behar 97 - BOSNA MUSLIM - MEDIA

NAJLJEP[E ORIJENTALNE PRI^E- A {to je to? - upita ga lav.- Meni je pri~ao neki povjerljivi i istinoljubivi, da se vo’[etreba nasamo do{aptavao s glavarima tvoje vojske i da jerekao: "Ja sam ve} upoznao lava, doku~io sam {ta misli, vidiosam njegovu snala`ljivost i snagu i sada mi je jasno da }e oniz dana u dan bivati slabiji i nemo}niji. Ima}emo ja i onposla!" Kad sam to ~uo, uvjerih se da je [etreba izdajnik. Tisi ga odlikovao kako mo`e biti bolje i u~inio si ga ravnim sebipa on sada misli da je ono {to si i ti. Odsada }e on na svakomkoraku gledati da ti naudi, a poslije tebe on }e se do~epatitvoga carstva! Davno je re~eno: "Ako car primijeti da se neki~ovjek s njim izjedna~io ugledom i polo`ajem, neka gaodmah uni{ti, jer ako s njim tako ne postupi, bi}e samuni{ten". A [etreba bolje no iko zna kako treba postupati.Pametan je onaj koji pripremi otstupnicu prije nego se ma {tadogodi, a ti, care, nisi spreman da suzbije{ ako se slu~ajno{togod dogodi. Re~eno je: "Ima tri vrste ljudi, odlu~nih, odlu~nijihi slabi}a. Odlu~an je onaj koji se ne zbunjuje niti pla-{i, jer se pomo}u svoje snala`ljivosti, svog lukavstva i razboritostizna izvu}i iz {kripca. Odlu~niji od ovoga je onaj kojiunaprijed sve pripremi, koji mo`e da predosjeti nesre}u prijenego {to se ona dogodi, koji mo`e da utvrdi kakve je onanaravi i da je onemogu}i kao da je ~itavog `ivota imao snjom posla. Eto, takav je u stanju da i bolest i svaku druguneda}u na vrijeme sprije~i. Nemo}ni je onaj koji se koleba,pri`eljkuje ne{to i skanjuje se u svojim odlukama dok nenastrada. Kao primjer za to mo`e da poslu`i slu~aj triju riba.- A kako je to bilo? - upita ga lav.- Pri~aju da su u nekoj lokvi `ivjele tri ribe: o{troumna, jo{o{troumnija i nerazborita. Ta je lokva bila na jednoj visoravni,kojoj gotovo niko nije mogao pri}i. Pored nje je protjecaojedan potok. Slu~aj htjede da pored tog potoka pro|u dva ribarai da ugledaju tu lokvu. Njih dvojica se dogovore da se sasvojim mre`ama vrate do te lokve i da pohvataju sve ribe kojesu u njoj. Ribe ~u{e njihov razgovor. ^im ona najo{troumnija~u {ta oni govore, posumnja u njih, poboja ih se, pa, neobaziru}i se ni na {ta, izi|e kroz otvor kojim je uticala voda izpotoka u lokvu. Ona o{troumna otade na svome mjestu dokne do|o{e ona dva ribara. Kad ih ona vidje i saznade {ta oni`ele, pohita da izi|e kroz otvor kojim voda uti~e, kad tamo, aribari za~epili to mjesto. Vidjev{i to, ona re~e:- Ja sam se skanjivala, evo, ovo je posljedica skanjivanja.Kako }u se izvu}i iz ovog {kripca? Rijetko kada koristi i prebrzoi sporo dovijanje. Samo pametan nikada ne gubi nadu.On nikad ne o~ajava, on uvijek razmi{lja i trudi se.Riba se onda napravi kao da je mrtva, pa po~e ploviti popovr{ini vode, izvr}u}i se, ~as na le|a, ~as na trbuh. Ona dvaribara je uze{e i metnu{e na zemlju izme|u rijeke i lokve, aona se odmah baci u rijeku i tako se spase.- A {to se ti~e one nerazborite ribe, ona je po vodi lutalatamo amo dok ne bi ulovljena.- Dobro sam te razumio - re~e lav Dimni - ali ja mislim davo ne}e mene prevariti i da mi ne `eli zlo. Kako bi to onmogao uraditi kada mu nisam nikad ni{ta ru`no u~inio. Nemadobra koje mu nisam u~inio, niti `elje koju mu nisam ispunio.- Nevaljalac mo`e da se pravi iskren sve dotle dok se neuzdigne na polo`aj kojeg nije dostojan - re~e Dimna lavu. -Kada se domogne jednog polo`aja, tra`i jo{ ve}i. Takvi sunaro~ito izdajnici i gre{nici. Nevaljalac slu`i cara i premanjemu je tobo`e iskren samo iz straha. Kada se u svemu zadovoljii kada se prestane bojati, odmah se poka`e onakavkakav je. Isto kao {to je i pse}i rep prav dok je zategnut, a~im se opusti on se savije i zakovrne. Znaj, care, nijepametan onaj koji od svojih savjetnika ne prima i savjete kojisu mu neprijatni. Takav car je sli~an bolesniku koji ne slu{aljekara i radi {ta ho}e. Potrebno je da carev pomo}nik podsti~esvog cara na sve ono {to njegovu vlast mo`e osna`iti iljep{om u~initi, a da ga ~uva od svega {to bi mu moglona{koditi i nanijeti sramotu. Najbolji su oni prijatelji i pomo-}nici koji su kod savjetovanja najmanje licemjerni. Najboljisu oni poslovi ~iji se ishod mo`e samo pohvaliti, najbolja jeona `ena koja se sla`e sa svojim mu`em, najbolja je onapohvala koja se ~uje iz usta ~estitih ljudi i najbolji je onaj carkoji nije nadut. Davno je re~eno: "Ne bi trebalo da san prijaonome kome su vatra jastuk, a zmije du{ek". Kada ~ovjekosjeti da mu drug ho}e da u~ini na`ao, ne smije mu vi{evjerovati. Nisu pametni oni vladari koji sve olako shva}aju ikoji malo razmi{ljaju o budu}nosti. Oni su u tome najsli~nijirazjarenom slonu, koji se dok je razjaren ni na {to ne osvr}e.Ako takvog vladara {togod o`alosti, on preko toga olakoprelazi, a ako u~ini kakvu nesmotrenost, on to svaljuje nasvoje najbli`e.- Ti mi izgovori te{ke rije~i, ali su rije~i iskrenog savjetnikasno{ljive - re~e mu lav. - Ako je vo’ [etreba moj neprijateljkao {to ti veli{, on ipak nije u stanju da mi ma kakvo zlo u~ini.Kako bi on to i mogao kada se hrani travom, a ja mesom. Jase mesom takvih hranim, pa za{to da ga se bojim. Ali ja njegane mogu iznevjeriti zato {to sam ga ranije hvalio i {to sam musa~uvao `ivot. Ako bih postupao druk~ije nego dosada, ondabih pljunuo na svoje mi{ljenje, ispao bih neznalica i prekr{iobih rije~ koju sam dao.- Nemoj da te prevari to {to govori{: "Ja sehranim mesom takvih, pa se zato i ne bojim".Ako [etreba ne mogne sam nauditi tebi, on}e na}i na~ina, da ti to ko drugi u~ini.Re~eno je: "Ako neko po`eli da makarkra}e vrijeme proboravi kod tebe kaogost, a ti ne bude{ poznavao njegovunarav, nemoj mu vjerovati i mislitida si siguran, jer mo`e{ zbog njeganastradati kao {to je nadrljala u{zbog buhe.- A kako je to bilo? - upita ga lav.Pri~aju da se jedna u{ dugo nalazilau postelji nekog bogata{a. Ona mu je pila16 BEHAR 97