Zakon o za{titi doma}e proizvodnje je opravdan

kfbih.com
  • No tags were found...

Zakon o za{titi doma}e proizvodnje je opravdan - Privredna ...

Jedan od brojnih problema koji poga|aju

gra|evinare na tr`i{tu je i nedovoljna institucionalna

podr{ka Vlade FBiH. Rije~ je o

zna~ajnoj disperziji, kako strukture gra|evinskih

dru{tava na tr`i{tu tako i nadle`nih institucija

Nadle`nost gra|evinarstva u Federaciji Bosne

i Hercegovine podijeljena je na tri nivoa. Zakon o

gra|enju nije na snazi, a novom uredbom o

gra|enju objekata od zna~aja za FBiH regulisani

su uvjeti, odnosno kriteriji za dobijanje dozvola o

gra|enju. Ostali objekti su u nadle`nosti kantona.

Za gra|evinare ostaju brojne nejasno}e, a za

nadle`ne institucije brojna pitanja na koja bi trebalo

da daju odgovor. Kada je rije~ o drugom

entitetu, uvjeti za dobijanje dozvola za gra|enje

su opet razli~iti, a nadle`nost je na dva nivoa.

Dakle, na malom bh. tr`i{tu postoje dru{tva iste

djelatnosti, sa zna~ajno razli~itim uvjetima za

po~etak rada. Kako u ovakvim uslovima posti}i

zdravu i lojalnu konkurenciju?

Stoga je prva sjednica Odbora gra|evinara

P/GKFBiH, u novom sastavu, odr`ana po~etkom

jula, uz ostalo, bila posve}ena i ovoj problematici.

Sjednici su prisustvali i Jago Lasi}, potpredsjednik

P/GKFBiH, i Sed`ida \onlagi}, iz Ministarstva

za prostorno ure|enje i okoli{ Vlade FBiH.

Razmatran je i prijedlog programa rada

Udru`enja za narednih {est mjeseci. Program je

rezultat diskusija gra|evinara, koje se odnose na

aktuelne probleme na tr`i{tu. Realizacija

Odbor gra|evinara P/GKFBiH

Razli~iti uvjeti poslovanja

aktivnosti rada Udru`enja u mnogome }e zavisiti

od podr{ke Vlade FBiH.

Gra|evinari su apelirali da se pru`i sna`nija

podr{ka gra|evinarstvu, kao privrednoj grani od

koje ovisi razvoj oko 40 privrednih grana.

Prijedlog okvirnog programa rada Udru`enja

je usvojen, sa korekcijama termina realizacije

pojedinih aktivnosti.

Dobijanje dozvola za gra|enje za objekte od

zna~aja za FBiH regulisano je novom uredbom za

rad, koju je propisalo Ministarstvo za prostorno

ure|enje i okoli{ FBiH.

Jedan od osnovnih kriterija za dobijanje

licence je da dru{tvo ima {est in`injera sa pet godina

radnog iskustva. Ovaj kriterij nai{ao je na kritike

gra|evinara, uz zahtjev da se izvr{i kategorizacija

firmi u odnosu na slo`enost objekta i

veli~inu. Iskazana je spremnost Ministarstva da se

u kreiranje narednih uredbi koje se odnose na

gra|evinarstvo uklju~i i Odbor gra|evinara

P/GKFBiH, sa svojim prijedlozima i sugestijama.

Razgovarano je i o sudbini „Vranice”, koja se

bori za opstanak i golu egzistenciju. Predlo`eno je

da se Udru`enje oglasi i ponudi podr{ku ovoj kompaniji.

Konkretan potez bi bio da dio radnika Vranice

na odre|eni period preuzmu druge gra|evinske

firme, {to je postalo i zaklju~ak Odbora. Ti radnici bi

sa svojim radnim statusom ostali u Vranici, ali bi bili

radno anga`ovani na poslovima u drugoj firmi, koja

bi im ispla}ivala platu. Ovo je jedan od na~ina

pomo}i i podr{ke gra|evinskog sektora FBiH Vranici

dok se problemi ne saniraju.

D`enana AVDI]

dj.avdic@kfbih.com

GLASNIK

Privredna / Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina X

Broj 82/83

juli/srpanj - avgust/kolovoz 2009.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda,

glavni urednik,

Amela Ke~o,

odgovorni urednik,

~lanovi:

Mira Idrizovi},

[emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

Adresa:

Privredna / Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/214-315

E-mail: m.velic@kfbih.com

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud

Sarajevo

UF/1-2219/05,

RB 1-3018

Identifikacioni broj

4200088140005

Identifikacioni broj PDV

200088140005

DTP: "Privredna {tampa"

[tampa: ”ARKA PRESS” d.o.o

Sarajevo,

Hamdije ^emerli}a 43

Besplatan primjerak

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3


Proizvodnja mlijeka

Nu`na je

jedinstvena

otkupna cijena

O stanju u sektoru mljekarstva u BiH razgovaralo

se na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede,

{umarstva i vodoprivrede Vlade RS,

odr`anom krajem svibnja u Banjoj Luci

Tema posve}ena stanju u sektoru mljekarstva u

BiH privukla je predstavnike Ministarstva vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zatim ministarstava

poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede

Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine,

zadru`nih saveza oba entiteta, Udru`enja proizvo|a~a

mlijeka i poljoprivrednih proizvo|a~a –

sto~ara RS, Asocijacije proizvo|a~a mlijeka FBiH, te

prera|iva~i i otkupljiva~i mlijeka, odnosno mljekare

iz FBiH i RS, kao i predstavnici PKRS i P/GKFBiH.

Skup je rezultirao usvajanjem nekoliko va`nih

zaklju~aka: formirati radnu grupu sastavljenu od

predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH, entitetskih ministarstava

poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, proizvo|a~a

mlijeka iz FBiH i RS, po jedne mljekare iz

FBiH i RS i gospodarskih komora FBiH i RS, koja

}e utvrditi koliko ko{ta proizvodnja litra mlijeka,

nakon ~ega }e proizvo|a~i sa mljekarama

poku{ati utvrditi jedinstvenu otkupnu cijenu mlijeka

za podru~je cijele BiH; Ministarstvo vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetska ministarstva

poljoprivrede i gospodarske komore

sura|ivat }e me|usobno, kao i sa predstavnicima

proizvo|a~a, kako bi se otklonili problemi u ovoj

oblasti poljoprivrede i za{titili doma}i proizvo|a~i;

ukoliko se sa mljekarama ne dogovori jedinstvena

otkupna cijena mlijeka za podru~je cijele BiH,

koja bi bila ispod cijene ko{tanja, doma}i proizvo|a~i

}e tra`iti za{titu doma}e proizvodnje po

CEFTA sporazumu; ako se mlijeko ne otkupljuje od

proizvo|a~a iz bilo kog podru~ja FBiH i RS

poljoprivredni proizvo|a~i mogu tra`iti za{titu

doma}e proizvodnje po CEFTA sporazumu.

Erina LASI]

lasicerina@yahoo.com

Od septembra izdavanje poreznih kartica

Poslodavci u Federaciji BiH od 1. jula Poreznoj

upravi mogu dostavljati zahtjeve za izdavanje

poreznih kartica za svoje uposlenike. Zakonom o

porezu na dohodak nije predvi|en rok do kada zahtjevi

moraju biti poslani. O~ekuje se da svi to u~ine do

kraja godine. Izdavanje kartica onima koji do tada

po{alju zahtjeve po~inje 1. septembra. Proces }e trajati

nekoliko mjeseci, a bit }e izdato oko 450.000 kartica.

Poreznim obveznicima u FBiH, osim osobno,

bit }e na raspolaganju i podno{enje odre|enog

broja poreznih prijava elektronski. Ono {to bi

moglo usporiti ovaj proces su problemi sa kojima

se suo~ava Porezna uprava, a odnose se na nedovoljan

broj uposlenih i nedostatak adekvatne informati~ke

opreme. Nedostaje blizu 300 slu`benika s

visokom stru~nom spremom. Zbog toga }e se od

Vlade FBiH tra`iti da odobri prijem pripravnika i

volontera da bi se ovaj posao {to prije zavr{io.

Strancima u maju 89 radnih dozvola

U Federaciji BiH stranim dr`avljanima u maju

je izdato 89 radnih dozvola, ~etiri manje u odnosu

na prethodni mjesec. Prema pokazateljima

Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, od deset kantona

u FBiH, najvi{e tih dozvola izdato je u

Kantonu Sarajevo (27), te Tuzlanskom kantonu (19).

Izdavanja radnih dozvola stranim dr`avljanima nije

bilo u Srednjobosanskom kantonu. Najbrojnije

osobe kojima su do sada izdate dozvole su dr`avljani

Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Kine.

Poslodavci u maju tra`ili 1.505 radnika

U maju 2009. godine poslodavci su kod javnih

slu`bi za zapo{ljavanje u Federaciji BiH iskazali potrebu

za zapo{ljavanjem 1.505 osoba, {to je u pore|enju

sa prethodnim mjesecom pove}anje za 16 osoba.

Prvo polugodi{te na tr`i{tu kapitala FBiH

Sarajevska berza je u prvih {est mjeseci ove

godine ostvarila promet od 50 miliona eura, dok

je u istom razdoblju pro{le godine promet iznosio

oko 75 miliona eura, objavljeno je na SASE.

Indeks najlikvidnijih kompanija SASX-10 u

prvoj polovici ove godine dva puta je padao ispod

po~etnih 1.000 bodova, ali je zabilje`io usporavanje

negativnog trenda, tako da je vrijednost

glavnog indeksa ni`a za 16 posto, dok je u istom

periodu pro{le godine bila ni`a za 38 posto.

Indeks fondova BIFX zabilje`io je jo{ manji

pad - od 6,4 posto, dok je njegova vrijednost u

prvih {est mjeseci pro{le godine bila manja za

36,25 posto. Vrijednost svih izlistanih dionica u

prvih {est mjeseci iznosila je 3,3 milijarde eura,

{to je za 14,4 posto manje nego u istom razdoblju

lani, kada je iznosila 3,9 milijardi eura.

- Plan nije ispunjen. Ukupna situacija na

tr`i{tima u BiH, okru`enju i svijetu je vrlo nepredvidiva

i odra`ava se i na na{u berzu - rekao je

Zlatan Dedi}, direktor Sarajevske berze.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

4

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


IPA programi

Poziv na dostavu

projektnih prijedloga

BiH - Hrvatska

Ministarstvo regionalnog razvoja, {umarstva i

vodnoga gospodarstva (Agencija za regionalni

razvoj, po akreditaciji) Republike Hrvatske i

Delegacija Evropske komisije u Bosni i

Hercegovini, u saradnji sa Direkcijom za evropske

integracije Bosne i Hercegovine, objavljuju poziv

za prikupljanje ponuda za bespovratna sredstva

unutar IPA prekograni~nog programa Hrvatska -

Bosna i Hercegovina od 2007. do 2013. godine

(finansijska potpora iz alokacija za 2007. i 2008.

godinu) s ciljem podsticanja stvaranja prekograni~ne

saradnje i partnerstva; podsticanja razvoja

zajedni~kih prekograni~nih aktivnosti revitalizacije

privrede, za{tite prirode i okoli{a i

unapre|enja socijalne povezanosti na programskom

podru~ju. U okviru ovog poziva indikativni

iznos od 3.600.000 eura, ravnomjerno

raspore|en objema dr`avama, dostupan je za projektne

prijedloge iz obje partnerske zemlje

(1.800.000 eura za Hrvatsku i 1.800.000 eura za

Bosnu i Hercegovinu). Smjernice za aplikante i

prijavni obrasci dostupni su na internet adresama:

www.mrrsvg.hr, www.dei.gov.ba,

www.safu.hr, www.cbc-cro-bih.net;

http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/in

dex_en.htm.

Datumi i mjesta Informativnih dana za ovaj

Poziv bit }e dostupni na stranicama:

www.mrrsvg.hr, www.dei.gov.ba i

www.cbc-cro-bih.net.

Krajnji rok za predaju projektnih prijedloga je

16. oktobar 2009. godine.

BiH – Crna Gora

Delegacija Evropske komisije u Bosni i

Hercegovini i Delegacija Evropske komisije u

Crnoj Gori, u saradnji sa Direkcijom za evropske

integracije Bosne i Hercegovine i Ministarstvom

za evropske integracije Crne Gore, objavljuju

otvaranje Prvog poziva za dostavu prijedloga projekata

u okviru Instrumenta za pretpristupnu

pomo} (IPA) programa prekograni~ne saradnje

Bosna i Hercegovina – Crna Gora s ciljem podr{ke

inicijativama prekograni~nog privrednog razvoja,

sa naglaskom na turizam i ruralni razvoj, inicijativama

za unapre|ivanje `ivotne sredine, sa fokusom

na za{titu, promovisanje i upravljanje prirodnim

resursima, dru{tvenoj koheziji i kulturnoj

razmjeni kroz aktivnosti koje povezuju institucije

i ljude. U okviru ovog poziva za dostavu prijedloga

projekata za finansiranje koji uklju~uju prekograni~nu

saradnju stanovnika prihvatljivog

podru~ja Programa, na raspolaganju je indikativni

iznos od 1.980.000 eura (900.000 eura za Bosnu

i Hercegovinu i 1.080.000 eura za Crnu Goru).

Aplikacije moraju biti dostavljene preporu-

~enom po{tom, uslugom dostave ili li~no na

adresu:

ZAJEDNI^KI TEHNI^KI SEKRETARIJAT

Hamdije ^emerli}a 2/XI

71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Krajnji rok za podno{enje aplikacija je 9.oktobar

2009. godine, do 16:00 sati po lokalnom vremenu.

Sve aplikacije primljene nakon isteka krajnjeg

roka bit }e isklju~ene iz procesa evaluacije.

Kompletan vodi~ za aplikante (uklju~uju}i i

vremenski raspored info-sesija)

dostupan je na internet stranama:

www.dei.gov.ba, www.gov.me/minzaevint,

http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/index

_en.htm

Kontakt:

e-mail: info@cbc.bih-mne.org

Fax: +387 (0)33 703 465

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

5


Skra}ena verzija

Prilog razmatranju primjene Evropskih normi o

energijskoj efikasnosti i mogu}nosti

implementacije u bosanskohercegova~koj industriji

(6. Nau~no-stru~ni skup sa me|unarodnim u~e{}em ”KVALITET 2009”, Neum, BiH, 4-7. juni 2009.)

REZIME

Pripremama uklju~ivanju Bosne i Hercegovine u pregovore

za pristupanje punopravnom ~lanstvu u Evropskoj

uniji nastaje i formalnopravna potreba za prilago|avanjem

okolinskog zakonodavstva na~elima koja se primjenjuju u

Evropi. Ovi integracijski procesi, zbog specifi~nih uvjeta u

svakoj zemlji, idu polagano i zahtijevaju mnogo prilago|avanja,

primjene prelaznih mjera i restrukturiranja

Pi{e: Mr. Nafija privrede. S tim u vezi, efikasna upotreba energije predstavlja

osnovni smisao dobrog gospodarenja energijom i

[EHI]- MU[I]

n.sehic@kfbih.com za{tite okoli{a svake kompanije, ali i svake zemlje, te se

aktuelnost dobrog gospodarenja energijom name}e kao

nezaobilazni uvjet uspje{nog i profitabilnog poslovanja.

Programi energijske efikasnosti u razvijenim zemljama

Zapada predstavljaju normalnu praksu ve} dvadesetak

godina, te se postavlja pitanje kako dostignuta znanja i

iskustva iz razvijenih zemalja prenijeti i koristiti u BiH.

Klju~no u energijskoj efikasnosti je upravljanje - bez obzira

na to koliko ulo`ili u savremenu tehnologiju, ako se

resursima ne upravlja efikasno od ulo`enih sredstava nema

maksimalnog efekta. Nekad je profitabilnost kompanije

jednostavnije pove}ati smanjenjem tro{kova za energiju

nego pove}anjem prodaje ili prometa. Tako|er, u{tede

koje se posti`u uvo|enjem naprednih visokoefikasnih

energetskih sistema, kroz primjenu postoje}ih normi i standarda,

mogu bitno pove}ati konkurentnost nacionalnog

gospodarstva, `ivotni standard, kao i kvalitet lokalnog i

globalnog okoli{a.

Stoga je i cilj ovog rada poku{aj odgovora na pitanje

koji su to dokumenti, standardi i normativi zna~ajni za

gospodarenje energijom i za energijsku efikasnost, te kako

osigurati i unaprijediti njihovu implementaciju, naro~ito u

industriji BiH, jer gospodarenje energijom je zanimanje

koje se ne bavi samo {tednjom ve} i pove}anjem produktivnosti,

standarda i u{tedom novca.

Uvodno o energijskoj efikasnosti

Energijska efikasnost je danas u svijetu prepoznata kao

najsna`niji i tro{kovno najdjelotvorniji na~in postizanja ciljeva

odr`ivog razvoja. Instrumenti politike energijske efikasnosti

su istovremeno orijentirani na postizanje ~istijeg

okoli{a, boljeg `ivotnog standarda, ve}e industrijske

konkurentnosti i sl. Sigurnost snabdijevanja energijom, ali i

smanjenje negativnih efekata upotrebe dominantnih fosilnih

goriva u svjetskoj energetskoj politici postali su klju~ni prioriteti.

Evropa jo{ uvijek, iako je danas energetski najefikasnija

regija u svijetu, tro{i oko 20% vi{e energije nego {to to

mo`e ekonomski opravdati [1]. Ovaj podatak je jasan

pokazatelj da u EU postoje zna~ajni tehni~ki, a i, {to je jo{

va`nije, ekonomski potencijali za u{tede energije, koji se ne

ispunjavaju zbog brojnih postoje}ih barijera koje spre~avaju

pomak tr`i{ta prema energetski u~inkovitijim tehni~kim

rje{enjima i pona{anjima.

Uprkos niskoj potro{nji energije po glavi stanovnika,

BiH je veliki rasipnik energije. Najnoviji podaci pokazuju da

BiH koristi gotovo 40% manje energije od prosjeka zemalja

Jugoisto~ne Evrope, tri puta manje od prosjeka EU i gotovo

40 % manje od svjetskog prosjeka [2]. BiH tro{i veliku

koli~inu energije po jedinici dru{tvenog proizvoda, gotovo

pet puta vi{e od zemalja EU i 2,5 puta vi{e od svjetskog prosjeka

[3]. Tako npr. specifi~na potro{nja energije u livnicama,

koje su veliki potro{a~ energije, varira u {irokom rasponu od

14 do 60 GJ/t odlivaka, {to djelimi~no ovisi o vrsti proizvoda

i materijala koji se koristi, ali istovremeno ukazuje i na

posljedicu ve}e, odnosno manje efikasnosti u iskori{tenju

energije (Slika 1) [4].

Stoga je potrebno izna}i nove strategije razvoja energetskog

sektora, koje }e odgovoriti na ove izazove na najdjelotvorniji

na~in, uz minimiziranje tro{kova. To podrazumijeva

multidisciplinarni pristup u prihvatanju i primjeni normativa

EU, uobziruju}i specifi~nosti postoje}e industrije u

BiH i uklju~uju}i sve dru{tvene institucije i kompanije.

Energijska efikasnost u politici EU

Energijska efikasnost je jedan od prioriteta energetske

politike EU [5,6]. Najva`nijim korakom u ostvarivanju

pobolj{anja energijske efikasnosti smatra se usvajanje

Direktive 2006/32/EZ o energijskoj efikasnosti i energetskim

uslugama [7], prema kojoj su zemlje ~lanice

obavezne posti}i cilj od najmanje devet odsto smanjenja

neposredne potro{nje energije u razdoblju od 2008. do

2016. godine. Nadalje, u Akcionom planu energetska

efikasnost Europske komisije, EU je postavila cilj 20%

smanjenja ukupne primarne potro{nje energije do 2020.

godine. Ovaj cilj zna~i nov~ane u{tede od 100 milijardi

eura godi{nje i 780 miliona tona izbjegnutih emisija CO 2 .

Valja istaknuti da svi dokumenti EU isti~u potrebu definiranja

i primjene instrumenata poticajne politike kojima }e

se osigurati primjena tro{kovno efikasnih rje{enja za smanjenje

potro{nje energije. Energijska efikasnost u savremenoj

energetskoj politici promatra se kao novi izvor

energije - uvodi se koncept ”negad`ul”, koji ozna~ava izbjegnutu

potro{nju energije [1].

6

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Slika 1. Shematski prikaz normi EU o energijskoj efikasnosti

(uklju~uju}i institucije sistema i kompanije u industriji)

Legenda: IPPC - Integrated Pollution Prevention and Control - Integralno sprje~avanje i nadzor one~i{}enja

BAT - Best Available Techniques - Najbolje dostupne tehnike

BREF - (Best Available Technique REFerence Document) BAT referentni dokumenti

Energijska efikasnost u politici BiH

Okoli{na legislativa u BiH je zasnovana na principima

odr`ivog razvoja i dobrim dijelom harmonizirana sa

evropskim zakonodavstvom. Me|utim, treba istaknuti da

se u BiH jasno osjeti nedostatak sistemskog i koordiniranog

pristupa poticanju energijske efikasnosti, odnosno nedostaje

jasna politika koja }e omogu}iti razvoj samoodr`ivog

tr`i{ta energijske efikasnosti koja je istaknuta kao jedan od

glavnih ciljeva budu}e nacionalne energetske strategije [4,

8, 9].

Ukupna energijska intenzivnost u BiH CSI 028 [R]

Ukupna energijska intenzivnost u BiH je odre|ena kao

odnos ukupne potro{nje primarne energije i GDP-a, za

odre|enu kalendarsku godinu. 1

U narednoj tabeli dati su podaci o potro{nji primarne

energije, GDP i energijskoj intenzivnosti za BiH u periodu

1998-2004. godina [10].

Direktiva o efikasnosti kori{tenja krajnje

energije i energetskih usluga

Predmet, podru~je upotrebe i

ciljevi u{tede energije

Svrha Direktive o efikasnosti kori{tenja krajnje energije

i energetskih usluga (2006/32/EZ) je pove}anje i ekonomi~no

pobolj{anje u~inkovite upotrebe krajnje energije u

dr`avama ~lanicama tako {to }e:

(a) osigurati potrebne okvirne ciljeve kao i mehanizme,

poticaje i institucionalne, financijske i pravne okvire za

uklanjanje postoje}ih tr`i{nih prepreka i nedostataka koji

spre~avaju u~inkovito kori{tenje krajnje energije;

(b) stvoriti uvjete za razvoj i promicanje tr`i{ta energetskih

usluga i uvjeta za osiguranje drugih mjera za

pobolj{anje energijske efikasnosti za krajnje korisnike [12].

Op}i cilj ove direktive je da dr`ave ~lanice usvajaju i

imaju za cilj postizanje sveobuhvatnog nacionalnog

Tabela 1: Potro{nja primarne energije, GDP i energijska intenzivnost za BiH, 1998-2004. godina [8]

Ocjenjuje se da }e se energijska intenzivnost potro{nje

elektri~ne i toplotne energije u BiH do 2020. godine smanjivati,

kao rezultat strukturnih promjena, bolje kvalitete i

vrijednosti industrijskih proizvoda, te pove}anja energijske

efikasnosti [8, 11].

1 Podaci su preuzeti iz Strategije za{tite okoli{a FBiH, Sarajevo 2007.

okvirnog cilja u{tede energije, koji za devetu godinu primjene

ove direktive iznosi devet odsto, do kojeg se dolazi

putem energetskih usluga i drugih mjera za pobolj{anje

energetske u~inkovitosti. Dr`ave ~lanice pridonose postizanju

tog cilja poduzimanjem ekonomi~nih, izvodljivih i

razumnih mjera [7].

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7


Ovaj nacionalni okvirni cilj u{tede energije odre|uje

se i izra~unava u skladu s odredbama i metodologijom

navedenom u Prilogu I Direktive. Za usporedbu u{tede

energije i pretvorbu u usporedivu jedinicu upotrebljavaju

se pretvorbeni faktori iz Priloga II, osim ukoliko je

opravdana upotreba drugih pretvorbenih faktora.

U Prilogu III dat je okvirni popis primjera prihvatljivih

mjera za pobolj{anje energijske efikasnosti, koje se

odnose, izme|u ostalog, i na industrijski sektor. Te mjere

se odnose na:

• proizvodne procese (npr. efikasnija upotreba komprimiranog

zraka, kondenzata, prekida~a i ventila,

upotreba automatskih i integriranih sistema, efikasnost u

stanju pripravnosti - stand-by model i sl.);

• motore i pogonske sisteme (npr. pove}ana upotreba

elektronskih komandi i pogonskih sistema s promjenjivom

brzinom, cjelovito programiranje aplikacija,

frekventna pretvorba, elektri~ni motori s visokom

u~inkovito{}u i sl.);

• ventilatore, pogonske sisteme s promjenjivom brzinom

i provjetravanjem (npr. nove naprave / sistemi,

upotreba prirodne ventilacije i sl.);

• upravljanje potro{njom (npr. upravljanje

potro{njom, nadzorni sistemi za smanjenje vrhova

potro{nje);

• suproizvodnju sa visokom efikasno{}u (npr.

naprave za kombiniranu proizvodnju toplotne i elektri~ne

energije).

IPPC direktiva

U zemljama EU za o~uvanje okoli{a se u velikim

industrijskim, poljoprivrednim i komunalnim objektima

primjenjuje pristup integriranog spre~avanja i nadzora

one~i{}enja (IPPC - Integrated Pollution Prevention and

Control). Vrsta i minimalna veli~ina proizvodnog

kapaciteta koji potpada pod IPPC-re`im definirana je

IPPC direktivom Vije}a EU (EU Council Directive,

2008/1/EC), kao i kasnijim propisima koji su doneseni na

temelju ove smjernice. Potrebno je naglasiti da se, prema

ovoj direktivi, kao kriterij veli~ine kapaciteta uzima

instalirani kapacitet, bez obzira na stupanj kori{tenja.

IPPC pristup zahtijeva da svaki proizvodni kapacitet radi

u skladu s najboljom dostupnom tehnikom (BAT - Best

Available Techniques). To zna~i da je potrebno osigurati

da IPPC kapaciteti rade prema najboljim me|unarodnim

prakti~nim iskustvima za odre|enu granu industrije uzimaju}i

u obzir tro{kove proizvodnje i druge faktore [13].

BAT uklju~uje pribavljanje, primjenu, stavljanje u

pogon, odr`avanje i nadzor tehnika koje su najpogodnije

za namjeravanu svrhu. BAT se razlikuje u ovisnosti o

grani industrije, lokalnim okolnostima, te da li se radi o

novom ili postoje}em kapacitetu. Sam pojam BAT ima

zna~enje:

• Best (najbolje) uklju~uje tehnike, postrojenja i

ure|aje koji se koriste i na~in na koji je postrojenje

oblikovano, gra|eno, odr`avano, kori{teno ili stavljeno

izvan pogona;

• Available (raspolo`ive, dostupne) podrazumijeva

one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji

dopu{taju njihovu primjenu u odre|enim industrijskim

granama, u ekonomskim i tehni~ki odr`ivim uvjetima,

uzimaju}i u obzir tro{kove i prednosti, te koriste li se te

tehnike ili proizvode u dr`avi, sve dok su razmjerno dostupne

korisniku;

• Techniqes (tehnike) podrazumijeva najdjelotvornije

tehnike u postizanju visoke op}e razine za{tite okoli{a.

S ciljem sistemskog pra}enja tehnolo{kih dostignu}a

i uklanjanja razlika me|u zemljama ~lanicama, Evropska

komisija je osnovala Evropski IPPC ured (EIPPCB), koji

izdaje BAT referentne dokumente, tzv. BREF-ove (Best

Available Technique REFerence Document). Ovi referentni

dokumenti trebaju poslu`iti i kao osnova za izradu

nacionalnih BAT dokumenata, koji se primjenjuju pri

izdavanju okolinskih dozvola, a istovremeno su va`ni

kao izvor informacija o tehnolo{kim rje{enjima koja se

uspje{no primjenjuju u pojedinoj grani industrije [14].

Dostupni su razli~iti referentni dokumenti o

najboljim raspolo`ivim tehnikama, koji su mjerodavni za

proizvodnju `eljeza i ~elika, industriju prerade

metali~nih minerala, industrijske kova~nice i livnice,

industrijske sisteme za hla|enje, povr{insku obradu

metala, velika postrojenja za sagorijevanje, energijsku

efikasnost, okolinski monitoring itd.

Evropski standard za energijsku efikasnost

Krajnji cilj Evropskog standarda za sisteme upravljanja

energijom (Nacrt pr EN 16001) je da pomogne

organizacijama da uspostave sisteme i procese potrebne

za pobolj{anje energijske efikasnosti [15]. Ovaj standard

navodi zahtjeve za sistem upravljanja energijom tako da

omogu}i da organizacija razvije i primijeni politiku i ciljeve

koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije

o va`nim energetskim aspektima. Namijenjen je da

odgovara svim tipovima i veli~inama organizacija, te da

se prilago|ava razli~itim geografskim, kulturnim i socijalnim

uvjetima. Ovaj standard se odnosi na aktivnosti pod

kontrolom organizacije.

Nacrt Standarda za sisteme upravljanja energijom

mo`e se koristiti odvojeno ili uz bilo koji drugi sistem

upravljanja. Da bi se olak{ala njegova primjena, struktura

ovog standarda je istovjetna strukturi standarda serije

ISO 14001. Model sistema upravljanja enegijom

prikazan je na Slici 2.

Slika 2: Model

sistema upravljanja

energijom za

standard EN 16001

8

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Uspjeh ovog sistema ovisi o predanosti svih razina i

funkcija organizacije, osobito vrha uprave. Sistem ove

vrste omogu}uje da organizacija razvije energetsku politiku,

uspostavi ciljeve i procese za postizanje obaveza

politike, te po potrebi poduzme sve da pobolj{a svoju

efikasnost i poka`e uskla|enost sistema sa zahtjevima

ovog Evropskog standarda.

Ovaj Evropski standard, koji je ura|en i dostupan u

nacrtu, ne postavlja apsolutne zahtjeve za energijsku

efikasnost, bez usvajanja u energetskoj politici organizacije

i bez njegove obaveze da udovolji va`nim

propisima. Stoga se dvije organizacije koje provode

sli~ne aktivnosti, ali s razli~itom energijskom efikasno{}u,

mogu prilagoditi njegovim zahtjevima.

Usvajanje pr EN 16001 }e pridonijeti postavljanju

trajnog procesa pobolj{anja koji }e dovesti do efikasnije

upotrebe energije. Potaknut }e organizacije da primijene

plan nadziranja energije, kao i analizu energije.

Zahtjevi ovog EU standarda se mogu uskladiti ili

povezati sa onima od drugih sistema upravljanja, kao {to

su oni za: kvalitet, okoli{, za{titu zdravlja na radu i sigurnost,

upravljanje financijama i rizikom. Stoga je

mogu}e da organizacija prilagodi svoj postoje}i sistem

upravljanja kako bi se uspostavio sistem upravljanja

energijom koji je u skladu sa zahtjevima ovog EU standarda.

2

Veza izme|u Standarda pr EN 16001 i BAT-a

Organizacija bi trebala osigurati da su ciljevi u skladu

sa energijskom politikom i zna~ajnim energetskim aspektima.

Ciljevi bi se trebali pregledavati i revidirati periodi~no,

npr. zajedno sa pregledom uprave ili kroz periodi~nu

reviziju programa upravljanja energijom itd.

U Dodatku A - Uputstvo za primjenu ovog EU standarda

stoji da bi organizacija trebala razmotriti

mogu}nosti upotrebe najbolje dostupne tehnike (BAT),

prilikom uspostavljanja svojih programa upravljanja

energijom. Prilikom uspostavljanja takvih programa, trebalo

bi biti odre|eno i nazna~eno sljede}e:

• Koje su prioritetne aktivnosti i projekti koji se trebaju

zapo~eti, odnosno koje djelatnosti }e dovesti do

najve}eg pobolj{anja s obzirom na dostupna sredstva;

• [ta se treba posti}i i koji je rok za isporuku, odnosno

temeljni ciljevi djelatnosti i kada se trebaju posti}i;

• Tko je odgovoran i koja sredstva su potrebna za

primjenu planova djelatnosti, odnosno tko ima cjelokupnu

odgovornost i ovlast da osigura da su planovi primijenjeni,

koje osoblje je potrebno i kakvo je financiranje

potrebno;

• Kako }e se nadzirati i revidirati energijski programi,

odnosno kako }e se nadzirati napredak i kako }e se

obavijestiti uprava kada se cilj postigne ili ne postigne i

kako }e se dokumentirati pobolj{anja u energetskoj

efikasnosti;

• Da li energijski programi odra`avaju energetsku

politiku, ciljeve zajedno sa zakonskim i drugim obvezama

i sl.

Svrha uspostavljanja programa upravljanja energijom

je da osigura da organizacija postigne ciljeve vezane za

energijsku efikasnost. Programi upravljanja energijom bi

trebali pojasniti kako organizacija planira pobolj{ati

energetsku efikasnost i trebaju sadr`avati opis zadataka i

sredstava potrebnih za njihovu primjenu.

Programi upravljanja energijom bi se trebali redovno

dokumentirati i pregledati da bi se osigurala njihova

pravovremenost i relevantnost.

Zaklju~na razmatranja

1. Imaju}i u vidu sve ve}a ograni~enja koja proizlaze

iz nu`nosti za{tite okoli{a i prirodnih resursa, sve aktuelnije

i zna~ajnije postaje iznala`enje najdjelotvornijih

mjera energijske efikasnosti. Daje se naglasak na

neophodnost izgradnje institucionalnog i zakonodavnog

okvira na dr`avnom i entitetskim razinama u BiH, kao

jednog od osnovnih preduvjeta uspje{ne implementacije

mjera energijske efikasnosti, uz kori{tenje obnovljivih

izvora energije. Na`alost, jo{ uvijek bh. i federalna statistika

ne prate osnovne indikatore kori{tenja energije.

2. Neophodan je adaptivan i multidisciplinaran pristup

u definiranju i evaluaciji energijske efikasnosti u BiH,

jer se time osigurava podudarnost instrumenata koji osiguravaju

ve}u primjenu projekata energijske efikasnosti.

Posebno se treba razmatrati koncept tr`i{ta energetske

efikasnosti, te primjena tr`i{nih mehanizma poticanja,

kojima je cilj ostvarivanje samoodr`ivog procesa

pobolj{anja efikasnosti potro{nje energije.

3. Cijene energije u svijetu postepeno rastu, kao dio

globalnog odgovora na iscrpljivanje prirodnih resursa,

kao i postavljanje stro`ijih kriterija u oblasti okolinskih

propisa, {to }e zahtijevati od bosanskohercegova~kih

kompanija da pove}aju energijsku efikasnost, odnosno

smanje energijsku intenzivnost privre|ivanja.

Kao glavni prijedlog za pove}anje energijske efikasnosti

u industrijskom sektoru, {to je i najzna~ajnije kada

je u pitanju smanjenje potro{nje energije, smatra se

pokretanje mre`e industrijske energetske efikasnosti na

nivou dr`ave BiH, ~iji bi glavni ciljevi bili:

• racionalizacija toplotne i elektri~ne energije u

industrijskom sektoru,

• ostvarivanje neposrednog kontakta izme|u industrijskih

preduze}a, proizvo|a~a ili isporu~ioca energije,

dr`avnih i lokalnih institucija, ~iji je sveukupni cilj

pove}anje energijske efikasnosti,

• koordinacija izme|u sektora industrije, usluga i

dijela javnog sektora (npr. bolnice),

• obuka korisnika putem treninga i seminara,

• povezivanje nau~noistra`iva~kih institucija iz

razli~itih sektora oko pitanja energetike i energije,

• me|unarodna saradnja i uklju~ivanje stru~njaka iz

BiH u rad evropskih mre`a industrijske energijske efikasnosti.

4. Sva raspolo`iva iskustva drugih zemalja su jednoglasna

u zaklju~ku da je bez poticajnih mjera na

dr`avnoj razini izuzetno te{ko, gotovo nemogu}e,

pokrenuti primjenu mjera energijske efikasnosti, kao i

bez ve}ih investicijskih tro{kova.

Napomena: kori{tena literatura u radu navedena

je u cjelovitoj verziji teksta.

2 http://www.cen.org

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 9


Predstavljamo

Pi{e:

Amela Ke~o,

dipl. prav.

a.keco@kfbih.com

Na koji na~in ~injenice pri~aju pri~u o jednom gradu o ljudima {to ”na pozornici

pro{losti”, ostavi{e trag koji ”`ivot zna~i”, najbolje se vidi na primjeru grada Grada~ca.

Divili su mu se mnogi, opjevali ga pjesnici, hvalili prolaznici, a drugi ga prozva{e gradom

Zmaja od Bosne, ime koje se pamti iako su mnogi stari nazivi zaboravljeni.

Smje{ten je na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, izme|u planina Majevice i Trebave.

Danas je Grada~ac razvijeno turisti~ko mjesto, privredni centar, okru`en prirodnim ljepotama,

brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, tako da podsje}a na lijepo ure|eni

muzej pod vedrim nebom.

”Cimos TMD” d.o.o. Grada~ac

Razvoj i profesionalni

partnerski odnosi

U mozaiku povoda za pri~u o ovom gradu, o privredi, o ljudima,

nalazimo se pred nimalo jednostavnim zadatkom. @elja

je odabrati kompaniju koja je u svojoj djelatnosti u pravom

smislu reprezentativna. Put nas je doveo u Sarajevsku br. 62

u Grada~cu, u sjedi{te kompanije Cimos TMD - automobilska

industrija d.o.o. Grada~ac.

Na{ sagovornik je mladi ~ovjek koji pripada

redu sposobnih i uspje{nih menad`era koji su

kvalitetom svoga rada obilje`ili privrednu

aktivnost na {irem podru~ju - Fadil Novali}, direktor

kompanije Cimos TMD d.o.o. Grada~ac.

S obzirom da je Cimos sljednik uspje{ne 50-godi{nje tradicije

u proizvodnji dijelova i sklopova u motornoj industriji,

~ini se suvi{nim posebno predstavljanje. Ali uva`avaju}i

velike napore Vas i Va{ih saradnika da firmu izgradite u ono

{to je danas, ~ini se na mjestu pitanje: [ta je danas Cimos?

- Cimos je zna~ajan globalni „igra~” u automobilskoj

i energetskoj industriji, ali za ovu priliku

je vjerujem interesantnije pitanje o tome {ta smo u

BiH. Cimos u BiH je skupina od ~etiri fabrike od

kojih je mati~na smje{tena u Grada~cu i to je

TMD - automobilska industrija. U zadnje ~etiri

godine ta je fabrika, zahvaljuju}i prije svega

izuzetnoj energiji i povoljnim okolnostima na

svjetskom tr`i{tu, izgradila i u funkciju uvela jo{ tri

zna~ajne fabrike: Fabrika Cimos Srebrenica,

Livnica Zenica i kova~nica Bratstvo Novi Travnik.

Ta skupina ima oko 950 uposlenih, sedmi je

izvoznik u BiH i moglo bi se slobodno re}i da je

zajedno sa Preventom neupitni lider u automobilskoj

industriji BiH.

Sude}i prema rezultatima, ali i nivou interesa za Va{im

proizvodima, prvenstveno na inostranom tr`i{tu, s pravom

se mo`e zaklju~iti da imate jasnu viziju budu}nosti. Mo`ete

li se slo`iti s ovom konstatacijom?

- Da, svakako, zaista imamo posve jasno

definiranu viziju. U ovoj industriji i ne mo`ete

igrati druk~ije, jer treba re}i da smo mi globalni

dobavlja~ svjetskoj automobilskoj industriji i,

na`alost, nijednu konvertibilnu marku ne zaradimo

na na{em tr`i{tu.

Vizija je stvoriti skupinu fabrika koje }e imati

lidersku poziciju u dobavlja~kom lancu automobilskoj

industriji na podru~ju sredi{njeg Balkana,

sa sposobno{}u dizajniranja industrijskih procesa

i produkata, dakle kao razvojni dobavlja~ u okviru

na{e tr`ne kompetencije. Za tako ambicioznu viziju

i njeno dosezanje odabrali smo i primjenjujemo

strategiju rasta, {to mislim, s obzirom na brzinu

na{eg {irenja, da je o~igledno.

10

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Fadil Novali}, generalni

direktor

Dakle, vizija je ostati u dru{tvu najboljih?

- Da, tako je, sa poja{njenjem: na globalnoj

razini u dru{tvu najboljih, a na lokalnoj najbolji.

Va{i klijenti su renomirani svjetski proizvo|a~i automobila

Peugeot, Citroen, BMW, Opel, Volvo, Renault i dr. Ste}i

povjerenje ovakvih kupaca je u na{em doma}em privrednom

ambijentu izuzetak. Postoji li recept uspje{nosti?

- Pa reklo bi se ako postoje uspje{ne kompanije

da, u skladu s tim, postoji i recept uspje{nosti ili,

da budem sasvim precizan, recepti uspje{nosti.

Ako bismo htjeli samo jednom rije~ju opisati taj

recept, onda bi to bila - konkurentnost. Samo

konkurentnost jedne kompanije daje njoj samoj

najbolje kormilo u ruke za opstanak u nemirnim

vodama tr`i{ta, iako to nije jedini faktor uspjeha.

Porter nas u~i da na to jo{ zna~ajno uti~e i

konkurentnost okru`enja i konkurentnost tr`i{ta

na kome poslujemo, ali mi na to, realno, imamo

minimalan ili nikakav uticaj, pa bi na{ fokus trebao

dominantno ostati na unutarnjoj konkurentnosti

kompanije.

Ali je, pored toga, za uspje{nost kompanije

bitan niz faktora:

unutarnja energija kompanije, spremnost na

stalne promjene, inovativnost, te stalna primjena

novih tehnika u vo|enju procesa u kompaniji koje

podupiru konkurentnost (tehnike poput „six

sigma”, „canban”, „bal.Score card” itd.). No,

pored svega nemojmo zaboraviti definiciju

uspje{ne kompanije B. Gatesa: „Uspje{ne kompanije

su one koje stalno idu po ivici ambisa i

uspijevaju da u njega ne propadnu.”

Svim sagovornicima u ovoj rubrici smo postavljali pitanje

vezano za neizbje`nu temu u posljednje vrijeme - ekonomsku

krizu. Da li su uticaji ekonomske krize prisutni u poslovanju

Cimosa?

- Apsulutno osje}amo prisustvo krize i to, reklo

bi se, u dramati~noj formi. Automobilsko tr`i{te je

bez dvojbe najpogo|enije i pad je u pojedinim

mjesecima iznosio i do 50%. Osim toga, treba

napomenuti da je kriza u na{u bran{u do{la i

najranije, ta~nije u junu pro{le godine i moramo

se prisjetiti da je cijelu polovinu godine poslije

toga sva ekonomska uticajna javnost u BiH jo{

uvijek raspravljala o temi ho}e li i u kojoj mjeri

kriza zahvatiti i na{u zemlju. Vremenski gledano,

na{a grana privrede ve} dugo trpi krizu i prirodno

je o~ekivati da me|u prvima po~ne rasti. Zadnja

tri mjeseca daju nam neko pravo na optimizam.

Du`an sam napomenuti: kriza je do{la izvan

kompanije i tu se ni{ta ne mo`e u~initi, ali

prinu|eni smo vu}i poteze koji mogu umanjiti

njene efekte, a to je smanjenje tro{kova,

pove}anje produktivnosti, nala`enje novih tr`i{ta

i ograni~avanje investicija i na tome ve} intenzivno

radimo.

Kao iskusni privrednik, smatrate li da doma}a privreda

mo`e nositi teret ekonomske krize?

- Dobro ste to nazvali - teret i ako ga tako shvatimo

onda nam se neizostavno name}e analogija

da teret uvijek lak{e nose ja~i nego li slabiji. Tako

je i u privredi, a na{a privreda sigurno se ne ubraja

u ja~e i sigurno da teret krize te`e nosi.

Nemojmo zaboraviti da jake privrede na Zapadu

ionako imaju vrlo obimnu potporu vlada, {to je

kod nas tako|e izostalo, jer su i ti izvori slabi.

Drugo je sad pitanje koliko ko mo`e podnositi

krizu, na dru{tvenoj, kompanijskoj ili osobnoj

ravni. Tu smo mi u prednosti; {to zbog okolnosti u

kojima radimo i `ivimo ve} niz godina koji se

zapravo mogu okarakterizirati kao konstantna

kriza, {to zbog manjih zahtjeva, te svakako i

velike prilagodljivosti na{e populacije i o~igledno

je da mo`emo podnositi vi{e od drugih. Ta

„opti~ka varka” je navela neke da konstatuju kako

kriza na nas manje uti~e nego na razvijene zemlje,

{to naravno nije ta~no - mi je samo lak{e podnosimo

i to samo zato jer nas je pro{lo vrijeme u

tome „istreniralo”.

I na kraju, uz veliku zahvalnost na vremenu koje ste izdvojili

za nas, ka`ite nam postoji li jo{ ne{to {to nismo obuhvatili

ovim razgovorom, a za {to smatrate da bi bilo va`no

ista}i?

- Ma ni{ta posebno, vi ste svakako postavili pitanja

koja odra`avaju su{tinu, ali bih na kraju htio sa`eti

sve ovo jednom ^er~ilovom izrekom, jo{ iz Drugog

svjetskog rata: „^ak i kada se na|ete u paklu, ne stojite

na jednom mjestu - kre}ite se kroz njega.”

Hvala vam za razgovor.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 11


Perspektive BiH

Op}ine sa poduzetni~kom

inicijativom

Ako `elimo tra`iti prostor, a da ima sve ono {to predstavlja osnovu za mogu}nost udobnog

`ivljenja onda je to sigurno Bosna i Hercegovina. Duga~ko ime za zemlju koja se prostire na

oko 51.000 km 2 , ali je BiH, upravo u skladu sa njim, nepresu{no vrelo „zdravih” ideja, te vrijednih

i poduzetnih ljudi.

Svjedoci smo svakodnevnih razgovora o negativnim uticajima ekonomske krize, ali treba imati na

umu da se organiziranim pristupom, uz iskori{tenost svih raspolo`ivih kapaciteta, mo`e uspjeti.

Na{a zemlja ima bogatu historiju, vi{evjekovnu kulturu, rodno i plodno tlo, izvanredan geografski

polo`aj, ugodnu klimu, iskustvo u tradicionalnim privrednim granama... Za{to sve to ne iskoristiti?

Kada je rije~ o privredi, na bh. mapi je sve vi{e malih i srednjih preduze}a, koji su veliki potencijal.

Upravo ovi poduzetnici stvaraju nove vrijednosti u dr`avi i otvaraju nova radna mjesta, a svojim

radom u vrlo nesigurnim uslovima privre|ivanja rizikuju i svoju egzistenciju.

Ono {to nedostaje, jeste pozitivan pristup.

Mnogi bh. privrednici jo{ uvijek nisu prepoznali vlastite potencijale, a kada toga nema, nema ni

kvalitetne promocije vlastitih proizvoda i usluga. Problem le`i i u ~injenici da male kompanije premalo

ula`u u reklamu i odnose s javno{}u, u medijima se na|u tek kada ih netko prepozna kao

potencijal umjesto da same o{trije krenu u vlastitu promociju. Manjak je novca za promotivne

aktivnosti, no ponekad novac i nije prepreka, jer za neke projekte jednostavno nedostaje volje da se

prepoznaju kao poslovni proces koji donosi napredak, a u kona~nici i razvoj. ^esto pozitivni primjeri

ostaju ”svijetle ta~ke” na nivou lokalnih podru~ja, a na {iroj ”pozornici” nezapa`eni.

Moderna tr`i{na ekonomija nezamisliva je bez jakog privatnog sektora i preduze}a koja su spremna

da preuzmu ulogu lidera i nosioca i inicijatora promjena u odgovaraju}im tr`i{nim segmentima.

Mnoge stvari u BiH morali bismo kroz promjenu sistema i propisa da uradimo da bismo postali

privla~ni. A stranci i ulaga~i sami }e na}i {ta im je atraktivno za ulaganje. Poznato je da strani investitori

koji do|u u BiH vrlo brzo od najobi~nijeg proizvoda naprave prepoznatljivo ime, koje se dobro

plasira i kod nas i u inostranstvu. Zar ne bismo trebali slijediti recept uspjeha drugih - vlastitim snagama

i u vlastitom dvori{tu.

Da jo{ uvijek postoje progresivne ideje, volja, mogu}nost i potencijal, na doma}em tlu, potvrdili

su i na{i sagovornici.

Op}ina ^itluk –

bogatstvo Hercegovine

Dobitnik priznanja najperspektivnije op}ine

u BiH za 2009. godinu. Ove godine

obilje`ava 703 godine od prvog spomena

imena Brotnjo

Podru~je dana{nje op}ine ^itluk, odnosno

Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306.

godine u dokumentima o trgova~kim odnosima

sa Dubrovnikom. Taj do sada prona|eni najstariji

pomen na|en je u dubrova~kom Povijesnom

arhivu.

Op}ina ^itluk je osnovana 1955. godine,

nalazi se u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji

i prostire se na povr{ini od 181 km 2 i ima oko

16.500 stanovnika.

Kada je rije~ o gospodarstvu, pokreta~u

cjelokupnog `ivota i razvoja svakog kraja, za

na{u op}inu je zna~ajno da se ono temelji na

razvoju malog i srednjeg poduzetni{tva, te na

turizmu i poljoprivrednoj proizvodnji.

12

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Ivo Jerki},

na~elnik op}ine

^itluk

^itluk se me|u rijetkim op}inama u BiH

mo`e pohvaliti postojanjem tri industrijske zone

koje simboliziraju visoku razinu gospodarskih

potencijala. Zahvaljuju}i poduzetni~kom duhu

bro}anskih gospodarstvenika, Op}ina ^itluk je

omogu}ila i osnovala ove tri gospodarske zone,

u kojima smo danas svjedoci dolaska stranih

investitora i to iz Republike Hrvatske, Italije,

Austrije itd. Sve ovo je rezultiralo podizanjem

nekoliko tvorni~kih pogona, te objektima

uslu`ne djelatnosti u kojima je zaposlen veliki

broj osoba. Mi smo u pro{loj godini, zajedno s

Federalnim ministarstvom poduzetni{tva i obrta,

ulagali u izgradnju lokalnih prometnica u

gospodarskim zonama, a to }emo nastaviti i u

ovoj godini kako bismo stvorili {to bolje uvjete

za razvoj poduzetni{tva.

Dvije bitne gospodarske grane su proizvodnja

gro`|a i kvalitetnih i vrhunskih vina, a druga

vrlo bitna gospodarska grana je turizam. U

podru~ju poljodjelstva za na{u op}inu je najzna~ajnije

vinogradarstvo, a u posljednje vrijeme

se polako podi`u novi zasadi vo}aka, kao npr.

vi{anja i maslina. Nedavno je Op}insko vije}e

^itluk donijelo odluku o pokretanju postupka

dodjele koncesije za sadnju novih vinograda na

poljoprivrednom zemlji{tu u op}ini ^itluk. Time

smo omogu}ili da zainteresirani vinogradari

mogu podi}i nove zasade, a ujedno i otvarati

nova radna mjesta.

Od 1981. godine u op}ini ^itluk, to~nije u

mjestima Me|ugorje i Bijakovi}i, dolazi do

naglog razvoja hodo~asni~kog turizma, tako da

se danas u op}ini ^itluk ostvari i po nekoliko

stotina tisu}a no}enja. Me|ugorje je danas

jedna od najposje}enijih turisti~kih destinacija u

BiH i jedno od najposje}enijih Marijanskih

sveti{ta u svijetu. Ipak, u podru~ju turizma

nismo zadovoljni sa zakonskom regulativom. Tu

prije svega mislim na Zakon o turisti~kim zajednicama

i promicanju turizma u Federaciji BiH,

kao i Uredbu o boravi{noj pristojbi, jer nezamislivo

je da se od sredstava iz boravi{ne pristojbe

onome mjestu gdje se no}enja ostvaruju ne

izdvaja ni{ta. Op}ina ^itluk je putem Saveza

op}ina i gradova FBiH pokrenula inicijativu za

dono{enjem novog zakona u ovoj oblasti, gdje

bi se osnovale turisti~ke zajednice op}ina, a

time osigurao povrat dijela sredstava od

boravi{ne pristojbe.

Op}ina ^itluk je zadnjih petnaestak godina

puno ulagala u infrastrukturu svih naseljenih

mjesta u op}ini. Pa smo tako financirali izgradnju

lokalnih putova, izgradnju igrali{ta u mjesnim

zajednicama, obnovu {kolskih objekata i

druge infrastrukturne objekte.

Mislimo da smo jedna od rijetkih op}ina u

BiH koja je do kraja zavr{ila projekt vodosnabdijevanja,

a taj projekt je nosio naziv “Voda za

`ivot Brotnja”, gdje je svako doma}instvo u

op}ini koje je to `eljelo dobilo pitku vodu.

Op}ina ^itluk, preko javnog poduze}a, i danas

ula`e u odr`avanje ovog vodoopskrbnog sustava

izgradnjom novih cijevovoda, odnosno

pro{irenjem ranijih cjevovoda i zamjenom ranije

vodovodne mre`e.

Zavr{etkom ovog projekta pre{lo se na drugi

kapitalni projekt, a to je projekt kanalizacije koji

je progla{en strate{kim projektom i danas smo u

situaciji da ve} imamo izgra|en moderan ure|aj

za pro~i{}avanje otpadnih voda, kojeg smo

financirali u cijelosti iz na{eg prora~una, ~ija

investicija iznosi vi{e od 2.500.000 KM.

U tijeku je izgradnja nove zgrade srednje

{kole za 1.000 u~enika. Izgradnjom ove {kole

pro{irit }e se kapaciteti osnovne {kole, te

omogu}iti prostorije za novoutemeljenu Osnovnu

glazbenu {kolu Brotnjo. Gradi se i novi

dje~ji vrti}, a ovih dana }e se po~eti s izgradnjom

gradske mrtva~nice u ^itluku.

Na kraju moram re}i kako globalna ekonomska

kriza nije zaobi{la ni na{u op}inu. To se vidi

i na punjenju prora~una za ovih pola godine.

Naime, novi `upanijski zakon o porezu na

dohodak i odluka o njegovoj raspodjeli guraju

jedinice lokalne samouprave u sve ve}e probleme,

a istovremeno pove}avaju obveze koje

lokalne zajednice moraju financirati.

No, unato~ svemu mi }emo ~initi sve da na{a

op}ina bude sredina po`eljna za `ivljenje i sredina

sa razvijenom infrastrukturom.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 13


Op}ina Te{anj

Op}ina Te{anj – „kraj kojeg su i kraljevi voljeli”, nevjerovatan spoj Istoka i Zapada,

posljednjih godina do`ivljava pravi privredni procvat

Te{anj le`i me|u brdima uz rje~icu Te{anjku,

na 230 m nadmorske visine. U njega morate do}i

namjerno, sa raskr{}a u Doboj Jugu do Te{anjke

ili Jelaha, pa asfaltnom cestom do Te{nja. U sami

centar ovog starog bosanskog grada dolazite ulicom

kralja Tvrtka Kotro-mani}a. Prvi sa~uvani

pisani tragovi upravo govore o Te{nju kao kraljevskom

gradu, ali kako ima malo pisanih tragova

o tome se danas malo i govori. Ipak, nema

nikakve sumnje da Te{anj kroz svoju historiju

jeste prije svega kraljevski (rimsko – bosanski) i

begovski (tursko – bosanski).

Gornja ~ar{ija razvila se oko Gradine, bolje

re}i u podno`ju ove utvrde i veoma rano postala

je sredi{te privrednog i kulturnog `ivota. Ona se

razvila uporedo sa razvojem trgovine i zanatstva.

Sna`an razvoj ~ar{ija je imala u 17. i 18. vijeku,

kada je u njoj djelovalo oko 40 trgovina i zanata.

Te{anj u svom gradskom jezgru ba{tini niz

kulturno-historijskih spomenika kao {to je stara

Gradina, zatim d`amija Ferhadija, Ferhad begov

mezar, sahat kula. Tu je i Eminagi}a konak, najstariji

i najljep{i objekat porodi~nog graditeljskog

naslije|a u Te{nju, a datira jo{ iz 1860. godine,

zatim mezar Muse ]. ]ati}a, Gradska biblioteka,…

Ipak, danas je Te{anj sa svojom pro{losti i

sna`an privredni centar, koji pokazuje izvanrednu

fleksibilnost, poduzetnost, inovativnost i

nadasve okrenutost novim znanjima i vje{tinama.

Stoga se svakim danom samo potvr|uje zapis

knji`evnice Dare Sekuli} nakon posjete Te{nju:

„Zavidim svakom ko je prije mene bio u ovom

gradu.”

Op}inska uprava treba da potpuno napusti

birokratsku filozofiju po kojoj je njen posao sa

papirima unutar ~etiri zida, vo|enje neiscrpnih

upravnih postupaka sa nizom novih zahtjeva

prema gra|anima. Po~eli smo sa uvo|enjem

menad`ment sistema Op}ine Te{anj, ~iji su

temelji elektronske baze podataka i dokumentacija,

planiranje, izvje{tavanje, stalna

pobolj{anja i inovativnost te longlife learning –

do`ivotno u~enje. Ponovnim dolaskom na ~elo

lokalne uprave po~eli smo sa redovnom

sedmi~nom edukacijom za sve uposlene (svaki

petak 7.30 - 8.30) sa razli~itim temama i predava~ima.

@elimo potaknuti uposlene na druga~ije

razmi{ljanje o njihovoj brizi za `ivot na podru~ju

cijele op}ine. Cilj nam je da uposleni rade u

korist gra|ana i poslovnog svijeta, a ne da od

papira i paragrafa ne vide `ivot. Istovremeno smo

po~eli i sa edukacijom rukovodnog tima Op}ine

Te{anj (12 u~esnika) u pogledu rukovodnih i

menad`erskih vje{tina. Ova edukacija traje godinu,

po programu jedne od najja~ih ameri~kih

ku}a u ovoj oblasti – CRESTCOM, Kalifornija.

Na{a vizija: Te{anj, sredina ekolo{ke svijesti,

~isto}e i reda, nije san nego na{ dugoro~ni cilj

kome `elimo svake godine biti bli`i. Stoga }ete

uo~iti visok stepen ~isto}e ulica, puno cvije}a,

sadnica. Bogatstvo prirodnih mineralnih voda

Fuad [i{i},

na~elnik op}ine

Te{anj

kao Bo`iji dar prostoru na kome `ivimo ({est

proizvo|a~a mineralnih voda se razvilo u

posljednjih 12 godina) jeste prilika koju koristimo

za br`i razvoj na{e sredine. Tu je i eksploatacija

kamena. Ili, Te{anj kao centar automobilske

industrije prisutan je ve} 50 godina: ovdje se

proizvode pumpe za vodu i ulje, automobilski i

14

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


teretni program, filteri ulja, goriva, zraka i

unutarnjeg prostora za autoindustriju,

poljoprivredne ma{ine, brodove, gra|evinske i

industrijske ma{ine, auto-svje}ice, ko~ioni

diskovi kao i sve ve}i broj malih radiona za metalnu

obradu i razne dijelove ma{ina. Po~etkom

ove godine je proizvedena prva poluprikolica u

BiH i opet u Te{nju. Stoga Pobjeda, Unico filter

(sada MHBA), Enker, FAD, BME su firme koje

ovdje proizvode, a prodaju u cijelom svijetu.

Prerada drveta je dugo prisutna – UKUS, ali je

nova vrijednost ve}i broj manjih kompanija u

ovoj oblasti. Firma iz Holandije NORD-END

ovdje proizvodi namje{taj, a obrada drveta prolazi

jedinstvene faze obrade i za{tite. Proizvodi su

izuzetno visokog kvaliteta i prodaju se {irom svijeta.

Doma}i partner ovoj firmi je izrastao u

novog proizvo|a~a, odvojio se i kao doma}a

porodi~na kompanija ARTISAN zapo~eo isti program.

Sa novim znanjima i opremom (automat za

3D modeliranje softverski podr`an), ARTISAN

danas nudi u drvu proizvode takvog oblika o

kojem mo`ete samo sanjati. Tu su i mnogi drugi

mali proizvo|a~i. Prva cipela je proizvedena krajem

novembra protekle godine u pogonu

ALPINA-BROMY (renomirani slovena~ki proizvo|a~

ALPINA i lokalni partner - porodica

RO[A). I u vrijeme kada mnogi otpu{taju vi{ak

radnika, u ovom pogonu su od po~etka godine

primili novih 120 radnika. Tu je prerada ko`e

KOTEKS, sa svojim brendom DANIALS proizvoda

ko`ne galanterija i za{titarske opreme. Ovdje se

proizvode i ko`ne jakne za poznate marke kao

{to je BMW.

Hemijska industrija se razvila poslije rata kao

porodi~ni biznis, a sada je to ve} renomirana

kompanija BELIF. Prerada mesa (gove|eg i

pile}eg) dobila je razmjere regionalnog pokrivanja

tr`i{ta kroz kompanije: TRGOCOP, MADI d.d.,

SARI] d.o.o.

Treba znati da na tr`i{tu gljiva BiH, osim

onoga {to se uveze, skoro sve dolazi iz Te{nja, a

BIOSHAMP je najuspje{nija kompanija.

Proizvodnjom mlijeka i mesa bavi se veliki broj

doma}instava, kao i plasteni~kom proizvodnjom,

a sve su ve}i zasadi novih vo}njaka. Prerada mlijeka

u razne vrste sira izuzetnog kvaliteta je relativno

malog obima zbog nedostatka sredstava za

investicije porodi~ne firme ZLATNA KAP.

U prometu nafte i naftnih derivata, podru~ju

koje iziskuje krajnje napore i vje{tine, izrasla je

jedna od najve}ih kompanija po svom prometu u

BiH, HIFA-GROUP sa ~etiri porodi~ne firme. Ova

kompanija daje i veliki doprinos lokalnoj zajednici

kroz donatorsko u~e{}e u ure|enju grada, a

tu su jo{ i MHBA, AS, MADI i druge firme.

Lokalna vlast je odmah po uspostavi mira u

BiH prepoznala komunikacijsku lokalnu prednost

naselja Jelah. Sna`no smo poduprli obnovu energetskih

potreba i razvili dvije privredne zone u

ovom naselju. Omogu}ili smo prodaju atraktivnih

lokacija i za razvoj trgova~kog biznisa. Jelah je

postao stjeci{te poslovnih aktivnosti. Neki su u

tome vidjeli priliku za formiranje nove op}ine

Jelah, {to bi donijelo novu administraciju, ali ne i

nove privredne zone. Stoga smo mi opredijeljeni

na `ivot, a ne na birokraciju. Upravo radimo na

novoj privrednoj zoni u blizini Jelah – Glini{te, u

partnerstvu sa firmom USORA, Jelah. Bi}e to

odli~na prilika za sve koji `ele investirati u novi

biznis ili relokaciju postoje}eg.

Na kraju, treba ista}i da je Op}ina Te{anj ove

godine dodijelila stipendije svima koji su se javili

na op}inski konkurs – 234 direktne stipendije.

Ako se tome dodaju stipendije koje dodjeljuje Ze-

Do kanton, lokalne firme i druge institucije,

danas Te{anj stipendira vi{e od 500 studenata. I

ne samo to. Za postdiplomski podr{ku je dodijeljeno

16 stipendija. A broj hafiza – osoba koje

poznaju Qur’an napamet je trenutno jedanaest,

me|u kojima su tri `ene. Sve skupa, to je samo

po~etak pri~e o Te{nju. A po~eti pri~u o ljudima

koji ovdje `ive je ne{to drugo, ne{to {to tra`i brojna

susretanja.

Amela KE^O

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 15


ZAKONI I PROPISI

Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za

period od 2010. do 2012.

Fiskalno vije}e u BiH usvojilo je dokument

”Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH

za period od 2010. do 2012. godine”. Izra|en je

u skladu sa Zakonom o Fiskalnom vije}u u BiH, s

ciljem ispunjavanja obaveza preuzetih radi sklapanja

stand-by aran`mana sa MMF-om. Sadr`i

elemente koji su nosiocima fiskalne politike u BiH

neophodni za izradu njihovih dokumenata

okvirnog bud`eta (DOB) za period od 2010. do

2012. godine, posebno za pripremu godi{njeg

bud`eta za 2010. godinu. Savjetodavna grupa

Fiskalnog vije}a zadu`ena je da pripremi

Sporazum o usvajanju ”globalnog okvira fiskalnog

bilansa i politika” i dostavi ga na potpis predsjedavaju}em

Vije}a ministara BiH i premijerima RS

i FBiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH i entitetska

ministarstva finansija zadu`eni su da, u skladu

sa zaklju~enim Sporazumom, pripreme svoje

dokumente okvirnog bud`eta, vode}i ra~una o

bud`etskom kalendaru, kako bi ih usvojili Vije}e

ministara BiH i vlade RS i FBiH. Do kraja septembra

ove godine Fiskalno vije}e }e usvojiti revidirane

makroekonomske parametre, koji }e predstavljati

osnovu za izradu bud`eta BiH i entiteta za

2010. godinu.

Prijedlog zakona o op}oj sigurnosti proizvoda i

uskla|ivanjem sa legislativom EU

Vije}e ministara utvrdilo je Prijedlog zakona o

op}oj sigurnosti proizvoda, kojim se propisuje

obaveza proizvo|a~a da na tr`i{te stavlja samo

sigurne proizvode.

Razlozi za dono{enje zakona o op}oj sigurnosti

proizvoda sadr`ani su u potrebi adekvatnog

i jedinstvenog ure|enja uslova za promet

proizvoda na tr`i{tu BiH, s ciljem osiguranja

visokog nivoa za{tite gra|ana i osiguranja slobodnog

protoka potro{a~kih proizvoda na

unutra{njem tr`i{tu, kao i njegovog uskla|ivanja s

propisima EU.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o nadzoru nad tr`i{tem

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog

zakona o nadzoru nad tr`i{tem, kojim }e na adekvatan

i jedinstven na~in biti ure|ena kontrola sigurnosti

proizvoda na tr`i{tu.

Osnovni razlog za izmjenu Zakona o nadzoru

nad tr`i{tem je uskla|ivanje sa prethodnim

Zakonom o op}oj sigurnosti proizvoda i

uskla|ivanje sa legislativom Evropske unije.

Zakon o duhanu

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog

zakona o duhanu BiH, kojim }e biti uspostavljeni

jedinstveni kriteriji za proizvodnju duhana.

Prijedlogom zakona ure|uju se proizvodnja,

otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u

listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda.

Dono{enjem zakona o duhanu unaprijedit }e

se povezanost primarnih proizvo|a~a duhana i

duhanske industrije u BiH.

Prijedlogom zakona omogu}ava se uspostavljanje

jedinstvenog ekonomskog prostora i bolja

za{tita doma}e proizvodnje, te usvajaju me|unarodni

standardi i norme u ovoj oblasti.

Prema Prijedlogu zakona, Ministarstvo vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa, u saradnji sa

nadle`nim entitetskim ministarstvima i Br~ko

Distriktom BiH, vodit }e vi{e registara u ovoj

oblasti. Tako }e biti uspostavljeni registri proizvo|a~a

sirovog duhana, organizatora proizvodnje

i obra|iva~a duhana u BiH, proizvo|a~a duhanskih

proizvoda, izvoznika i uvoznika duhanskih

proizvoda, veleprodaje, te marki duhanskih

proizvoda koje su u prometu u BiH.

Slobodne zone

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog

zakona o slobodnim zonama u BiH.

Osnovni razlog za dono{enje ovog zakona je

potreba da se uskladi postoje}i Zakon o slobodnim

zonama u BiH s va`e}im Zakonom o carinskoj

politici BiH, odnosno s evropskim standardima

u ovoj oblasti.

Dono{enjem novog zakona bit }e ispunjen jo{

jedan prioritet iz evropskog partnerstva u vezi sa

uskla|ivanjem pravnog okvira za slobodne zone u

BiH sa standardima Evropske unije. Stupanjem na

snagu ovog zakona prestat }e va`iti aktuelni

Zakon o slobodnim zonama u BiH.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o osiguranju depozita

Zastupni~ki dom Parlamenta BiH u drugom

~itanju usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama

BiH. Izmjenama i dopunama ovog zakona

bankama s vi{e od deset posto dr`avnog kapitala

bit }e omogu}eno da u~estvuju u programu osiguranja

depozita, ~ime se izjedna~avaju s privatnim

bankama u ovom segmentu poslovanja na bh.

tr`i{tu.

Na ovaj na~in `ele se stvoriti jednaki uslovi za

poslovanje svih banaka u BiH, uz maksimalno

po{tivanje principa ravnopravnosti u skladu s

odgovaraju}im evropskim direktivama u ovoj

oblasti.

Izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji

Nakon {to je Vlada FBiH utvrdila izmjene i

dopune Zakona o eksproprijaciji, one bi se mogle

na}i na narednim sjednicama oba doma

Parlamenta.

Ove izmjene ubrzat }e proces rje{avanja

imovinsko-pravnih odnosa u Federaciji BiH.

Osnovna izmjena je da }e se u posjed mo}i u}i

odmah po izdavanju prvostepenog rje{enja o

16

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


ZAKONI I PROPISI

eksproprijaciji. Kada vje{taci utvrde visinu

naknade, vlasniku nekretnine novac se stavlja na

raspolaganje i izdaje se rje{enje o ulasku u posjed.

Ako se vlasnik s tim ne slo`i, ima mogu}nost da se

`ali sudu. U slu~aju da sud odlu~i da treba platiti

vi{e, investitor je du`an to ispo{tovati.

Cijena p{enice

Vlada FBiH donijela je odluku o garantovanoj

cijeni p{enice roda 2009. godine koja iznosi 0,40

KM/kg. Zadu`ena je Federalna direkcija robnih

rezervi da utvrdi razliku izme|u prosje~ne tr`i{ne

cijene p{enice standardnog kvaliteta roda 2009.

godine i propisane garantovane cijene, te obezbijedi

sredstva kojima }e se pokriti ova razlika i

osigura privremeno skladi{tenje vi{kova p{enice.

Odluka o emisiji obveznica Federacije BiH

Vlada FBiH donijela je Odluku o emisiji

obveznica Federacije BiH po osnovu ratnih

tra`bina fizi~kih i pravnih lica radi izmirenja dijela

unutarnjeg duga. Nominalna vrijednost emisije,

koja }e se realizirati u vi{e tran{i, iznosit }e 500

miliona KM. Prva tran{a u iznosu od 190.665.637

KM predstavlja do sada verifikovana potra`ivanja i

bit }e podijeljena u pet serija prema datumima

dospije}a glavnice.

Obveznice se izdaju sa rokom dospije}a od 14

godina, odnosno do 30. juna 2023. godine sa

kamatnom stopom od 2,5 posto. Grace period je

devet godina, s tim da u tom vremenu vlasnik

obveznice ima pravo na kamatu obra~unatu na

ukupan iznos glavnice. Usvojena Odluka predvi|a

uvr{tavanje obveznica na slu`beno berzansko

tr`i{te SASE, a trgovanje ovim obveznicama

doprinijet }e o`ivljavanju ovog tr`i{ta, kao berzanskih

posrednika.

Uredbe iz oblasti prostornog ure|enja

Vlada FBiH je donijela dvije uredbe iz resora

prostornog ure|enja. Prva se odnosi na ure|enje

gradili{ta, obaveznu dokumetaciju na gradili{tu i

sudionike u gra|enju gra|evina i zahvata za koje

odobrenje za gra|enje izdaje Federalno ministarstvo

prostornog ure|enja. Njome se utvr|uje

{ta je to gradili{te, kao i uvjeti koje mora zadovoljiti.

Utvr|uje se i propisana dokumentacija na

gradili{tu, defini{u sudionici u gra|enju, kao i

uslovi za obavljanje registrirane djelatnosti projektovanja.

Odre|uje i ko mo`e biti nadzorni organ i

izvo|a~ gra|evinskih radova, kao i obavezu

stru~nih lica zaposlenih u gra|enju da moraju

imati stru~ni ispit iz oblasti za koju je registrovan

u~esnik u gra|enju.

Druga uredba se odnosi na prostorne standarde,

urbanisti~ko-tehni~ke uvjete i normative za

prilago|avanje prostora hendikepiranim osobama.

Zakonom o prostornom ure|enju i kori{tenju

zemlji{ta na nivou FBiH utvr|ena je obaveza da se

u roku od {est mjeseci od njegovog dono{enja

donese uredba koja }e propisati standarde i uvjete

koji }e olak{ati `ivot licima sa umanjenim tjelesnim

mogu}nostima. Odredbe Uredbe su u duhu

Evropske konvencije o ljudskim pravima, a

uva`ene su i primjedbe i sugestije udru`enja

invalidnih lica.

Uredbom se, stoga, propisuju obavezni uvjeti

pristupa~nosti za svladavanje visinskih prepreka,

za osiguranje samostalnog `ivota u svim prostorijama

za stanovanje, za rad, kafanama, restoranima,

uvjeti pristupa~nosti u javnom prijevozu,

pje{a~kim prelazima, semaforima i javnim

povr{inama. Propisani su uvjeti koji se moraju

po{tivati kod projektovanja gra|evina, kao i

sadr`aj idejnog, glavnog i izvedbenog projekta u

svrhu zadovoljavanja potreba invalidnih osoba.

Izmjena i dopuna Uredbe o kvalitetu svje`eg

sirovog mlijeka i na~inu utv|ivanja njegove cijene

Vlada je donijela Uredbu o izmjeni i dopuni

Uredbe o kvalitetu svje`eg sirovog mlijeka i

na~inu utvr|ivanja njegove cijene. Izmjenama se

u obra~unu za cijenu mlijeka procenat

bjelan~evina u mlijeku pove}ava sa 2,8 na tri

odsto. Ovo }e se primjenjivati od 1. listopada /

oktobra ove godine.

Mjere za sprje~avanje {irenja ambrozije

Vlada FBiH donijela je Odluku o mjerama za

sprje~avanje {irenja i uni{tavanje korovske biljne

vrste – Ambrosia artemisiifolia kojom se utvr|uju

lica du`na da provode mjere i odre|uje nadzor

nad provo|enjem.

Prema usvojenoj odluci, sprje~avanje {irenja i

uni{tavanje ambrozije provode vlasnici i korisnici

poljoprivrednog, {umskog i gra|evinskog

zemlji{ta, subjekti koji upravljaju vodotokovima i

kanalima i povr{inama uz vodotoke i kanale, subjekti

koji odr`avaju javne puteve, ceste i

`eljezni~ke pruge, koji upravljaju nacionalnim

parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim

povr{inama, te vlasnici i korisnici napu{tenih

zemlji{nih povr{ina pored puteva, staza, degradiranih

pa{njaka, zapu{tenih parkova i iskr~enih

mjesta u {umama.

Du`ni su da u toku vegetacijske sezone, u vi{e

navrata, u periodu od aprila do kraja juna prije

fenolo{ke faze cvjetanja, pa sve do oktobra, vr{e

suzbijanje i uni{tavanje ambrozije agrotehni~kim,

mehani~kim i hemijskim mjerama.

Za vr{enje nadzora nad provo|enjem ove

odluke zadu`eni su nadle`ni inspektorati Federalne

uprave za inspekcijske poslove i kantonalnih

uprava (poljoprivrednih, {umarskih, urbanisti~koekolo{kih,

vodoprivrednih i saobra}ajnih).

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 17


Edukacija

Kurs za internacionalne in`injere

i tehnologe za zavarivanje

Institut za zavarivanje d.o.o. Tuzla, u saradnji

sa Dru{tvom za zavarivanje BiH, Dru{tvom za

unapre|enje zavarivanja Srbije i Zavodom za

zavarivanje Beograd, organizuje stru~no

osposobljavanje za internacionalne in`injere i

tehnologe za zavarivanje

Prema programu Internacionalnog instituta za

zavarivanje (IIW) za internacionalne in`injere i

tehnologe za zavarivanje („International welding

engineer” i „ International welding technologist”,

obuka po~inje 28. oktobra 2009. godine (srijeda).

Odr`avat }e se srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom

na „Institutu za zavarivanje” d.o.o. Tuzla

(Upravna zgrada Rudnika soli „Tuzla”). Kurs se

zavr{ava krajem februara.

Osposobljavanju mogu pristupiti diplomirani

in`injeri, in`enjeri i tehni~ari ma{instva,

brodogradnje, metalurgije, gra|evinarstva i elektrotehnike.

Obuka traje minimalno 446 sati za

in`injere i 350 sati za tehni~are.

Nakon polo`enih ispita (~etiri pismena, ~etiri

usmena i zavr{ni ispit) polaznici dobijaju internacionalno

svjedo~anstvo (internacionalni in`enjer

za zavarivanje ili internacionalni tehnolog za

zavarivanje).

Svjedo~anstvo je na engleskom jeziku i vrijedi

u cijelom svijetu.

Cijena kursa sa PDV-om za in`injere je 7.800

KM, a za tehni~are 6.900 KM. Pla}anje se mo`e

izvr{iti u dva dijela, 60 odsto prije po~etka kursa,

40 odsto nakon odslu{anih 140 sati nastave.

Za bli`e informacije kontaktirati: dr. sci. Sead

Avdi} dipl. ing. 035 34 00 80 ili 061 30 11 45.

Napomena:

Sva preduze}a, pogoni, radionice i gradili{ta

za zadovoljavanje osnovnog uslova za dobijanje

uvjerenja prema EN 3834 (EN 729) i EN 14731

(EN 719) moraju imati, prema vrsti i obimu

proizvodnje, adekvatne zavariva~ke kadrove.

Naj~e{}e su to internacionalni in`injeri i

tehnolozi zavarivanja. Kod ve}ih pogona i

gradili{ta neminovni su i prakti~ari i specijalisti

zavarivanja. Osposobljenim kadrovima za zavarivanje

ne samo da se sti~e uslov za zadovoljenje

certificiranja prema EN normama, ve} se sti~u

bolji uslovi i pobolj{anje kvaliteta u zavarivanju i

konkurencije na sve o{trijem i zahtjevnijem

evropskom i svjetskom tr`i{tu.

N. [. M.

18

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Me|unarodni sajam

energetike ”ENERGETIKA

2009” i sajam za{tite `ivotne

sredine ”ECOFAIR 2009”

U okviru dogovorenih aktivnosti nosilaca zajedni~kih

poslova po projektima komora u BiH, P/GKFBiH priprema

nastup bh. privrede iz oblasti energetike i za{tite okoli{a

na predstoje}em Me|unarodnom sajmu u Beogradu, od

14. do 16. oktobra 2009. godine.

Ovi sajmovi su prilika da se prezentiraju energetski i

ekolo{ki sektori u BiH, projektni biroi, in`enjering kompanije

i proizvo|a~i energetske opreme. U ovom regionu

do 2020. godine u revitalizaciju postoje}ih i izgradnju

novih energetskih kapaciteta planira se ulo`iti oko 16 milijardi

eura. Privrednici iz BiH vide u tome svoju {ansu kao

aktivni sudionici u realizaciji ovih poslova.

Planirana je prezentacija na{ih mogu}nosti, kroz

aktivno u~e{}e Komore i njenih ~lanica. Ovi sajmovi

mogu doprinijeti boljoj prezentaciji na{e privrede u cjelini.

Dosada{nji nastupi bh. kompanija rezultirali su ugovaranjem

poslova sa partnerima iz Srbije. Stoga }e ovogodi{nji

nastup pru`iti vi{e mogu}nosti za prezentaciju i

dogovaranje.

Ako imate interesa i `elite da u~estvujete na ovom

sajmu, ljubazno Vas molimo da kontaktirate [emsu

Alimanovi}, 033 22 07 60 ili 66 33 70, lok.468,

e-mail: s.alimanovic@kfbih.com


AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Mjese~na inflacija u junu 0,1 odsto

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za li~nu

potro{nju u BiH, mjerene indeksom potro{a~kih cijena,

u junu, u odnosu na maj, u prosjeku su vi{e za 0,1

odsto. U odnosu na maj, prosje~an rast cijena zabilje`en

je u odjeljku prijevoza za 3,1 odsto, te zdravstva

i ostalih dobara i usluga za 0,1 odsto.

Prosje~an rast cijena u odjeljku prijevoza prvenstveno

je uzrokovan rastom cijena opreme za osobna

vozila za 4,4 odsto, te goriva i maziva za 6,8 odsto.

Prosje~an pad cijena u junu, u odnosu na maj,

zabilje`en je u odjeljcima hrana i bezalkoholna pi}a

za 0,7 odsto i to, hrane za 0,8 odsto i bezalkoholnih

pi}a za 0,2 odsto.

Prosje~an pad cijena u istom period zabilje`en

je i u odjeljcima odje}e i obu}e, namje{taja,

ku}anskih ure|aja i redovnog odr`avanja ku}e,

komunikacija, te rekreacije i kulture za 0,1 odsto.

Bruto doma}i proizvod po

proizvodnom pristupu

Slu`ba nacionalnih ra~una Agencije za statistiku

BiH, u saradnji sa entitetskim statisti~kim i Br~ko

Distikta BiH zavodom, izvr{ila je obra~un bruto

doma}eg proizvoda (BDP) po proizvodnom pristupu.

Za 2008. godinu u teku}im cijenama po

proizvodnom pristupu BDP je iznosio 24.716 miliona

KM. Nominalni porast u odnosu na 2007. godinu je

13,59 odsto, dok je realni rast 5,42 odsto. Po

stanovniku BDP je iznosio 6.435 KM, odnosno 4.814

USD.

Posmatrano po djelatnostima, najve}i porast

bilje`e snabdijevanje strujom (34,31 odsto),

zdravstvena i socijalna za{tita (30,83 odsto),

gra|evinarstvo (26,92 odsto), obrazovanje (23,02

odsto), trgovina (22,55 odsto), rudarstvo (19,07 odsto)

i javna uprava (16,68 odsto).

Najve}i doprinos rastu BDP-a imale su trgovina

(15,6 odsto), prera|iva~ka industrija (13,06 odsto),

javna uprava (deset odsto), poslovanje nekretninama

(9,50 odsto) i poljoprivreda (8,40 odsto).

Robni promet sa inostranstvom

Prema podacima Agencije za statistiku BiH,

Bosna i Hercegovina je u junu ostvarila ukupan

robni promet sa inostranstvom u vrijednosti milijardu

i 521,2 miliona KM, od ~ega se na izvoz

odnosi 455,8 miliona KM ili 30 posto, a na uvoz

milijardu i 65,4 miliona KM. U okviru ukupno ostvarenog

vanjskotrgovinskog prometa BiH u tom

mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila

42,8 posto.

U prvih {est mjeseci ove godine, ostvaren je

izvoz u vrijednosti dvije milijarde i 550,8 miliona

KM, {to je za 23,8 posto manje u odnosu na isti

period prethodne godine.

Istovremeno, ostvareni uvoz iznosio je pet milijardi

i 957,1 miliona KM, {to je za 25,3 posto

manje u odnosu na isti period lani. U ovom periodu

pokrivenost uvoza izvozom tako|er je iznosila

42,8 posto.

U prvih {est mjeseci ove godine, BiH je u robnom

prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan

trgovinski deficit u vrijednosti tri milijarde i 406,3

miliona KM, {to je za 26,4 posto manje nego u

istom periodu lani. Najve}i deficit ostvaren je u

odsjeku nafte i naftnih derivata u vrijednosti 580,4

miliona KM ({to je za 30,9 posto manje nego u

istom periodu pro{le godine) i u odsjeku cestovna

vozila u vrijednosti od 339,6 miliona KM ({to je za

36,5 posto manje nego u istom period lani).

Najve}i suficit u ovom periodu ostvaren je u

odsjeku elektri~ne energije u vrijednosti 222,3

miliona KM ({to je za 184,1 posto vi{e nego u

istom periodu prethodne godine). U junu, najvi{e

se izvozilo u Hrvatsku, u vrijednosti od 69,2 miliona

KM, {to je 15,2 odsto ukupno ostvarenog

izvoza. Od susjednih zemalja, zna~ajan izvoz ostvaren

je i u Srbiju - vrijedan 55,8 miliona KM,

odnosno 12,2 odsto ukupnog izvoza.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama,

najvi{e se izvozilo u EU i to u vrijednosti od 264,8

miliona KM ili 58,1 odsto ostvarenog izvoza. U

okviru zemalja EU, najvi{e se izvozilo u Italiju i to

65,1 milion KM, odnosno 14,3 odsto ukupno ostvarenog

izvoza.

Tokom prvih {est mjeseci ove godine najvi{e se

izvozilo u Hrvatsku, 463, 3 miliona KM, {to je

18,2 odsto ukupno ostvarenog izvoza. Zna~ajan

izvoz u istom periodu zabilje`en je i u Srbiju,

319,3 miliona KM, {to je 12,5 odsto ukupno ostvarenog

izvoza u tom periodu.

Posmatrano prema regionalnim grupacijama,

u prvih {est mjeseci najvi{e se izvozilo u EU i to

1.406,8 miliona KM, odnosno 55,2 odsto ukupno

ostvarenog izvoza. U okviru izvoza u EU, najvi{e

se izvozilo u Njema~ku, 376,2 miliona KM, {to je

14,7 osto ukupno ostvarenog izvoza.

U junu se najvi{e uvozilo iz Hrvatske i to

164,6 miliona KM, odnosno 15,5 odsto ukupno

ostvarenog uvoza. Zna~ajan uvoz ostvaren je i iz

Srbije - vrijedan 122,9 miliona KM, {to je 11,5

odsto ukupnog izvoza. Posmtrano prema regionalnim

grupacijama najvi{e se uvozilo iz EU, 526,4

miliona KM, {to je 49,4 odsto ukupno ostvarenog

uvoza. U okviru zemalja EU, najvi{e se uvozilo iz

Njema~ke i to 122,7 miliona KM ili 11,5 odsto

ukupno ostvarenog uvoza.

20

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Indeksi potro{a~kih cijena

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u junu nije

se mijenjao u odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije

(Classification of Individual Consuption by

Purpose), rast cijena registrovan je u odjeljku prevoz

za 2,6 odsto, stanovanje, voda elektri~na

energija, plin i drugi energenti, te ostala dobra i

usluge za 0,1 odsto. U odjeljku hrana i bezalkoholna

pi}a cijene su ni`e za 0,8 odsto, odje}a i

obu}a za 0,2 odsto, namje{taj, ku}anski ure|aji i

redovno odr`avanje ku}e, zdravstvo, komunikacije

i rekreacija i kultura za 0,1 odsto. U odjeljcima

alkoholna pi}a i duhan, obrazovanje i restorani i

hoteli cijene se nisu mijenjale.Ukupan indeks

potro{a~kih cijena u junu vi{i je za 15,2 odsto u

odnosu na prosjek 2005. godine, dok je u odnosu

na decembar 2008. ni`i za 1,2 odsto. U odnosu

na isti mjesec prethodne godine, indeks

potro{a~kih cijena ni`i je za 1,5 odsto. Za {est

mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne

godine ukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i je za

0,7 odsto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Indeks cijena proizvo|a~a

industrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih

proizvoda u junu vi{i je za 0,2 odsto u odnosu

na prethodni mjesec, podaci su Federalnog

zavoda za statistiku. Posmatrano prema glavnim

industrijskim grupacijama, indeks cijena energije

vi{i je za 0,5 odsto, intermedijarnih proizvoda

osim energije i kapitalnih proizvoda za 0,2 odsto,

te netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1

odsto. Pad indeksa cijena registrovan je kod trajnih

proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1 odsto. U

grupaciji neraspore|eno indeks cijena se nije

mijenjao u pomenutom mjesecu. Indeks cijena

vi{i je u podru~ju rudarstva za 1,2 odsto, te

prera|iva~ke industrije za 0,2 odsto. U podru~ju

snabdijevanja elektri~nom energijom, gasom i

vodom indeks cijena se nije mijenjao. Posmatrano

po odjeljcima, rast indeksa cijena je registrovan

kod proizvodnje koksa, naftnih derivata i nuklearnog

goriva za 2,3 odsto, va|enja uglja i treseta

za 1,5 odsto, proizvodnje proizvoda od gume i

plastike za 1,1 odsto, proizvodnje hrane i pi}a,

proizvodnje metala i proizvodnje ma{ina i

ure|aja za 0,3 odsto. Pad indeksa cijena registrovan

je u proizvodnji celuloze, papira i

proizvoda od papira za 0,7 odsto, prerade drveta

i proizvodnje proizvoda od drveta osim namje{taja,

hemikalija i hemijskih proizvoda, ostalih

nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnje

namje{taja za 0,1 odsto. U ostalim odjeljcima

indeksi cijena se nisu mijenjali.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih

proizvoda u junu ni`i je za 3,6 odsto u

odnosu na prosje~an indeks lani. U odnosu na

decembar 2008. godine ni`i je za pet odsto, dok

je u odnosu na isti mjesec prethodne godine ni`i

za ~etiri odsto. Za {est mjeseci ove u odnosu na

isti period prethodne godine indeks cijena proizvo|a~a

industrijskih proizvoda ni`i je za 0,3

odsto.

U proljetnoj i jesenjoj sjetvi

zasijano manje povr{ina

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku,

tokom pro{le i ove godine u Federaciji BiH

ukupno je zasijano 189.234 ha, {to je manje za

4,4 odsto u odnosu na sjetvu u 2007/08. godini.

Posmatrano po grupama usjeva, zabilje`en je pad

zasijanih povr{ina `ita za 3,7 odsto, industrijskog

bilja za 20,7 odsto, povrtnog bilja za 5,1 odsto i

sto~nog krmnog bilja za 4,4 odsto, u odnosu na

pro{lu godinu. Gladano po zasijanim povr{inama

va`nijim usjevima, zabilje`en je pad zasijanih

povr{ina p{enice za 3,4 odsto, kukuruza - zrno za

3,3 odsto, duhana za 25,9 odsto i krompira za 9,5

odsto u odnosu na sjetvu u 2007/08. godini.

Porast je zabilje`en kod graha - zrno 5,9 odsto i

kukuruza - zelena masa za 0,6 odsto u odnosu na

pro{lu godinu.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 21


EVROPSKA UNIJA

Mo}ni automobilski lobi

Prometna politika nije u skladu sa

ekolo{kim zahtjevima

[to automobil zna~i za okoli{ i klimu? Evropska ekolo{ka

udru`enja upozoravaju da je automobilski lobi uspio progurati

svoje interese kada je rije~ o ekolo{kim i prometnim

konceptima 21. stolje}a

^lanovi ekolo{ke organizacije ”Friends of the

Earth – Prijatelji zemlje”, u Bruxellesu, gdje se

nalazi sjedi{te ove organizacije, razmatraju

mogu}nosti uvezivanja sa znanstvenicima i

aktivistima iz cijele Evrope. Oni lobiraju,

pripremaju susrete sa zastupnicima EU-a i ~lanove

organizacije koji se nalaze u drugim zemljama

informiraju o aktualnom stanju.

Njihov najve}i neprijatelj su automobili i to

prije svega velike limuzine, ~iji proizvo|a~i

usprkos povlasticama padaju u sve dublju krizu.

- Automobilska industrija je uspjela sprije~iti

uvo|enje normi za ograni~enje emisije uglji~nog

dioksida, dobila je sve {to je htjela i sada se nalazi

u krizi. Upravo te norme su joj mogle donijeti

neophodnu inovativnu podr{ku, dati poticaj za

nova ulaganja ~ime bi se nadvladala kriza – kazao

je Jeroen Verhoeven, iz udru`enja Friends of

Earth. Verhoevena kao i njegove kolege iz

ekolo{kih organizacija najvi{e ljuti spretno lobiranje

kojim automobilska industrija uspje{no

sprje~ava odluke kao {to je ograni~enje emisije

uglji~nog dioksida.

Ekolozi nepo`eljni

Jos Dings, iz organizacije ”Transport and

Enviroment - Transport i `ivotna sredina”, ka`e da

je to lobiranje osobito uspje{no u sjedi{tu EU-a.

Prema njegovim rije~ima, Komisija je osnovala

vije}e stru~njaka pod imenom „Automobili

21”, u kojem su trebali biti predstavnici industrije

i civilnog dru{tva i razgovarati o automobilu

budu}nosti. Sastav vije}a nije bio uravnote`en.

Jedina navodno nevladina ekolo{ka organizacija

bila je konzultantska firma koja ni na koji na~in

nije predstavljala civilno dru{tvo. Prema tome,

predstavnici industrije su u takvim tijelima dobrodo{li,

ali ekolozi ne. Razli~iti nacionalni interesi

su glavni razlog {to u Evropskoj uniji jo{ nije usvojena

prometna politika u skladu s ekolo{kim zahtjevima.

- Da takve politike nema na nivou Unije

ukazuje ~injenica da se tako malo novca izdvaja

za subvencioniranje javnog prometa. ^lanice bi

mogle tra`iti novac iz fondova, ali one to ne ~ine

- naglasio je Dings.

Novca ima - za nove autoceste

Samo desetina sredstava za promet izdvaja se

za javna prijevozna sredstva. Najve}i dio novca,

oko 55 posto, odlazi za nove autoceste. Rezultat

toga je da je od 1995. do 2004. godine emisija

uglji~nog dioksida pove}ana samo u novim ~lanicama

za 40 posto.

Ekolo{ke organizacije zahtijevaju da tro{kove

za{tite okoli{a i zdravlja preuzmu svi koji imaju

veze s prometom, da ~lanice kona~no usklade

`eljezni~ke mre`e, da se jedinstveno regulira

zra~ni promet, te uvede posebna taksa na kerozin.

Zasada ti zahtjevi nemaju velikih {ansi - njima se

odlu~no suprotstavljaju jaki lobiji zainteresiranih

industrijskih grana.

Mira IDRIZOVI]

m.idrizovic@kfbih.com

Prodaja automobila u Evropi pala za 27 posto

U zemljama ~lanicama Europske unije u januaru ove

godine bilo je 958.000 novoregistriranih vozila, {to je

pad od ~ak 27 posto u odnosu na pro{lu godinu, javlja

slovenski list Finance.

Najmanji pad prodaje vozila zabilje`ile su dalekoisto~ne

kompanije Hyundai (16,3 posto) i Mazda (16,7

posto), a prati ih Volkswagen (20,1 posto). Njema~ki

proizvo|a~ automobila i dalje dobro kotira me|u europskim

potro{a~ima, {to je vidljivo iz podatka da

Volkswagen u EU ima 20,8 posto udjela me|u novim

automobilima, {to je osjetno vi{e od Hyundaija i Mazde.

Najve}i pad prodaje u Europi ima Chrysler, sa 53,2

posto, {to izvrsno odra`ava stanje u ameri~koj automobilskoj

industriji, koju je gospodarska kriza dovela do

izdisaja. Neznatno bolje stanje je sa Renaultom, koji u

Europi bilje`i pad prodaje od 33,9 posto.

Situacija u Hrvatskoj za automobilsku industriju jo{

je gora; prodaja je pala za ~ak 42 posto, {to je razlog brojnim

sni`enjima i akcijskim prodajama koje bi trebale

trajati ”sve do isteka zaliha”.

22

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


ZANIMLJIVOSTI

Da li ....

Crno zlato nestaje?

Eko alternativa za naftu ili kataklizma

~ovje~anstva

- nastavak iz pro{log broja -

U nastojanju da se prona|e odgovaraju}a alternativa

za naftu, „kraljicu” energenata i spremno

do~eka, prema crnim prognozama, sve bli`i trenutak

nestanka nafte, nau~nici su prona{li biogoriva,

prvi ozbiljan izazov fosilnim gorivima poslije vi{e

od vijeka. Me|utim, kako postoje dileme oko toga

da li je nafta blagoslov ili prokletstvo, i oko biogoriva

nema jednodu{nosti – „ekolo{ka alternativa za

naftu” ili „pogubna opasnost za siroma{ne”.

Upotreba teku}ih biogoriva u transportu i za

proizvodnju elektri~ne energije podrazumijeva

kori{tenje biodizela i bioetanola. Biodizel je neotrovno

i biorazgradivo gorivo koje se dobiva od

otpadnog jestivog ulja, uljane repice, soje, suncokreta

ili masno}a `ivotinjskog porijekla. Po

kvaliteti ide ukorak sa lakim uljem, dobivenim pri

preradi sirove nafte, pa slu`i kao pogonsko gorivo

za rad dizelskih motora.

Bioetanol se uglavnom dobiva fermentacijom

biomase na bazi {e}era, odnosno od {e}erne trske,

{e}erne repe ili `itarica. Koristi se kao dodatak

gorivu za rad benzinskih motora, s malim udjelom

u smjesi (do 10%).

Zahvaljuju}i porastu cijena nafte, osvije{}enom

shvatanju klimatskih promjena i zabrinuto{}u za

bezbjednost snabdijevanja sirovom naftom, biogorivu

predstoji, ka`u stru~njaci, svijetla budu}nost.

No, ~ini se da je dosada{nja praksa pokazala da njegova

upotreba ima, bez obzira na brojne prednosti

ovog organskog energenta, i velikih nedostataka,

nekih gotovo pogubnih za dana{njicu.

Statisti~ki podaci pokazuju da je ponuda i

potra`nja `itarica na svjetskom tr`i{tu naru{ena zbog

ekspanzije ulaganja hrane u biogorivo, {to je uveliko

pove}alo cijene hrane. Ukoliko se ovakav trend nastavi,

sigurno je da su posljedice za stanovni{tvo

nesagledive. ^injenica je da proizvodnja biogoriva

zapravo zna~i direktno pretvaranje hrane u naftu, pa

bi dodatna potra`nja za nekim vrstama hrane mogla

di}i njenu cijenu, {to su ve} kao izravnu posljedicu

osjetile najsiroma{nije dr`ave.

To je jedan od problema koji se ve} nazire, a ako

se ne rije{i ozbiljno }e ugroziti nerazvijene zemlje,

ali i one koje to nisu, jer utrka energetskog sektora sa

prehrambenom industrijom za iste sirovine tek se

zahuktava. Procjene stru~njaka pokazuju da

proizvodnja biogoriva, uz iskori{tenost svih raspolo`ivih

resursa, ne bi moglo zadovoljiti ni pribli`ne

stvarne potrebe koje danas zadovoljava nafta.

Tako su npr. SAD ~ak tre}inu svojih obradivih

povr{ina pretvorile u usjeve namijenjene biodizelu,

a 30 miliona tona ameri~kog kukuruza }e se ove

godine iskoristiti za etanol umjesto u prehrani. To

ujedno ~ini i polovinu smanjenja svjetskih zaliha

`itarica, {to zna~i da }e se svaka promjena u njihovoj

`etvi odraziti na svjetsko tr`i{te. A da bi se

gorivom napunio jedan 100-litarski rezervoar vozila

potrebna je ~etvrtina tone `itarica, koja je dovoljna

da godinu dana hrani jednu osobu.

Dakle, i dalje bez odgovaraju}e alternative za

naftu i glad.

Mo`e se zaklju~iti kako biogoriva nisu

savr{enstvo ~iju upotrebu treba omogu}iti {to prije,

ve} treba sagledati i negativne strane koje ono sa

sobom donosi. Porede}i biogorivo sa fosilnim

gorivima, kojih ima sve manje i ~ije zalihe se bli`e

kraju, ona se ~ine kao rje{enje. Da li je zaista tako?

Bez obzira na brojne prednosti biogoriva, one

ne smiju biti uzimane zdravo za gotovo. Recimo,

treba se posvetiti i drugim aspektima problema, kao

{to su usavr{avanje procesa proizvodnje biogoriva i

uklanjanje njegovih {tetnih posljedica. No, da li je

to mogu}e?

Evidentan nedostatak ove alternative je i taj {to

je za proizvodnju biogoriva potrebno stvoriti potpuno

novu i svakako izuzetnu skupu infrastrukturu.

Zbog svega navedenog, najbolje bi bilo kada bi

sve ostalo po starom. Kada bi rezerve nafte bile

beskrajne, kada njeno kori{}enje ne bi bilo {tetno

po okolinu, kada bi potrebe za energentima bile u

cijelosti zadovoljene.

Nafta je ~ovje~anstvu donijela preporod i

bogatstvo, ali i probleme i siroma{tvo. Ona je osnova

mnogih sirovina i poluproizvoda, porezi od nafte

su osnovni bud`etski prihodi, nafta je stvorila savremeni

globalni poredak...

Definitivno nema idealnijeg energenta od nafte.

- kraj -

Amela KE^O

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 23


Svim ~lanicama Udru`enja prometnika naftnih

derivata FBiH (UPND) upu}ujemo iskrene

~estitke u povodu 10. godi{njice formiranja asocijacije

prometnika naftnih derivata.

Predsjednik P/GKFBiH

Avdo Rapa

More magazines by this user
Similar magazines