Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
sa’j između Safe i Merve,<br />
iz straha da ne bi zapali u<br />
oponašanje paganskih rituala<br />
koji si izvođeni na tom<br />
prostoru, bit će nam jasno<br />
da se ajetom ne cilja izvorna<br />
dopustivost (ibaha), kao<br />
jedna od kategorija pravne<br />
norme, nego se njime želi<br />
ukazati da je ovakva vrsta<br />
straha neopravdana i da<br />
nema nikakvog grijeha u<br />
obavljanju sa’ja na prostoru<br />
na kojem su predislamski<br />
Arapi izvodili svoje ritaule. 2<br />
Opća pravna pitanja<br />
U Poslanikovom, sallallahu<br />
‘alejhi ve sellem,<br />
postupku, da ljudima na<br />
vrijeme ukaže na neispravnost<br />
određenog njihovog<br />
postupka ili prakse, prepoznajemo<br />
obavezu vjerskih<br />
autoriteta (učenjaka),<br />
u svakom vremenu i na<br />
svakom prostoru, da svojim<br />
kontinuiranim prisustvom<br />
u društvu i praćenjem svih<br />
njegovih važnijih tokova,<br />
uzmu aktivno učešće u<br />
kreiranju što moralnijeg<br />
i vjerskim principima usklađenijeg<br />
društvenog ambijenta. Ne smije se desiti<br />
da islamski učenjak bude samo nijemi<br />
posmatrač društvenih dešavanja, jer je<br />
to u suprotnosti sa njegovim pozivom<br />
i njegovom ulogom direktnog Poslanikovog,<br />
sallallahu ‘alejhi ve sellem,<br />
duhovnog nasljednika, i kao onoga ko<br />
je, nakon poslanika, najpozvaniji da svijet<br />
mijenja na bolje. Odgovornost je, u<br />
islamu, uvijek proporcionalna stvarnim<br />
mogućnostima, društvenom statusu i<br />
personalnim pretpostavkama i kvalitetima,<br />
koji određenu osobu dovode u<br />
privilegovan položaj u odnosu na druge,<br />
ali im daju i priliku da, sa pozicije<br />
na kojoj se nalaze, a to je uglavnom<br />
pozicija autoriteta, izravno djeluju na<br />
društvene tokove. S obzirom da islamskim<br />
učenjacima, po prirodi stvari, pripada<br />
pozicija vrhovne vjerske vlasti, da<br />
se na njih gleda sa posebnim respektom<br />
i da njihova riječ ima posebnu težinu,<br />
sasvim je razumljivo da i njihova odgovornost<br />
bude na tom nivou. Ovu<br />
činjenicu nalazimo jasno naglašenu u<br />
kur’anskim i hadiskim tekstovima koji<br />
se izravno bave ovim pitanjem. U jednom<br />
dijelu tih tekstova ukazuje se na<br />
važnost i ulogu učenjaka, njihov neprikosnoveni<br />
autoritet 3 , poseban stepen<br />
straha i strahopoštovanja (el-hašje), e na<br />
kojima oni grade svoj odnos prema Allahu,<br />
dželle šenuhu 4 , na njihovu<br />
nedostižnu prednost u<br />
odnosu na druge ljude 5 , dok<br />
se u drugom djelu govori o<br />
njihovoj posebnoj odgovornosti<br />
pred Uzvišenom Bogom<br />
i pred ljudima, a koja<br />
je u potpunoj harmoniji sa<br />
spomenutim blagodatima 6 .<br />
Islamski pravnici su, na<br />
osnovu ovoga hadisa, ustanovili<br />
opće pravilo (šerijatskopravni<br />
princip) koje glasi:<br />
Ma ubine min hajj fehuve<br />
ke mejtetihi i (Amputirani/<br />
odstranjeni dio ljudskog ili<br />
životinjskog tijela, ima istu<br />
pravnu kvalifikaciju kao i<br />
njegova strv/leš). Da bi se<br />
ovo pravilo ispravno razumjelo,<br />
potrebno je znati<br />
da se u klasičnoj islamskoj<br />
pravnoj nauci, lešina dijeli u dvije vrste:<br />
čistu i nečistu. U prvu vrstu spadaju:<br />
ljudski leš i lešina morskih životinja,<br />
a u drugu: lešina kopnenih životinja 7 .<br />
O tome, kojoj od ove dvije kategorije<br />
pripada živo biće, ovisi pravni tretman<br />
njegovog amputiranog dijela. Amputirani<br />
dio ljudskog ili tijela morske<br />
životinje je čist, jer se, u pravnom smislu,<br />
njihova lešina smatra čistom, dok je<br />
amputirani dio tijela kopnene životinje<br />
Što se tiče<br />
amputacije<br />
ljudskih<br />
udova, ona<br />
je dozvoljena<br />
u slučaju<br />
krajanje nužde<br />
(darure), kada<br />
je ona u funkciji<br />
spašavanja<br />
ljudskog života,<br />
zaustavljanja<br />
(ublaživanje)<br />
teških ili<br />
nesnošljivih<br />
bolova, ali i<br />
sprečavanja<br />
širenja bolesti<br />
na ostale<br />
dijelove tijela.<br />
nečist, s obzirom da se<br />
njen leš smatra nečistim. U<br />
različitim pravnim školama<br />
općeprihvaćena je praksa<br />
preformulacije zakonskih<br />
tekstova u posebna pravila<br />
(opće šerijatsko-pravne<br />
principe), koja bi trebala<br />
biti u funkciji iznalaženja<br />
pravnih rješenja (normi)<br />
za što širi krug pitanja koja<br />
nisu definirana posebnim<br />
zakonskim tekstom. To što<br />
pojedina pravila imaju šire<br />
značenjske implikacije od<br />
samog teksta iz kojeg su<br />
izvedena, ne dovodi u pitanje<br />
njihovu ispravnost, jer<br />
je forma zakonskog teksta<br />
često uvjetovana specijalnim<br />
povodom i specifičnim<br />
okolnostima, i predstavlja<br />
odgovor na konkretnu dilemu,<br />
ali je, u najvećem broju<br />
slučajeva, primjenjiva i na<br />
druge slične situacije. 8 U<br />
prilog tome govori i poznato<br />
usulsko načelo: U obzir<br />
se uzima općenitost izraza,<br />
a ne specifičnost povoda (El-<br />
’ibretu bi ‘umumi-l-lafzi la<br />
bi hususi-s-sebebi) 9 . Evo još<br />
nekih primjera zakonskih<br />
tekstova koji su preformulirani<br />
u posebna pravila: A<br />
onome ko bude primoran, ali<br />
ne iz želje, samo toliko da glad<br />
utoli, Gospodar tvoj će doista<br />
oprostiti i milostiv biti. 10<br />
(preformulisan je u pravilo:<br />
“Nužda zakon mijenja’’, ili<br />
“U nuždi je dozvoljeno ono<br />
što je inače zabranjeno’’);<br />
“Djela se cijene (vrednuju)<br />
prema namjerama’’ ’ 11 (preformuliran<br />
u pravilo: “O djelima<br />
subjekta se presuđuje na<br />
osnovu njegove namjere’’);<br />
“Nema (nanošenja) štete, niti<br />
uzvraćanja štetom.’’ ’ 12 (Preformulisan<br />
je u istoimeno<br />
pravilo); i dr.<br />
Propisi<br />
Iz navednog pravila naučili smo da<br />
amputirani dio ljudskog ili životinjskog<br />
tijela ima identičan pravni tretman<br />
kao i njihova strv (lešina), a ono što<br />
nas ovdje interesuje jeste da li i pod<br />
kojim uvjetima je dozvoljeno amputirati<br />
dio ljudskog ili životinjskog tijela.<br />
Što se tiče amputacije ljudskih udova,<br />
ona je dozvoljena u slučaju krajanje<br />
nužde (darure), e kada je ona u funkciji<br />
spašavanja ljudskog života, zaustavljanja<br />
9. mart - 16. rebiu-l-ahir<br />
42