04.09.2015 Views

43_Forbes.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

LATINSKA AMERIKA<br />

konsolidirana dobit narasla je za 19%,<br />

na 3,7 milijardi USD. Za 45% prihoda<br />

u četvrtom kvartalu zaslužna je<br />

banka. Zbog velikog rasta vrijednosti<br />

Elektrine dionice, Salinas, koji posjeduje<br />

70-postotni udio, povećao je<br />

svoje osobno bogatstvo za više od 10<br />

milijardi dolara u samo godinu dana.<br />

Elektra je jedna od najbrže rastućih<br />

kompanija na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 2000<br />

najvećih na svijetu: napredovala je<br />

za 746 mjesta i ove godine drži 802.<br />

poziciju. “Banka je u 2012. ostvarila<br />

vrlo dobre rezultate”, kaže Alejandro<br />

Garcia iz agencije Fitch Ratings.<br />

U teoriji, jače kreditiranje bankovno<br />

loše servisiranih Meksikanaca<br />

hvale je vrijedan cilj na korist cijele<br />

zemlje. Napokon, uz obuhvatniji financijski<br />

sustav Meksiko ima veće<br />

izglede da izvuče polovicu svog ukupnog<br />

stanovništva iz siromaštva. “Klijentima<br />

s niskim prihodima, koji su se<br />

prije dvadeset godina u novčanoj stisci<br />

mogli osloniti samo na pozajmljivače<br />

novca, obitelj i prijatelje, sada je dostupna<br />

formalna usluga”, kaže Carlos<br />

Danel, izvršni potpredsjednik banke<br />

Compartamos, mikrokreditne kuće<br />

koja svojim klijentima zaračunava nevjerojatno<br />

visoke kamate.<br />

Kritičara je iznenađujuće malo.<br />

“Oni pružaju uslugu ljudima koji nemaju<br />

nikakvog drugog rješenja”, kaže<br />

Marco Carrera, glasnogovornik meksičke<br />

agencije za zaštitu potrošača,<br />

korisnika financijskih usluga Condusef.<br />

“Najskuplji novac je novac kojega<br />

nema.”<br />

U Meksiku su krediti bezobrazno<br />

skupi za sve, podjednako za bogate i<br />

siromašne. Za to su krivi labavi propisi,<br />

manjak konkurencije i tradicionalno<br />

nestabilna valuta. Zaduživanje na<br />

plavu American karticu, na primjer, u<br />

Meksiku stoji lihvarskih 42% godišnje<br />

u usporedbi s 15 do 20% u SAD-u.<br />

Prema podacima Condusefa, dodatne<br />

bankovne pristojbe podižu taj trošak<br />

i do 57%, a mnogi kartičari zaračunavaju<br />

još više. Ne zna se koliko ukupno<br />

naplati Azteca jer ona agenciji ne otkriva<br />

te podatke (a glasnogovornik<br />

nam nije htio reći zašto), no njezin<br />

najveći konkurent, BanCoppel, obračunava<br />

najviši iznos za koji se zna<br />

- kamate i naknade zajedno iznose<br />

88% godišnje. A to je samo za kartice.<br />

Condusef ne objavljuje iznos kamata<br />

koje banke obračunavaju na osobne<br />

zajmove.<br />

Najviše kamate plaćaju ljudi koji<br />

imaju najmanje novca, a ono što se<br />

može činiti nepoštenom praksom zapravo<br />

je legitiman biznis. U slučaju<br />

Aztece zbroj operativnih i troškova<br />

kredita nalaže kamatnu stopu od najmanje<br />

30%, kaže Garcia iz Fitcha, i to<br />

samo da banka ne bude na gubitku.<br />

“PRIJE DVADESET<br />

GODINA U NEVOLJI<br />

SU SE MOGLI<br />

OSLONITI SAMO<br />

NA POZAJMLJIVAČE<br />

NOVCA, OBITELJ I<br />

PRIJATELJE.”<br />

Usluga je za ove građane skuplja zato<br />

što uključuje više neposredne interakcije<br />

s korisnikom i veći kreditni rizik,<br />

jer je to mnogima od njih prvi kredit.<br />

“Nemate informaciju o njihovoj<br />

kreditnoj sposobnosti, posebno ako<br />

se radi o klijentu s niskim primanjima.<br />

Mnogi od njih rade na sivo pa ne<br />

mogu ničim dokazati visinu svojih<br />

prihoda”, kaže Jorge Gonzalez, profesor<br />

ekonomije s Occidental Collegea<br />

u Los Angelesu.<br />

Salinas je prvi počeo posuđivati novac<br />

siromašnima. Maloprodajni lanac<br />

grupacije Elektra uspio se 2002. domoći<br />

bankovne licence i počeo otvarati<br />

podružnice u sklopu svojih diskontnih<br />

trgovina elektronike i kućanskih<br />

aparata. Banco Azteca nudi klijentima<br />

tri vrste kredita: osobne zajmove (koji<br />

se obično koriste za troškove liječenja<br />

i tradicionalne quinceañere, proslave<br />

djetetova 15. rođendana), svoju brendiranu<br />

Tarjeta Azteca Visa karticu i<br />

potrošačke kredite za kupnju bijele<br />

tehnike u Elektrinim trgovinama. U<br />

kompaniji ne žele otkriti koliko su<br />

kredita odobrili za kupnju robe, a koliko<br />

za potrebe liječenja, ali im kreditni<br />

portfelj jako brzo raste: sadašnja brojka<br />

od 12,5 milijuna korisnika kredita<br />

predstavlja 45-postotno povećanje<br />

u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.<br />

Azteca od 2005. posluje i izvan Meksika<br />

pa sada ima ogranke u Panami,<br />

Hondurasu, Guatemali, Peruu, Brazilu<br />

i Salvadoru. U Meksiku su dio kolača u<br />

međuvremenu uzeli rivali poput Ban-<br />

Coppela, Famsa i Wal-Mexa.<br />

Elektra opslužuje specifičan sloj<br />

stanovništva, kućanstva s mjesečnim<br />

prihodom od najmanje 400 dolara -<br />

vozače taksija, prodavače voća ili, na<br />

primjer, vlasnice kemijskih čistionica.<br />

Etiketa s cijenom, istaknuta na kauču<br />

i perilici tijekom akcija u Elektrinim<br />

dućanima ili na televiziji, naglašava<br />

tjedni popust, a ne koliko će to kupca<br />

stajati s kamatama. Kada se prodaja<br />

zaključi, 5000 službenika na motociklima<br />

obilazi naciju i ubire novac od<br />

kupaca. (Nevezano s tom službom,<br />

Elektra je i roditeljska kompanija Italike,<br />

najvećeg meksičkog proizvođača<br />

skutera).<br />

“Veliki problem je to što Aztecina<br />

shema ne pomaže tim ljudima<br />

da povećaju izvore prihoda, nego ih<br />

potiče na potrošnju”, kaže Clemente<br />

Ruiz Durán, profesor ekonomije na<br />

Universidad Nacional Autónoma de<br />

México.<br />

Na meti sličnih kritika često su gotovinski<br />

krediti i dopuštena prekoračenja<br />

po tekućem računu ili kartici u<br />

SAD-u. Tu sličnost je sigurno uočio i<br />

Salinas. Predao je ponudu za kupnju<br />

najveće američke kompanije za gotovinsko<br />

kreditiranje, Advance America<br />

Cash Advance Centers sa sjedištem<br />

u Spartanburgu, u JužnojKarolini.<br />

Posao će vjerojatno biti zaključen<br />

uskoro.<br />

80<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!