30.08.2015 Views

Sadržaj

U - Saff.ba

U - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

sa’j između Safe i Merve,<br />

iz straha da ne bi zapali u<br />

oponašanje paganskih rituala<br />

koji si izvođeni na tom<br />

prostoru, bit će nam jasno<br />

da se ajetom ne cilja izvorna<br />

dopustivost (ibaha), kao<br />

jedna od kategorija pravne<br />

norme, nego se njime želi<br />

ukazati da je ovakva vrsta<br />

straha neopravdana i da<br />

nema nikakvog grijeha u<br />

obavljanju sa’ja na prostoru<br />

na kojem su predislamski<br />

Arapi izvodili svoje ritaule. 2<br />

Opća pravna pitanja<br />

U Poslanikovom, sallallahu<br />

‘alejhi ve sellem,<br />

postupku, da ljudima na<br />

vrijeme ukaže na neispravnost<br />

određenog njihovog<br />

postupka ili prakse, prepoznajemo<br />

obavezu vjerskih<br />

autoriteta (učenjaka),<br />

u svakom vremenu i na<br />

svakom prostoru, da svojim<br />

kontinuiranim prisustvom<br />

u društvu i praćenjem svih<br />

njegovih važnijih tokova,<br />

uzmu aktivno učešće u<br />

kreiranju što moralnijeg<br />

i vjerskim principima usklađenijeg<br />

društvenog ambijenta. Ne smije se desiti<br />

da islamski učenjak bude samo nijemi<br />

posmatrač društvenih dešavanja, jer je<br />

to u suprotnosti sa njegovim pozivom<br />

i njegovom ulogom direktnog Poslanikovog,<br />

sallallahu ‘alejhi ve sellem,<br />

duhovnog nasljednika, i kao onoga ko<br />

je, nakon poslanika, najpozvaniji da svijet<br />

mijenja na bolje. Odgovornost je, u<br />

islamu, uvijek proporcionalna stvarnim<br />

mogućnostima, društvenom statusu i<br />

personalnim pretpostavkama i kvalitetima,<br />

koji određenu osobu dovode u<br />

privilegovan položaj u odnosu na druge,<br />

ali im daju i priliku da, sa pozicije<br />

na kojoj se nalaze, a to je uglavnom<br />

pozicija autoriteta, izravno djeluju na<br />

društvene tokove. S obzirom da islamskim<br />

učenjacima, po prirodi stvari, pripada<br />

pozicija vrhovne vjerske vlasti, da<br />

se na njih gleda sa posebnim respektom<br />

i da njihova riječ ima posebnu težinu,<br />

sasvim je razumljivo da i njihova odgovornost<br />

bude na tom nivou. Ovu<br />

činjenicu nalazimo jasno naglašenu u<br />

kur’anskim i hadiskim tekstovima koji<br />

se izravno bave ovim pitanjem. U jednom<br />

dijelu tih tekstova ukazuje se na<br />

važnost i ulogu učenjaka, njihov neprikosnoveni<br />

autoritet 3 , poseban stepen<br />

straha i strahopoštovanja (el-hašje), e na<br />

kojima oni grade svoj odnos prema Allahu,<br />

dželle šenuhu 4 , na njihovu<br />

nedostižnu prednost u<br />

odnosu na druge ljude 5 , dok<br />

se u drugom djelu govori o<br />

njihovoj posebnoj odgovornosti<br />

pred Uzvišenom Bogom<br />

i pred ljudima, a koja<br />

je u potpunoj harmoniji sa<br />

spomenutim blagodatima 6 .<br />

Islamski pravnici su, na<br />

osnovu ovoga hadisa, ustanovili<br />

opće pravilo (šerijatskopravni<br />

princip) koje glasi:<br />

Ma ubine min hajj fehuve<br />

ke mejtetihi i (Amputirani/<br />

odstranjeni dio ljudskog ili<br />

životinjskog tijela, ima istu<br />

pravnu kvalifikaciju kao i<br />

njegova strv/leš). Da bi se<br />

ovo pravilo ispravno razumjelo,<br />

potrebno je znati<br />

da se u klasičnoj islamskoj<br />

pravnoj nauci, lešina dijeli u dvije vrste:<br />

čistu i nečistu. U prvu vrstu spadaju:<br />

ljudski leš i lešina morskih životinja,<br />

a u drugu: lešina kopnenih životinja 7 .<br />

O tome, kojoj od ove dvije kategorije<br />

pripada živo biće, ovisi pravni tretman<br />

njegovog amputiranog dijela. Amputirani<br />

dio ljudskog ili tijela morske<br />

životinje je čist, jer se, u pravnom smislu,<br />

njihova lešina smatra čistom, dok je<br />

amputirani dio tijela kopnene životinje<br />

Što se tiče<br />

amputacije<br />

ljudskih<br />

udova, ona<br />

je dozvoljena<br />

u slučaju<br />

krajanje nužde<br />

(darure), kada<br />

je ona u funkciji<br />

spašavanja<br />

ljudskog života,<br />

zaustavljanja<br />

(ublaživanje)<br />

teških ili<br />

nesnošljivih<br />

bolova, ali i<br />

sprečavanja<br />

širenja bolesti<br />

na ostale<br />

dijelove tijela.<br />

nečist, s obzirom da se<br />

njen leš smatra nečistim. U<br />

različitim pravnim školama<br />

općeprihvaćena je praksa<br />

preformulacije zakonskih<br />

tekstova u posebna pravila<br />

(opće šerijatsko-pravne<br />

principe), koja bi trebala<br />

biti u funkciji iznalaženja<br />

pravnih rješenja (normi)<br />

za što širi krug pitanja koja<br />

nisu definirana posebnim<br />

zakonskim tekstom. To što<br />

pojedina pravila imaju šire<br />

značenjske implikacije od<br />

samog teksta iz kojeg su<br />

izvedena, ne dovodi u pitanje<br />

njihovu ispravnost, jer<br />

je forma zakonskog teksta<br />

često uvjetovana specijalnim<br />

povodom i specifičnim<br />

okolnostima, i predstavlja<br />

odgovor na konkretnu dilemu,<br />

ali je, u najvećem broju<br />

slučajeva, primjenjiva i na<br />

druge slične situacije. 8 U<br />

prilog tome govori i poznato<br />

usulsko načelo: U obzir<br />

se uzima općenitost izraza,<br />

a ne specifičnost povoda (El-<br />

’ibretu bi ‘umumi-l-lafzi la<br />

bi hususi-s-sebebi) 9 . Evo još<br />

nekih primjera zakonskih<br />

tekstova koji su preformulirani<br />

u posebna pravila: A<br />

onome ko bude primoran, ali<br />

ne iz želje, samo toliko da glad<br />

utoli, Gospodar tvoj će doista<br />

oprostiti i milostiv biti. 10<br />

(preformulisan je u pravilo:<br />

“Nužda zakon mijenja’’, ili<br />

“U nuždi je dozvoljeno ono<br />

što je inače zabranjeno’’);<br />

“Djela se cijene (vrednuju)<br />

prema namjerama’’ ’ 11 (preformuliran<br />

u pravilo: “O djelima<br />

subjekta se presuđuje na<br />

osnovu njegove namjere’’);<br />

“Nema (nanošenja) štete, niti<br />

uzvraćanja štetom.’’ ’ 12 (Preformulisan<br />

je u istoimeno<br />

pravilo); i dr.<br />

Propisi<br />

Iz navednog pravila naučili smo da<br />

amputirani dio ljudskog ili životinjskog<br />

tijela ima identičan pravni tretman<br />

kao i njihova strv (lešina), a ono što<br />

nas ovdje interesuje jeste da li i pod<br />

kojim uvjetima je dozvoljeno amputirati<br />

dio ljudskog ili životinjskog tijela.<br />

Što se tiče amputacije ljudskih udova,<br />

ona je dozvoljena u slučaju krajanje<br />

nužde (darure), e kada je ona u funkciji<br />

spašavanja ljudskog života, zaustavljanja<br />

9. mart - 16. rebiu-l-ahir<br />

42

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!