Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Politika i društvo<br />
Kuda ide Mostar<br />
Mostar je klju<br />
ljuč Bosne i Hercegovin ercegovine<br />
Određivanje statusa Grada<br />
Mostara najvažnija je<br />
politička tema u Bosni<br />
i Hercegovini. Ako se<br />
udovolji volji mostarskih<br />
Hrvata, Bošnjaci će teško<br />
opstati u ovom dijelu<br />
BiH. O ovoj važnoj temi<br />
za Saff piše Adis Zilić,<br />
profesor historije i vijećnik<br />
u Gradskom vijeću Grada<br />
Mostara<br />
Piše: Adis Zilić<br />
Neposredno<br />
N<br />
pred predstoje-<br />
Nće lokalne izbore ponovo je<br />
Naktualizirano pitanje statusa<br />
Grada Mostara zahvaljujući odluci<br />
Ustavnog suda, kojom je rečeno da pojedine<br />
odredbe nametnutog statuta Grada<br />
nisu ustavne. Odmah na početku ovoga<br />
teksta treba istaći da je po pitanju statusa<br />
Mostara Međunarodna zajednica<br />
učinila presedan u dosadašnjoj praksi,<br />
dopuštajući bosanskohercegovačkim<br />
sudovima preispitivanje odluke Visokog<br />
predstavnika. Bitna odlika intelektualca<br />
jeste da razmišlja i širi svoje misli, a odgovornost<br />
je utoliko veća ukoliko se radi<br />
o izabranom zvaničniku u Gradskom vijeću<br />
Grada Mostara, kao što je slučaj sa<br />
autorom teksta. Da bi čitaoci bolje razumjeli<br />
problematiku u gradu na Neretvi,<br />
nužno je u najkraćim crtama upoznati<br />
ih sa zbivanjima u proteklih dvadesetak<br />
godina.<br />
Visoki predstavnik Paddy Ashdown<br />
I pored teških razaranja, dvostruke<br />
agresije i velikih žrtava u Mostaru tokom<br />
rata, grad je odbranjen. Tokom mirovnih<br />
pregovora njegov status ugrađen je<br />
u Vašingtonski i Dejtonski mirovni sporazum.<br />
Poslijeratni Mostar imao je šest<br />
općina, te su ga kao takvog prihvatile<br />
zainteresirane strane kroz Prijelazni (tzv.<br />
Košnikov) statut. Tadašnje uređenje Gra-<br />
da Mostara dozvoljavalo je ravnomjeran<br />
razvoj svih nekadašnjih općina, bez<br />
ikakvih uvjetovanja. Najbolji primjer za<br />
to je bivša općina Sjever, sada Gradsko<br />
područje, nekada najuspješnija općina<br />
u BiH, a danas Gradsko područje<br />
koje se od 2004. godine<br />
više ne razvija. Bošnjaci<br />
su bez problema dolazili i na<br />
čelnu poziciju gradonačelnika<br />
ili dogradonačelnika na nivou<br />
Grada, zbog ustaljenog pravila<br />
rotacije svake dvije godine.<br />
Od 2004. godine stanje se<br />
mijenja nagore. Visoki predstavnik<br />
Paddy Ashdown nameće<br />
sadašnji statut Grada,<br />
koji nakon toga nikad nije<br />
usvojen u Gradskom vijeću.<br />
Nametnut je protivno političkoj<br />
volji Bošnjaka, uz iskazano<br />
nezadovoljstvo Hrvata.<br />
Krajnje je licemjerna izjava<br />
aktuelnog Visokog predstavnika<br />
Valentina Inzka, koju je<br />
dao prije nekoliko dana, kako<br />
nametnuti statut “nije prihvatila<br />
samo jedna stranka”. Pri<br />
tom je zanemario činjenicu<br />
da “samo jedna stranka” (radi<br />
se o SDA) okuplja oko sebe<br />
apsolutnu većinu biračkog<br />
tijela Bošnjaka u Mostaru.<br />
Ipak, sadašnji statut sprječava<br />
dominaciju jednog naroda<br />
nad drugim, što jasno stoji u<br />
njegovoj preambuli i on je, u<br />
biti, kompromis, što je i bio<br />
zaključak Vijeća za implementaciju<br />
mira. Posmatrano<br />
kroz prizmu mirovnih sporazuma,<br />
Mostar je postao dio<br />
rješenja, a ne problema.<br />
Kako je vrijeme odmicalo,<br />
od 2004. godine do<br />
danas, pokazalo se kako Međunarodna<br />
zajednica nije bila<br />
iskrena u svom odnosu prema<br />
Mostaru. Klub Hrvata<br />
u Gradskom vijeću pokreće<br />
2009. godine proceduru preko<br />
Kluba Hrvata u Domu<br />
naroda, u cilju izmjene statuta,<br />
želeći time osigurati<br />
svome narodu dominaciju<br />
nad Mostarom u političkom,<br />
ekonomskom i svakom drugom<br />
smislu. I Međunarodna<br />
zajednica ide u tom pravcu,<br />
želeći time riješiti tzv. hrvatsko<br />
pitanje u BiH. Stalno<br />
Stalno se,<br />
naime, provlači<br />
teza kako su<br />
Hrvati ugrožen<br />
narod u BiH,<br />
dok činjenice<br />
govore sasvim<br />
suprotno. Hrvati<br />
su, naprotiv,<br />
povlašten<br />
narod u BiH, što<br />
se jasno vidi<br />
iz slijedećeg:<br />
desetak<br />
procenata<br />
stanovništva<br />
BiH ima 1/3<br />
zastupnika<br />
u Vijeću<br />
ministara,<br />
zatim 1/3 u<br />
Domu naroda,<br />
te adekvatan<br />
broj zaposlenih<br />
u državnim<br />
institucijama. U<br />
svim državnim<br />
institucijama<br />
koje egzistiraju<br />
u Mostaru,<br />
apsolutna<br />
većina<br />
zaposlenih<br />
su Hrvati.<br />
Izgleda da je<br />
glavni problem<br />
„ugroženosti“<br />
Hrvata taj što<br />
nemaju trećeg<br />
entiteta.<br />
se, naime, provlači teza kako su Hrvati<br />
ugrožen narod u BiH, dok činjenice govore<br />
sasvim suprotno. Hrvati<br />
su, naprotiv, povlašten narod<br />
u BiH, što se jasno vidi iz<br />
slijedećeg: desetak procenata<br />
stanovništva BiH ima 1/3 zastupnika<br />
u Vijeću ministara,<br />
zatim 1/3 u Domu naroda,<br />
te adekvatan broj zaposlenih<br />
u državnim institucijama. U<br />
svim državnim institucijama<br />
koje egzistiraju u Mostaru,<br />
apsolutna većina zaposlenih<br />
su Hrvati. Izgleda da je glavni<br />
problem “ugroženosti”<br />
Hrvata taj što nemaju trećeg<br />
entiteta. Na njihovu žalost,<br />
aktuelna ustavna rješenja<br />
potpisali su hrvatski politički<br />
predstavnici u Dejtonu.<br />
Predsjednik susjedne države<br />
g. Franjo Tuđman je u ime<br />
bh. Hrvata pregovarao i potpisao<br />
mirovni sporazum, što<br />
je, opet, priča za sebe i govori,<br />
u biti, o karakteru posljednjeg<br />
rata.<br />
Iz de facto stanja u de jure<br />
Nova eventualna izmjena<br />
statuta, ukoliko bi ga Visoki<br />
predstavnik opet nametnuo,<br />
novi “kompromis“ nakon<br />
već jednom uspostavljenog,<br />
bio bi jasan korak u pravcu<br />
stvaranja trećeg entiteta. Famozni<br />
treći entitet sa stolnim<br />
gradom postojao bi de facto, a<br />
onda je samo pitanje vremena<br />
kada i de jure. Pokazalo bi se<br />
time da je nametanje statuta<br />
od strane Visokog predstavnika<br />
2004. godine bio samo<br />
prvi korak u tom pravcu, a<br />
sada bi trebao uslijediti drugi<br />
i završni. Od Mostara bi se<br />
napravio novi Stolac, još veći<br />
“grad slučaj”. Kako bi izgledao<br />
“stolni grad”, najbolje<br />
govore trenutni nazivi ulica<br />
u njegovom zapadnom dijelu,<br />
koje nose imena “istaknutih”<br />
fašista iz Drugog svjetskog<br />
rata ili, npr., prijeteći vjerski<br />
simboli istaknuti na lokacijama<br />
sa kojih se istočni dio<br />
9. mart - 16. rebiu-l-ahir<br />
14
Change language