
h i ca .“<br />
Kada je došla ponoć čuju<br />
se dva hica, a Piroćanac se<br />
uhvati za glavu pred decom<br />
i zakuka:<br />
„Jao, kuku, deco ubiše nam<br />
Deda Mraza!“<br />
Sreća najveća<br />
Idu dve zmije šumom:<br />
„Jesmo li mi otrovne zmije?“<br />
„Ne.“<br />
„Hvala Bogu, ujedoh se za<br />
jezik!“<br />
Na prvi pogled<br />
Po čemu se prepoznaje piroćansko<br />
dvorište?<br />
Suše WC papir na žici za veš.<br />
Dobojsko more<br />
Susreli se Mujo i Haso.<br />
„Gdje si bio, bolan, Mujo?“<br />
„Na moru.“<br />
„Gdje?“<br />
„U Doboju.“<br />
„Pa tamo nema mora!“<br />
„Aaa... Pa zato je meni plaža<br />
bila tako daleko!“<br />
Istomišljenice<br />
Idu dve guzice ulicom i jedna<br />
prdne, a druga kaže:<br />
„Uzela si mi reč iz usta!“<br />
Linijski<br />
Stoji pijanac na autobuskoj<br />
stanici. Pristaje autobus, a<br />
istovremeno mu prilazi neka<br />
baba i pita ga:<br />
„Je li sinko, je l´ovo trojka?“<br />
A pijanac će:<br />
„Jok, baba, zgazila si liniju!“<br />
Isplati se<br />
Šta je sreća u nesreći?<br />
Kad te udari struja za vreme<br />
jeftine tarife.<br />
Ispravno<br />
Nađu dva kostura motor na<br />
groblju pa će jedan:<br />
„Ajmo se provozat.“<br />
„Čekaj me tu, odmah se<br />
vraćam.“<br />
Vraća se on i nosi krst.<br />
„Šta će ti to?“<br />
„Ne idem nigde bez legitimacije.“<br />
Boy band<br />
Šta se dobije kad se spoje<br />
četiri sveštenika?<br />
Pop grupa!<br />
Daj Bože!<br />
Kupio Piroćanac Iphone 6.<br />
Igrao se njim, zasitio se i stavio<br />
ga u zadnji džep. Šetao se malo<br />
po sobi i seo na krevet, kad se<br />
začu nešto kvrc... A on pomisli:<br />
„Uuu, daj Bože da je kičma!“<br />
Ograničen izbor<br />
Umro čovek pa ga na nebu<br />
pitaju:<br />
„Kuda ćeš, raj ili pakao?“<br />
„A za Beč nema?“<br />
Pogrešan pravac<br />
Čeka muž ženu na železničkoj<br />
stanici i kada je izašla iz<br />
voza on se samo pozdravi s<br />
njom i ćuti. Na to će žena:<br />
„Što si takav? Vidi kako onaj<br />
čovek grli i ljubi svoju ženu?“<br />
„Vidim, ali njegova žena<br />
upravo odlazi.“<br />
Jel’ moguće?!<br />
Zaustavi policajac narkomana:<br />
„Gospodine, izađite iz auta da<br />
duvate.“<br />
„Ne seri da imaš?“<br />
Razlog<br />
Raskinuo sam sa devojkom<br />
zbog verskih neslaganja.<br />
Nije me prihvatila za boga!<br />
Najnovija dijeta<br />
Srele se dve prijateljice, pa će<br />
jedna zgranuto:<br />
„Kako si smršala!!! Je li to<br />
neka nova dijeta?“<br />
„Krompir, kupus, šargarepa...“<br />
„Kuvala ili pržila?“<br />
„Kopala!“<br />
68 KOSMO
ZNANJE<br />
Republika Austrija 1. januara<br />
1995. pristupila je<br />
Evropskoj uniji. Je li išta<br />
ostalo od ove euforije?<br />
20 godina Austrije u EU:<br />
potcijenjeni uspjeh<br />
Piše: Nedad Memić<br />
JUBILEJ. Pristupanje Evropskoj uniji bila je<br />
jedna od najbitnijih vanjskopolitičkih odluka<br />
Austrije u 20. stoljeću. U međuvremenu se<br />
promijenila i EU, a i u Austriji euroskeptici<br />
od izbora do izbora postaju sve jači.<br />
P<br />
rvog januara 1995.<br />
Republika Austrija<br />
službeno je postala<br />
članicom Evropske unije.<br />
U Evropskoj uniji austrijski<br />
politički predstavnici trenutno<br />
djeluju u okviru Vijeća<br />
Evropske unije i njegovih<br />
podtijela i kao direktno izabrani<br />
austrijske zastupnice<br />
i zastupnici u Evropskome<br />
parlamentu te kao austrijske<br />
predstavnice i predstavnici<br />
u drugim institucijama<br />
Evropske unije. U austrijskome<br />
Saveznom ustavu<br />
također postoje i obaveze<br />
konsultacija, posebno s Parlamentom,<br />
saveznim pokrajinama<br />
i općinama te s interesnim<br />
zajednicama i širom<br />
javnošću. Time se stvara<br />
široka baza za usaglašavanje<br />
stavova i austrijskih pozicija<br />
u okviru Evropske unije.<br />
Od pristupanja Evropskoj<br />
uniji zakonodavstvo Unije<br />
zauzima centralno mjesto u<br />
austrijskoj vanjskoj politici.<br />
Austrijski politički predstavnici<br />
trude se da najprije<br />
zastupaju pozicije i interese<br />
svoje zemlje u Evropskoj<br />
uniji slijedeći Zajedničku<br />
vanjsku i sigurnosnu politiku<br />
Unije. U ovo se najprije<br />
ubrajaju zaštita civilnog stanovništva<br />
u slučaju oružanih<br />
konflikata, jačanje ljudskih i<br />
manjinskih prava, razoružanja,<br />
kontrole naoružanja te<br />
sprječavanje širenja oružja<br />
za masovno uništenje.<br />
Jasan plus<br />
Dvadeset godina nakon pristupanja<br />
Austrije Evropskoj<br />
uniji mnoge studije potvrđuju<br />
da je austrijska privreda<br />
profitirala od učešća na<br />
rastućem tržištu Unije. Ovaj<br />
privredni rast doveo je do<br />
otvaranja mnogih radnih<br />
mjesta. Čak 70% austrijske<br />
vanjske trgovine otpada na<br />
zemlje članice EU. Od pristupanja<br />
Austrije Evropskoj<br />
uniji izvoz se utrostručio.<br />
U isto vrijeme godišnje je<br />
stvarano i do 13.000 novih<br />
radnih mjesta. Bez sumnje je<br />
danas da austrijska privreda<br />
bez pristupanja Evropskoj<br />
uniji i evropskoj monetarnoj<br />
zajednici ne bi imala<br />
tako velike šanse i profit od<br />
proširenja Unije na zemlje u<br />
Centralnoj i Istočnoj Evropi.<br />
I posljedice ekonomske<br />
i finansijske krize Austriju<br />
bi pogodile teže. Ipak, kriza<br />
koja traje već sedmu godinu<br />
uzrok je porasta euroskepticizma<br />
svuda u Evropi, pa<br />
i u Austriji. Dok se kritički<br />
kurs prema Uniji najviše<br />
osjetio na posljednjim izborima<br />
za Evropski parlament<br />
u Francuskoj, ne treba izgubiti<br />
iz vida i da je eurokri-<br />
Od pristupanja Evropskoj uniji 1995. godine<br />
austrijski izvoz se čak utrostručio.<br />
Fotos: iStockphoto, APA-PictureDesk<br />
70 KOSMO
Slika za historiju: kancelar Franz Vranitzky i šef diplomatije<br />
Alois Mock potpisuju pristup Austrije Evropskoj uniji.<br />
Stanovništvo Austrije se pred pristupanje Evropskoj uniji podvrgnulo<br />
referendumskome izjašnjavanju. 66,5% građana je reklo „da“.<br />
tička FPÖ u Austriji prema<br />
posljednjim ispitivanjima<br />
javnog mnijenja stigla, a ponekad<br />
čak i prestigla vladaju<br />
e SPÖ i ÖVP. Euroskepticizam<br />
u Austriji ne šire, međutim,<br />
samo populističke i<br />
desne stranke, već i bulevarski<br />
mediji. Glomazna briselska<br />
birokratija i visoke plaće<br />
službenika Evropske unije<br />
česta su meta novinara. Činjenica<br />
je da mediji i javnost<br />
u Austriji ni nakon 20 godina<br />
od pristupanja Evropskoj<br />
uniji nisu razvijali svijest<br />
o evropskom identitetu i<br />
pripadnosti. U tome Austrija<br />
svakako nije izuzetak,<br />
već pravilo. Da je Evropska<br />
unija građanima Austrije<br />
uveliko strana, pokazuje i<br />
slaba izlaznost na evropske<br />
izbore, posljednji put bila je<br />
manja od 50%. Pritome, austrijski<br />
građani zaboravljaju<br />
da im je članstvo u EU do-<br />
70%<br />
austrijskoga<br />
izvoza otpada<br />
na zemlje<br />
Evropske unije.<br />
nijelo brojne olakšice i prednosti:<br />
slobodno putovanje u<br />
okviru Unije, opsežne projekte<br />
studentske razmjene u<br />
okviru Uniju, prednosti korištenja<br />
istoga novca s većinom<br />
ostalih članica te pravo<br />
da se bez ograničenja mogu<br />
naseliti u svakoj zemlji članici<br />
Evropske unije.<br />
Zapadni<br />
Balkan u fokusu<br />
Jedan od centralnih vanjskopolitičkih<br />
prioriteta Austrije<br />
je približavanje zemalja<br />
Zapadnoga Balkana Evropskoj<br />
uniji. Jasan je austrijski<br />
cilj da se zemlje bivše Jugoslavije<br />
uspješno integriraju<br />
u Uniju. Zato je Austrija već<br />
odavno i pozvala sve zemlje<br />
Zapadnoga Balkana da se<br />
koncentriraju na provođenje<br />
reformi, posebno onih<br />
koje se tiču uspostavljanja<br />
PROČITAJTE JOŠ...<br />
Koraci ka članstvu u evropskoj porodici<br />
Hronologija pristupanja Republike Austrije Uniji<br />
17. juni 1989. – Austrija je predala zahtjev za pristupanje tadašnjoj<br />
Evropskoj zajednici. Zahtjev je predao ministar vanjskih<br />
poslova Alois Mock.<br />
7. juli 1989. – Austrija službeno podnosi zahtjev za članstvo u<br />
Evropskoj zajednici.<br />
1. februar 1993. – Pristupni pregovori su službeno započeli.<br />
12. april 1994. – Donesen je Savezni ustavni zakon kojim je<br />
dodijeljena nedvosmislena ovlast da se sklopi državni ugovor<br />
između Austrije i Evropske unije.<br />
12. juni 1994. – Savezni ustavni zakon o pristupanju Evropskoj<br />
uniji podvrgnut je referendumskoj volji građana. 66,58% Austrijanki<br />
i Austrijanaca izjasnilo se tad za pristupanje njihove zemlje<br />
Evropskoj uniji.<br />
24. juni 1994. – Pristupni ugovor i zaključni akti između Austrije<br />
i Evropske unije potpisani su na grčkome otoku Krfu.<br />
mehanizama pravne države<br />
te borbu protiv kriminala i<br />
korupcije. Austrija i njeno<br />
Ministarstvo vanjskih poslova<br />
pružili su dosada supstancijalnu<br />
podršku Srbiji<br />
i Crnoj Gori na njihovom<br />
putu ka punopravnom članstvu<br />
u EU. Podrška se pruža<br />
i Albaniji i Kosovu.<br />
U Bosni i Hercegovini posljednje<br />
aktivnosti Ministarstva<br />
vanjskih poslova<br />
Austrije bile su usmjerene<br />
na jačanje civilnog sektora,<br />
a mogućnosti podrške otvorene<br />
su nedavnim ratificiranjem<br />
Sporazumu o stabilizaciji<br />
i pridruživanju Bosne i<br />
Hercegovini Evropskoj uniji<br />
koji je okončao višegodišnji<br />
zastoj na evropskom putu<br />
ove balkanske zemlje.<br />
Austrija je u Bosni i Hercegovini,<br />
ali i susjednoj Srbiji<br />
i dalje najznačajniji investitor<br />
i time direktno pomaže<br />
razvoj privrede. Uz dalje<br />
približavanje ovih zemalja<br />
evropskim standardima i<br />
provođenje reformi mogu<br />
se očekivati i nove investicije.<br />
Za to je, pak, potrebna<br />
bolja klima za ulagače kao i<br />
odlučnija borba bosanskohercegeovačkih<br />
i srbijanskih<br />
vlasti protiv raširene korupcije<br />
i kriminala u njihovim<br />
zemljama.<br />
KOSMO 71
AUTO-MOTO<br />
IZNENAĐENJE MJESECA: Novi Renaultov SUV-model Cajar oduševio je posjetitelje sajma automobila u Ženevi,<br />
gdje je premijerno prikazan europskoj publici, ali i one koji su ga proljetos mogli vidjeti na sajmu u Beogradu. Iako je<br />
jasno da će na europsko tržište doći ovog ljeta, jedino otvoreno pitanje ostalo je koliko će koštati u europskim zemljama.<br />
Prije zaključenja ovog izdanja obznanjeno je da će se na francuskom tržištu najjeftinija verzija koštati 22.990 eura.<br />
Fotos: zVg<br />
TOP<br />
Hyundai prvi uvodi<br />
Android Auto<br />
Hyundai je prvi na svijetu koji u svojim<br />
vozilima nudi Android Auto, Googleov<br />
sustav koji omogućuje da se operativnim<br />
sistemom Android upravlja putem nadzorne<br />
ploče automobila. Sistem će se prvo<br />
uvesti u modelu Sonata u SAD-u.<br />
FLOP<br />
Indijski smart<br />
nikog ne zanima<br />
Tata Nano, mali gradski automobil<br />
indijskog proizvođača, neodoljivo<br />
podsjeća na smart. Iako su očekivanja od<br />
uvođenja 2008. bila velika, od priželjkivanih<br />
200.000 kupaca samo 20.000 ljudi se<br />
odlučilo za ovog mališana. Kakav flop!<br />
BROJ MJESECA<br />
68<br />
tisuća automobila registirano je prošle godine<br />
u Hrvatskoj, što je porast od 47 posto<br />
u odnosu na 2013. godinu. Za to odgovoran<br />
je trend uvoza rabljenih automobila iz<br />
EU, čija je Hrvatska članica od 2013.<br />
Mitsubishi sve popularniji!<br />
Japanski proizvođač, sudeći po statistikama,<br />
doživljava ovih mjeseci<br />
velik porast popularnosti.<br />
Sudeći po statistikama iz Njemačke,<br />
sa 3.422 novih registracija prošli mjesec<br />
Japanci su uspjeli prodati 105,9%<br />
više nego u isto doba prošle godine.<br />
Slične brojke javljaju i druge zemlje,<br />
dok u Japanu pripremaju nove napade na<br />
europsko tržište: tako su iz sjedišta u Tokiju<br />
obznanili kako će sljedeća generacija legendarnog<br />
Mitsubishija EVO vjerojatno biti<br />
zasnovana na ASX-u ili Outlanderu, a ne<br />
više na Lanceru. Osim prelaska na krosover<br />
platformu, postoje navodi i o korištenju<br />
prednosti hibridne tehnologije u novoj<br />
EVO generaciji. Živi bili pa vidjeli!<br />
72 KOSMO
60 godina fiće!<br />
Pre tačno 60 godina rodilo se<br />
ovo kultno vozilo. KOSMO<br />
vam donosi 6 činjenica koje<br />
morate da znate o ovom kultnom<br />
jugoslovenskom autu.<br />
1. Bella Italia u Jugoslaviji<br />
Zastava 750 alias Fića bio je licencirani<br />
Fiat 600 koji je tako<br />
doneo duh Italije na jugoslovenske<br />
ulice.<br />
2. Vozilo za drugove<br />
Ideja Fiće bila je kristalno jasna<br />
– vozilo za sve. Za mnoge<br />
Jugoslovene je upravo Fića bio<br />
njihov prvi auto.<br />
3. Samo lagano<br />
Valja zaviriti u tehničke strane<br />
fiće. Za 27 sekundi 80 km/h<br />
– fića je već tada bio kralj slow<br />
motiona.<br />
4. Lak za gurku<br />
Sa samo 3,20 metara dužine i<br />
1,30 metara širine imao je Fića<br />
samo 605 kg. Ako je nekad i<br />
ostao bez goriva, mogao se lagano<br />
pogurati.<br />
5. Ne može mu niko ništa<br />
Prašnjave ulice i kamenite seoski<br />
putevi mu nisu mogli ništa.<br />
Ako se nekad i pokvario, bilo je<br />
lako popraviti ga. Rezervni delovi<br />
su mogli čak i na kiosku da<br />
se kupe.<br />
6. Danas mu se dive<br />
Pravo je čudo i dan danas kako<br />
se Fićom stizalo do dalekog<br />
mora. Ipak, kultna mašina je<br />
odvozila porodice na njihove<br />
prve odmore na primorje i<br />
zbog toga je mnogim generacijama<br />
ostao u slatkom sećanju.<br />
Wohnen ist Leben. Und da will man möglichst früh<br />
auf eigenen Beinen stehen. Mit speziellen Förderungen<br />
und Angeboten wie der JungwienerInnen-Aktion<br />
unterstützt die Stadt Wien junge Menschen ab 17<br />
bei der Suche nach einer Wohnung. Mehr Infos auf<br />
wohnen.wien.at oder (01) 4000 8000<br />
WIEN. DIE WOHNENSWERTESTE STADT DER WELT.<br />
Fotos: zVg<br />
Edin S., naš user na faceboooku, poslao nam je sliku svog<br />
Fiće s registarskim oznakama Villacha. Bravo, Edo care!<br />
Entgeltliche Einschaltung
AUTO-MOTO<br />
Leti, leti –<br />
helikopter!<br />
Ludilo, brale!<br />
Ludilo,MOTORIZIRANI PROVOD. Sanjali ste vožnju u<br />
Ferrariju, rođendan u limuzini ili pak vožnju<br />
formulom profesionalnom stazom za utrke?<br />
Nema problema: Sve je samo pitanje novaca.<br />
„Mama, gle me<br />
u Ferrariju!“<br />
Piše: Petar Rosandić<br />
Želio si se oduvijek, u stilu hollywoodske zvijezde, provozati se<br />
Ottakringom, a da sve oči budu uperene u tebe i crvenog zmaja<br />
čije ime ne treba specijalno isticati? Dakako, riječ je o jednom<br />
jedinom Ferrariju, koji ispod haube krije 400 konjskih snaga. 60<br />
minuta ludila košta 298 eura, u što je uključena i cijena instruktora<br />
te i 30 minuta prije same vožnje u kojima vam pokazuje<br />
kako rukovati jednim od najomiljenijih auta na svijetu…<br />
Trajanje: 60 minuta, prije toga 30 minuta s instruktorom<br />
koji prati vašu vožnju<br />
Preduvjet: vozačka dozvola, punoljetstvo<br />
Cijena: 298 eura<br />
Više informacija: www.jochen-schweizer.at<br />
Fotos: zVg<br />
00 74 KOSMO
Zavežite se, uključite mašinu i poletite sa sjedišta pilota<br />
ka nebu zajedno s iskusnim instruktorom za letenje.<br />
On vam tijekom vožnje prepušta potpunu kontrolu<br />
nad helikopterom, a vi možete iskusiti nedokučive<br />
čari letenja. Preduvjet je punoljetstvo, dobra tjelesna<br />
spremnost, kao i maksimalna težina osobe od 110 kila.<br />
Ovo nije ništa za slaba srca, već čisti adrenalin koji će<br />
vam prirediti nezaboravljenu avanturu.<br />
Cijena: 429 eura<br />
Trajanje: 30 minuta letenja, dva sata profesionalnih<br />
instrukcija prije toga<br />
Helikopteri: Robinson R22, Hughes 269<br />
Mjesto održavanja: Bad Vöslau<br />
Više informacija: www.jochen-schweizer.at<br />
Vettelov<br />
kolega<br />
Party,<br />
Bruder!<br />
Uskoro slaviš rođendan, maturu<br />
ili zanatsku diplomu?<br />
Najam limuzine danas više<br />
nije skup, naročito ako svatko<br />
iz ekipe da svoj doprinos. Tvrtka<br />
Partylimo.at u svojem voznom<br />
parku nudi Lincoln Tower limuzinu<br />
u crnoj i bijeloj boji, kao I Chrysler<br />
300 C te impozantnu limuzinu Hummer.<br />
Uopće nema dvojbe tko će te večeri biti glavna zvijezda žurke…<br />
Cijena: početna od 180 eura po satu, ovisno o vozilu, trajanju<br />
i izabranom paketu<br />
Više informacija: www.partylimo.at<br />
Ložiš se na brzine, nagle zavoje i krivine, a od dječačkih dana maštaš da barem jednom<br />
u životu poput vozača formule 1 projuriš profesionalnom stazom? Ništa nije nemoguće<br />
pa tako na najpoznatijoj austrijskoj stazi, na današnjem Red Bull Ringu u štajerskome<br />
Spielbergu, za 499 eura možeš osjetiti čar brze vožnje u trkačkom vozilu KTM X-Bow.<br />
Trajanje: 6–8 rundi na Red Bull Ringu (20 minuta, 35 kilometara)<br />
Cijena: 499 eura (u cijenu su uključene ne samo vožnja, nego i briefing, analiza,<br />
oprema, piće, video vožnje i još mnogo toga). Više informacija: www.ktm-xbow.at
SPORT<br />
Piše: Ljubiša Buzić<br />
Fotografije: Alexander Schuppich<br />
„Migranti su<br />
najjači borci!“<br />
SAŠA JOVANOVIĆ (31) je jedan od najuspešnijih<br />
kikboksera u Austriji. Posetili smo ovog<br />
Austrijanca srpskog porekla na treningu u<br />
centru za sport Tosan u bečkoj Taborstraße.<br />
KOSMO: Nedavno si<br />
dobio zlatno odličje<br />
za zasluge Republike<br />
Austrije. Šta ti znači ova<br />
nagrada?<br />
Saša Jovanović: Znači mi<br />
mnogo. Rođen sam u Austriji,<br />
a imam srpske korene.<br />
Drago mi je da svojim dobrim<br />
rezultatima mogu da<br />
vratim Austriji nešto. Takođe<br />
se nadam da će to pomalo<br />
doprineti promociji borilačkog<br />
sporta u Austriji.<br />
Kikboksom i boksom bavi<br />
se u Austriji posebno veliki<br />
broj stranaca. Je li to<br />
zato što migrantsko dete u<br />
životu mora da se više bori<br />
od drugih?<br />
Mi kao migranti smo bili<br />
prinuđeni da se za sve izborimo.<br />
Naši roditelji su radili<br />
dan i noć, nama nipošto nije<br />
bilo lako. Morali smo da naučimo<br />
da budemo zadovoljni<br />
i u skromnim uslovima i<br />
da delimo sve. To oblikuje<br />
čoveka i to ostaje u duši.<br />
Verujem da smo zato i puno<br />
odlučniji – pogotovo u borilačkom<br />
sportu.<br />
Šta ti znači ovaj sport?<br />
On je jednostavno deo mog<br />
života. Oblikovao me je i<br />
puno mi je dao. Kako je dru-<br />
gima potrebno hleb i voda,<br />
tako je meni potreban ovaj<br />
sport. Ako ne treniram nekoliko<br />
dana, osećam se loše.<br />
Počeo sam pre 14 godina i<br />
od samog početka bio mi je<br />
velika strast. Moja motivacija<br />
nije se nimalo smanjila<br />
do danas. Borba u ringu je<br />
uvek kao jedna mala priča.<br />
Svaki dan moraš da radiš<br />
sam na sebi.<br />
Kako se stekne respekt u<br />
ringu?<br />
Nije bitno koliko si dobar:<br />
ako nemaš dobar karakter,<br />
ništa ti ne vredi. Respekt se<br />
stiče poštenim radom. Ciljevima,<br />
koje sebi postaviš i<br />
onda i postigneš. Ako to vide<br />
ljudi koje taj sport zanima,<br />
onda imaš i respekt.<br />
Jesi li već doživeo da mladi<br />
ljudi zloupotrebljavaju borilački<br />
sport van ringa?<br />
RESPEKT.<br />
„Ako nemaš<br />
dobar karakter,<br />
ništa ti ne<br />
vredi.“<br />
00 76 KOSMO
7. Auflage<br />
zu gehen.<br />
7. Auflage<br />
1. Auflage<br />
Stand: 1.1.2013<br />
Na žalost, takvih će slučajeva<br />
uvek biti. To je, naravno,<br />
loše za mnogo ljudi koji se<br />
time bave srcem i dušom<br />
i koji daju mnogo da ovaj<br />
sport bude uspešniji.<br />
Kikboks je vrlo bolan<br />
sport. Je li uopšte moguće<br />
osetiti samilost prema protivniku?<br />
U samom ringu ne. Ali bilo<br />
je situacija gde mi je protivnika<br />
bilo žao, jer je u privatnom<br />
životu jako dobar<br />
čovek. Naime, mi se upoznajemo<br />
već i pre borbe. Ali<br />
u ringu postoji samo „on ili<br />
ja“. Tamo nema povlačenja.<br />
Sav si programiran za preživljavanje.<br />
U ringu smo zapravo<br />
najjadniji ljudi. To je<br />
bolna priča.<br />
Imaš iza sebe 94 borbe sa<br />
70 pobeda. Koja ti je dosad<br />
bila najteža borba?<br />
Bilo je mnogo teških borbi.<br />
Jedna od najtežih nije bila u<br />
ringu. 2013. godine razboleo<br />
sam se od Denga groznice,<br />
tad sam video šta stvarno<br />
znači biti teško bolestan. U<br />
to vreme sam dva puta godišnje<br />
bio u trening kampovima<br />
na Tajlandu. Imao<br />
sam veliku borbu protiv tajlandskog<br />
protivnika za koju<br />
sam nameravao da se dobro<br />
spremim. Posle prve nedelje,<br />
međutim, teško sam se razboleo.<br />
Bio sam u bolnicama<br />
na Tajlandu i u Austriji, zapravo<br />
sam celu godinu bio<br />
nesposoban za sport. Svaku<br />
nedelju sam morao ići u bolnicu<br />
zbog krvnih pretraga.<br />
To je bila najgora godina<br />
mog života. Ali prevazišao<br />
sam i to, preživeo...<br />
„U ringu smo zapravo najjadniji ljudi. To je bolna priča“,<br />
objašnjava Saša skoncentrisanost borca na preživljavanje.<br />
To je dobra natuknica:<br />
kako borioci snose poraze?<br />
To je uvek teško. Kaže se da<br />
moraš biti dobar gubitnik.<br />
Ali u duši se osećaš prazan i<br />
izgrižen. Teško je oporaviti se.<br />
Samo oni koji su stvarno jaki,<br />
uspevaju da se opet dignu na<br />
noge. Ako imaš takav tim kao<br />
mi, onda je to od pomoći. Mi<br />
uvek podržavamo jedan drugog,<br />
svejedno da li ko pobedi<br />
ili izgubi. Zato smo i toliko<br />
jaki ovih dana. U poslednje<br />
dve, tri godine smo stvarno<br />
sredili sve i pobedili sve. Ko<br />
poznaje scenu borilačkih<br />
sportova, njemu je sve jasno<br />
kad samo čuje ime „Tosan“.<br />
Koje ciljeve još imaš?<br />
Želim par veoma velikih borbi<br />
protiv najvećih boksera na svetu<br />
i ako je moguće još da osvojim<br />
nekoliko titula. A jednog<br />
dana ću otvoriti svoju školu i<br />
trenirati svoje ljude. Ali za to<br />
još ima vremena.<br />
Entgeltliche Einschaltung des Landes Niederösterreich<br />
Wir fördern den<br />
Wichtigsten Platz auf der Welt:<br />
Ihr Zuhause.<br />
Ganz egal, ob Wohnung, Reihenhaus oder eigenes Traumhaus,<br />
die Wohnbauförderung hilft bei der finanzierung:<br />
beim Bau eines eigenheimes und der sanierung, mit<br />
dem Wohnzuschuss, mit mehr sicherheit und der<br />
bestmöglichen lebensqualität bis ins hohe alter im<br />
eigenen Zuhause.<br />
Weil wir wissen ,<br />
dass nicht nur neu bauen<br />
Unterstützung verdient.<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
SICHERES WOHNEN<br />
Wohnbau-Infos online unter: www.noe.gv.at<br />
Weil es be ser ist,<br />
auf Nu mer sicher<br />
SICHERES<br />
WOHNEN<br />
Sicher ist sicher.<br />
In Niederösterreich gehen<br />
wir für Sie auf Nummer<br />
sicher. Mit Ihrem Eigentum<br />
in den vertrauten vier<br />
Wänden lassen wir Sie<br />
nicht a leine. Lebensqualität bleibt in Niederösterreich<br />
gesichert! Mit der Förderung „Sicheres Wohnen“ trägt<br />
das Land Niederöste reich wesentlich dazu bei, Häuser<br />
und Wohnungen einbruchsicherer zu machen.<br />
Jetzt fördert das Land Niederösterreich Ihre<br />
Sicherheit. Gefördert werden die Einbruchschutzmaßnahmen<br />
mit einem einmaligen nicht rückzahlbaren<br />
Zuschuss in der Höhe von 30% der Investitionskosten.<br />
Als Eigenheim- und Wohnhausbesitzer können Sie<br />
sich bis zu EUR 2.500,–, Eigentümer oder Mieter einer<br />
3.500,– sichern.<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
WWW.NOE-WOHNSERVICE.AT<br />
Neu wohnen mit nur einem Klick. In Niederöste reich<br />
ganz einfach. Das NÖ Wohnservice bietet Ihnen den<br />
aktue len Überblick am Online-Wohnungsmarkt zu a len<br />
neu gebauten und geförderten Wohnungen in Niederösterreich.<br />
Von der Singlewohnung bis zum Reihenhaus<br />
mit Garten.<br />
Finden Sie Klick für Klick zu Ihrer Traumwohnung:<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
WOHNZUSCHUSS/WOHNBEIHILFE<br />
Weil wir wissen,<br />
dass Wohnen<br />
kein Luxus sein darf.<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
BETREUTES WOHNEN<br />
wohnten Lebensqualität<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
BETREUTES<br />
WOHNEN<br />
Weil es besser ist,<br />
auf Nummer sicher<br />
zu gehen.<br />
Wohnung in Mehrfamilienhäusern sogar bis zu EUR<br />
Zufrieden alt werden. In Niederöste<br />
reich möglich. Mit der gewohnten<br />
Lebensqualität in den eigenen vier Wänden<br />
bis ins hohe Alter. Wer schon jetzt auf die Wohnbedürfnisse<br />
der älteren Generation eingeht, ist heute immer<br />
Sichern Sie jetzt Ihr Eigentum!<br />
einen Schritt voraus. Neue Konzepte, die auf die besonderen<br />
Bedürfnisse im hohen Alter eingehen und auf die<br />
Wussten Sie, dass in Niederösterreich ...<br />
Unsere Unterstützung beim Einbau von:<br />
Sicherheitstüren<br />
✔ Alarmanlagen<br />
... pro Jahr im Neubau und in der Sanierung etwa<br />
20.000 Wohneinheiten gefördert werden?<br />
Ihre Wohnservice-Vorteile im WWW:<br />
✔ Videoüberwachungsanlagen<br />
✔ Neu und gefördert<br />
Menschen, die aus anderen Gründen Einschränkungen<br />
in Kauf nehmen müssen, sind fixer Bestandteil im blaugelben<br />
Wohnungsbau.<br />
✔ beim Umbau von Sanitäranlagen<br />
.. durch die NÖ Wohnbauförderung jährlich etwa<br />
30.000 Arbeitsplätze gesichert und stetig neue<br />
a le neu gebauten und geförderten Wohnungen<br />
Ihre Gratis-Broschüren mit allen Details Betreutes Wohnen mit nur einem Klick:<br />
informieren sie sich jetzt!<br />
Mit den gratis-Broschüren zu jedem thema. Schnell<br />
und unbürokratisch an der nö Wohnbau-hotline<br />
Jetzt anfordern!<br />
10. Auflage<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
EIGENHEIMSANIERUNG<br />
und Reihenhäuser<br />
✔ Suchprofil anlegen und speichern<br />
schne ler am gesuchten Ort<br />
✔ Mehr Merkfunktion<br />
Immobilien und Objekte in persönlicher<br />
Liste speichern<br />
✔ Benachrichtigung<br />
automatische E-Mail-Benachrichtigung bei neuen<br />
Objekten<br />
www.noe-wohnservice.at<br />
Beispiele für Ihre besonderen Wohnbedürfnisse:<br />
beim Einbau von Aufzügen<br />
bei der Verbreiterung von Türstöcken<br />
✔ beim Einbau von Notrufsystemen<br />
Ansätze für erhöhte Fördersätze:<br />
Wo gibt’s mehr für Sie?<br />
✔ Eigenheimerrichtung<br />
mit EUR 7.500,– mehr Familienförderung<br />
✔ Eigenheimsanierung<br />
ganze 100% der Sanierungskosten werden anerkannt<br />
✔ Beim Wohnzuschuss<br />
✔ Im Wohnungsbau<br />
durch eine erhöhte Förderung sinken<br />
Ihre Mietkosten<br />
bei geringem Einkommen kann mehr für Sie rauskommen<br />
www.noe-betreuteswohnen.at<br />
7. Auflage<br />
WOHNBAUFÖRDERUNG<br />
SICHERES WOHNEN<br />
E-Mail: wohnbau@noel.gv.at<br />
Internet: www.noe.gv.at<br />
Herausgeber: Amt der NÖ Landesregierung, Abteilung Wohnungsförderung,<br />
3109 St. Pölten, Haus 7A • Konzept & Grafik: Fichtinger Werbeagentur GmbH<br />
Jä ner 2013<br />
gescha fen werden?<br />
. durch die NÖ Wohnbauförderung jährlich rund<br />
30.000 Familien mit geringem Einkommen<br />
unbürokratisch und schne l unterstützt werden?<br />
. in der niederösterreichischen Bauwirtschaft<br />
Investitionen in Höhe von EUR 2 Mrd. pro Jahr<br />
ausgelöst werden?<br />
. a le geförderten und neu gebauten Wohnungen mit<br />
nur einem Klick unter www.noe-wohnservice.at<br />
zu finden sind?<br />
. mit der NÖ Wohnassistenz in Wohnungsnot geratenen<br />
Menschen geholfen wird? Die NÖ Wohnassisten zeigt<br />
Ihnen in dieser Situation neue Perspektiven und bietet<br />
Ihnen eine Wohnung für Ihren Neustart!<br />
Wohnbau-Hotline: 02742/22133<br />
Mo – Do: 8 – 16 Uhr und Fr 8 – 14 Uhr<br />
DAS NÖ WOHNBAUMODELL<br />
EINFACH. SOZIAL. NATÜRLICH.<br />
Die NÖ Wohnbauförderung im Überblick<br />
B+W_FOLDER_RZ.in d 1 18.02.13 10:39<br />
Wohnbau-Hotline: 02742/22133<br />
Mo – Do: 8 – 16 Uhr und Fr 8 – 14 Uhr<br />
oder im Internet unter www.noe.gv.at<br />
Das NÖ WoHNbaumoDell<br />
einfach. sozial. natürlich.<br />
www.noe.gv.at
SPORT<br />
Uvek u ringu: novinarka<br />
Sandra Zekić mikrofon<br />
zamenjuje bokserskim<br />
rukavicama.<br />
Piše: Zlatko Čonkaš<br />
Dama sa bokserskim<br />
rukavicama<br />
Fotos: Aleksandar Vukovac, Aleksandar Kamasi<br />
78<br />
KOSMO
BOKSERKA. Gledajući TV Prva u Srbiji možete<br />
uživati u reportažama Sandre Zekić. Međutim,<br />
kada ne sprema vesti, mikrofon menja<br />
bokserskim rukavicama. Sandra nam priča<br />
da novinarstvo i boks ne može da razdvoji.<br />
Sandra je sa 12 godina<br />
počela da trenira boks<br />
u rodnom Zrenjaninu<br />
i nakon veoma uspešnih<br />
„izleta’’ u kik boks i savate,<br />
sa pregršt nacionalnih,<br />
Na svetskoj listi Boxer Record<br />
zauzima visoko 72 mesto.<br />
Rođena je 12. decembra<br />
1980. godine u Zrenjaninu<br />
i po zanimanju je novinar.<br />
Studira pravni fakultet.<br />
počela da kuva i praktično<br />
je odgajila dva mlađa brata,<br />
jer su roditelji stalno radili i<br />
nisu imali dovoljno vremena<br />
da im se u potpunosti posvete.<br />
„Bila sam stroga prema<br />
braći. I dan danas sam stroga<br />
bez obzira na to što oni<br />
sada već imaju porodice. E,<br />
kako sam ja brinula o njima<br />
– gde su, šta rade i da li će<br />
im se nešto desiti, tako oni<br />
danas brinu za mene. Brinu<br />
se šta će biti u ringu i da li<br />
će biti nekih povreda. Majka<br />
je sada u Americi i često<br />
STROGA<br />
prema sebi i<br />
svojoj braći<br />
kao kad su bili<br />
deca.<br />
ne smemo ni da joj kažemo<br />
da imam meč. Javimo joj<br />
tek kada se sve završi“, priča<br />
nam Sandra i priseća se da su<br />
je u početku svi odgovarali<br />
od tog sporta.<br />
„Pošto sam mala, trener me<br />
je posle izvesnog vremena<br />
pitao da li bih sa boksa prešla<br />
na savate. Nisam tada ni<br />
znala šta je to, da je to sport<br />
sa tradicijom dugom nekoliko<br />
vekova, a ispostavilo<br />
se da mi je„ležao’’. Savate<br />
je elegantan, ali suroviji od<br />
boksa jer se radi u patikama,<br />
udara se špicevima i petom i<br />
sve su to jaki udarci. E, onda<br />
Sandra priča kako je samo dva puta posumnjala u sebe: pred<br />
skakanje padobranom i jedan važan meč u Švajcarskoj.<br />
evropskih i svetskih medalja,<br />
vratila mu se posle dve<br />
decenije. Sada sa 34 godine<br />
iza sebe ima karijeru borca,<br />
na kojoj joj mnogi mogu pozavideti.<br />
Od 20<strong>06</strong>. do 2014.<br />
Sandra Zekić je neprikosnovena<br />
u Srbiji. Svake godine<br />
državna je prvakinja u aso i<br />
combat savate disciplinama.<br />
20<strong>06</strong>. godine napravila je<br />
iskorak na međunarodnoj<br />
sceni osvojivši srebro na<br />
Evropskom prvenstvu u<br />
combat savateu. Na Evropskom<br />
prvenstvu u aso savateu<br />
2009. godine osvojila je<br />
bronzanu medalju, 2013. na<br />
istom takmičenju srebrnu<br />
medalju. Sa reprezentacijom<br />
Srbije i klubom Vojvodina<br />
osvojila je nebrojena priznanja<br />
u zemlji i inostranstvu.<br />
Rođeni borac<br />
Kada je u šestom razredu<br />
Osnovne škole ušla u ring i<br />
život joj je zadao par udaraca.<br />
Sandra je u isto to doba<br />
„Svi se borimo za medalje i titule, a na kraju su najvrednija<br />
neraskidiva prijateljstva", naglašava bokserka mekog srca.<br />
je konačno došao prvi meč i<br />
to baš u mom Zrenjaninu.<br />
Naravno, došli su svi drugari<br />
iz škole da me bodre i cela<br />
familija da navija za mene.<br />
Kako se bližio početak meča<br />
sećam se samo kako mi je<br />
tata rekao: „Joj, sine! Protivnica<br />
ti je razbacana kao<br />
hobotnica! ‘Ajmo kući još<br />
dok je vreme”, kroz smeh<br />
se priseća Sandra. Onda je<br />
gong označio početak meča<br />
i ona je pobedila. Nakon<br />
toga, počele su da se nižu<br />
KOSMO 79
SPORT<br />
nom kada je skakala padobranom,<br />
a drugi put pred jedan<br />
važan meč u Švajcarskoj.<br />
„Rekla sam sebi, onako, u<br />
bradu: ‘Šta ti je sve ovo trebalo?’<br />
Tad mi je uz osmeh jedan<br />
momak iz obezbeđenja<br />
dobacio: ’Ma, hajde mala,<br />
pravac ring i samo napred’.<br />
Ispostavilo se da je taj momak<br />
poreklom Bosanac i<br />
njegova podrška mi je puno<br />
značila“, uz osmeh se priseća<br />
Sandra. To je, kako kaže, bio<br />
još jedan dokaz da u sportu<br />
ne treba da postoje granice<br />
niti zastave, nacije... „Svi se<br />
borimo za medalje i titule, a<br />
na kraju je najvrednije ako se<br />
izborimo za neka neraskidiva<br />
prijateljstva. Imam prijatelje<br />
širom bivše Jugoslavije sa kojima<br />
sam se tukla, a sada se skoro<br />
redovno čujemo i povremeno<br />
srećemo i domaćinski<br />
Momci sa kojima Sandra trenira brzo su uvideli da se ona<br />
bije „muški“. Naš novinar je to jednako brzo otkrio.<br />
pobeda za pobedom koje su<br />
je dovele do reprezentacije<br />
Srbije sa kojom je osvojila<br />
dva evropska srebra i jednu<br />
bronzu.<br />
Uz kamenje u<br />
grudnjacima<br />
Sandra kaže da se za poslednju<br />
medalju u savateu baš<br />
namučila zato što je njeno<br />
osvajanje automatski značilo<br />
da bi dobila državnu<br />
stipendiju. „U borbama za<br />
tu medalju nikada nisam<br />
dobila više batina. Radila<br />
sam sa devojkama koje su<br />
i po 10 kilograma teže od<br />
mene. A u tu kategoriju sam<br />
upala pukim slučajem. Na<br />
prvenstvo sam krenula sa<br />
57 i trebalo je da se borim<br />
u kategoriji do 60 kilograma.<br />
Međutim, prijateljica iz<br />
kluba nije uspela da dostigne<br />
dogovorenu kilažu pa smo<br />
odlučile da ona ide u kategoriju<br />
do 60, a ja u kategoriju<br />
NAJTEŽE<br />
je sakriti modrice<br />
pred<br />
oštrim okom<br />
kamere.<br />
do 65 kilograma. I jedva smo<br />
prošle. Ja sam na merenju<br />
bila skroz obučena i stavila<br />
sam 4 mobilna u grudnjak<br />
i dva u džepove, a moja prijateljica<br />
je čak gurala kamenje<br />
u grudnjak. Sudije nisu<br />
proveravale na merenju tako<br />
da smo prošle u takmičenje<br />
po željenim kategorijama i<br />
osvojila sam medalju, a država<br />
ukine stipendije. To me je<br />
i dovelo do toga da odustanem<br />
od savatea i reprezentacije<br />
i prihvatim da radim<br />
boks“, priseća se Sandra.<br />
Pesnicama sticala<br />
prijatelje širom Ex YU<br />
Sandra kaže da je svega dva<br />
puta posumnjala u sebe. Jed-<br />
PROČITAJTE JOŠ...<br />
Živele šminka i šiške<br />
Novinarki koja boksuje najteže je da krije modrice.<br />
Kao novinarka TV Prva, srpske televizije sa nacionalnom<br />
frekvencijom, koja puno vremena provodi pred<br />
kamerama, Sandri najteže pada to da prikrije česte<br />
modrice sa mečeva. „Dešavalo se da na nekom meču zaradim<br />
dobru modricu, ali i za to ima leka. Živele šminka<br />
i šiške. Ipak, kada sam po ceo dan na poslu puder malo<br />
popusti, pa me moji prijatelji iza kamera snimaju iz<br />
raznih uglova da prikriju modrice i to im polazi za rukom.<br />
Ipak, desi se da sagovornik ponekad primeti neku<br />
modricu pa nastane neprijatna situacija jer ljudi odmah<br />
svašta pomisle. Međutim, tu su uvek moji snimatelji da<br />
stanu u moju odbranu i objasne šta je zapravo u pitanju.“<br />
Novinarki je ponekad nemoguća misija da prikrije modrice<br />
pred surovim okom kamere. Nekad ne pomaže ni šminka.<br />
ugostimo jedni druge. E, to je<br />
pravi sport“, ističe Sandra.<br />
Vežba u policijskoj<br />
stanici i sparinguje<br />
sa muškarcima<br />
Bez obzira na to što je u ekspanziji,<br />
malo je ženskih<br />
boraca u boksu, što otežava<br />
pronalazak adekvatne sparing-partnerke.<br />
Zato se Sandra<br />
dovija na sve načine da<br />
ostane u formi. U početku<br />
nepoverljivi, momci sa kojima<br />
je sparingovala u boks<br />
salama shvatili su da je prgava<br />
i da se bije „muški’’, pa je više<br />
i ne štede, ali bogami ni ona<br />
njih. Jedino oni koji boksuju<br />
u mnogo većim kategorijama<br />
imaju obzira prema njoj, ali se<br />
ona ni njima ne predaje lako.<br />
Međutim, zbog prirode posla<br />
nikada ne zna da li će stići na<br />
trening, pa je u lokalnoj policijskoj<br />
stanici uz simpatije puštaju<br />
da dođe noću u salu i da<br />
trenira sama „uz džak“.<br />
80 KOSMO
Još malo pa pravnica<br />
Sandra je vredna novinarka<br />
TV Prva sa pasijom prema<br />
opakom sportu – boksu.<br />
Trenutno živi i radi u Novom<br />
Sadu gde je iz rodnog Zrenjanina<br />
i došla da studira. Ostalo<br />
joj je još samo pet ispita da<br />
završi Pravni fakultet i to sa<br />
vrlo dobrim prosekom. Ona<br />
jeste novinarka i bokserka,<br />
ali je, ipak, jedna obična devojka<br />
koja sanja o porodici i<br />
mirnom domu. Na tu temu<br />
otvoreno kaže da jednostavno<br />
ne može da se skrasi i<br />
da joj za to treba, pak, neki<br />
momak koji će moći da je<br />
„isprati’’, odnosno neko ko će<br />
imati dovoljno razumevanja<br />
i za njene treninge i za njen<br />
posao koji praktično nema<br />
radno vreme.<br />
Novinarka i bokserka, Sandra priznaje da ne uspeva da se<br />
skrasi – nije lako naći muškarca sposobnog da je isprati.<br />
Nokaut: „Kao da si pijan,<br />
al’ onako taman!“<br />
U Sandrinoj karijeri koja<br />
sada boksuje u kategoriji lightweight<br />
– oko 62 kilograma,<br />
bilo je uspona i padova<br />
– pobeda, ali i nokauta. Pravo<br />
rečeno, više pobeda, ali<br />
i dogodi se poneki poraz u<br />
ringu. „Volim fair play i nije<br />
mi žao ako izgubim od bolje<br />
od mene. Ali mi se desilo<br />
jednom da mi je protivnica<br />
na kvarno zavarila kroše, a<br />
ja sve četiri u vis. Ležim u<br />
ringu, sudija broji, a ja… To<br />
je ustvari neki čudan osećaj.<br />
Ne osetiš u tom trenutku<br />
„Volim fair play i nije mi žao ako izgubim od<br />
bolje od mene“, objašnjava nam Sandra.<br />
preteran bol. Osećaš se kao<br />
da si pijan, ali onako taman.<br />
S tim da se posle nekog nokauta<br />
dižeš, a posle nekog<br />
ne”, uz smeh priča Sandra.<br />
Uklapanje ovog izazovnog<br />
i dramatičnog sporta u svakodnevne<br />
obaveze i normalan<br />
život često predstavlja<br />
veliko iskušenje. Problem<br />
pri tome često predstavljaju<br />
povrede iz ringa s kojima<br />
treba ići na posao. A pošto<br />
svoj posao obavlja pod budnim<br />
okom javnosti, Sandra<br />
ponekad izgubi mnogo vremena<br />
na retuširanje – sakrivanje<br />
povreda, ogrebotina<br />
i modrica. „Kada me je na<br />
jednom meču koji se održavao<br />
za vikend protivnica<br />
udarila glavom, pukla mi<br />
je arkada. Jedino što sam<br />
u tom momentu pomislila<br />
jeste: Joj Sandra, pa ti radiš<br />
u ponedeljak!“, ispričala je<br />
Sandra kroz smeh.<br />
Angebote gültig bis<br />
Mi., 01.07.20<strong>15</strong><br />
www.facebook.com/Zielpunkt.at<br />
Mehr Angebote unter<br />
www.zielpunkt.at<br />
Natura<br />
Ajvar Hausgemacht<br />
mild oder scharf<br />
580 g (100 g = 0,52)<br />
statt 3,49<br />
2,99<br />
Brajlovic<br />
Dürüm<br />
Weizentortillas<br />
421 g (100 g = 0,38)<br />
statt 1,99<br />
1,59<br />
Cockta<br />
Limonade Classic<br />
250 ml (100 ml = 0,24)<br />
statt 0,69<br />
0,59<br />
Medela<br />
Strudel Feige, Kirsche<br />
oder Fruchtmix<br />
240 g (100 g = 0,54)<br />
statt 1,49<br />
1,29<br />
Natura<br />
Pekmez Hagebuttenoder<br />
Pflaumenkonfitüre<br />
370 g (100 g = 0,67)<br />
statt 2,99<br />
2,49<br />
Donkafé<br />
Minas<br />
500 g (100 g = 0,70)<br />
Angebote inkl. aller Steuern und Abgaben exkl. Flaschenpfand. Abgabe in Haushaltsmengen solange der Vorrat reicht. Stattpreise sind unsere<br />
bisherigen Verkaufspreise. Irrtum, Satz- und Druckfehler vorbehalten. Medieninhaber, Hersteller und Verlag: Zielpunkt GmbH, 1239 Wien.<br />
statt 3,99<br />
3,49<br />
Solange der Vorrat reicht!
SPORT<br />
Game, set, flert:<br />
Dona Vekić i Hugh Grant?<br />
Veliki holivudski zavodnik<br />
je zacvrkutao<br />
(twittnuo) lepoj hrvatskoj<br />
teniserki na ovoj društvenoj<br />
mreži, a ona mu je<br />
još intrigatnije odgovorila.<br />
Naime, Dona Vekić, hrvatska<br />
teniserka, privlači veliku<br />
pažnju na turniru Rolland<br />
Garrosa. U poslednje vreme<br />
se šuška da je dobila i novog<br />
udvarača – holivudskog<br />
glumca – Hugh Granta. Poznati<br />
Englez je gledao njen<br />
meč u prvom kolu protiv<br />
Francuskinje Caroline Garcije,<br />
te je oduševljenje morao<br />
da podeli sa javnošću.<br />
Nakon meča je upratio<br />
Donu Vekić na Twitteru i<br />
tamo joj napisao: „Sjajan<br />
meč na Rolland Garrosu.<br />
Doslovno!“ A hrvatska<br />
teniserka je na ovo<br />
odgovorila malo na engleskom,<br />
malo na francuskom:<br />
„Nadam se da si navijao za<br />
mene!“ S druge strane, već<br />
mesec dana mediji bruje o<br />
vezi ove zanosne plavuše<br />
i švajcarskog tenisera Stana<br />
Wawrinka, sa<br />
tvrdnjom da je<br />
ona kriva što je<br />
Švajcarac napustio<br />
suprugu.<br />
Ne zaboravimo<br />
da je njen novi obožavalac<br />
– Hugh Grant poznat kao<br />
veliki zavodnik koji lakoćom<br />
osvaja sve dame oko<br />
sebe. Do sada se najduže<br />
zabavljao sa britanskom glumicom<br />
Liz Hurley, čak 13<br />
godina, a onda su usledile<br />
mnoge druge veze i vezice,<br />
afere i aferice,,<br />
među kojima<br />
je bila i<br />
u njegovom<br />
rangu poznata<br />
Sandra<br />
Bullock.<br />
Kako će se dalje<br />
odvijati ovaj<br />
flert-meč ostaje<br />
nam samo da<br />
pratimo...<br />
IMPRESSUM<br />
Medieneigentümer: Twist Zeitschriften Verlag GmbH | Herausgeber und Geschäftsführer: Dejan Sudar (dejan.sudar@kosmo.at) | Verlagsleitung: Dragomir<br />
Janjić (dragomir.janjic@kosmo.at) | Chefredaktion: Dr. Nedad Memić (nedad.memic@kosmo.at) | Verkaufsleitung: Voin Mihajlović (voin.mihajlovic@kosmo.at)<br />
| Assistenz der Geschäftsführung: Boris Sudar, BSc (WU) (boris.sudar@kosmo.at) | Anzeigenverkauf: Jasmin Džajić (jasmin.dzajic@kosmo.<br />
at), | Kontakt für Mediaagenturen: Voin Mihajlović (voin.mihajlovic@kosmo.at) | Marketing, Produktion, Vertrieb: Dragomir Janjić (dragomir.janjic@kosmo.at) |<br />
Redaktion: Mag. Ljubiša Buzić (ljubisa.buzic@kosmo.at), Zlatko Čonkaš (zlatko.conkas@kosmo.at), Vera Marjanović (vera.marjanović@kosmo.at), Uroš Miloradović,<br />
E.MA (uros.miloradovic@kosmo.at), Sandra Radovanović, BA (sandra.radovanovic@kosmo.at), Petar Rosandić, BA (petar.rosandic@kosmo.at) |<br />
Kolumnisten: Darko Markov (zemo@kosmo.at), Dejan Panjičanin (dejan.panjicanin@kosmo.at) | Lektorat: Redaktion | Art Director und Grafik: Saša Radić | Illustrationen: Mag.<br />
art. Zorica Aigner, Filip Andronik, Esmir Prlja | Fotografen: Žarko Aleksić, Radule Božinović, Aleksandar Kamasi, Miloš Milenković, Peter Provaznik, Alexander Schuppich,<br />
Aleksandar Vukovac, Aleksandar Zabunović | Fotoredaktion: Grafische Abteilung | Druck: NÖ Pressehaus. Auflage: 120.000 Stück<br />
Mediaunterlagen und Tarife unter www.kosmo.at | KOSMO – das auflagenstärkste Ethnomagazin in Österreich | Verlags- und Redaktionsadresse:<br />
Donau Business Center, Handelskai 388/741, A-1020 Wien | Tel.: +43 (0)1 235 05 72-0 | Fax: +43 (0)1 235 05 72-25 | office@kosmo.at | www.kosmo.at<br />
Die Meinung von Kolumnisten muss nicht mit der Meinung der Redaktion übereinstimmen. Namentlich gekennzeichnete Beiträge geben nicht unbedingt die Meinung des Herausgebers wieder. Für den Inhalt von Inseraten<br />
haftet ausschließlich der Inserent. Für unaufgefordert zugesandtes Bild- und Textmaterial wird keine Haftung übernommen. Jegliche Reproduktion nur mit schriftlicher Genehmigung der Geschäftsführung. Zurzeit gilt die<br />
Anzeigenpreisliste laut Mediadaten 2014. Alle Rechte vorbehalten. Die Zeitschrift und alle in ihr enthaltenen Beiträge und Abbildungen sind urheberrechtlich geschützt. Mit Ausnahme der gesetzlich zugelassenen Fälle ist eine<br />
Verwertung ohne Einwilligung des Verlags strafbar. Geringfügige Farbabweichungen sind aus drucktechnischen Gründen möglich. Alle Preise (in Euro) und Angebote vorbehaltlich Druckfehler. Die Ziehung bei allen Gewinnspielen<br />
erfolgt immer für die aktuelle Ausgabe unter Ausschluss der Öffentlichkeit. Der Rechtsweg ist ausgeschlossen. Änderungen und Irrtümer vorbehalten. Die Gewinner werden per E-Mail oder Telefon verständigt. Eine<br />
Barablöse des Gewinns ist nicht möglich. Ich bin mit der Speicherung und Verarbeitung der von mir bekanntgegebenen Daten sowie Übermittlung von Informationsmaterial (via E-Mail, Telefon, Fax, SMS/MMS) durch den<br />
Twist Zeitschriften Verlag GmbH über ihre Produkte, Abo-Aktionen und ähnliche Vorteilsaktionen einverstanden. Ich kann diese Zustimmung widerrufen.<br />
82 KOSMO
Novi Hyundai i40<br />
Očekujte više.<br />
Imate očekivanja? Rado ćemo ih nadmašiti: novi Hyundai i40 ubeđuje svojom<br />
prvoklasnom opremom, kao npr. Bi-Xenon farovima, panoramskim staklenim<br />
krovom, asistentom za prtljažnik°, duplim kuplungom i još mnogo čime. Najmoderniji<br />
benzinski i dizel motori garantuju više snage i veće uživanje u<br />
vožnji. Sjajan dizajn kombinovan je sa visokim stepenom komfora na nivou<br />
koji prevazilazi sva očekivanja. Testirajte odmah i40!<br />
Novi Hyundai i40<br />
sada od € 21.890,- uključujući bonus za zamenu *<br />
ili od € 319,-/mesečno ** , bez avansa<br />
GODINE<br />
GARANCIJA<br />
BEZ<br />
OGRANICENJA<br />
KILOMETRAŽE!<br />
° Dostupno kod modela i40 Kombi.<br />
* Bonus za zamenu važi u slučaju zamene vozila koje je najmanje šest meseci bilo registrovano na ime kupca.<br />
** Ponuda Denzel Leasing GmbH. Cena € 21.890,-, mesečna rata: € 319,-. Otplata: 36 meseci, provizija: € 0,- . Preostala vrednost: € 12.<strong>15</strong>3,34. , 10.000 km p.a., transakcijski troškovi:<br />
€ 128,72, troškovi obrade: € 218,90, troškovi pripreme: € 218,90, provera boniteta: € 90,-, efektivna godišnja kamata: 4,49%, aktivna varijabilna bankovna kamata: 2,99%,<br />
ukupan iznos leasinga: € 22.108,90, ukupan iznos: € 24.073,52. Svi iznosi uključuju NoVA i MwSt. Akcija važi do 30.<strong>06</strong>.20<strong>15</strong>. Bonitet obavezan.<br />
Naznačene cene sadrže dilersku proviziju. Ponuda važi kod svih Hyundai partnera koji učestvuju u akciji, dokle god ima automobila na lageru, tj. do opoziva akcije.<br />
Isporučivi su benzinski motori od 135 KS, kao i dizel motori od 116 KS i 141 KS.<br />
CO 2<br />
: 110 - 140 g/km, potrošnja: 4,2 l dizela - 6,1 l benzina/100 km. Simbolična slika modela.<br />
www.hyundai.at