Pe~urke: Kao meso - Danas
Pe~urke: Kao meso - Danas
Pe~urke: Kao meso - Danas
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Specijalni dodatak lista <strong>Danas</strong> broj 242 godina VI petak, 26. oktobar 2012.<br />
<strong>Pe~urke</strong>: <strong>Kao</strong> <strong>meso</strong>
2<br />
Pi{e: Mika Dajmak<br />
I zme|u<br />
<strong>Pe~urke</strong>:<br />
<strong>Kao</strong><br />
<strong>meso</strong><br />
sveta biljaka i sveta `ivotinja nalazi<br />
se i tre}i (najbogatiji) svet – svet gljiva.<br />
Iako se nekome mo`e u~initi da je tvrdnja<br />
preterana, ona je zapravo – skromna. Jer,<br />
carstvu gljiva, Micota ili Fungi, pripada, kako<br />
se procenjuje, oko milion i pet stotina hiljada<br />
vrsta. Od njih, samo oko deset hiljada su<br />
pe~urke.<br />
[ta su pe~urke?<br />
Pitanje je {to ostaje bez odgovora. Jer, ako<br />
ka`emo da su to gljive koje rastu na zemlji,<br />
ne}emo imati gde da smestimo podzemne<br />
pe~urke, a o onima {to rastu na drve}u i da ne<br />
govorimo. Ne mo`emo ih podeliti ni po veli~ini,<br />
jer neke su golom oku takore}i nevidljive, druge<br />
tolike da }emo ih »gledati o~i u o~i«. Ni po boji,<br />
jer ~itava duga njihov je izbor, ni po obliku, {to<br />
je sve od loptice do razgranatog hrasta. Ako<br />
pomislimo da su jestive, opet }emo pogre{iti jer<br />
ih ima opakijih od zmija zve~arki, a ove }e opet<br />
demantovati prave gurmanske kraljice...<br />
Najta~nije bi bilo da pe~urka jeste sve ono {to<br />
je ~ovek u stanju da zamisli: ona je i ukras u<br />
prirodi, i ku}ica za patuljke, ona je praznik za<br />
o~i i biser na trpezi, i za~in, i prilog, i glavno<br />
jelo, lek i otrov, provereni afrodizijak, izazov za<br />
gastronome, u`ivanje za sladokusce.<br />
<strong>Pe~urke</strong> i vino. Ima li ve}e harmonije i i~ega<br />
lep{eg!<br />
Specijalni dodatak lista <strong>Danas</strong><br />
malikuvarŸsezampro.rs<br />
Za izdava~a: Du{an Mitrovi}<br />
Urednik: Mihajlo Dajmak<br />
Grafi~ko oblikovanje: Aeksandar Milo{evi}<br />
Namaz od tartufa<br />
Kravlji sitan sir – 500 gr; orah – 50 gr; beli biber;<br />
maslinovo ulje; ulje od tartufa; so; prepe~eni hleb<br />
Ka`u da je tartuf dobar afrodizijak. Najbolji me|u najboljima.<br />
I skupa namirnica. Najskuplja me|u najskupljima.<br />
Ipak, i za nas siroma{ne gurmane ima nade. Zove se<br />
ulje od tartufa, koje }e, rasko{em mirisa i ukusa, prevariti<br />
svakog znalca. Da li ovo va`i i za siroma{ne ljubavnike –<br />
nije poznato.<br />
Posni kravlji sir valja samo izgnje~iti vilju{kom s maslinovim<br />
uljem toliko da postane lako mazivo. Po potrebi se<br />
dosoli, pa obavezno za~ini mlevenim belim biberom i<br />
krupno seckanim (nikako mlevenim!) orasima.<br />
Glavno iznena|enje, me|utim, tek predstoji: obazrivo<br />
se doda jo{ i ulje od tartufa, pa ovim namazom prema`u<br />
kanapei od prepe~enog hleba. Odozgo jo{ samo valja narendati,<br />
ko ima, malo sve`eg crnog tartufa. Ko ne, sve<br />
ukrasi zelenom maslinkom.<br />
Nadeveni {ampinjoni<br />
[ampinjoni – 500 gr; belo pile}e <strong>meso</strong> – 250 gr;<br />
me{ana zelen – 100 gr; per{unov list, biber<br />
Predjelo ovog naziva je, u stvari, uputstvo za pripremu,<br />
~ak, dva jela. Pile}e supe, za koju }emo pretpostaviti da je<br />
poznata ~itaocima i – nadevenih pe~uraka.<br />
Stoga, o supi samo ukratko: od pile}eg belog mesa i veze<br />
zeleni, s nekoliko zrna bibera i ka{i~icom soli, pride,<br />
skuva se supica pogodna za decu i bolesne. Zdravi krenu<br />
dalje u pripremu {ampinjona.<br />
Pola kile pe~uraka, i to najkrupnijih koje je mogu}e na-<br />
}i, odvoje se na kapice i no`ice. No`ice se sa~uvaju za kakav<br />
sos, a kapice o~iste, pa, na samo minut-dva, urone u<br />
kipu}u vodu u kojoj je prethodno iseckan jedan limun.<br />
Ovo je va`no, jer od limunove kiseline pe~urke pobele kao<br />
sneg, a poznato je da se hrana uvek prvo jede o~ima.<br />
[ampinjoni su spremni, supica se ohladila, pa se <strong>meso</strong> mo-<br />
`e iseckati na kockice. Isto valja u~initi i sa dve {argarepe, jednim<br />
pa{kanatom i korenom zeleni. Isecka se, jo{, i pola veze<br />
per{unovog lista, pa s malo bibera pome{a pola {olje jakog milerama,<br />
kol’ko treba da se masa zgusne, ali ne i suvi{e razredi.<br />
Ovim filom obilno se pune kapice od pe~uraka, tako da<br />
li~e na bele loptice iz kojih se, tek diskretno, pomaljaju zelene<br />
i crvene ta~kice od per{una i {argarepe.<br />
Nova serija:<br />
Vilju{kom<br />
po svetu<br />
Mike Dajmaka<br />
Svakog dana<br />
novi recept<br />
Sufle od {ampinjona<br />
[ampinjoni – 500 gr; crni luk – 1 glavica; beli luk – 1 ~en;<br />
ulje; puter; so; beli biber; pavlaka – 1 dl; bra{no – 1 ka{ika;<br />
per{unov list – 1 vezica; prezle; jaja – 5 kom<br />
Tajna pravljenja suflea le`i u sve`im jajima i na~inu mu-<br />
}enja. [to se ti~e jaja, to prepu{tamo snala`ljivosti doma}ina,<br />
a za ostalo, evo uputstva.<br />
Manja glavica crnog luka sitno se isecka, posoli, pa propr`i<br />
(da zacakli, a nikako ne porumeni) na puteru. Isecka se<br />
sitno jo{ pola kile {ampinjona, pa sa tako|e sitno seckanim<br />
~enom belog luka i mlevenim belim biberom po ukusu, propr`i<br />
dok {ampinjoni ne puste vodu. Ne du`e od petnaestak<br />
minuta, dakako uz me{anje.<br />
Sve se procedi, pa od te~nosti, pola ~a{e milerama i ka{ike<br />
bra{na napravi sos. U ovo se ume{a veza sitno seckanog<br />
per{unovog lista i oni izdinstani {ampinjoni.<br />
Rerna se uklju~i, da bude blago zagrejana (do 200 stepeni)<br />
i sa~eka sufle. Onamo se pripremi sud, najbolje od vatrostalnog<br />
stakla, ravnih ivica. Nama`e se puterom, pa zaspe<br />
prezlama, a vi{ak mrvica {to se nisu zalepile baci.<br />
Pet jaja se odvoje na `umanca i belanca, `umanca ume-<br />
{aju sa {ampinjonima, a od belanaca napravi ~vrst {ne.<br />
Uz vrlo blago me{anje, sve se sjedini, saspe u onaj pripremljeni<br />
vatrostalni sud, pa na tri frtalja sata prepusti zagreja-<br />
noj rerni. Ova ne sme da se otvara, a kada sufle nado|e i dobije<br />
lepu rumenu boju – gotovo je.<br />
Slu`i se toplo uz hladno rajsko pi}e – rizling poreklom sa<br />
Rajne.<br />
Druga~ije nadeveni {ampinjoni<br />
[ampinjoni – 500 gr; paradajz – 500 gr;<br />
pra{ka {unka – 100 gr; ulje; so; origan; majoran;<br />
timijan; ruzmarin; bosiljak; maj~ina du{ica<br />
Ve} iz naslova ~italac }e lako naslutiti o ~emu je re~. Dakle,<br />
{ampinjone i to one najkrupnije valja odvojiti od no`ice<br />
i kapice, pa kapice o~istiti i blan{irati u zakiseljenoj vodi.<br />
Glavni posao, me|utim, tek sledi.<br />
Pola kilograma paradajza jabu~ara treba olju{titi, pa iseckati<br />
na sitne komade. Posoli se, pa sa mediteranskim za~inima,<br />
na malo zejtina, upr`i tako da mo`e vilju{kom da se<br />
zahvati. Mediteranski za~ini: origan, majoran, timijan, ruzmarin,<br />
bosiljak, maj~ina du{ica.<br />
Sitno, najsitnije se isecka jo{ stotinak grama pra{ke {unke,<br />
pa kad je paradajz postao onako gust, u njega se ume{a i<br />
{unka.<br />
Ohladi se, pa ovom masom pune kapice od pe~uraka.<br />
Najbolje od majke prirode<br />
Posetite na{ novootvoreni objekat. Uvek sve`e <strong>meso</strong>;<br />
tele}e, june}e, jagnje}e, pile}e; mesne prera|evine doma}e proizvodnje:<br />
mle~ni proizvodi: sjeni~ki sir, kajmak, paprika u pavlaci<br />
Vojvode Stepe 264 tel 011 2461 023<br />
3
Sos od pe~uraka<br />
<strong>Pe~urke</strong> – 500 gr; crni luk – 2 glavice;<br />
kisela pavlaka – 25 ml; per{un, biber, ulje od tartufa<br />
Mo`e se praviti od bukova~e, mo`e od {ampinjona, mo`e<br />
od lisi~arke ili vrganja kada im je sezona.<br />
Na malo zejtina propr`e se dve glavice posoljenog crnog<br />
luka, dok ne zacakle, a ne porumene. Ubaci se pola kile pe~uraka<br />
(bukova~a, {ampinjona, ili nekih tre}ih), pa sve dinsta<br />
dok vi{ak vode ne uvri.<br />
Na samom kraju za~ini se mlevenim biberom, seckanim listom<br />
per{una i ~a{om jakog, punomasnog milerama.<br />
Za one koji vole da zanovetaju i tvrde da jela bez mesa nema,<br />
vrlo va`na napomena. Ovim sosom mo`e se prelivati samo neko<br />
lagano, gotovo bezukusno <strong>meso</strong>, kakvo je, na primer, pile}e<br />
belo. Sve ostalo dove{}e samo do neslaganja mirisa i ukusa, pa<br />
}e svi biti na gubitku: i pe~urke, i <strong>meso</strong>, a gurman naro~ito.<br />
Bukova~e u vinu<br />
Bukova~e – 500 gr; crni luk – 3 glavice;<br />
beli biber; belo vino – 2 dl; per{unov list<br />
Ne u bilo kom, ve} nekom mu{katnom: tamjanici, tramincu,<br />
mu{kat otonelu, mo`e i krokanu. Ova vina, jakih mirisa,<br />
{to neretko slu`e za popravljanje bukea vina slabih mirisa, popravljaju<br />
i ukus jelima.<br />
Pola kilograma gljiva valja ise}i na rezance, pa ih ostaviti da<br />
sa~ekaju prigodnu podlogu. A to su tri glavice crnog luka, sitno<br />
iseckane, posoljene pa izdinstane dok nisu smek{ale i zacaklile<br />
se.<br />
Kad je luk ovako pripremljen, spreman je da se pome{a s<br />
pe~urkama, za~ini mlevenim belim biberom i s ~a{om pomenutog<br />
vina.<br />
Kr~ka se u otklopljenom sudu dok se ne zgusne, a na kraju<br />
saspe vezom seckanog per{unovog lista.<br />
Op{tepoznato pravilo i ovom prilikom nala`e da vino tro-<br />
{eno u kuvanju treba uz jelo popiti do kraja, jer ne valja da stoji<br />
u otvorenoj boci.<br />
Rizi-bizi<br />
Crni luk – 500 gr; pe~urke – 500; pirina~ – 2 {oljice;<br />
gra{ak – 250 gr; {argarepa – 250 gr; per{unov list; so; biber; ulje<br />
Ko posti, jelo rimuju}eg naziva naliva vodom u kojoj je<br />
skuvana veza zeleni. Ko u`iva u rasko{i ukusa, napravi bujon<br />
od kostiju (naravno, s vezom zeleni) ili supu, najbolje od neke<br />
`ivine.<br />
Supa ili bujon je dakle pripremljen, pa se u ve}oj {erpi mo-<br />
`e, na malo zejtina, izdinstati, dok ne porumeni, pola kilogra-<br />
ma crnog luka, ili, jo{ bolje, praziluka, kad mu je vreme. Posoljenog,<br />
naravno, da bi br`e smek{ao, ali ne previ{e, jer je supa<br />
za nalivanje ve} slana.<br />
Jo{ pola kile {ampinjona, ili bukova~a, properu se, iseckaju<br />
na rezance, pa propr`e u luku. Dok ne puste vodu. U sve se<br />
ubaci ka{i~ica zelenog bibera i dve kafene {oljice pirin~a. Na<br />
laganoj vatri, uz ~esto me{anje, dinsta se, uz nalivanje onom<br />
supom, dok pirina~ ne smek{a.<br />
Pripremi se jo{ ~etvrt kile mladog gra{ka {e}erca i isto toliko<br />
{argarepe olju{ti, pa isecka na kockice. Veza per{unovog lista<br />
se, tako|e, sitno isecka, pa sve prome{a i uspe u vatrostalnu ~iniju<br />
ili zemljani |uve~ u kojem }e se pe}i. Sve se odozgo malo<br />
nalije zejtinom, pa prepusti rerni, zagrejanoj na 225 stepeni.<br />
Pe~e se, ne du`e od tri frtalja sata, dok ne porumeni i zape-<br />
~e se, a slu`i toplo sa, naravno hladnim, belim vinom, i me{anom<br />
ba{tenskom salatom.<br />
Paprika{<br />
Crni luk – 1 glavica; me{ana zelen – 250 gr;<br />
pe~urke – 500 gr; aleva paprika; biber; so; per{unov list<br />
Glavica crnog luka se sitno isecka, posoli, pa prodinsta na<br />
ulju dok se ne zacakli. Ne da porumeni.<br />
O~isti se i veza zeleni ({argarepa, pa{kanat i per{un) kao i<br />
manji koren celera, pa sve isecka na kru`i}e i priklju~i luku.<br />
Uz obazrivo nalivanje vodom i me{anje da ne zagori. Ubaci<br />
se i ka{i~ica zelenog bibera, naravno u zrnu. Dinstucka se oko<br />
pola sata, dok korenasto povr}e ne smek{a dopola.<br />
Onamo se pripremi jo{ oko pola kile bukova~e i {ampinjona:<br />
bukova~e iseku na rezance, {ampinjoni (manji komadi)<br />
ostave ucelo.<br />
Sve se sjedini, po potrebi dosoli, za~ini ka{i~icom slatke aleve<br />
paprike, pa nastavi dinstanje dok pe~urke ne smek{aju, a<br />
vi{ak vode upari. Na samom kraju u paprika{ se ubaci jo{ pola<br />
veze seckanog per{unovog lista.<br />
Stari Sekelji su voleli da u sve jo{ ume{aju ~a{u milerama, a<br />
jedu, sve zalivaju}i vinom, naravno belim tokajcem.<br />
[ampinjoni na `aru<br />
[ampinjoni – 500 gr;<br />
per{un, puter; biber; so<br />
Naravno, valja imati `icu i `ar. Ali, mo`e i bez toga, samo<br />
{to su to onda {ampinjoni iz rerne. Ali, princip je isti...<br />
[ampinjoni, oni krupniji, odvoje se na no`ice i kapice; no-<br />
`ice kasnije zavr{e u sosu, a kapice se okrenu naopako, pa napune<br />
sitno seckanim listom per{una, puterom, biberom i solju,<br />
a za~injene s nekoliko kapi ulja od tartufa. U dobro zagrejanoj<br />
rerni valja da proborave ne du`e od desetak minuta, a<br />
uobi~ajeno se slu`e na podlozi od barenog pirin~a.<br />
4 5
6<br />
[ii-take na plotni<br />
[ii-take – 300 gr; puter; biber; so; per{unov list – 1 vezica<br />
[ii-taka, ~udesna dalekoisto~na gljiva, nije samo lek protiv<br />
holesterola i, kako je eksperimentalno dokazano, »ubica«<br />
kancerogenih }elija.<br />
To je dragulj u kuhinji, gljiva neponovljivog i jedinstvenog,<br />
rasko{nog ukusa, gotovo za~in drugim pe~urkama daleko<br />
slabijeg mirisa i u`itka. Lako se nabavlja su{ena, pa onda<br />
za potrebe za~ina istuca u avanu, ili potapa u vrelu vodu,<br />
pa pravi sos.<br />
Ali, u poslednje vreme na pijacama ima i sve`ih {ii-taka,<br />
nezaobilaznih za ovo jelo.<br />
Dakle, u teflonu, ili grileru, ili samo na foliji kojom je pokrivena<br />
ringla, pe~urkama se skinu no`ice (za sos), pa samo<br />
na nekoliko trenutaka propeku u svom prirodnom polo`aji,<br />
a onda okrenu »naglava~ke«, pa peku jo{ nekoliko minuta.<br />
Ne smeju da se prepeku, a na samom kraju samo zaliju s<br />
malo otopljenog putera, pobibere, posole i zaspu seckanim<br />
listom per{una.<br />
Na identi~an na~in mogu se spremati i klobuci bukova~e.<br />
U prvom slu~aju nikako ne valja preterivati, jer je dnevna<br />
doza za {ii-take najvi{e stotinak grama (kao i u slu~aju nekih<br />
jakih {koljki postoji latentna opasnost od alergije), u drugom<br />
nema nikakvih ograni~enja. Ali, zato je pomenutih stotinak<br />
grama {ii-taka dnevno sigurna za{tita od opakog holesterola.<br />
Punjene paprike i paradajz<br />
<strong>Pe~urke</strong> – 300 gr; puter; pirina~ – 1 {oljica;<br />
jaja – 3 kom; paprike/paradajz – 1,5 kg;<br />
kisela pavlaka – 2 dl; per{unov list – 1 vezica; so; ulje<br />
Punjene paprike ili paradajz }e ili biti to {to im ime ka`e,<br />
ili }e biti – supa od punjenih paprika. Evo na~ina da se pripreme<br />
punjene paprike i (ili) paradajz u rerni, gljivama dakako.<br />
Prvo fil: trista grama bukova~a, ili {ampinjona, valja o~istiti,<br />
pa iseckati na sitne, najsitnije kockice {to se onda izdinstaju<br />
na puteru. Dok sav vi{ak vode ne upari. Ko ne zna,<br />
evo jedne napomene: pe~urke kao sun|er upijaju vodu, pa<br />
umesto pranja, ako je neophodno, preporu~uje se brisanje<br />
mokrom krpom. Onda }e i te~nosti, prilikom dinstanja biti<br />
manje.<br />
U drugom sudu se {oljica pirin~a obari u tri {oljice posoljene<br />
vode. Kad je voda uvrila, i pirina~ je gotov, pa se skloni<br />
s vatre i ohladi. Hladne su ve} i pe~urke, pa se mogu pome{ati<br />
sa pirin~em i jajima, dva do tri komada.<br />
Paprikama se samo skinu peteljke, a paradajz pripremi<br />
malo detaljnije: skinu se kape, izdube, unutra se posole, pa<br />
na kakvoj suvoj i ~istoj krpi ostave okrenuti naglava~ke ~itav<br />
sat da se dobro ocede. Tek tad su spremni za nadevanje.<br />
Napravi se jo{ i smesa za zatvaranje: jedno jaje, {olja milerama<br />
i pola veze per{una, iseckanog toliko sitno kao da je<br />
samleven, umuti se mikserom.<br />
Foto: STOCK<br />
Pe~ene / barene paprike<br />
Ovo je tematski pripadalo pro{lom broju. Ali, toiliko je ukusno<br />
i jednostavno (zahvaljuju}i majci mog druga Baneta Bo-<br />
`i}a) da jednostavno recept mora da se na|e u Malom kuvaru<br />
dok je paprikama jo{ sezona.<br />
Dakle paprike se operu, ali ne bri{u. [ilje se iseku na polovine,<br />
ljute ostave ucelo pa pore|aju u nauljeni pleh. Peku<br />
Paprike i paradajzi se pore|aju u kakav nauljen |uve~ ili<br />
vatrostalnu posudu, naravno da im bude tesno, naliju filom<br />
od pe~uraka, potom na vrhu preliju mileramom i jajima, pa<br />
peku oko tri frtalja sata na 200 stepeni, zatvoreno folijom, a<br />
na kraju jo{ oko pola sata na 225 stepeni dok sve ne dobije<br />
lepu koricu, a ne zagori.<br />
Pe~ene tikvice<br />
<strong>Pe~urke</strong> – 500 gr; tikvice – 2 kg; crni luk – 1 kom;<br />
me{ana zelen ({argarepa, per{un, pa{kanat) – 500 gr;<br />
celer – 1 manji koren; paradajz – 1 kom;<br />
miro|ija – 1 veza; biber; so; ulje; kiselo mleko<br />
Ve} iz naslova je jasno da je re~ o punjenim tikvicama {to<br />
se peku u rerni. Naravno, jer svaki pravi gurman }e sa rezignacijom<br />
odbiti tikvice koje se raspadaju na sam dodir vilju{ke,<br />
a plivaju u vodi tako da su u stvari – supa od punjenih tikvica.<br />
Pre svega valja napraviti fil. Ovako: jednu ve}u glavicu crnog<br />
luka treba sitno iseckati, posoliti i izdinstati do svetlo-<br />
Paprike {ilje – 1 kg;<br />
paprike ljute – 3 kom;<br />
ulje; so; beli luk – 1 glavica<br />
se dvadesetak minuta na 250 stepeni, ali paze}i da ne<br />
pregore.<br />
Sve se ohladi, pore|a u ~iniju, posoli, zaspe sitno seckanom<br />
glavicom belog luka, zalije uljem u kojem su se paprike pekle.<br />
Tek onda dolazi iznena|enje: ukus je ne{to izme|u barenih i<br />
pe~enih paprika.<br />
`ute boje. U to se ubaci i jedna na kockice iseckana veza zeleni,<br />
manji koren celera i jedna paprika. Kad je povr}e smek-<br />
{alo, ume{a se jo{ pola kile na sitne, najsitnije kockice iseckanih<br />
gljiva ({ampinjona ili bukova~a), pa sve dinsta dok vi{ak<br />
vode ne upari. Skloni se sa vatre, pobiberi, po potrebi dosoli<br />
i ume{a sa pola veze sitno iseckane miro|ije.<br />
Dve kile tikvica, ne premalih da ne mogu da se dube, ali<br />
nikako prevelikih, o~iste se, izdube, pa pore|aju jedna uz<br />
drugu, da im bude tesno, u kakvom nauljenom |uve~u.<br />
Tek onda se filuju, ali toliko da ostane malo mesta i za kape:<br />
one {to su ise~ene da bi se tikvice izdubile.<br />
Jo{ jedan ve}i paradajz se olju{ti, isecka na krupnije komade,<br />
pa zdene me|u tikvice. Sve se dobro zadihtuje aluminijumskom<br />
folijom, pa pe~e u rerni na 200 stepeni oko 45<br />
minuta.<br />
Onda se folija skine, sve zapra{i sa drugom polovinom<br />
veze seckane miro|uje, rerna pusti na ja~e – oko 250 stepeni<br />
– pa samo jo{ malo zape~e sve, paze}i da tikvice ne<br />
zagore.<br />
Na samom kraju, onako vru}e, u tanjiru, prelivaju se<br />
hladnim ov~ijim kiselim mlekom, jedu uz zelene otrovno<br />
ljute papri~ice, a zalivaju rashla|enim {ardoneom.<br />
7
8<br />
[ampionska musaka<br />
[ampinjoni – 500 gr; crni luk – 2 glavice;<br />
krompir – 1,5 kg; ke~ap;<br />
ruzmarin; timijan; biber; so; ulje<br />
Zove se tako jer je zaista {ampionska, a<br />
zahvaljuju}i {ampinjonima ima ukus<br />
kao da je s medom.<br />
Dve glavice luka se usole, pa prodinstaju<br />
na zejtinu. Pola kile pe~uraka<br />
se isecka na listi}e, pa ubaci<br />
u luk i dinsta dok vi{ak vode ne<br />
ispari. Ko ima (a svako ko voli<br />
da spravlja jela od pe~uraka<br />
valjalo bi da ima), ukus poja-<br />
~a sa dve ka{i~ice mlevenih,<br />
za~inskih vrganja ili {ii-taka.<br />
Jo{ se dosoli po potrebi,<br />
zabiberi obavezno, i pome{a<br />
s vezom seckanog<br />
per{unovog lista. To je fil.<br />
U ~a{i se ke~ap razmuti<br />
s toplom vodom u<br />
podjednakim koli~inama.<br />
Onda se ovde ubaci<br />
malo su{enog ruzmarina<br />
i isto toliko timijana. Ko<br />
ima zelenog bibera (taj se<br />
koristi samo u zrnu),<br />
ubaci i ka{i~icu tog. Ovo<br />
je preliv.<br />
Krompir, oko kilo i po,<br />
isecka se na kolutove, pa jedan<br />
red slo`i u nauljen |uve~,<br />
onda preko saspe fil, sve<br />
obazrivo zalije prelivom. Poklopi<br />
se drugom polovinom<br />
krompira, a odozgo nabaca nekoliko<br />
sve`ih, na listi}e iseckanih<br />
{ampinjona, pa zalije prelivom. Jo{<br />
se za~ini izmrvljenim ruzmarinom<br />
(pa{u i ostali mediteranski za~ini, ko<br />
voli ja~e ukuse), pa naulji i pe~e regularno<br />
(dakle na 225 stepeni) dok krompir ne<br />
porumeni.<br />
Sve ilustracije jestivih pe~uraka u ovom broju preuzete su iz<br />
„Ilustrovanog re~nika sveta gnjiva“<br />
Ibrahima Had`i}a i Jelene Vukojevi}, u izdanju<br />
NNK internacional iz Beograda, Terazije 14/III,<br />
tel. 011/268 89 75<br />
Dobro tran`irane pe~urke<br />
[ampinjoni – 500 gr; bukova~e – 500 gr;<br />
ulje; so; biber; kisela pavlaka – 200 gr; per{unov list<br />
Osim pe~uraka, ne{to za~ina i milerama, ne<br />
treba ni{ta vi{e. A ipak je kompletno jelo. Ali,<br />
pre svega pe~urke valja tran`irati.<br />
Pola kile {ampinjona, svakako onih<br />
krupnijih, treba odvojiti na kapice i<br />
no`ice, isto toliko bukova~a valja podeliti<br />
na »{nicle« i stablo.<br />
U dublji sud se pore|aju pomenute<br />
{nicle, pa kapice {ampinjona,<br />
onda opet bukova~e,<br />
opet {ampinjoni, i tako sve<br />
dok priti~e. Svaki sloj valja<br />
malo posoliti i posuti mlevenim<br />
biberom. Poklopi se,<br />
stavi na hladnu plotnu,<br />
uklju~i na srednju temperaturu,<br />
pa kuva dok pe~urke<br />
ne puste sopstveni sok,<br />
ne du`e od dvadesetak minuta.<br />
Izvade se iz {erpe, pa pore|aju<br />
u ~iniju.<br />
Iseckaju se i no`ice i stabla,<br />
{to se onda ukuva u<br />
onoj te~nosti od gljiva sa<br />
malo mlevenog bibera i soli<br />
po ukusu. Dok se ne zgusne.<br />
Kada se malo prohladi, u<br />
masu se ubaci ~a{a punomasnog<br />
milerama i veza seckanog<br />
per{unovog lista. Sve se izme{a,<br />
pa se time u ~iniji preliju dobro<br />
tran`irane pe~urke.