Lejletu-rregaibu

Popis stanovništva prilika zaBošnjake da se izjasne kao takviTOLNAUER: Predstojeći popisstanovništva prilika je za Bošnjake da sesami izjasne i sami odluče, tako da sekonačno riješi to pitanje bošnjačke manjine.Sasvim sigurno Bošnjaka je puno višenego što se pojavljuju na popisu, ali jebitno, i na tome ćemo inzistirati, da sukladnoUstavnom zakonu na onimpodručjima gdje manjine žive, međupopisivače budu uključeni i pripadnicimanjina pri popisu stanovništva. Iskustvazadnjeg popisa govore da je bilo nerazumijevanja,nepravilnosti i da su neke ljudepopisivači namjerno preskočili. Savjet ćepokušati da što više animira ljude iz manjinada jako vode računa o popisustanovništva, jer danas nisu više godinekada su ljudi morali izvoditi koje kakvenacionalne mimikrije. Slobodno se danasmože svatko u RH nacionalno izjasniti ito je njemu na ponos, a što koristi i njegovojnacionalnoj zajednici.SABAH: Mediji u životu manjinaveoma su važan čimbenik. Kako vidite iocjenjujete stanje na tom području?TOLNAUER: Pomaka ima, ali su oniveoma spori i nezadovoljavajući, temožemo reći da na tom pitanju manjineimaju još uvijek velikih problema. S potpunomodgovornošću ističem da su manjinenajveće žrtve medijskog tržišta. Kadapred sobom imate statistiku o prisutnostimanjina u medijima, onda je vidljivo da sedosta piše o manjinama. Međutim, kadapogledate što se o njima piše, ondazaključite da je riječ o stvarima, temama,na rubu skandala ili problema. Dovoljnoje krenuti već od naslova, primjerice „Rompokrao…“, što je nedopustivo da se bilokome na takav način ističe nacionalna pripadnost,ili primjerice „Slovenci se napilii…“. Dakle, s takvim pisanjem očito sumanjine žrtve tržišta, naročito kada se radio privatnoj medijskoj kući, no mi imamoi javnu TV, gdje se očekuje drukčiji pristup.Zar zaista čovjek mora nekoga udaritišakom ili učiniti nešto druge neprimjerenoda bi dospio u novine ili na TV ekrane?Mi stalno ukazujemo na taj problem, aneki to tumače da se miješamo uuređivačku politiku i koncepciju programa,te da želimo biti urednici, što namnije ni na kraj pameti.Savjet samo kontinuirano upozoravada je RH potpisnica Europske povelje oregionalnim ili manjinskim jezicima, te daje HRT dužan osigurati takve emisije, štonažalost do sada nije slučaj, već sepokušava nova emisija HRT-a „Manjinskimozaik“ prikazati kao ispunjenje te obveze,što ona zasigurno nije. Što se tičeprograma za manjine, tu bi se HRT moglaugledati na neke nama susjedne zemlje izregije.Bitna je veća osjetljivost urednikai novinara za problememanjinaU ovom razgovoru nužan je osvrt i naPRIZMU, multinacionalni magazin, okojem osobno, a ni Savjet također, nemaništa protiv, ali format te emisije je davnoprevladan u odnosu na ono što su danasmanjine u Hrvatskoj, što one znače unašem društvu. Ne može se u 45 minutauvrstiti manjinsku problematiku igetoizirati je , i mi ne tražimo emisije kojese rade za manjine. Manjinska tematikatreba biti unutar ukupnog radijskog i televizijskogprograma, što je europska ideja istandard. Mi smo izrazili nezadovoljstvo iupozorili HRT da samo u jednom manjemdijelu ispunjavaju ono što je zacrtanoUstavnim zakonom o pravima nacionalnihmanjina, člankom 5, Zakona o HRTu,naročito u onom dijelu koji se tičeprograma na jezicima nacionalnih manjina.Što je učinjeno? Ima pomaka, uspjelismo nedjeljom dobiti manjinski Mozaik idokumentarni program, ali to još uvijeknije na razini onoga što bismo trebali imatii još uvijek se zalažemo da u manjinskimemisijama budu uključeni, odnosni da seza to školuju manjinski ljudi. Savjet jeprimjerice u jednom periodu dodijelio okomilijun kuna za manjinske radijskeemisije, s ciljem da se potakne šire i jačemedijsko prisustvo i razmatranje manjinskeproblematike.6 Sabah br. 30

13. INTERNACIONALNI FESTIVALPRIJATELJSTVA U GORAŽDUZbor »Dubrovački zumbuli«Tradicionalno i uobičajeno kao i proteklihgodina, 31. srpnja 2010., u Goražduje održan 13. Internacionalni Festival prijateljstvai folklora mladih BiH i dijaspore,koji je svojom dugogodišnjom tradicijom ibogatim sadržajima postao prepoznatljivdiljem ovih regionalnih prostora, pa i u svijetu.Goraždani i Goraždanke, poznatipo svom prepoznatljivom gostoprimstvu iljubaznosti, rado su dočekali, smjestili iugostili 15 gostujućih kulturnih društava,članove zborova i folklora, kako iz BiHtako i iz dijaspore, od gotovo tisuću sudionikaFestivala. Tom prigodom mr. sc.Muhamed Ramović, gradonačelnikGoražda, primio je sve članove rukovodstvakulturnih društava Bošnjaka, a međunjima i Izeta Spahovića, predsjednika KulturnogDruštva Bošnjaka „Preporod“ izDubrovnika. Uz srdačnu dobrodošlicu isimbolične darove, gradonačelnik je uputioi pozdrave svim sudionicima Festivala, injihovim Gradonačelnicima, a međuprvima i dubrovačkom gradonačelniku dr.Andru Vlahušiću.U izvrsnom programu Festivala, izRH, u ime grada Dubrovnika sudjelovalesu aktivistice i članice ženskog zbora„Dubrovački Zumbuli“ . Svojim najnovijimizvedbama illahija i pjesama sevdaha,na izvanredno uređenoj i osvijetljenoj pozorniciu centru Goražda, dale su dodatnii neizbrisivi pečat posebnosti, ljepote iraskoši ove manifestacije. Bogatom rapsodijompjesama predstavile su gradDubrovnik u najboljem svijetlu. Posebnuupečatljivost i draž ovog nastupa , činile sunjihove najnovije nacionalne nošnjeukrašene svilom, zlatom, srebrom i bisernimsedefima, s dodatnom opremom imogućnošću nastupa za više neobičnihvarijanti. Ugodno je bilo osjećati se gostomiz Dubrovnika i sudionikom ovakvog programa,a osobito kad tako veličanstvennastup „Zumbula“ nije promaknuo brojnimnovinarima i tv-kamerama, koji suuživo prenosili kompletan program. Krozbrojne intervjue novinarima, Izet Spahović,predsjednik KDB „Preporod“, s ponosomje istaknuo da je društvo bilo pozvano nagostovanje u mnoga mjesta, primjerice Zagreb,Pulu, Zenicu, Tuzlu, Sandžak,Mostar, ali i u Tursku Francusku,Njemačku i Nizozemsku. Zahvaljujućigolemoj volji članica ženskog zbora ,a ponajprijeznanju i umijeću poštovanog i cijenjenog,pedagoga, učitelja, glazbenogumjetnika i skladatelja maestra ĐelaJusića, evidentan je njihov stalni napredak,dobrano vidljiv i prepoznatljiv. Bez obzirana ponekad i loše i neobične klimatskeuvjete, „Dubrovački zumbuli“ sve češće ibogatije mirišu i cvatu, a njihov miris,raskoš i ljepota , nenadano se šire u dušebrojnih meraklija i podižu njihovoraspoloženje. One su zato postale mezimicekojih se tretira s posebnim poštovanjem.Izet SpahovićDANI KULTURE „PREPORODA“BiH I DIJASPOREOd 19. do 21. lipnja 2010. godine ugradu Zvorniku (BiH) održan je 16-ti poredu, Zbor predsjednika općinskih društavabošnjačke Zajednice kulture „Preporod“,na kojemu je sudjelovala idelegacija Kulturnog društva Bošnjaka„Preporod“ iz Dubrovnika. U radu skupasudjelovao je 71 predsjednik kulturnihdruštava iz gotovo svih krajeva BiH i dijaspore,a zbor su vodili i aktivno sudjelovali:prof. dr. Senadin Lavić, predsjednikZK „Preporod“ BiH, dopredsjednik ZKPBiH prof. dr. Munib Maglajlić, prof. dr.Hadžem Hajdarović, prof. dr. Enes Pelidijaprof. dr. Hasan Balić i drugi uvaženigosti. Ovom prigodompredstavljena je knjigaGodišnjak Bosanske ZajedniceKulture '' Preporod'' i dijaspore za 2009., kojaje obuhvatila 155 društava,a ocijenjena je vrlo kvalitetnom.Tijekom Dana kulturesudionici su razgledaliznamenitosti grada i posjetililikovnu izložbu „Zvornik nekad“likovnog umjetnika Hariza Grahića.Također, posjetili su Memorijalni centarPotočari, gdje su prisustvovali satu povijestii odali dužnu počast žrtvama genocidaizvršenog nad nedužnim Srebreničanimatijekom nedavnog rata u BiH.Izet Spahović8 Sabah br. 30

VAŠE MIŠLJENJE O SABAH-uU prošlom broju SABAH-a infoskrenuli smo vam pozornost na činjenicu dase naš list tiska već šestu godinu i obratilismo vam se sa željom da nam iskreno iznesetevaše mišljenje o listu. Konkretno, zanimanas kako nas vrednujete, točnije s čimeste ili niste zadovoljni i što predlažete zaunapređenje SABAH-a. Možete biti sigurnida ćemo svaki vaš odgovor pročitati s velikompozornošću te uvažiti vaša mišljenja.Stoga vas molimo da svoje pisane komentareuputite na adresu uredništva:SABAH, 10000 Zagreb,Nova cesta 4, odnosno nafax . 01/309-1084ili na našu e-mail adresu:sabah@zg.t-com.hrUredništvo glasila SABAH infoPS. Prvi su nam se javili čitatelji EmirKantarević i Medina Vakufac, a njihova jemišljenja zabilježio Izet Mujić, naš dopisnikiz Siska.PIŠITE O OBIČAJIMABOŠNJAKA U BiHEmir Kantarević, Mošćenica Petrinja -Redovni sam čitatelj glasila te se čisto opustimčitajući naš list SABAH u kojem suteme obrađene na zanimljiv način. Ono štone mogu naći u masi drugih listova ( dnevnii tjedni) to pronalazim u SABAH-u. Pomom mišljenju tekstovi su vrlo prihvatljivii dosta interesantni, vjerujem ne samo meninego i ostalim čitateljima. Mislim da bi bilodobro pisati o običajima Bošnjaka iz različitikrajeva naše nam matične domovine BiH, abilo bi lijepo i da su sve stranice lista ukoloru.OTVORITE POETSKIKUTAKMedina Vakufac – Odavno sam redovitačitateljica lista SABAH, jer me zanimajuteme u životu i radu Bošnjaka u RH, počevšiod politike, do djelovanja bošnjačkih udruga,Islamske zajednice i naročito kulturnih aktivnosti.Bilo bi veoma korisno kada bi sečešće u listu našle teme iz života mladihBošnjakinja i Bošnjaka, kako se školuju,studiraju, zapošljavaju. Posebno cijenim listšto u njemu nema tzv. žutila karakterističnogza hrvatski medijski prostor. PoštovanomUredništvu predlažem da otvori rubriku poetskikutak i da se u njemu nađe maloljubavne poezije, ali ne samo poznatih i priznatihpjesnika nego i od početnika, posebicenas mladih. Vjerujem da će to biti prihvatljivoza sve uzraste čitatelja.Poetski kutakIzetov dert(Sanski Most, ’85.)Ne bilo ti kao meni,ni u tuzi ni u sreći;dao sam se boljoj ženi,a bol mi je samo veći.Prva ljubav si mi bilapa sam ti u ropstvo pao;u njoj sam ti, kao pijan,sve slabosti svoje dao.Stid me što te i sad volimI što mi se i sad smiješ,i boli me to što nećešbarem osmjeh da sakriješ.Ne bilo ti kao meni,ni zbog bola ni grehote,a biće ti, kad ti s licaOdleprša zar ljepote.Sjetićeš se, golubice,grijeha iz mladih dana;visoko si poletjelana krilima mojih rana.Mevludin Sejmenović(iz zbirke UDAHNI DUŠU)Majka i dijete(zabilježeni razgovor)„Šta je svijet“?, - pita dijete;mati ga, u krilu, gleda…Svijet je sine zlatni dvorackoga pravi ljudska bijeda.„Kako bijeda pravi zlato?“Kamo sreće da ne znamo…Svijet sine pravi bijedu,a zlato se pravi samo.„A kako se pravi bijeda?“Reći će ti majka tvoja:pravi se od suza sine,od nepravde i od znoja…„Hoćul’ ja u zlatni dvorac?“-budi majku uz tišine-Hoćeš hoćeš, zlato mojeako ima pravde sine…„A kako se ima pravde?“Odgovor ti ne znam dati.Nema pravde bez nepravde!,…Ako Bog da ti ćeš znati!.Misleći na zlatni dvoracdijete tiho u san kroči,a njoj dugo nije htiodoletjeti san u oči.-Mevludin SejmenovićIz zbirke stihova UDAHNI DUŠUSabah br. 309

JASMIN IMAMOVIĆ PISAC IGRADONAČELNIK TUZLEJasmin ImamovićZastavi Bosne i Hercegovine mjestoje na svakom jarbolu u Bosni i Hercegovinii Bosanci i Hercegovci trebajuimati poštovanja prema svima, ali najvišeprema sebi, svojoj zemlji i svojoj zastavi.Bošnjaci su najmnogoljudnija i prematome najodgovornija nacija u Bosni iHercegovini. Zadatak najmnogoljudnijenacije je da bude najtolerantnija premadrugim nacijama. Jedini način da serazbije Bosna i Hercegovina je da Bošnjake,kao njenu najmnogoljudniju naciju,zahvati nacionalizam. Ja inače antinacionalizamsmatram najvišim nivoompatriotizma u BiH, kaže JasminImamović, pisac i gradonačelnik Tuzle,koji je bio posebno zapažen gost petnaestogjubilarnog pulskog festivala knjigai autora.SABAH: Tuzla je veliki grad, pa Vaskao književnika i gradonačelnika najpriježelimo upitati što je teže, upravljatigradom, baviti se politikom ili pisati?IMAMOVIĆ: Nije lako upravljatigradom, teško je baviti se politikom, apisati mi je lako. Upravljanje gradom jenaporan posao jer se bavite različitimoblastima života i rada i pokušavate harmoniziratiželje velikog broja ljudi. To namomente bude nepodnošljivo teško, alimene u mom poslu nose izazovi. Takosam imao izazov prekinuti problem redukcijavode koji je trajao 70 godina,napraviti plažu u centru grada, izgraditinekoliko trgova i preporoditi Tuzlu. Teciljeve sam ostvario i dobio veliku ljudsku,pa čak i autorsku satisfakciju. Ljudimnoge realizirane projekte vežu za menei ispoljili su mi veliko poštovanje i velikuzahvalnost za moj rad tako što sam na direktnimizborima dobio 76,68 % glasova.Nekada je gradonačelnički posao, kao ibavljenje politikom, teško ali nekada todoživim i kao ostvarenje svojih dječačkihsnova, a kao dijete odraslo u blizini stadionaTušanj često sam maštao da i mi uTuzli imamo lijepe trgove, plaže i sve onošto sam vidio putujući sa roditeljima iposlije sam, širom Balkana i Evrope. Sadato Tuzla ima i sada je grad nekad poznatsamo po uglju soli, jedan od najljepšihgradova u BiH i jedan od najatraktivnijihturističkih centara u BiH. Što sepisanja tiče, ono me odmara od poslagradonačelnika i političara.SABAH: Što Vas pokreće na pisanjei kada najčešće pišete, kada stvaratedjelo?IMAMOVIĆ: Čitanje i pisanje mipomažu da se saberem. Ponekad kadastvarnost postane previše naporna i kadaduhom postanem umoran ja bježim usamog sebe i pišem priče i romane. Poštosam previše zauzet poslom ja ne čekaminspiraciju i ne trudim se da dođem doideje. Inspiracija čeka mene. Tako dapišem samo onda kada unutarnja potrebaza pisanjem postane toliko velika da jeskoro nepodnošljiva i tada mi pisanjepredstavlja veliko zadovljstvo. U računaruimam nekoliko započetih knjiga i posvetimse onoj temi koja me najviše zanima.Isto je i sa čitanjem. Uvijek paralelnočitamo nekoliko različitih knjiga, zavisnood toga za koju sam trenutno raspoložen.Tako pišem dok konkretna knjiga nakojoj radim nije blizu završetka, onda intenziviramsvoj rad na knjizi, koristimvikende, a najviše uradim za vrijemenovogodišnjih vjerskih praznika kojihima puno u dvanaestom mjesecu. Kolikosam u tome uspio neka procijene čitatelji.SABAH: Meša Selimović rođen je uTuzli. Kako vidite njegovo književnostvaralaštvo i jeli imalo kakvog utjecajana Vas? Jeste li imali uzor u književnosti?IMAMOVIĆ: Meša Selimović jejedan od najvećih evropskih pisaca. Imalismo sreću da se rodio u Bosni i Hercegovinii Tuzli. Ja ga kao pisca smatramnedostižnim. Kao pisac nisam imao nekeposebne uzore, da jesam onda ne bih bioautorski slobodan i bavio bih se samopokušajima da dostignem nivo djelanekog uzora. Pošto sam kao čitalacveoma izbirljiv tako bi se doveo u raskorakizmeđu želja i mogućnosti i išao kanedostižnom cilju. Mnogi pisci su tolikodobri da su nedostižni. Imam svoje želje,svoje snove, svoje namjere i nastojim bitioriginalan.SABAH: Što je za Vas Bosna i Bošnjaštvo?IMAMOVIĆ: Bosna i Hercegovinaje jedna višestoljetna država i sve generacijeBosanaca i Hercegovaca trebajuimati u vidu da su karika u nizu generacijai to karika koja ne smije pući.Dakle, moja zemlja je imala svoje velikei slavne periode samostalnosti i to su najvažnijiperiodi u njenoj istoriji. Kao što jedoba Kulina bana, Stjepana IIKotromanića i kralja Tvrtka IKotromanića koji je bio najmoćnijivladar zapadnog Balkana. Nakon toga,kontinuitet državnosti smo pokušaliodržavati ali u sklopu strane političke i10 Sabah br. 30

Jasmin Imamović i Miljenko Jergović na prošlogodišnjem pulskom festivalu knjiga i autoravojne sile, u sklopu Osmanske i Austro-Ugarske imperije. Faktička i pravnapotvrda višestoljetnog kontinuitetaBosne i Hercegovine dogodila se na zasjedanjuZAVNOBIH, na kojem su Bosancii Hercegovci potvrdili tajkontinuitet i volju za BiH kao republikomi AVNOJ-u na kojem su i drugerepublike priznali status RepublikeBosne i Hercegovine. Sljedeći važan periodjeste period proglašenja i priznanjanezavisnosti BiH 1. Marta 1992 godine,kao i odbrana te nezavisnosti od 1992-1995 godine. I ovaj period je veomaznačajan jer nam se još uvijek pravo nadržavnost osporava, pa nam se ovdje poBosni i Hercegovini maše zastavamarazličitih država. Poštujem svaku državui njenu zastavu, ali njima je mjesto u timdržavama i nam diplomatskim, konzularnimi drugim predstavništvima. ZastaviBosne i Hercegovine mjesto je nasvakom jarbolu u Bosni i Hercegovini iBosanci i Hercegovci trebaju imati poštovanjaprema svima, ali najviše premasebi, svojoj zemlji i svojoj zastavi. Bošnjacisu najmnogoljudnija i prema tomenajodgovornija nacija u Bosni i Hercegovini.Zadatak najmnogoljudnije nacijeje da bude najtolerantnija prema drugimnacijama. Jedini način da se razbije Bosnai Hercegovina je da Bošnjake, kao njenunajmnogoljudniju naciju, zahvati nacionalizam.Ja inače antinacionalizamsmatram najvišim nivoom patriotizma uBiH.SABAH: Otkud i kako je nastalaideja o zadnjem djelu i kako bisteSabah br. 30ukratko – koliko je to moguće definirali- svoj roman?IMAMOVIĆ: Moj roman „Molimte, zapiši“ je historijski roman kojiopisuje jednu političku i ratnu dramu kaoi dvije ljubavne drame. To je roman oBosni kakva je možda bila i Bosni kakvubih ja želio.SABAH: Na pulskom Sajmu knjigapublika Vas je lijepo primila. U kakvomje sjećanju ostala Vama Pula i Istra?IMAMOVIĆ: Nikada nisam bio uPuli i Istri, a da mi tu nije bilo dobro.Prvu ozbiljniju književnu nagradu dobiosam u Pazinu na Književnim susretima.U Puli imam prijatelje i za Pulu me vežuneke naročito lijepe uspomene. Pulu iIstru doživljavam kao lijepi prostor nastanjendobrim ljudima.SABAH: Nemamo pitanja, nomožete li odgovoriti na jedno od pitanjakoje svakodnevno sami sebi postavljatekao i svi ljudi?IMAMOVIĆ: Samom sebi postavljammnoštvo pitanja i odgovori na ta pitanjasadržani su u rezultatima mogarada u politici, književnosti, kao i u momodnosu sa ljudima. Prije važnih odlukamnogo razmišljam, nakon tih odlukapitam se da li sam postupio ispravno isebi neprekidno postavljam najrazličitijapitanja.Razgovarao: Asim ČabaravdićKnjiževnanagrada„Meša Selimović“Dobitnik nagrade „MešaSelimović“ bit će proglašen početkomrujna na skupu Cum grano salis u Tuzli.Selektori jubilarne desete nagrade„Meša Selimović“, najuglednijeg regionalnogknjiževnog priznanja,odabrali su po pet romana koji ove godineulaze u konkurenciju. Nagrada sedodjeljuje za najbolji roman objavljen uSrbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH, aprocedura je takva da prvo selektori pojedinihzemlja odaberu svoje prozne favoriteiz prethodne godine, a nakontoga žiri bira pet finalista i pobjednika.Selektorica za Hrvatsku JulijanaMatanović odlučila je da su najbolji romaninapisani u 2009. godini: “Polusan”Ratka Cvetnića, “Trajanovo pravilo”Pavla Pavličića, “Sat pjevanja” NenadaRizvanovića, “Unterstadt” Ivane ŠojatKuči te “Čudo u Poskokovoj Dragi”Ante Tomića.Žiri 10. međunarodnihknjiževnih susreta "Cum grano salis",koji se u Tuzli održavaju od 2. do 5.septembra, u sastavu Miljenko Jergović,Stevan Tontić, Alma Denić-Grabić,Zdenko Lešić i Angela Richterodabrali su pet romana koji će setakmičiti za književnu nagradu "MešaSelimović“. Riječ je o djelima objavljenimpošle godine na području bivšeJugoslavije: "Pjesme divljih ptica"Enesa Karića, "Sedam strahova" SelvedinaAvdića, "Kaja, Beograd i dobroAmerikanac" Mirjane Đurđević, "Unterstadt"Ivane Šojat-Kuči te "Tri slikepobjede" Zvonka Karanovića.Kako jerečeno na pres konferenciji u Tuzli,ovogodišnji susreti bit će u znaku 100.godišnjice rođenja književnika MešeSelimovića. NačelnikTuzle JasminImamović, koji je i začetnik ove manifestacije,najavio jen među ostalim, otvaranjeknjiževnog muzeja u Tuzli ukojem će se nalaziti stalna postavkaposvećena životu i djelu MešeSelimovića . Podsjetimo, prošlogodišnjidobitnik Meše bio je Bekim Sejranovićza roman “Nigdje, niotkuda”. Taj uspješnipisac i prevoditelj je u izdanjuProfila objavio još jedan roman koji jepopraćen izvrsnim kritikama, podnaslovom “Ljepši kraj”.11

Poništena Skupština SDA Hrvatske i sve odluke koje su na sjednici doneseneMinistarstvo Uprave RH odbilo zahtjevSDAH o upisu i promjeni osoba zapredstavljanje i zastupanje StrankeŠemso TankovićMinistarstvo Uprave RH, na temeljučlanka 7. Stavka 3. Zakona o političkimstrankama, povodom zahtjeva Strankedemokratske akcije Hrvatske (SDAH,sa sjedištem u Zagrebu) u predmetuupisa i promjene osoba ovlaštenih zapredstavljanje i zastupanje političkestranke, u Registar političkih stranakaRH, donijelo je rješenje 24. lipnja 2010.(s potpisom ministra DavorinaMlakara) kojim je odbijen spomenutizahtjev.U obrazloženju piše da je Ministarstvu27. travnja 2010. podnesen zahtjevkoji je za SDAH podnio ŠemsoTanković, predsjednik Stranke, a kojimje zatraženo da se u Registar političkihstranaka RH upiše promjena osobaovlaštenih za predstavljanje i zastupanjeove političke stranke , temeljem odlukausvojenih na sjednici 7. Izborne skupštineSDAH održane 27, veljače 2010. Isjednici Glavnog odbora, također 27.veljače.Ministarstvu su priloženi slijedećidokazi i isprave: zapisnik sa sjednice 7.Izborne skupštine Stranke održane 27.Veljače 2010., novi Statut Stranke donesenna istoj sjednici Skupštine, zapisniksa sjednice Glavnog odbora Strankeodržane 27. Veljače 2010 i Obrazac broj9 – Popis članova upravnog tijelaStranke.ZAHTJEV JE NEOSNOVAN. Izzbirke isprava koju Ministarstvo vodi zaSDAH, utvrđeno je da je ista 29.Kolovoza 1990. upisana u Registarpolitičkih stranaka RH, pod registarskimbrojem 42, Knjiga 1. U predmetniupisan je podatak o osobamaovlaštenim za predstavljanje i zastupanjeStranke, predsjedniku Stranke ŠemsiTankoviću i glavnom tajniku Stranke,Mirsadu Srebrenikoviću, s mandatom utrajajnju od četiri godine od izbora na 6.Izbornoj sjednici Skupštine Stranke,održanoj 2. Listopada 2005. Uvidom uzahtjev s priloženim ispravama i dokazima,utvrđeno je da su na sjednici 7.Izborne Skupštine Stranke izabrana tijelaStranke koja, sukladno članku 19.Statuta Stranke od 18. Prosinca 1994.,bira Skupština i to predsjednik Stranke,članovi Glavnog odbora i Suda časti, daje usvojen novi Statut Stranke. Iz zapisnikas navedene sjednice Skupštinevidljivo je da je istim utvrđeno da jeSkupštini bilo nazočno 88 delegata.Pregledom zapisnika skonstituirajuće sjednice Glavnog odboraodržane 27. Veljače 2010. utvrđeno je dasu na navedenoj sjednici, a sukladnonovousvojenom Statutu, izabraničlanovi Predsjedništva, četiri potpredsjednikaStranke, glavni tajnik i predsjednikGlavnog odbora.O činjenicama koje su predmet razmatranjau ovom postupku očitovao se24. Ožujka 2010., podneskom MirsadPezerović, potpredsjednik Stranke. Ubitnom ističe da je Skupština održana27. Veljače 2010. Sazvana i održana protivnoodredbama Statuta, te traži odMinistarstva uprave RH da navedenusjednicu Skupštine poništi kao i sve odlukekoje su na sjednici donesene.Navodi da mu je zabranjeno kandidiranjei sudjelovanje na Skupštini Strankeiako je kao predsjednik Ogranka Gunjai potpredsjednik Stranke odlukom tijelaOgranka od 24. Siječnja 2010. Izabranza kadnidata za predsjednika Stranke.Podnesku prilaže odluku predsjednikaStranke o raspuštanju ogranka u Gunjiod 2. Veljače 2010.., zapisnik s izborneSkupštine Ogranka Gunja održane 4.Listopada 2009. te žalbu na odluku oraspuštanju ogranka u Gunji upućenuSudu časti Stranke.Radi utvrđivanja pravovaljanostisazivanja i održavanja sjednice Skupštineodržane 27. Veljače 2010. izvršen jeuvid u važeći Statut Stranke. Odredbomčlanka 18. Stavka 1. Statuta utvrđeno jeda je Skupština najviše tijelo Strankekojeg čine delegati izabrani uopćinskiom i gradskim ograncima , dokje stavkom 3. Istog članka propisano daprije svakog sazivanja izborne SkupštineGlavni odbor svojom odlukom utvrđujebroj delegata iz svakog ogranka razm-12 Sabah br. 30

jerno broju članova stranke u timograncima.Nadalje, temeljem uvida u Popis ustrostvenihoblika političkih stranakautvrđeno je da Stranka demokratske akcijeHrvatske nema upisan niti jedan ustrojstvenioblik (općinski i gradskiogranak). Sukladno članku 8. Zakona oU dopisu predsjednicima ogranakaSDA Hrvatske o rješenju Ministarstvauprave RH, koje je uputio predsjednikStranke, prof. dr. Šemso Tanković,između ostalog stoji: „ Molimo da uroku od 10 dana dostavite rješenja o prijavirada ogranaka kako bismo unajkraćem mogućem roku otklonili formalnenedostatke nužne za registracijuodržane Skupštine. Ukoliko ne postojerješenja o prijavi rada ogranka tada jepotrebno da hitno uputite zahtjevenadležnim organima. O svemu tometreba promptno izvijestiti središnjicuStranke. Ujedno bismo vas izvijestili današ Mirsad Pezerović i dalje radi na sustavnojdestabilizaciji Stranke pozivanjemna sazivanje izvanredne SkupštineStranke. Ovu provokaciju ne treba ozbiljnoshvatiti nego samo kao pokušajunošenja nemira u naše redove“, piše udopisu središnjice SDAH.političkim strankama, politička strankaje dužna prijaviti osnivanje i djelovanjesvojih ustrojstvenih oblika (podružnice,ogranci) Ministarstvu uprave RH u rokuod 15 dana od dana osnivanja.S obzirom na navedeno, a prema podacimaiz službene evidencije, u ovom jepostupku utvrđeno da su u radu Skupštinestranke sudjelovale osobe koje unavedeno najviše tijelo Stranke nisu izabranena način i u postupku kako je toutvrđeno u članku 18. Statuta Stranke.Slijedom navedenog , u predmetuovog postupka nisu se stekli uvjeti na osnovukojih bi se moglo utvrditi da sepodneseni zahtjev temelji na odlukamadonesenim po postupku i od straneosoba utvrđenim mjerodavnim odredbamaStatuta. Naime, prema odredbičlanka 10. Stavka 1, Zakona opolitičkim strankama, statut političkestranke mora sadržavati, između ostalog,odredbe o članstvu te upravnim tijelima,načinu njihova izbora i opoziva, trajanjumandata te načinu odlučivanja. Stogaisti akt svojom pravnom snagom obvezujeupravna tijela stranaka, osobeovlaštene za predstavljanje i zastupanje,kao i sve članove stranaka, na postupanjesukladno sadržaju predmetnih odredbi,Mirsad Pezerovićpirlikom donošenja odluka temeljemkojih se traži upis promjena u Registarpolitičkih stranaka RH.Protiv ovog rješenja nije dopuštenažalba, ali se može pokrenuti upravni sportužbom Upravnom sudu RH, u roku od30 dana od dana primitka rješenja.BOŠNJACI IZJASNITE SE KAO TAKVIU povodu proslave 20. godišnjicerada Stranke demokratske akcije (SDA)pulski ogranak održao je konferenciju zanovinare na kojoj je apelirao kod Bošnjakada se prilikom idućeg popisivanjastanovništva u svibnju 2011. izjasne kaotakvi - a ne kao Muslimani ili Bosanci,čime bi bili evidentirani kao nepoznati -da bi dobili izbornu jedinicu.Trenutno se izjasnilo svega 10 postoBošnjaka, a cilj političkog osvješćivanjaje da se dosegne 80 posto. U stranci,naime, smatraju da bi mogli imati 1,5posto pripadnika manjine, čime bipovećali broj svojih zastupnika u parlamentu.Predsjednik ogranka Kemal Velagićosvrnuo se na dosadašnji rad stranke ikazao da su zadnjih 15 godina nauzlaznoj putanji te jači nego ikad."Ostali smo čistog obraza i pošteni.U dogovoru s vlasti riješili smo problemgroblja, a rješavamo i probleme zapošljavanja,stipendiranja, školarine, stanova,socijale… Također, u tijeku je osnivanjeasocijacije mladih i žena. Kod nas nemaprivatnih interesa jer brigu usmjeravamok našim članovima i simpatizerima", istaknuoje Velagić i dodao da ćerođendanska proslava biti održana najesen.Dopredsjednik Ilijaz Ališkovićdotaknuo se teme novoizglasanih ustavnihpromjena o dodatnom pravuglasanja manjinskih zajednica kojeomogućuju Bošnjacima da se izbore zaUstavom zagarantirana prava."Za koordinaciju istarskih ogranakauskoro će biti zadužen županijskiogranak SDA-a, čiji je postupak osnivanjapokrenut", najavio je član predsjedništvaMersudin Smajlović i dodaoda će taj ogranak voditi računa o onimBošnjacima koji žive izvan postojećihšest ogranaka.Na presici je bio prisutan i član predsjedništvabosanskog SDA Josip Jurišić,koji je kazao da Istra u RH i Europipredstavlja primjer uspješnog funkcioniranjamultinacionalne sredine te najavioda je u tijeku formiranje tijela koje će bitizaduženo za koordinaciju stranaka napodručju bivše Jugoslavije, kao i da ćepredstavnik za Hrvatsku biti HasanČatić. (I. N)Glas Istre, I.N.Sabah br. 3013

U nedjelju, 11. srpnja 2010., obilježenaje 15. godišnjica genocida u Srebrenici,nekadašnjoj zaštićenoj zoniUN-a, kada je vojska i policija RepublikeSrpske, na čelu sa RatkomMladićem, 11. srpnja 1995. godine, ubila8.372 Bošnjaka, u najvećem zločinu uEvropi nakon Drugog svjetskog rata.Obavljen je ukop 775 žrtava genocida,a najmlađe žrtve koje su ukopanesu dvojica dječaka od 14 godina, dok jenajstarija žrtva imala 78 godina. Najbrojnijemukopu do sada prisustvovaloje oko 40 tisuća ljudi, članova obitelji,prijatelja. U Potočarima su bili prisutni izvaničnici BiH, Hrvatske, Srbije, CrneGore i Slovenije te brojne delegacijeevropskih zemalja, predsjednička delegacijaSAD-a, te predstavnici diplomatskogkora u BiH. U Memorijalnomcentru Potočari organizirana je do sadanajmasovnija kolektivna dženaza uposljednjih deset godina od kada trajuzajednička ukopavanja. Uz 774 ubijenaBošnjaka ukopan je i jedan katolik,Rudolf Hren, koji je također ubijen 11.srpnja 1995. godine. Na raznim lokacijama,od Potočara do Zvornika ubijenoje preko osam tisuća Bošnjaka, do sadaih je identificirano oko šest tisuća, a uzajedničkoj grobnici u Potočarimapokopano ih je gotovo četiri tisuće.Načelnik Općine Srebrenica OsmanSuljić je naveo da je za njega kao preživjelogsvjedoka genocida, svaka riječ je suvišna,poručivši da je ovo "najteži danporodicama žrtava, a još teži onima kojinisu našli najmilije i dostojno ihsahranili". Suljić je pozvao i sve one kojisu obavezni, sposobni i koji žele da učinesve da se uhvate svi počinioci genocida ipronađu ubijeni, a Srebrenica izgradikao multietnička i stabilna sredina.Poruku predsjednika SAD BarackaObame pročitao je američki ambasadoru BiH Charles English. "Rekao sam ivjerujem da je užas Srebrenice mrlja nanašoj kolektivnoj savjesti", poručio jeObama. U pismu američkog predsjed-14 Sabah br. 30

15. OBLJETNICA MASAKRA USREBRENICInika navodi se da "SAD pozivaju svevlade da udvostruče napore napronalaženju odgovornih, na njihovomhapšenju i izvođenju pred lice pravde".Poglavar Islamske zajednice u BiHReis-ul-ulema Mustafa ef. Cerićporučio je: da Srebrenicatreba da bude nauk, ali iopomena da se takav zločinviše ne ponovi. „Svi moramoučiti o genocidu, ne samo kaoo povijesnim činjenicama, većkao način da upoznamo našudjecu o opasnosti rasizma, antisemitizma,islamofobije i drugih primjeraljudske netrpeljivosti. Moramo poučitimlade naraštaje da cijene demokraciju iljudska prava, te ih hrabriti da odbacemržnju, netoleranciju i etničke sukobe“I ove godine je Sabor bošnjačkihasocijacija Hrvatske u suradnji s UdrugomBošnjaka branitelja Domovinskograta RH, a uz financijsku potporu Savjetaza nacionalne manjine RG i gradovaZagreba i Velike Gorice, organiziraokonvoj pod nazivom SABAH – zaSREBRENICU. Sudionici konvoja sunakon Potočara posjetili Sarajevo, gdjesu 12. srpnja posjetili šehidsko mezarjeKovači i mezar rahmetli AlijeIzetbegovića, prvog predsjednika PredsjedništvaBiH.U ovom broju SABAH-a objavljujemonekoliko fotografija iz Potočara, au narednom SABAH-u objavit ćemoreportažu o utiscima sudionika Konvojao Potočarima.Sabah br. 3015

EKSKLUZIVNI RAZGOVOR Salkan ef. Herić, glavni imam MIZ DubrovnikČETVRT STOLJEĆA USPJEŠNOGDJELOVANJA!SABAH: Najprije, predstavite namse?HERIĆ: Rođen sam 18.02. 1963. godineu jednom lijepom mjestu maloneobičnog naziva Vukovije Donje općinaKalesija koja se danas nalazi u tuzlanskomkantonu BiH. Mekteb i osnovnoškolovanje završio sam u svom rodnomkraju. Godine 1977. upisujem se u GHBmedresu u Sarajevu a poslije nastavljamškolovanje na tadašnjem ITF-u (Islamskiteološki fakultet). Zbog tadašnjih(ne)prilika 1983.godine odlazim nasluženje vojnog roka. 1.2.1985. godineimenovan sam od tadašnjeg StarješinstvaIZ-e, za BiH, Hrvatsku i Sloveniju zaimama u Dubrovniku. Zbog prekinutogstudija na tadašnjem ITF-u školovanjezavršavam na Univerzitetu ''DžemalBijedić'' u Mostaru odsjek Islamskavjeronauka. U Dubrovniku zasnivamobitelj s muallimom Džemilom. Otacdvoje djece kći Šejma studenticaekonomije i sin Nadir trenutno 4.godinaGimnazije.SABAH: Dobili ste veliko priznanjemuftije Ševke ef. Omerbašića za četvrtstoljeća uspješnog rada i djelovanja uDubrovniku! Jeli Vas iznenadio?HERIĆ: Dopustite mi da se vratimna godinu kada sam počeo raditi kaoimam u Dubrovniku. Bilo je to davne1985 god. Godina u kojoj sam nekolikoputa donosio odluku o napuštanju Zajednice,jer situacija nije bila nimaloružičasta. Ostao sam zahvaljujući iuvaženom profesoru dr. AhmeduSmajloviću koji mi je u to doba ulijevaonadu riječima: „ Zavrni rukave imamskipoziv je častan ali i odgovoran.“ Riječiodgovoran poziv, stalno su mi odzvanjaleu ušima, pa i dan danas. Nisam ni slutioda ću puno moći izdržati u džematudubrovačkom koji je do 1985. godine,promijenio na desetine imama od svogosnutka. U takvim uvjetima koristio samrazne mehanizme kako bi uspostavioravnotežu u Zajednici. Mislim da sam utome uspio.Uvaženog muftiju Ševkaef. Omerbašića poznajempunih 25 godina kao aktivnogi predanog borca u Islamskojzajednici koji je sve svojeumijeće podredio razvoju iprosperitetu Zajednice što jedanas itekako vidljivo.Zahvaljujem se muftijiOmerbašiću koji je prepoznaomoj dugogodišnji rad naimamsko-muallimskom poljuodajući mi priznanje 2007.godineza imama i muallima godine.Moram priznati kadasam osmišljavao program za12. Rebiu-lewel, rođenje Allahovogposlanika Muhammedaa.s. razmišljao sam dasamo džemat izvijestim o25.godišnjem djelovanju i da malo sumiramto razdoblje. U međuvremenu rodilase ideja da se to malo osmisli i dobijedrugačiju dimenziju.Poznata je činjenica da nam imamidolaze u džemate malo neprimijećeno, apogotovo kada odlaze iz Zajednice,odnosno kada imaju svoj kakav jubilej. Urazgovoru s muftijom Omerbašićem o tojideji, saznao sam da je odlučio prisustvovatitom događaju. Naravno, bio sam vrlougodno iznenađen ne samo od stranemuftije nego i velikim odzivom kolega izHrvatske i BiH te od strane džemata kojisu došli da sa mnom podijele tu radost iodaju mi priznanje - kako Vi rekoste - začetvrt stoljeća uspješnog djelovanja. Zahvaljujemse suradnicima od 1985- 2010.kao i članovima islamske zajednice bezkojih Zajednica ne bi bila ono što danasjeste. Priznanje koje mi dodijelio muftijaOmerbašić, odnosno Mešihat Islamskezajednice, rezultat je odgovornog pristupai rada u Zajednici. Moram priznatida je u svemu tome imala udjela i mojasupruga Džemila kao i moja djeca s kojimadijelim ovo priznanje, jer bez njihovograzumijevanja i podrške teško bi tobilo ostvarivo s obzirom na to da sampuno vremena izbivao iz obitelji radeći udžematu.Salkan ef. HerićSABAH: A vrijeme koje nam dolazi?HERIĆ: Vrijeme koje nam dolazisve je složenije i bremenitije. Nadam seda ću i u tom vremenu znati odgovoritina izazove koje me čekaju uzimajući uobzir i novu situaciju u raspodjeli poslovaunutar Zajednice. Isto tako, nadam se, daće Islamska zajednica u cjelini zajedno snama imamima imati sluha u rješavanjuživotnih potreba. Halil Džubran lijepo jerekao : „Koračaj dalje. Ne oklijevaj. Tkoide naprijed, korača prema potpunosti.Koračaj dalje i ne boj se trnja ni oštrih stijenana putu života.“SABAH: Kakav je bio Vaš dolazak uDubrovniku, kako ste bili prihvaćeni priječetvrt stoljeća i kako Vam to izgledadanas?HERIĆ: U Dubrovnik sam došao15.1.1985. i javio se tadašnjem imamuAbdulgafar ef. Jukiću koji me je bratskiprimio i ukratko informirao o Zajednici.Vrlo kratko 2-3 dana ostao je sa mnomu Dubrovniku, jer je prešao u Sarajevo nanovu dužnost. Kako sam prihvaćen tihprvih dana ili bolje rečeno prvu godinu sobzirom na ambijent i ''klimu'' u Zajednici?Bez pretjerivanja bilo je izuzetnoteško i neizvjesno. Informacije radi , u to16 Sabah br. 30

savjet da izdržim tri godine po svaku cijenustvarajući pozitivno ozračje. Dobroje vladao materijom. Rekao sam da samtu tek tri mjeseca i da razmišljam o odlaskujer imami se ovdje ne zadržavajupuno, vrlo kratko ostaju u Dubrovniku.Preusmjerio sam razgovor na drugu temui tako saznao da su moji sugovornici izZagreba i da nastavljaju službeni put zaRim.Ta dva visoka čila gospodina u mantilimabili su Salem Šabić, predsjednikOIZ Zagreb i Ševko ef. Omerbašićtadašnji imam zagrebački koji mi jeukratko ispričao o svojim imamskimpočecima.Salema Šabića sam kasnije susretao uZagrebu koji me je očinski bodrio i savjetedavao. Neka mu je rahmet duši.Ševko ef. Omerbašić sadašnji muftija ipredsjednik Mešihata mi je bio i ostaouzor i autoritet u imamskom pozivu.Imamska putanja kroz sva protekla vremena,mogu slobodno reći, bila je dostazahtjevna. Dvije trećine imamaske dionicesu iza mene. Sve sam to prebrodio iuspostavio komunikaciju međudubrovačkim vjetrovima od bure prekojuga do maestrala. Prijeđena je 25. stepenicamog imamskog minbera. O svakojbi mogao ponaosob kazati. Nadam se daće i narednih 15 stepenica koje su ispredmene biti uspješno savladane. Te davne1985. u listu Preporod, Salih Smajlović,između ostalog piše o dolasku novogimama. « Stekli smo dojam da se je novidubrovački imam Salkan ef. Herić uklopiou rad, pa se može nadati novim uspjesimadubrovačkog džemata.'' Danas Islamskazajednica u Dubrovniku je prepoznatljivane samo unutar nas nego išire.SABAH: Imate uzorno organiziranškolski i mektebski vjeronauk. Kako uspijevateobuhvatiti gotovo svu djecu počemu možete mnogima u RH biti primjerkoji treba slijediti?Imam Salkan ef. Herić, Muallima Džemila Herić i zbor »Selamdoba ambijent i klima, ovdje mislim naklimu u Zajednici, nije bila povoljna. Trebalose snaći i reorganizirati u mnogočemu te uspostaviti komunikaciju sljudima u Zajednici i izvan nje, prihvatitii biti prihvaćen. Mnogo je razloga, objektivnihi subjektivnih, zbog kojih samrazmišljao zahvaliti se na ukazanom povjerenjuStarješinstva IZ-e, i vratitiključeve. Tadašnja struktura koju sam zatekaou Odboru IZ-e, teško je prihvaćalabilo koju promjenu u radu a posebnomladog imama. Javio se tzv. ''sukob generacija''.Opća previranja kako politička, tako iu samom vrhu Starješinstva IZ u BiH,rezultirala su smjenom tadašnjeg predsjednikadr. Smajlovića. U tom stanjuvrlo teško sam se snalazio. Podrške niotkud. Sve je davalo određene sumnje. Utom i takvom ambijentu 1985. na podnenamaz navratila su dva gospodina u proljetnimmantilima koje nisam poznavao.Nisu mi se predstavili, namaz su obavili ipozvali me na ručak. Što sam i učinio.Jedan od njih me je iznenadio pitanjemzašto ti je ovako star džemat oni timogu biti djedovi. Moraš nešto učiniti daovaj džemat postane agilniji da ne budešnajmlađi u džamiji. Uspostavi širu komunikacijus džematom i pokušaj osmislitirad s mladima. Zbunjeno sam neštoodgovorio i brzo prešao preko toga, adrugi me je pitao - imaš li problema?Razgovor je nastavljen o složenom raduimama, posebno u ovakvim džematima.Ukazivao mi je na psihološke barijere skojim se susreću mladi imami. Dao mi jeSabah br. 30HERIĆ: Uvođenjem vjeronauka uškole kao izbornog predmeta odmahsam pristupio realizaciji istog. Mora sepriznati da smo malo bili nespremni iakosmo imali mektebsko iskustvo. Rad uškolamo tražio je novi pristup, počevši odprograma, udžbenika, planiranja nastavnihsati do formiranja vjeronaučnihgrupa koje je trebalo ukomponirati u redovnunastavu. Roditelji kao i djeca, srezervom su sve to prihvatili, a i odgovorneosobe u školama na samom početkumalo su taktizirale. No, nisam se daozbuniti. Izvršio sam osobno anketu međuroditeljima, a rezultat je bio više negozadovoljavajući: 98 posto roditelja izjasnilose za islamski vjeronauk.Formirali smo vjeronaučne razrede iligrupe i tako pristupili organiziranoj nastavi.Tih godina u vjeronaučnom procesubilo je 255 polaznika. Cijelo vrijeme štoratni i poslije, vjeronauk se je održavao ukontinuitetu. Razlog tomu je stalni kontakts roditeljima i organizirane posjetečlanovima Zajednice.U Preporodu od 15.06. 1996. HajrudinVrnjak napisao je : '' UDubrovnuku ostvarena dva krupna cilja– Vjeronauk u osnovnim i srednjim školamai - organiziranost islamske mladeži''.U posljednje vrijeme javlja se problemnataliteta. Mladi stupaju u bračnu zajedniciu malo ''kasnijim'' godinama a timeje i manje rođene djece (jedno ili dvoje)što naravno utječe na broj polaznikavjeronauka. Moram naglasiti da je i daljeje visok postotak na vjeronauku odukupnog broja djece skoro 99%.SABAH: Jeste li Vi zadovoljniodzivom mladih u ostalim aktivnostimakoje pokrećete?HERIĆ: Kada su u pitanju mladi injihova aktivnost moram naglasiti da sviskupa ulažemo napore kako bi se štokvalitetnije pristupilo njihovom organiziranju.Da bi realizirali zadane ciljevepotrebno je imati: - Realnu težnju, realnu17

procjenu situacije, jaku motivaciju i strpljivost.Ciljevi se mogu postići u okvirupotencijalnih mogućnosti; -Djelovanje uokruženju, kvantitet i kvalitet. Kroz cijelimoj period radio sam i dan danas radimna unapređenju djelovanja mladih u Islamskojzajednici. Aktivnosti su se odvijajukroz komunikaciju s mladima injihovu edukaciju te iznalaženju novihmogućnosti ka pobo-ljšanju postojećeg.Rezultat toga je osnivanje Kluba mladihpri Islamskoj zajednici 1990. godine, kojije i dan danas aktivan.Rad s mladima je koncipiran u oblikudruženja, kroz informiranje o aktualnimvjerskim i drugim pitanjima. Sudjeluju uraznim manifestacijama u Zajednici iizvan nje. U vremenu u kojem djelujemomladi moraju više pulsirati i živjeti u islamua odgovorni za rad s njima imatirazvijenu strategiju, pripremati ih štokvalitetnije, da sutra kada za to dođe vrijeme,preuzmu i kreiraju rad Zajednice,afirmiraju i profiliraju islamske kulturnevrijednosti.SABAH:Da li su žene posebno organiziranei kako ocjenjujete njihov doprinosu djelovanju Medžlisa?HERIĆ: Ženski dio džemata aktivnosudjeluje u svim vjerskim i kulturnimdogađanjima u Zajednici. Nisu posebnoorganizirane kroz neko udruženje aliimaju svoj kutak i vrijeme druženja. Radsa ženama zadužena je muallimaDžemila .U knjizi Islam i Muslimani uHrvatskoj iz 1999. na str. 395 MuftijaŠevko ef. Omerbašić napisao je. '' Nigdjekao u Dubrovniku žene i djeca neposjećuju mesdžid, što ovoj zajednici dajeposebnu draž. U vjeri većina muslimanasu vrlo postojani i drže se svoga porijeklai ponosni na krajeve iz kojih potiču. ''SABAH: Jeste li zadovoljni suradnjoms jedinicama lokalne samouprave?HERIĆ: Islamska zajednica na ovimprostorima egzistira preko 75 godina istalno je pokušavala i pokušava ostvaritidobre odnose sa sredinom u kojoj djeluje.Političke strukture kroz sve ovo vrijemebile su različite a s tim i različito seodnosile prema Zajednici. Ti odnosimogu se podijeliti na nekoliko segmenata.Segment vjerske, nacionalne i kulturnerazličitosti i radnog okruženja, i sl.Sve ovo utiče na formiranje mišljenja iodnosa. Ovo su ključne stvari koje doprinosepozitivnom ili negativnomodnosu lokalne samouprave i IslamskezajednicePostoji jedno nepisano pravilo akošutite i ne tražite ništa o vama svi lijepogovore. Ako malo glasnije kažete i neštotražite u granicama skromnosti onda se ovama ima drugačije mišljenje. Iskustvogovori da je sve manje predrasuda o Islamskojzajednici i da su se uspostavilitemelji za bolju suradnju. Položaj Islamskezajednice je zadovoljavajući i akooni nisu u onoj mjeri u kojoj bi trebalibiti.SABAH: Šestu godinu izlaziSABAH info i zajedno s drugim glasilimanamijenjenim Bošnjacima RH nastojiinformirati o svim vidovima života irada naših ljudi. U kojoj mjeri SABAH– prema Vašem viđenju - obrađuje životneteme i posebice problematiku vjerskogživota? Imate li prijedloga zanjegovo unapređenje!?HERIĆ: Sabah info redovito pratimu kojem postoje sadržaji raznih profila.Tematski je dobro osmišljen i vodiračuna da obuhvati problematiku koja setiče svih struktura unutar bošnjačkog korpusa.Naravno da uređivački kolegij idalje treba programski osmišljavati koncepcijukada je u pitanju problematikabošnjačkog korpusa.SABAH: Kako vidite viziju budućnostiVašeg Medžlisa?HERIĆ: U životu nije ništa jednostavno,pa tako ni unutar Islamske zajednice.Neosporno je da se od imamaočekuje znatno efikasnije djelovanje naupoznavanju, očuvanju i prenošenju vjerskihsadržaja kako unutar Zajednice takoi izvan nje. Od imama se traži visok stepenmoralne odgovornosti, bez prijekornoponašanje u džamiji, mektebu, naulici, korektno držanje prema džematlijamai jasnost u stavovima. Da je upsihičkom i materijalnom pogledusređena stabilna i zdrava osoba.Naš Medžlis je specifičan po mnogočemu. Smišljenim i upornim radommoramo jačati Zajednicu. Mnogi su došlido izražaja djelujući u strukturi Zajednicei tako postali prepoznatljivi javnosti. Bezzajedničkog truda, dogovora i odgovornostikoje su preuzete unutar Medžlisa/ Mešihata ne može postojati ni vjernik,ni imam ni Zajednica. Činjenica je daimam trpi različite utjecaje. Prije svega,vanjski utjecaji, razna društvenagibanja,''moderni stilovi života'' i sl. Iz togodnosa, britkost imama i sposobnost razlikovanjakiča od prave vrijednosti,kritički odnos prema jeftinom pomodarstvu,imamu pomaže da izađe jačii iskusniji u to sam se osobno uvjerio. Jer;''Da nije vjetra pauci bi svojim mrežamapokrili Zemlju''. Znati ispravno i mudropostupiti u raznim situacijama je preduvjet sretnije budućnosti. U Islamskojzajednici ako ne postoji korelacija imam,džemat, Izvršni odbor, Mešihat, male sušanse za boljitak. Kroz odgovornost isuodgovornost na određenim razinamaZajednice još će više uozbiljiti jedinstvoZajednice koja će biti prepoznatljivabudućim naraštajima.Razgovarao: Asim Čabaravdić18 Sabah br. 30

IN MEMORIAMPROF. MERITUS OSMAN MUFTIĆNa zagrebačkom gradskom grobljuMirogoj 30. Srpnja 2010. godine jepokopan prvi hrvatski ministar znanostii tehnologije i ugledni znanstvenikOsman Muftić. Osmana Muftića ispratilisu brojni prijatelji i suradnici.Ispraćen je u skladu s islamskimobičajima, a dženazu je klanjaozagrebački muftija Ševko Omerbašić.Omerbašić se od Osmana Muftićaoprostio i u ime čitave islamske zajedniceu Hrvatskoj, naglasivši da OsmanMuftić nije bio samo istaknuti član zajednice,nego i jedan od njezinih autoriteta,na čijem je iskustvu zajednicanicala. Bio je izuzetno angažiran, kao icjelokupna njegovaobitelj u Islamskoj zajednicii bio je jedan odnjenih stupova. Posebiceje bio važan njegovangažman kaodopredsjednika Odboraza izgradnjuZagrebačke džamije.Bio je član MešihataIslamske zajednice uRH i dekan Fakultetaislamskih znanosti uosnivanju. SuradniciOsmana Muftića sazagrebačkih Fakultetastrojarstva ibrodogradnje te Medicinskog fakultetaisticali su, pak, Muftićev doprinos biomehanicii činjenicu da je objavio više od150 znanstvenih radova te bio mentorbrojnim magistrima i doktorimaznanosti.SPOMEN BISTAŠANTIĆEVOJ EMINIOvogodišnji 8. međunarodni mostarskisajam „Dani trešnje 2010“ bio je uznaku otkrivanja Emininog kipa poredLučkog mosta. Svečanošću punom poezijei muzike, u Mostaru je otkrivenbrončani kip Emine, lijepe Mostarke kojuje Aleksa Šantić opjevao u svojoj najpoznatijojpjesmi. Kip je u prirodnoj veličini isimbolizira univerzalnu ljepotu žene.Emina se vratila u Mostar, otjelotvorena ukipu velikokladuškog umjetnika ZlatkaDizdarevića Buce. Kip je našao svojemjesto nedaleko od Šantića parka i mjestagdje je živjela Mostarka Emina Sefić, kojaje bila inspiracija Aleksi Šantiću za njegovučuvenu pjesmu.Spomenik ŠantićevojEmini nastao je u suradnji VelikeKladuše i Mostara na inicijativuTurističkog udruženjaMostar-sjever. Svečanomotkrivanju Emine u Mostaruprisustvovao je i načelnikopćine Velika Kladuša AdmilMulalić koji je zajedno sagradonačelnikom MostaraLjubom Bešlićem prezentiraoistu kao simbol prijateljstvaova dva grada.Osman Muftić preminuo je u noći27. Srpnja 2010. u Zagrebu u 77. godiniživota. Rođen je 8. ožujka 1934. u Sarajevu.Gimnaziju je 1952. završio u Zagrebugdje je 1959. diplomirao naFakultetu strojarstva i brodogradnje(FSB), a 1969. i magistrirao, te tri godineposlije i obranio doktorsku disertaciju.Izvanredni profesor postaje 1976., a redoviti1982. Držao je nastavu izmehanike i nauke o čvrstoći, teorijemehanizama, biomehanike, robota i manipulatora,ergonomije, konstrukcijezrakoplova i teorije giroskopa. Osim nastavena FSB-u držao je i dodiplomske ipostdiplomske studije naElektrotehničkom, Medicinskom, Šumarskomi Tehnološkom fakultetu teFakultetu grafičke tehnologije gdje je bioi prvi dekan.Znanstveni rad Osmana Muftićaobuhvaća istraživanja iz područja dinamikesustava, posebno u robotici, biomehanicii ergonomiji, i to kroz analizugibanja robota ili ljudi. Autor je ili koautoru više od 150 znanstvenih i stručnihradova. Samostalan je autor četiriju knjiga,a kao koautor je sudjelovao u petknjiga.Dekan na FSB-u postaje 1990., anakon prvih višestranačkih hrvatskihizbora te godine i prvi ministar znanostii tehnologije (od 1990. do 1991.), a zatimi prvi veleposlanik RH u Islamskoj RepubliciIranu (od 1993. do 1996.).Nagrađen je znanstvenom nagradom"Nikola Tesla" 1989., dobitnik je Krambergerovemedalje za antropologiju 1991.godine i državne nagrade za životnodjelo 2000.Sabah br. 3019

In memoriamDR. MUHIDIN ALIČEHAJIĆVijeću se potvrdio kao izuzetna osobakoja je sjajno zastupala prava i intereseBošnjakinja i Bošnjaka Grada Zagreba.Smrt ga je zatekla na dužnosti potpredsjednikaVijeća, u kojem je nesebičnopomagao svim kolegama u realizacijibrojnih projekata, među kojima valjaposebno istaknuti Konvoj mladih BošnjakaRH i njihovih prijatelja“DA SENIKAD NE ZABORAVI” Zagreb –Srebrenica. Bio je to jedan od njegovihnajvažnijih projekata koji se već četiri godinevrlo uspješno ostvaruje. U realizacijiKonvoja naš Muhidin je nesebično sudjelovaoiako ga je teška bolest u tomepokušala omesti. Na jednom od sastanakaOrganizacijskog odbora IV. Konvoja,predloženo je da se svake godine usrednjim zagrebačkim školama 11. lipnjaodrži “Sat sjećanja na genocid u Srebrenici“,što je prihvaćeno niti ni slutećida će nas ovogodišnjeg 11. lipnja napustitinaš dragi prijatelj Muhidin.Dragi Muhidine! Svima nama u Vijeću,u KUD-u „Sevdah“, Crvenom križu idrugim organizacijama gdje si djelovaoostavio si nam svoju neizmjernu humanosti neumorni entuzijazam.Hilmo HairlićŠto napisati?! Otkuda početi?! Dr.med. Muhidina Alićehajića upoznaosam u ljeto 2003. godine. Od tada pa do11. lipnja 2010. upoznavao sam ga naovom dunjaluku (ovozemaljskom životu).I otišao je. Sada, kada želim onjemu napisati IN MEMORIAM shvatiosam da sam i ja i svi koji su ga poznavaliizgubili prvenstveno prijatelja,dragog čovjeka. Nakon njegove dženaze(sahrane) u rodnom mu Tešnju, 12. lipnja2010., rastrčo sam se oko svih koji supoznavali rahmetli (pokojnog) Muhidinada mi još nešto kažu o njemu...Alinije lako govoriti i pisati o tako svestranomčovjeku, angažiranom u zdravstvu,kulturi, humanističkim aktivnostima…„Tek kad nas netko napusti shvatimokakav je bio, koliko je vrijedio“, veli jedanod brojnih članova KUD-a Sevdah.Dr. Alićehajić, bio je i vijećnik Vijećabošnjačke nacionalne manjine GradaZagreba (VBNMGZ) u prva dva mandata(2003.-2007. te 2007.-2011.). UBKUD „Sevdah“ osnovano je 15. siječnja 2006. godine i vodi se kao prvo registriranoBošnjačko kulturno umjetničko društvo u Republici Hrvatskoj. Predsjednik društva jepjesnik Enes Kišević, a potpredsjednik i glavni koreograf bio je dr. Muhidin Alićehajić.20 Sabah br. 30

O DIKTATORU I DIKTATUPiše: Hamdija MalićKada oni koji dokazuju i/ili topokušavaju dokazati da je Josip Broz –TITO bio diktator, onda to čine diktatom.Oni diktiraju svojim diktatom o TITU«diktatoru» meni, a vjerujem i drugima.Takvi očekuju da ja i oni kojima taj diktatupućuju (čitatelji i/ili slušatelji) misle podiktatu kojeg takvi diktiraju o diktatoru zakojeg ti koji takve diktate diktiraju tvrdeda je bio diktator. Tko je onda tak koji diktiratakve diktate?????????. Tko je taj tko uokviru bilo koje stranke može reći kontrašefa stranke a da ne bude «diktiran». Tkoje taj tko u okviru bilo koje vjerske zajednicemože reći suprotno od onih kojizagovaraju prihvaćeno i/iliopćeprihvaćeno, prorečeno i objavljeno, ada ne bude proglašen nevjernikom i/ilikontrašem. Tko je taj tko u okviru bilokoje države nije proglašen kontrašem, akogovori o drukčijoj politici, ili različito odpolitike stranke koja je trenutno na vlastiili kad govori i/ili radi drukčije od politikekoja vlada u društvu vladajućih i sl. Čak seide do upita o njegovoj određenosti premaUstavu, i samo ako se njegova retorika razlikujeod one koja odgovara samo onimkoji su trenutno najjači, a to su oni koji suna vlasti. Dakle, diktati mogu biti «veći i/ilimanji» kao i «diktatori» i diktatori, naravnoovisno o veličini teritorija na kojem ikojim diktiraju i/ili upravljaju i/ili ovisno obroju «korisnika» , bolje reći konzumenatatakvih diktata i diktatorovih diktata. «Diktirao»je državom nekoliko decenija imanji mi je teret bio taj diktat u kojem jesav svoj život, u prvom redu privatni podrediodržavi, za razliku od nekih današnjihkoji su državu podredili sebi i u svojeprivatne svrhe i ciljeve. Razlika izmeđudiktatora i «diktatora» je samo u obujmui veličini područja i broju diktiranih podanikai/ili bolje reći konzumenata diktata.U čemu je primjerice diktatura poreznihpropisa manja i/ili veća od «diktature»takvih i/ili sličnih propisa iz ranijih vremenai sustava – sistema????. Pa upravosamo u području u kojem i na kojem seprimjenjuju i u broju onih na koje se to itakvo što odnosi. Zar nije tako, sudite samii bez diktata.Diktat je i diktatorstvo i to, ako i kadnetko diktira mišljenja o turbo folku, rocendrollu, Mozartu, poljoprivredniku,Halidu Bešliću, Lepoj Breni, KrunoslavuSlabincu i sl., želeći mene i druge natjeratiSabah br. 30i/ili «nadiktirati» da slušam i volim ono štoon diktira, tjerajući me da budem «kulturan»isto kao i on i/ili da slušam ono štodiktator takvog nečeg diktira i. t. d. Takavdiktator je diktator. Danas ima toliko diktatai diktatora, da je teško utvrditi njihovbroj i ograničiti im, i odrediti područja(bilo geografska i/ili društvena, kulturna,sportska i sl.) u kojim djeluju svojim diktatimai diktiranjem. Vjerojatno mnogiimaju kompleks što svoje diktiranje i diktatemogu primijeniti i uputiti samoograničenom manjem području i/ilimalom broju istih i/ili različitih podanika.Ali to je njihov, i vjerujem i najveći problem.Eto tako vam je to kad je u pitanju«diktator» za kojim mnogi i također nebrojeninisu, ( ili to bar nije činila većina)gušeći se u jecajima i emocijamaneskriveno plakali po diktatu, već sasvimprirodno i ne diktirano. Nažalost mnogih,takvi isti moraju danas plakati i gušiti se ujecajima i emocijama što neki diktatori neodu. Što je to danas nekom krivo, to nekasi sam objasni. I tad u to vrijeme i danas uHamdija Malićovo, niti sam bio veći ni manji a niti ćubiti niti jesam, veći ili manji vjernik, ateistili slušatelj «diktata» i/ili diktata i diktatora.Veliki su počinjali od «0» (nule) i stvaralinešto, malo ili puno. Drugima to bijašestart i od nečega, malog ili velikog (ra)stvoriše – napraviše (čast izuzecima)«0»,(nulu) a neki (mnogi) i minus. Stoga,oni koji u životu nisu napravili ništa nisukvalificirani suditi o onima koji su napravilimalo, kako rekoše pametni ljudi.Današnje «blago – stanje» («blagostanje»)je rezultat doprinosa i rezultata rada idjelovanja suvremenika i novih «vođa»-«svojih» naroda, «otaca» nacija. Nestao jenajveći sin naroda sa ovih podneblja iprozvaše ga «diktatorom» i tad se živjelodrukčije nego sada. Dođoše «očevi» nacijai dolaskom napraviše «blago-stanje»(blagostanje), ali kako za koga. Uostalomveliki Meša Selimović reče:» na ovimnašim prostorima svakih pedeset (50) godinadigne se hajka na pametne ljude, budalese dočepaju vlasti, fukare se obogate,21

a narod glavom plati».Sudite sami koliki je i čiji i kakav doprinos«blago – stanju» («blagostanju»)današnjice. Jedno je sigurno i nepobitno.Taj i ti doprinosi se razlikuju i predstavljajurelativnu i mjerljivu veličinu. Tomožemo primjerice u nekim područjimarada i djelovanja iskazati ekvivalentnimrelativnim odnosom ukupnog brojakonzumenata tih doprinosa i građana kojesu ti stvaratelji pred – vodili u odnosu naraniji taj isti relativni odnos kojem su tipredvođeni pripadali i/ili bili «diktirani».Razlika efekata tih doprinosa je omeđenasamo internim, externim, ekstremnim ilidobrim i/ili boljim potporama i izvorimai snazi tih potpora iskazanih i danihizravno i/ili neizravno (endogeno i/iliegzogeno) vođama i njihovom osobnomdoprinosu u stvaranju današnjeg«blagostanja», blagostanja. Prevaziđeni ipreživjeli poreci i sustavi ostadoše u povijestia neki i zaboravljeni. Neki od njih sui kopirani i/ili prilagođavani sa manje iliviše uspješnosti današnjici. Međutim, neznači da ako je jedan od možda najpoštenijihporeza u povijesti i bio harač,poznat i priznat u osmanskoj carevini, daosmanski poredak nije prevaziđen. Onikoji u tom i sličnom poretku i/ili drugimprevaziđenim i povijesnim porecima tražedobro i/ili se s takvim načinom rada idjelovanja poistovjećuju, prevaziđeni su ikonzervativni, neovisno od titula koje nosei/ili ih imaju. Takvi ne vide dalje od nosa,a civlizacija im je najveći neprijatelj.Stvarati svoju karizmu na mrtvim, natragediji, na genocidu, genocid je itragedija. Primjerice, na žalost ne jedinaSrebrenica, Srebrenica i t.d. odista jemjesto na i u kojem se svatko treba pokloniti.Međutim, tu i na toj tragediji i/ilitome sličnom, graditi svoj kult i karizmuodista je u najmanju ruku neprimjereno.Dolaze političari i državnici iz raznih krajevasvijeta, raznih vjera i nacija, da potvrdekoliku su grešku napravili njihovi prethodnicii/ili i neki od njih i sami, onda kadnisu spriječili genocid u Srebrenici.Američki ambasador tim povodom održagovor, predsjedavajući države to isto učini,evropski povjerenik nastavi u istom stilu isvi zajedno govoriše petnaestak minuta ilinešto više i izgovoriše sve što se danas, naovoj distanci primjereno reći, treba i možeza tu tragediju. Više se moglo učiniti samoda su ti i takvi tu i takvu tragedijuzapriječili još prije njenog nastanka.Nakon toga neki održaše govor dugačak iponavljajući na nekoliko različitih jezika ijezika svijeta i ništa više niti učiniše nitirekoše od prethodnika koji se uokviriše udiplomatske i koje sve ne protokole. Danaskada govorimo o diktatima i diktatorima,nije na odmet napomenuti da se u nekimbližim povijesnim trenucima i razdobljimai nama na našu žalost i pod vodstvom«otaca» nacija dogodiše stvari koje smosmatrali nemogućim. To se upravo dogodinakon što se napusti pravilo i način nakojem je građen «diktat» prethodnika. Unesretnom ratu koji je na svu sreću iza nasi ne ponovio se više nikad i nikom, suvremenici«velikog diktatora» i njegoviučenici bijahu odgovorni za pojedinapodručja i zone u kojim su ih slušali onikojim su zapovijedali i diktirali. I interesantnoda upravo iz tih područja i za vrijemepoštivanja takvih diktata i dok sudiktati diktatorovih suvremenika i učenikapoštovani nema iz tih zona i iz tih razdobljanitko u Hagu. Eto, i to je doprinostvrdnji da nekad i diktate koji nekom neodgovaraju ne treba u cjelini odbacivati, jeri crni pijevac ima svijetlu točku.Znanstvenici, e to je nešto posebno.Nikola Tesla - na primjer, nesumnjivo jejedan, ako ne i najveći, onda jedan odnajvećih znanstvenika u povijesti ljudskogroda uopće. Njegov doprinos čovječanstvuje još uvijek neotkriven i ekvivalentan jedoprinosu izumitelja točka (kotača), akone i veći. Njegova znanstvena postignućakoriste svi ljudi i u cijelom svijetu, svetvrtke, svi sustavi, politike, političari, vjernici,nevjernici, teisti i ateisti i t. d.Njegove poruke i njegova«proročanstva» konzumira više različitihljudi od proročanstava pojedinih proroka.Njegova «proročanstva» ne sukobljavaju ine konfrontiraju ljude i njihove interese idostupna su i preporučeno tražena, kakood bijelih, tako i od crnih, žutih, niskih, visokih,velikih, malih, siromašnih i bogatih.Dostupna su svima pod jednakim uvjetimai jednako, za razliku od proročanstavanekih proroka koja su dostupna samoonim koji ih kao takva prihvaćaju. Teslinaprihvaćaju svi. Za upitati se kako to daljudi koji stoje na čelu i/ili to hoće biti, pojedinihvjerskih institucija i/ili teologija neiskoriste dobrotu svoje teologije kojoj pripadajui koju predstavljaju i ne upotrijebeju u izazivanju i stimuliranju dobroterazličite teologije od njegove i/ili njihove,pa da se na temeljima tako postignutihrezultata dogovore o pojedinim pitanjimakoja opterećuju ljudski rod i koja čestopredstavljaju motive za manje ili većesukobe, ne često u povijesti ljudskog rodai sukobe različitih civilizacija. S v eteologije se slažu u tome da svaka svojuklijentelu podučava samo dobroti i dobromi samo dobroti i dobrom. U takvomstajalištu nema ništa što bi korisniku takvedobrote odnosne teologije i ma čija onabila, moglo predstavljati motiv za bilo štološe ili nevaljalo. Domet dobrote jedneteologije ograničen je dometom dobrotedruge i različite teologije.U toj dodirnoj graničnoj zoni teologijese podnose. Međutim, čim dobrota jedneteologije pokuša preći u granično dometomdobrote te teologije omeđeno dosegnutopodručje dobrote i njoj različite, tasuprotna i različita dobrota to ne dozvoljavai nastoji je što više zaustaviti i udaljiti.22 Sabah br. 30

Konzumenti jedne dobrote ne žele da dobrotadruge teologije pređe u graničnopodručje koje koristi ta skupinaograničenog broja konzumenata dobrotesvoje teologije kojoj pripadaju. Pripadnicii konzumenti jedne teologije i njene dobrotečine sve da što manje dobroterazličite teologije od one koju oni koriste,pređe u područje dobrote koju koriste tikonzumenti. Čak što više pripadnici isteteološke dobrote ne dozvoljavaju da se unutarte iste dobrote miješaju različite unutarnjedobrote iste teologije. Sukobljavajuse međusobno i to kako unutar kršćanstvatako i unutar islama i drugih teologija, bezobzira da li na te sukobe utječe dobrotarazličite teologije ili ne. Takvih primjera nažalost imamo i danas i rašireno narazličitim meridijanima i paralelama –primjerice suniti, šiiti i vehabi u islamu,protestanti i katolici u kršćanstvu i sl.Međutim, svi ti isti i/ili različiti korisnicidobrota istih i/ili različitih teologijajednako i neovisno od toga kojoj teološkojdobroti pripadaju, žele da imaju pod jednakimuvjetima i što više dobrote koju je usvijet plasirao Nikola Tesla putemnaizmjenične struje. Svi oni jednako upirusve snage i/ili to pokušavaju činiti s namjeromda se pojača oslabljeni napon strujeako iz bilo kojih razloga u nekompodručju ili vremenskom razdoblju ili perioduse to dogodi. Pozivam sve sljedbenikesvih teologija i njihovepredvodnike i misionare da koristeći dobroteteologija kojim pripadaju, učine sveda se na temelju dobrote dogovore ospornim pitanjima i da učine sve da nedolazi do sukoba kako unutar iste, tako iizmeđu različitih teologija i dobrota. Akopođemo od dobrota koje teologije imaju,nije moguće da se takav dogovor nepostigne, jer niti u jednoj od teologijanema zla nego samo dobrota. Neka imprimjer takvog dogovora bude primjericedogovor dobrote o svetom gradu Jeruzalemui o tome da li i koliko i kojoj teologijipripada jeruzalemskog zida i slično.Kratkoročne pogrešne i neonacističke ifašističke orijentacije i ideologije treba napuštati,što se također u svakom slučajuodnosi i na politike skorojevića. To, pomom sudu treba odbacivati uvijek i kad jegod to moguće. Neki dan veliki čovjekosudi one koji pokušavaju prekrajati povijesti istoriju ili historiju, osudi i ustaše ičetnike. Označi ih kako zajedničke pripadnikekoji su radili za istog gospodara ida se kao takvi bez obzira na različitostnisu nikad međusobno sukobljavali uSabah br. 30svom razdoblju djelovanja, i zajedno suradili slične ili iste radnje na bazi iste ideologije– fašizma, za razliku od partizana.Biva čak i izviždan i označen kao crveni isl.Ne pripadam onim koji podržavajuone koji su služili i/ili služe nacizmu ifašizmu, naprotiv sam suprotstavljentakvim. Danas neki žele pripadati timmračnim ideologijama i žele prikazati daje nestali «diktator» protjerao pripadniketakvih ideologija iz zemlje. Međutim, nekiljudi nisu pripadali takvim ideologijama idanas na zalasku dvadesetog vijeka sutakođer otišli iz svoje zemlje, bilo silom ilimilom, a to ne učini nestali «diktator».Učiniše to oni i takvi koji se nisu ponašalipo principima «diktiranja» zbog kojih smomnogi ili apsolutna većina različitih irazličitih i vjera i nacija, plakali i gušili seu jecajima i emocijama, što nam ode takav«diktator». Održa se skup oHamdiji Pozdercu i Huski Miljkociću.Mnogi se potrudiše da Hamdiju Pozdercaprikažu u što je moguće minornijem izdanju,stavljajući ga u kontest istihdogađanja i djelovanja kao i HuskaMiljković. Ti i takvi koji to učiniše moralibi znati da je potpuno identično kao kadbi se u kontestu takvih predavanja istručnih naukovanja, istog dana i na istomskupu ravnopravno raspravljalo o AlijiIzetbegoviću i Fikretu Abdiću, iako ta dvačovjeka ne mogu ni po čemu pripadatiistoj orijentaciji, kao niti gore spomenuti.Hamdija Pozderac je bio jedan ili moždajedan od takvih koji je jedini ili jedan odtakvih, vladao Bosnom i Hercegovinomkao državom jednako - pravnih naroda inarodnosti i u cjelini i na cijeloj teritoriji.Imao je skupštinu-zakonodavca Bosne iHercegovine, predsjedinštvo, izvršnovijeće-vladu, teritorijalnu obranu - vojsku,miliciju, sudstvo i sve atribute normalnedržave. Danas se cijeli svijet bakće saBosnom i Hercegovinom želeći stanjenormalizirati. Svakako bi to oni koji otome raspravljaju morali imati na umu.23

BOŠNJAČKI LIKOVNI LEKSIKONcrta i piše Mesud Bužimkić, dipl. ing. arh.24 Sabah br. 30

IZ SADRŽAJAIzmeđu dva brojaEu upozorava BiHstr. 2Mjesec Ramazanstr. 3Aleksandar Tolnauerstr. 4,5,6,7III. Smotra bošnjačkih KUD - ova RHstr. 713 Internacionalni festival prijateljstva u Goraždustr. 8Vaše mišljenje o SABAH-ustr. 9Razgovor: Jasmin Imamovićstr. 10,11Poništena skupština SDA Hrvatske i svedonešene odlukestr. 12,13Srebrenica da se ne zaboravistr. 14,15Salkan ef. Herić, glavni imam MIZ Dubrovnikstr. 16,17,18In memoriam:Prof. Meritus Osman Muftićstr. 19In memoriam:Dr. Muhidin Aličehajićstr. 20O diktatoru i diktatu, piše Hamdija Malićstr. 21, 22, 23Bošnjački likovni leksikonstr. 24Peti jubilarni festival Bošnjačke kulture u Pulistr. 26,27Poštovane čitateljice,Poštovani čitatelji!Evo i 30-og brojaSABAH-a s kojim kasnimozbog smanjene financijskepotpore za 2010. iz državnogproračuna RH putem Savjetaza nacionalne manjine. S njegovimpredsjednikom AleksandromTolnauerom, imamoekskluzivni intervju u kojempodsjeća kako se krenulo u zaštitimanjina prije 15-ak ili 10-ak godina, točnije kakav jenekada bio društveni statusnacionalnih manjina i kakav jedanas. Manjine su danas zastupljenei uključene u javni ipolitički život RH kao ravnopravnipartneri, a ta činjenicanije samo važna za manjine,već i za razvoj cjelokupnogdemokratskog sustava RH.Tolnauer skreće i pozornostna popis stanovništva 2011., nakojem svatko može potpunoslobodno iskazati svoj nacionalnii vjerski identitet, bezikakvog straha, i da nitko netreba zaboraviti tko je i odakleje, te da se toga nema što stidjeti.Salkan ef. Herić, glavniimam MIZ Dubrovnik, kojiveć četvrt stoljeća vrlo uspješnodjeluje, veli da je u svemutome imala udjela i suprugaDžemila i djeca s kojima dijeliovo priznanje, jer bez njihovograzumijevanja i podršketeško bi to bilo ostvarivo sobzirom na to da je puno vremenaizbivao iz obitelji radećiu džematu.Veoma nam je drago da u30-om broju SABAH-a najavljujemoIII. SMOTRUBOŠNJAČKIH KULTU-RNO-UMJETNIČKIHDRUŠTAVA HRVATSKE,koja će se održati 6. studenog2010. u Puli. Domaćin smotreje Grad Pula, a organizatorKulturno-umjetničko društvo„Bosna“ (koje djeluje diljemIstre sa sjedištem u Puli) usuradnji sa svim bošnjačkimasocijacijama Istre. Narednispecijalni broj SABAH-a bitiće u koloru i posvećen III.SMOTRI i ISTARSKOJŽUPANIJI.S poštovanjem,Glavni i odgovorni urednikAsim ČabaravdićNakladnik: Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske /SABAHZa nakladnika: Mehmed DžekićGlavni i odgovorni urednik: Asim Čabaravdić,e-mail: asim.cabaravdic@pu.t-com.hr,mob 091 441 00 41, 098 255 811Uredništvo: Mehmed Džekić, Ishak Hodžić, Hamdija Malić,dr. Sinan Alispahić i Asim Čabaravdić.Dopisnički kolegij: Ibrahim Duraković, Halil Duraković iAdela Šehić (Splitsko-dalmatinska županija), Azemina Korajaci Samir Mutapčić (Vukovarsko-srijemska županija), AsimČabaravdić (Istarska županija), Ibro Mešić i Nedžad Bašagić(Primorsko-goranska županija), Samira Draganović (Sisačkomoslovačkažupanija), Izet Mujić (grad Sisak) Admir Muhić(Karlovačka županija), Mirza Mešić (Zagrebačka županija),IzetSpahović , Armina Džano i Matija Lučić(Dubrovačko-neretvanska županija).Tajnik Uredništva: Ishak HodžićAdresa uredništva: 10000 Zagreb, Novacesta 4, tel: 00385/01/ 309-1083Fax: 01/309-1084e-mail: sabah@zg.t-com.hrTisak: Labinska tiskaraTiskano uz financijsku potporu iz državnog proračunaRepublike Hrvatske, putem Savjeta za nacionalne manjineSabah br. 3025

PETI JUBILARNI FESTIVALBOŠNJAČKE KULTURE U PULISjajna večer folklora, sevdalinki, pita ibureka te raznovrsnih slastica 26. lipnja2010. u pulskom Domu branitelja privuklaje brojnu publiku koja je uživala u bosanskimdelicijama i posebno dobrim, zapravoprofesionalnim izvedbama igara ipjesama bošnjačkog KUD-a iz Jesenica.Među više uzvanika jubilarnom Festivalubošnjačke kulture prisustvovali su DinoKozlevac, predsjednik Skupštine Istarskežupanije, Erik Lukšić, pročelnik zadruštvene djelatnosti Grada Pule, delegacijaMatice iseljenika BiH predvođenapredsjednikom Avdom Hebibom, predstavnicimanjinskih zajednica Istarske županijete brojni drugi gosti iz Grada iŽupanije.Završnoj manifestaciji u Puli prethodilesu slične festivalske večeri u drugim is-26 Sabah br. 30

tarskim gradovima i općinama u kojimažive i djeluju Bošnjaci. Primjerice u Rovinjuje to upriličeno 15. Svibnja, kada su sebaklave, hurmašice, pite, bureci, bosanskilonac i ostale delicije tradicionalnebosanske kuhinje našli u rovinjskomrestoranu Školjka. Pozdravljajući posjetiteljei uzvanike Edin Omerhodžić,predsjednik rovinjskog ogranka Nacionalnezajednice Bošnjaka Istre, rekao jeda je cilj ove manifestacije promoviratibošnjačku kulturu i identitet.“Festival bošnjačke kulture ima dva osnovnacilja: prvi je upoznati sugrađane snašom kulturom i tradicijom jer smatramda je to najbolji put za dobar suživot, tolerancijui širenje multikulturalnosti koji suu Istri zaista na zavidnoj razini. Jer, kadase ljudi upoznaju mogu i bolje surađivatite se naravno bolje razumiju. Drugi je ciljbiti most povezivanja, most prijateljstvaizmeđu Istrana i Bošnjaka, istaknuo je uPuli 26. lipnja 2010. Senad Pršić, predsjednikNacionalne zajednice BošnjakaIstre, koja je utemeljena prije 15 godina itrenutno ima sedam ogranaka: u Puli,Poreču, Labinu, Buzetu, Kršanu, Raši iRovinju.Na završnoj manifestaciji u Puli tituluukupne pobjednice osvojila je Hava Kenjar.Žiri je u prvoj kategoriji (kuhana jela),prvo mjesto dodijelio Bahriji Begić, u drugoj(burek), Havi Kenjar, trećoj (pite),Mina Bajratović prvo a Hava Kenjar osvojilaje treće mjesto te u četvrtoj kategoriji(slastice) najuspješnija je bila FaketaBeštalić.Sabah br. 3027

PETI JUBILARNI FESTIVAL BOŠNJAČKE KULTURE U PULI