Sadržaj
Korica 301 - Saff.ba Korica 301 - Saff.ba
- Page 3: SAFF broj 301 Sadržaj Hutbe iz tri
- Page 6 and 7: Hutba Ubij brata svog, u ime neprij
- Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
- Page 10 and 11: Polumjesec FTV Hadžiomerović je u
- Page 12 and 13: Bakir Izetbegović, član Predsjedn
- Page 14 and 15: Politika i društvo Falsificiranje
- Page 16 and 17: vojske. Dan kasnije, 28. decembra 1
- Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Ljudska p
- Page 20 and 21: onda je Zakon morao napraviti razli
- Page 22 and 23: Peticije Nažalost, ni nakon kompli
- Page 24 and 25: Društvo Anketomanija vjeronaukofob
- Page 26 and 27: 6. Gorazdeonline.com Najkreće od s
- Page 28 and 29: Drugo poluvrijeme ‘anketomanije
- Page 30 and 31: Društvo Bosanske sufiksalne glagol
- Page 32 and 33: od njegovih prvih objavljenih prič
- Page 34 and 35: Duplerica Fotopriča: Arapsko prolj
- Page 36 and 37: Kutak za islamsku omladinu www.nahl
- Page 38 and 39: Fotoreportaža Sjećanja Fatmira Al
- Page 40 and 41: EL-Hidrova knjiga POSVETA Nedžad u
- Page 42 and 43: Fetve Aktuelna pitanja i dileme Pos
- Page 44 and 45: Pobožnost Putevi duhovnog uzdizanj
- Page 46 and 47: Onoga u čijoj ruci je moja duša,
- Page 48 and 49: Zelena transferzala Novi Pazar Sand
- Page 50 and 51: Zločin Svjedočenje Srba o ratnim
SAFF broj 301<br />
<strong>Sadržaj</strong><br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat<br />
Pozitivni efekti lijepog mišljenja o Allahu<br />
8<br />
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Ljudska prava kerova i pseća prava ljudi<br />
18<br />
Društvo<br />
Anketomanija vjeronaukofobije<br />
Religijsko obrazovanje je tekovina savremene Evrope<br />
24<br />
Duplerica<br />
Fotopriča: Arapsko proljeće u slikama<br />
Sloboda, ponos, dostojanstvo<br />
34<br />
Pobožnost<br />
Putevi duhovnog uzdizanja: Džennet – Kuća vječnog užitka<br />
Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuću u Džennetu<br />
44<br />
Zelena transferzala<br />
Novi Pazar<br />
Sandžačke nevladine organizacije<br />
48<br />
Islamnet<br />
SAD<br />
Naslov: Benjamin Natanjahu traži da se Obami dodijeli orden časti za<br />
odbranu Izraela<br />
52<br />
Islabosna<br />
Ožiljci vremena<br />
Prepiska između Božijeg Poslanika, alejhi-selam, i kralja Abesinije<br />
58<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
3
Uvodnik<br />
praznik, a o čemu je Saff opširno izvje-<br />
štavao. Ove godine po prvi put se jedan<br />
bošnjači političar sjetio Bošnjačkog sabora.<br />
Naime, član Predsjednoštva BiH<br />
Bakir Izetbegović je izdao saopćenje za<br />
javnost u kome nas podsjeća na značaj<br />
Bošnjačkog sabora, i to je za svaku pohvalu.<br />
(Sa saopćenjem se oglasila i njegova<br />
stranka, čestitajući Bošnjacima u<br />
BiH i dijaspori godišnjicu Bošnjačkog<br />
sabora). Ali, za svaku kritiku je ponašanje<br />
vodećih bošnjačkih akademskih<br />
udruženja, BZK “Preporod” i VKBI,<br />
koja bi morala biti nosioci aktivnosti<br />
oko sjećanja na 28. septembar. Prisjetimo<br />
se, prije dvije godine je VKBI<br />
predvodilo inicijativu o obnoviteljskom<br />
Saboru, i onda se iznenada ušutio,<br />
bez ikakvog odgovora ili pojašnjena<br />
javnosti koja je sve te mjesece sa ne-<br />
Bošnjaci u saboru<br />
Uspomena na Bošnjački sabor<br />
je postala punoljetna. njačke inteligencije. Taj VKBI se ne bi<br />
strpljenjem očekivala ujedinjenje boš-<br />
Prije 18 godina, 27. i 28. smio obraćati javnosti dok ne objasni<br />
septembra 1993., na skupu bošnjačkih<br />
intelektualaca i političara u Sarajevu,<br />
bošnjačkom je narodu vraćeno njegovo<br />
povijesno ime, a što je verificirano<br />
u aprilu 1994. usvajanjem amandmana<br />
na Ustav RBiH u Skupštini RBiH,<br />
te preneseno u Ustav BiH koji je proizišao<br />
iz Dejtonskog sporazuma. Bošnjački<br />
sabor je odbio i plan o podjeli<br />
zemlje, čime je jasno stavljeno do znanja<br />
da Bošnjake ne zanima nikakva<br />
minijaturna “muslimanija”, već da<br />
svoj nacionalni interes vide<br />
u multietničkoj i decentraliziranoj<br />
BiH. Tako važan<br />
historijski događaj već godinama<br />
nema adekvatno mjesto<br />
u bošnjačkoj memoriji.<br />
Ni politička partija, koja je<br />
zahvaljujući Aliji Izetbegoviću<br />
zašto je odugovlačio, a onda iznevjerio<br />
narodna očekivanja! Očito je da velikosrpski<br />
i velikohrvatski obavještajci<br />
budno prate i miniraju svaku mogućnost<br />
okupljanja bošnjačke akademske<br />
energije, koja bi mogla dokinuti trendove<br />
svođenja Bošnjaka na objekat<br />
svoje sudbine. Vidjelo se to prilikom<br />
osnivanja BANU – Bošnjačke akademije<br />
nauka i umjetnosti, kada se podigla<br />
medijska sila da iskompromitira<br />
to okupljanje bošnjačkih akademskih<br />
autoriteta pod krov ove nove<br />
organizacije. Mora se primijetiti<br />
da je osnivanje BANU<br />
bilo i odgovor na poprilično<br />
indolentan odnos trenutnog<br />
rukovodstva Bošnjačke<br />
zajednice kulture “Preporod”,<br />
prema svim važnijim<br />
mudro prihvatila od-<br />
luke Bošnjačkog sabora, ni<br />
BZK “Preporod”, ni VKBI<br />
(Vijeće kongresa bošnjačkih<br />
intelektualaca), a ni mnogi<br />
drugi, ne nalaze za shodno da se sa godišnjim<br />
akademijama prisjećaju ovog<br />
historijskog događaja. Jedina javna<br />
manifestacija podsjećanja na Bošnjački<br />
sabor upriličena je prije tri godine<br />
“bošnjačkim” pitanjima.<br />
u Tuzli, kada su Saff ov kolumnista Fa-<br />
tmir Alispahić i rahmetli Omer Pobrić,<br />
sa udruženjem “Most”, u povodu 15-<br />
te godišnjice od historijskog događaja,<br />
priredili svečanu akademiju, odakle je<br />
potekla inicijativa da se 28. septembar<br />
obilježava kao bošnjački nacionalni<br />
Podsjećanja radi, “Preporod<br />
je” u vrijeme liderstva prof.<br />
Rizvića okupljao bošnjačke<br />
autroritete, i bio jezgro iz<br />
kojega je i rođen Bošnjački sabor. Tako<br />
se i VKBI, nakon smrti prof. Purivatre<br />
ravno prije deset godina, sveo na<br />
pojedince, koji nisu imali hrabrosti da<br />
odgovore na izazove našeg vremena, pa<br />
su čak, da li svjesno ili nesvjesno, bili<br />
pokriće za izmišljanje tzv. antisemitizma<br />
i islamskog ekstremizma u Sarajevu.<br />
Stoga je BANU uslijedio kao otpor<br />
prema iznevjernom povjerenju u BZK<br />
“Preporod” i VKBI, ali i kao izraz nagomilanih<br />
potreba bošnjačkog naroda<br />
da nas konačno vode i predstavljaju<br />
mudri i odlučni, namjesto onih koji,<br />
u svakom smislu, samo dodatno slabe<br />
bošnjačku poziciju. Podsjećanje na<br />
Bošnjački sabor ima smisla i kao opomena<br />
da nam je Bošnjački sabor potreban,<br />
više u svome značenju, nego u<br />
imenu, odnosno, da nam je potrebno<br />
okupljanje inteligencije, po uzoru na<br />
ono koje je 1993. predvodio rahmetli<br />
Alija Isaković, jedan od očeva savremene<br />
bošnjačke nacije. Ovo slovo treba<br />
da bude shvaćeno i kao pristojna,<br />
rodbinska opomena utemeljiteljima<br />
BANU, od kojih narod očekuje da se<br />
odmah uhvate u koštac sa bošnjačkim<br />
problemima, pa makar u vidu povremenih<br />
saopćenja za javnost. Bilo kako<br />
bilo, odavno je sazrelo vrijeme za Bošnjake<br />
u saboru i dogovoru.<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Zenica<br />
(KM) 1610550001210010<br />
(DV) 502012000550080<br />
swift: RZBABA2S<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić,<br />
Adem Zalihić, Nedim Makarević<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
ISSN 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
5
Hutba<br />
Ubij brata svog, u ime neprijatelja svog<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, rekao je: “Ne vraćajte se<br />
nakon moje smrti u nevjerstvo<br />
ubijajući jedni druge.” Neki<br />
ashabi su u čudu upitali: “Zar<br />
ćemo se međusobno ubijati, a<br />
mi svjedočimo da nema drugog<br />
boga, osim Allaha?” “Da”,<br />
odgovorio je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem.”<br />
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />
Uzvišeni Allah u Kur’anu je<br />
objavio: Reci: “On je kadar<br />
da pošalje protiv vas kaznu<br />
iznad vaših glava ili ispod vaših nogu ili<br />
da vas u stranke podijeli i učini da silu<br />
jedni drugih iskusite.’’ (El-En’am, 65.).<br />
Ove godine, 11. septembra, navršilo<br />
se deset godina od terorističkog<br />
napada na WTC u New Yorku, koji<br />
je prouzrokovao nesagledive negativne<br />
posljedice po islamski svijet. Prije svega,<br />
taj zločin bio je direktan povod da<br />
tadašnji američki predsjednik, George<br />
W. Bush, najavi novi krstaški pohod,<br />
da upregne svoju moćnu vojnu mašineriju,<br />
da pozove svoje saveznike i pod<br />
plaštom borbe protiv terorizma krene<br />
u osvetničku akciju i okupaciju Afganistana,<br />
a nedugo zatim i Iraka, tokom<br />
koje je američka armada opustošila i<br />
spalila okupirane muslimanske teritorije<br />
i počinila daleko veći zločin od onoga<br />
u New Yorku. Tako su samoproglašeni<br />
borci protiv terorizma i zločina, postali<br />
zapravo njegovi protagonisti i simboli.<br />
Međutim, u ovoj hutbi neće biti<br />
riječi o zločinima okupatora nad muslimanima,<br />
već ćemo se baviti međumuslimanskim<br />
sukobima i zločinima koje su<br />
muslimani činili i čine jedni drugima,<br />
u ime američkih, ruskih, cionističkih<br />
i inih ciljeva, a preko kojih se nekako<br />
olahko prelazi. Naime, direktna i najteža<br />
posljedica terorističkog napada 11.<br />
septembra 2001., za muslimanski svijet,<br />
a s druge strane, najveća akvizicija američkog<br />
okupatora i njegovih saveznika,<br />
jesu upravo međumuslimanski sukobi<br />
u kojima je, u proteklih deset godina,<br />
stradalo više nevinih ljudi nego od okupatorske,<br />
nemuslimanske ruke.<br />
Krvava i bolna statistika<br />
Da bismo shvatili svu širinu i težinu<br />
ovog problema i ove muslimanske<br />
tragedije, zatim količinu zločina, ali i<br />
sramote i crne mrlje na obrazu islamskog<br />
ummeta, navest ćemo statističke<br />
podatke o broju žrtava u međumuslimanskim<br />
sukobima u proteklom<br />
desetljeću u nekoliko muslimanskih<br />
država. Tako je, na osnovu statističkih<br />
podataka UN-a, u sudanskoj pokrajini<br />
Darfur, koja je bila poprište krvavog<br />
građanskog (bratoubilačkog) rata<br />
(ratovali su sudanski crnci kao većina,<br />
protiv arabiziranih Sudanaca koji su<br />
manjina, a i jedni i drugi su<br />
muslimani sunije) od 2003.<br />
do sada, ubijeno 300.000<br />
ljudi, dok je 2,7 miliona<br />
pobjeglo iz te regije. U Somaliji,<br />
gdje su se od 2007.<br />
godine, borci okupljeni u<br />
vojnu formaciju pod nazivom<br />
Eš-Šebab, borili protiv<br />
vlade predsjednika Šarifa<br />
Ahmeda, koju podržava Zapad,<br />
do sada je ubijeno oko<br />
30.000 ljudi, a 1,5 miliona<br />
moralo je napustiti svoja<br />
ognjišta. U Pakistanu je,<br />
od 11. septembra 2001. do<br />
sada, u borbama pakistanske<br />
vojske protiv tzv. islamskog<br />
terorizma i terorističke<br />
mreže El-Qaide, ubijeno<br />
više od deset hiljada muslimana.<br />
U Iraku i Afganistanu<br />
je, od početka američke<br />
okupacije, ubijeno 1,5 miliona<br />
muslimana, od čega na<br />
međumuslimanske sukobe<br />
otpada na desetine hiljada.<br />
Zatim, u Čečeniji je u<br />
zadnjih deset godina, pod<br />
vođstvom ruskog špijuna<br />
Kadirova, ubijeno između<br />
30-35.000 njegovih sunarodnjaka,<br />
muslimana. A što<br />
se tiče arapsko-islamske revolucije,<br />
ona je, u proteklih osam mjeseci,<br />
odnijela oko 60.000 muslimanskih<br />
života. Samo u Libiji, u borbama<br />
libijskog naroda protiv diktatorskog<br />
režima Muamera Gadafija, poginulo<br />
je više od 50.000 muslimana, dok je<br />
u Jemenu, u demonstracijama protiv<br />
zvanične vlade, ubijeno oko hiljadu, a<br />
u Siriji oko tri hiljade muslimana.<br />
Nastavi<br />
li se ovaj<br />
samoubilački<br />
trend i<br />
bezumna<br />
politika u<br />
muslimanskim<br />
državama, onda<br />
budućnost<br />
muslimana<br />
uopće neće<br />
biti neizvjesna.<br />
Naprotiv, ona<br />
će biti vrlo<br />
izvjesna, a to<br />
znači da će<br />
muslimani<br />
i dalje biti<br />
topovsko meso.<br />
Ruganje islamskim principima<br />
Ova statistika govori da je od 11.<br />
septembra, 2001., do sada, u desetak<br />
muslimanskih država, ubijeno više<br />
od 2 miliona muslimana, od čega<br />
najmanje jedan milion u direktnim<br />
međumuslimanskim sukobima i<br />
okršajima. To su zastrašujuće brojke<br />
pred kojima jednostavno ljudski razum<br />
staje. A šta tek reći o stravičnim<br />
prizorima i slikama tih zločina koje se<br />
mogu vidjeti putem interneta, a koje<br />
počinioci tih zvjerstava namjerno postavljaju<br />
da čitav svijet može vidjeti<br />
njihovih ruku djelo. Tako smo imali<br />
priliku vidjeti pakistanske<br />
vojnike kako na najsvirepiji<br />
način ubijaju grupu svojih<br />
sunarodnjaka, muslimana,<br />
pod sumnjom da su teroristi,<br />
zatim, scenu iz Iraka<br />
kada grupa šiija vežu imama<br />
jedne sunijske džamije,<br />
a zatim džamiju zajedno<br />
sa imamom dižu u zrak.<br />
Dok njihova šiitska braća<br />
u Siriji, po naredbi aktuelnog<br />
sirijskog predsjednika,<br />
Bašara, na očigled cijelog<br />
svijeta, zvjerski ubijaju goloruke<br />
muslimane koji su<br />
izišli na mirne proteste tražeći<br />
da se poštuju njihova<br />
temeljna ljudska prava. I<br />
da bi ih što više ponizili i<br />
pokazali svoju nadmoć, ali<br />
i vjersko-ideološku razliku<br />
u odnosu na sunije, tjeraju<br />
ih da čine sedždu na Bašarovim<br />
slikama, dok drugi,<br />
slaveći Bašara kao božanstvo,<br />
uzvikuju: “Allahu, odlazi!<br />
Allahu, odlazi! Vrijeme<br />
je da Tvoje mjesto zauzme<br />
Bašar!’’ Dajući na taj način<br />
do znanja da su pripadnici<br />
alevitske otpadničke sekte<br />
koja je utemeljena na vjerovanju<br />
da se Allah (neuzubillah)<br />
najprije utjelovio u hazreti Aliji,<br />
a zatim u Hafizu Esedu, te nakon<br />
njega u njegovom sinu Bašaru koji je<br />
pokazao da po zlu i divljaštvu sasvim<br />
liči svome ocu. Sjetimo se samo stravičnog<br />
pokolja koji su 1982. godine<br />
počinile falange Hafiza Eseda, u gradu<br />
Hami, ubivši u jednom danu više<br />
od 30.000 muslimana.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
6
Slični prizori međumuslimanskih zvjerstava<br />
i zločina mogu se vidjeti u Čečeniji,<br />
Afganistanu, Libiji, Jemenu i drugim muslimanskim<br />
državama. Slika je svugdje ista.<br />
Muslimani, koji tvrde da vjeruju u jednog<br />
Boga, Allaha, dž.š., koji imaju istu kiblu i<br />
koji tvrde da slijede istog poslanika, Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, bezdušno<br />
i hladnokrvno ubijaju jedni druge kao<br />
da su zakleti neprijatelji. Kao da nikada<br />
nisu čuli za kur’anski ajet: Onome ko hotimično<br />
ubije vjernika kazna će biti – Džehennem,<br />
u kome će vječno ostati; Allah će na<br />
njega gnjev Svoj spustiti i proklet će ga i patnju<br />
mu veliku pripremiti. (En-Nisa’, 93.), niti<br />
za hadis Muhammeda, sallallahu alejhi ve<br />
sellem: “Primjer vjernika u njihovoj međusobnoj<br />
ljubavi i samilosti je kao primjer jednog<br />
tijela, kod kojeg ako oboli jedan organ,<br />
cijelo tijelo osjeća i trpi nesanicu i vrućicu.’’<br />
Zatim: “Propast cijelog dunjaluka lakša je<br />
kod Allaha od ubistva samo jednog nedužnog<br />
vjernika.’’ (Ibn Madže).<br />
Kako onda drugačije okarakterisati i<br />
opisati takvo ponašanje osim kao ruganje<br />
i ismijavanje sa temeljnim principima i<br />
učenjima islama, i praktično pobijanje<br />
onoga u šta se deklarativno vjeruje i čemu<br />
se formalno pripada.<br />
Ne vraćajte se u nevjerstvo, ubijajući<br />
jedni druge<br />
Kao da su se u našem vremenu obistinile<br />
riječi Muhammeda, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, u kojima je najavio neprijateljske<br />
odnose među muslimanima. Naime, Zejd<br />
ibn Eslem prenosi da je, nakon što je objavljen<br />
citirani ajet s početka hutbe, Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne vraćajte<br />
se nakon moje smrti u nevjerstvo ubijajući<br />
jedni druge.’’ Neki ashabi su u čudu<br />
upitali: “Zar ćemo se međusobno ubijati, a<br />
mi svjedočimo da nema drugog boga, osim<br />
Allaha?’’ “Da’’, odgovorio je Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem.’’<br />
A u hadisu koji su zabilježili imam<br />
Muslim i Ahmed ibn Hanbel, stoji da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Allah mi je sastavio i pokazao Zemlju, pa<br />
sam vidio njen istok i zapad. Moj ummet<br />
će dospjeti tamo dokle mi je pokazano, a<br />
meni su date dvije riznice, bijela i crvena.<br />
Molio sam svoga Gospodara da moj ummet<br />
ne uništi glađu i vanjskim neprijateljem<br />
koji će ih poniziti. Nakon toga, Allah mi je<br />
objavio: ‘Muhammede, Moja odredba je<br />
konačna i ona se ne mijenja! Ja sam odredio<br />
da tvoj ummet neće biti uništen glađu, niti<br />
će njima ovladati vanjski neprijatelj, pa makar<br />
se protiv njih udružili sa svih strana. Sve<br />
dok sami ne budu jedni druge uništavali,<br />
ubijali i kao roblje uzimali.’’<br />
Zar ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, riječi u potpunosti ne odslikavaju<br />
našu stvarnost, kao da su ovog trenutka,<br />
a ne prije četrnaest stoljeća, izrečene?!<br />
Svakako! Eto, zbog toga smo na početku<br />
hutbe kazali da su međumuslimanski sukobi<br />
i marionetske vlade u muslimanskim<br />
državama, najbolja akvizicija antiislamskom<br />
savezu na čelu sa SAD-om.<br />
Mnogo je primjera iz bliže<br />
i dalje povijesti koji potvrđuju<br />
ovaj hadis. Muslimani Afganistana,<br />
iako su bili napadnuti od<br />
strašne ruske armade, tadašnjeg<br />
SSSR-a, goloruki i malobrojni,<br />
ali jedinstveni, uspjeli su, uz Allahovu<br />
pomoć, poraziti i poniziti<br />
tu svjetsku vojnu velesilu i ostvariti<br />
slobodu i nezavisnost. To isto<br />
pošlo je za rukom i muslimanima<br />
male države Čečenije, koji<br />
su na opće iznenađenje, u vrlo<br />
kratkom roku, slomili oštricu<br />
ruskog agresora i proglasili nezavisnost<br />
Čečenije s kojom je Rusija<br />
kasnije potpisala primirje kao<br />
sa ravnopravnim partnerom.<br />
Dakle, taj vanjski neprijatelj,<br />
iako je upotrijebio ubitačnu i<br />
najsofisticiraniju tehniku i mobilizirao<br />
milionsku vojsku, nije<br />
pokorio malu i malobrojnu<br />
muslimansku državu.<br />
Tako je bilo dok su afganistanski<br />
i čečenski narod vodili<br />
ljudi poput Hikmet Jara i<br />
Dževhera Dudajeva. Ali, kada<br />
su na scenu stupili Karzai u Afganistanu,<br />
Mušaraf u Pakistanu i Kadirov u Čečeniji,<br />
onda je Americi i Rusiji bilo lahko pokazati<br />
svoju silu i nadmoć. Naprimjer, američka<br />
administracija, pa ni vojska, ne mora ni<br />
doći ni vidjeti Pakistan, dovoljno je samo<br />
da upute naredbu pakistanskoj vladi i oni<br />
odmah kreću u akciju i pokreću ofanzivu<br />
protiv vlastitog naroda, prvo špijunsku<br />
i kontraobavještajnu, pa onda vojnu,<br />
hapseći i ubijajući hiljade nevinih muslimana.<br />
Ruskoj marioneti Kadirovu nije<br />
nimalo bitno hoće li Čečenija biti slobodna<br />
država i hoće li njegov narod živjeti slobodno<br />
i dostojanstveno. Ta sitnošićarđijska<br />
duša je zadovoljna da Čečenija bude koncentracioni<br />
logor, kao što i jeste, samo da on<br />
bude šef tog logora.<br />
Na osnovu<br />
iznesenih<br />
činjenica,<br />
komotno se<br />
može reći da<br />
muslimanske<br />
zemlje nisu<br />
okupirali<br />
i porobili<br />
Amerikanci,<br />
Englezi i Rusi,<br />
već vladari,<br />
izdajnici svog<br />
naroda i vjere,<br />
kao i ekstremne<br />
skupine,<br />
preko kojih<br />
su okupatori<br />
posijali smutnju<br />
i zapalili vatru<br />
bratoubilačkog<br />
rata.<br />
Na osnovu iznesenih činjenica, komotno<br />
se može reći da muslimanske zemlje<br />
nisu okupirali i porobili Amerikanci,<br />
Englezi i Rusi, već vladari, izdajnici svog<br />
naroda i vjere, kao i ekstremne skupine,<br />
preko kojih su okupatori posijali smutnju<br />
i zapalili vatru bratoubilačkog rata, da<br />
bi onda okupatorska vojska nesmetano<br />
ušla u muslimanske zemlje da uspostavi<br />
“mir” i demo(n)kratiju.<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, upozorio je na takve vladare kao<br />
najveću prijetnju islamskom ummetu,<br />
rekavši: “Ja se za svoj ummet<br />
najviše bojim zabludjelih vođa.<br />
Kad pripadnici mog ummeta<br />
isuću sablju jedni protiv drugih,<br />
neće je spustiti do Sudnjega<br />
dana.’’ (Ibn Merdevejh).<br />
Izgleda da su naši neprijatelji<br />
bolje shvatili poruke<br />
gornjih hadisa od nas samih.<br />
Zato ne čude riječi Madlen<br />
Olbrajt koja je 1994. godine,<br />
govoreći o krizi na Bliskom<br />
istoku i arapsko-izraelskom<br />
sukobu, a poznavajući dobro<br />
situaciju u muslimanskim<br />
zemljama, jer ju je i sama<br />
kreirala, između ostalog, kazala:<br />
“Kad bismo mi muslimanima<br />
i dali (poklonuli) vlast,<br />
oni bi je, zbog međusobnih<br />
sukoba, opet izgubili.’’<br />
I dok god u islamskom<br />
ummetu bude kadirova,<br />
bašara, gadafija, mubaraka,<br />
benalija, sejda bajramovića,<br />
fikreta abdića, i njima sličnih<br />
izdajnika i munafika, koji od<br />
islama imaju (nažalost) samo<br />
muslimanska imena, (Hvala Allahu, neki<br />
od njih se dosjete, pa sami promjenu i<br />
ime, što je dobro za muslimane. Nek se<br />
barem zna kojem taboru pripadaju!), dotle<br />
naši neprijatelji ne moraju tražiti bolje<br />
saveznike niti bolji način u porobljavanju<br />
muslimanskih naroda i njihovih država<br />
i ostvarivanju svojih imperijalističkih<br />
ciljeva.<br />
Nastavi li se ovaj samoubilački trend i<br />
bezumna politika u muslimanskim državama,<br />
onda budućnost muslimana uopće<br />
neće biti neizvjesna. Naprotiv, ona će biti<br />
vrlo izvjesna, a to znači da će muslimani<br />
i dalje biti topovsko meso i da ćemo<br />
se i dalje međusobno klati i ubijati zarad<br />
tuđih ciljeva i interesa. Jer, Allah neće izmijeniti<br />
jedan narod dok on sam sebe ne<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
Mekka: Dr.Usama ibn Abdullah el-Hajjat<br />
Pozitivni efekti lijepog mišljenja o Allahu<br />
Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />
Hvala Allahu, Uputitelju onoga koji<br />
Hod Njega traži uputu i Zaštitniku<br />
onoga koji od Njega traži utočište<br />
i zaštitu. Zahvaljujem Mu zahvalom onoga<br />
koji, kao nagradu za svoju predanost<br />
Njegovoj volji, moli gledanje u Njegovo<br />
plemenito lice i Njegovo zadovoljstvo na<br />
Sudnjem danu. Svjedočim da je samo<br />
Allah Bog, Koji nema sudruga,<br />
i Jedini Gospodar. Svjedočim<br />
da je naš poslanik i gospodin,<br />
Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, Allahov rob i poslanik,<br />
i najbolji vjerovjesnik kojeg<br />
je Allah uputio i odabrao. Cije-<br />
njenja braćo, bojte se Uzvišenog<br />
Allaha, pokajte Mu se i molite<br />
oprosta od Njega pa će vam On<br />
kišu obilnu slati i pomoći će vas<br />
imanjima i sinovima, i dat će<br />
vam bašče, i rijeke će vam dati.<br />
(Prijevod značenja, Nuh, 11.,<br />
12.). Put kojeg, od praiskona,<br />
slijede razumni i kojim koračaju<br />
bogobojazni, i kojeg, kao vlastitu<br />
sudbinu, prihvataju robovi<br />
Milostivog je lijepo mišljenje<br />
o njihovom Gospodaru, bez i<br />
trunke neodlučnosti, kolebanja,<br />
sumnje i odstupanja. Kada<br />
se uzmu u obzir sve prednosti<br />
lijepog mišljenja o Allahu, a o<br />
kojima se, što direktno što indirektno,<br />
govori u Kur’anu i vjerodostojnom predanju,<br />
onda nije ni čudo da su oni, za<br />
svoj životni moto, odabrali upravo ovaj.<br />
U jednom od tih iskaza, kojeg su zabilježili<br />
Buharija i Muslim u svojim zbirkama,<br />
navodi se da je Uzvišeni Allah rekao:<br />
“Ja se prema Svome robu odnosim onako<br />
kakvo je njegovo mišljenje o Meni, i<br />
Ja sam s njim kada god Me spomene.’’<br />
(Nap. prev.: Rekao je Ibn Hadžer u Fethul-bariju:<br />
“Tj. Dajem mu ono što On<br />
misli o Meni: ako misli i vjeruje da ću<br />
mu se smilovati, oprostiti mu grijehe i<br />
preći preko hrđavih postupaka, to će<br />
i dobiti, jer u Allahovu milost se uzda<br />
samo vjernik koji zna da ima Gospodara<br />
koji nagrađuje odnosno kažnjava; a ako<br />
je izgubio nadu u Moju milost, i vjeruje<br />
da ću ga kazniti, to će i dobiti, jer samo<br />
nevjernik gubi nadu u Allahovu milost.’’).<br />
U drugom hadisu, kojeg je zabilježio Muslim,<br />
od Džabira ibn Abdullaha, Poslanik,<br />
Put kojeg, od<br />
praiskona,<br />
slijede razumni<br />
i kojim koračaju<br />
bogobojazni,<br />
i kojeg, kao<br />
vlastitu<br />
sudbinu,<br />
prihvataju<br />
robovi<br />
Milostivog je<br />
lijepo mišljenje<br />
o njihovom<br />
Gospodaru,<br />
bez i trunke<br />
neodlučnosti,<br />
kolebanja,<br />
sumnje i<br />
odstupanja.<br />
sallallahu alejhi ve sellem, je re-<br />
kao: “Nemojte umrijeti osim sa<br />
lijepim mišljenjem o Allahu.’’<br />
Odnos (relaciju) kojeg definiraju<br />
gornje predaje u potpunoj<br />
je oprečnosti sa onim što nam<br />
Kur’an, u formi najstrožije osude,<br />
pripovijeda o ljudima koji<br />
su, boreći se u muslimanskim<br />
bojnim redovima na Uhudu, o<br />
Allahu pomišljali najgore stvari,<br />
ono što jedino pagani mogu<br />
pomisliti: Zatim vam je, poslije<br />
nevolje, spokojstvo ulio, san je<br />
neke od vas uhvatio, a drugi su<br />
se brinuli samo o sebi, misleći o<br />
Allahu ono što nije istina, kao što<br />
pogani misle, i govoreći: “Gdje je<br />
pobjeda koja nam je obećana?”<br />
Reci: “O svemu odlučuje samo<br />
Allah!” Oni u sebi kriju ono što tebi ne pokazuju.<br />
“Da smo za bilo šta pitali”, govore oni<br />
, “ne bismo ovdje izginuli.<br />
” Reci: “I da ste u<br />
kućama svojim bili, opet bi oni kojima je suđeno<br />
da poginu na mjesta pogibije svoje izišli,<br />
da bi Allah ispitao ono što je u vašim grudima<br />
i da bi istražio ono što je u vašim srcima – a<br />
Allah zna svačije misli.” (Prijevod značenja,<br />
Ali Imran, 154.). To je bila skupina<br />
prevrtljivaca i skeptika, koju, za razliku<br />
od ostalih iskrenih vjernika, nije obuzeo<br />
umirujući san, kao izraz Božije podrške,<br />
a sve zbog njihovog pretjeranog straha,<br />
beznađa, uzrujanosti i nemira, i što su o<br />
Allahu mislili ono što Mu, kao njihovom<br />
apsolutnom i neprikosnovenom Gospodaru,<br />
nikako ne priliči. Koreći ih, Allah<br />
Uzvišeni veli: Vi ste mislili da se Poslanik i<br />
vjernici nikada neće vratiti porodicama svojim;<br />
vaša srca su bila zadovoljna zbog toga<br />
i vi ste na najgore pomišljali, vi ste narod<br />
u duši pokvaren. (Ostatak hutbe vidjeti na<br />
www.alharamain.gov.sa).<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
8<br />
Medina: Dr. Ali el-Huzejfi<br />
Metode i načini popr<br />
muslimanima u vremen<br />
Islamski<br />
ummet<br />
već odavno egzistira<br />
u veoma<br />
specifičnim i nadasve<br />
teškim vremenima u<br />
kojima su smutnje i<br />
iskušenja postale pra-<br />
vilo, a nevolje, neda-<br />
će i velika globalna<br />
previranja lome se<br />
na leđima muslima-<br />
na. Muslimani za ove<br />
velike probleme ne<br />
mogu naći rješenje<br />
j<br />
niti će iz tih nevolja<br />
pronaći izlaz osim<br />
ukoliko se istinski i<br />
iskreno vrate Kur’anu<br />
i Sunnetu. Proces<br />
ovog<br />
blagoslovljenog<br />
povratka Allahu<br />
i Njegovom jg Šerijatu,<br />
moraju, uz Allahovu<br />
pomoć, prvenstveno<br />
inicirati islamski učenjaci, daije,<br />
muslimanski vladari i intelektu-<br />
alci. Mnogo je pravila i principa<br />
p<br />
od kojih se treba krenuti kako bi<br />
se stanje muslimana u vremenima<br />
smutnji popravilo, p a ovdje spomi-<br />
njemo samo neke. Prvo: obnavlja-<br />
nje institucije istinskog tevhida,<br />
tj. usmjeravanje j svih vrsta iba-<br />
deta jedino Allahu Svemogućem,<br />
bez ikakvih primjesa širka u vidu<br />
upućivanja dova i traženja po-<br />
moći od umrlih, što je nažalost<br />
prisutno među mnogim muslima-<br />
nima na različitim geografskim<br />
g<br />
područjima širom islamskog svi-<br />
jeta. Rekao je Uzvišeni Allah: ...<br />
i, pored Allaha, ne moli se onome<br />
ko ti ne može ni koristiti ni nau-<br />
diti, jer ako bi to uradio bio bi,<br />
uistinu, nevjernik.<br />
(Junus, 106.).<br />
Drugo: obavljanje j namaza skru-<br />
šeno i na najpotpuniji p j način, baš<br />
onako kako nam je njegovo obav-<br />
ljanje j pojasnio Poslanik, s.a.v.s.<br />
Nažalost, danas su mnogi iz reda<br />
muslimana namaz zanemarili u<br />
potpunosti, p a veliki broj onih koji<br />
namaz obavljaju, jj obavljaju jjj<br />
ga lije-<br />
no i nemarno, te ne vode računa<br />
ni o njegovim jg sastavnim elemntima<br />
(ruknovima), pa kako da kao<br />
takvi uspiju pj i iz tegoba i nedaća<br />
izlaz pronađu? Treće: uspostava
avljanja stanja među<br />
Kuds: Jusuf Ebu Sinine<br />
ima smutnji i iskušenja Strpljivošću do pobjede<br />
Proces ovog<br />
blagoslovljenog<br />
povratka Allahu<br />
i Njegovom<br />
Šerijatu, moraju<br />
uz Allahovu šerijatskog sudstva<br />
u svim mu-<br />
pomoć,<br />
prvenstveno slimanskim društvima,<br />
jer ništa<br />
inicirati<br />
islamski nije toliko pokva-<br />
učenjaci, daije, rilo i unazadilo<br />
muslimanski muslimane kao<br />
vladari i njihovo odbacivanje<br />
Šerijata i pri-<br />
intelektualci.<br />
hvatanje laičkih<br />
zakona:<br />
Zar oni<br />
traže da im se kao<br />
u pagansko doba<br />
sudi? A ko je od Allaha bolji sudi-<br />
ja narodu koji čvrsto vjeruje?<br />
j (El-<br />
Ma’ide, 50.). Uspostavom Šerijata<br />
među ljudima će zavladati pravda<br />
i blagostanje, a broj kriminalaca i<br />
zločinaca svih vrsta će biti sveden<br />
na najmanji j<br />
mogući nivo. Ovo su<br />
samo neke od osnovnih preporu-<br />
p<br />
ka kako će muslimani opstati u<br />
ovim teškim vremenima i kako<br />
će se vratiti na put ponosa i snage<br />
kojim su stoljećima koračali.<br />
Allaha molimo da nas učvrsti<br />
na putu Istine, da nam podari<br />
bogobojazne i iskrene učenja-<br />
ke i pravedne i razborite vladare<br />
koji će, uz Allahovu pomoć, biti<br />
pokretači korisnih promjena u<br />
muslimanskim društvima širom<br />
svijeta. (Ostatak hutbe vidjeti na<br />
www.alharamain.gov.sa)<br />
Svi principi i moralne<br />
norme po kojima<br />
se prepoznaje naša<br />
islamska kultura dolaze<br />
nam sa izvora naše vjere,<br />
Allahove Knjige i prakse<br />
našeg Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem. Visoki<br />
islamski moral ashabi su<br />
dostavljali ljudima na putu<br />
svojih plemenitih ciljeva.<br />
Tako kada je Ebu Bekr<br />
spremao vojsku Usame b.<br />
Zejda, radijallahu anhuma, oporučio<br />
mu je da ne ubijaju djecu, žene i starce,<br />
da ne sijeku palme i drugo plo-<br />
donosno voće, niti da ubijaju stoku.<br />
Dakle, čak ni da stoku ubijaju! Pa zar<br />
drugi narodi muslimanima ne daju<br />
čak ni ovolika prava?! Svakodnevno<br />
nas ubijaju, zatvaraju, protjeruju,<br />
ruše nam kuće i oduzimaju zemlju,<br />
mijenjaju činjenice i laž predstavlja-<br />
ju istinom. Zabrinuto se pitamo: Da<br />
li još nekom drugom smeta ovo što<br />
se nama dešava?! Ovako zaboravljeni<br />
dugo vremena nije nam preostajalo<br />
ništa drugo nego da budemo<br />
strpljivi. Međutim, zbog ove osobine<br />
nadamo se da će nam Allah<br />
izlaz pokazati i pomoći nas protiv<br />
Zato, blago<br />
onome ko<br />
priželjkuje<br />
Allahovu<br />
milost u ovome<br />
mjesecu i ko<br />
je svojoj braći<br />
pokazao pravo<br />
lice islama pa<br />
ih ne ogovara,<br />
te čuva njihov<br />
imetak i<br />
njihovu čast.<br />
naroda nepravednog, jer<br />
On Uzvišeni kaže: Između<br />
njih smo Mi vođe određivali<br />
i oni su, odazivajući<br />
se zapovjedi Našoj, na<br />
pravi put upućivali, jer<br />
su strpljivi bili i u dokaze<br />
Naše čvrsto vjerovali. (Es-<br />
Sedžde, 24.). Također, ovo<br />
je put s kojim ćemo postići<br />
Allahov oprost i milost,<br />
te Njegovu ljubav i visoke<br />
deredže u Džennetu. Kada<br />
bi samo poslušali ove Allahove riječi<br />
bile bi nam dovoljan dokaz za sve<br />
ovo što smo nabrojali: Mir neka je<br />
vama, zato što ste trpjeli, a divno li je<br />
najljepše prebivalište! (Er-Ra’d, 24.).<br />
Uprkos svemu što nam se dešava<br />
islam nam ne dozvoljava da drugima<br />
činimo nepravdu. Tome nas ne<br />
uči islam niti nas tome uči Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem. Allah<br />
Uzvišeni kaže: ...i ljudima lijepe riječi<br />
govorite. (El-Bekara, 83.). Čak<br />
Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
učenici kakav je bio Omer,<br />
radijallahu anhu, pokazali su svijetu<br />
pravo lice islama. Njegov dolazak u<br />
Kuds nije obilježen rušenjem, paljenjem<br />
ili sijanjem nereda po Zemlji.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
9
Polumjesec<br />
FTV<br />
Hadžiomerović je ugasio<br />
“60 minuta” zbog straha<br />
da će morati kritikovati<br />
rad SDP-ove vlasti<br />
Bakir Hadžiomerović je prestao<br />
sa emitiranjem emisije<br />
“60 minuta”. Hadžiomerović i<br />
FTV su javnost obavijestili da je<br />
razlog zamrzavanja emisije “60<br />
minuta” raspoređivanje Bakira<br />
Hadžiomerovića na veoma odgovorno<br />
uređivačko mjesto, poziciju<br />
koju samo on može raditi a<br />
što je za FTV bilo od sudbinskog<br />
značaja. Naravno, u ovu laž niko<br />
nije povjerovao. Jasno je da je<br />
razlog zamrzavanja rada emisije<br />
“60 minuta” SDP-ovo vladanje u<br />
Federaciji Bosne i Hercegovine i<br />
borba za vlast na državnom nivou.<br />
Otkako je SDP postao vlast<br />
situacija u našoj zemlji je svakim<br />
danom sve gora i gora. Razloga<br />
za kritike u medijima ima na pretek.<br />
Zna to i Bakir Hadžiomerović.<br />
On zna da bi nastavak emitiranja<br />
emisije “60 minuta” njega<br />
i SDP izložio opasnom riziku.<br />
Kako bi to bilo da u ovim teškim<br />
vremenima koje preživljava Federacija<br />
BiH sa SDP-om na vlasti,<br />
Bakir Hadžiomerović u svojoj<br />
emisiji kritikuje samo Milorada<br />
Dodika i Islamsku zajednicu u<br />
BiH a da se ne dotiče SDP-a i njihovih<br />
promašaja. Hadžiomerović<br />
je svjestan da bi u takvim okolnostima<br />
potpuno uništio emisiju<br />
“60 minuta” i svoju novinarsku<br />
karijeru. Zato je za njega zamrzavanje<br />
rada emisije “60 minuta”<br />
najbolje rješenje. SDP je za FTV<br />
važniji od bilo koje emisije.<br />
Tuzla<br />
Bizarni rekordi<br />
Kako su samo domaći mediji slavodobitno<br />
objavili vijest da je u<br />
KTuzli oboren još jedan Guinnessov<br />
rekord. “Tuzlaci su danas treći put<br />
oborili Guinnessov rekord. Na<br />
Panonskom jezeru upriličena je manifestacija<br />
‘LeTZ Aqua dance’, a nakon<br />
najmasovnijeg poljupca i plesanja<br />
bečkog valcera, Tuzla će za desetak<br />
dana u Guinnessovu<br />
knjigu rekorda biti<br />
upisana i kao grad<br />
koji je otplesao najmasovniji<br />
aerobik u<br />
vodi”, ovako glasi vijest<br />
objavljena u većini<br />
bosanskohercegovačkih<br />
medija. Zašto<br />
bi se neko hvalio masovnim<br />
ljubljenjem i<br />
glupim plesanjem u<br />
vodi i drugim površinama?<br />
Kakvu korist<br />
od takvih stvari<br />
ima Tuzla? Nikakvu<br />
naravno, kakvu će<br />
korist Tuzla imati<br />
od tako bizarnih<br />
Mostar<br />
Peharov pokušaj obaranja Veležovog igrača mogao je<br />
biti pokušaj ubistva<br />
Nakon gola vidio sam par njih<br />
kako trče prema meni. Jedan je<br />
čak u ruci imao nož, zamaglilo mi je<br />
ispred očiju. Kao i svi ostali saigrači<br />
gledao sam samo kako dobaciti do<br />
svlačionice. Na sreću, svi smo prošli<br />
bez nekih krupnijih posljedica, kaže<br />
Rijad Demić, igrač mostarskog Veleža<br />
i strijelac pobjedonosnog<br />
gola na utakmici Zrinjskog<br />
i Veleža pod Bijelim brijegom<br />
u Mostaru. Nakon<br />
ove izjave tek sada možemo<br />
shvatiti koliko je opasan bio<br />
onaj sramni potez Mile Pehara,<br />
igrača Zrinjskog kada<br />
je pokušao oboriti jednog<br />
od igrača Veleža koji je bježao<br />
od navijača Zrinjskog.<br />
Pojedini bh. novinari su<br />
ovaj potez Mile Pehara nazvali<br />
nesmotrenošću. Izjava<br />
Rijada Demića je dokaz<br />
koliko je opasno potez Mile<br />
rekorda! Pojedinci na ovaj način prave<br />
dobar izgovor za uzimanje budžetskih<br />
sredstava. Nije ni to sporno.<br />
Uzimanje budžetskih sredstava u<br />
BiH je usavršeno do najsitnijih detalja.<br />
Međutim, nikako ne razumijemo<br />
građane Tuzle, kako sebi dozvoljavaju<br />
da se neko na tako bizaran način<br />
ismijava sa njima.<br />
Pehara predstaviti kao nesmotrenost<br />
jednog mladog čovjeka. Nažalost, to<br />
je mogao biti pokušaj ubistva Veležovog<br />
igrača, jer da je on uspio oboriti<br />
igrača Veleža sustigli bi ga noževima<br />
naoružani navijači Zrinjskog. A šta<br />
bi se desilo nakon toga nije teško zaključiti.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
10
Slučaj Imada Al Husina – Abu Hamze<br />
U praksi evropskih sudova i sigurnosnih agencija nisu<br />
poznati primjeri da se neko drži u pritvoru duže od tri<br />
godine bez suđenja<br />
Član Predsjedništva Bosne i<br />
Hercegovine Bakir Izetbegović<br />
primio je Nudžejmu Softić,<br />
kćerku Imada Al Husina, te<br />
njegovog pravnog zastupnika<br />
Omera Mulahalilovića. Oni<br />
su gospodina Izetbegovića informisali<br />
o trenutnom stanju<br />
Imada Al Husina, poznatijeg<br />
kao Abu Hamza, koji se nalazi<br />
u pritvoru u Imigracionom<br />
centru u Lukavici. Prema navodima<br />
gospođe Softić i gospodina<br />
Mulahalilovića, u slučaju<br />
Imada Al Husina došlo je<br />
do ozbiljnih kršenja ljudskih<br />
prava, o čemu, kako su naveli,<br />
u prilog govori i privremena<br />
mjera Evropskog suda za<br />
ljudska prava u Strasbourgu,<br />
kojom je onemogućena njegova<br />
ekstradicija do konačnog<br />
sudskog epiloga. Posebno su<br />
istakli da u praksi evropskih<br />
sudova i sigurnosnih agencija<br />
nisu poznati primjeri da se<br />
neko drži u pritvoru duže od<br />
tri godine bez suđenja. Naveli<br />
su, također, da njihove argumente<br />
podržavaju međunarodne<br />
organizacije za ljudska<br />
prava Human Rights Watch i<br />
Amnesty International. Član<br />
Predsjedništva BiH Bakir<br />
Izetbegović izrazio je spremnost<br />
da kontaktira s nadležnim<br />
institucijama kako bi se<br />
u cijelosti informisao o slučaju<br />
Imada Al Husina. Konstatovao<br />
je da Bosna i Hercegovina mora<br />
svoje zakone uskladiti sa evropskim<br />
i da ima obavezu primjene<br />
međunarodnih standarda<br />
u domaćem zakonodavstvu, a<br />
naročito sa Evropskom konvencijom<br />
o zaštiti ljudskih prava.<br />
Gospodin Izetbegović podržao<br />
je zahtjev porodice i advokata<br />
da se Imadu Al Husinu, do<br />
okončanja suđenja, odrede blaže<br />
mjere u ograničenju kretanja,<br />
u skladu sa članom 102,<br />
stav 7, Zakona o kretanju i boravku<br />
stranaca i azilu.<br />
Bosanskohercegovački sport<br />
Šta bi srpsko – hrvatski<br />
mrzitelje Bošnjaka i<br />
BiH bez fudbalskih<br />
utakmica?!<br />
Bosanskohercegovački<br />
sport nije samo igra, naš<br />
sport je sve drugo osim igre.<br />
Posljednja dešavanja sa nogometnih<br />
stadiona još jednom<br />
nas podsjećaju na našu surovu<br />
stvarnost. Stadioni su<br />
postali mjesto obračuna, odnosno<br />
mjesto za oslobađanje<br />
viška nacionalističke energije.<br />
Brojni Bosanci i Hercegovci<br />
koriste svaku priliku da se,<br />
onako rahat, nacionalistički<br />
ispušu. Za takve aktivnosti do<br />
sada je najbolji bio internet.<br />
Za srpsko – hrvatske nacionaliste,<br />
mrzitelje Bošnjaka muslimana<br />
i Bosne i Hercegovine<br />
fudbalski stadioni su postali<br />
glavni mediji ispoljavanja svojih<br />
opredjeljenja. Događaji u<br />
Banja Luci i u Mostaru, a prije<br />
toga u Lukavici vjerodostojno<br />
nam dokazuju koliko su srpsko<br />
– hrvatskim mrziteljima<br />
svega bošnjačko – muslimanskog<br />
i bosanskohercegovačkog<br />
dobro došli stadioni. Već sada<br />
je jasno da se stanje po ovom<br />
pitanju neće nimalo popraviti.<br />
Nažalost, možemo samo<br />
očekivati pogoršanje situacije.<br />
Zato bi trebalo razmisliti koliko<br />
je ovakav fudbal štetan za<br />
Bosnu i Hercegovinu?<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
11
Bakir Izetbegović, član<br />
Predsjedništva Bosne i<br />
Hercegovine<br />
Konačno smo dočekali<br />
da jedan bošnjački<br />
političar pokaže visok<br />
nivo političke spretnosti<br />
i odgovornosti<br />
Islamska vjerska zajednica Makedonije<br />
Reis mora raditi na jedinstvu a ne na razbijanju zajednice<br />
Makedonski muslimani su duboko<br />
podijeljeni po nacionalnoj<br />
i političkoj osnovi. Nažalost,<br />
čak je i Islamska vjerska zajednica<br />
Makedonije podijeljena po istom<br />
osnovu. Rukovodstvo Islamske<br />
vjerske zajednice Makedonije, naročito<br />
reis Sulejman Redžepi ne radi<br />
dovoljno na rješavanju ovih problema.<br />
Umjesto stvaranja jedinstva<br />
zajednice reis Sulejman Redžepi je<br />
krenuo u odlučno razbijanje makedonske<br />
zajednice muslimana. Svi<br />
mediji u regiji su prenijeli vapaj<br />
reisa Sulejmana Redžepija, koji je<br />
od Ambasade SAD u Makedoniji i<br />
zemalja Evropske unije zatražio da<br />
se “ozbiljnije uključe u borbi protiv<br />
vehabija u Makedoniji”. Ova bombastična<br />
vijest, sama po sebi, je već<br />
nanijela ogromnu štetu makedonskim<br />
muslimanima. Prema prvim<br />
izjavama jasno je da je reis Redžepi<br />
ovakvom inicijativom duboko<br />
podijelio makedonske muslimane.<br />
Ambasada SAD, Evropska unija i<br />
drugi mimo Islamske vjerske zajednice<br />
Makedonije ne mogu ujediniti<br />
makedonske muslimane. Ako lider<br />
te zajednice ne ide putem jedinstva,<br />
teško je očekivati išta drugo osim<br />
nastavak širenja problema.<br />
Bakir Izetbegović, član<br />
Predsjedništva Bosne i<br />
Hercegovine je zaslužio sve pohvale<br />
zbog poteza koje je na vrijeme<br />
povukao a čiji pozitivni rezultati<br />
su objavljeni ovih dana. Naime,<br />
Ustavni sud Bosne i Hercegovine<br />
je odlučujući po zahtjevu Bakira<br />
Izetbegovića najprije obustavio<br />
primjenu Zakona o katastru<br />
Republike Srpske, zakon kojim je<br />
Republika Srpska drsko pogazila<br />
osnovna ljudska prava Bošnjaka u<br />
ovom entitetu. Osim ove odluke<br />
Ustavni sud Bosne i Hercegovine<br />
je, također po zahtjevu Bakira<br />
Izetbegovića, donio još jednu<br />
važnu odluku, a ona se tiče proglašavanjem<br />
neustavnih članova<br />
17. i 39. Zakona o državljanstvu<br />
BiH zbog kojeg je stotine hiljada<br />
građana BiH moglo da ostane<br />
bez bh. državljanstva. Konačno<br />
smo dočekali da jedan bošnjački<br />
političar pokaže visok nivo političke<br />
spretnosti i odgovornosti<br />
prema interesima naše zemlje i<br />
našeg naroda. Bakir Izetbegović je<br />
ovim potezima dokazao da je dosljedan<br />
nasljednik rahmetli Alije<br />
Izetbegovića.<br />
Suživot na bosanski način<br />
Bočinjski Srbi su informisali Valentina Inzka i ostale<br />
ambasadore da u Bočinji nemaju nikakvih problema sa<br />
komšijama Bošnjacima<br />
Proteklih godina u domaćim medijima<br />
konstantno su objavljivane<br />
vijesti o “strašnim vehabijama”<br />
iz Bočinje. Godinama su naši mediji<br />
širili lažnu sliku o<br />
Bošnjacima koji danas<br />
žive u Bočinji. Visoki<br />
predstavnik u BiH<br />
Valentin Inzko, ambasadori<br />
SAD-a, Velike<br />
Britanije, Francuske i<br />
Kanade protekle sedmice<br />
su posjetili Bočinju.<br />
Inzko i ostali ambasadori<br />
sastali su se sa stanovnicima<br />
Bočinje srpske<br />
nacionalnosti. Bočinjski<br />
Srbi su informisali Valentina Inzka i<br />
ostale ambasadore da u Bočinji nemaju<br />
nikakvih problema sa komšijama<br />
Bošnjacima.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
12
Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo<br />
Uprkos Suljagićevim podvalama povećan broj učenika<br />
na vjeronauci u sarajevskim školama<br />
ovećan broj učenika koji će ići na<br />
Pvjeronauku u sarajevskim osnovnim<br />
školama, kaže za Dnevni avaz Saudin<br />
Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog<br />
obrazovanja. Iako je Emir Suljagić,<br />
ministar obrazovanja i nauke Kantona<br />
Sarajevo, činio sve da stvori takvu<br />
atmosferu da se sarajevski mališani radije<br />
odlučuju na ispisivanje sa časova<br />
vjeronauke, djeca su potpuno suprotno<br />
reagirala. Nadamo se da će ministar Suljagić<br />
nakon ovakvih rezultata konačno<br />
shvatiti da je vrijeme da se bavi drugim<br />
stvarima i da vjeronauku ostavi djeci.<br />
Ludi polumjesec<br />
Lijanović: Rekao je<br />
Lagumdžija - Gospodo,<br />
idemo praviti zapadnu<br />
Njemačku od Federacije<br />
BiH<br />
Apel za pomoć<br />
Muhamedu i njegovoj porodici hitno potrebna pomoć<br />
Zovem se Muhamed i živim u<br />
Sarajevu. Teško sam bolestan,<br />
imam srčanu manu, i hitno mi je<br />
potrebno liječenje. Pošto nisam<br />
osiguran, i nemam nikakvih primanja,<br />
a uz to još stanujem sa ženom<br />
i djecom kao podstanar u jako<br />
teškim uslovima, molim sve ljude<br />
dobre volje, da mi, u ime Allaha,<br />
pomognu.<br />
Foto polumjeseca<br />
Možete mi se obratiti putem telefona:<br />
062 716 960,<br />
a uplatu izvršiti na računa:<br />
Volksbank<br />
ž.r: 1401010099999952<br />
Broj računa za BiH: 178461<br />
Za inostranstvo: 6006120,<br />
IBAN CODE: BA39<br />
1401020017846141<br />
Počasna straža za Željka Komšića u zgradi Ujedinjenih nacija u New<br />
Yorku<br />
Ova platforma na vlasti u<br />
FBiH je sastavljena na temelju<br />
ideje Zlatka Lagumdžije koji<br />
je kazao: “Gospodo, idemo praviti<br />
zapadnu Njemačku od Federacije<br />
BiH”. Mislim da je to dobra ideja,<br />
zapadnim Nijemcima niko ništa<br />
nije poklonio, oni su sve postigli<br />
na temelju vlastitog rada, ovo je<br />
izjava Jerka Ivankovića Lijanovića,<br />
dopremijera Federacije Bosne i<br />
Hercegovine. Ovu izjavu, zbog<br />
njene demagoške gluposti, proglašavamo<br />
najluđom u polumjesečnom<br />
periodu. Koliki je demagog<br />
Jerko Lijanović, kao i njegov uzor<br />
Lagumdžija, najbolje govori podatak<br />
da je on svom stranačkom<br />
udruženju poljoprivrednika donirao<br />
preko 200.000 maraka za<br />
prikupljanje informacija o poljoprivrednicima<br />
u FBiH. Rasipaju<br />
budžetski novac, zapošljavaju svoju<br />
rodbinu i prijatelje, sebi stvaraju<br />
život kakav ne žive ni najbogatiji<br />
građani zapadne Njemačke.<br />
A onda u svojim medijima narodu<br />
poruče da je dobra ideja da od F<br />
BiH naprave zapadnu Njemačku.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
13
Politika i društvo<br />
Falsificiranje historije Bosne i Hercegovine<br />
Udruženi napad na istinu<br />
o ratu u Bugojnu<br />
I pored brojnih<br />
drugih dokaza, koji<br />
se nalaze u stotinama<br />
povjerljivih dostupnih<br />
tajnih dokumenata, koji<br />
nedvosmisleno dokazuju<br />
da su bugojanski Hrvati,<br />
pripadnici HVO-a i HDZ-a<br />
zajedno s režimom<br />
Franje Tuđmana činili<br />
udruženi zločinački<br />
pokret za rušenje Bosne<br />
i Hercegovine, tužiteljica<br />
Slavica Terzić ima<br />
obraza da ustvrdi da su<br />
bugojanski Bošnjaci bili<br />
udruženi zločinci koji<br />
su protjerali Hrvate iz<br />
Bugojna<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Od marta 2007. godine,<br />
kada je uhapšen Nisvet<br />
Gasal, traje intezivna kampanja<br />
iskrivljivanja istine o ratnim<br />
dešavanjima u Bugojnu. Tokom protekle<br />
četiri godine hrvatski mediji su<br />
uz povremenu pomoć FTV-a, uporno<br />
objavljivali laži da su bugojanski Bošnjaci<br />
počinili velike zločine nad komšijama<br />
Hrvatima, odnosno da su Bošnjaci<br />
planski očistili Bugojno od Hrvata.<br />
Ova četverogodišnja kampanja<br />
dobila je svoj epilog u završnoj riječi<br />
tužiteljice Suda BiH Slavice Terzić<br />
koja je tom prilikom Ratno predsjedništvo<br />
Bugojna optužila za udruženi<br />
zločinački poduhvat za progon Hrvata<br />
iz Bugojna. U izjavi za zagrebački<br />
Večernji list, tužiteljica Slavica Terzić<br />
je dopunila svoje završno izlaganja iz<br />
Suda BiH. “Ovo je prvi put da se povlači<br />
teza o udruženom zločinačkom<br />
pothvatu za ratna događanja u srednjoj<br />
Bosni”. Citirane riječi tužiteljice<br />
otkrivaju njene krajnje namjere. Naravno,<br />
jasno je da se radi o<br />
pokušaju mijenjanja karaktera<br />
rata u srednjoj Bosni,<br />
pokušaja da se naknadno,<br />
uz lažne dokaze, pritiske i<br />
prijetnje nametne teza da<br />
su Bošnjaci srednje Bosne<br />
kroz udruženi zločinački<br />
poduhvat počinili etničko<br />
čišćenje Hrvata iz srednje<br />
Bosne. Tužiteljica Slavica<br />
Terzić i svi oni koji se slažu<br />
sa njenim namjerama i<br />
koji su se udružili sa njom<br />
u pokušaju iskrivljivanja<br />
istine o ratu u srednjoj Bosni<br />
znaju da postoje stotine<br />
zvaničnih dokumenata koji<br />
govore u prilog činjenici da<br />
su bugojanski Hrvati, pripadnici<br />
HDZ-a i HVO-a,<br />
zajedno sa drugim Hrvatima<br />
iz susjednih bugojanskih općina<br />
činili udruženi zločinački pokret koji<br />
je imao za cilj pripajanje srednje Bosne<br />
Republici Hrvatskoj. U nastavku<br />
slijedi prava istina o tome ko je bio<br />
udružen u zločinačke poduhvate i ko<br />
su pravi bugojanski zločinci.<br />
Početak udruženog poduhvata<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
14<br />
Na istom<br />
sastanku<br />
Franjo Tuđman<br />
je svojoj<br />
udruženoj<br />
braći iz<br />
Herceg Bosne<br />
objasnio zašto<br />
je neophodno<br />
vojno osvojiti<br />
Gornji Vakuf,<br />
Bugojno,<br />
Travnik, Vitez i<br />
druge srednjebosanske<br />
općine.<br />
Već krajem 1991. godine, skoro<br />
dvije godine prije početka sukoba između<br />
Bošnjaka i Hrvata u Bugojnu,<br />
odnosno u Bosni i Hercegovni, HDZ<br />
Bosne i Hercegovine je počeo sa realizacijom<br />
formiranja hrvatske države u<br />
Bosni i Hercegovini i njeno pripajanje<br />
Republici Hrvatskoj. Dakle, cilj je<br />
bio doseći veću Hrvatsku, Hrvatsku<br />
u maksimalno mogućim granicama,<br />
a taj cilj je toliko važan da daje blagoslov<br />
svim raspoloživim sredstvima,<br />
bez obzira na strašne posljedice do<br />
kojih može doći. U cilju realizacije<br />
tog dugoročnog zadatka, formiranja<br />
“zajedničke hrvatske države”, HDZ<br />
Bosne i Hercegovine je, u skladu sa<br />
velikodržavnom politikom, instrukcijama<br />
Franje Tuđmana, bivšeg predsjednika<br />
Republike Hrvatske, preduzeo<br />
niz aktivnosti. Tako su na radnom<br />
sastanku predsjednika kriznih štabova<br />
Hercegovačke regionalne zajednice i<br />
predsjednika i predstavnika kriznih<br />
štabova Travničke regionalne<br />
zajednice (na ovom<br />
sastanku su bili predstavnici<br />
bugojanskih Hrvata<br />
koje je predvodio tadašnji<br />
predsjednik SO Bugojno,<br />
Vladimir Šoljić, koji je i<br />
potpisnik svih odluka i zaključaka<br />
proizašlih sa ovog<br />
sastanka), održanom 12.<br />
novembra 1991. godine u<br />
Grudama usvojeni sljedeći<br />
zaključci: a) Da “hrvatski<br />
narod u BiH mora konačno<br />
povesti odlučnu, aktivnu<br />
politiku, koja treba dovesti<br />
do realizacije stoljetnog<br />
sna – zajedničke hrvatske<br />
države”, b) Da bi taj cilj bio<br />
realiziran, navedene regionalne<br />
zajednice su usvojile<br />
stav “da se pristupi formiranju<br />
i objavljivanju pravnih i političkih<br />
akata proglašenje Hrvatske države<br />
u BiH, provođenje referenduma<br />
za priključenje Republici Hrvatskoj u<br />
njenim etničkim i povijesnim (sada<br />
mogućim) granicama”.<br />
Da bi bili realizirani doneseni zaključci<br />
predsjednici i predstavnici<br />
navedenih regionalnih zajednica su<br />
imperativno usvojili sljedeće stavove:<br />
1) Jasno profilirati stranačku politiku<br />
HDZ u Bosni i Hercegovini, kadrovski<br />
je ojačati i izabrati one ljude koji<br />
će moći ove zadatke dovesti do kraja;<br />
2) Pokrenuti političke i pravne akcije<br />
na unutarnjem i međunarodnom<br />
planu;
3) Vojnički se još bolje pripremiti<br />
za sukobe sa svim onim snagama koje<br />
će pokušati zaustaviti ovaj neminovni<br />
proces u stvaranju slobodne hrvatske<br />
države;<br />
4) Unaprijed odlučno spriječiti<br />
svaku javnu ili tajnu aktivnost u vođstvu<br />
HDZ-a Bosne i Hercegovine<br />
koja bi se protivila ovim odlukama ili<br />
bi im mogla nanijeti bilo kakvu štetu.<br />
Šest dana nakon usvojenih zaklju-<br />
čaka u Grudama HDZ Bosne i Hercegovine<br />
je u cilju “proglašenja hrvatske<br />
države u Bosni i Hercegovini i njenog<br />
priključenja Republici Hrvatskoj”<br />
donio “cijelu paletu zakona”. Tako<br />
su “izabrani predstavnici hrvatskog<br />
naroda”, na sjednici, održanoj 18.<br />
novembra 1991. godine u Grudama,<br />
donijeli povijesnu Odluku o uspostavi<br />
Hrvatske zajednice Herceg Bosna,<br />
građene po (kako se kaže u dopunjenoj<br />
Odluci o uspostavi Hrvatske<br />
zajednice Herceg Bosna, održanoj 3.<br />
jula 1992. godine u Mostaru) “uzoru<br />
na srpska autonomna područja”.<br />
Odlukom je formirana Hrvatska<br />
zajednica Herceg Bosna, kao politička,<br />
kulturna, gospodarstvena i područna<br />
cjelina i određena joj je teritorija.<br />
Njenu teritoriju ukupno je<br />
činilo 30 općina, a među kojima je<br />
bila i općina Bugojno. Općine koje su<br />
ušle u Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna<br />
imale su prema Mati Bobanu, po<br />
popisu 55% Hrvata, 27% muslimana<br />
i 9% Srba. Da bi povećao broj Hrvata<br />
u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna,<br />
Mate Boban je na sastanku<br />
sa Franjom Tuđmanom,<br />
predsjednikom Republike<br />
Hrvatske 27. decembra<br />
1991. godine u Zagrebu otkrio<br />
ključ povećanja broja<br />
Hrvata za 11%. “Čišćenjem<br />
pograničnih područja, faktično<br />
pograničnih područja<br />
te Herceg Bosne”, rekao je<br />
Mate Boban.<br />
Jedinstveno zapovjedništvo<br />
za Herceg Bosna i južnu<br />
Hrvatsku<br />
Nakon završenih političkih<br />
i drugih administrativnih<br />
radnji u osnivanju<br />
Hrvatske zajednice Herceg<br />
Bosna, prešlo se na vojno<br />
organiziranje, odnosno pripremanje<br />
za oružano uspostavljanje<br />
zacrtane teritorije<br />
General<br />
Slobodan<br />
Praljak,<br />
zapovjednik<br />
Glavnog<br />
stožera<br />
Hrvatskog<br />
vijeća odbrane<br />
obratio se<br />
predsjedniku<br />
Republike<br />
Hrvatske Franji<br />
Tuđmanu i<br />
načelniku<br />
Glavnog<br />
stožera<br />
Hrvatske<br />
generalu Zbora<br />
Janku Bobetku<br />
sa zahtjevom<br />
za pomoć u<br />
oružanoj sili.<br />
takozvane Herceg Bosne na području<br />
30 općina, među kojima je bila i općina<br />
Bugojno. U aprilu 1992. godine je<br />
osnovano Hrvatsko vijeće odbrane, a<br />
7. jula 1992. godine Odluka o imenovanju<br />
općinskog HVO Bugojno. Tada<br />
je za predsjednika HVO Bugojno<br />
imenovan Vladimir Šoljić.<br />
Dokaz da je takozvana<br />
Herceg Bosna sa svim<br />
svojim liderima, kao što je<br />
Bugojanac Vladimir Šoljić,<br />
zajedno sa Tuđmanovom<br />
Hrvatskom činila udruženi<br />
zločinački pokret jeste<br />
stavljanje oružanih snaga<br />
Hrvatske zajednice Herceg<br />
Bosna pod komandu<br />
Hrvatske vojske. O tome<br />
postoje brojni dokumenti<br />
i svjedočenja. j Po svjedočenju<br />
generala Martina Špe-<br />
gelja, 27. decembra 1991.<br />
godine je u Zagrebu održan<br />
sastanak između Franje Tuđmana<br />
i delegacije HDZ-a<br />
Bosne i Hercegovine. Na<br />
tom sastanku je dogovoreno<br />
da oružane snage Hrvatske<br />
zajednice Herceg Bosna<br />
uđu u sastav Hrvatske<br />
Bugojanski HVO pod zastavom fašizma<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
15
vojske. Dan kasnije, 28. decembra<br />
1991.godine u Glavicama kod Sinja<br />
održan je sastanak na kojem su<br />
prisustvovali ministar odbrane Republike<br />
Hrvatske Gojko Šušak, zapovjednik<br />
Hrvatske ratne mornarice<br />
Sveto Letica, general Martin Špegelj<br />
i Mate Boban. Tada je dogovoreno<br />
sljedeće. Da se imenuje jedinstveni<br />
zapovjednik i zapovjedništvo za<br />
Hrvatsku zajednicu Herceg Bosna<br />
i južnu Hrvatsku, sa sjedištem u<br />
Imotskom, da se odmah riješi status<br />
i plaće oficira u Herceg Bosni, da se<br />
od Neuma do Travnika i od Trebinja<br />
do Livna uspostavi zajednička organizacija<br />
u operativno-strategijskom<br />
smislu.<br />
Na osnovu ove odluke o ustroju<br />
zajedničke komande za Hrvatsku<br />
zajednicu Herceg Bosna i južnu Hrvatsku,<br />
Hrvatska vojska je od ljeta<br />
1992. godine bila stalno prisutna na<br />
teritoriji Bosne i Hercegovine, tačnije<br />
na teritoriji zacrtanog područja<br />
Herceg Bosne.<br />
Bugojno - panorama grada (1996.)<br />
Bugojno strateški cilj velike<br />
Hrvatske<br />
Općina Bugojno je bila veoma važna<br />
za Franju Tuđmana i njegovu ideju<br />
stvaranja velike Hrvatske. U stenogramu<br />
sa sastanka Franje Tuđmana sa Jadrankom<br />
Prlićem, Matom Bobanom,<br />
Slobodanom Praljkom i Milivojem<br />
Petkovićem u vili Dalmacija u Splitu,<br />
5. novembra 1993. godine nalazi<br />
se naredba koju je Franjo Tuđman<br />
izdiktirao političkom i vojnom rukovodstvu<br />
Hrvatske Republike Herceg<br />
Bosna: “ ... povezivanje Kiseljaka sa<br />
Busovačom, a onda da vidimo da li<br />
možemo, znači, održati tu liniju. Treba<br />
se orijentirati na to, kao i na zauzimanje<br />
Uskoplja, jer i zbog povezanosti<br />
sa Novim Travnikom i Vitezom, i povezano,<br />
znači sa Bugojnom, treba pod<br />
svaku cijenu”. Na istom sastanku Franjo<br />
Tuđman je svojoj udruženoj braći<br />
iz Herceg Bosne objasnio zašto je<br />
neophodno vojno osvojiti Gornji Vakuf,<br />
Bugojno, Travnik, Vitez i druge<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
16<br />
srednjebosanske općine. “U najmanju<br />
ruku odbranimo onu crtu koju smo<br />
kako-tako uspjeli dobiti odobrenje za<br />
nju i na međunarodnoj konferenciji<br />
(misli na Plan Oven – Stoltenberg,<br />
op.a.), znači Novi Travnik, Vitez i Busovača”.<br />
Radi toga Tuđman je naveo<br />
da se mora ovladati “iz strateških razloga,<br />
čitavim pravcem Prozor, Uskoplje,<br />
Bugojno, Jajce, i ne dopustiti,<br />
znači, ofanzivne namjere muslimana u<br />
području južno od Mostara”, zaključio<br />
je Franjo Tuđman.<br />
Nadojeni strateškim vizijama velikog<br />
hrvatskog vođe bugojanski Hrvati<br />
su pod fašističkom zastavom Trećeg<br />
rajha krenuli žestoko na svoje komšije<br />
Bošnjake. U periodu od 17. do 28.<br />
jula 1993. godine na području bugojanske<br />
općine vođena je odlučujuća<br />
bitka za opstanak Bošnjaka Bugojna<br />
i legalnih institucija države Bosne i<br />
Hercegovine na ovim prostorima. 17.<br />
jula 1993. godine otpočele su otvorenu<br />
agresiju na Bošnjake Bugojna,<br />
njihovu imovinu i sve ono što je na
ovim prostorima predstavljalo državu<br />
Bosnu i Hercegovinu. Prvi na udaru<br />
našli su se stanovnici prigradskog naselja<br />
Vrbanja. U vrijeme ove ofanzive,<br />
general Slobodan Praljak, zapovjednik<br />
Glavnog stožera Hrvatskog vijeća<br />
odbrane, obratio se predsjedniku<br />
Republike Hrvatske Franji Tuđmanu<br />
i načelniku Glavnog stožera Hrvatske<br />
generalu Zbora Janku Bobetku sa<br />
zahtjevom za pomoć u oružanoj sili.<br />
U tom zahtjevu se pored ostalih stavki<br />
navodi sljedeće: “Za djelovanje na<br />
pravcu Gornji Vakuf – Bugojno kao<br />
pripomoć snagama Bugojno HITNO<br />
nam je potrebita jedna bojna dobro<br />
opremljena s dijelom svoje potpore,<br />
tenkovi i topništvo”.<br />
Naravno, Hrvatska je ovakve zahtjeve<br />
uvijek do kraja ispunjavala. U<br />
julu 1993. godine u napadu na Bugojno,<br />
tamošnjem HVO-u pomagala<br />
je specijalna jedinica “Pume” iz Varaždina.<br />
U vanrednom izvještaju generala<br />
Martina Špegelja Frani Tuđmanu navodi<br />
se da su pored “Puma” iz Varaždina<br />
tih dana na linije Bugojna i Gornjeg<br />
Vakufa napadale sljedeće jedinice<br />
zvanične Hrvatske vojske: “3. brigada<br />
ZNG iz Osijeka, 5. gardijska brigada<br />
iz Zagreba, 109. brigada iz Vukovara,<br />
113. brigada iz Splita, 114. brigada iz<br />
Šibenika, 123. brigada iz Varaždina,<br />
bataljon Matija Vlačić, jedinica specijalnih<br />
namjena”. Osim navedenih<br />
jedinica na bugojansko – gornjovakufskom<br />
ratištu, tokom 1993. godine<br />
i 1994. godine ratovale su brojne druge<br />
jedinice Hrvatske vojske.<br />
Iz povjerljivih dokumenata Republike<br />
Hrvatske i Herceg Bosne vidi<br />
se da je Bugojno spašeno zahvaljujući<br />
herojima Armije Republike Bosne i<br />
Hercegovine koji su odbranili Gornji<br />
Vakuf. Da nije bilo tih heroja Armije<br />
R BiH bugojanski Bošnjaci bi doživjeli<br />
sudbinu masakriranih mještana<br />
naselja Vrbanja.<br />
I pored pobrojanih činjenica, i<br />
brojnih drugih dokaza, koji se nalaze<br />
u stotinama povjerljivih dostupnih<br />
tajnih dokumenata, koji nedvosmisleno<br />
dokazuju da su bugojanski Hrvati,<br />
pripadnici HVO-a i HDZ-a, zajedno<br />
s režimom Franje Tuđmana činili<br />
udruženi zločinački pokret za rušenje<br />
Bosne i Hercegovine, tužiteljica Slavica<br />
Terzić ima obraza da ustvrdi da<br />
su bugojanski Bošnjaci bili udruženi<br />
zločinci koji su protjerali Hrvate iz<br />
Bugojna. Bugojanski Bošnjaci jesu bili<br />
udruženi, ne u zločinu, već u odbrani<br />
svojih golih života i suvereniteta Bosne<br />
i Hercegovine. To je jedina istina.<br />
Sve ostalo je klasični udruženi napad<br />
na istinu o ratu u Bugojnu!<br />
Mlaćin ratni dnevnik nije i ne<br />
može biti vjerodostojniji dokaz<br />
za utvrđivanje istine od stotina<br />
tajnih dokumenata Republike<br />
Hrvatske<br />
dosadašnjem toku suđenja<br />
za ubistvo dvadesetak<br />
U<br />
vojnika bugojanskog HVO-a,<br />
pojedini optuženici su prihvatili<br />
optužbe koje im se stavljaju na<br />
teret.<br />
Što znači da su optužbe<br />
o ubijenim vojnicima<br />
HVO-a vjerovatno tačne.<br />
Nema sumnje da se<br />
trebaju i moraju procesuirati<br />
svi oni koji su<br />
odgovorni za nezakonito<br />
ubistvo bilo kog vojnika<br />
HVO-a.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
17<br />
Komšić je morao tražiti da se i<br />
Vrbanja tretira na isti način kao i<br />
slučaj ubistva dvadesetak vojnika<br />
HVO-a<br />
bugojanskom naselju Vrbanja<br />
ubijeno je 45 bošnjač-<br />
U<br />
kih civila. Procesuiranje ovog ratnog<br />
zločina nije u prioritetima Tužilaštva<br />
Bosne i Hercegovine. Umjesto toga,<br />
Tužilaštvo BiH je kao prirotet uzelo<br />
počinjene zločine nad dvadesetak<br />
pripadnika HVO-a. Jedan od mogućih<br />
razloga što se Tužilaštvo prema<br />
zločinima u Vrbanji ponaša kao<br />
da ih nije ni bilo (Sklopili su sporazum<br />
sa Slavkom Šakićem, jednim<br />
od zločinaca koji je ubijao bošnjačke<br />
civile u Vrbanji i kojeg su osudili<br />
na osam godina. Na tome se sve<br />
završilo i na tome će izgleda ostati,<br />
kada je u pitanju zločin u Vrbanji),<br />
jeste zalaganje Željka Komšića za<br />
procesuiranje zločina nad vojnicima<br />
HVO-a. Željko Komšić je kao član<br />
Predsjedništva BiH insistirao, i očito<br />
uspio izvršiti pritisak na Tužilaštvo<br />
BiH, da se prioritetno procesuiraju<br />
zločini nad vojnicima HVO-a. Želeći<br />
da se dodvori hrvatskim glasačima<br />
Željko Komšić je učinio veliku<br />
nepravdu bugojanskim Bošnjacima.<br />
Kad je već vršio pritisak na Tužilaštvo<br />
BiH, Komšić je morao tražiti da<br />
se i Vrbanja tretira na isti način kao<br />
i slučaj ubistva dvadesetak vojnika<br />
HVO-a.<br />
Kako je moguće da oni koji su<br />
hrabro branili Bugojno i BiH od<br />
HVO fašista danas šute i ništa ne<br />
čine u odbrani istine?<br />
Kada je u pitanju rat između<br />
Hrvata i Bošnjaka u Bugojnu<br />
sve je potpuno jasno. Kao<br />
što smo već naveli, postoje brojni<br />
dokumenti da se HVO udružio sa<br />
režimom Franje Tuđmana u rušenju<br />
Bosne i Hercegovine, odnosno<br />
u namjeri da Bugojno postane jedan<br />
od gradova buduće zamišljene<br />
hrvatske države. Pa ipak, ovih dana<br />
dok traje još jedna ustaška ofanziva<br />
na Bugojno nikog nema da stane u<br />
odbranu istine. Brojne bošnjačke<br />
boračko-invalidske organizacije i<br />
druga bošnjačka udruženja i intelektualci<br />
šute i ništa ne čine u zaštiti<br />
istine o ratu u Bugojnu. Kako je<br />
moguće da oni koji su hrabro branili<br />
Bugojno i BiH od HVO fašista<br />
danas šute i ne čine ništa u odbrani<br />
istine o tom vremenu?<br />
Međutim, to znači da se ta priznanja<br />
krivice ili neki drugi dokazi<br />
mogu i trebaju iskoristiti za mijenjanje<br />
karaktera rata u srednjoj Bosni.<br />
Ratni dnevnik Dževada Mlaće, na<br />
koji se tužiteljica Slavica Terzić poziva<br />
kao glavni dokaz o udruženom<br />
zločinačkom poduhvatu bugojanskih<br />
Bošnjaka, nije i ne može biti<br />
vjerodostojniji dokaz za utvrđivanje<br />
prave istine od stotina tajnih dokumenata<br />
Republike Hrvatske, Hrvatske<br />
vojske, HVO-a, Herceg Bosne.
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Ljudska prava kerova i pseća prav<br />
rava a ljudi<br />
Pitanje je vremena kada<br />
će se pojaviti inicijativa da<br />
pred matičara, a potom i<br />
pred oltar, stanu čovjek i<br />
“čovjekov najbolji prijatelj”.<br />
Po pederističkoj logici - da<br />
treba ozakoniti i ozvaničiti<br />
ono što svakako postoji<br />
kao realnost - brak između<br />
čovjeka i kera (nebitno je<br />
više kojeg spola) može biti<br />
tumačen kao emotivna veza<br />
i kao ljudsko pravo. Granica<br />
prirodnog poretka koja je<br />
jednom pomjerena, može biti<br />
pomjerana u nedogled<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
Doktor Čavalić živi u jednom<br />
prigradskom naselju i ima<br />
ozbiljan problem: kako da<br />
noću, kad izađe iz autobusa, bezbjedno<br />
stigne do kuće koja je od glavne ceste<br />
udaljena nekoliko stotina metara - jer<br />
čopori pasa lutalica vrebaju usamljene<br />
prolaznike. Ljudi iz ovog naselja se rano<br />
ujutro grupišu pred kućama, ili uvečer<br />
sačekuju na autobuskoj stanici, kako bi<br />
zajedno progulili kroz zonu sumraka.<br />
Kad ne naiđe niko, valja stisnuti zube,<br />
i krenuti sam. Doktor Čavalić mi je o<br />
ovom problemu pričao uz ramazan, kazavši<br />
da mu je svaki povratak s teravije<br />
drama, jer je bilo slučajeva da psi lutalice<br />
poganjaju, pa i izgrizu, slučajnog prolaznika.<br />
On se informirao na internetu,<br />
raspitao se, razradio tehnike - da ako<br />
bude napadnut ne bježi, da čuva vrat<br />
ako ga psi zaskoče, da pokuša sprejom<br />
za omamljivanje j zbuniti agresivne pse,<br />
dok im ne utekne... Doktor Čavalić se<br />
u ovu priču unosio s puno ozbiljnosti, a<br />
meni je izgledalo nevjerovatno da ovaj<br />
nadareni intelektualac, zato što živi u<br />
predgrađu, devera prašumsku problematiku.<br />
Zapravo, nisam dotad ni od<br />
koga čuo da se svakodnevno plaši kerova,<br />
i da osmišljava strategiju kako da<br />
izbjegne ili preživi njihov napad. Mislio<br />
sam da takve probleme, možda, imaju<br />
šumari, drvosječe, općenito, ljudi koji<br />
rade daleko od asfalta, kao što bi trebalo<br />
da i podivljale životinje žive daleko<br />
od asfalta. Potaknut pričom dr. Čava-<br />
lića počeo sam uočavati čopore pasa<br />
lutalica po centru grada, a onda saznao<br />
i za probleme roditelja koji<br />
strahuju za djecu, da na putu<br />
do škole ne budu napadnuta;<br />
saznao sam da ni školske<br />
uprave, ni komunalne službe<br />
nemaju rješenja. Razlog je<br />
Zakon o zaštiti i dobrobiti<br />
životinja u BiH, nakon čijeg<br />
je usvajanja došlo do najezde<br />
pasa lutalica u našim urbanim<br />
centrima, budući da<br />
ovaj Zakon štiti pse lutalice,<br />
ali ne nudi nikakva konkretna<br />
rješenja za njihovo uklanjanje<br />
s ceste. Konkretno,<br />
ako bi neki otac ubio nekog<br />
kera zato što mu je ker napao<br />
dijete, ne bi bio kriv ker, već<br />
bi bio kriv otac, jer Zakon<br />
štiti kera, a ne štiti dijete, i<br />
ne štiti oca. Ova izopačenost<br />
je jedan od uvoznih evropskih<br />
proizvoda kojima se u<br />
ime lažnih ljudskih prava<br />
degradiraju istinska ljudska<br />
prava, pa su kerovi zaštićeniji<br />
od djece, vlasnici kockarnica<br />
od psihičkih bolesnika koje<br />
pljačkaju, distributeri alkohola<br />
od omladine koju opijaju,<br />
a pederi od roditelja, vjere<br />
i tradicije.<br />
Kerovi važniji od dijaspore<br />
Mora da postoji razlog razmnožavanju<br />
raznih udruga za zaštitu životinjskih<br />
prava. Kako je moguće da<br />
takve udruge nisu postojale prije deset<br />
ili dvadeset godina? Potražnja diktira<br />
ponudu, pa su na talasu evropske zanimacije<br />
za kerove, kao porodične partnere,<br />
i kod nas probuđeni zaljubljenici<br />
u ove životinje. Razlog je u političkim<br />
ultimatumima, i u parama, koje Evropa<br />
ubacuje u oblast zaštite životinja,<br />
zbog čega su u BiH pokrenute mnoge<br />
Mogao bi se<br />
napraviti spisak<br />
važnih tema<br />
koje dejtonski<br />
poredak<br />
zaobilazi, i<br />
progoni, jer ga<br />
demaskiraju.<br />
Jedna od tih<br />
važnih tema<br />
jeste bošnjačka<br />
inteligencija,<br />
koja u nauci i<br />
kulturi svjedoči<br />
bošnjački<br />
duhovni<br />
integritet.<br />
nevladine organizacije. One sad čak<br />
vrše i interopćinski, interentitetski, regionalni<br />
monitoring zaštite psećih prava,<br />
pa kad u Cazinu neko ubije kera,<br />
a ono udruženje “Noa” iz Banja Luke<br />
objavi saopćenje za javnost, kakvo niko<br />
iz Banja Luke ne objavi ni kad se negdje<br />
premlati bošnjački povratnik. Jerbo<br />
je ker iz Cazina važniji od bošnjačkog<br />
povratnika u Bosanski Novi<br />
ili Prijedor. Dotle su, dakle,<br />
uznapredovala udruženja za<br />
životinjska prava. Čini se,<br />
kad bi Evropa smislila zaštitu<br />
kamenja, u nas bi se odmah<br />
namnožilo kamenjarskih<br />
udruženja.<br />
To življenje bez svog stava,<br />
u strahu od svog mišljenja,<br />
vazda u potrazi za tuđim<br />
i tuđinskim naredbama, ne<br />
samo da je hronična karakteristika<br />
bosanskog društva,<br />
već i bosanskog čovjeka, koji<br />
prezire, i progoni, svoje sunarodnjake<br />
koji se usuđuju<br />
ma o čemu misliti svojom<br />
glavom. Normalno je ispalo<br />
da naša država usvoji Zakon<br />
o zaštiti i dobrobiti životinja<br />
u BiH, a da nema adekvatnih<br />
zakonskih rješenja kojima<br />
bi se borila za bosanskog<br />
čovjeka u dijaspori – da se ne<br />
odrodi od domovine, da ne<br />
zaboravi jezik i kulturu, da<br />
ostane politički i ekonomski<br />
prisustan – onako kako to<br />
čine i Srbija i Hrvatska kada<br />
se radi o njihovim iseljenicima.<br />
U nas su kerovi važniji<br />
od dijaspore, jer kerove<br />
tretira zakon, a dijasporu je<br />
već istretirao Radovan Karadžić! Kad<br />
kažeš - Briga za dijasporu! Briga za žrtve<br />
genocida! - ti si taliban, a kad kažeš<br />
– Briga za kerove! Briga za pedere! - ti<br />
se europejac i intelektualac. Onaj ko se<br />
javno zanima za nestanak 1.300.000<br />
bh. građana, raseljenih po svijetu, neće<br />
imati šansu da kadrovski napreduje u<br />
dejtonskoj hijerarhiji, jer taj totalitarni<br />
sistem sjećanje na žrtve genocida prepoznaje<br />
kao atak na svoju genocidnu<br />
suštinu. Mogao bi se napraviti spisak<br />
važnih tema koje dejtonski poredak<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
18
zaobilazi, i progoni, jer ga<br />
demaskiraju. Jedna od tih<br />
važnih tema jeste bošnjačka<br />
inteligencija, koja u nauci<br />
i kulturi svjedoči bošnjački<br />
duhovni integritet. Ta je<br />
inteligencija danas potpuno<br />
marginalizirana, čak prognana,<br />
pod optužbom da je<br />
“desničarska i rasistička”. O<br />
činjenici da istaknutih bošnjačkih<br />
intelektuaca nema u<br />
bh. medijima, da žive život<br />
podstanara u rođenoj zemlji,<br />
argumentirano je govorio dr.<br />
Ibrahim Kajan u intervjuu za<br />
Bosnjaci.net. Masa je dokaza<br />
koji potvrđuju da živimo u<br />
jednom bolesnom sistemu,<br />
u kojem važna pitanja žive<br />
u ilegali, a nevažna imaju<br />
najvažnije medijsko i političko mjesto.<br />
Tako je to u vremenima smutnje. Upravo<br />
je priča o zaštićenosti kerova i o nezaštićenosti<br />
ljudi paradigmatski okvir<br />
iz kojega je moguće čitati ovu dehumanizirajuću,<br />
kolonijalnu i provincijalnu<br />
suštinu naše realnosti.<br />
Da ne bude zabune, Zakon o zaštiti<br />
životinja je potreban, kao što je potrebno<br />
zakonom regulirati i razna druga<br />
manjinska i marginalna prava, samim<br />
tim što je lijepo da se u svakoj oblasti<br />
zna za red. Ali, ne može biti normalno<br />
da narodne kuhinje kubure sa sredstvima<br />
za sve veći broj svojih korisnika, dok<br />
se za zbrinjavanje kerova, samo u Sarajevu,<br />
izdvaja preko 300.000 KM! Ko<br />
je popio mozak domaćim funkcionerima,<br />
iz svih stranaka, pa da sa takvom<br />
revnošću bacaju pare pred kerove, dok<br />
hiljade gladnih nema hranu, a hiljade<br />
bolesnih lijekove?! Tih 300.000 maraka<br />
u Sarajevu, ili predviđenih pola<br />
miliona maraka u Bihaću, ne mogu<br />
Onaj ko se<br />
javno zanima<br />
za nestanak<br />
1.300.000<br />
bh. građana,<br />
raseljenih po<br />
svijetu, neće<br />
imati šansu<br />
da kadrovski<br />
napreduje u<br />
dejtonskoj<br />
hijerarhiji, jer<br />
taj totalitarni<br />
sistem<br />
sjećanje na<br />
žrtve genocida<br />
prepoznaje kao<br />
atak na svoju<br />
genocidnu<br />
suštinu.<br />
razrješiti socijalne probleme,<br />
ali ih mogu ublažiti, a valjda<br />
je preče ublažiti probleme u<br />
ljudi, nego ih rješavati kod<br />
kerova?! Kad bi se sabrala sva<br />
ulaganja lokalnih zajednica<br />
u zbrinjavanje kerova u BiH,<br />
došli bismo do iznosa od nekoliko<br />
miliona maraka, što<br />
je budžet jedna male općine,<br />
i što su sredstva od kojih bi<br />
mnogim ljudima moglo biti<br />
lakše.<br />
Autocenzura, kao glavna<br />
osobina totalitarnih sistema,<br />
kao nerečena misao koja povezuje<br />
istoglavost, u ovom je<br />
slučaju pokazala da svi lokalni<br />
funkcioneri znaju koliko<br />
je važno brinuti za kerove, a<br />
ne brinuti za ljude, jer Evropa<br />
voli kerove, i preko kerova tumači<br />
ljudska prava, pa kad hoćeš da budeš<br />
dobar sa Evropom, a ti odmah pogladi<br />
kera, kao evlada. Zato se dogodilo da<br />
su mnoge općine u BiH izdvojile pozamašna<br />
sredstva za zbrinjavanje kerova,<br />
kako im niko ne bi mogao prigovoriti<br />
da su protiv ljudskih prava u kerova.<br />
Životinjska farma<br />
Kuršluz je nastao kad je Zakon o<br />
zaštiti i dobrobiti životinja u BiH decidno<br />
zabranio likvidiranje pasa. Kad<br />
je taj Zakon baš toliko human, zašto<br />
onda nije zabranio i likvidaciju kokošaka,<br />
krava, ovaca i riba? Jer, koliko nam<br />
se čini, i pas i kokoška, i pas i krava, su<br />
životinje, pa nije u redu da život krava<br />
i kokoške bude manje vrijedan od života<br />
psa. Zakon je zabranio i prodaju<br />
pasa od strane ZOO butika, jer bi se psi<br />
mogli naći uvrijeđeni u društvu ribica,<br />
hrčkova i papagaja. Ako smo u krivu,<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
19
onda je Zakon morao napraviti razliku<br />
među životinjama, pa jasno kazati<br />
kako je pas manje životinja, a više čovjek,<br />
nego što je to ovca, recimo. Dokle<br />
god je pas životinja, dotle i pseća<br />
smrt treba da ima jednaku važnost kao<br />
smrt kokoške. A smrt kokoške se događa<br />
za dobrobiti čovjeka, da bi čovjek<br />
koristio kokošije meso, pa bi se i smrt<br />
agresivnog psa lutalice trebala događati<br />
za dobrobit čovjeka, da čovjek ne bi<br />
trpio stres i eventualno bio izujedan.<br />
Izgleda da i u životinjskoj farmi postoje<br />
ovoljudske podvojenosti, pa su neke<br />
životinje jednakije od drugih, kao što<br />
su kod nas, danas, pederi, a i neki narodi,<br />
jednakiji od drugih. Cuku zovu<br />
najboljim čovjekovim prijateljem, boljim<br />
od vjere i od knjige, što vjerovatno<br />
jeste slučaj kod članova SDP-a, jer oni<br />
ne smiju vjerovati u Boga, pa moraju u<br />
kera. Cuko jeste važan za domaćinstva,<br />
jer čuva kuću, i za policiju, jer traži<br />
drogu i akrepe, ali, cuko kad podivlja<br />
nije korist ni za koga, već je opasnost za<br />
svakoga. Čemu onda njegov život slu-<br />
ži, osim da bude na teretu općinskih<br />
budžeta, i da bude važniji od života<br />
gladnih i bolesnih ljudi?<br />
Kad sam početkom ove godine bio<br />
u posjeti našim džematima u Mihnenu,<br />
moji domaćini Vahid, Dževad i<br />
Kerim su me odveli da vidim najljepši<br />
dio grada. Zamisli našu Ferhadiju<br />
u Sarajevu u kojoj je svaki peti hodač<br />
ker, koji na svakom koraku zapišava<br />
bandere, helaći pločnike, ali i robne<br />
kuće i restorane, u kojima su ljudi k’o<br />
i kerovi a kerovi k’o i ljudi. Da li nekome<br />
drugom smeta da za susjednim<br />
stolom pije kafu u blizini nečijeg kera,<br />
i uz smrad nečijeg kera, nebitno je - jer<br />
je pseće pravo iznad ljudskog prava.<br />
Taj raskošni centar Mihnena, sa veleljepnim<br />
građevinama, upamtio sam<br />
po nesnosnom smradu, kojega očito ne<br />
mogu isprati ni savremene komunalne<br />
mašine. A Bavarci koji vodaju kerove,<br />
odjevene u pseću garderobu, džempere,<br />
kapice, nogavice i sl., to čine kao<br />
da su na modnoj pisti i kao da pripadaju<br />
duhovnoj eliti sutrašnjice. Njih je<br />
neko ubijedio da je roditeljska briga za<br />
kerove - namjesto za djecu i unučad,<br />
za siromašne i nemoćne – izraz moći<br />
i superiornosti. A riječ je o kukavičluku<br />
i sebičnosti, o najgorim ljudskim<br />
osobinama, jer se istinski smisao našeg<br />
bitka, oličen u porodičnosti i u<br />
humanosti, zamjenjuje brigom za psa.<br />
Dakako, ljubav prema životinjama<br />
treba imati svoje mjesto u odgoju djece<br />
i životu društva i pojedinca, ali taj<br />
odnos čovjek-pas ne može biti važniji<br />
od odnosa čovjek-čovjek, a što postaje<br />
u otuđenim evropskim društvima, za<br />
koja više ideal nije čovjekova porodica,<br />
već čovjekova samoća. Zato se evropska<br />
standardizacija zaštite ljudskih prava<br />
u kerova ispostavila kao interes tog<br />
otuđenog pojedinca, kojemu skupu i<br />
glomaznu porodicu (supružnik, djeca,<br />
familija), treba zamijeniti jeftinom<br />
četveronožnom prikolicom. Kao što je<br />
prije nekoliko decenija bila nezamisliva<br />
ozakonjenost istospolnog braka, ili<br />
javno zalaganje za spuštanje starosne<br />
granice seksualnih odnosa na 12 godina,<br />
tako je danas nezamislivo<br />
sklapanje braka između<br />
čovjeka i kera. Povlašteni<br />
život kerova u evropskim<br />
gradovima, njihov ultimativni<br />
ulazak u zakonsku<br />
regulativu, ukazuje da globalni<br />
šnajderi vide kera kao<br />
protezu za razbijenu porodicu.<br />
U neku ruku, ova zamisao<br />
već živi kao realnost.<br />
Pitanje je vremena kada će<br />
se pojaviti inicijativa da pred<br />
Ko je popio<br />
mozak domaćim<br />
funkcionerima,<br />
iz svih stranaka,<br />
pa da sa takvom<br />
revnošću bacaju<br />
pare pred<br />
kerove, dok<br />
hiljade gladnih<br />
nema hranu, a<br />
hiljade bolesnih<br />
lijekove?!<br />
matičara, a potom i pred oltar, stanu<br />
čovjek i “čovjekov najbolji prijatelj”. Po<br />
pederističkoj logici - da treba ozakoniti<br />
i ozvaničiti ono što svakako postoji<br />
kao realnost - brak između čovjeka i<br />
kera (nebitno je više kojeg spola) može<br />
biti tumačen kao emotivna veza i kao<br />
ljudsko pravo, što pokerenog čovjeka,<br />
što počovječenog kera. Granica prirodnog<br />
poretka koja je jednom pomjerena,<br />
može biti pomjerana u nedogled.<br />
Teško je očekivati da će bh. politika<br />
i bh. društvo imati drukčiji<br />
stav od evropskih naredbi.<br />
Na bh. sceni su isprepadani<br />
provincijalci čije je mišljenje<br />
da misle tuđom glavom.<br />
Stoga će se nastaviti ovaj<br />
apsurdni vakum u kome<br />
niko ne smije da eutanazira<br />
agresivne pse lutalice, čija<br />
su prava na napadanje i ujedanje<br />
ljudi važnija od prava<br />
ljudi da ne budu napadnuti<br />
i izujedani.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
20
Aktuelno<br />
Nacionalna blaga BiH<br />
Izgradnja džamije Ćurčinica<br />
- nacionaln acionalne tenzije bez razloga<br />
U zadnje vrijeme mogli ste<br />
gledati priloge i vijesti o<br />
izgradnji džamije Ćurčinica<br />
u Livnu. Nekome je u Livnu<br />
trebalo da usije atmosferu<br />
u ovom gradu i podigne<br />
legalni projekat na nivo<br />
međunacionalnih odnosa iako<br />
tome u principu nema ni<br />
traga<br />
Piše: Amir Krivokapa<br />
Istina, u zadnje vrijeme su neke<br />
organizacije sa hrvatskim predznakom<br />
pokrenule peticiju kojom<br />
bi se trrebala zabraniti izgradnja<br />
Ćurčinice koja je nedavno dobila sve<br />
potrebne dozvole i čija je gradnja nedavno<br />
i započeta. Poznat nam je prošlogodišnji<br />
epilog izgradnje mesdžida<br />
u Sturbi u istom gradu, koji je srušen<br />
na osnovu peticije potpisanih 1.500<br />
građana. Izgleda da se neki u Livnu<br />
nadaju da će ovom petricijom postići<br />
isto i sa džamijom Ćurčinica. Ovaj put<br />
džamija ima sve potrebne dozvole i sve<br />
uplaćene rente.<br />
Međutim, nije bilo nimalo lahko<br />
doći do ovih dozvola i početka<br />
gradnje. Sama džamija je izgrađena<br />
negdje oko 1870. godine, srušena<br />
1994. godine, i od tada kreće borba<br />
za njeno renoviranje i ponovnu<br />
upotrebu.<br />
Najbolje upućen u cijelu problematiku<br />
jeste glavni imam Medžlisa Livno<br />
Dževad ef. Hadžić koji nam je detaljno<br />
ispričao cijelu priču o pribavljanju dozvola<br />
za gradnju džamije.<br />
Dževad nas u svom uvodu podsjeća<br />
da je u gradu Livnu prije rata bilo<br />
14 džamija, koje istina nisu sve bile u<br />
upotrebi, ali je iz rata izašlo samo njih<br />
6 cijelih. Prije desetak godina Medžlis<br />
je zatražio dozvolu od općinskih vlasti<br />
za OBNAVLJANJE J I PROŠIRENJE<br />
DŽAMIJE Ćurčinica, ali je Općina<br />
odbila izdati dozvolu.<br />
Da stvar bude gora, inspektor Hrvoslav<br />
Perković izdao je nalog da se<br />
ostaci džamije Ćurčić sruše i uklone<br />
pošto su ostaci opasni za<br />
prolaznike. Naravno o ovoj<br />
opasnosti nije bilo ni govora<br />
ali u posebnim okolnostima<br />
i ovo je moguće. Bilo<br />
kako bilo 2006. godine<br />
Medžlis pristupa radovima<br />
i uklanja ostatke džamije.<br />
Nacionalno blago<br />
Nedugo potom Islamska<br />
zajednica podnosi<br />
zahtjev Komisiji za nacionalno<br />
blago spisak sa<br />
preko dvjesto objekata da<br />
se uvrste u ovu listu. Na<br />
spisku je bila i džamija<br />
Ćurčinica. Komisija za<br />
očuvanje nacionalnih spomenika<br />
izlazi na lice mjesta<br />
ali zatiče cijele samo<br />
nišane koje automatski<br />
proglašava nacionalnim<br />
vrijednostima kao i samo<br />
mjesto na kojem se nalazila<br />
džamija. Ili preciznije:<br />
Dobivanjem<br />
ovoga rješenja<br />
pristupilo se<br />
izradi glavnog<br />
projekta, koji<br />
je morao proći<br />
nekoliko revizija<br />
od ovlaštenih<br />
kuća, a kojeg<br />
je odobrila<br />
i Komisija<br />
za očuvanje<br />
nacionalnih<br />
spomenika bez<br />
čijeg odobrenja<br />
se nije moglo<br />
pristupiti<br />
upućivanju<br />
zahtjeva za<br />
građevinsku<br />
dozvolu.<br />
-Mjesto i ostaci graditeljske cjeline<br />
– Ćurčinica džamija s haremom<br />
u Livnu – proglašena je nacionalnim<br />
spomenikom BiH odlukom Komisije<br />
za očuvanje nacionalnih spomenika<br />
broj: 09-02-657/03-5 od 23. svibnja<br />
2007.godine (član I). Istom Odlukom,<br />
koju je potpisao njen predsjednik<br />
Dubravko Lovrenović, dopuštena<br />
je izgradnja objekta džamije u suvremenom<br />
arhitektonskom izrazu uz interpoliranje<br />
novih sadržaja sukladno<br />
potrebama vlasnika objekta uz očuvanje<br />
cjeline harema koji je također<br />
spomenička vrijednost (član II). Ova<br />
Odluka stavlja van snage sve provedbene<br />
i razvojne prostorno planske<br />
spise koji su oprečni odredbama ove<br />
Odluke (član IV), a Odluka komisije<br />
je konačna (član VIII).<br />
Dobivanjem ovoga rješenja pristupilo<br />
se izradi glavnog projekta, koji je<br />
morao proći nekoliko revizija od ovlaštenih<br />
kuća, a kojeg je odobrila<br />
i Komisija za očuvanje<br />
nacionalnih spomenika bez<br />
čijeg odobrenja se nije moglo<br />
pristupiti upućivanju<br />
zahtjeva za građevinsku dozvolu.<br />
Naš zahtjev za izdavanje<br />
građevinske dozvole uputili<br />
smo 11. studenog 2009.<br />
godine Federalnom ministarstvu<br />
prostornog uređenja<br />
koji je mora biti upotpunjen<br />
i s dva dokumenta koji izdaje<br />
Općina Livno, a to su:<br />
• Akt nadležne službe<br />
Općine Livno za pogodnost<br />
lokacije (renta)<br />
• Akt o izvršenim obvezama<br />
po pitanju naknade<br />
za sklonište.<br />
Razgovori općinskih čelnika<br />
i predstavnika Islamske<br />
zajednice<br />
Ovim aktom je ustvari cijela<br />
problematika dozvole za izgradnju<br />
vraćena na općinski nivo koji<br />
ova dva dokumenta nisu izdavali<br />
jer su bili uvjereni da nisu nadležni<br />
za ovaj problem. Nekako u to vrijeme<br />
dogovorena je posjeta delegacije<br />
Islamske zajednice koju su predvodili<br />
Muhamed Salkić, Seid Smajkić i<br />
Esad Hrvačić, sa gradonačelnikom<br />
Lukom Čelan i nadležnim za građe-<br />
vinsku problematiku u gradu. Poslije<br />
razgovora uvidjelo se da je izdavanje<br />
ovih akata od strane Općine Livno<br />
moguće te su akti izdati uz plaćanje<br />
rente od strane Medžlisa u iznosu od<br />
oko 20.000 KM.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
21
Peticije<br />
Nažalost, ni nakon komplikovane<br />
i teške procedure dobijanja SVIH potrenih<br />
dozvola nekima u Livnu nije ni<br />
to bilo dovoljno pa su pokrenuli potpisivanje<br />
peticija za zaustavljanje gradnje<br />
ove džamije.<br />
Općinsko vijeće Livna 26. srpnja<br />
usvojilo je zaključak kojim<br />
se traži hitna obustava izgradnje<br />
džamije, na zahtjev nezavisnog vijećnika<br />
Jakova Perkovića. (Srna).<br />
Međutim, Perković je lično došao u<br />
Medžlis Islamske zajednice gdje su<br />
mu predočene sve moguće dozvole<br />
nakon čega je on izjavio da mu je<br />
to dovoljno i da više neće ometati<br />
izgradnju džamije.<br />
Zasada tvrde da su sakupili<br />
2.000 potpisa za peticiju ali ipak se<br />
čini da se cijeli slučaj fabrikuje ne bi<br />
li došlo do rušenja džamije. Mislimo<br />
da su ta vremena iza nas i da će<br />
vremenom svi akteri shvatiti da je<br />
vladavina zakona u našoj BiH ipak<br />
na prvom mjestu.<br />
Međutim,<br />
Perković je<br />
lično došao<br />
u Medžlis<br />
Islamske<br />
zajednice<br />
gdje su mu<br />
predočene sve<br />
moguće dozvole<br />
nakon čega je<br />
on izjavio da mu<br />
je to dovoljno<br />
i da više<br />
neće ometati<br />
izgradnju<br />
džamije.<br />
Ćurčinica - konačni izgled<br />
Građevinska dozvola<br />
Saopćenje Medžlisa IZ-a Livno<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
22
Lokacijska dozvola<br />
Općinska renta<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
23
Društvo<br />
Anketomanija vjeronaukofobije<br />
Religijsko obrazovanje<br />
je tekovina savremene Evrope<br />
Analiza svih 15 anketa o<br />
vjeronauci pokrenutih na web<br />
portalima u BiH u periodu od<br />
9. maja do 7. juna 2011. godine<br />
povodom odluke ministra<br />
obrazovanja Kantona Sarajevo<br />
da ocjena iz vjeronauke ne ulazi<br />
u opći prosjek ocjena učenika<br />
PIŠE: SAMIR DEDIĆ<br />
Neposredno nakon što je ministar<br />
obrazovanja Kantona<br />
Sarajevo učinio orvelovski<br />
korak i pokušao ukinuti “diskriminaciju”<br />
u obrazovanju, na raznim portalima<br />
su počele nicati ankete o vjeronauci<br />
kao gljive poslije kiše. Bilo je tu svega:<br />
različite forme pitanja, interesi, namjere,<br />
ciljevi, različiti načini monitoringa<br />
(prikaza rezultata u javnosti). Jednostavno<br />
kazano, u javnost se plasiralo<br />
sve i svašta. Ovdje govorimo samo o<br />
anketama o vjeronauci. Neki su i ranije<br />
na svojim portalima postavljali slična<br />
pitanja – to im je bila generalna proba<br />
za predstavu koju im je ovaj put priredio<br />
Emir Suljagić, ministar obrazovanja<br />
Kantona Sarajevo.<br />
Ministar Emir Suljagić je bez<br />
konsultovanja vjerskih zajednica i<br />
kršeći zakonske odredbe pokušao<br />
mijenjati status vjeronauke!<br />
U nepunih mjesec dana, od 9.<br />
maja do 7. juna 2011. godine otvoreno<br />
je ukupno 14 anketa o vjeronauci<br />
na internet-portalima. Smatramo da<br />
nećemo pretjerati ako kažemo da je<br />
to najbrža i najobimnija ANKETO-<br />
MANIJA u historiji bh. interneta!<br />
Svoje drugo poluvrijeme e ‘anketoma-<br />
nija’ je doživjela početkom ove školske<br />
godine na Pink BH web-portalu,<br />
od 9. do 15. septembra 2011. godine!<br />
Prema tome, od ukupno 15 anketa,<br />
do trenutka pisanja ovog rada, 14<br />
ih je zatvoreno. Smatramo da je to<br />
sasvim dovoljan uzorak na osnovu<br />
kojega možemo izvući određene zaključke.<br />
U ovome radu ćemo dati kraći prikaz<br />
svake od 15 anketa, i na taj način<br />
se osvrnuti na one zanimljivije strane<br />
nekih od anketa. Svaka od anketa<br />
ima i screen-shot prikaz kao dokaz,<br />
na čemu se zahvaljujemo Udruženju<br />
vjeroučitelja TK. Inače, Sektor za<br />
istraživanje javnog mnijenja UVTK<br />
je prateći sva dešavanja u vezi slučaja<br />
Suljagić protiv vjeronaukee<br />
izdao i<br />
dva saopćenja za javnost povodom<br />
završetka i rezultata pojedinih anketa.<br />
(Ova se saopćenja u integralnom<br />
obliku mogu pogledati na sljedećim<br />
adresama: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&task=<br />
view&id=11131&Itemid=301<br />
http://www.rijaset.ba/index.<br />
php?option=com_content&task=view<br />
&id=11252&Itemid=301)<br />
ANALIZA ANKETA HRONO-<br />
LOŠKIM REDOSLIJEDOM<br />
(PREMA DATUMU OBJAVLJI-<br />
VANJA ANKETE NA PORTA-<br />
LU):<br />
1. Depo.ba<br />
Depo-ova anketa je prva objavljena<br />
i jedna je od najtendencioznijih anketa.<br />
To su primijetili i članovi UVTK te su<br />
to i istakli u svome saopćenju.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
24<br />
Naime, anketno pitanje je glasilo:<br />
Vjeronauka treba biti: 1. obavezan<br />
predmet u osnovnim školama,<br />
2. fakultativan predmet u osnovnim<br />
školama, 3. uopće joj nije mjesto u<br />
školama i 4. ne zanima me.<br />
Rezultati prve ankete otvorene<br />
na Depo-portalu. Izvor: www.<br />
depo.ba<br />
Prema Udruženju vjeroučitelja<br />
TK, s čijim stavom se u potpunosti<br />
slažemo, anketa je tendenciozno<br />
postavljenja iz najmanje tri razloga:
U anketi nije ostavljena opcija<br />
glasanja za vjeronauku kao izbornoobavezujući<br />
predmet što ona u<br />
suštini i jeste, i jedino kao izborna<br />
(uz alternativu) i postoji! Anketa<br />
nije postavljena na način da ispita<br />
stav građana da li ocjena treba ulaziti<br />
u prosjek ocjena učenika ili ne,<br />
već da li vjeronauka uopće treba<br />
ili ne! Ko bolje pogleda pitanja u<br />
anketi, uočit će prikrivenu nakanu<br />
ministra o postepenom ukidanju<br />
vjeronauke, što su mnogi odmah<br />
uočili!<br />
Skriven je prikaz ukupnog<br />
broja glasova kako se ne bi vidjela<br />
masovnost odziva glasača, preciznije<br />
- masovnost podrške vjeronauci!<br />
Ipak, i pored gore spomenutih nastojanja,<br />
89% glasača je podržalo vjeronauku,<br />
od čega njih apsolutna većina<br />
od 87% je podržalo vjeronauku kao<br />
obavezan predmet!<br />
2. Akos.ba<br />
Anketa Asocijacije za kulturu, obrazovanje<br />
i sport (AKOS), što je lahko<br />
uočiti prema izboru postavljenih odgovora<br />
na anketno pitanje, spada u grupu<br />
rijetkih anketa ‘pro’vjeronauke, tj. za<br />
vjeronauku. Pitanje je glasilo: Kakav<br />
bi trebao biti status vjeronauke u<br />
školama?<br />
Većina glasača (134 ili 50.2%) je<br />
odgovorila da bi vjeronauka trebala biti<br />
obavezan predmet u školama.<br />
Ovdje čudi stav pokretača ankete<br />
(čija je želja bila pozitivna<br />
promocija vjeronauke, u to nema<br />
sumnje) da nude izbor vjeronauke<br />
kao obaveznog predmeta. To<br />
je u najmanju ruku kontraproduktivno<br />
u nedostatku mogućnosti<br />
pojašnjenja u anketi ili uz nju, šta<br />
ta obaveznost podrazumijeva? Poznata<br />
je pozitivna evropska, tako<br />
i naša bosanska praksa prisustva<br />
jedne konfesionalne vjeronauke uz<br />
druge konfesionalne vjeronauke, ali<br />
isto tako i uz drugi općeodgojni alternativni<br />
predmet koji se nudi kao<br />
alternativa onima koji ne žele vjeronauku<br />
ili koji su čak prema opredjeljenju<br />
njihovih roditelja ateisti,<br />
ili agnostici. Na kraju, i kur’anski<br />
stav da nema nagonjenja u vjeru je<br />
očit po tome pitanju. Prema tome,<br />
duboko smo uvjereni da je najispravniji<br />
put jačanja uloge vjerske<br />
edukacije u školama nastavak trasiranja<br />
puta vjeronauke kao izbornoobavezujućeg<br />
predmeta uz alternativni<br />
predmet za učenike koji ne<br />
pohađaju vjeronauku.<br />
3. Futura.ba<br />
Udruženje Futura iz Mostara, za<br />
razliku od svih ovdje spomenutih<br />
portala, je stari majstor po pitanju<br />
testiranja vjeronauke i svega što uz to<br />
ide. Naime, Udruga za unapređenje<br />
kvalitete življenja Futura iz Mostara<br />
je na svojoj web-stranici futura.ba<br />
već ranije, u periodu maj 2010.- februar<br />
2011. godine, sprovodila anketu<br />
na pitanje: Podržavate li nastavu<br />
vjeronauka u javnim školama? Na<br />
ovo pitanje je glasalo preko hiljadu<br />
posjetilaca. Nakon što je vjeronauku<br />
podržalo preko 80% posjetilaca,<br />
anketa je po hitnom postupku<br />
brisana sa spomenute web-stranice!<br />
Ipak, nisu uklo njeni svi ‘dokazi’! O<br />
tome smo pisali u Preporodu (od 1.<br />
april 2011., str. 50) nakon čega je<br />
uredništvo vratilo rezultate ankete na<br />
portal.<br />
Udruženje Futura iz Mostara po<br />
drugi put ispituje stav građana o<br />
vjeronauci. Izvor: www.futura.ba<br />
I pored toga, ovo udruženje je nastojalo<br />
da u revanšu ostvari malo povoljniji<br />
procenat, barem smo takvog<br />
dojma, što im naravno nije pošlo za<br />
rukom!?<br />
Na pitanje - Smatrate li da se<br />
ocjena iz vjeronauka treba ubrajati<br />
u opći prosjek učenika?- čak je 86%<br />
glasača podržalo vjeronauku!<br />
Ovo je ujedno anketa, ne računajući<br />
još uvijek aktivnu anketu na portalu<br />
tuzlarije.net, koja je najduže trajala<br />
– ukupno 73 dana!<br />
4. Tacno.net<br />
Administratori ovog portala su, možda<br />
ne nadajući se nekoj posjeti koju<br />
obično i nemaju, postavili jedno veoma<br />
tendenciozno pitanje - Podržavate li<br />
odluku ministra Suljagića da se suprotstavi<br />
ultimatumu vjerskih zajednica<br />
u BiH? - na koje je uobičajeno bilo<br />
moguće odgovoriti sa: DA; NE i NE<br />
ZANIMA ME.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
25<br />
Nebuloza o rušenju sekularizma<br />
u BiH. Izvor: www.tacno.net<br />
Prema podacima Sektora<br />
za istraživanje javnog mnijenja<br />
Udruženja vjeroučitelja<br />
Tuzlanskog kantona, nakon što je<br />
navečer 7. juna rezultat izjednačen<br />
i kada su glasači koji podržavaju<br />
vjeronauku prešli u vodstvo, administrator<br />
portala je potpuno<br />
izmijenio anketno pitanje i time<br />
‘utrku’ počeo iznova. Sada je pitanje<br />
glasilo: Smatrate li da se<br />
treba oduprijeti pozivu vjerskih<br />
vođa za rušenje sekularizma?<br />
Uočljivo je da su poslije samo glasali<br />
uglavnom oni koji su, kao i<br />
administrator, bili indoktrinirani<br />
idejom borbe protiv ‘teokratije’!<br />
Zbog svega navedenog, ova je<br />
anketa kao i njeni ‘rezultati’ od<br />
svih 14 analiziranih, najIRELE-<br />
VANTNIJA, ali smo je ubacili u<br />
našu analizu samo iz razloga cjelovitosti<br />
obrade ove tematike!<br />
5. Sarajevo-x.com<br />
Ovo je anketa sa najvećim<br />
brojem glasača. Ako je vjerovati<br />
brojaču portala, čak je 20.737<br />
posjetilaca glasalo u anketi. Ipak,<br />
kad se uzme u obzir da je anketa<br />
bila otvorena svega 17 dana (od<br />
16. maja do 2. juna), to ispadne<br />
da je dnevno u ovoj anketi učešće<br />
uzelo oko 1.220 posjetilaca portala.<br />
Za bosanske uvjete posjećenesti<br />
web-sajtova ovo ispadne odličan<br />
rezultat?! Osim toga, ako se<br />
uzme i činjenica da je ovo jedina<br />
od 14 anketa koja je pokazala negativan<br />
odnos podrške vjeronauci<br />
od 53%, to opravdano budi sumnju<br />
u autentičnost dobivenih rezultata!
6. Gorazdeonline.com<br />
Najkreće od svih, ova anketa je<br />
trajala svega 9 dana i imala je veoma<br />
mali broj glasača – svega 371.<br />
Podršku vjeronuaci je dalo tačno<br />
dvije trećine glasača, tj. 67,7%<br />
njih.<br />
S našeg ugla promatranja, ova<br />
anketa je krenula u jednom potenciranom<br />
smjeru širenja “orwelovskog<br />
virusa” po dijelu Federacije<br />
BiH gdje su Bošnjaci<br />
većina, preciznije u kantone sa<br />
bošnjačkom većinom. To je, dakle,<br />
očita namjera unošenja nemira<br />
među vjernike na prostorima<br />
države gdje je islamska vjeronauka<br />
dominantan predmet kada se tiče<br />
vjerskog obrazova nja u školama.<br />
Pitanje je glasilo: Mislite li da<br />
vjeronauka treba ulaziti u prosjek<br />
ocjena i u BPK kantonu?<br />
7. Rijaset.ba<br />
religijkog ubjeđenja u javnosti i<br />
na religijsko gj obrazovanje u javnim<br />
školama. Čak 60% posjetilaca u<br />
anketi je kazalo da je reakcija Islamske<br />
zajednice na ministrov potez<br />
bila primjerena, a svega njih<br />
6% je stava da je reakcija bila bespotrebna!<br />
8. Tvsa.ba<br />
Ovo je anketa sa drugim najvećim<br />
brojem glasača, odmah<br />
poslije iste na portalu Sarajevo-x.<br />
com. Ipak, kad se uzme u obzir<br />
da je ona trajala osam dana duže,<br />
te da se radi o poznatom kantonalnom<br />
servisu - Televiziji Sarajevo,<br />
odziv na anketu je dosta<br />
realniji i očekivaniji. Međutim,<br />
ova anketa spada u grupu bespotrebno<br />
tendencioznih anketa. O<br />
ovome je Sektor za istraživanje<br />
javnog mnijenja Udruženja vjeroučitelja<br />
Tuzlanskog kantona<br />
izdao saopćenje za javnost gdje<br />
je detaljno analizirao o čemu se<br />
radi. Ukratko:<br />
Na anketno pitanje - Da li<br />
podržavate opisno ocjenjivanje<br />
vjeronauke u školama Kantona<br />
Sarajevo? - ponuđeni su bili sljedeći<br />
odgovori: Da; Ne i Nemam<br />
stav.<br />
portala kantonalne Televizije Sarajevo<br />
(www.tvsa.ba) je pokazalo<br />
sljedeće rezultate: Za uobičajeno<br />
brojčano ocjenjivanje iz vjeronauke<br />
je apsolutna većina glasača,<br />
čak njih 81%! Protiv ocjene iz vjeronauke<br />
(za opisno ocjenjivanje)<br />
je svega 19 % glasača, a zanemariv<br />
je broj ‘neopredijeljenih’ po ovome<br />
pitanju.<br />
Napominjemo da je brojčano<br />
ocjenjivanje iz vjeronauke kod nas<br />
bila praksa i do sada, kao što je i<br />
praksa u svim evropskim zemljama.<br />
9. Prometej.ba<br />
Uz anketu na futura.ba, ovo je<br />
jedna od dvije ankete koje u pita nju<br />
ne ostavljaju mogućnost da posjetilac<br />
iste bude suzdržan, dakle nije<br />
ostavljena mogućnost odgovora ne<br />
znam ili slično. Na uobičajeno pitanje:<br />
Treba li predmet vjeronauk<br />
ulaziti u opći prosjek ocjena?<br />
- čak<br />
je 84,5% glasača izrazilo podršku<br />
vjeronauci!<br />
Javnost je podržala reakciju<br />
Islamske zajednice protiv nezakonite<br />
odluke ministra Suljagića.<br />
Izvor: www.rijaset.ba<br />
Rijasetova anketa, podrazumijeva<br />
se, spada u onu grupu<br />
anketa koje su postavljene kao<br />
podrška vjerskom obrazova nju<br />
u javnim školama. Zanimljiva<br />
je po tome što, za razliku od<br />
ostalih, ispituje javno mnijenje<br />
u kojoj mjeri je reakcija Islamske<br />
zajednice na ministrov potez<br />
bila ispravna. Pitanje je precizno<br />
glasilo: Reakcija IZ na odluku<br />
ministra Suljagića je: a) pretjerana;<br />
b) primjerena; c) slaba<br />
i d) bespotrebna.<br />
Očekivano, većina posjetilaca<br />
portala je dala podršku Islamskoj<br />
zajednici u odbrani elementarnog<br />
ljudskog prava na ispovijedanje<br />
Veliko NE opisnoj ocjeni iz vjeronauke.<br />
Izvor: www.tvsa.ba<br />
Anketa je, prema stavu<br />
Udruženja vjeroučitelja TK, tendenciozno<br />
postavljenja iz sljedećeg<br />
razloga:<br />
Anketa nije postavljena na<br />
način da ispita stav građana da li<br />
ocjena treba ulaziti u prosjek ocjena<br />
učenika ili ne, što je bilo aktuelno<br />
pitanje tih dana u Sarajevu, već<br />
da li učenike iz vjeronauke uopće<br />
treba brojčano ocjenjivati, ili ne!<br />
Ko bolje pogleda pitanje u anketi,<br />
uočit će prikrivenu namjeru anketara<br />
o devalviranju statusa vjeronauke<br />
naspram drugih predmeta.<br />
I pored tih namjera, istraživanje<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
26<br />
Apsolutna podrška vjeronauku.<br />
Izvor: www.prometej.ba<br />
10. Tuzlarije.net<br />
Jedina anketa koja je još uvijek<br />
aktivna. Istina, i ona je imala<br />
zanimljivu putanju, odmah što je<br />
otvorena bila je predmet priloga<br />
na drugom Dnevniku FTV-a,<br />
zatim je uklonjenja mogućnost<br />
glasanja na početnoj stranici, a<br />
anketa ostala na svome matičnom<br />
podlinku. Još uvijek je aktivna, a<br />
nema je u popisu svih anketa ovog<br />
portala.<br />
Njena zanimljivost je ta što je<br />
jedina koja uz anketu daje i objašnjenje<br />
o čemu se zapravo radi i<br />
zašto je anketa uopće pokrenuta.<br />
U tome tekstu, ona se naslanja na<br />
iste ankete u Sarajevu, potencira<br />
jednu anketu na kojoj je, kako se<br />
kaže, ‘rezultat bio izjednačen’, a<br />
onda (poput ankete koja ispituje<br />
stav građana u BPK Goražde)<br />
naglašava: Da vidimo kakvo je razmišljanje<br />
u Tuzli!
Još uvijek aktivna anketa koja<br />
pokazuje stav uglavnom građana<br />
Tuzlanskog kantona. Izvor: www.<br />
tuzlarije.net<br />
Radi podsjećanja, u prilogu<br />
Dnevnika 2 Federalne televizije<br />
od 21. maja ove godine, navedena<br />
je ova anketa o vjeronauci koju je<br />
upravo taj dan pokrenuo portal i<br />
istaknuti su rezultati ankete na<br />
osnovu dotadašnjih 100-tinjak glasova<br />
posjetilaca portala. Podatak<br />
da je anketa postavljena u podne<br />
toga dana, a istu večer išao prilog<br />
o njoj u Dnevniku Federalne TV<br />
nedvojbeno budi sumnju kod objektivnih<br />
posmatrača u njenu objektivnost.<br />
Ipak, čak i ako su namjere<br />
uredništva bile korektne (jer je<br />
anketa odmah povučena sa početne<br />
stranice), nastojanje FTV-a za destrukcijom<br />
vjeronauke a podrškom<br />
ministru je već odavno bilo poznato.<br />
Ipak, i pored ovih otvorenih nastojanja<br />
FTV-a, trenutno na ovoj<br />
anketi vjeronauku podržava više<br />
od dvije trećine posjetilaca, tačnije<br />
njih 72% od ukupnog broja glasača!<br />
11. Krupljani.ba<br />
Kako su ankete na Gorazdeonline.<br />
com i Tuzlarije.net imale za cilj da<br />
ispitaju javno mnijenje po pitanju<br />
(ne)podrške vjeronauci u Bosanskopodrinjskom<br />
kantonu Goražde, odnosno<br />
Tuzlanskom kantonu, tako<br />
je ova anketa namjeravala da ispita<br />
podršku istoj ponajprije u Unsko<br />
-sanskom kantonu, iako to ne naznačava<br />
u svome pitanju. Na taj<br />
način bi se, uz mnogobrojne ankete<br />
na portalima čija su uredništva sa sjedištem<br />
u Sarajevu, čačkanje u kantonima<br />
sa bošnjačkom većinom gotovo<br />
zaokružilo. Istini za volju, nedostajao<br />
je jedan portal koji se “brine” za vjeronuku<br />
u Ze-Do kantonu. Ali, ko<br />
zna... Možda se on pojavi u narednom<br />
ciklusu kvalifikacija.<br />
Anketa je trajala ravno mjesec<br />
dana i jedina je koja je odmah<br />
po otvaranju ankete naglasila i<br />
kada će biti njen kraj, tj. zatvaranje<br />
iste. To je poštena borba. Na<br />
poznato pitanje: Treba li ocjena<br />
iz vjeronauke ulaziti u prosjek<br />
ocjena?, čak 81% glasača je<br />
podržalo vjeronauku kroz odgovor<br />
DA!<br />
Stav građana uglavnom Unskosanskog<br />
kantona. Izvor: www.<br />
krupljani.ba<br />
12. Abrasmedia.info<br />
Ova anketa spada u grupu rijetkih<br />
koja se nije vodila kovencionalnim<br />
pitanjem treba li vjeronauka ulaziti u<br />
prosjek ocjena, već je davala mogućnost<br />
glasačima da pokušaju prozrijeti<br />
kakva je bila namjera ministra kroz<br />
donošenje njegove kratkotrajne odluke!<br />
Tako se učesnicima u anketi sugeriše<br />
da odgovore je li Ministar<br />
Emir Suljagić: a) pokušao izjednačiti<br />
prava učenika u kantonu;<br />
b) namjeravao izbaciti vjeronauku<br />
iz obrazovnog sistema; c) agresivni<br />
ateista; ili d) dirnuo u “osinje gnijezdo”.<br />
Zadnja dva ponuđena odgovora,<br />
posebno ovaj da je ministar ‘agresivni<br />
ateista’, dovoljno govori o<br />
neozbiljnosti ove ankete i njenog<br />
administratora. Još jedna je stvar<br />
zanimljiva! Naime, administratori<br />
su nastojeći održati željeni rezultat<br />
ove zaista smiješne ankete i sami<br />
‘nabacili’ kojih stotinjak glasova<br />
kada je zatrebalo. Prema podacima<br />
Sektora za istraživanje javnog mnijenja<br />
UVTK, svi koji su podrobno<br />
pratili glasanje na ovoj anketi mogli<br />
su najbolje u to da se uvjere 6. juna<br />
kada je zafalilo glasova za podršku<br />
ministru.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
27<br />
Anketa je trajala 22 dana, a rezultati<br />
su (baš kao i ponuđeni odgovori<br />
u anketi) sasvim irelevantni za bilo<br />
kakvu ozbiljniju analizu!<br />
13. Slobodnaevropa.org<br />
Pored Depoa koji se pita treba li<br />
vjeronauka u školama uopće, i ankete<br />
na portalu kantonalne TV Sarajevo<br />
koja zagovara opisno ocjenjivanje<br />
vjeronauke, anketa Radija<br />
Slobodna Evropa je premašila sve<br />
granice pristojnosti i poštova nja<br />
ljudskog dostojanstva. Administratori<br />
iste pokazuju toliku dozu bezobrazluka<br />
i drskosti i pitaju (uglavnom<br />
muslimane, to je općepoznato):<br />
Mislite li da vjeronauka treba biti<br />
tretirana isto kao i drugi predmeti<br />
u školama? I drugi prilozi njihovih<br />
novinara povodom ove teme, u<br />
njihovim informativnim i drugim<br />
emisijama su na istome fonu. Pozivali<br />
su oni, ili se pak pozivali na: raznorazne<br />
eksperte, sociologe religije i<br />
slično...<br />
Ipak, podršku vjeronauci kroz<br />
ovako tendenciozno postavljenu anketu<br />
je iskazalo 60% glasača!<br />
14. Mm.co.ba<br />
I posljednja u nizu, pomalo<br />
zakašnjela anketa na ovu temu je anketa<br />
Mladih muslimana koja je postavljenja<br />
u vrijeme kada je afera ministar Suljagić<br />
protiv vjeronauke uveliko bila riješena,<br />
a ministar već podnio iznuđenu “ostavku”.<br />
U skladu s tim i pitanje je bilo<br />
pomalo neuobičajeno i glasilo je: Ministar<br />
Emir Suljagić je instrukciju<br />
u vezi s ocjenjivanjem predmeta<br />
vjeronauka donio: a) po partijskoj<br />
(SDP-ovoj) direktivi; b) zbog ličnih<br />
ubjeđenja i odbojnosti prema vjeri<br />
općenito, a islamu posebno, i c) kako<br />
bi uklonio diskriminaciju među<br />
učenicima!<br />
80% glasača smatra da je ministar<br />
instrukciju donio po partijskoj<br />
direktivi što bi moglo biti blizu istine,<br />
ako se zna da je partija ostala uz<br />
ministra (nije prihvatila ostavku) te<br />
da je vladajuća koalicija u Kantonu<br />
Sarajevo bila na teškom ispitu tih<br />
dana!<br />
Anketa je trajala 21 dan a imala je<br />
najmanji broj glasača od svih anketa –<br />
svega 158!
Drugo poluvrijeme ‘anketomanije’<br />
na Pink BH web-portalu!<br />
15. pink.co.ba (9.-15. septembar 2011.)<br />
Tendenciozna anketa Zabranjenog<br />
foruma gdje nije ostavljena opcija<br />
podrške vjeronauci i u školi i kod<br />
kuće!? Izvor: www.pink.co.ba<br />
Nakon što je ovaj tekst prvobitno<br />
bio uređen i još<br />
18. augusta ove godine<br />
proslijeđen uredniku IIN Preporod<br />
za objavljivanje koje to nisu objavile,<br />
u Kantonu Sarajevo se ponovo<br />
zahvaljujući neodgovornom ministru<br />
Suljagiću izdešavalo mnogo stvari;<br />
palo je novih odluka, bilo povlačenja<br />
već ranije donesenih, jedne su se ankete<br />
poništavale, a druge sprovodile<br />
itd. Naime, sve je to rezultiralo još<br />
jednom neodmjerenom, ishitrenom<br />
i zlonamjernom odlukom ministra o<br />
tome da učenici u Sarajevskom kantonu<br />
mogu kao alternativu vjeronauci<br />
od sada nepohađati “ništa”.<br />
Povodom toga na TV Pink BH je<br />
u četvrtak, 15. septembra, tema emisije<br />
Zabranjeni forum bila: “Vjeronauka<br />
se uči – u školi ili kod kuće?”<br />
Na Pink BH web-portalu je radi<br />
toga odranije postavljena anketa koja<br />
je nudila opciju glasanja za vjeronauku<br />
ili u školi, ili kod kuće?! Anketa<br />
je trajala ukupno šest dana i na nju<br />
je glasalo preko 13 hiljada ljudi.<br />
Koliko su ovakve ankete provokativna<br />
zadiranja u temeljna ljudska prava<br />
govori i podatak da na ostale ankete<br />
Zabranjenog foruma u prosjeku<br />
glasa oko 700-800 posjetilaca.<br />
Ipak, preko 80% posjetilaca PINKportala<br />
se izajsnilo da je vjeronauci,<br />
itekako, mejsto u školi! Izvor:<br />
www.pink.co.ba<br />
I na ovu anketu je (kao što se<br />
vidi na slici) za vjeronuaku glasalo<br />
preko 80% glasača, preciznije 81,5%<br />
glasača! Kao što je uobičajeno, i ova je<br />
anketa ponudila tendeciozno pitanje!<br />
Jednostavno, urednik emisije nije<br />
ostavio mogućnost glasačima da glasaju<br />
za vjeronuku i u školi i kod kuće.<br />
Ipak, najvjerovatnije upravo zbog<br />
toga su glasači, znajući šta se od njih<br />
želi, masovno glasali za opciju ZA vjeronauku<br />
u školi! Možda je zbog toga<br />
i urednik emisije veoma vješto i brzo<br />
prešao preko rezultata ankete!?<br />
ZAKLJUČAK ili: KAKO PROTIV<br />
VJERONAUKOFOBIJE?<br />
Reisu-l-ulema, dr. Mustafa ef.<br />
Cerić, na obraćanju vjeroučiteljima:<br />
Plod vjeronauke će biti u<br />
narednih 50 godina u našem narodu,<br />
ako Bog da!<br />
Namjera ove analize je da podsjeti<br />
sve aktere, a i one koji su sa strane posmatrali<br />
događaje u Kantonu Sarajevo,<br />
kako su neiskrene namjere veoma opasne<br />
i kako se kao virus šire po organizmu<br />
i truju. Tih dana su dva široka bloka<br />
u javnosti iznosila svoje argumente<br />
za i protiv. Nesumnjivo je jasno bilo da<br />
se jedan dio javnosti koji se možda i<br />
nesvjesno svrstao u jedan od ovih blokova,<br />
stavio na stranu koja je brutalno<br />
osula napade na vjeru općenito, a posebno<br />
na vjeronauku. To je bila jedna<br />
vrsta agresivne vjeronaukofobije. Jedan<br />
dio spomenutih portala je svojim<br />
anketama po svim svojim pristupima<br />
ovoj tematici to i sam nastojao plasirati<br />
obmanjujući na taj način javnost.<br />
Koji su mediji to činili, i sa kakvim<br />
žarom, njihovi konzumenti najbolje<br />
mogu ocijeniti, ustvari su već ocijenili<br />
te iskazali svoj stav naspram toga u anketi.<br />
Naša namjera nije bila presuđivati<br />
po tome pitanju, samo smo nastojali<br />
sve dostupne činjenice iznijeti u našoj<br />
analizi. Na kraju krajeva, jedan manji<br />
dio ovih portala je pionirski stao u odbranu<br />
ljudskog dostojanstva i prava na<br />
ispovijedanje religije i religijsko obrazovanje<br />
u javnim školama pod istim<br />
uvjetima kao i pravo na sve druge nastavne<br />
predmete kako zakon i nalaže. I<br />
oni su bili predmet naše analize!<br />
Radi podsjećanja ćemo naglasiti<br />
da je religijsko obrazovanje tekovina<br />
savremene Evrope i svijeta u cjelini,<br />
te volja apsolutne većine roditelja što<br />
je pronašlo i svoj izraz u dva usvojena<br />
zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine:<br />
Okvirni zakon o osnovnom i<br />
srednjem obrazovanju u BiH (usvojen<br />
1. jula 2003. godine), kao i Zakon o<br />
slobodi vjere i pravnom položaju<br />
crkava i vjerskih zajednica u BiH<br />
(usvojen 9. marta 2004. godine).<br />
Zato se uvijek iznova pitamo zašto<br />
je to informacija o vjeri manje bitna u<br />
odnosu na informaciju o nekoj drugoj<br />
oblasti – predmetu?<br />
Udarom na vjeronauku u KS su<br />
kršene odredbe spomenutih zakona, o<br />
čemu se tih dana nadugo i naširoko pisalo<br />
i putem elektronskih medija raspravljalo!<br />
Osim toga, ministar je odluku donio retroaktivno<br />
za cijelu školsku godinu, što je<br />
još jedan atak na zakonske odredbe a što<br />
je potvrdilo i Ministarstvo pravde KS.<br />
Poznato je da su se vjeroučitelji<br />
aktivno uključili u aktuelna dešavanja<br />
svojim esejima i kolumnama na referentnom<br />
Rijasetovom web-portalu<br />
(www.rijaset.ba), te se osvrnuli na<br />
dešavanja u našem društvu.<br />
Kako je kršenje zakona bilo očito,<br />
reisu-l-ulema Islamske zajednice u<br />
BiH, dr. Mustafa ef. Cerić, je 25. maja<br />
upriličio susret sa vjeroučiteljima kako bi<br />
ih podržao i ohrabrio. Susret je održan<br />
na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu,<br />
a reisu-l-ulema je između ostalog rekao:<br />
“Ova kriza koja nas je zadesila zadnjih<br />
mjesec dana bila je korisna i poučna... jer<br />
ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da<br />
svaki čovjek ostavi svoj trag.”<br />
Reisu-l-ulema je izrazio zahvalnost<br />
svim vjeroučiteljima na dosadašnjem<br />
radu riječima: “Ja hoću sada, u svoje<br />
ime i u ime Islamske zajednice, da vam<br />
odam priznanje za ono što ste dosada<br />
uradili kao vjeroučitelji u afirmiranju<br />
islama, islamske kulture, islamske tradicije<br />
Bošnjaka u ovih zadnjih petnaestak<br />
godina. Zato želim da vam se zahvalim<br />
jer vi ste uradili jedan veliki posao.”<br />
Pri kraju svoga izlaganja, dr. Cerić je<br />
vjeroučiteljima naglasio sljedeće: “Prihvatite<br />
svoju ulogu kao misiju. Upamtite da<br />
nije dovoljno samo to da naučite ono što<br />
se predaje u školi, nego da pratite i šta se<br />
događa u društvu. Projekat vjeronauke je<br />
mnogo bitniji od nas samih. Od ovoga<br />
što vi sada radite, što vi sada posijete, plod<br />
će biti u narednih 50 godina u našem narodu,<br />
ako Bog da!” - rekao je on.<br />
Smatramo kako je ova poruka reisul-uleme<br />
i najbolji savjet vjeroučiteljima<br />
da se samo predanim i iscrpnim radom<br />
mogu i moraju boriti protiv prisutne<br />
vjeronaukofobije!<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
28
Apel za pomoć<br />
Senahidu Aličiću i njegovoj majci<br />
hitno potrebna pomoć<br />
Ja<br />
J<br />
sam Senahid Aličić rođen sam<br />
23.10.1995. u Doboju. Sin sam<br />
Aličić Enide i rahmetli<br />
Mustafe. Moj otac je umro prije<br />
2 godine i od kada njega nemam ništa<br />
nam (meni i mojoj j mami) više u životu ne<br />
ide kako treba. Čak ne možemo imati ni<br />
ono najosnovnije. Ja sam bolestan, imam<br />
epilepsiju i nemam dovoljno novca za liječenje.<br />
Mi imamo očevu penziju ali ona<br />
nam ne može biti jer imamo mnogo plaćanja<br />
oko moga liječenja a i troškovi oko<br />
moga školovanja su isto potrebni, majka<br />
mi nigdje ne radi osim što ide na dnevnice<br />
radi po kućama (čisti) pa ako neko ima<br />
ponudu za pošten i uredno plaćen posao,<br />
nek nam se javi na 0038761587167 ako<br />
je u mogućnosti i ne treba puno za putni<br />
trošak ona ce akobogda doći. Dobili smo<br />
i opomenu za izgon iz stana jer moj otac<br />
rahmetli nije uspio zbog smrti otplatiti<br />
kredit-hipoteku za stan pa vas zato molim<br />
i obraćam vam se da nam pomognete na<br />
bilo koji način ili novcem ili nekako drugačije,<br />
ja trošim lijekove: lamictal 50mg i<br />
largactil 25mg tegretol cr, i svakih 4 mjeseca<br />
po preporuci ljekara moram raditi kontrolne<br />
nalaze pretrage<br />
za koje mi treba 700<br />
maraka osim putnih<br />
i usputnih troškova,<br />
autobuske karte za<br />
mene i mamu i usput<br />
da nešto pojedemo<br />
il popijemo treba još<br />
oko 100 maraka. Već<br />
dugo nisam išao na<br />
te pretrage baš zbog<br />
nedostatka novca a<br />
moje zdravstveno<br />
stanje se pogoršalo i<br />
vjerovatno mi se treba<br />
promijeniti tera-<br />
pija. Ubrzo trebam i<br />
na operaciju nosa jer<br />
mi je često krvarilo<br />
iz nosa pa je moja<br />
mama uspjela nekako<br />
obezbjediti i novac<br />
da uradim pretrage<br />
i nalaze za uzročnike<br />
tog krvarenja<br />
(polipi) koje moram<br />
hitno operisati i iza to mi treba otprilike<br />
po pretpostavci oko 500-600 maraka. Da<br />
vam napomenem da je moja terapija od<br />
epilepsije doživotna i moje zdravlje ovisi o<br />
njoj i za te terapije moja mama dadne skoro<br />
cijelu penziju. Upali smo u dugove za<br />
komunalije, plaćanje obaveza jer ne možemo<br />
ih plaćati radi kupovine moj<br />
ih lijekova.<br />
Svi vi koji možete i želite mi pomoći to<br />
možete obaviti i na moj račun (račun moje<br />
mame) za koji smo postavili dokumenat<br />
na zidu kao i o svemu ostalom što vam<br />
pišem da bi dokazao da je ovo sve istina,<br />
a svoju pomoć možete nam uputiti i i vred-<br />
nosnim pismom ili i preko western uniona<br />
na adresu:<br />
Aličić Enida<br />
Ul. Meše Selimovića 60/3<br />
74000 Doboj<br />
I o svemu nas obavi<br />
jestite na telefon<br />
0038761587167 ili ako vam trebaju još<br />
kakve informacije o nama.<br />
Unaprijed vam mnogo hvala na razumije-<br />
vanju i pomoći.<br />
Žiro račun:<br />
554-101-000938-06-10<br />
26. august - 26. ramazan<br />
29
Društvo<br />
Bosanske sufiksalne glagolske tvorbe i diobe<br />
Valja (li) biti limunizovan<br />
Srbsko-hrvatski jezikoslovci<br />
smatrali su sufikse -isati i<br />
-irati sinonimima, ali su ih<br />
varijantski polarizirali pa<br />
su -isati vezali za istočni,<br />
odnosno srbski književni i<br />
saobraćajni govor, a -irati za<br />
zapadni, odnosno hrvatski,<br />
podpuno ignorišući bosanski<br />
jezik kao povijestnu i<br />
kulturnu činjenicu. Crni talas<br />
antibosanskog razpolućivanja<br />
bosanskoga jezičkog bića<br />
prisutan je na svakom<br />
koraku: od administracije i<br />
školstva do medija, gdje je i<br />
najuočljiviji za javnost<br />
Piše: Safet Kadić (safetkadic@hotmail.com<br />
Želiš Ž<br />
da budeš limunizovan<br />
– glasio je jedan efektan<br />
animirajući reklamni slogan,<br />
koji je tokom cijelog mjeseca juna<br />
2008. godine stajao na jednom bilbordu<br />
u Ulici Terezija, u sarajevskom<br />
kvartu Skenderija. Njime se navješćivao<br />
novi proizvod na bosanskom tržišću,<br />
kao osvježavajući napitak za prognozirane<br />
ljetne vrućine. Ljubopitci su<br />
mogli saznati da se radi o koktelu pive<br />
i limuna, koji lansira poznati svjetski<br />
proizvođač pive. Taj limunisani napitak<br />
namijenjen je ženskoj populaciji<br />
kao ciljnoj grupi i zato je, navodno,<br />
četverostruko smanjena doza alkohola,<br />
na odprilike tri posto, a zauzvrat dodato<br />
je toliko (oko tri odsto) limunovog<br />
soka. Upravo to je privuklo mnoge<br />
znatiželjnike, jer je limun bogat C-vitaminom,<br />
koji je kao antioksidans neobhodan<br />
ljudskom organizmu. A radi<br />
se, zapravo, o limuniziranoj pivi. Tehnoložku<br />
inovativnost pratila je i marketinžka<br />
domišljatost koja je zaokupila<br />
pažnju javnosti. Svojom inventivnom<br />
jezičkom kreacijom, nastalom tvorbom<br />
glagola limunizovati i od imenice<br />
limun pomoću sufiksa -ovati, proizveo<br />
je očekivani reklamni efekat, ali i skrenuo<br />
pažnju na jedno akutno pitanje<br />
bosnistike, posebno standardnojezičke<br />
normativistike. Neobičnost ovog<br />
neologizma nije u tvorbenoj<br />
ekskluzivnosti, jer je sasvim<br />
valjano tvoren u skladu sa<br />
gramatičkom normom bosanskog<br />
jezika dodavanjem<br />
glagolskog sufiksa -ovati na<br />
imenicu limun kao leksičku<br />
osnovu. Lahko je uočiti da je<br />
tako stvoren perzijsko-bosanski<br />
kompozit, jer je limun<br />
orijentalizam iz perzijskog, a<br />
-ovati je bosanski sufiks za<br />
denominatne glagole imperfektivnog<br />
aspekta, nastao od<br />
formativa za tvorbu glagolske<br />
osnove -ova- i infinitivnog<br />
nastavka -ti. Otvara se<br />
pitanje zašto je našijenizovan<br />
domaćim formantom<br />
-ova-, a ne pripadajućim iz<br />
prirodnog orijentalnog idioma<br />
-isa-? Sličan, gotovo nevjerovatan<br />
primjer, zabilježen<br />
je ovih dana u Sarajevu<br />
povodom remontiranja jednog<br />
mosta kod RTV-doma,<br />
u glavnoj gradskoj longitudinali,<br />
upravo gradskoj žili<br />
kucavici, i nezapamćene gužve<br />
u saobraćaju: Danas svi<br />
žele da vozaju auto. Svi hoće<br />
da su limuzinovani i – ironič-<br />
no je komentirao jedan sredovječni Sarajlija<br />
u tramvaju kao da je želio napraviti<br />
anagramsku varijaciju predhodnog<br />
glagola permutacijom fonema ‘z’ i ‘n’:<br />
limuniz-ova-ti – limuzin-ova-ti. Nema<br />
para, a hoće da vozi auto. Ne plaća kiriju<br />
ni vodu, a tankuje gorivo i vozika se<br />
po gradu. Takvi prave gužvu na cesti i<br />
razgone izgladnile pješake po pješačkim<br />
prelazima a – razmahao se ovaj anoni-<br />
mni jezički kreativac, koji je napravio<br />
neuobičajen, ali sasvim regularan,<br />
glagol od imenice limuzina, francuskog<br />
porijekla, i domaćeg, bosanskog,<br />
sufiksa -ovati. Kao i u predhodnom<br />
slučaju, postavlja se pitanje zašto nije<br />
Bosanski jezik<br />
kao jedinstveni<br />
jezik naroda i<br />
zemlje Bosne<br />
i Hercegovine,<br />
koji obuhvaća<br />
sve tradicije,<br />
neobhodan je<br />
za jedinstvenu<br />
Bosnu i njen<br />
prosperitet,<br />
ne samo iz<br />
političkih nego<br />
i praktičnih<br />
razloga<br />
napravio glagol od europeizma limuzina<br />
pomoću pripadajućeg evropskog<br />
(podomaćenog) sufiksa -irati.<br />
Tri ravnopravna glagolska sufiksa<br />
Ovo nisu obične jezičke pikanterije<br />
kako se na prvi pogled čini.<br />
Ovi primjeri nedvosmisleno<br />
ukazuju da je formativ -ovaza<br />
tvorbu glagolskih osnova<br />
živ i produktivan, odnosno<br />
jezikotvoran u punom kapacitetu,<br />
i da je veoma frekventan,<br />
posebno što je kao<br />
izvorni formant iz strukture<br />
organskog idioma bosanskog<br />
jezika tvorio glagol od<br />
pozajmljenica iz drugih jezika.<br />
Ali, u bosanskom jeziku<br />
paralelno fungiraju još dva<br />
formanta sa istom funkcijom<br />
i značenjem, ali različitog<br />
oblika i porijekla. To su<br />
formanti ira-ti i i isa-ti, koje<br />
je on posvojio tokom svoga<br />
historijskog razvoja i kontakata<br />
sa drugim jezicima<br />
i kulturama. Oni imaju različit<br />
simbolički status, koji<br />
se zasniva na posebnom kulturnom<br />
identitetu i tradiciji<br />
njihovih govornika.<br />
Sufiks -ovati (formativ<br />
-ova- + infinitivni dodatak<br />
-ti) pripada organskom<br />
idiomu bosanskog jezika,<br />
a vodi porijeklo još iz praslavenskog.<br />
Imaju ga i svi<br />
drugi slavenski jezici u različitim varijacijama.<br />
Etimolozi nalaze da je nastao<br />
još u praslavenskoj eri razlaganjem diftonga<br />
(dvoglasa) ‘ou’ na pune glasove u<br />
otvorenom slogu, odnosno izprid sloga<br />
sa punim vokalom, kao u primjeru<br />
glagola kovativ < kou-ati. Kod glagola,<br />
pak, kupovati < koupou-ati, prvi diftong<br />
‘ou’ se vokalizirao u ‘u’, jer je bio<br />
u zatvorenom slogu izprid konsonanta,<br />
a drugi se razložio u dva punoznačna<br />
glasa i foneme, u glasovnu grupu ‘ov’.<br />
Formant ‘ova’ služi za izvođenje glagola<br />
od imenica kao sufiks za tvorbu<br />
glagolske osnove, kojim se leksičkoj<br />
osnovi dodaje gramatička informaci-<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
30
ja imperfektivnog glagolskog aspekta,<br />
odnosno transformiše svršene glagole<br />
na -iti (kup-i-ti) u nesvršene na -ovati<br />
(kup-ova-ti). Njime se poglagoljuje<br />
imenica tako što se unošenjem elementa<br />
predikativnosti dinamizira njena<br />
značenjska supstanca.<br />
Sufiks imperfektivnog i perfektivnog<br />
vida -isati je grčkog porijekla i nalazi<br />
se najprije u bosanskim glagolima<br />
grčkoga porijekla: mirisati, metanisati<br />
i sl. Ušao je u bosanski jezik prvotno<br />
priko starocrkvenoslavenskog jezika i<br />
liturgijskih spisa od 9. do 15. stoljeća,<br />
a potom u narednih pola milenija još<br />
intenzivnije priko turskog jezika i zato<br />
dolazi daleko češće kod glagola turskog<br />
porijekla negoli kod grčkih: sevdisati,<br />
begenisati, ograisati, ovarisati, bojadisati,<br />
kaldrmisati, mahanisati, testerisati,<br />
budalisati, dokundisati, a može doći i<br />
na bosanske osnove: žigosati, ciganisati,<br />
hvalisati, djeverisati, krunisati, majstorisati,<br />
ugljenisati, saborisati, vragolisati.<br />
Sa turskih glagola prenosi se i na učene<br />
latinskog porijekla: definisati, deklamisati,<br />
informisati, numerisati, gdje je u<br />
hrvatskom zamijenjen sa -irati. Sufiks<br />
-isati je balkanizam, koji se, osim bosanskog,<br />
hrvatskog i srbskog, nalazi i u<br />
rumunskom, bugarskom, albanskom i<br />
cincarskom. Cincarski govor mu je postao<br />
izhodišće.<br />
Glagolski sufiks imperfektivnog<br />
vida -írati je njemačko-francuskog<br />
porijekla, na tradiciji latinskog jezika<br />
i prilično je produktivan. Prispio je u<br />
bosanski jezik posredstvom njemačkog<br />
jezika u vremenu četrdesetogodišnje<br />
austro-ugarske uprave. Donedavno je<br />
bio uobičajen samo u stručnom govoru,<br />
ali presijom mas-medija ulazi i u<br />
narodni govor pa je sve prisutniji i u<br />
domaćim osnovama, npr. nogirati, ijekavizirati.<br />
Sufiksom -ovati mogu se izvoditi<br />
glagoli od svake imenice u bosanskom<br />
jeziku. Tako su nastali brojni denominatni<br />
glagoli kao što su: darovati,<br />
robovati, živovati, poslovati, žrtvovati,<br />
momkovati, curovati, drugovati, vojevati,<br />
ratovati, domovati, bolovati, zimovati,<br />
ljetovati, snovati, psovati, radovati<br />
(se), stolovati, kamenovati, stanovati,<br />
gladovati, trgovati , svatbovati, strahovati,<br />
rukovati, hladovati, hudovati, ludovati,<br />
gladovati, božićevati, popovati,<br />
strahovati, itd. Na isti način podomaćene<br />
su brojne pozajmljenice: ašikovati,<br />
vezirovati, logorovati, tipovati, stepenovati,<br />
lobovati, bajramovati. (Glagoli<br />
božićevati i bajramovati tvoreni su od<br />
imenica božić i bajram istim sufiksom<br />
-ovati, ali obadva imaju svoje specifičnosti:<br />
u prvom se umjesto ‘ova’ javlja<br />
‘eva’, što je posljedica prijevoja vokala<br />
‘o’ u ‘e’ iza palatalnog ‘ć’, a u drugom<br />
slučaju je jedna pozajmljenica, orijentalizam<br />
bajram, poglagoljena domaćim<br />
formativom.) Neki bosanski slavenofilski<br />
puristi suponiraju ovaj domaći<br />
sufiks kao pandan prema stranim -írati<br />
i –isati i stoga zamjenjuju organizirati<br />
sa organizovati, privilegovati mjesto<br />
privilegisati i privilegirati, kao i limunizovati<br />
mjesto limunisati i limunizirati.<br />
Dosljednost u primjeni tog puritanskog<br />
principa značio bi da se domaće<br />
imenice mogu poglagoljivati samo<br />
domaćim sufiksom -ovati, europeizmi<br />
samo europskim sufiksom -irati, a<br />
orijentalizmi sa sufiksom -isati, ali nas<br />
na samom početku dematuje govorna<br />
praksa. Zato se često javljaju nedoumice<br />
i kolebanja u javnom diskursu, koja<br />
često dovodi do konfuzije, pogotovo<br />
ako se time sputavaju novinari. Univerzitetska<br />
profesorica Lamija Tanović<br />
nedavno na televiziji sasvim prirodno<br />
upotrijebi latinsku riječ sa grčkim<br />
sufiksom: Žele redefinisati “Dayton”.<br />
Identična tvorba zabilježena<br />
je na poznatom sarajevskom<br />
internet-portalu u aprilu<br />
ove godine, gdje se moglo<br />
pročitati: “Predsjednik Josipović...<br />
kontinuisano snažno<br />
podržava...” Zaista nema<br />
potrebe ni razloga da neko<br />
u Bosni radi toga sam sebe<br />
izpravlja u pola riječi kao što<br />
je to učinio u januaru ove<br />
godine aktuelni dopredsjednik<br />
FBiH Svetozar Pudarić.<br />
Taman što je zaustio<br />
da kaže jedno, izpravi se<br />
na drugo: Mi smo definir...<br />
definisali..., u trenutku se<br />
Lahko je<br />
uočiti da je<br />
tako stvoren<br />
perzijskobosanski<br />
kompozit,<br />
jer je limun<br />
orijentalizam<br />
iz perzijskog,<br />
a -ovati je<br />
bosanski sufiks<br />
za denominatne<br />
glagole<br />
imperfektivnog<br />
aspekta.<br />
dosjetio Pudarić šta pripada njegovom<br />
kulturnom identitetu. Sasvim obratno<br />
samoizpravljanje bilježimo kod novinara<br />
i urednika Zvonke Marića: Termin<br />
je rezervis... (pa se odmah brzo<br />
izpravi) ... razerviran.<br />
Polarizacija bosanskog jezičkog<br />
bića<br />
Srbsko-hrvatski jezikoslovci smatrali<br />
su sufikse -isati i -irati sinonimima,<br />
ali su ih varijantski polarizirali<br />
pa su -isati vezali za istočni, odnosno<br />
srbski književni i saobraćajni govor, a<br />
-irati za zapadni, odnosno hrvatski,<br />
podpuno ignorišući bosanski jezik kao<br />
povijestnu i kulturnu činjenicu. Crni<br />
talas antibosanskog razpolućivanja<br />
bosanskoga jezičkog bića prisutan je<br />
na svakom koraku: od administracije<br />
i školstva do medija, gdje je i najuočljiviji<br />
za javnost. Posebno je poražavajuće<br />
kada se ljudi počnu vještački<br />
opredjeljivati i svrstavati uz jednu od<br />
tih opcija. Preferencija samo<br />
jednog sufiksa ima izključivo<br />
simbolički značaj kao<br />
pitanje kulturnog identiteta,<br />
odnosno identifikacije<br />
sa zapadnom, evropskom<br />
ili istočnom, orijentalnom<br />
kulturom. Mnogi bosanski<br />
intelektualci, možda i nesvjesno,<br />
preferiraju evropski<br />
sufiks -irati. To je legitiman<br />
izbor identifikacije, ali ta<br />
preferencija svodi Bosnu<br />
na jednu dimenziju.. Od<br />
javnih ličnost gotovo napadno<br />
je najdosljedniji Rusmir<br />
Mahmutćehajić, još<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
31
od njegovih prvih objavljenih priča u<br />
časopisima sedamdesetih godina, te<br />
političar Safet Halilović, teolozi Rešid<br />
Hafizović i Enes Karić, a donekle<br />
i akademik Muhamed Filipović, zatim<br />
neki novokomponovani političar(čić)<br />
i. Neki, možda, misle da su zbog toga<br />
pametniji i evropskiji. Možda je u pitanju<br />
pomodarstvo, a možda postoji<br />
i određena psiholožka barijera. Neki<br />
Bošnjaci izbjegavaju upotrebu glagola<br />
tvorenih bosanskim sufiksom -ovati i<br />
preferiraju evropski -irati, jer je njime<br />
tvoren glagol srbovati, koji kod njih<br />
izaziva najužasnije asocijacije. Bezrazložno,<br />
jer nije problem u tvorbi i glagolskom<br />
sufiksu, nego u imenici koja<br />
mu daje značenje.<br />
Takvo svrstavanje u Bosni vodi polarizaciji<br />
bosanskog jezičkog bića, ali i<br />
podjeli same Bosne. Ponekad je komično<br />
posmatrati u javnom prostoru neke<br />
ljude kako se sile da budu ksenofobično<br />
dosljedni u upotrebi samo jednog<br />
sufiksa. Najgore što bi se moglo desiti<br />
je mijenjanje imena i naziva pa bi se<br />
moglo očekivati da eventualno novo<br />
izdanje knjige jg sarajevskog gpjesnika Valerijana<br />
Žuje, koju je izdao polovicom<br />
sedamdesetih godina prošlog vijeka<br />
pod naslovom “Strah od fotografisa-f<br />
nja”, osvane pod imenom “Strah od<br />
fotografiraf<br />
nja”. No, takva izključivost<br />
nije prisutna kod ljudi iz naroda, primjerice<br />
kod sredovječnog Bože Tomića,<br />
bosanskog katolika Hrvata, iz<br />
Husina kod Tuzle, kada kaže: “...koja<br />
karakteriše e svakog igrača... ” Na to se<br />
nije obazirao ni legendarni letač sa Starog<br />
mosta u Mostaru, Emir Balić, kada<br />
je komentarisao svojevremeno hedezeesdeaovsko<br />
natezanje oko uzpostave<br />
vlasti u Mostaru, upotrijebivši u jednoj<br />
izjavi bosansko-tursko-grčki kompozit<br />
dokundisati: “Narodu je dokundisalo”,<br />
veli Balić.<br />
Neosnovano i bezrazložno vrši se<br />
dvopolna polarizacija po principu: -irati<br />
je hrvatski, a -isati i je srbski, uzimajući<br />
u obzir historijske okolnosti i tradiciju<br />
da Hrvati kao katolici svoj kulturni<br />
identitet oslanjaju na latinsku tradiciju<br />
i evropsku kulturu, a Srbi kao pravoslavci<br />
na grčku tradiciju i kulturu. Tako<br />
nastaju diobe povodom ovoga jezičkog<br />
pitanja izazvane ekstralingvističkim<br />
faktorima, koje u ovom slučaju dovode<br />
do oštre polarizacije razuđenog bosanskog<br />
jezičkog bića. I tu, sad, dolazimo<br />
do političkog uplitanja i izvanjske intervencije<br />
politike u unutrašnju strukturu<br />
jezika. Jezik je živi duhovni emanat,<br />
živa pulsirajuća struktura različitih elemenata,<br />
koja izmiče svakom izvanjskom<br />
sputavanju i nikako se ne da politički<br />
spregnuti, normativno ukalufiti,<br />
ksenofobično unificirati. Suprotno je<br />
razkošnom bosanskom jezičkom biću<br />
unificiranje i svođenje na jednu dimenziju.<br />
Najprimjerenije bosanskom jezičkom<br />
biću i konjunktivnoj normi bilo bi<br />
tretiranje ovih sufiksa ravnopravno kao<br />
morfoložkih alternanata, s kojim se,<br />
teorijski, od svake imenice, bez obzira<br />
na porijeklo, mogu tvoriti denominatni<br />
glagoli imperfektivnog vida sa svakim<br />
od ovih sufiksa. Uzmimo nasumično<br />
primjer francuske riječi model i od nje<br />
izvedene glagole: modelirati/modelovati/modelisati.<br />
Iz savremenog rakursa<br />
ovi formanti se mogu posmatrati kao<br />
morfonoložke sufiksalne alternante u<br />
bosanskom jeziku i, stoga, trebalo bi ih<br />
sasvim ravnopravno tretirati u standardnojezičkoj<br />
normativistici, jer formalna<br />
varijacija ovih formanata kao afiksa u<br />
morfoložkom procesu afiksacije ne utiče<br />
na funkcionalni identitet ovih leksičkih<br />
jedinica u bosanskom jeziku pošto<br />
nisu jezički distinktivni, odnosno ne<br />
dovode do promjene značenja. Značajno<br />
je napomeniti da i sa komunikativnog<br />
stanovišća imaju istu vrijednost pa<br />
se u svakom trenutku može upotrijebiti<br />
jedan ili drugi oblik a da ne izazove nesporazume<br />
u komunikaciji: ovo je dragocjen<br />
podatak i nepobitan argumenat<br />
da se bez ikakvih lingvističkih razloga<br />
i komunikacijskih zapreka ovi sufiksi<br />
mogu tripletno normirati.<br />
“Bosnuj Bosno”<br />
Kao što je već istaknuto, oni imaju<br />
istu funkciju i značenje, ali osim različitog<br />
porijekla imaju i različit simbolički<br />
status kod govornika. Međutim, u bosanskom<br />
jeziku sva tri sufiksa su jezikotvorni,<br />
tj. živi i produktivni i oni se ravnopravno<br />
prepliću, čak u istom izkazu.<br />
Takva situacija je česta kod izvornih govornika<br />
bosanskog jezika, što potvrđuje<br />
i slijedećih nekoliko primjera. U izjavi<br />
za BHT 2008. godine univerzitetski<br />
profesor i stručnjak za ustavno pravo dr.<br />
Zdravko Grebo kaže: “Dejtonski ustav<br />
nije nikad ratifikovan ni verificiran u<br />
Parlamentu”. Taj bosanski princip zabilježen<br />
je i u izjavi legendarnog gfudbalera<br />
sarajevskog “Želje” i svjetski priznatog<br />
nogometnog stručnjaka, Ivice Osima,<br />
povodom smjene čelništva NSBiH:<br />
“Oni su ispolitizirani i izmanipulisa<br />
ni.”<br />
Povodom štrajka radnika GRASA-a i<br />
saobraćajnog kolapsa u Sarajevu u protekli<br />
utorak, premijer Kantona Fikret<br />
Musić, pojašnjava: “Kao što se cijela ova<br />
situacija kvalificirala i okarakterisala...”<br />
Tragovi tog bosanskog jezičkog principa<br />
naziru se i u humorističkoj seriji<br />
“Viza za budućnost”, u kojoj je zabilježen<br />
slijedeći dijalog: – Vi agitira<br />
te. – Šta<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
32<br />
radimo? – Agituje<br />
mo. Fleksibilni bosanski<br />
standardni izraz dopušća ne samo<br />
da se u istom izkazu miješaju različiti<br />
formanti za različitu vrstu glagola, nego<br />
se različit afiks spontano koristi za isti<br />
glagol u istom izkazu, kao što vidimo<br />
u primjeru: “Mora biti spreman da bude<br />
kritiziri<br />
ran...ako ga neko kritikuje”, kako<br />
nedavno na televiziji reče akademik<br />
Esad Duraković. Takvo nešto Šipkini<br />
i Ostojićevi lektori, kao što je svojevremano<br />
bila Naila Valjevac na Radio-Sarajevu,<br />
ni pj pijani ne bi dopustili, kao i<br />
današnji Čovićevi i Dodikovi. Srbsko-<br />
hrvatskim ekstremistima u Bosni se od<br />
ovoga bosanskog principa diže kosa na<br />
glavi, jer oni strogo provode razlučujuću,<br />
disjunktivnu normu i forsiraju samo<br />
jedan formant, kao što to čini čelnik<br />
SDS-a: “Možda treba sve reset<br />
ovati i sve<br />
početi ispočetka, kako mi u srpskom jeziku<br />
kažemo, bez međusobnog političkog ćeranja.”<br />
“Za njim igra, cupka, skakuće”<br />
novinarka Svetlana sa BHT, izforsirano<br />
upotrebljavajući oblik ‘rezultovat<br />
li’ iako<br />
je uobičajen oblik ‘rezultirali’. ‘Rezultu-<br />
je’ se i u emisiji “Smanji gas” iste državne<br />
televizije, ali to, ipak, ništa ne smeta<br />
bosanskoj konjunktivnoj, združujućoj<br />
normi, ako se ne forsiraju samo jedni<br />
oblici, a drugi odbacuju iako su običniji,<br />
poput riječi ‘provejava’, umjesto ‘provihava’<br />
i ‘melem’, umjesto ‘mehlem’ u<br />
istoj emisiji. U skladu je sa bosanskom<br />
normom i reklamni slogan sa početka:<br />
‘Želiš da budeš limunizovan’, a bilo bi<br />
regularno i da je tvoren sa ‘isa’ – limunisan<br />
ili ‘ira’ – limuniziran. (U ovoj<br />
prilici nećemo se osvrtati na fenomen<br />
da se neki glagoli mogu tvoriti samo<br />
bosanskim sufiksom -ovati iako bi bilo<br />
prirodnije da se tvore sufiksom iz svog<br />
prirodnog idioma, kao što su: hajrovati,<br />
titlovati, štrajkovati, ašikovati, daunloudovati,<br />
filmovati, rimovati, šurovati,<br />
lobovati, molovati i dr.) Kao poseban<br />
kuriozitet može se uzeti jezička kreacija<br />
tešanjskog književnika Bajruzina Hajre<br />
Planjca, koji je pomoću domaćeg bosanskog<br />
formanta -ovati napravio glagol od<br />
Bosna – bosnovati, nazvavši svoju prvu<br />
poratnu stihozbirku “Bosnuj Bosno”.<br />
Bosanski jezik kao jedinstveni jezik<br />
naroda i zemlje Bosne i Hercegovine,<br />
koji obuhvaća sve tradicije, neobhodan je<br />
za jedinstvenu Bosnu i njen prosperitet,<br />
ne samo iz političkih nego i praktičnih<br />
razloga. Zaista je besmisleno trošiti pare<br />
i vrijeme “prevodeći” jedan te isti jezik<br />
radi nekoliko razlika koje nisu genetskostrukturne,<br />
kao npr. tretirani glagolski<br />
sufiksi, nego su stilsko-izražajne u vidu<br />
slobodnog izbora izražajnih sredstava iz<br />
više mogućnosti: dubleta, tripleta i ostalih<br />
višestrukosti. To je bogatstvo u toleranciji,<br />
a ne dioba u tjeskobi.
Stati srbovati<br />
Najupečatljiviji<br />
glagol,<br />
koji je stvoren formantom<br />
‘ova’ je glagol srbovati. Iako<br />
ovaj formativ potiče iz praslavenskog<br />
i imaju ga svi slavenski<br />
jezici, jedino su Srbi od svog<br />
nacionalnog imena pomoću<br />
ovoga formanta stvorili glagol,<br />
u skladu sa svojom patoložkom<br />
težnjom nacionalnog posvajanja<br />
svega živog. Značenje su mu<br />
sami stvorili tokom posljednja<br />
dva stoljeća. Ovaj glagol, odnosno<br />
glagolska imenica srbovanje,<br />
u posljednjoj agresiji i genocidu<br />
Srba nad Bošnjacima postao je<br />
sinonim za genocid. Rezltat srbovanja<br />
je priko 500 masovnih<br />
grobnica Bošnjaka koje su pobili<br />
Srbi, na hiljade i hiljade bošnjačkih<br />
hudovica. Srbovanje je<br />
stvorilo RS.<br />
Srbovali su nedavno navijači<br />
“Slavije” u sarajevskom predgrađu<br />
Lukavici kada su nakon vodstva<br />
“Sarajeva” uzvikivali “Nož,<br />
žica, Srebrenica”, a svoje srbovanje<br />
potom izkazali navijači u<br />
Trebinju, a začinili banjalučki<br />
navijači nasrnuvši kamenicama<br />
na navijače “Željezničara” iz<br />
Sarajeva. Samo što se dočepao<br />
gradonačelničke stolice novoizabrani<br />
gradonačelnik Brčkog<br />
Miroslav Gavrić, počeo je srbovati,<br />
obavijestivši saradnike<br />
da sa njim mogu komunicirati<br />
samo ćirilicom i samo na srbskom<br />
jeziku, kao da je ćirilica<br />
(samo) srbska i kao da u službenoj<br />
upotrebi u BiH nisu bosanski,<br />
hrvatski i srpski. Planetarno<br />
je poznato srbovanje hažkog<br />
osuđenika, Milana Lukića, koji<br />
se nedavno u žalbenom postupku<br />
prid Hažkim tribunalom,<br />
nakon presude na doživotnu<br />
robiju zbog monstruoznog zločina,<br />
brani: –Nisam ja kriv što<br />
sam Srbin, tako sam rođen. Pokušavajući<br />
izkamčiti olakšavajuće<br />
okolnosti, on i nesvjesno sugerira<br />
da je zločinstvo u srbskoj<br />
genetskoj supstanci i da, po njegovim<br />
riječima, biti Srbin znači<br />
biti predodređen za zločinca. To<br />
potvrđuju i riječi jednog Banjalučanina<br />
u tv-anketi povodom<br />
hapšenja Ratka Mladića: – Žao<br />
mi je što je uhapšen, jer je bio<br />
pravi Srbin, sugerirajući logičku<br />
konkluziju da samo zločinci<br />
mogu biti pravi Srbi. Srbijanski<br />
predsjednik Boris Tadić srbuje<br />
na svoj način. On priznaje da<br />
Mladić i genocid koji je počinio<br />
u Srebrenici predstavlja ljagu za<br />
srbski narod. –Ovim hapšenjem<br />
skinuli smo ljagu sa srpskog naroda,<br />
kaže Tadić. Tadić je u pravu<br />
kada misli da je genocid ljaga za<br />
srbski narod, ali njegova demagoška<br />
zamjena teza da se hapšenjem<br />
jednog zlikovca može skinuti<br />
ljaga je ne samo providna<br />
nego i uvredljiva i za žrtve i za<br />
Bošnjake kao narod. Genocid<br />
nije individualni čin nekog patoložkog<br />
pojedinca, nego dobro<br />
planiran i organizovan kolektivni<br />
čin i zato taj kolektivitet<br />
priko svojih najviših institucija<br />
mora sprati ljagu sa svoga imena,<br />
što podrazumiva: priznanje i<br />
institucionalnu osudu genocida,<br />
hapšenje i osuđivanje zločinaca<br />
i odricanje takve mogućnosti u<br />
budućnosti, izvinjenje žrtvama<br />
(Bošnjacima) i namirenje štete<br />
za ubijene i poništenje rezultata<br />
genocida – genocidnog entiteta<br />
RS. Tek tada se može otvoriti<br />
proces oprašćanja i pomirenja i<br />
uzpostave povjerenja.<br />
Nesigurnost u psovanju<br />
Jedan glagol tvoren afiksom<br />
-ova- za tvorbu glagolske<br />
osnove izazvao je mali<br />
stručni nesporazum u peteročlanom<br />
leksikografskom timu<br />
za izradu Riječnika bosanskog<br />
jezika u Instituta za jezik u Sarajevu.<br />
Na redovnom svakodnevnom<br />
neformalnom radnokonsultativnom<br />
sastanku (“kahva-kolegiju”)<br />
autorskog tima<br />
početkom juna 2005. godine,<br />
kolegica Naila Valjevac, rezolutno<br />
je upozorila ostale kolege<br />
da se u riječnik ne unose bezobrazne<br />
riječi, poput latinskih<br />
penis i vagina.<br />
– Nećemo praviti psovački<br />
rječnik – bila je kategorična<br />
Valjevac, sa zvanjem doktora<br />
filoložkih nauka, koja je po<br />
sopstvenom svjedočenju imala<br />
i profesorski angažman na<br />
Akademiji scenskih umjetnosti<br />
i na Fakultetu fizičke kulture u<br />
Sarajevu!<br />
– Zbilja, da li ‘psovati’ ima<br />
veze sa ‘psom’? – dometnuo<br />
je član leksikografskog tima<br />
Hadžem Hajdarević.<br />
– I te kako ima, jer obadvi<br />
riječi imaju zajednički leksički<br />
korijen, odnosno morfoložku<br />
osnovu, zapravo isto glasovno<br />
i semantičko jezgro – uključio<br />
sam se u razgovor.<br />
– Nisam baš sigurna da je<br />
tako!? – odlučno me “demantovala”<br />
titulirana kolegica, na što<br />
sam ja podsjetio na najobičnije<br />
činjenice koje svaki srednjoškolac<br />
treba da zna:<br />
– To je sto posto tačno, a tvoja<br />
nesigurnost je tvoj problem.<br />
Ne treba da te buni ono nepostojano<br />
‘a’ u odnosu imenske i<br />
glagolske osnove: pas : p’s-ova-ti,<br />
jer trebalo bi ti biti poznato iz<br />
historijske gramatike da je stari<br />
oblik ove riječi u bosanskom jeziku,<br />
prije vokalizacije poluglasa<br />
od 12. do 14. stoljeća, glasio<br />
‘pьsь’, dakle, leksički korijen,<br />
odnosno morfožku osnovu činilo<br />
je glasovno i semantičko jezgro<br />
-pьs-. Kod imenice se korijenski<br />
poluglas vokalizirao nakon gubljenja<br />
finalnog poluglasa ‘ь’, a<br />
kod glagola nakon simbioze sa<br />
veoma produktivnim slavenskim<br />
formantom -ova- za građenje<br />
glagolske osnove u procesu afiksacije,<br />
poluglas se gubio: pьs-ova-ti<br />
> psovati. Pored toga, na vokalizaciju<br />
korijenskog poluglasa kod<br />
imenice uticala je činjenica da je<br />
bio pod akcentom.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
33
Duplerica<br />
Fotopriča: Arapsko proljeće u slikama<br />
Sloboda, ponos, dostojanstvo<br />
Pripremio: Semir Imamović<br />
Sveopća arapsko-muslimanska revolucija, koju za razliku<br />
od ranijih političko-vojnih revolucija i prevrata,<br />
vodi obični arapski (muslimanski) čovjek, motivisan<br />
željom da sebi i svojim sunarodnjacima obezbijedi život<br />
dostojan čovjeka, povrati slobodu i ponos, koju je uživao<br />
kroz stoljeća, ulazi u svoj deseti mjesec. Revolucija je dosada<br />
polučila nevjerovatne rezultate, o kojima su samo godinu<br />
dana ranije potlačeni arapski narodi samo mogli sanjati,<br />
trojica arapskih dikatora poslana su tamo gdje i pripadaju,<br />
na smetljište historije, a tronovi njihove ostale despotske<br />
sabraće su dobrano uzdrmani, i samo je pitanje dana kada<br />
će i oni doživjeti sličnu sudbinu. Nezadovoljstvo arapskog<br />
čovjeka svakim danom sve je veće, posebno u Siriji i Jemenu,<br />
u kojima Esedov i Salehov režim vrši neviđene zločine<br />
nad sopstvenim narodom, pokušavajući tako na silu ostati<br />
na vlasti. Historija nas uči da takva vlast ne može opstati i<br />
da su zulum (nepravda) i tiranija vjesnici propasti bilo čije<br />
vlasti, bilo gdje i bilo kada. U tom smislu su Poslanikove,<br />
sallalahu alejhi ve sellem, riječi: “Čuvajte se dove mazluma<br />
(obespravljenog čovjeka), jer između nje i Allahovog odziva<br />
nema zastora (zapreke)”. Odajući poštovanje i počast hrabroj<br />
arapskoj omladini, koja je odabrala smrt nad nepravdom<br />
i tiranijom, objavljujemo ovu fotopriču.<br />
Sirija<br />
Egipat<br />
Tuniska omladina svojim tijelima ispisala “Tunis-hurre”<br />
- “Slobodni Tunis”<br />
Misrata, Libija<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
34
Dojučerašnji “gospodari” života i<br />
smrti, polahko ali sigurno nestaju sa<br />
scene<br />
Odvažnost slobodarskog arapskog<br />
čovjeka<br />
Svjetlost na kraju tunela<br />
Tirani, odlazite!<br />
Nova Libija<br />
Municija obojena bojom revolucije<br />
Jedinstvo islamskog ummeta u borbi<br />
za slobodu<br />
Trg Et-Tahrir, Egipat<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
35
Kutak za islamsku omladinu<br />
www.nahla.ba<br />
Jesen u Nahli<br />
Iove jeseni Nahla vam nudi širok izbor kurseva,<br />
seminara, treninga, te mogućnosti za rekreaciju,<br />
kreativno izražavanje i poboljšanje psihofizičkog<br />
zdravlja.<br />
Kurs engleskog jezika – U ponudi su kursevi od prvog<br />
do šestog stepena.<br />
Kurs turskog jezika - Ako želite naučiti turski jezik<br />
dovoljno da biste se mogli sporazumijevati bez poteškoća<br />
i želite učiti o turskom narodu, kulturi, običajima,<br />
odaberite Nahline kurseve turskog koji su prilagođeni<br />
vašim potrebama.<br />
U ponudi su kursevi od 1. do 3. stepena.<br />
Klub ljubitelja knjige - Ako uživate u otkrivanju<br />
svijeta koji leži između korica knjige svakog<br />
zadnjeg četvrtka u mjesecu od novembra<br />
do marta svratite do Nahline biblioteke i Kluba<br />
ljubitelja knjige od 18.00 do 19.30 h.<br />
Razmijenite utiske o pročitanoj knjizi, analizirajte<br />
likove iz svoje perspektive i podijelite<br />
osjećanja koja je u vama probudila knjiga s<br />
drugim čitateljicama.<br />
Škola roditeljstva – Stjecanje vještina neop-<br />
hodnih za pravilan odgoj djece.<br />
Škola islama - Dvogodišnji program nami-<br />
jenjen djevojkama i ženama koje se žele bolje<br />
upoznati s islamskim učenjem, vrijednostima,<br />
kulturom i načinom života ili sistematizirati<br />
ranije stečeno znanje.<br />
Škola Kur’ana - program namijenjen onima<br />
koji žele naučiti pravilno čitati Kur’an. Sastoji<br />
se od pet stepena:<br />
Halke tefsira - druženja ponedjeljkom u prostorijama<br />
Centra uz tumačenje odabranih sura i ajeta iz Kur’ana i<br />
razgovor o njihovim porukama.<br />
Pozitivna psihologija – U jesenjem ciklusu (oktobar-decembar)<br />
u ponudi je napredni stepen, za polaznice koje su<br />
već pohađale seminare iz ove oblasti.<br />
Osim pobrojanih aktivnosti u ponudi su i sljedeće aktivnosti:<br />
Kurs šivenja, kurs slikanja, psihološko savjetovalište,<br />
dječija igraonica, biblioteka i čitaonica.<br />
Preporučujemo<br />
Čudo u Zemzem vodi - Dr. Knut Pfeiffer<br />
Poznati njemački stručnjak za<br />
internu medicinu, doktor Knut<br />
Pfeiffer obznanio je nedavno<br />
svoje rezultate istraživanja u čudesnim<br />
i veoma važnim svojstvima vode<br />
Zemzem za ljudsko zdravlje. Zahvaljujući<br />
uredništvu web portala www.<br />
pozivuraj.com, intervju sa doktorom<br />
Knut Pfeifferom je preveden na bosanski<br />
jezik. Preporučujemo vam da<br />
pogledate ovaj intervju i saznate veoma<br />
zanimljive informacije o Zemzemu.<br />
Intervju sa doktorom Knut<br />
Pfeifferom se može pogledati na sljedećoj<br />
internet adresi: http://www.pozivuraj.com/index.php?option=com_<br />
content&view=article&id=1160:udou-zemzem-vodi-dr-knut-pfeiffer&cati<br />
d=38:nemuslimani&Itemid=74<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
36
Kutak za predstavljanje<br />
Ženska edukativna organizacija “Iskre”<br />
Ženska<br />
Ž<br />
edukativna organizacija “Iskre” je kulturno,<br />
naučno, obrazovno i humanitarno udruže-<br />
Žnje. Osnovano je s ciljem edukacije žene radi<br />
Žefikasnog obavljanja uloge u<br />
porodici i društvu uz podršku<br />
i promoviranje pozitivnih vrijednosti.<br />
Zvanični početak rada ženske<br />
edukativne organizacije Iskre<br />
ostvaren je 1. septembra 2006. godine<br />
kada su dobile i prvu adresu.<br />
Sjedište udruženja je u Bihaću, a i<br />
sam krug djelovanja obuhvata ovo<br />
područje.<br />
Ciljevi Iskri su:<br />
Edukacija žene u svim segmentima<br />
koji su joj neophodni za lični i<br />
društveni interes,<br />
Udruženje “Život”<br />
Škola islama 2011<br />
Ako<br />
A<br />
želite naučiti više o vašoj vjeri, o časnom Kur<br />
islamskom bontonu, o drugim svjet-<br />
Askim religijama, o historiji islama i<br />
jAjoš mnogo čemu - onda je ovo prava prilika.<br />
Naime, Udruženje Život iz Bihaća organizi-<br />
ra edukaciju sa ciljem upoznavanja sa islamskim<br />
učenjem, moralnim vrijednostima,<br />
kulturom i načinom života kroz program<br />
pod nazivom ŠKOLA ISLAMA.<br />
Š KOLA ISLAMA se sastoji od dvogodišnjeg<br />
programa, kojeg sačinjava 12 predmeta, 300<br />
časova, multimedijalne prezentacije i savremen<br />
pristup kvalificiranih predavača. Ove<br />
godine na programu su sljedeći predmeti:<br />
’anu, o<br />
Razumijevanje i upoznavanje kulture, vjere i historije naroda<br />
BiH kao i drugih naroda i civilizacija,<br />
Promoviranje moralnih vrijednosti u društvu,<br />
Poboljšanje psihofizičkih sposobnosti<br />
i nivoa svijesti o zdravlju i<br />
ishrani,<br />
Težnja ublažavanju negativnog uticaja<br />
okoline na mlade.<br />
Aktivnosti u Iskrama:<br />
Sedmične aktivnosti: Kursevi<br />
stranih jezika (engleski, turski i<br />
arapski), kursevi računara, škola<br />
islama, škola Kur’ana, dječiji klub,<br />
igraonica za djecu, aerobik i fitness,<br />
radio-emisije.<br />
Mjesečne: Tribine, druženja s povodom,<br />
radionice (psihološke i pedagoške).<br />
tefsir (tumačenje Kur’ana), islamski brak i porodica, historija<br />
islama, svjetske religije, islamski bonton, i islam u društvu.<br />
Predviđeno je da se nastava izvodi nedjeljom (od 09.30-12.00<br />
sati), a škola je potpuno besplatna. Literatura i doručak za polaznike<br />
škole su obezbijeđeni. Nastava će se<br />
izvoditi u prostorijama Islamskog pedagoškog<br />
fakulteta u Bihaću. Starosna dob kandidata<br />
je od 15-60 godina. S obzirom da<br />
postoji identičan program edukacije za žene<br />
u organizaciji ŽEO Iskre, mi smo preuzeli<br />
obavezu edukacije isključivo za mušku populaciju<br />
kako ne bi došlo do udvojavanja<br />
identičnih aktivnosti.<br />
Prijave za upis možete izvršiti na telefon:<br />
061/556-411 ili putem mail adrese: info@<br />
zivot.ba<br />
Nastava počinje 09. oktobra 2011.<br />
Bihać<br />
U.G. “Solidarnost” prikupilo 32.000 eura za gladne u Africi<br />
Udruženje U<br />
građana “Solidarnost” iz Bihaća uspješno je završila akciju<br />
prikupljanja novčanih sredstava namijenjenih gladnima Afrike. U<br />
ovoj akciji koja je počela 20. jula a završila 15. septembra, prikuplje-<br />
Uno je preko 32.000 eura.<br />
Dio navedenih sredstava je uplaćen u mjesecu ramazanu i za njih je kupljena pomoć<br />
i podijeljena u ramazanu gladnima u Mogadišu – Somalija. Ostatak novca<br />
(druga uplata) bio je namijenjen za Dadaab. Zahvaljujući podršci i sponzorstvu<br />
IHH-a organizacije iz Turske, predsjednica udruženja “Solidarnost”, Zemira Gorinjac<br />
putuje u Dadaab - Kenija , u najveći izbjeglički kamp na svijetu u kom se<br />
nalazi preko 380.000 somalijiskih izbjeglica. Zajedno sa timom iz Makedonije i<br />
arapskih zemalja, osobno će prisustvovati podjeli pomoći koju je IHH-a kupila za<br />
sredstva prikupljenja posredstvom udruženja“Solidarnost” za gladne u Somaliji.<br />
U.G. “Solidanorst’’ je pokrenulo novu akciju. Od 20. septembra je počela akcija<br />
prikupljanje sredstava za izgradnju sirotišta za 200 siročadi u Somaliji.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
37
Fotoreportaža<br />
Sjećanja Fatmira Alispahića<br />
Kako je Nedžad Ibrišimović<br />
svjedočio spremnos<br />
premnost za Bolji Svijet<br />
Imao sam sreću, elhamdulilah,<br />
posljednjih desetak<br />
godina lijepo se družiti<br />
sa Nedžadom Ibrišimovićem.<br />
Putovali smo u mnoga mjesta, u<br />
kojima je on promovirao moje knjige,<br />
i u kojima je mene počastio da<br />
promoviram njegove knjige. Pričali<br />
smo često telefonom i viđali se na<br />
kahvama kad nam se putevi približe,<br />
a najčešće u Ilijašu, u kahvani<br />
“Fontana”. Bogata su i bremenita ta<br />
sjećanja, i ne mogu stati u novinu.<br />
Još se navikavam na dunjaluk bez<br />
Nedžada, pa ću prenijeti dvije-tri<br />
crtice o Nedžadu, koje bi mogle biti<br />
uzor nama koji još trajemo.<br />
Fakultet islamskih nauka, 27. decembar 2006.<br />
U Nedžadovom i mom prijateljstvu<br />
ni po čemu ja nisam trebao<br />
njemu. On je zvat klasikom i velikanom<br />
za života, i oko toga je vladala<br />
saglasnost svih, a ja sam klevetan<br />
kao taliban, vehabija, rasist, neko<br />
ko vam može okrnjiti ugled i navući<br />
nevolje.<br />
Nedžadova je izričita želja<br />
bila da likovno uredi jednu moju<br />
knjigu, da piše predgovor za drugu<br />
moju knjigu, da promovira te<br />
knjige i kaže na skupu u Kaknju:<br />
“Poslije Alije Izetbegovića moj lider<br />
je Fatmir Alispahić”. Uvijek<br />
sam bivao postiđen pred ovim<br />
Nedžadovim insistiranjem da je to<br />
što radim tako bitno, pa da on za to<br />
zalaže i svoje ime i svoj ugled velikana<br />
i klasika.<br />
Čelić, 17. novembar 2006.<br />
U predgovoru za “Marketing<br />
tragedije”, izbor tekstova iz Saffa,<br />
Nedžad je rekao: “Ono moje pristajanje<br />
uz ovog autora je pristajanje<br />
uz sve njegove tekstove koje je bilo<br />
kada napisao”. Nedžad je tako htio<br />
poslati poruku da oni koji napadaju<br />
mene istovremeno napadaju i njega,<br />
koji stoji uz sve moje tekstove, i koji<br />
hoće sa mnom, bratski, da podnese<br />
te udarce.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
38
4. april 2008. sa Omerom Pobrićem,<br />
Džemalom Salihspahićem i<br />
načelnikom Visokog Alibegovićem<br />
Nedžadu nije bilo mrsko da iz<br />
svog sela Popovići kod Ilijaša mahsuz<br />
doputuje na odbranu moga<br />
magistarskog u Sarajevu, da putuje<br />
sa mnom u Visoko, gdje sam<br />
držao referat u povodu Dana nezavisnosti,<br />
da ide sa mnom na jedan<br />
sarajevski Sud za prekršaje ne<br />
bi li mi kazna za saobraćajni prekršaj<br />
bila manja - kad njega vide,<br />
da doputuje na još neke povode,<br />
na kojima je sjedio u publici, kao<br />
da mi je brat.<br />
Moj babo Nijaz je Nedžadov parac,<br />
stariji od njega pet mjeseci, i<br />
ja svakodnevno vidim kako se ljudi<br />
u tim godinama teško pokreću,<br />
a još teže prevaljuju riječ preko jezika.<br />
Kakva je to energija koja je<br />
pokretala Nedžada Ibrišimovića<br />
da posljednih godina ovako zalaže<br />
ugled, vrijeme i snagu, i sa svojih<br />
uzvisina silazi u kaljužu u kojoj se<br />
biju neke neizvjesne bitke za Bosnu<br />
i Bošnjake?<br />
Fatmir je u ovoj Nedžadovoj<br />
priči bio povod da on iskaže jednu<br />
od najvažnijih muslimanskih osobina<br />
– da mu dunjalučke časti ne<br />
znače ništa u odnosu na obavezu<br />
da svjedoči borbu za istinu, vjeru<br />
i narod. Nedžad je upravo pristajanjem<br />
uz svoj zgnječeni narod, uz<br />
jednog zgnječenog autora i njegove<br />
zgnječene tekstove – posvjedočio<br />
spremnost za Bolji Svijet. Da<br />
sam samo to od njega naučio –<br />
mnogo je.<br />
P.S. A onda će se dogoditi da idući<br />
petak, nakon Nedžadove dženaze,<br />
u onoj rubrici u Danima, u kojoj su i<br />
Nedžada ismijavali, izađe jedan moj<br />
citat, pod naslovom “Bezdan sedmice”.<br />
Te “dandžije” očito nisu primijetili<br />
da na fotografiji, iza mene,<br />
sjedi Nedžad Ibrišimović, velikan<br />
o čijem odlasku pišu. ...A koji, eto,<br />
nije otišao.<br />
Isnam Taljić i Nedžad Ibrišimović na odbrani magistarskog, mart 2009.<br />
Janja, juli 2007.<br />
Kakanj, 25. februar 2006.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
39
EL-Hidrova knjiga POSVETA<br />
Nedžad u Danima, sedam dana<br />
nakon dženaze<br />
Vogošća, 19. juni 2006.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
40
Travnik, 10. april 2008.<br />
Vječnik POSVETA<br />
Visoko, 24. februar 2006.<br />
Posljednji susret na promociji<br />
El-Hidrove knjige u Tuzli, 15. juni<br />
2011.<br />
Visoko, 27.<br />
februar 2010., obilježavanje Dana nezavisnosti BiH<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
41
Fetve<br />
Aktuelna pitanja i dileme<br />
Posredovanje pri zapošljavanju<br />
dozvoljeno je samo ukoliko<br />
ne proizvodi bilo kakvu štetu<br />
Saff redovno prenosi fetve<br />
eminentnih islamskih<br />
učenjaka iz različitih pravnih<br />
i drugih islamskih naučnih<br />
oblasti i cjelina<br />
Odabrao i prilagodio: Mr. Semir<br />
imamović<br />
Posredovanje pri zapošljavanju<br />
Unašu redakciju stiglo<br />
je pitanje sljedećeg<br />
sadržaja: Es-selamualejkum.<br />
Radim u javnoj<br />
instituciji sa kolegom koji je<br />
zaposlio svoju ženu preko veze u<br />
istu instituciju, odnosno tražio<br />
je da jedan drugi čovjek urgira<br />
u njegovo ime kod direktora, a<br />
potom je i sam tražio od direktora<br />
koji je također musliman, i takav<br />
se predstavlja u javnosti (u javnoj<br />
komunikaciji naziva selam, ističe<br />
važnost islama itd). Došla sam u<br />
dilemu da li je takav postupak<br />
haram ili nije, jer se ipak radi<br />
o sestri muslimanki koju je<br />
dotični zaposlio, doduše preko<br />
svojih veza, a uz to je osoba koja<br />
praktikuje Šerijat striktno. Opet<br />
s druge strane, kad razmislim<br />
postoje i druge sestre koje nisu<br />
dobile šansu na konkursu, jer<br />
im je to mjesto zauzela supruga<br />
dotičnog kolege. Ako možete<br />
da malo objasnite to iz ugla<br />
islamskog prava. Da Vas Allah,<br />
dž.š., nagradi, selam! Mirsada.<br />
Odgovor na ovo pitanje potražili<br />
smo u fetvama eminentnih islamskih<br />
učenjaka i renomiranih šerijatskopravnih<br />
tijela (institucija).<br />
U odgovoru, kojeg je na slično<br />
pitanje dala Stalna komisija za fetve<br />
u Saudijskoj Arabiji, kaže se: “Hvala<br />
Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg<br />
poslanika Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem. Ukoliko korištenje<br />
veze pri zapošljavanju proizvodi bilo<br />
kakav negativan učinak po druge<br />
kandidate, koji po svom akademskom<br />
zvanju i tituli, radnim sposobnostima,<br />
te stručnosti i kvalitetu, nadmašuju<br />
kandidata u čije ime je ona povučena,<br />
u smislu da im se onemogućava<br />
adekvatno zapošljenje, onda je ono, sa<br />
šerijatskog aspekta, strogo zabranjeno,<br />
jer predstavlja očitu nepravdu prema<br />
ovoj kategoriji ljudi, kao i prema<br />
pretpostavljenima (direktorima<br />
i rukovodicima državnih firmi i<br />
institucija) koji imaju pravo i obavezu<br />
da, povjerene im dužnosti i poslove u<br />
određenim društvenim segmentima,<br />
izvrše na najbolji mogući način, ali i<br />
prema društvu u cijelosti budući da<br />
ga lišava njegovih najsposobonijih<br />
kadrova koji bi ga trebali povesti ka<br />
napretku i boljitku. Uz navedenu štetu,<br />
ovakav način ostvarivanja prava obično<br />
dovodi do neprijateljstva, netrpeljivosti<br />
i lošeg mišljenja jednih o drugima, i<br />
vodi cjelokupno društvo u neželjenom<br />
pravcu. Ako je posredovanje lišeno<br />
navedenih negativnih implikacija, na<br />
personalnoj i društvenoj razini, u tom<br />
slučaju tretira se kao posredovanje u<br />
dobru, zbog kojeg će posrednik biti<br />
nagrađen, kao što to nedvosmisleno<br />
sugerira sljedeći hadis: ‘Posredujte<br />
u dobru, i na taj način ostvarite<br />
nagradu.’ (Buharija, 1342.). Javne<br />
(državne) firme i preduzeća spadaju u<br />
zajedničko društveno dobro na kojeg<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
42<br />
podjednako polažu pravo svi oni koji<br />
su stekli odgovarajuće naučne i stručne<br />
kvalifikacije, i čija jedina prednost,<br />
u odnosu na druge, nije u njihovoj<br />
pripadnosti ovoj ili onoj političkoj<br />
opciji, ili aristokratskom sloju društva<br />
koji sve rješava preko veza, nego u<br />
njihovim personalnim kvalitetima<br />
i zaslugama. Stoga je važno da<br />
posrednik (veza), prije nego se odluči<br />
na posredovanje u konkretnom slučaju,<br />
ima u vidu eventualne negativne<br />
konsekvence vlastitog odabira, i<br />
da, zauzimajući se za nestručne ili<br />
manje stručne na štetu stručnih i<br />
kvalifikovanih kadrova, ne postupi<br />
suprotno pravdi i pravičnosti, i time<br />
počini šerijatski prestup. (Fetāva<br />
islamijje, 4/300.).<br />
Sumnjivi pokloni<br />
Es-selamu alejkum! Imam<br />
jedno pitanje. Ženina nena nam<br />
uvijek daje neke poklone kada<br />
dođemo, odnosno kad krenemo<br />
kući, ali zbog njene sumnjive<br />
prošlosti o zapisima kojima se<br />
bavila bar po pričama u koje se<br />
i njen sin uvjerio, a možda i nije<br />
takva, Allah najbolje zna, mi<br />
nakon što uzmemo poklone, iz<br />
razloga da je opet ne uvrijedimo,<br />
kada odemo te poklone bacimo.<br />
Mojoj punici i danas pravi<br />
probleme kao i svom sinu. Allah<br />
najbolje zna ko je i čime se bavila.<br />
Da li smo griješni što bacimo<br />
poklone, jer opet se prema njoj<br />
lijepo ophodimo, posjetimo,<br />
upitamo ali njeno ponašanje nam<br />
nimalo ne ulijeva neku dobrotu<br />
zbog kojeg bismo te poklone<br />
zadržali. Ja sam svjestan da niko
i ništa bez Allahove odredbe ne<br />
može nam učiniti nažao, nikom<br />
drugom, ali jednostavno nam se ne<br />
jede i ne pije to što nam ona da. Da<br />
li smo griješni što te hedije bacimo<br />
kasnije, hedije su uglavnom u jelu<br />
(keksovi, marmelade i sl.).<br />
Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin<br />
Es-selamu alejkum! Hvala Allahu<br />
i neka je mir i spas na posljednjeg<br />
poslanika Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem. Ukoliko već imate neku<br />
šubhu u vezi tih poklona, bolje je da ih<br />
date nekom siromahu ili prosjaku nego<br />
da ih bacate. Bespotrebno uništavanje<br />
imovine je strogo pokuđeno. (www.<br />
rijaset.ba, Pitanja i odgovori).<br />
Izostavljanje sehvi-sedžde<br />
Ako klanjač, obavljajući<br />
namaz samostalno ili u džematu,<br />
izostavi sehvi-sedždu, koju je bio<br />
dužan učiniti zbog nenamjernog<br />
(nesvjesnog) propusta u namazu, šta<br />
treba uraditi?<br />
Dr. Muhammed ibn Salih el-<br />
Munedžid<br />
Hvala Allahu i neka je mir i spas na<br />
posljednjeg poslanika Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem. Ukoliko<br />
je do izostavljanja sehvi-sedžde došlo<br />
namjerno, namaz onoga koji tako<br />
postupi smatrat će se<br />
nevažećim (neispravnim),<br />
kao što je u slučaju<br />
namjernog izostavljanja bilo<br />
kojeg namaskog vadžiba<br />
(prelazni tekbiri, izgovaranje<br />
riječi subhane rabbijel-azim<br />
na ruku’u i subhane rabbijele’ala<br />
a na sedždi i sl.). Ako je<br />
razlog izostavljanja sehvisedžde<br />
bio zaborav, propis<br />
je sljedeći: osoba koja se,<br />
neposredno nakon selama,<br />
sjetila da je propustila sehvisedždu,<br />
ovu obavezu izvršit<br />
će naknadno, dok osoba<br />
koja je tek nakon prolaska izvjesnog<br />
vremenskog perioda ili izlaska iz<br />
džamije postala svjesna da joj se desio<br />
ovaj propust, nije dužna naknadno<br />
učiniti sehvi-sedždu i njen namaz<br />
je ispravan. (Pogledaj: Fetava Ibn<br />
Usejmin, 14/50.) Ako imam izostavi<br />
sehvi-sedždu, muktedija nema obavezu<br />
da, neovisno o tome kako je postupio<br />
njegov imam, to sam učini, niti mu je<br />
takvo što propisano, njegova je dužnost<br />
da, nakon što se završi namaz, upozna<br />
imama sa propustom koji se desio,<br />
i, ukoliko imam prihvati njegovu<br />
sugestiju, zajedno s njim obavi sehvisedždu.<br />
A Allah najbolje zna! (Izvor:<br />
www.islam-qa.com).<br />
Ako ne može<br />
stojeći može<br />
sjedeći, a ako<br />
ne može ni<br />
sjedeći može<br />
ležeći. Ako<br />
nije u stanju<br />
uzeti abdest,<br />
može uzeti<br />
tejemmum.<br />
Tako će<br />
postupati<br />
sve dok je<br />
svjestan svojih<br />
postupaka.<br />
Smrt od tuge za voljenom<br />
osobom<br />
Es-selamu alejkum. Koji<br />
je status osobe koja umre<br />
od tuge za voljenom<br />
osobom, a nije želio<br />
stručnu pomoć iako je<br />
znao da posljedice mogu<br />
biti fatalne?<br />
Dr. Enes Ljevaković, fetvai-emin<br />
Es-selamu alejkum.<br />
Hvala Allahu i neka je mir i<br />
spas na posljednjeg poslanika<br />
Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem. Liječiti se treba i neka<br />
ulema smatra da je to obaveza shodno<br />
imperativu u hadisu: “Liječite se, ali ne<br />
zabranjenim stvarima!” Međutim neka<br />
ulema smatra da osoba ima prava<br />
da odbije liječenje, oslanjajući<br />
se na prirodni razvoj bolesti i<br />
prepuštajući svoje stanje Allahovoj<br />
odredbi. Dozvoljeno je da osoba<br />
u teškoj situaciji uči dovu da je<br />
Allah poživi dok je život dobar za<br />
nju, a da joj j podari smrt ako je to<br />
za nju bolje. Životni optimizam<br />
i nada u poboljšanje situacije je<br />
u skladu s islamskim učenjem i<br />
rezonom. (www.rijaset.ba, Pitanja i<br />
odgovori).<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
43
Pobožnost<br />
Putevi duhovnog uzdizanja: Džennet – Kuća vječnog užitka<br />
Gospodaru moj, sagradi mi<br />
kod Sebe kuću u Džennetu<br />
Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, rekao je: “U<br />
Džennetu postoje hodaje čija<br />
se unutrašnjost vidi svana,<br />
a vanjština iznutra.” Tada je<br />
ustao jedan beduin i upitao: “A<br />
za koga su one pripremljene?”<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, odgovorio je: “Za<br />
onoga ko govori samo dobro,<br />
ko udjeljuje hranu siromasima,<br />
ko posti dobrovoljni post i ko<br />
klanja noćni namaz dok drugi<br />
ljudi spavaju.”<br />
Piše: Muhamed Nasirudin el-<br />
Uvejd<br />
Preveo i prilagodio: Abdusamed<br />
Nasuf Bušatlić<br />
UKur’anu se spominju različiti<br />
nazivi ili imena Dženneta<br />
kao vječnog prebivališta<br />
koje je Allah pripremio za vjernike.<br />
No, prije nego spomenemo ta imena,<br />
smatramo važnim objasniti sam termin<br />
džennet. Većina islamskih učenjaka<br />
smatra da riječ džennet u kur’anskoj<br />
semantici podrazumijeva sve blagodati<br />
i užitke koji se u njemu kriju. Dok je<br />
etimološko značenje riječi džennet:<br />
ono što je skriveno ili prikriveno. Iz<br />
istog korjena je izvedena i arapska riječ<br />
dženin (zametak u majčinoj utrobi), jer<br />
je skriven u stomaku. Kao i riječ džin<br />
(množina: džini), jer su džini skriveni<br />
od očiju ljudi. Pošto unutrašnjost bašče,<br />
u ovom slučaju ahiretske bašče, skriva<br />
mnoštvo krošnjatih stabala, nazvana<br />
je Džennet. U Kur’anu se spominju<br />
sljedeća imena Dženneta:<br />
Darus-Selam – Kuća spasa<br />
Džennet je ovim imenom nazvan<br />
u sljedećim ajetima: Njih čeka Kuća<br />
blagostanja (Darus-Selam) u Gospodara<br />
njihova. (El-En’am, 127.). Zatim: Allah<br />
poziva u Kuću mira (Darus-Selam) i ukazuje<br />
na pravi put onome kome On hoće. (Junus,<br />
25.). Prirodno je da se Džennet tako zove,<br />
jer je on kuća potpunog spasa<br />
i selameta, sigurna od svakog<br />
iskušenja i nedaća. Jedno od<br />
Allahovih imena je Es-Selam, a<br />
Džennet je Allahova kuća koju<br />
je On učinio spasonosnom i<br />
sigurnom za njene stanovnike.<br />
Darul-mukameti – Kuća<br />
trajnog boravišta<br />
U Kur’anu stoji: “Hvaljen<br />
neka je Allah!’’ – govorit će –<br />
“koji je od nas tugu odstranio,<br />
- Gospodar naš, zaista, mnogo<br />
prašta i blagodaran je, koji<br />
nam je od dobrote Svoje, vječno<br />
boravište (Darul-mukameti)<br />
darovao, gdje nas umor neće<br />
doticati i u kome nas klonulost<br />
neće snalaziti.’’ (Fatir, 34.-35.).<br />
Džennetul-me’va –<br />
Džennetsko utočište<br />
S p o m i n j u ć i<br />
Muhammedovo, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, noćno<br />
putovanje iz Mekke u Kuds<br />
i uzdignuće na nebo (Isra i<br />
Mi’radž) i šta je tom prilikom<br />
sve vidio, Allah, dž.š., u Kur’anu<br />
je objavio: On ga je i drugi put vidio, kod<br />
Sidretul-muntehaa kod kojeg je džennetsko<br />
prebivalište (Džennetul-me’va). (En-Nedžm,<br />
15.). Druga riječ u ovoj složenici – el-me’va,<br />
izvedena je od glagolske osnove: eva - je’vi,<br />
a znači sklonuti se, svratiti, naći utočište.<br />
Prenosi se od Ataa da je Ibn Abbas,<br />
komentirajući ovu složenicu, rekao: “To je<br />
Džennet u koji svraća melek Džibril i drugi<br />
meleki.’’ Dok Mukatil i El-Kelbi tvrde da<br />
je to: “Džennet u kojem su utočište našle<br />
duše šehida.’’<br />
Glasnik u<br />
Džennetu<br />
će pozvati<br />
džennetlije i<br />
reči će: “Vi<br />
ćete u njemu<br />
biti zdravi i<br />
nikada bolest<br />
nećete osjetiti,<br />
u njemu ćete<br />
vječno živjeti<br />
i smrt kušati<br />
nećete, bit<br />
ćete vječno<br />
mladi i nikada<br />
ostariti nećete,<br />
u Džennetu<br />
ćete vječno<br />
uživati i nikada<br />
nikakvu tugu i<br />
žalost osjetiti<br />
nećete!”<br />
Džennatu adn – Edenski perivoji<br />
Allah, dž.š., u Kur’anu je objavio: Ali<br />
oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro<br />
činili, njima se neće nikakva nepravda učiniti,<br />
oni će u Džennet ući, u edenske vrtove koje je<br />
Milostivi robovima Svojim obećao zato što su<br />
u njih vjerovali, a nisu ih vidjeli, - a obećanje<br />
Njegovo će se doista ispuniti.(Merjem, 61.).<br />
Najispravnije mišljenje je da su<br />
svi džennetski perivoji, adn, ili<br />
edenski, jer su vječni i u njima<br />
je boravak trajan.<br />
Darul-hajevan – Kuća života<br />
Ova sintagma znači da je<br />
džennet mjesto života (hajathajevan)<br />
i u njemu nema smrti.<br />
El-Firdevs (množ. El-feradis)<br />
Ovaj naziv za Džennet<br />
spominje se u sljedećim ajetima:<br />
Koji će Džennet (Firdevs)<br />
naslijediti, oni će u njemu vječno<br />
boraviti. (El-Mu’minun, 10.-<br />
11.). Zatim: Onima koji budu<br />
vjerovali i dobra djela činili<br />
– džennetske bašće (džennatilfirdevsi)<br />
će prebivalište biti.<br />
(El-Kehf, 107.). Rečeno je da<br />
se za sve džennetske perivoje<br />
također kaže Firdevs, međutim<br />
najispravnije mišljenje je da je to<br />
ime najuzvišenijeg Dženneta, ili<br />
džennetskog perivoja. Govoreći<br />
o značenju riječi El-Firdevs,<br />
Ka’b, r.a., je rekao: “To je<br />
voćnjak pun grožđa.’’ El-Lejs<br />
je kazao: “Firdevs je Džennet<br />
ispunjen vinovom lozom.’’ Predislamski<br />
Arapi su ovaj termin koristili u značenju<br />
bašče pune raznovrsnog voća, ali u kojoj<br />
dominira vinova loza.<br />
Džennet en-neim – Bašča užitka<br />
Ovo je također zajedničko ime<br />
za sve džennetske perivoje zbog svih<br />
vrsta užitaka koji se u njima nalaze.<br />
Na to aludira i sljedeći ajet: One koji<br />
budu vjerovali i dobra djela činili, doista<br />
čekaju bašče uživanja (džennatunneim).<br />
(Lukman, 8.).<br />
44
Mekamul-emin – Sigurno mjesto<br />
Ova složenica se spominje u sljedećem<br />
ajetu: A oni koji su se Allaha bojali, oni<br />
će na sigurnom mjestu (mekamul-emin)<br />
biti. (Ed-Duhan, 51.). El-mekam m znači<br />
mjesto trajnog ostanka, a riječ el-emin<br />
u ovom ajetu znači mjesto sigurnosti, a<br />
ona podrazumijeva sigurnost u pogledu<br />
vječnog ostanka u njemu, sigurnost<br />
u pogledu neprolaznosti džennetskih<br />
užitaka, sigurnost u vječnu mladost,<br />
sigurnost od bilo kakvih nedaća kao<br />
što su bolest, tuga, žalost, siromaštvo,<br />
poniženje, strah i sl.<br />
Džennetske kapije i čuvari<br />
Spominjući Džennet i njegove<br />
kapije, Allah, dž.š., je u Kur’anu<br />
rekao: A one koji se grijeha budu<br />
klonili čeka divno prebivalište: edenski<br />
vrtovi, čije će kapije za njih biti<br />
otvorene. (Sad, 49.-50.).<br />
Džennet ima osam kapija ili vrata,<br />
kao što stoji u hadisu u kojem je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: “Neće niko od vas na propisan<br />
način abdestiti, a zatim reči: Ešhedu en<br />
la ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu,<br />
ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve<br />
resuluhu, a da mu se neće otvoriti svih<br />
osam džennetskih vrata i ući će na koja<br />
hoće vrata u Džennet.’’ (Muslim).<br />
U svom djelu Hadil-ervah, Ibnul-<br />
Kajjim el-Dževzijje, spominje predaju<br />
od El-Fezarija u kojoj stoji: “Svaki<br />
vjernik će u Džennetu imati četvera<br />
vrata na koja će ga posjećivati meleki,<br />
zatim, jedna vrata na koja će ulaziti<br />
samo hurije, jedna vrata koja će biti<br />
zaključana, a kroz njih se pruža pogled<br />
na Džehennem i patnje njegovih<br />
stanovnika. I kad god džennetlija<br />
poželi da vidi kako se džehennemlije<br />
pate, a s ciljem da se poveća njegova<br />
zahvalnost Allahu na blagodatima koje<br />
mu je dao, otvorit će mu se ta vrata.<br />
Zatim će imati jedna vrata koja ga<br />
dijele od perivoja Darus-Selam u kojem<br />
će moći vidjeti svoga Gospodara kad<br />
god to poželi.’’<br />
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da<br />
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: “Ja ću biti najveći gospodin<br />
među ljudima na Sudnjem danu,<br />
a znate li zašto? Tog dana će Allah<br />
sakupiti sve ljude na jednom mjestu<br />
tako da će svako svakoga vidjeti i čuti.<br />
Sunce će se spustiti iznad njihovih<br />
glava i ljudi će biti u brizi i strahu koji<br />
neće moći podnijeti. Zatim će neki od<br />
njih reći: ‘Zar ne vidite šta nas je snašlo<br />
i u kakvom smo stanju?! Zar nećete<br />
potražiti nekoga ko će se zauzimati za<br />
nas kod Gospodara?!’ Onda će neki<br />
predložiti da odu do Adema, a.s., pa će<br />
otići i reći će mu: ‘O Ademe,<br />
ti si otac čovječanstva, Allah<br />
te je stvorio Svojom rukom<br />
i udahnuo u tebe od Svoga<br />
duha, naredio je melekima<br />
da ti se poklonu, zatim te<br />
nastanio u Džennetu, zar<br />
se danas nećeš zauzimati<br />
za nas kod Allaha?! Zar<br />
ne vidiš u kakvom smo<br />
teškom stanju?!’ On će im<br />
odgovoriti: ‘Moj Gospodar<br />
se danas rasrdio kao nikad<br />
prije. On mi je bio zabranio<br />
drvo u Džennetu, pa sam<br />
se ogriješio o Njegovu<br />
naredbu. Ja se danas brinem<br />
samo za sebe. Idite Nuhu,<br />
a.s.!’ Zatim će otići do<br />
Nuha, a.s., i reći će mu: ‘O<br />
Nuhu, ti si prvi vjerovjesnik<br />
na Zemlji, Allah te je nazvao<br />
zahvalnim robom, zar ne<br />
vidiš u kakvom smo stanju<br />
i zar se nećeš zauzimati kod Allaha<br />
za nas?!’ On će im odgovoriti: ‘Moj<br />
Gospodar se danas rasrdio kako se<br />
nikada prije nije rasrdio. Ja sam Allaha<br />
molio protiv mog naroda i On mi je<br />
uslišao dovu i ja danas brinem samo<br />
za sebe. Idite Ibrahimu, a.s.!’ Zatim<br />
će otići Ibrahimu, a.s., i reći će mu:<br />
‘O Ibrahime, ti si Allahov poslanik i<br />
prijatelj, zauzimaj se za nas kod Allaha,<br />
zar ne vidiš u kakvom smo teškom<br />
stanju?!’ Na to će im Ibrahim reći: ‘Moj<br />
Gospodar se danas rasrdio kako nije<br />
nikada do sada. Ja sam na dunjaluku<br />
tri puta ‹slagao› i danas se brinem samo<br />
za sebe. Idite Musau, a.s.!’ Nakon toga<br />
će otići Musau, a.s., i reći će mu: ‘Ti si<br />
Allahov poslanik kojeg je On odabrao, i<br />
Knjigu ti objavio, i s tobom razgovarao<br />
bez posrednika, pa se zauzimaj za nas<br />
Stabla<br />
džennetska su<br />
raznovrsna, od<br />
raznih vrsta<br />
bisera i safira,<br />
i raznovrsnih<br />
boja. Njihova<br />
boja će se<br />
mijenjati bez<br />
posebnog<br />
povoda. Tako<br />
će povjetarac<br />
zanjihati grane<br />
na stablima<br />
džennetskim,<br />
a usljed toga<br />
će listovi<br />
proizvoditi<br />
posebnu<br />
melodiju koju<br />
ljudi nikada<br />
nisu čuli.<br />
kod Allaha!’ Musa, a.s., će im<br />
odgovoriti: ‘Moj Gospodar<br />
se danas rasrdio kako nije<br />
nikada do sada. Ja sam u<br />
neznanju ubio čovjeka na<br />
pravdi Boga i danas brinem<br />
samo za sebe. Idite Isau,<br />
a.s.!’ Onda će doći kod Isaa,<br />
a.s., i reći će mu: ‘O Isa, ti<br />
si Allahov poslanik i riječ od<br />
Njega koju je On Merjemi<br />
udahnuo, ti si u kolijevci<br />
razgovarao sa ljudima, pa<br />
se zauzimaj kod Allaha za<br />
nas, zar ne vidiš u kakvom<br />
smo stanju?!’ Isa, a.s., će<br />
im reći: ‘Moj Gospodar se<br />
danas rasrdio kako se nikada<br />
do sada nije rasrdio i ja se<br />
danas brinem samo za sebe.<br />
Idite Muhammedu, a.s.!’ Na<br />
kraju će doći meni i reći: ‘O<br />
Muhammede, ti si posljednji<br />
Allahov vjerovjesnik i<br />
poslanik, tebi je Allah oprostio i prve<br />
i posljednje grijehe, pa se zauzimaj za<br />
nas kod Allaha, zar ne vidiš u kakvom<br />
smo teškom stanju.’ Ja ću otići ispod<br />
Allahovog Arša i učinit ću sedždu i<br />
veličati Allaha riječima kojima Ga do<br />
tada nikad nisam veličao i hvalio, a<br />
onda će mi biti rečeno: ‘Muhammede,<br />
podigni glavu! Traži, dat će ti se,<br />
zauzimaj se, tvoje zauzimanje će biti<br />
prihvaćeno!’ Zatim ću podići glavu i<br />
reći: ‘Gospodaru, moj ummet, moj<br />
ummet!’ Na to će uslijediti odgovor:<br />
‘Muhammede, povedi skupinu iz tvoga<br />
ummeta koja će bez polaganja računa<br />
ući u Džennet, i uvedi ih u Džennet na<br />
desnu kapiju, a sve ostale kapije dijelit<br />
će sa ostalim stanovnicima Dženneta.’<br />
Nakon toga, Muhammed, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao je: ‘‘Tako mi<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
45
Onoga u čijoj ruci je moja duša, od<br />
jednog do drugog kraja džennetske<br />
kapije je koliko je između Mekke i<br />
Hidžra ili koliko je između Mekke i<br />
Busre (grad u Siriji).”<br />
Kur’an spominje džennetske čuvare<br />
u suri Ez-Zumer, u sedamdeset trećem<br />
ajetu:A oni koji su se Gospodara svoga bojali<br />
u povorkama će u Džennet biti povedeni,<br />
i kad do njega dođu – a kapije njegove već<br />
širom otvorene -, čuvari njegovi će im reći:<br />
“Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite<br />
u nj, u njemu ćete vječno boraviti!’’ Dakle,<br />
kada džennetlije, skupina za skupinom,<br />
budu ulazili u Džennet, na kapijama<br />
Dženneta dočekat će ih meleki koji će<br />
ih pozdravljati i čestitati im ulazak u<br />
Džennet. Govorit će im: “Vaša dobra<br />
djela su primljena, divna li je vaša<br />
nagrada za ono što ste radili! Uđite u<br />
Džennet i u njemu se vječno nastanite!’’<br />
A Muhammed, sallallahu alejhi ve<br />
selelm, je o džennetskim čuvarima,<br />
rekao: “Ja ću doći do džennetskih vrata<br />
i tražit ću da mi se otvore, a onda će<br />
čuvar na vratima upitati: ‘Ko si ti?’ Ja<br />
ću odgovoriti: ‘Muhammed!’ Tada će<br />
on reći: ‘Naređeno mi je da nikom ne<br />
otvaram džennetska vrata prije tebe.’”<br />
(Muslim).<br />
Skupina koja će prva ući u Džennet<br />
Ibnul-Kajjim el-Dževzi je rekao:<br />
“Ummet Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, bit će prvi proživljen<br />
na Sudnjem danu, prvi će biti u hladu<br />
Arša, prvi će izaći da im se sudi za ono<br />
što su radili na dunjaluku, prvi će preći<br />
Sirat-ćupriju i prvi će ući u Džennet.<br />
Džennet je zabranjen svim poslanicima<br />
dok Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, u njega ne uđe, kao što je<br />
zabranjen svim narodima dok ummet<br />
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
u njega ne uđe.”<br />
Prenosi se od Ebu Hurejre da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Prva skupina koja će ući u Džennet bit<br />
će poput mjeseca u uštapu, za njima će<br />
ući skupina koja će biti poput blistavih<br />
zvjezda na nebu. Džennetlije neće imati<br />
nikakve fiziološke potrebe, imat će<br />
češljeve od zlata, njihova pljuvačka biti<br />
će misk, imat će mangale ili kandila za<br />
kađenje mirisnog tamjana, njihove žene<br />
bit će džennetske ljepotice – hurije,<br />
svi će biti istih godina i u liku Adema,<br />
a.s., koji je bio visok šezdeset aršina.”<br />
(Buharija i Muslim). Komentirajući<br />
ovaj hadis, imam Kurtubi je rekao:<br />
“Možda će neko upitati, a kakva je svrha<br />
zlatnih češljeva kad se njihovo tijelo i<br />
njihova kosa nikada neće uprljati niti će<br />
imati potrebu da se češljaju, i šta će im<br />
mangale za kađenje mirisnog tamjana<br />
kad će njihov miris biti ljepši od miska?<br />
Odgovor na to pitanje glasi: ‘Džennetlije<br />
neće jesti ukusne džennetske plodove<br />
niti piti ukusna pića zato što će osjećati<br />
glad i žeđ, niti će oblačiti svilenu odjeću<br />
zato što će imati potrebu za njom da se<br />
zaštite od vrućine ili hladnoće, već je sve<br />
to samo užitak koji neće nikad prestati.’”<br />
Skupina koja će ući u Džennet bez<br />
polaganja računa<br />
Abdullah ibn Abbas prenosi da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Pokazani su mi prijašnji narodi i među<br />
njima sam vidio Allahovog poslanika<br />
koji je imao samo jednog sljedbenika,<br />
zatim sam vidio Allahovog poslanika<br />
koji je imao samo dva sljedbenika sa<br />
sobom, vidio sam poslanika s kojim je<br />
bila skupina ljudi, ali sam vidio jednog<br />
Allahovog poslanika koji nije imao ni<br />
jednog sljedbenika. Nakon toga vidio<br />
sam jednu ogromnu skupinu ljudi koja<br />
je brojnošću prekrivala horizont, pa<br />
sam poželio da to bude moj ummet.<br />
Tada mi je rečeno da je to Musa, a.s.,<br />
sa svojim sljedbenicima. Nakon toga<br />
mi je rečeno: ‘Pogledaj tamo’, pa sam<br />
pogledao i vidio mnogobrojnu skupinu<br />
ljudi koja je također prekrila horizont<br />
ispred mene. Rečeno mi je: ‘Ovo je tvoj<br />
ummet, a među njima ima skupina od<br />
sedamdeset hiljada ljudi koji će ući u<br />
Džennet bez polaganja računa.’ Nakon<br />
toga ashabi su se razišli, a da nisu saznali<br />
ko su ti ljudi koji će bez polaganja<br />
računa ući u Džennet, pa su međusobno<br />
raspravljali i nagađali o toj skupini. Neki<br />
od njih su kazali: ‘Mi smo rođeni kao<br />
idolopoklonici i to se vjerovatno ne<br />
odnosi na nas, već na naše potomke<br />
koji su rođeni u islamu.’ Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, je čuo da<br />
se raspravljaju o tome, pa je ponovo<br />
izašao među njih i rekao im: ‘To su oni<br />
muslimani koji ne proriču sudbinu,<br />
koji nisu sujevjerni i koji ne traže da<br />
im se uči rukja (liječenje Kur’anom).’<br />
Nakon toga ustao je Ukaša ibn Muhsin<br />
i rekao: ‘Allahov Poslaniče, moli Allaha<br />
da ja budem u toj skupini.’ Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio<br />
mu je: ‘Ti ćeš bit u toj skupini.’ Onda<br />
je ustao još jedan ashab i tražio isto što<br />
i Ukaša, pa mu je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao: ‘Pretekao te je<br />
Ukaša.’’’ (Buharija i Muslim).<br />
Džennetske građevine i odaje<br />
Spominjući džennetske građevine,<br />
njegovu zemlju i pijesak, Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:<br />
‘‘Cigle džennetskih građevina su od<br />
zlata i srebra, malter je od miska,<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
46<br />
pijesak je od bisera i safira, a zemlja mu<br />
je od šafrana. Ko uđe u Džennet uživat<br />
će i nikada neće biti nesretan, vječno<br />
će u njemu biti i nikada neće umrijeti,<br />
njihova odjeća se neće habati niti će<br />
njihova mladost prolaziti.’’ (Tirmizi).<br />
O sobama džennetskim Allah u<br />
Kur’anu veli: A one koji se Gospodara<br />
svoga boje čekaju odaje, sve jedne<br />
iznad drugih sagrađene, ispred kojih<br />
će rijeke teći, - obećanje je Allahovo,<br />
a Allah neće obećanje prekršiti. (Ez-<br />
Zumer, 20.). U ajetu se spominje izraz<br />
mebnijjetun, što eksplicitno upućuje na<br />
to da su to ozidane i sagrađene odaje,<br />
a ne preneseno značenje, kako neki<br />
tumače ajete i hadise o Džennetu i<br />
Džehennemu. Na to upućuje i sljedeći<br />
ajet: A onima koji vjeruju – Allah kao<br />
pouku navodi ženu faraonovu, kad je<br />
rekla: ‘‘Gospodaru moj, sagradi mi kod<br />
Sebe kuću u Džennetu i spasi me od<br />
faraona i mučenja njegova, i izbavi me<br />
od naroda nepravednog!’’ ’ (Et-Tahrim,<br />
11.).<br />
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: “Stanovnici Dženneta će gledati<br />
stanovnike soba koji će biti iznad<br />
njih, kao što vi gledate sjajnu zvijezdu<br />
na nebu, na istoku ili na zapadu, a sve<br />
zbog prednosti koju će imati jedni<br />
nad drugima.’’ Upitali su: ‘‘Allahov<br />
Poslaniče, zar to nisu stepeni Allahovih<br />
poslanika koje niko od ljudi ne može<br />
dostići?’’ Odgovorio je: ‘‘Ne! Tako mi<br />
Onoga u čijoj ruci je moja duša, to su<br />
stepeni ljudi koji su iskreno vjerovali u<br />
Allaha i koji su povjerovali u poslanstvo
Allahovih poslanika.’’ (Buharija i Muslim).<br />
Drugom prilikom Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:<br />
‘‘U Džennetu postoje hodaje čija se<br />
unutrašnjost vidi svana, a vanjština<br />
iznutra.’’ Tada je ustao jedan beduin<br />
i upitao: ‘‘A za koga su one pripremljene?’’<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, odgovorio je: ‘‘Za onoga ko<br />
govori samo dobro, ko udjeljuje hranu<br />
siromasima, ko posti dobrovoljni post i<br />
ko klanja noćni namaz dok drugi ljudi<br />
spavaju.’’ (Muslim).<br />
Dženetlije će prepoznati svoje kuće u<br />
Džennetu<br />
Uzvišeni Allah je objavio: On neće<br />
poništiti djela onih koji na Allahovu putu<br />
poginu, i On će, ih, sigurno, uputiti i prilike<br />
njihove poboljšati. (Muhammed, 4.-<br />
6.). Komentirajući ovaj ajet, Mudžahid<br />
je rekao: ‘‘Allah će stanovnike Dženneta<br />
uputiti ka njihovim<br />
kućama i nastambama<br />
i niko od njih neće<br />
pogriješiti svoju kuću,<br />
iako im niko neće pokazivati<br />
put do njihovih kuća,<br />
kao da su njima živjeli od<br />
kako su stvoreni.’’<br />
A Muhamed ibn Ka’b<br />
je rekao: ‘‘Oni će ih prepoznati<br />
kao što znaju svoje<br />
kuće kojima se vraćaju<br />
nakon što klanjaju<br />
džuma-namaz.’’ Na to<br />
aludira i hadis u kojem je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi<br />
Ummet<br />
Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi<br />
ve sellem,<br />
bit će prvi<br />
proživljen na<br />
Sudnjem danu,<br />
prvi će biti u<br />
hladu Arša, prvi<br />
će izaći da im<br />
se sudi za ono<br />
što su radili na<br />
dunjaluku, prvi<br />
će preći Siratćupriju<br />
i prvi će<br />
ući u Džennet.<br />
ve selelm, rekao: ‘‘Kada se vjernici spase<br />
džehennemske vatre, bit će zadržani na<br />
mostu između Dženneta i Džehennema<br />
kako bi poravnali međusobne račune i<br />
nepravdu koju su jedni drugima učinili<br />
na dunjaluku. Nakon što se potpuno<br />
očiste od svih grijeha bit će im dozvoljeno<br />
da uđu u Džennet. Tako mi Allaha,<br />
svaki od njih će prepoznati svoje mjesto<br />
u Džennetu bolje nego što je poznavao<br />
svoj dom na dunjaluku.’’ (Buharija).<br />
Džennetske pijace<br />
Enes ibn Malik prenosi da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: ‘‘U Džennetu imaju tržnice na<br />
kojima će se džennetlije svakog petka<br />
iskupljati. Nakon što se okupe na<br />
tržnicama, zapuhat će istočni vjetar koji<br />
će oni osjetiti na svojim licima i odjeći,<br />
a nakon kojeg će se povećati njihova<br />
ljepota. Kad se vrate svojim suprugama<br />
one će im reći: ‘Tako nam<br />
Allaha, vraćate se ljepši nego što<br />
ste otišli!’ Oni će im odgovoriti:<br />
‘I mi smo vas zatekli ljepše nego<br />
što smo vas ostavili.’’’ (Muslim).<br />
Džennetska stabla<br />
Stabla džennetska su<br />
raznovrsna, od raznih vrsta<br />
bisera i safira, i raznovrsnih boja.<br />
Njihova boja će se mijenjati<br />
bez posebnog povoda. Tako<br />
će povjetarac zanjihati grane<br />
na stablima džennetskim, a<br />
usljed toga će listovi proizvoditi<br />
posebnu melodiju koju ljudi<br />
nikada nisu čuli. U Kur’anu<br />
stoji: A oni srećni – ko su srećni?!<br />
Bit će među lotosovim drvećem<br />
bez bodlji, i među bananama<br />
plodovima nanizanim, i u<br />
hladovini prostranoj, pored vode tekuće<br />
i usred voća svakovrsnog kojeg će uvijek<br />
imati i koje neće zabranjeno biti. (El-<br />
Vakia’, 27.-33.).<br />
Ebu Hurejre prenosi da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: ‘‘U Džennetu ima stablo<br />
ispod čije hladovine konjanik putuje<br />
sto godina i neće je moći preći.<br />
Učite ako hoćete: I u hladovini<br />
prostranoj.’’ (Buharija i Muslim). U<br />
drugoj predaji stoji: ‘‘Nema stabla<br />
u Džennetu a da mu grane nisu od<br />
zlata.’’ (Tirmizi).<br />
Među džennetskim stablima je i<br />
drvo Tuba za koje je Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
‘‘Tuba je džennetsko stablo čija širina<br />
je sto godina hoda. Iz cvijetnih čaški<br />
tog stabla izlazit će odjeća stanovnika<br />
Dženneta.’’ (Sahihul-džami’).’<br />
Džennetski proglas<br />
Prenosi se od Ebu Hurejre da je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao: ‘‘Glasnik u Džennetu će pozvati<br />
džennetlije i reći će: ‘Vi ćete u njemu<br />
biti zdravi i nikada bolest nećete osjetiti,<br />
u njemu ćete vječno živjeti i smrt kušati<br />
nećete, bit ćete vječno mladi i nikada<br />
ostariti nećete, u Džennetu ćete vječno<br />
uživati i nikada nikakvu tugu i žalost osjetiti<br />
nećete!’’’ Na to aludira i kur’anski<br />
ajet: Iz njihovih grudi ćemo zlobu odstraniti;<br />
ispred njih će rijeke teći, i oni će govoriti:<br />
‘‘Hvaljen neka je Allah, koji nas je<br />
na Pravi put uputio; mi ne bismo na Pravom<br />
putu bili da nas Allah nije uputio,<br />
poslanici Gospodara našeg su zaista istinu<br />
donosili’’, i njima će se doviknuti: ‘‘Taj<br />
Džennet ste u nasljedstvo dobili za ono što<br />
ste činili.’’ (El-‘Araf, 43.).<br />
A u hadisu koji su zabilježili Buharija<br />
i Muslim, stoji: ‘‘Na Sudnjem danu bit<br />
će dovedena smrt u liku rogatog ovna,<br />
pa će glasnik dozivati: ‘O stanovnici<br />
Dženneta, znate li šta je ovo?’ Oni će<br />
odgovoriti: ‘Znamo, to je smrt!’ Zatim<br />
će dozvati stanovnike Džehennema<br />
i reći: ‘O stanovnici Džehennema,<br />
znate li šta je ovo?’ Džehennemlije će<br />
odgovoriti: ‘Znamo, to je smrt!’ Nakon<br />
toga će je zaklati i reći: ‘O stanovnici<br />
Dženneta, vječnost bez umiranja! O<br />
stanovnici Džehennema, vječnost<br />
bez umiranja!’ Nakon toga, Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, proučio je<br />
ajet: I spomeni ih na Dan tuge kada<br />
će biti s polaganjem računa završeno, a<br />
oni su ravnodušni bili i nisu vjerovali.<br />
(Merjem, 39.).’’<br />
Savršen izgled i savršen ahlak<br />
Muaz ibn Džebel prenosi da je Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
‘‘Džennetlije će ući u Džennet golobradi<br />
sa podvučenom surmom ispod očiju, i<br />
svi će imati trideset, odnosno, trideset i<br />
tri godine.’’ (Tirmizi).<br />
Kao što će džennetlije u Džennet<br />
ući u najljepšem fizičkom izgledu, a<br />
to je izgled našeg praoca Adema kojeg<br />
je Allah Svojom rukom stvorio, a sve<br />
zbog toga da se njihova sreća, blagodati i<br />
užitak povećaju i upotpune, tako isto će<br />
i njihov ahlak biti savršen, kao što stoji<br />
u dijelu hadisa: ‘‘Stanovnici Dženneta<br />
će biti Ademove, a.s., visine, Jusufovog,<br />
a.s., izgleda, a srca će im biti kao srce<br />
Ejjuba, a.s.’’ (Silsiletus-sahiha).<br />
O njihovom ahlaku govori sljedeći<br />
ajet: I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih<br />
istisnuti, oni će kao braća na divanima<br />
jedni prema drugima sjediti, tu ih umor<br />
neće doticati, oni odatle nikada neće izvedeni<br />
biti.’’ (El-Hidžr, 47.).<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
47
Zelena transferzala<br />
Novi Pazar<br />
Sandžačke nevladine organizacije<br />
Sandžačko društvo je duboko podijeljeno. Osim plitičkih i<br />
vjerskih podjela na sceni je podjela po osnovu djelovanja<br />
nevladinih organizacija. Beograd je uspio unijeti pometnju<br />
i na ovom polju. U nastavku je saopćenje jednog broja sandžačkih<br />
nevladinih organizacija iz kojeg možemo razumjeti<br />
svu ozbiljnost ovog segmenta društvene stvarnosti Sandžaka.<br />
“Samostalne organizacije civilnog društva iz Sandžaka, shodno<br />
vlastitim ubjeđenjima i moralnim načelima, a u cilju istine<br />
i pravde izlaze pred sandžačku, srbijansku i međunarodnu<br />
javnost sa sljedećim: Smatramo nepravednim, nesmotrenim,<br />
neistinitim i izvrtanjem činjenica stav srbijanskih organizacija<br />
civilnog sektora da glavni muftija IZ Muamer-ef. Zukorlić<br />
vodi hajku protiv predstavnica civilnog sektora u Sandžaku.<br />
Također smatramo neistinitim i atakom na slobodno novinarstvo<br />
tvrdnje tipa da mediji pod kontrolom Muamera Zukorlića<br />
mjesecima vode bespoštednu kampanju protiv predstavnica<br />
civilnog sektora. Neistinito je da tekstovi vrve od<br />
govora mržnje prema ženama, uvreda, kleveta i nacionalističke<br />
i fundamentalističke histerije. Kao aktivni sudionici javnog<br />
života Sandžaka, svjedoci smo polarizacije civilnog sektora na<br />
one koji su bliski lokalnim i državnim vlastima i, kao takvi,<br />
raznoraznim projektima nakačeni na općinske, regionalne,<br />
republičke i međunarodne budžete i fondove, i one koje su u<br />
nemilosti tih istih vlasti jer drže do vlastitog digniteta i morala<br />
ne pristajući ni pod kakvu cijenu da za račun bilo koga kreiraju<br />
lažnu sliku o Sandžaku i procesima koji se ovdje vrlo aktivno<br />
odvijaju. Suprotno tvrdnjama predstavnika srbijanskog<br />
civilnog sektora, jedini slobodni mediji u Sandžaku su upravo<br />
oni u kojima IZ ima bilo kakav pristup. Najilustrativniji primjer<br />
toga jeste TV Sandžak, koja je upravo zbog svoje otvorenosti<br />
prema svim sudionicima javnog života i objektivnosti<br />
Islamska zajednica u Hrvatskoj<br />
Prestižno evropsko takmičenje učača Kur’ana<br />
UZagrebu će se 14. i 15. oktobra,<br />
u organizaciji Mešihata Islamske<br />
zajednice u Hrvatskoj, Svjetske organizacije<br />
za hifz iz Džede te Medžlisa Islamske<br />
zajednice Zagreb, održati tradicionalno<br />
18. evropsko takmičenje učača Kur’ana na<br />
kojem će učestvovati učači iz cijele Evrope.<br />
Ovo takmičenje se organizira povodom<br />
obilježavanja 23 godine od otvorenja<br />
Zagrebačke džamije. Svečano otvaranje<br />
ovog takmičenja predviđeno je za 13.<br />
oktobar, sa početkom u 18 sati, kada će biti<br />
upriličena svečanost povodom otvaranja<br />
takmičenja, a tom prilikom prisutnima će se<br />
obratiti domaćin i organizatori ovogodišnjeg<br />
takmičenja.<br />
Natjecanje će se održati u 5 kategorija.<br />
Hifz cijelog Kurana, hifz 15 džuzeva,<br />
hifz 5 džuzeva, tilavet i tilavet za učenike<br />
medresa.<br />
postala jedna od<br />
najgledanijih televizija...<br />
Također,<br />
pozivamo<br />
sve predstavnike<br />
srbijanskog<br />
civilnog sektora<br />
da budu obazrivi<br />
pri primanju<br />
informacija od<br />
jednostranih režimskih<br />
nevladinih organizacija bez da sami na terenu provjere<br />
realno stanje, snagu tih organizacija i raspoloženje naroda<br />
prema njima jer će time dovesti sebe u zamku kontradiktornosti.<br />
Zbog svega kazanog, slobodne organizacije civilnog<br />
društva iz Sandžaka traže pomoć od međunarodne zajednice<br />
za stvaranje uvjeta normalnog postojanja i rada nevladinog<br />
sektora, što podrazumijeva distanciranje svih nevladinih organizacija<br />
od bilo kojih vlasti i slobodni pristup projektima<br />
nasuprot sadašnjeg monopola i selektivnog davanja sredstava<br />
samo onim organizacijama koje su bliske određenim političkim<br />
moćnicima”. Potpisnici ovog saopćenja su sljedeće<br />
organizacija: Matica Bošnjaka Sandžaka, Sandžačka asocijacija<br />
novinara, Sandžački ekološki forum, Udruženje žena<br />
i majki “Anna<br />
”, Sandžački bošnjački klub, Bošnjačko udruženje<br />
književnika Sandžaka, KUD “Sandžak”, Sandžački<br />
omladinski forum, Udruženje građana “Gest”, Tutin, NVO<br />
“Ruka”, Tutin, Tele-informatički centar, Prijepolje, Centar<br />
za zaštitu ljudskih prava i toleranciju, “Evrostočarstvo”, Brodarevo,<br />
NVO “Prijatelji Brodareva”, NVO “Ekološki pokret<br />
Prijepolja”.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
48
Srbija<br />
Popis stanovništva u Srbiji je prava prilika da se izmjeri čija<br />
politika ima najveći uticaj među Bošnjacima u Sandžaku<br />
Popis stanovništva u Srbiji počinje 1. a završava 15. oktobra ove<br />
godine. Prije samog početka popisa stanovništva u Novom<br />
Pazaru se vodi široka kampanja protiv ovog popisa, odnosno institucije<br />
sandžačkih Bošnjaka okupljene oko Mešihata Islamske<br />
zajednice u Srbiji, koju predvodi muftija<br />
Muamer ef. Zukorlić, pozvale se Bošnjake<br />
da bojkotuju najavljeni popis stanovništva.<br />
“Bošnjaci će bojkotovati predstojeći popis<br />
stanovništva, odluka je sinoćnje sjednice<br />
Predsjedništva Bošnjačkog nacionalnog<br />
vijeća u Srbiji. Ovoj odluci prethodila je<br />
ocjena da za spovođenje ovog popisa nisu<br />
ispunjeni adekvatni uvjeti. Dosadašnja<br />
praksa je pokazala da se broj Bošnjaka i<br />
muslimana permanentno falsificira, umanjujući<br />
njihov broj, te izazivajući konfuziju<br />
pri utvrđivanju nacionalnog, vjerskog i<br />
jezičkog identiteta.<br />
Popisni obrasci, suprotno Ustavu i zakonima, štampani su isključivo<br />
na srpskom jeziku i ćiriličnim pismom. BNV ostavlja<br />
mogućnost podrške organiziranju popisa stanovništva ukoliko se<br />
omogući učešće predstavnika Vijeća u svim tijelima za sprovođenje<br />
i kontrolu popisa, te se odštampaju<br />
novi obrasci na bosanskom jeziku i latiničnim<br />
pismom za pripadnike bošnjačkog<br />
naroda. BNV poziva Islamsku zajednicu,<br />
Narodno vijeće Sandžaka i druge<br />
nacionalne organizacije i institucije da se<br />
uključe u kampanju bojkota predstojećeg<br />
popisa”, navodi se u saopćenju Bošnjačkog<br />
nacionalnog vijeća u Srbiji. Naravno,<br />
jedan dio sandžačkih Bošnjaka se protivi<br />
spomenutom bojkotu popisa stanovništva.<br />
Popis stanovništva u Srbiji je prava<br />
prilika da se izmjeri čija politika ima najveći<br />
uticaj među Bošnjacima u Sandžaku.<br />
Kosovo<br />
Haški svjedoci na meti<br />
Od kada traju suđenja pred Haškim tribunalom za ratne<br />
zločine u Bosni i Hercegovini nije zabilježen nijedan slučaj<br />
ubistva nekoga od svjedoka pred tim sudom. Za razliku od Bosne<br />
i Hercegovine situacija na Kosovu je potpuno drukčija. Ubistvo<br />
i zastrašivanje haških svjedoka na Kosovu je česta pojava.<br />
Tako je ovih dana zabilježena misteriozna pogibija zaštićenog<br />
svjedoka Agima Zogaja. Zaštićeni svjedok pod oznakom “X”<br />
u slučaju za počinjene ratne zločine u selu Klečka, koji se vodi<br />
protiv Fatmira Limaja, poslanika kosovske skupštine, pronađen<br />
je mrtav, prenosi Koha Ditore. Pouzdani izvori Koha Ditore iz<br />
EULEX-a su rekli da je zaštićeni svjedok “X” pronađen mrtav<br />
u jednom parku u Njemačkoj. Izvori su također naveli da je on<br />
prije nekoliko dana prebačen u Njemačku od strane EULEX-a<br />
zbog zdravstvenih problema. “EULEX može da potvrdi da je<br />
Agim Zogaj, poznat kao svjedok ‘X’ u slučaju Klečka, pronađen<br />
mrtav u jednom parku u Njemačkoj. Njemačke vlasti istražuju<br />
slučaj kako bi razotkrili okolnosti njegove smrti”, stoji u saopštenju<br />
EULEX-a. I u slučaju bivšeg zapovednika OVK Ramuša<br />
Haradinaja<br />
bilo je dosta<br />
sumnjivih slučajeva.<br />
Mediji<br />
su objavljivali<br />
brojne informacije<br />
o ubistvima<br />
i zastrašivanjima<br />
svjedoka za<br />
vrijeme trajanja<br />
procesa u<br />
Hagu protiv<br />
Haradinaja.<br />
Sandžak<br />
Pešter kao Divlji zapad<br />
ijest koja slijedi više priliči Divljem zapadu nego nekoj<br />
Vuređenoj V državi iz 21. vijeka. Trojica nepoznatih razbojnika<br />
prerušena u policajce već više od dva mjeseca pljačkaju<br />
i ubijaju ljude u selu Bare kod Sjenice! Noću upadaju u<br />
kuće starih, maltretiraju i otimaju, a posljednji slučaj, koji<br />
se dogodio prije tri noći, završio se ubistvom 71-godišnjeg<br />
Huseina Derdemeza. Husein Derdemez je preminuo u<br />
užičkoj bolnici, najverovatnije od posljedica maltretiranja<br />
i batina koje je dobio prethodno veče, kada je grupa razbojnika<br />
prerušena u policajce upala u njegovu kuću u kojoj<br />
je živio sa suprugom Emom. Razbojnici su iz kuće odnijeli<br />
oko 1.800 eura i nešto dinara. Sandžački mediji prenose<br />
izjavu Petra Pajovića, matičara u selu Bare, koji je potvrdio<br />
da su u selu učestali napadi ljudi u policijskim uniformama.<br />
“Poslije drugog napada, cijelo selo je strepjelo i bilo<br />
na oprezu. A posle napada na porodicu Derdemez, jedinu<br />
bošnjačku porodicu u ovom kraju, strah je još veći. Sve je<br />
prijavljeno policiji”, rekao je Pajović. Barani zbog straha od<br />
novih napada<br />
planiraju<br />
da uvedu i<br />
noćne straže,<br />
kako bi<br />
se odbranili<br />
od razbojnika.<br />
Inače,<br />
u selu Bare<br />
uglavnom<br />
žive stariji<br />
ljudi u petnaestak<br />
domaćinstava.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
49
Zločin<br />
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />
Beara: ja imam naređenje s vrha,<br />
naredbe od vrha da ubijem zarobljenike<br />
Nastavljamo sa<br />
objavljivanjem svjedočenja<br />
Srba o ratnim zločinima nad<br />
Bošnjacima tokom agresije<br />
na Bosnu i Hercegovinu.<br />
Sva svjedočenja koja ćemo<br />
objaviti dogodila su se u<br />
sklopu sudskih procesa pred<br />
Haškim tribunalom<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku stranu priče o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima<br />
počinjemo od svjedočenja<br />
Miroslava Deronjića. Deronjić je<br />
osuđeni ratni zločinac. On je je<br />
pred Haškim tribunalom priznao<br />
krivicu za šta je osuđen na 10 godina<br />
zatvora za zločin u selu Glogova<br />
kod Bratunca, gde je 1992. Ubijeno<br />
65 bošnjačkih civila. Prije i u toku<br />
agresije na BiH Miroslav Deronjić je<br />
bio predsjednik Opštinskog odbora<br />
Srpske demokratske stranke Bosne<br />
i Hercegovine u opštini Bratunac<br />
i član Ratne komisije opštine<br />
Bratunac. Slijedi njegovo svjedočenje<br />
o zločinima nad Bošnjacima u<br />
općinama Podrinja.<br />
Organizacija srpske okupacije<br />
Srebrenice<br />
Tamo je bio Vidoje Blagojević,<br />
komandant Bratunačke brigade,<br />
koji nam je rekao da je naređeno<br />
da se uđe u Srebrenicu. Glogovac<br />
i ja smo promatrali i vidjeli da se ne<br />
vode nikakve borbe, pa smo se počeli<br />
spuštati prema Srebrenici, i u tom<br />
trenutku mi je bilo rečeno da Karadžić<br />
traži da hitno razgovaram s njim.<br />
Dovezli su me ponovo do Bratunca, i<br />
saznao sam od vozača da je na radiju<br />
objavljena vijest da sam ja postavljen na<br />
funkciju civilnog komesara Srebrenice.<br />
Nazvao sam Karadžića čim sam došao<br />
u Bratunac. Kada sam dobio vezu s<br />
Karadžićem, njegovo je prvo pitanje<br />
bilo: “Deronjiću, da li je tačna moja<br />
informacija da smo ušli u Srebrenicu?”.<br />
Ja sam odgovorio: “Predsjedniče, ja<br />
se upravo vraćam sa terena. Vidio<br />
sam dio operacije, znači sam ulazak u<br />
Srebrenicu. Ne znam sve detalje oko<br />
toga, ali moja pretpostavka je da se<br />
ušlo u grad.” Mogao sam s Pribičevca<br />
prostim okom vidjeti jedan veći dio<br />
grada Srebrenice. To je bilo jedanaestog<br />
jula. Karadžić se također raspitivao o<br />
muslimanskim borcima, muslimanskoj<br />
vojsci, a onda je pitao da li je tačna<br />
njegova informacija da u Potočarima<br />
ima mnogo civila. Rekao sam mu da<br />
moje informacije nisu potpune, ali<br />
sam potvrdio da se u Potočarima oko<br />
kampa UNPROFOR-a nalazi velika<br />
grupa civila.<br />
Ostatak dana sam bio zauzet<br />
pripremanjem mitinga za Srbe,<br />
bivše stanovnike Srebrenice,<br />
te organiziranjem autobusa za<br />
evakuaciju. Molba je upućena svim<br />
preduzećima da pošalju autobuse ili<br />
vozila, koja imaju na raspolaganju<br />
blizu Bratunca. Ta poruka je emitirana<br />
preko Srpskog radija, pa je tog dana, a<br />
zatim i tu veče, kao i tokom sljedećeg<br />
dana, dosta vozila pristizalo s tog<br />
područja u Bratunac. Nazvao sam<br />
u Zvornik, a onda i u Ljuboviju,<br />
susjednu opštinu u Srbiji preko Drine,<br />
i zatražio da nam pošalju bilo kakva<br />
vozila koja imaju u rezervi. Poslali su<br />
nam neka transportna vozila i veliku<br />
količinu hljeba.<br />
Evakuacije i smaknuća 13. jula<br />
1995.<br />
Vasić mi je rekao da ispred<br />
UNPROFOR-a odvajaju muškarce<br />
od žena. Zamolio sam Vasića da<br />
prenese Mladiću da je potpuno suludo<br />
da to rade na licu mjesta gdje je<br />
UNPROFOR, da to jednostavno nije<br />
mjesto za to.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
50<br />
Karadžić me nazvao 13. jula i<br />
interesovalo ga je šta se dešava po<br />
pitanju transporta civila. Rekao sam<br />
mu da je otprilike više od polovine<br />
tih ljudi prevezeno i da očekujem da<br />
će se u toku dana završiti transport.<br />
Karadžića su takođe interesovali<br />
detalji oko ponašanja vojske jer je<br />
bio informisan da je u toku 12- og<br />
popodne u Konjević Polju vođena<br />
borba između muslimanskih i srpskih<br />
snaga. Ja sam mu objasnio da se tamo<br />
između 12-15.000 ljudi probija i ide<br />
prema Tuzli, te da se čuje pucnjava,<br />
pa čak i artiljerijska pucnjava. Takođe<br />
sam znao, ali nisam rekao preko<br />
telefona. da su od tog jutra pristizale<br />
informacije o tome da u Konjević<br />
Polju već ima zarobljavanja i likvidacija<br />
ljudi, Muslimana. Te informacije su<br />
Borovćanin, Vasić i Josipović prenosili<br />
s terena. Kada kažem “likvidacija”,<br />
mislim na ubistva, znači, mislim da je<br />
neko ubijen. Ne mora da znači da je<br />
osoba streljana, nego znači da su ubijeni,<br />
pogubljeni. U popodnevnim satima<br />
sam dobio informaciju da je u Kravici<br />
došlo do velikog masakra Muslimana<br />
u prostorijama Zemljoradničke<br />
zadruge. Borovćanin mi je kasnije<br />
objasnio detalje oko masakra. Konvoji<br />
civila iz Potočara, izuzev nekih manjih<br />
grupa, koje su sve bile prebačene u<br />
pravcu Kladnja, su završeni trinaestog<br />
uveče. U to vrijeme je u Bratunac<br />
iz Konjević Polja pristizalo mnogo<br />
autobusa i kamiona sa zarobljenim<br />
Muslimanima. Autobusi su bili<br />
parkirani u samom centru grada, pa<br />
su svi znali za njih. Ljudi su odvođeni<br />
na stadion, u hangar i u školu “Vuk<br />
Karadžić”. Mnogo mladih ili starijih<br />
ljudi je tokom noći bilo mobilisano.<br />
Dane su im bile puške i rečeno im<br />
je da čuvaju i obezbeđuju autobuse.<br />
Uveče je Ljubo Simić izvjestio da su<br />
se desila ubistva, pucnjava i tako dalje.<br />
Borovčanin mi je rekao da je Mladić<br />
izdao naredbu da 14-og vojska krene<br />
na Žepu. Ta informacija je bila veoma<br />
značajna i uznemirujuća s obzirom da
većina muslimanske vojske<br />
nije bila poražena i nalazila se<br />
veoma blizu Bratunca. Druga<br />
dimenzija te činjenice, koja je<br />
mene posebno uznemirila, je<br />
da su zatvorenici dovođeni u<br />
Bratunac sa svih područja. Ja<br />
sam stekao utisak da ih dovode<br />
čak i iz Milića. To je susjedna<br />
opština, koja takođe graniči<br />
sa Srebrenicom. Okrivio sam<br />
Rajka Dukića, koji je glavni<br />
čovjek u Milićima. Rezultat je<br />
bio mnogo hiljada Muslimana<br />
zarobljenih u Bratuncu. Sjetio<br />
sam se šta mi je Karadžić<br />
rekao devetog na Palama<br />
i pomislio sam da će da ih<br />
pobiju u Bratuncu. Postojala<br />
je takođe i moja bojazan od<br />
nekog večeg ekscesa u smislu<br />
da ti Muslimani, pošto su vrlo<br />
slabo obezbjeđeni, pobjegnu,<br />
ali i da u tom bjekstvu ubiju<br />
Srbe u Bratuncu. Bojao<br />
sam se da ako vojska ode,<br />
da će lokalni službenici<br />
biti ostavljeni da se bave sa<br />
zatvorenicima. Otišao sam<br />
da bih mogao preko sigurnije<br />
vojne linije da razgovaram<br />
s Karadžićem. Htio sam ga<br />
obavijestiti da je nekoliko ljudi pobijeno<br />
u školi “Vuk Karadžić” i da je to potpuno<br />
suludo zbog prisustva velikog broja<br />
novinara, međunarodnih snaga i nekih<br />
službi, koje tu rade svoj posao. Nakon<br />
što sam objasnio situaciju, Karadžić mi<br />
je direktno rekao: “Miroslave, čuješ li<br />
me? Poslaću”, ili doći će, sad ne znam<br />
svaku riječ, “čovjeka koji ima instrukcije<br />
oko toga šta raditi.” Ja sam zapamtio<br />
jednu rečenicu, koju mi je rekao, zato<br />
što kao da je rečena u šiframa, a to je:<br />
“Miroslave, roba mora biti do zore u<br />
magacinu, ne tu, već dole negde”. Ne<br />
sjećam se da li mi je to prenio on ili<br />
posrednik.<br />
Ljubiša Beara dolazi kasno u noć s<br />
naredbama da se ubiju zarobljenici<br />
Vratio sam se u kancelariju gdje<br />
se radilo do kasno u noć. Važno je<br />
da pomenem da je u cijelom gradu<br />
bilo veoma živo, a u mojoj kancelariji<br />
posebno haotično. Moja kancelarija<br />
je bio prostor, koji se sastojao od<br />
dvije prostorije, koje su međusobno<br />
bile povezane jednim vratima. U<br />
prvoj prostoriji je bila sekretarica,<br />
a do toga je bila moja kancelarija.<br />
Čuo sam neku buku u toj prvoj<br />
kancelariji. Ljubisav Simić je bio<br />
prisutan u mojoj kancelariji, a možda<br />
i gospodin Vasić, kada je u moju<br />
kancelariju ušao jedan<br />
oficir, pozdravio nas i<br />
predstavio se kao pukovnik<br />
Ljubiša Beara. Bila je i<br />
skupina vojnika sa njim.<br />
Beara je izgledao prilično<br />
veseo i bio je pripit, ne<br />
pijan. Pretpostavio sam da<br />
je to taj čovjek za kojeg je<br />
Karadžić rekao da će doći.<br />
U stvari, niko drugi me nije<br />
nakon toga kontaktirao<br />
što se tiče sudbine tih<br />
zarobljenika. Nakon<br />
tog uvodnog razgovora,<br />
čestitanja, pića, kafe,<br />
ulaska sekretarice, i tako<br />
dalje, Beara je započeo<br />
razgovor o zarobljenim<br />
Muslimanima. Tako, prije<br />
nego sam ja dobio šansu<br />
da mu kažem da sam<br />
razgovarao s Karadžićem<br />
i šta mi je on tada rekao,<br />
on je počeo da govori i rekao je,<br />
ne citiram ga od riječi do riječi, ali<br />
nešto u smislu, da je došao zbog<br />
zatvorenika, da ih sve treba pobiti,<br />
da li razumijete, i tako to. Kad je<br />
počeo govoriti, mogao sam zaključiti<br />
da će početi da nekontrolisano<br />
priča, pa sam odlučio da zamolim<br />
Ljubu Simića da ode s tog sastanka<br />
jer sam se iznenadio kako taj čovjek<br />
Karadžić mi je<br />
direktno rekao:<br />
“Miroslave,<br />
čuješ li me?<br />
Poslaću, i<br />
doći će”,<br />
sad ne znam<br />
svaku riječ,<br />
“čovjek koji<br />
ima instrukcije<br />
oko toga šta<br />
raditi.” Ja sam<br />
zapamtio jednu<br />
rečenicu, koju<br />
mi je rekao,<br />
zato što kao<br />
da je rečena u<br />
šiframa, a to<br />
je: “Miroslave,<br />
roba mora<br />
biti do zore u<br />
magacinu, ne<br />
tu, već dole<br />
negde.”<br />
otvoreno priča o tim<br />
stvarima, a nisam htio da<br />
Simić bude prisutan jer on<br />
zaista nije bio informiran<br />
o svim tim stvarima, nije<br />
bio upućen u ta zbivanja, a<br />
smatram ga veoma poštenim<br />
i čestitim čovjekom, stoga<br />
sam ga ispratio. S obzirom<br />
da je Beara objasnio svrhu<br />
svoje posjete, ja sam mu<br />
rekao da mi je Karadžić dao<br />
instrukcije i da se ništa ne<br />
smije uraditi u Bratuncu,<br />
nego da se zatvorenici<br />
odvedu prema Bijeljini,<br />
prema Batkoviću, te da ja<br />
neću dozvoliti da se ubistva<br />
izvršavaju u Bratuncu. On<br />
je rekao da je dobio naredbe<br />
šta uraditi sa zatvorenicima.<br />
Rekao je: “Gospodine<br />
Deronjiću, ja imam naređenje<br />
s vrha, naredbe od vrha da<br />
ubijem zarobljenike.” A onda<br />
je nastavio govoriti da treba<br />
da se ubiju u Bratuncu, na<br />
šta sam ja odgovorio da su<br />
moje instrukcije da se ništa<br />
ne smije raditi tamo, nego da<br />
se moraju izvesti iz Bratunca.<br />
Dakle, to je bila srž<br />
razgovora kojeg sam ja imao<br />
s gospodinom Bearom. Tu je<br />
razgovor završio. Nevoljko je<br />
pristao na ono što sam rekao.<br />
Takav sam barem utisak<br />
dobio, iako je tokom noći,<br />
primili smo informaciju<br />
da su neki od autobusa sa<br />
zarobljenicima odvezeni na<br />
područje Konjević Polja i<br />
Zvornika. Tu je naš razgovor<br />
i završio. Završio je kada sam<br />
shvatio da sam ga ubjedio da<br />
se zarobljenici odvedu niz<br />
Drinu u Zvomik ili negdje<br />
drugdje. Nije me bilo briga<br />
gdje. I nakon tog sastanka,<br />
gospodin Beara je otišao, a<br />
ja sam otišao kući. Dok je<br />
Beara bio u mojoj kancelariji,<br />
sastanak je bio prekidan jer<br />
su ljudi ulazili i izlazili iz<br />
kancelarije. Ja sam najmanje<br />
dvaput izašao iz kancelarije.<br />
Jedan put sam izašao zato što su<br />
došli neki ljudi po Bearu jer ga je tražio<br />
Milan Lukić. Znao sam po čemu je<br />
Lukić bio poznat, pa sam pretpostavio<br />
da je došao kako bi pomogao oko<br />
ubistava. U trenutku kada je sastanak<br />
završio, u ranim jutarnjim satima 14.<br />
jula 1995., mislio sam da sam ubjedio<br />
Bearu da zarobljenike odvezu niz Drinu<br />
u Zvornik ill negdje drugdje.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
51
Islamnet<br />
Sirija<br />
Zločin nad Zainab Al Husni<br />
Bošnjaci su tokom agresije na<br />
Bosnu i Hercegovinu bili<br />
izloženi raznim vrstama zločina koje<br />
su nad našim narodom činili srpskohrvatski<br />
zločinci. O tim zločinima<br />
postoje brojna svjedočenja. Sirijski<br />
narod ovih dana prolazi kroz<br />
slična iskušenja. Diktator Bašar<br />
Al Asad je veoma okrutan prema<br />
svom narodu. Internet je prepun<br />
snimaka i svjedočenja o zločinima<br />
sirijske vojske nad sirijskim<br />
narodom. U ovom broju pišemo<br />
o sudbini Zainaibe Al Husni iz<br />
Homsa nad kojom su Asadovi<br />
zločinci izvršili stravičan zločin.<br />
Asadova obavještajna služba je 2.<br />
ramazana kidnapirala Zainab Al<br />
Husni. Nakon sedam dana nazvali<br />
su njene roditelje nakon čega su<br />
ih informisali da će im vratiti<br />
Zainab ako im se preda njihov<br />
sin Muhamed. Iako je bilo teška<br />
odluka Muhamed se predao kako<br />
bi oslobodili njegovu sestru Zainab.<br />
Nažalost, desetak dana kasnije<br />
roditelji su obaviješteni da im je sin<br />
Muhamed ubijen i da se njegovo<br />
tijelo nalazi u gradskoj mrtvačnici.<br />
Kada su došli u mrtvačnicu tu su<br />
pronašli i tijelo ubijene Zainab.<br />
Roditelji su je jedva prepoznali. Nije<br />
imala glave, tj. glava joj je odsječena,<br />
odsječene su joj obje ruke, noge<br />
izlomljene a po čitavom tijelu bili<br />
su tragovi paljenja. Zainab Al<br />
Husni je ubijena na zvjerski način.<br />
Nažalost, ovakvih primjera ima još<br />
mnogo. Za one koji imaju hrabrosti<br />
da pogledaju snimak masakriranog<br />
tijela Zainab Al Husni to mogu<br />
vidjeti na sljedećoj internet<br />
adresi: http://www.uruknet.<br />
info/?p=m81753&hd=&size=1&l=e<br />
Egipat<br />
Muslimanska braća su spremna za izbornu pobjedu<br />
Konačno, vojna vlast u Egiptu<br />
je odredila datum početka<br />
parlamentarnih izbora. Početak<br />
izbora za donji dom parlamenta<br />
održaće se u tri faze, gdje će<br />
prva početi 28. novembra ove<br />
godine, a zadnja je predviđena<br />
za 3. januar 2012. godine. Izbori<br />
za gornji dom će se protegnuti<br />
od 22. januara do 4. marta 2012.<br />
godine. Još uvijek nije određen<br />
datum predsjedničkih izbora.<br />
Privremena vojna vlast vjerovatno<br />
čeka rasplet situacije na zakazanim<br />
parlamentarnim izborima.<br />
U zavisnosti ko pobijedi tako će<br />
se određivati izborna pravila i datum<br />
predsjedničkih izbora. Partija<br />
slobode i pravde, politička<br />
Velika Britanija<br />
partija islamskog pokreta “Muslimansko<br />
bratstvo” je izrazila da je<br />
spremna za izbornu utrku. Muslimanska<br />
braća su za sada najjača<br />
politička opcija u Egiptu. Prema<br />
dosadašnjim potezima može se<br />
procijeniti da Muslimanska braća<br />
ulaze u predizbornu utrku na visokom<br />
nivou. U vrijeme diktature<br />
Hosnia Mubaraka, “Muslimansko<br />
bratstvo” je od 450 mjesta u<br />
egipatskom parlamentu redovno<br />
osvajalo po stotinjak mjesta. Danas<br />
je situacija potpuno drukčija.<br />
Ako su mogli u Mubarakovo<br />
vrijeme, kada je vršena izborna<br />
krađa, osvajati toliki broj parlamentarnih<br />
mjesta, danas će moći<br />
osvojiti najmanje još toliko.<br />
U Britaniji ima preko 20 hiljada poligamnih brakova<br />
Brtanski list Daily Mail objavio je<br />
rezultate istraživanja sociologa iz<br />
Lancashirea o broju i životu poligamnih<br />
zajednica u Velikoj Britaniji.<br />
Prema navedenim istraživanjima u<br />
Britaniji ima preko 20<br />
hiljada poligamnih zajednica.<br />
Najveći broj,<br />
odnosno skoro većina<br />
članova poligamnih zajednica<br />
u Britaniji su<br />
muslimani. “Primjetan<br />
je porast broja poligamnih<br />
zajednica posljednjih<br />
godina. Druga i<br />
treća generacija muslimana<br />
u Britaniji sve češće<br />
osnivaju poligamne<br />
zajednice”, piše Daily<br />
Mail. U Velikoj Britaniji<br />
je zakonom zabranjeno<br />
sklapanje višebračnih<br />
zajednica. Oni koji se odluče na osnivanje<br />
poligamnih, odnosno višebračnih<br />
zajednica to rade uz pomoć raznih<br />
trikova kako bi zaobišli spomenutu<br />
zakonsku zabranu.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
52
Kina<br />
Muslimanski stil kung fua<br />
Kina je zemlja najpopularnije<br />
borilačke<br />
vještine na svijetu kung<br />
fua. Veliki majstor kung<br />
fua i poznati glumac Bruce<br />
Lee je najzaslužniji za<br />
veliku popularnost ovog<br />
sporta u svijetu. Veliki<br />
broj Kineza spada u rang<br />
majstora ovog sporta.<br />
Kineski muslimani također<br />
se vole baviti kung<br />
fuom. Kineski muslimani<br />
su razvili svoj poseban<br />
stil kung fua, poznatijeg<br />
kao Cha Chuan. Bruce<br />
Lee je veoma dobro poznavao<br />
Cha Chuan stil<br />
kung fua. Mnogi kineski<br />
muslimani su postali<br />
veliki majstori kung fua,<br />
naravno sa svojim muslimanskim<br />
stilovima Cha<br />
Chuan. Wang Zi Ping i<br />
Zhang Fu Shao su najpoznatiji<br />
muslimanski<br />
majstori kung fua.<br />
Njemačka<br />
Obavještajne službe će prisluškivati islamofobe<br />
Njemačke sigurnosne snage ovih<br />
dana vode rasprave o mogućem<br />
uvođenju operativnih akcija protiv<br />
islamofobijskih grupa u Njemačkoj.<br />
“Islamofobi u Njemačkoj bi<br />
mogli biti predmet prisluškivanja<br />
i praćenja od<br />
strane domaćih<br />
obavj eštaj nih<br />
agencija. Postoji<br />
ozbiljna zabrinutost<br />
da antiislamska scena<br />
u Njemačkoj postaje<br />
opasna”, piše list Der<br />
Spiegel. Tretiranje<br />
antiislamskih,<br />
o d n o s n o<br />
antimu slimanskih<br />
aktivnosti i pokreta<br />
u Njemačkoj zavisi<br />
od ponašanja<br />
sigurnosnih agencija<br />
u njemačkim<br />
federalnim državama.<br />
Taj pristup je potpuno različit. U<br />
pojedinim njemačkim federalnim<br />
državama se antiislamski pokreti<br />
smatraju opasnim ekstremistima,<br />
dok se u drugim prate samo internet<br />
aktivnosti.<br />
Izrael<br />
Francuski teroristi u<br />
okupiranoj Palestini<br />
J evrejska<br />
organizacija Jewish ekstremistička<br />
Defence<br />
League (Jewish Defence League<br />
je za američki FBI nasilna<br />
ekstremna organizacija), je na<br />
svojoj web stranici objavila<br />
reportažu o grupi od 55<br />
Francuza koja trenutno boravi<br />
na okupiranim palestinskim<br />
teritorijama gdje do zuba<br />
naoružani, navodno, čuvaju<br />
jevrejska naselja. Spomenuti<br />
Francuzi su u Izrael otputovali<br />
u organizaciji Jewish Defence<br />
League. “U Francuskoj postoji<br />
pokret koji okuplja francuske<br />
građane koji su voljni braniti<br />
jevrejsku zajednicu i Izrael”,<br />
kaže Amnon Cohen, jedan od<br />
pripadnika spomenute grupe.<br />
Kao što se vidi na fotografiji<br />
koju objavljujemo uz ovaj<br />
tekst, spomenuti Francuzi<br />
su naoružani i sa tim svojim<br />
oružjem se slobodno kreću po<br />
okupiranoj palestinskoj zemlji.<br />
Ova reportaža ne navodi da su<br />
naoružani francuski dobrovoljci<br />
učestvovali u nekom od<br />
zločina u Palestini, međutim<br />
sa ovakvim ekstremistima je<br />
sve moguće. Druga je stvar<br />
što javnost o tome ništa ne zna<br />
niti želi da zna. I na kraju, da<br />
bi ilustrirali svo licemjerstvo<br />
i dvostruke aršine svijeta u<br />
kojem živimo, pokušajmo<br />
zamisliti šta bi se dogodilo da<br />
je 55 francuskih muslimana<br />
uzelo puške i otišlo u Palestinu<br />
da brani palestinska naselja od<br />
jevrejskih doseljenika!<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
53
Čečenija<br />
Putinovi atentatorski<br />
timovi za likvidiranje<br />
Čečena<br />
Na ovoj fotografiji vidimo<br />
čečenske izbjeglice kako<br />
demonstriraju ispred ruske<br />
ambasade u Istanbulu. Čečeni<br />
protestuju zbog nedavnog<br />
ubistva tri Čečena, koje su, po<br />
vjerovanju turskih istražitelja,<br />
ubili ruski tajni agenti. Tokom<br />
2006. godine Rusija je, po<br />
naređenju Vladimira Putina,<br />
donijela zakon kojim se ruskim<br />
tajnim agentima dozvoljava<br />
sprovođenje akcija likvidiranja<br />
osumnjičenih Čečena širom<br />
svijeta. Od tada ruski agenti<br />
vode planirane akcije ubijanja<br />
Čečena. Zadnji takav slučaj<br />
dogodio se prije nešto više<br />
od mjesec dana u Istanbulu<br />
kada su ubijena tri Čečena.<br />
Nakon atentata spomenute<br />
čečenske trojke, turska policija<br />
je ušla u trag ubici. Riječ je<br />
o 55-godišnjem Rusu koji<br />
je imao dokumenta na ime<br />
Alexander Shirkov. Shirkov je<br />
uspio pobjeći turskoj policiji,<br />
međutim iza sebe je, u žurbi, u<br />
hotelu ostavio pištolj, sredstvo<br />
za noćno osmatranje i pasoš.<br />
Poznat je slučaj iz 2004. godine<br />
kada su ruske ubice u Kataru<br />
ubili Zelimkhan Yandarbiyev,<br />
jednog od čečenskih boraca.<br />
Katarska policija je uspjela<br />
uhapsiti atentatore. Nakon<br />
njihovog hapšenja Vladimir<br />
Putin je lično telefonom<br />
tražio od katarskih vlasti da se<br />
oslobode uhapšene ubice.<br />
Turska<br />
Tjelohranitelji turskog premijera isprebijali<br />
UN-ove zaštitare<br />
Incident se dogodio u hodniku<br />
ispred dvorane u kojoj se održavala<br />
Opća skupština UN-a prije<br />
nekoliko dana, a da nije bio bezazlen<br />
svjedoči vijest da je jedan<br />
od UN-ovih zaštitara zbog natučenih<br />
rebara završio u bolnici,<br />
piše Telegraph. Svjedoci kažu da<br />
je do tučnjave došlo nakon što su<br />
UN-ovi zaštitari prepriječili put<br />
turskom premijeru Recepu Tayipu<br />
Erdoganu koji je, nakon kašnjenja,<br />
želio ući na Opću skupštinu<br />
kako bi čuo govor palestinskog<br />
predsjednika Mahmouda Abasa.<br />
Zahvaljujući očevicima, incident<br />
je snimljen i objavljen. Na današnjoj<br />
konferenciji za medije Martin<br />
Nesirky, glasnogovornik glavnog<br />
UN-ovog tajnika Ban Ki-moon,<br />
događaj je opisao kao ‘nesretan<br />
nesporazum’. “Vjerujemo da je<br />
ovaj nesporazum riješen. Nadamo<br />
se da je to riješeno na obostrano<br />
zadovoljstvo. Poduzeli smo daljnje<br />
korake kako bi ovakve slučajeve<br />
spriječili u budućnosti”, rekao je<br />
Martin Nesirky.<br />
SAD<br />
Benjamin Natanjahu traži da se Obami dodijeli orden<br />
časti za odbranu Izraela<br />
Ponašanje<br />
predsjednika<br />
SAD Baraka Obame povodom<br />
palestinskog zahtjeva<br />
za članstvo Palestine u UN<br />
izazvalo je različite reakcije.<br />
Amerika je tvrdoglavo<br />
ostala, skoro usamljena, na<br />
strani izraelskih cionističkih<br />
interesa. Znaju izraelski<br />
cionisti koliko je za njih<br />
važna odlučna podrška Baraka<br />
Obame. Zbog toga je<br />
izraelski premijer Benjamin<br />
Natanjahu rekao izraelskim<br />
novinarima da Barak Obama<br />
zaslužuje orden časti za odbranu<br />
Izraela.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
54
Turska<br />
Turci identificirali sve izraelske specijalce koji su u napadu<br />
na brod Mavi Marmara ubili 9 turskih državljana<br />
urski mediji su ovih dana objavili vi-<br />
Tjest T kojom se potvrđuje da su turske<br />
sigurnosne snage uspješno identificirale<br />
sve učesnike u napadu na humanitarni<br />
brod Mavi Marmara kada su izraelski<br />
specijalci ubili devet turskih državljana.<br />
Osim imena i prezimena, te drugih potrebnih<br />
identifikacijskih podataka turski<br />
obavještajci su uspjeli pribaviti i fotografije<br />
svih izraelskih specijalaca – ubica.<br />
U ovoj istrazi turskim obavještajcima je<br />
od velike pomoći bio internet, naročito<br />
društvene mreže Facebook i Twitter na<br />
kojim su izraelski vojnici otvoreno iznosili<br />
detalje svojih učešća u spomenutom<br />
napadu na brod Mavi Marmara. Svi podaci<br />
su predati turskom tužilaštvu koje<br />
će uskoro, protiv prijavljenih izraelskih<br />
specijalaca i njihovih vojnih i političkih<br />
lidera, podići optužnicu.<br />
Libija<br />
Islamisti moraju biti dio<br />
buduće vlasti<br />
Foto islamneta<br />
Obama je najpopularniji političar u Izraelu<br />
Sa približavanjem kraju raspleta<br />
oružanih sukoba u<br />
Libiji počinje rasprava o konstituiranju<br />
nove vlasti u ovoj<br />
zemlji. Glavno pitanje ili dilema<br />
svih rasprava je hoće li u<br />
toj budućoj vlasti biti i libijski<br />
islamisti. Tu dilemu, djelimično,<br />
rješava Abdel Hakim Belhaj,<br />
lider Vojnog savjeta Tripolija<br />
i vjerovatni budući lider<br />
libijske proislamske društvenopolitičke<br />
organizacije. “Libijske<br />
islamske grupe neće dozvoliti<br />
sekularnim političarima da<br />
nas marginaliziraju ili isključe<br />
iz buduće libijske vlasti. Mi<br />
ćemo se suprotstaviti pokušajima<br />
pojedinih libijskih političara<br />
da isključe iz vlasti pojedine<br />
učesnike revolucije”, piše Abdel<br />
Hakim Belhaj za britanski Guardian.<br />
Abdel Hakim Belhaj se 80-ih<br />
godina prošlog stoljeća borio<br />
kao mudžahid u Afganistanu.<br />
Nakon toga je osnovao Libijsku<br />
islamsku borbenu grupu koju<br />
je rasformirao 2009. godine i<br />
preimenovao u Islamski pokret<br />
za promjene u Libiji. Abdel<br />
Hakim Belhaj ima jake veze sa<br />
Ali Sallabiem, najutjecajnijim<br />
islamskim alimom u Libiji koji<br />
je ranijih godina bio u egzilu.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
55
Evropska islamofobija<br />
Mržnja naspram muslimana nije fenomen 9/11<br />
Stati u kraj zlu<br />
Kada je 22. jula u Oslu<br />
izvršen bombaški napad,<br />
a nekoliko sati kasnije i<br />
masovno ubistvo 68-ero ljudi<br />
na ostrvu Utoya, njemačke<br />
dnevne novine Die Welt je,<br />
bez imalo sumnje, objavio<br />
ko snosi odgovornost za ovaj<br />
zločin: “Norveška je meta<br />
islamista”. Brojni mediji<br />
su se požurili prenijeti ovu<br />
predrasudu<br />
Izvor: Dnevne novine “Neues<br />
Deutschland”, 10. Septembar<br />
2011<br />
Piše: Susann Witt-Stahl<br />
Prijevod s njemačkog: Senada<br />
Mešanović<br />
Muslimanke na ulicama<br />
provociraju<br />
riječima<br />
“ teroristi” i “talibani ”,<br />
guraju i obaraju ih na tlo dok im<br />
se mahrame nasilno trgaju gj s gla-<br />
ve. Takvi napadi nisu rijetkost ni<br />
u Evropi a ni u SAD-u. Zatrovana<br />
društvena klima širi se zapadnom<br />
hemisferom, “kao naftna mrlja<br />
”,<br />
kaže Liz Fekete. Direktorica lon-<br />
donskog Institut od Race Relations,<br />
osnovanog 1958. godine, sa svo-<br />
jim kolegama istražuje i analizira<br />
sve moguće oblike rasizma. “Čini<br />
se kao da živimo u svijetu kojem<br />
dominira novi Merkartizam”,<br />
kaže Fekete. Nekada su komuniste<br />
proganjali jer su “opasni<br />
petokolonaši”. U međuvremenu se<br />
sumnja “subverzije” prebacila na<br />
muslimane.<br />
Kada je 22. jula u Oslu izvršen<br />
bombaški napad, a nekoliko sati<br />
kasnije i masovno ubistvo 68-ero<br />
ljudi na ostrvu Utoya, njemačke<br />
dnevne novine Die Welt<br />
je, bez<br />
imalo sumnje, objavio ko sno-<br />
si odgovornost za ovaj zločin:<br />
“Norveška je meta islamista”.<br />
Brojni mediji su se požurili preni-<br />
bankovne račune vodećih antiislamista<br />
Amerike slilo 42,6 miliona<br />
dolara. Jedan od sedam donatora,<br />
pretežno neokonzervativnih<br />
fondacija, je i Bradley Founda-<br />
tion, fondacija koja je 90-ih go-<br />
dina podržavala Georga W. Bu-<br />
sha, Donalda Rumsfelda, Dicka<br />
Cheneya i druge ratoborne republikance<br />
u njihovom navaljivanju<br />
j<br />
jeti ovu predrasudu.<br />
na Clintonovu administraciju da<br />
Manifest od 1.500 stranica napadne Irak.<br />
počinitelja ovog zločina, Andersa<br />
Breivika, koji se inače smatra širenja islamofobije i<br />
Pokretačke snage zajedničkog<br />
vitezom koji je odabran da brani antiislamističkog rasizma ne<br />
kršćansku civilizaciju, čita se kao dopiru samo iz desničarskog kri-<br />
imenik islamofobične scene: Rob-<br />
la zapadnih društava. Kritički<br />
ert Spencer, osnivač Jihad Watcha<br />
i Stop Islamization od America, sa, co-direktora Europen Mus-<br />
naučnici poput p Roberta Lamber-<br />
Pamela Gellers sa svojim blogom<br />
lim Research Centre na univer-<br />
Atlas Shrugs, Daniel Pipes s Mid-<br />
zitetu Exter, dokazali su da se te<br />
dle East Foruma, i English De-<br />
snage mogu mnogo češće pronaći<br />
fence League. Ideološka referenca među američkim “neokonzerva-<br />
je dokazana i vlasniku neokonzer-<br />
tivnim arhitektima borbe protiv<br />
vativnog bloga Die Achse des terora” utjecajnim j akademicima,<br />
Guten, Henryku M. Broderu, ko-<br />
političarima, publicistima – uz<br />
jeg jgje već jednom istražno povje-<br />
podršku kršćanskih desničara –<br />
renstvo njemačkog Bundestaga koji antimuslimansku gorčinu<br />
konsultovalo kao “vještaka”. koriste kao osnovu za legitimac-<br />
iju vojne intervencije u<br />
Megafoni islamofobije<br />
arapskom svijetu.<br />
Nakon Tako je i Nor-<br />
Najnovija<br />
j studija<br />
terorističkog man Podhoretz, bivši<br />
Think Tanks Center napada u “došaptavač”<br />
Reg-<br />
for American Progress<br />
(CAP), bliskog<br />
američkim demokrati- Norveškoj, anove administracije<br />
islamofobična za vanjsko-političke<br />
scena odbija smjernice, jedan od<br />
ma, inicirana povodom bilo kakvu kreatora fenomena koji<br />
tragedije u Norveškoj,<br />
u cijeli zapadni svi-<br />
kritičnu<br />
doduše ne dokazuje<br />
samorefleksiju. jet unosi strah i trepet<br />
“velike desničarske za-<br />
Naprotiv, - “Islamski fašizam”.<br />
vjere”, ali zato dokazuje<br />
većina reaguje Fašizam koji je po simpatizerima<br />
Tea Party<br />
zanih grupa stručnjaka<br />
agresivno na “pod snažnim utjecajem<br />
j<br />
postojanje j “dobro pove-<br />
cinično i<br />
za dezinformacije”, čiji<br />
njihove kritike. nacionalsocijalizma<br />
i<br />
je zadatak manipulaci-<br />
komunista” i koji pro-<br />
ja stanovništva putem<br />
tiv “nas” vodi “Četvrti<br />
medija i organizaci-<br />
svjetski rat” (Treći je<br />
ja. Protagonisti u ja-<br />
pokrenula<br />
“ljevica”<br />
vnosti nastupaju pj ofanzivno kao nakon 1945. godine). Taj rat<br />
“stručnjaci” koji se zalažu za podržava do 15% muslimana.<br />
zabranu “nepostojećeg šerijata”,<br />
“Nisu svi od njih kriminalci<br />
lažno tvrde da je većina džamija<br />
ili ubice”, priznaje Podhoretz<br />
leglo terorista i njihovih sim-<br />
velikodušno. “Ali ipak previše<br />
patizera, i huškaju protiv mul-<br />
da se ne izvrši ‘transformacija’<br />
tikulturalizma. Ovi “megafoni<br />
tipično islamskih regija”. gj<br />
U pro-<br />
islamofobije” nisu odgovorni za gramskom radu pod nazivom<br />
antiislamski motivisana nasilja,<br />
“Uništiti zlo: Kako će rat protiv<br />
ali čine “infrastrukturu” iz koje<br />
terora biti pobjeda”, čak ni zapad<br />
“proizilaze” počinitelji poput<br />
p<br />
ne bi imao drugog g izbora: “Pob-<br />
Breivika, kako se u studiji navode jeda ili holokaust!”.<br />
riječi CIA-službenika Marca U publikacijama svojih Think<br />
Sagemana.<br />
Tanks (kao što je npr. American<br />
Propaganda mržnje se Enterprise Institut), u centralnom<br />
velikodušno financira. Po CAP glasilu,<br />
The Weekly Standard,<br />
studiji, od 2001. godine se na kojeg financira australski medi-<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
56
jski gigant Rupert Murdoch, ili<br />
u magazinu New York Times,<br />
prominentni neokonsi otvoreno<br />
govore o čemu<br />
se zapravo radi: “Cijeli<br />
američki rat protiv terorizma<br />
je sprovođenje imperijalizma”,<br />
zaključuje<br />
kanadski političar Michael<br />
Ignatieff.<br />
Istraživač imperijalizma<br />
David Hervey<br />
ističe da “Rat protiv<br />
terorizma” ima malo<br />
veze s napadima 9/11.<br />
Taj datum je samo<br />
“jednostrane vojne akcije<br />
učinio politički prihvatljivim”.<br />
Na osnovu ovog<br />
saznanja, sociolog Chris Allen<br />
s Birminghamskog univerziteta<br />
upozorava da se antimuslimanski<br />
ideolozi interpretiraju<br />
kao “fenomeni 9/11”, i upućuje<br />
na izvještaj EUMC-a (European<br />
Union Monitoring Centre on Racism<br />
and Xenophobia) o islamofobiji<br />
nakon 11. septembra gdje se<br />
navodi da se “mnogi incidenti nakon<br />
9/11 svode na islamofobične<br />
stavove i stavove protiv stranaca<br />
koji su već odranije postojali i bili<br />
nadaleko rasprostranjeni”. Napadi<br />
bi samo pomogli da “te predrasude<br />
budu mnogo vjerodostojnije<br />
i valjanije”.<br />
Također i u Njemačkoj negativna<br />
slika islama datira iz<br />
1980-ih i 1990-ih godina, kaže<br />
istraživač medija Sabine Schiffer.<br />
“Naročito su inostrani izvještaji o<br />
iranskoj revoluciji 1979. godine,<br />
kao i emocionalne priče poput<br />
Betty Mahmoodya (Ne bez moje<br />
kćerke) iz 1991., postavili djelotvorne<br />
smjernice.<br />
Činjenica da je Henryk M.<br />
Broderov huškački natpis ‘Hura,<br />
mi kapituliramo’ propagiran ispred<br />
Savezne centrale za političko obrazovanje<br />
jasno pokazuje prihvatljivost<br />
antimuslimanskog rasizma u<br />
Njemačkoj”, navodi Schiffer.<br />
U ovoj zemlji postoji vrlo širok<br />
islamofobični spektar: od neonacista,<br />
novih desničara poput<br />
stranke Die Freiheit, desničarskih<br />
populista kao što je Thilo Sarrazin,<br />
neokonzervativaca, pa čak<br />
do ljevičarskog lagera, svi koriste<br />
istu retoriku govoreći o “islamskom<br />
barbarstvu”, “muslimanskim<br />
kolonama”, “islamskom<br />
fašizmu” - neologizmu koji prema<br />
naučniku o islamu Sonji Hegasy i<br />
historičaru Rene Wildangelu ima<br />
funkciju<br />
da “ozloglasi jednu<br />
cijelu religiju”.<br />
Očigledno je da je<br />
upravo to poželjno,<br />
ne samo od strane<br />
desničarskih demagoga:<br />
Pošto “milioni<br />
muslimana koji žive<br />
u Zapadnoj Evropi i<br />
Sjevernoj Americi” ne<br />
osuđuju ubilačke akte<br />
šehida, smatrao je još<br />
prije nekoliko godina<br />
izdavač Konkret-a, Hermann<br />
Gremliza, kao i<br />
da “nema razlikovanja<br />
između dobrog i lošeg<br />
islama, već da postoji<br />
samo pretpostavka”.<br />
Ljevičarska omladina<br />
Sachesena LAK Shalom je čak<br />
i otkrila da je antisemitizam<br />
naređen u Kur’anu, i da su masakar<br />
nad Židovima u Hebronu<br />
1929. godine, nastalom u toku<br />
oružanih sukoba između arapskih<br />
i cionističkih nacionalista,<br />
učinili muslimani zbog “religiozne<br />
mržnje prema Židovima”.<br />
Tvrdnja da je islam neprijateljski<br />
nastrojen prema Židovima,<br />
rasprostranjen je među mnogim<br />
bivšim ljevičarima koji su se nakon<br />
raspada postojećeg socijalizma,<br />
okrenuli neokonzervatizmu. Pod<br />
plaštom emancipativne agende<br />
sprječavanja antisemitizma neokonski<br />
ideolozi formulaciju filozofa<br />
Theodora W.Adorno-a “novi<br />
kategorički imperativ” (već od<br />
1945. se “razmišljanje i djelovanje<br />
U ovoj zemlji<br />
postoji<br />
vrlo širok<br />
islamofobični<br />
spektar: od<br />
neonacista,<br />
novih desničara<br />
poput stranke<br />
Die Freiheit,<br />
desničarskih<br />
populista kao<br />
što je Thilo<br />
Sarrazin, neokonzervativaca,<br />
pa čak do<br />
ljevičarskog<br />
lagera.<br />
treba tako usmjeriti da se Auschwitz<br />
ne ponovi, i ništa slično<br />
ne desi”) zloupotrebljavaju<br />
kao propagandno oružje za<br />
“rat protiv terora” “liberalnog<br />
zapada” protiv navodnog<br />
“Umma-socijalizma”<br />
(Stephan Grigat) koji<br />
se nadovezuje na nacionalsocijalizam,<br />
i njenje<br />
ljevičarske pristalice,<br />
“nacistički kompatibilne<br />
antiimeprijaliste”<br />
(Matthias Küntzel).<br />
Muslimani se demoniziraju<br />
kao antisemiti i<br />
neprijatelji Izraela. Autor<br />
Gerhard Scheit smatra da<br />
postoji prijetnja ponavljanja<br />
Auschwitza od strane radikalnog<br />
islama.<br />
Ipak,<br />
antimuslimanska<br />
ogorčenost najbolje uspijeva<br />
u neokonzerativnoj<br />
građanskoj srednjoj klasi.<br />
Bez kritične samorefleksije<br />
Ne samo islamofobni<br />
blogeri na internetu<br />
su prožeti teorijama zavjere:<br />
i u Die Weltu se<br />
može pročitati u članku<br />
pod nazivom “Zapad i<br />
podrugljivi osmijeh islamista”:<br />
Zajedničko<br />
fašistima, komunistima<br />
i radiklanim muslimanima<br />
je težnja ka<br />
“kolektivističkom idealu”.<br />
Radikalni muslimani<br />
preziru “slobodno<br />
tržište” i pokušavaju da<br />
unište “prvo Izrael, zatim Ameriku,<br />
i na kraju cijeli zapad - s paralelnim<br />
društvima, samoubilačkim<br />
napadima i nuklearnim oružjem”.<br />
Nakon terorističkog napada u<br />
Norveškoj, islamofobična scena<br />
odbija bilo kakvu kritičnu samorefleksiju.<br />
Naprotiv: Većina reaguje<br />
cinično i agresivno na njihove<br />
kritike – operator bloga Nürnberg<br />
2.0 zahtijeva ili ratni tribunal<br />
protiv svih “ljevičarskih fašista”<br />
koji su odgovorni za “islamizaciju<br />
Njemačke”, ili samožrtvovanje. Pisac<br />
“Die Achse des Guten”, Bernd<br />
Zeller (“...kao da je to nešto loše<br />
biti protiv islama ili mrziti islam”)<br />
govori o jednoj “besprimjernoj hajci<br />
na kritičare islama” koji treba<br />
da se ušutkaju “kako bi se na miru<br />
moglo dalje islamizirati”.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
57
Ožiljci vremena<br />
Prepiska između Božijeg Poslanika,<br />
alejhi-selam, i kralja Abesinije<br />
Piše: Zuhdija Hasanović<br />
Iako<br />
I<br />
Allah, dželle šanuhu, za Svo-<br />
Iga posljednjeg Poslanika, alejhis-<br />
Iselam, na više mjesta u Kur’anu,<br />
azimuš-šan, ističe da se ne služi pismom<br />
(daje ummijj), Muhammed, alejhis-selam,<br />
osjećajući važnost pisane riječi i pismenog<br />
komuniciranja općenito, a posebno za promoviranje<br />
Allahove, dželle šanuhu, Riječi,<br />
daje da se pišu pisma kako svojim visokim<br />
dužnosnicima koji se nalaze u udaljenijim<br />
pokrajinama tako i vladarima susjednih<br />
država, čime je na najbolji način ukazao na<br />
univerzalni karakter svoje misije.<br />
U ovom radu uz opće napomene o<br />
svim poznatim pismima koje je uputio Božiji<br />
Poslanik (alejhis-selam) nastojat ćemo<br />
posebnu pažnju usmjeriti na korespondenciju<br />
koju vrši Božiji Poslanik, alejhis-selam,<br />
sa kraljem Abesinije (danas Etiopija).<br />
Prije nego što izložimo sadržaj pisama<br />
koje naizmjenično upućuju posljednji Božiji<br />
Poslanik i kralj jedne od susjednih mu<br />
država nužno je nešto reći i o historijskim<br />
dešavanjima koja stoje u pozadini ove prepiske.<br />
Historijska pozadina<br />
U vrijeme kada Muhammed, a.s.,<br />
javno obznanjuje islam mekkanski idolopoklonici<br />
ne biraju sredstva da prekinu<br />
njegovu misiju. Tada muslimani proživljavaju<br />
vrlo teške trenutke, uznemiravanja,<br />
proganjanja, tjelesna maltretiranja, koja će<br />
nerijetko dovoditi i do najsvirepijih ubistava<br />
zbog čega Božiji Poslanik, a.s., preporučuje<br />
nekolicini muslimana, koji nisu imali<br />
jače zaštite u Mekki, da se isele. I to ne bilo<br />
kuda, Poslanik, alejhis-selam, im ne preporučuje<br />
da se sele u Kinu ili Indiju zbog<br />
velike udaljenosti i slabih komunikacija<br />
sa Mekkom da se muslimani tamo ne bi<br />
potpuno asimilirali i izgubili svoj identitet;<br />
ne u Perziju, ni u Bizantiju, iz političkih i<br />
vjerskih razloga; niti bilo gdje na Arabijski<br />
poluotok, jer bi bili preblizu i bez jake<br />
zaštite, pa bi ih mušrici vrlo lahko mogli<br />
vratiti i nastaviti sa torturom koju su nad<br />
njima provodili; nego u Abesiniju, jer im<br />
je odgovarala kako iz geografskih, tako i iz<br />
političkih i vjerskih razloga.<br />
Originalni primjerak drugog pisma<br />
koga je Muhammed, alejhis-selam,<br />
poslao Negusu<br />
Tako se u mjesecu redžebu pete godine<br />
po poslanstvu Muhammeda, a.s., odn. početkom<br />
615. g. po rođenju Isa’a, a.s., iselila<br />
prva grupa muslimana u Abesiniju. Tu grupu<br />
sačinjavalo je 12 muškaraca i četiri žene.<br />
Predvodio ih je Osman bin Affan (‘Usman<br />
b. ‘Affan) sa ženom Rukajjom (Ruqayya),<br />
kćerkom Božijeg Poslanika, alejhis-selam.<br />
Kada se tortura Kurejšija povećala, veći<br />
broj muslimana odlučuje se na odlazak iz<br />
Mekke. U toj drugoj grupi muhadžira u<br />
Abesiniju bilo je 83 muškarca i 19 žena,<br />
koju je predvodio Dža’fer bin Ebu Talib<br />
(Ga’far b. Abi Talib). Čini se vjerovatnim<br />
da je Božji Poslanik, a.s., već preko Dža’fera<br />
poslao pismo Negusu, kralju Abesinije u<br />
kojem ga moli da prihvati muslimane koji<br />
su mu došli i bude ljubazan prema njima.<br />
Sudeći po oskudnim historijskim izvorima,<br />
kontakata između Muhammeda (alejhis-selam)<br />
i kralja Abesinije bilo je i prije<br />
druge seobe muslimana u tu zemlju. To se<br />
može zaključiti i iz dosta prisnog obraćanja<br />
Muhammeda, a.s., već u prvom pismu<br />
abisinskom kralju.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
58<br />
U vrijeme Božijeg Poslanika, a.s., Abesinijom<br />
upravljaše vladar koga će arapski<br />
izvori imenovati kao Asham bin Ebdžur<br />
en-Nedžaši (Ashama b. Abgur, an-Nagaši).<br />
Ashama bin Ebdžur, kralj Abesinije,<br />
nudi gostoprimstvo pridošlim muhadžirima<br />
iz Mekke i, uprkos nagovorima<br />
izaslanika mekanskih idolopoklonika da<br />
vrati te “zabludjele mladiće” njihovim porodicama,<br />
Negus ostaje ustrajan u odluci<br />
da im pruži gostoprimstvo u njegovoj zemlji<br />
koliko god žele, što samo potvrđuje<br />
Poslanikove, alejhis-selam, riječi da se radi<br />
o pravednom vladaru koji im neće nasilje<br />
učiniti.<br />
Kada je umro Ubejdullah ibn Džahš<br />
(‘Ubaydullah b. Gahš), muž Ummi Habibe<br />
(Ummu Habiba), kćerke Ebu Sufjana<br />
(Abu Sufyan), Božji Poslanik, a.s., obavještava<br />
Negusa da bi želio za sebe vjenčati<br />
Ebu Sufjanovu kćerku, naravno ako to<br />
bude i njena volja, te da joj u njegovo ime<br />
da vjenčani dar i da je pošalje njemu u Medinu.<br />
To se dogodilo 6. g. po H. (628. g.<br />
po Isa’u, alejhi-s-selam), nekoliko mjeseci<br />
prije sporazuma na Hudejbiji.<br />
U muharremu 7. g. po H., prema nekim<br />
historijskim izvorima u rebiu-l-evvelu<br />
iste godine., a po drugima u zu-l-hidždžetu<br />
6. g. po H., Božiji Poslanik, a.s., šalje<br />
šest svojih izaslanika šestorici vladara susjednih<br />
država pozivajući ih u islam. Jedno<br />
od tih pisama upućeno je Negusu, a donosi<br />
mu ga Amr ibn Umejje ed-Damri (‘Amr<br />
b. ‘Umayya ad-Damri).<br />
Veći broj muslimana ostaje u Abesiniji<br />
punih petnaest godina sve do 7. g. po<br />
Hidžri, kada na molbu Božijeg Poslanika,<br />
alejhis-selam, kralj Abesinije daje na raspolaganje<br />
dvije lađe za prijevoz muhadžira<br />
nazad. U to vrijeme Božji Poslanik, a.s.,<br />
sa svojim borcima osvaja hajbersku tvrđavu,<br />
a kada je čuo za dolazak Dža’fera ibn<br />
Ebu Taliba i drugih ashaba iz Abesinije,<br />
on uzvikuje: Ne znam šta mi je draže, da<br />
li osvojenje Hajbera ili dolazak Dža’ fera i<br />
njegovih.<br />
Koliko je za muslimane značio lijep<br />
doček na kojeg su naišli u Negusovoj domovini<br />
i koliko su cijenili vladara, ali i njegovu<br />
zemlju dovoljno govori podatak da<br />
nikada kasnije, bez obzira koliko bili vojno
snažni, muslimani nisu napadali Abesiniju<br />
iz poštovanja prema njihovu vladaru, savremeniku<br />
Božijeg Poslanika, a.s. Oni su<br />
osvajali velike zemlje poput Perzije, ali nisu<br />
dirali granice Abesinije.<br />
<strong>Sadržaj</strong> pisama<br />
U literaturi se navode tri pisma, u velikoj<br />
mjeri različitog sadržaja, koje je Božiji<br />
Poslanik, a.s., uputio kralju Abesinije.<br />
Prva dva koja ćemo navesti uputio je<br />
Ashami bin Ebdžuru, koji će u međuvremenu<br />
čak primiti islam, a poslijednje je<br />
upućeno neimenovanom kralju Abesinije,<br />
koji će naslijediti Ashamu.<br />
Treba napomenuti da arapsko pismo<br />
ovih dokumenata nema tačaka za razlikovanje<br />
slova ha, ta, ta, niti gim, ha i da<br />
te su razumljiva njihova različita čitanja od<br />
strane nekih poznatih historičara.<br />
Božji Poslanik (alejhis-selam) najvjerovatnije<br />
već sa Dža’ferom ibnu Ebi Talibom<br />
šalje pismo kralju Abesinije u kojem ga prije<br />
svega poziva da prihvati islam ukazujući<br />
na islamsko poimanje Isa’a, alejhis-selam,<br />
a zatim mu daje na znanje da mu dolaze<br />
njegov (Poslanikov, alejhis-selam) amidžić<br />
i grupa muslimana te da ih lijepo primi. U<br />
pismu se, tako, kaže:<br />
Prvo Poslanikovo pismo Negusu<br />
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!<br />
Od Muhammeda, Božijeg poslanika<br />
negusu Ashami, kralju Abesinije.<br />
Mir s tobom!<br />
Hvalim ti, doista, Allaha, Vladara, Svetog,<br />
Koji podaruje sigurnost i Koji nad svim bdi.<br />
Svjedočim da je Isa duh Božiji i riječ<br />
Njegova koju je djevici Merjemi, čistoj, krijeposnoj<br />
i nedodirljivoj dostavio, koja je zanijela<br />
Isa’a koga je On stvorio iz duha Svoga i<br />
daha Svoga, kao što je stvorio Adema rukom<br />
Svojom i dahom Svojim.<br />
Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom,<br />
Koji druga nema, istrajnosti u pokornosti<br />
Njemu te da mene počneš slijediti, ta-, vjerovaćeš<br />
u mene (meni) i u ono što mi je<br />
dostavljeno jer ja sam, zbilja, Božiji Poslanik.<br />
Šaljem ti svoga amidžića Dža’ fera sa<br />
grupom muslimana. Kada ti dođu primi ih,<br />
ne budi ohol. Pozivam tebe i tvoje ljude Allahu,<br />
dželle šanuhu. Ja saopćih i posavjetovah,<br />
pa prihvatite moj savjet.<br />
Neka je mir s onim koji slijedi uputu!<br />
Muhammed, Božiji poslanik<br />
Odgovor Negusa na Poslanikovo<br />
prvo pismo<br />
Kada je dobio pismo od Božijeg Poslanika,<br />
alejhis-selam, Ashama šalje sljedeći<br />
odgovor:<br />
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!<br />
Muhammedu, Allahovu poslaniku od<br />
Ashame, negusa.<br />
Mir Allahov, milost i blagoslov Njegovi<br />
neka su s tobom, vjerovjesniče Allahov-Allaha,<br />
osim Koga drugog boga nema, i Koji me<br />
je uputio u islam.<br />
Primio sam tvoje pismo, Allahov poslaniče,<br />
u kojem spominješ pitanje Isa’a. Tako mi<br />
Gospodara neba i Zemlje, Isa nije ni za dlaku<br />
više od onoga što si rekao. On je onakav<br />
kako si rekao, i mi smo već upoznati s onim s<br />
čime si poslan; ugostili smo tvoga amidžića i<br />
njegove saputnike.<br />
Svjedočim da si Allahov poslanik, istiniti<br />
i pouzdani. Već sam dao prisegu, tebi i tvome<br />
amidžiću, i pred njim sam prihvatio islam/<br />
punu predanost Allahu, Gospodaru svjetova.<br />
Šaljem ti svoga sina Erha bin el-Ashama,<br />
a ja imam vlast samo nad sobom; ako hoćeš<br />
da ti dođem, Allahov Poslaniče, učinit ću to,<br />
jer ja svjedočim da je ono što ti govoriš istina.<br />
Mir neka je s tobom, Allahov Poslaniče.<br />
Jedan od poznatih historičara i hadiskih<br />
autoriteta ez-Zejle’i (az-Zayla’i),<br />
kao i mnogi drugi historičari, među kojima<br />
i savremeni istraživač Hamidullah,<br />
navode da je Božiji Poslanik (alejhis-selam)<br />
preko Amra ibn Umejje ed-Damrija<br />
uputio kralju Abesinije pismo nešto drugačijeg<br />
sadržaja. Ne zna se posigurno da li<br />
je to bilo 7. g. po H. kada je Božiji Poslanik,<br />
alejhis-selam, poslao emisare i petorici<br />
drugih susjednih vladara ili je to bilo<br />
ranije. Ovo drugo mišljenje je prihvatljivije.<br />
Evo prijevoda gornjeg pisma Allahova<br />
Poslanika:<br />
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!<br />
Od Muhammeda, Božijeg poslanika<br />
Negusu kralju Abesinije.<br />
Spašen neka si!<br />
Hvalim ti, doista, Allaha, osim Koga<br />
nema drugog boga, Vladara, Svetog, Koji<br />
podaruje mir i sigurnost i Koji nad svim bdi.<br />
Svjedočim da je Isa’, sin Merjemin, duh<br />
Božiji i riječ Njegova koju je djevici Merjemi,<br />
čednoj i nedodirljivoj darovao; zanijela<br />
ga je, a Allah ga stvori od duha Svoga i daha<br />
Svoga, kao što je stvorio i Adema rukom<br />
Svojom.<br />
Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Priča o nafti u Izraelu znanstvena je<br />
fantastika<br />
Pale: Epidemija zaušnjaka mogla bi<br />
obustaviti nastavu u školama<br />
Tekstovi<br />
Ferman sultana Mehmeda Osvajača<br />
u kojem se garantuju prava manjina<br />
Fetve iz perioda 1918. - 1941.<br />
godine<br />
Pozivam te, doista, Allahu, Jedinom,<br />
Koji nema druga, te istrajnosti u pokornosti<br />
Njemu i da me slijediš, da uzvjeruješ u<br />
ono što mi je dostavljeno, jer ja sam, zbilja,<br />
Allahov poslanik. Pozivam tebe i tvoj narod<br />
Allahu (dželle šanuhu). Ja priopćih i posavjetovah,<br />
pa prihvatite savjet moj!<br />
Neka je mir s onim koji slijedi uputu!<br />
Muhammed, Božji poslanik<br />
Original ovog pisma je sačuvan sve do<br />
naših dana. O njemu su, između ostalih,<br />
govorili: engleski orijentalista Dunlop,<br />
Ekrem Dijau-1-Umeri, te Muhammed<br />
Hamidullah. Faksimil pisma zajedno s<br />
nekoliko drugih pisama Poslanikovih prezentiran<br />
je čak i na internetu.<br />
Izvornik pisma pisan je na pergamentu<br />
dimenzija 23x33 cm, mastilo je smeđe, a<br />
nakon 17 redaka teksta nalazi se kružni<br />
otisak pečata (koji se, nažalost, ne vidi na<br />
prikazanom faksimilu).<br />
Odgovor Negusa na drugo Poslanikovo<br />
pismo<br />
Vladari susjednih država različito su reagirali<br />
na pisma u kojima ih Božji Poslanik,<br />
alejhis-selam, pozivao da prime islam. Neke<br />
od njih njihova oholost i inat bijahu sprječavali<br />
da čuju glas istine, pa ne samo da nisu<br />
našli za shodno da ljubazno odbiju poziv koji<br />
im je uputio Muhammed, alejhis-selam, da<br />
prime islam, nego su na vrlo ružan način<br />
pogazili uobičajena pravila u diplomatskom<br />
ophođenju cijepajući pismo i vrijeđajući izaslanika<br />
Allahova Poslanika, alejhis-selam.<br />
Tako je učinio Kisra Perviz, kralj Perzije, koji<br />
je pocijepao pismo upućeno po es-Sehmi-ju<br />
(‘Abdullah bin Hu’afa as-Sahmi).<br />
Drugi iz različitih razloga nisu bili<br />
spremni prihvatiti islam, ali su srdačno<br />
primali emisare, ljubazno odbili Muhammedov,<br />
alejhis-selam, poziv i poslali<br />
mu raznovrsne poklone, kao što su učinili<br />
Muqawqis i Heraqle.<br />
Jedini vladar, uz el-Munzira ibn Savau<br />
(al-Munzira b. Sawa), kralja Bahrejna, koji<br />
je prihvatio poziv da primi islam i poprati<br />
svoj pristanak različitim poklonima bio je<br />
kralj Abesinije.<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Pobačaj utiče na mentalno<br />
zdravlje žene<br />
Bijele majice i crne rijeke<br />
Argentine<br />
IB TV<br />
IslamBosna TV: Imami pravog puta<br />
(Buhari)<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
59
Kada mu je ed-Damri predočio i pročitao<br />
pismo, Negus je pismo uzeo, stavio<br />
ga na lice, spustio se sa prijestolja na zemlju<br />
i pred Dža’fer ibn Talibom i ostalim<br />
prisutnim primio islam. Tom prilikom<br />
je, između ostalog, rekao: “Da mogu da<br />
mu (Allahovom Poslaniku, alejhis-selam)<br />
odem, otišao bih mu.”<br />
Dolazak muslimana koji su izabrali<br />
Abesiniju za svoje sklonište, razgovor sa<br />
njima o principima islama i islamskom<br />
gledanju na Isa’a, alejhis-selam, slušanje<br />
Božijih riječi koje mu je učio Dža’fer, a<br />
potom pismo Božijeg Poslanika, alejhis-selam,<br />
ponukalo je Ashamu, negusa<br />
Abesinije da primi islam. O autentičnosti<br />
podatka daje Ashama, kralj Abesinije,<br />
primio islam, između ostalog, svjedoče<br />
vjerodostojni hadisi koji se navode u najpoznatijim<br />
hadiskim zbirkama u kojima<br />
se kaže daje Božiji Poslanik, alejhis-selam,<br />
obznanio smrt Negusovu na sam taj dan,<br />
da je sa vjernicima izašao na musallu, poredao<br />
ih u safove i obavio dženaza-namaz<br />
u odsutnosti donoseći četiri tekbira. El-<br />
Vakidi (al-Waqidi) bilježi da je Ashama,<br />
kralj Abesinije, umro 9. g. po H., nakon<br />
što se Božiji Poslanik, alejhis-selam, vratio<br />
sa pohoda na Tebuk, iako ima mišljenja da<br />
se to desilo prije osvojenja Mekke 8. h.g.<br />
odn. 630. g.<br />
Na drugo pismo Božijeg Poslanika,<br />
alejhis-selam, Negus je poslao sljedeći<br />
odgovor:<br />
Muhammedu, Allah ga blagoslovio i<br />
spasio, od negusa Ashame.<br />
Neka je mir Božiji, milosti blagoslov s tobom,<br />
Božiji Poslaniče<br />
Poslao sam ti, Božji Poslaniče, sve tvoje<br />
ashabe koji su iz Mekke došli u moju zemlju.<br />
Evo, šaljem ti svoga sina Erha sa 60 Abesinaca,<br />
a ako želiš da ti i sam dođem, učinit ću<br />
to, Božiji Poslaniče, jer ja doista svjedočim da<br />
je istina ono što govoriš.<br />
Neka je mir Božiji, milost i blagoslov s<br />
tobom, Božiji Poslaniče!<br />
Jasno je uočljivo da su ova dva Poslanikova,<br />
alejhis-selam, pisma Negusu skoro<br />
identična osim njihova posljednjeg dijela.<br />
To je bilo razlogom da su ih pojedini historičari<br />
zamjenjivali, pa su isticali da je Božiji<br />
Poslanik, alejhis-selam, 6. g. po H. pisao<br />
Negusu da primi gostoljubivo Dža’fera<br />
i ostale njegove ashabe, iako su oni već<br />
petnaestak godina slobodno, bez uznemiravanja,<br />
živjeli u njegovoj kraljevini.<br />
I dalje, međutim, ostaje nejasno zašto ga<br />
Božiji Poslanik, alejhis-selam, i u drugom<br />
pismu, iako mu je Negus jasno stavio<br />
do znanja da prihvaća islam, poziva<br />
da uzvjeruje Allaha, dželle šanuhu. Da<br />
li je Negus nakon prvog pisma možda<br />
samo tajno primio islam i to saopćio jedino<br />
Božijem Poslaniku, alejhis-selam, a<br />
zatajio svojoj sviti, sveštenstvu i narodu<br />
jer je kršćanstvo bilo veoma rašireno i<br />
duboko ukorijenjeno u srcima njegovih<br />
podanika? Ili je, ipak, u pitanju autentičnost<br />
tih pisama pa se radi, samo o<br />
jednom pismu koje se u dvije različite<br />
verzije navodi u literaturi, ili, pak, o dva<br />
pisma čiji su sadržaji ispremetani?!<br />
Šta je od ovoga tačno nismo mogli<br />
precizno utvrditi, ali je sasvim sigurno<br />
da je ovo drugo pismo Negus poslao<br />
po Amru bin Umejjeu ed-Damriju i<br />
Dža’feru bin Ebu Talibu, Božijem Poslaniku,<br />
alejhis-selam.<br />
Uputio ih je zajedno sa ostalim<br />
muhadžirima u dva broda i stigli su u<br />
Medinu kada je Božiji Poslanik, alejhisselam,<br />
bio na Hajberu.<br />
Treće Poslanikove pismo kralju<br />
Abesinije<br />
U literaturi se navodi i treće pismo<br />
koje Božiji poslanik, alejhis-selam,<br />
piše kralju Abesinije. Međutim,<br />
po mišljenju velikog broja historičara<br />
ono nije upućeno Ashami, nego drugoj<br />
osobi, njegovu nasljedniku, što<br />
potvrđuje i sami ton pisma kojim se<br />
Poslanik, alejhis- selam, obraća kralju<br />
Abesinije:<br />
Ovo je pismo od Muhammeda, vjerovjesnika,<br />
negusu, el-Ashami, velikodostojniku<br />
Abesinije.<br />
Neka je mir s onim koji slijedi uputu,<br />
vjeruje u Allaha i Njegova Poslanika.<br />
Svjedočim da nema boga sem Allaha,<br />
Jedinog, Koji druga nema, Koji nije Sebi<br />
ni dijete, ni drugu uzeo, te da je Muhammed<br />
Njegov rob i Njegov poslanik.<br />
Pozivam te u islam, jer ja sam poslanik<br />
Njegov. Primi islam - bit ćeš spašen.<br />
“Ti reci: ‘O sljedbenici Knjige! Hodite k<br />
Riječi jednakoj i nama i vama: da nikome<br />
osim Allahu ne robujemo, da Mu nikoga<br />
ravnim ne činimo, i da jedni druge, osim<br />
Allaha, gospodarima ne uzimamo!’ Pa,<br />
ako se okrenu, vi recite: ‘Svjedoci budite<br />
da smo mi muslimani, Allahu predani’”.<br />
A ako odbiješ, ta snosiš grijehe kršćana svoga<br />
naroda. Muhammed, Božiji poslanik.<br />
Po mnogim historičarima ovo pismo,<br />
kao što smo rekli, nije upućeno<br />
Ashami bin Ebdžuru, koji je prihvatio<br />
muslimane iz Mekke i već primio islam,<br />
nego njegovu nasljedniku, koji niti je<br />
odgovorio na pismo Božijem Poslaniku,<br />
alejhis-selam, niti je primio islam. Najbolji<br />
argument za ovu tvrdnju jeste činjenica<br />
da je poptuno neprihvatljivo da<br />
Božiji Poslanik, alejhis-selam, u ovom<br />
pismu traži od Negusa da prihvati islam<br />
i da mu čak skreće pažnju ako to ne učini<br />
da time preuzima grijeh i svih svojih<br />
podanika koji ga u tome slijede, nakon<br />
što ga je ovaj već u dva navrata izvijestio<br />
da je sa radošću prihvatio islam. Ovo<br />
pismo je, s obzirom da je skoro iste sadržine,<br />
najvjerovatnije upućeno u isto<br />
vrijeme kada i pisma ostalim vladarima.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
60<br />
Iz sadržaja pisama, ali i iz same njihove<br />
forme, možemo izvući sljedeće zaključke:<br />
- Sva pisma Božijeg Poslanika, alejhisselam,<br />
počinju Bismillom, a završavaju<br />
pečatom Božijeg Poslanika, alejhis-selam,<br />
na kojem je ugravirano: Muhammedun<br />
resulullah, na način da je riječ Allah bila<br />
na vrhu, poslije koje je bila riječ Resul, a<br />
zatim Muhammed;<br />
- Pisma Božijeg Poslanika, alejhis-selam,<br />
su veoma kratka, uz Bismillu i selam<br />
tu se nalazi još samo poziv da se primi<br />
islam vrlo često popraćen kur’anskim<br />
ajetom, koji govori o tome. Ez-Zuhri (az-<br />
Zuhri) će čak reći da je šest pisama koje<br />
je Božiji Poslanik, alejhis-selam, poslao<br />
susjednim vladarima bilo potpuno identičnoga<br />
teksta;<br />
- Kada se obraća nemuslimanima, Božiji<br />
Poslanik, alejhis-selam, svoj pozdrav<br />
izražava riječima: as-salamu ‘ala meni- -ttaba’a-l-huda<br />
(Spas i mir onom koji uputu<br />
slijedi), a kada se obraća muslimanima,<br />
onda to čini riječima as-salamu ‘alayk(um)<br />
(Spas i mir na tebe/vas). Ove posljednje riječi<br />
su upućene i negusu, Ashami ibn Ebdžuru;<br />
- Glavni dio pisma, uostalom, i osnovni<br />
razlog zbog koga Poslanik, alejhis-selam,<br />
šalje pismo, čini poziv u islam, odbacivanje<br />
mnogoboštva i drugih svjetonazora i slijeđenje<br />
jedinog ispravnog puta;<br />
- Pisma koja šalje Božiji Poslanik, alejhis-selam,<br />
vladarima susjednih država<br />
na najbolji način govore o univerzalnom<br />
karakteru islama, i neodrživosti tvrdnji<br />
pojedinih orijentalista da o univerzalnosti<br />
islama Muhammed, alejhis-selam, nikada<br />
nije razmišljao. Islam se niukom slučaju ne<br />
može svoditi samo na Arape, niti samo na<br />
sedmo stoljeće po Isa’u, alejhis-selam, nego<br />
je vjera koja se obznanjuje i koju prihvaćaju<br />
svi ljudi, na svim prostorima i u svim vremenima<br />
o čemu govore i sljedeći ajeti:<br />
“Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome<br />
objavljuje Kur’an da bi svjetovima bio opomena...”<br />
“Mi smo te poslali svim ljudima da radosne<br />
vijesti donosiš i da opominješ, ali većina<br />
ljudi ne znaju...”<br />
“Reci: ‘O ljudi, ja sam svima vama Allahovposlanik...’”<br />
i mnogi drugi ajeti;<br />
- Ovi kur’anski ajeti sasvim jasno ukazuju<br />
na neispravnost teorije da se poslanička<br />
misija izdigla sa lokalnog na internacionalni<br />
nivo prateći širenje svog političkog<br />
utjecaja. Univerzalni karakter islama bio je<br />
ustanovljen još dok su muslimani bili tlačeni<br />
u Mekki i dok su trpili najgora mučenja<br />
i kažnjavanja... (Preuzeto iz Anali Gazi<br />
Husrev-Begove Biblioteke).<br />
Ostatak teksta pročitati na www.<br />
islambosna.ba
Iz arhiva<br />
Izabrana djela Mehmeda Handžića, Islamske teme, knjiga III, Izdavač: Ogledalo,<br />
Sarajevo, 1999., Tumačenje sure El-Gašijeh<br />
Sura koja jasno ocrtav<br />
crtava<br />
stanje sretnih i stanje nesretnih<br />
Pa kao i svi ljudi, tako<br />
su na ovom prolaznom<br />
svijetu pomiješani pravi<br />
muslimani i oni koji samo<br />
nose ime muslimansko, a<br />
sa islamom nemaju gotovo<br />
ništa zajedničko. Jer islam<br />
nije samo stvar očitovanja.<br />
U islamu se traži čvrsto,<br />
nepokolebljivo vjerovanje,<br />
skladno s onim koje je<br />
ocrtano u Kur’anu i drugim<br />
izvorima vjerovanja. Traži<br />
se postupak po pravilima,<br />
koje je uzvišeni Kur’an<br />
i Alejhisselamov hadis u<br />
tančine iznio<br />
Piše: Mehmed Handžić<br />
Uovoj suri, koja nosi<br />
ime Suretul-Gâšije,<br />
sadržane su najvažnije<br />
tačke islamskog vjerovanja. U<br />
njoj Allah, dž.š., upućuje govor<br />
Muhammedu, a.s., i veli:<br />
Hel etāke hadîsul-gāšijeti - Je<br />
li ti došla vijest o Sudnjem danu?<br />
To jest: znaš li šta će se toga<br />
strašnog dana uglavnom dogoditi?<br />
Korijen riječi el-gāšijetu u arapskom<br />
jeziku znači: pokriti, poklopiti. Tim<br />
je imenom Allah, dž.š., nazvao Sudnji<br />
dan stoga što će tada ljude poklopiti i<br />
obuzeti velika poteškoća - poteškoća<br />
polaganja računa za i najmanje<br />
učinjeno djelo na ovom svijetu, -<br />
poteškoća i muka iščekivanja, kako<br />
će se riješiti beskonačna budućnost<br />
svakog pojedinca.<br />
Ovim ovakvim pitanjem želi<br />
se uveličati Sudnji dan, privući<br />
pažnju svakog koji čuje ovu<br />
suru, zainteresirati ga da pomno<br />
sasluša sadržaj sure i njime se<br />
okoristi.<br />
Na ovom svijetu<br />
svi ljudi žive zajedno<br />
kao članovi ljudske<br />
zajednice. Živi vjernik<br />
uz nevjernika. Živi<br />
onaj čiji je postupak<br />
uzor morala, uz onoga<br />
koji može poslužiti<br />
kao uzor, utjelovljene<br />
j<br />
nemoralnosti. Živi onaj<br />
koji je Bogu, dž.š., drag<br />
i mio, uz onoga koga<br />
Bog mrzi. Žive zajedno<br />
i Božiji prijatelji i Božiji<br />
neprijatelji. Na budućem<br />
vječnom svijetu već nije<br />
tako. Tamo će se rastaviti<br />
zlato od hrđe i sretnik<br />
od nesretnika. Rastavit<br />
će se u dva tabora, kako<br />
Allah, dž.š., veli: Ferîkun<br />
fil-dženneti ve ferîkun<br />
fis-se´îr - Jedan dio će u<br />
Džennet (Raj), a drugi dio<br />
u Džehennem (Pakao).<br />
Traži se<br />
postupak po<br />
pravilima, koje<br />
je uzvišeni<br />
Kur’an i<br />
Alejhisselamov<br />
hadis u tančine<br />
iznio. Ko u ova<br />
dva glavna<br />
stupa nema<br />
udjela, taj<br />
nema ni islama,<br />
makar on nosio<br />
muslimansko<br />
ime.<br />
Pa kao i svi ljudi, tako su<br />
na ovom prolaznom svijetu<br />
pomiješani pravi muslimani i oni<br />
koji samo nose ime muslimansko,<br />
a sa islamom nemaju gotovo ništa<br />
zajedničko. Jer islam nije<br />
samo stvar očitovanja.<br />
U islamu se traži čvrsto,<br />
nepokolebljivo vjerovanje,<br />
skladno s onim koje<br />
je ocrtano u Kur’anu<br />
i drugim izvorima<br />
vjerovanja. Traži se<br />
postupak po pravilima,<br />
koje je uzvišeni Kur’an i<br />
Alejhisselamov hadis u<br />
tančine iznio. Ko u ova dva<br />
glavna stupa nema udjela,<br />
taj nema ni islama, makar<br />
on nosio muslimansko<br />
ime i svojim brojem<br />
povećao broj muslimana<br />
u statistici svjetskih vjera.<br />
Na Sudnjem danu će se<br />
rastaviti i odijeliti lažni<br />
muslimani, koji nose<br />
naziv munafika, od pravih<br />
i iskrenih muslimana,<br />
kako to Allah u jednom<br />
ajetu kaže: Odvojite se vi<br />
danas, o zlikovci!<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
61
U ovoj je suri ocrtano stanje<br />
sretnih i stanje nesretnih, pa za<br />
nesretnike, koji nisu udovoljili<br />
zahtjevima Božije prave vjere, Allah<br />
kaže:<br />
Neka lica (neki ljudi) će biti<br />
ponižena, radila su i umorila se,<br />
a u vruću vatru bit će naložena.<br />
Napajat će se iz ključalog vrela.<br />
Jedina im je hrana sasvim bocljivo<br />
trnje, koje ne odebljava čovjeka<br />
(ne daje mu koristi) niti od njega<br />
otklanja gladi (ne pomaže od<br />
gladi).<br />
Od riječi “radila su i umorila<br />
se” kao da se misli upozoriti na<br />
one koji su se trudili na ovom<br />
svijetu i od prevelikog truda se<br />
već izmorili, ali im taj trud i rad<br />
ne pomaže, jer nije odgovarao<br />
zahtjevima i pravilima prave, od<br />
Boga objavljene vjere.<br />
U ovim ajetima Kur’aniazimušan<br />
ocrtava razne patnje,<br />
koje će nevjernici vazda i<br />
zauvijek podnositi i u njima svoju<br />
bezsvršetnu budućnost provoditi.<br />
Teška vatra prouzrokuje žeđ, koja<br />
se ne može podnositi. U tome<br />
stanju traže vodu i dobivaju je,<br />
ali ključavu, koja samo povećava<br />
patnju i muku, a žed ne ublažuje.<br />
Za ovu vodu kaže drugi ajet: Ako<br />
ustraže da im se pomogne, pomoći će<br />
im se na taj način da im se dadne<br />
vode, koja je kao rastopina kakve<br />
kovine i koja ispeče lice kada se<br />
približi. Ružno je to piće, a i vatra<br />
je zla udobnost.<br />
U drugom ajetu<br />
Allah, dž.š., veli:<br />
Napojit će se vrelom<br />
vodom, koja će im utrobu<br />
istrgati.<br />
Što se pak tiče jela<br />
nesretnika, koji u vatru<br />
zapadnu, to će biti jelo<br />
koje tijelu ne donosi<br />
koristi niti otklanja<br />
gladi. Jelo, koje sliči<br />
bocljivom trnju, koje se<br />
u grlu zastavi, a koje je<br />
i kudikamo gore nego li<br />
bocljivi trn.<br />
Ovdje su slikovito<br />
prikazane samo neke kazne, koje su<br />
zaslužili nevjernici, što su sav svoj<br />
život proveli u nevjerstvu, kršeći<br />
zapovijedi Uzvišenog Allaha, i koji<br />
su i umrli s namjerom da u istom<br />
tom stanju ostanu, makar vječito<br />
živjeli. Zato su i kažnjeni prema<br />
svojoj namjeri vječnom kaznom.<br />
Zatim Allah, dž.š., opisuje<br />
stanje vjernika i pravih muslimana,<br />
pa veli:<br />
Neka lica (neki ljudi) će biti<br />
svježa i udobna, svojim radom<br />
zadovoljna, u visokom Džennetu,<br />
gdje neće čuti besposlene riječi,<br />
(koja im uho vrijeđa). U tom<br />
Džennetu su tekuća vrela, tu<br />
su visoke stolice, poredane pune<br />
čaše, poredani jastuci i prostrti<br />
skupocjeni ćilimi (halije).<br />
U ovim je ajetima slikovito<br />
ocrtana udobnost i uživanje,<br />
koje čeka pravovjerne i sretne<br />
Uzmimo<br />
samo devu i<br />
promotrimo!<br />
Bog joj je dao<br />
duge noge<br />
da brzo može<br />
prevaljivati<br />
velike pustinje<br />
u kojima živi.<br />
Da bi mogla<br />
dokučivati sa<br />
zemlje hranu,<br />
dao joj je dug<br />
vrat.<br />
ljude.<br />
Često čujemo da<br />
neprijatelji islama, koji<br />
gledaju da mu kako bilo<br />
naštete, predbacuju da<br />
islam obećaje svojim<br />
sljedbenicima na<br />
budućem svijetu jedino<br />
tjelesna uživanja, a ne<br />
poznaje duševnog užitka.<br />
Ovo je, braćo, jedna puka<br />
laž, koja je uslijedila<br />
iz neprijateljstva i<br />
neobjektivnog suđenja.<br />
Svaki iole pametan<br />
čovjek, ako se obrati<br />
svome zdravom razumu, zaključit<br />
će, da nema tjelesnog užitka bez<br />
duševnog, isto kao što nema<br />
uglavnom ni duševnog uživanja bez<br />
tjelesnog. Duševni i tjelesni užitak<br />
su tako usko skopčani da teško<br />
jedan može postojati bez drugoga.<br />
Zato, ko samu stvar svojski<br />
promotri, neće predbacivati islamu<br />
što obećaje svojim sljedbenicima<br />
i tjelesni užitak. Treba znati i to<br />
da islam daje prednost duševnom<br />
užitku, jer se u Kur’anu veli:<br />
Bog je obećao vjernicima i<br />
vjernicama Džennete [bašče],<br />
ispod kojih teku rijeke i u kojima<br />
će vječno biti, i lijepe stanove u<br />
stalnim Džennetima, a zadovoljstvo<br />
od Boga je od toga svega veće.<br />
Dakle, duševni užitak, a to<br />
je da vjernici budu u Božijem<br />
zadovoljstvu, računa se većim i<br />
pretpostavlja se tjelesnom užitku.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
62
Da se ne bi kazna, koju je<br />
Allah, dž.š., odredio za nevjernike,<br />
računala nasiljem i zulumom,<br />
Bog je čovjeku dao pamet i razum<br />
i oko njega postavio na hiljade dokaza<br />
i na hiljade stvari iz kojih se<br />
može zaključiti da ima Bog koji je<br />
ovaj svijet stvorio i koji zaslužuje<br />
da Mu ljudi robuju i ibadet čine.<br />
Na te dokaze upućuje Allah, dž.š.,<br />
u ovoj suri i veli:<br />
Zašto ne gledaju i ne promatraju<br />
deve, kako su one stvorene,<br />
i nebo kako je uzdignuto, i brda<br />
kako su postavljena, i zemlju kako<br />
je prostrta?<br />
Dakle, Allah, dž.š., veli da u devi,<br />
u izdignutom nebu, u postavljenim<br />
planinama i prostrtoj zemlji<br />
Pogledamo li<br />
nebo, vidjet<br />
ćemo gdje tu<br />
lebdi na hiljade<br />
nebeskih<br />
tjelesa, koja se<br />
po određenom<br />
rasporedu<br />
i najboljem<br />
uredaju kreću.<br />
ima na hiljade dokaza, koji<br />
govore da ima Bog, Stvoritelj<br />
svijeta.<br />
Uzmimo samo devu i<br />
promotrimo! Bog joj je<br />
dao duge noge da brzo<br />
može prevaljivati velike<br />
pustinje u kojima živi.<br />
Da bi mogla dokučivati<br />
sa zemlje hranu, dao joj<br />
je dug vrat. Sama njena<br />
stopala su udešena za<br />
putovanje po pijesku, u<br />
koji noge tonu. Stvorio<br />
ju je Tvorac, da podnosi<br />
žeđ putujući preko pustinja u<br />
kojima nema vode. Kada se deva<br />
jedanput napije, može biti po čitavu<br />
sedmicu da se više ne napije.<br />
Jer naročiti rezervoar u njenoj<br />
utrobi štedi vodu i pri potrebi<br />
pušta je po onoliko koliko je za<br />
probavu hrane potrebno. Na leđima<br />
joj je dao jednu ili dvije grbe,<br />
pune sala, koje ona pri nestašici<br />
hrane može trošiti i svoj organizam<br />
uzdržavati. Bog ju je stvorio<br />
za pustu pustinju i sav njezin<br />
organizam za to udesio. Zato je<br />
s pravom nazivaju pustinjskom<br />
lađom. Sve je, dakle, stvoreno po<br />
savršenoj mudrosti i sve je svrsi<br />
namijenjeno. Je li to stvorila glupa<br />
priroda? Ili je to tako svrsishodno<br />
samo postalo? Ne, ne daj<br />
Bože! Nego je to Mudri Tvorac<br />
na najljepši način stvorio. Dakle,<br />
postoji jedno umno biće, a to je<br />
dragi Allah, dž.š.<br />
Pogledamo li nebo, vidjet ćemo<br />
gdje tu lebdi na hiljade nebeskih<br />
tjelesa, koja se po određenom rasporedu<br />
i najboljem uredaju kreću.<br />
Isto tako, ako promotrimo brda i<br />
zemlju na kojoj živimo, vidjet ćemo<br />
divan uređaj i prekrasan sklad, što<br />
sve upućuje na Svemoćnog Stvoritelja.<br />
Svaka stvar oko nas<br />
jasno govori: Ima Bog i<br />
Njemu smo dužni klanjati<br />
se i ibadet činiti.<br />
Osim toga, Uzvišeni<br />
Allah, dž.š., se nije zadovoljio<br />
sa spomenutim dokazima,<br />
kako to Kur’aniazimušan<br />
veli:<br />
Ljudima treba vjeru,<br />
argumentovano, razjasniti,<br />
a ne nagoniti ih silom u<br />
vjeru<br />
Pa opiminji, jer si<br />
ti samo onaj koji<br />
opominje! Nisi ti onaj,<br />
koji će njih prisiliti da vjeruju.<br />
Ali onaj koji okrene leđa i u<br />
nevjerstvu ostane, toga će Bog<br />
najvećom kaznom kazniti. Meni<br />
ćete se povratiti i preda Mnom<br />
ćete račun polagati.<br />
U ovim ajetima je objašnjena<br />
dužnost Poslanika, a to je da<br />
lijepo rastumači i dokaže, a ne da<br />
svijet sili da vjeruje, jer se ne može<br />
prisiliti neko da nešto vjeruje.<br />
Ovo je dužnost i učenih ljudi,<br />
koji su kao nasljednici Božijih<br />
poslanika. Oni trebaju dokazati<br />
i razjasniti, a ne nagoniti i silom<br />
ljude u vjeru tjerati. Ovako<br />
stanovište zauzima islam u ovom<br />
pogledu i to mu je jedna od vrlo<br />
važnih odlika. Bog je onaj koji<br />
će za nevjerstvo kažnjavati, jer<br />
Mi nećemo ljude kazniti, dok im<br />
poslanika ne pošaljemo.<br />
Osim navedenih dokaza, Bog je<br />
iz Svoje neograničene milosti poslao<br />
ljudima Svoje poslanike, koji<br />
će na najljepši način svijetu razjasniti<br />
pravu istinu, i dokazati im da<br />
Bog postoji i da zaslužuje da Mu<br />
se robuje.<br />
ćemo se svi Njemu na Sudnjem<br />
danu povratiti i pred Njim račun<br />
polagati.<br />
U ovoj suri su izložene tri glavne<br />
tačke islamskog vjerovanja:<br />
1. vjerovanje u Boga na<br />
temelju dokaza razuma,<br />
2. vjerovanje u Sudnji dan i<br />
3. vjerovanje u Božije poslanike.<br />
Ovo su tri najglavnije tačke<br />
islamskog vjerovanja, a za ostale bi<br />
se moglo reći da su sporednije, jer<br />
ko vjeruje Božije poslanike, vjerovat<br />
će i Božije kitabe i Božije meleke i<br />
kadâ’ i kader, i sve ostale stvari koje<br />
musliman treba vjerovati.<br />
Najglavnije tačke islamskog vjerovanja<br />
su sasvim jasne i zdravom<br />
razumu posve pojmljive stvari. Takve<br />
su isto i ostale tačke islamskog<br />
vjerovanja. U islamu nema tajni<br />
o kojima se ne može i ne smije raspravljati.<br />
Ovo je jedna najveća odlika<br />
islama, koja mu jamči sjajnu<br />
budućnost.<br />
Hvala Bogu, kada smo sljedbenici<br />
razumljive i jasne vjere, uzvišenog<br />
islama!<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
63
No comment<br />
Hrvati mokrili po srpskoj<br />
crkvi<br />
Samo sedam dana pred koncert Marka<br />
Perkovića Tompsona u Vukovaru u<br />
obližnjoj Trpinji dogodio se nesvakidašnji<br />
incident. Naime, dvadesetak<br />
Hrvata uriniralo je po pravoslavnoj<br />
crkvi koja se poslednjih nekoliko dana<br />
renovira.<br />
Kurir, 20. septembar 2011.<br />
Pucao u motor zato što<br />
mu se stalno kvario<br />
Split: Ante K. (32) pucao je na sopstveni<br />
motor zato što više nije mogao da podnese<br />
činjenicu da se njegov desetogodišnji<br />
“ljubimac” stalno kvari. Kad ga je<br />
policija otkrila, predao im “tetejac”.<br />
Večernje novosti, 13. septembar 2011.<br />
Zatražili pravnu pomoć<br />
da isele sina<br />
Talijanski bračni par iz Venecije obratio<br />
se za pomoć pravnoj službi koja bi<br />
njihova 41-godišnjeg sina trebala uvjeriti<br />
da napusti porodično gnijezdo.<br />
Depo, 21. septembar 2011.<br />
Srpski vojnici silovali su<br />
mene, moju kćerku i sina<br />
Zaštićeni svjedok KDŽ-051 izjavio je<br />
na suđenju Radovanu Karadžiću: Moja<br />
kćerka, koja je imala 7,5 godina, silovana<br />
je nekoliko puta. Moj sin od 13,5 godina<br />
silovan je mjesecima. Silovan sam<br />
i ja, ali me za djecu najviše boli... Još<br />
nisam pitao suprugu da li je i ona bila<br />
silovana, zato što nemam snage. I nju<br />
su odvodili, ali nikada nismo pričali o<br />
tome”, rekao je KDŽ-051, briznuvši za-<br />
tim u plač zbog čega je zasjedanje suda<br />
prekinuto. Svjedok je naglasio da ga<br />
“najviše boli” što su to radile “njegove<br />
komšije” i “ljudi koje je znao” u logoru<br />
u srednjoj školi u Rogatici, u koji je<br />
njegova porodica, zajedno sa stotinama<br />
Bošnjaka, bila zatvorena krajem maja<br />
1992 i držana tri i po meseca.<br />
Nezavisne novine, 22. septembar 2011.<br />
Nermin Nikšić: I ja sam<br />
nezadovoljan rezultatima<br />
Vlade<br />
Vladu FBiH ni njenog predsjednika<br />
ne zadovoljavaju rezultati koje je postigla<br />
jer zbog bavljenja gašenjem požara<br />
kasne sa strateškim stvarima, rekao je<br />
Nermin Nikšić, federalni premijer.<br />
Nezavisne novine, 28. septembar 2011.<br />
Punac nožem usmrtio zeta<br />
Vareš: U porodičnoj tuči Sejo Islamović<br />
je nožem usmrtio zeta Midhata Ćosića<br />
iz Kaknja.<br />
Dnevni avaz, 27. septembar 2011.<br />
Lažna inspektorka pojela<br />
ćevape i otišla<br />
Vesna L. (49) iz Prijedora suočiće se s optužnicom<br />
zbog lažnog predstavljanja kao<br />
sanitarni inspektor u prijedorskom snek<br />
baru “Astrid”. Kako se saznaje iz CJB<br />
Banjaluka, Vesna L. je prošle sedmice<br />
posjetila ovaj bar i vlasniku se predstavivši<br />
kao sanitarni inspektor po imenu<br />
Jasna rekla da je došla da pregleda objekat.<br />
Vesna L. Je, nakon kontrole objekta,<br />
u istom pojela ćevape, a potom otišla.<br />
Depo, 26. septembar 2011.<br />
Alkohol u Bosni teče<br />
potocima<br />
Dok je u BiH sve veća kriza, a privreda u<br />
sve težem stanju, uvoz alkohola cvjeta. U<br />
prvih osam mjeseci ove godine uvezeno<br />
je više od 101.000 tona alkoholnih pića,<br />
ukupne vrijednosti 122,4 miliona maraka<br />
što je za pet miliona maraka više<br />
nego u istom periodu prošle godine.<br />
Dnevni avaz, 24. septembar 2011.<br />
Promovisana knjiga “Oj,<br />
državo, odnio te đavo”<br />
U prostorijama sarajevske općine Stari<br />
Grad danas je upriličena promocija<br />
knjige Dževada Kapetanovića “Oj, državo,<br />
odnio te đavo”.<br />
Fena, 22. septembar 2011.<br />
Voditelj ispustio vjetar<br />
tokom javljanja uživo<br />
24sata.info, 28. septembar 2011.<br />
Za slučaj ako mrtvac oživi:<br />
Mrtvačnica ugradila<br />
alarmni sistem<br />
Mrtvačnica u turskom mjesti Malatja<br />
saopštila je da je u “zamrzivačima” ugradila<br />
alarmni sistem koji bilježi i najmanji<br />
pokret - za slučaj da “mrtvac oživi”.<br />
Zvaničnik Akif Kajadurmus rekao je da su<br />
senzori postavljeni unutar “zamrzivača”.<br />
Vijesti.ba, 26. septembar 2011.<br />
Nevjerojatni Guinnessov<br />
rekord<br />
Kineski akrobat Sun Xi Zhong postavio<br />
je svjetski rekord u penjaju stepenicama<br />
na glavi. Podvig je ostvario<br />
još 2010. u sklopu japanskog showa<br />
Bikkuri Chojin Special, ali su službenici<br />
Guinnessove knjige rekorda tek<br />
sada objavili video.<br />
Uskportal.ba, 26. septembar 2011.<br />
Biznis na bosanski način<br />
Nevesinjska policija podnijela je izvještaj<br />
Okružnom tužiteljstvu u Trebinju protiv<br />
dvije osobe iz Nevesinja zbog sumnje da<br />
su ukrali automobil Ladu, rastavili ju, a<br />
potom prodali za 220 KM.<br />
Bitno, 26. septembar 2011.<br />
Kako živjeti sa 40 KM<br />
mjesečno<br />
Stotinjak civilnih invalida iz Banjaluke<br />
i Prijedora protestnom šetnjom od<br />
Narodnog pozorišta do vladine zgrade pokušali<br />
su skrenuti pažnju na sebe i očajan<br />
položaj u kojem se nalaze. Radi se o najtežim<br />
invalidima, osobama čiji je život vezan<br />
za kolica, ljudima koje su svi zaboravili i o<br />
kojima vlast ne brine. Pomoć za osobe koje<br />
trebaju tuđu njegu i pomoć mjesečno iznosi<br />
tek 41 konvertibilnu marku.<br />
Žurnal.info, 26. septembar 2011.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
64
Nauka<br />
Uskoro u apotekama tablete za “peglanje”<br />
bora<br />
Naučnici iz Velike Britanije su<br />
izumili zamjenu za botoks i<br />
kreme namijenjene zreloj koži, usavršivši<br />
tablete koje utiču na duboke<br />
slojeve kože i, djelujući iznutra, eliminiraju<br />
bore i smanjuju “lepeze”<br />
oko očiju. Pilule za ljepotu sadrže<br />
mješavinu prehrambenih ekstrakta,<br />
vitamine “C” i “E”, izoflavone, likopine,<br />
omega-3. Naučnici su uvjereni<br />
da se ove komponente suprotstavljaju<br />
starenju kože na genetskom nivou.<br />
Tablete protiv bora, tvrde njihovi<br />
izumitelji, uskoro će se pojaviti<br />
Gojazni zbog mlijeka iz flašice<br />
Davanje djetetu mlijeka<br />
na flašicu i poslije druge<br />
godine života povećava rizik od<br />
gojaznosti, pokazali su rezultati<br />
američkog istraživanja. Istraživanje<br />
je pokazalo da dvogodišnjak<br />
stavljen u krevet sa flašicom<br />
mlijeka od 230 mililitara unosi<br />
dodatnih 150 kalorija, što predstavlja<br />
12 posto dnevnih potreba<br />
organizma djeteta tog uzrasta.<br />
Zdravstveni stručnjaci zbog toga<br />
savjetuju mladim roditeljima da<br />
djetetu ne daju mlijeko na flašicu<br />
poslije navršenih 18 mjeseci<br />
života.<br />
Kahva dobra i protiv moždanog udara?<br />
u običnim engleskim apotekama,<br />
koje će koštati do 35 funti za jednomjesečnu<br />
kuru.<br />
Mišljenja stručnjaka o utjecaju<br />
kahve na zdravlje bila<br />
su podijeljena, u posljednje vrijeme<br />
su sve zastupljeniji stavovi da se kahvom<br />
mogu preduprijediti mnogi<br />
zdravstveni problemi - navodno, štiti<br />
od raka prostate, blagotvorno djeluje<br />
na srce, poboljšava sportske rezultate<br />
i smanjuje mogućnost razvoja jedne<br />
vrste tumora mozga. Nakon više<br />
istraživanja i analiza rezultata, došlo<br />
se do zaključka da kahva ima i pozitivan<br />
efekat kod prevencije moždanog<br />
udara. Ipak, naučnici se i dalje slažu<br />
da prekomjerno konzumiranje kahve<br />
vrlo lahko može od popularnog napitka<br />
napraviti velikog neprijatelja za<br />
organizam.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Verbalna sugestija može<br />
izazvati promjene u srčanim<br />
arterijama<br />
bična sugestija da će tretman<br />
Osmanjiti O bol u grudima, ne<br />
samo da može zaista dovesti do<br />
smanjenja bola, nego i izazvati promjene<br />
u srčanim arterijama, utvrdili<br />
su njemački stručnjaci. Oni su polovini<br />
od 30 pacijenata, nad kojima<br />
je upravo obavljana procjena bola u<br />
grudima, saopćili kako će dobiti infuziju<br />
koja će bol ublažiti, pri čemu<br />
im je dat samo nedjelotvoran slani<br />
rastvor. Ti ispitanici su u prosjeku<br />
poslije izjavljivali da se bol smanjio.<br />
Međutim, kod ovih pacijenata je<br />
utvrđeno i malo, ali uočljivo sužavanje<br />
krvnih arterija. Kod ispitanika<br />
iz kontrolne grupe, kojima nije ništa<br />
rečeno o dejstvu infuzije, reakcija je<br />
bila upravo suprotna.<br />
Čestice putuju brže od<br />
svjetlosti?<br />
Naučnici su poslali neutrine<br />
kroz zemlju od CERN-a prema<br />
732 km udaljenom laboratoriju<br />
Gran Sasso u Italiji, i ostali<br />
šokirani što su čestice do odredišta<br />
došle 60 nanosekundi brže<br />
od svjetlosti. Eksperiment sada<br />
moraju provesti najmanje dva nezavisna<br />
laboratorija, kako bi potvrdila<br />
ili opovrgla te nalaze. Ovo<br />
otkriće bi moglo promijeniti naš<br />
pogled na fiziku i dovesti do preispitivanja<br />
postojećih teorija.<br />
CERN je 1954. godine osnovalo<br />
Evropsko vijeće za nuklearna<br />
istraživanja (Conseil Européen<br />
pour la Recherche Nucléaire).<br />
Članovi CERN-a su 20 država.<br />
30. septembar - 3. zu-l-ka’de<br />
65
Change language