5_Forbes.pdf
04.09.2015 • Views
Share Embed Report

5_Forbes.pdf

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
europadigital

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

Start now

Barry Eichengreen sveučilište berkeley<br />

Hrvatska treba uvesti euro<br />

milijarderi 2009.<br />

Povratak Billa Gatesa,<br />

krah ruskih oligarha<br />

travanj 2009.<br />

15 najskupljih u godini kada je<br />

zaradio više od svih, šef HT-a Ivica<br />

Mudrinić odlučio je svima objaviti koliko<br />

Najbolje<br />

plaćeni<br />

30 kn, 8,50 KM , 4,60 €

Sadržaj<br />

TRAVANJ 2009.<br />

54<br />

8 Indeks<br />

10 Uvodnik<br />

12 Dogodilo se<br />

14 Kolumne<br />

18 Istok/Zapad<br />

20 Kontekst<br />

32 Portret<br />

37 Transfer<br />

38 Najbolje plaćeni<br />

54 Menadžeri<br />

62 <strong>Forbes</strong>ova lista<br />

70 Ljudi i kompanije<br />

74 Zdravlje<br />

79 Lijekovi<br />

82 Marketing<br />

86 Znanost<br />

88 Tehno<br />

97 Financije<br />

istok/zapad<br />

18 Tko kome ‘nije ni do<br />

koljena’? Profesor ekonomije i politologije<br />

na Berkeleyu Barry Eichengreen:<br />

Jednostrano uvođenje eura rješenje za<br />

pristupnice EU.<br />

32<br />

kontekst<br />

20 Tko visoko leti... Prednosti<br />

ekonomija okrenutih izvozu u Aziji su se<br />

pretvorile u ranjivu točku. Uzdaju se još<br />

samo u Kinu<br />

24 Izrael bez vlade i plana<br />

Jedini plan trenutno je smanjenje poreza,<br />

ali guvener Stanley Fischer iznenada se<br />

usprotivio<br />

26 Miša nije Mandela Žrtvovanog<br />

oligarha Mihaila Hodorkovskog čeka novo<br />

suđenje dok Putin strahuje od krize<br />

28 Slovenija u akciji Pahor najavio<br />

financijske injekcije, smanjenje plaća u<br />

državnoj upravi i nova ulaganja u tehnologiju<br />

portret<br />

32 dr. Nikica Gabrić Oftalmolog<br />

bogatih i moćnih priznaje da je ‘socijalni<br />

kapital’ bio presudan za njegov biznis<br />

62<br />

transfer<br />

37 Nemšić na ruskom roštilju<br />

Uspije li Boris Nemšić nakon odlaska iz<br />

Telekoma Austria restrukturirati dug ruskog<br />

VimpelComa, postat će zvijezda<br />

menadžeri<br />

38 Najbolje plaćeni Kolike su<br />

najveće direktorske plaće, od čega se sastoje<br />

i tko su najskuplji direktori u Hrvatskoj?<br />

54 Kriza će pomesti rutine Jose M.<br />

Pons objašnjava zašto menadžeri koji traže<br />

modele da ih preslikavaju postaju suvišni<br />

forbesova lista<br />

62 Milijarderi Bogatstvo se ponovno<br />

koncentriralo u SAD-u, ruski oligasi pucaju,<br />

novi milijarderi su gotovo nepoznate osobe,<br />

a Bill Gates je opet najbogatiji na svijetu<br />

ljudi i kompanije<br />

70 Kapetan biznismen Josip Berket<br />

cijeli je svoj biznis vezao uz brodove i ima<br />

rješenje za ljetnu krizu u marinama<br />

4 F o r b e S travanj 2009

70<br />

73 Ikeini strojevi za bebe Direktor<br />

Ikee Anders Dahlvig očekuje da će njegova<br />

tvrtka uzeti 25 posto tržišta u Hrvatskoj<br />

zdravlje<br />

74 Dobar posao s bakterijama<br />

Dok se brandovi nadmeću reklamama s<br />

bakterijama u jogurtima, proizvođači probiotika<br />

trljaju ruke. Prodaja vrtoglavo raste<br />

marketing<br />

82 Vibratori u supermarketu<br />

Zašto Durex kao najjači brand sigurnog<br />

seksa, želi postati i brand boljeg seksa?<br />

84 Čovjek pikselne glave Dorja<br />

Bučević i Vesna Odobaša u Hrvatsku<br />

donose sasvim novi medij oglašavanja<br />

znanost<br />

89 Ruđerovci na tržištu Kvantni recept<br />

za šifriranje među patentima je kojima<br />

Institut počinje komercijalizaciju znanja<br />

tehno<br />

88 Zlatna IT koka Industriji<br />

informatičke tehnologije predviđa<br />

se veliki rast. Novi je izazov još uvijek<br />

nedovoljno iskorišteno tržište privatnih<br />

korisnika<br />

financije<br />

84<br />

98 Izbacite uljeza Mađarska vlada<br />

umjesto rješavanja problema birala je<br />

populizam. Ekonomija je sada na rubu provalije<br />

i više ne može računati ni na verbalnu<br />

podršku susjeda<br />

84 Ne dirajte nam kunu Kontrolirana<br />

deprecijacija može se u bilo kojem<br />

trenutku pretvoriti u okrutan oksimoron s<br />

katastrofalnim posljedicama<br />

HARvARD<br />

108 Pad harvardskih genija<br />

Financijski čarobnjaci iz sveučilišne zaklade<br />

Harvarda godinama su prkosili tržištu i<br />

izazivali zavist. Na kraju su se ipak spotakli<br />

88<br />

73<br />

travanj 2009 F o r b e S 5

Index<br />

KOMPANIJE I LJUDI U OVOM IZDANJU<br />

Abramov, Aleksander, 68<br />

Abramovič, Roman, 65<br />

Adris grupa, 43<br />

Adrović, Zdenko, 42<br />

Ahmetov, Rinat, 69<br />

Alcocer, Alberto, 69<br />

Albrecht, Karl, 64<br />

Albrecht, Theo, 64<br />

Alekperov, Vagit, 68<br />

Alfa Group, 37<br />

Allianz, 46<br />

Ambani, Muksh, 64<br />

Amorim, Americo, 69<br />

Andic, Isak, 69<br />

Apple, 90, 96<br />

Aristrain, Jose Maria, 69<br />

Armani, Giorgio, 69<br />

Arnault, Bernard, 64<br />

Ashley, Michael, 69<br />

Atlantic grupa, 43, 83<br />

Auchi, Nadhmi, 69<br />

Aven, Pjotr, 69<br />

Bank of Amerika, 104, 113<br />

Banuelos, Enrique, 69<br />

Barclay, David, 69<br />

Barclay, Frederick, 69<br />

Bauer, Heinz, 69<br />

Bavčar, Igor, 28<br />

Beisheim, Otto, 69<br />

Bellon, Pierre, 69<br />

Benetton, Carlo, 69<br />

Benetton, Gilberto, 69<br />

Benetton, Giuliana, 69<br />

Benetton, Luciano, 69<br />

Berardo, Jose, 69<br />

Berezovski, Boris, 27, 69<br />

Berket, josip, 70<br />

Berkshire Hathaway, 52, 63<br />

Berlusconi, Silvio, 68<br />

Bertarelli, Ernesto, 68<br />

Bettencourt, Liliane, 68<br />

BHP Billiton, 53<br />

Billiton Metals, 53<br />

Bin Zajed Al Nahajan, Mansur, 65<br />

Blažić, Zvjezdana, 51<br />

Bloomberg, Michael, 64<br />

Boeing, 12<br />

Bogdanov, Vladimir, 69<br />

Boholjubov, Henadij, 69<br />

Bolanča, Matko, 49<br />

Botin, Emilio, 69<br />

Bouygues, Martin, 69<br />

Bouygues, Olivier, 69<br />

Boyer, Robert A., 12<br />

Branson, Richard, 69<br />

Brlečić, Mirjana, 76<br />

Broermann, Bernard, 65<br />

Bruch, Thomas, 69<br />

Brzak, Zvonko, 49<br />

Bučević, Dorja, 84<br />

Buffett, Warren, 52, 63, 107<br />

Burda, Hubert, 69<br />

Cadogan, Charles, 69<br />

Calder, Clive, 69<br />

Caltagirone, Francesco G., 69<br />

Caper, 12<br />

Cathay Pacific, 21<br />

Caudwell, John, 69<br />

Celgene, 80<br />

Charlesbank, 111<br />

Charney, Leon, 65<br />

Chengjian, Zhou, 65<br />

Chevron Texac, 27<br />

Chodiev, Patokh, 69<br />

Chuanfu, Wang, 65<br />

Cisco Systems, 45, 91<br />

Citigroup, 104<br />

Cliper tankers, 71<br />

Cogent Capital, 112<br />

Colić Barić, Irena, 76<br />

Combis, 91<br />

Conversus Capital, 113<br />

Convexity Capital, 111<br />

Cor Leonis, 12<br />

Cortina, Alberto, 69<br />

Credit Suisse, 22<br />

Croatia osiguranje, 46<br />

Croatiastočar, 75<br />

Cvetković, Nikola, 30<br />

Cvetkov, Nikolaj, 69<br />

Čolaković, Esad, 51<br />

Čović, Željko, 45<br />

Čutura, Miroslav, 94<br />

Ćurković, Marijan, 46<br />

Dahlvig, Anders, 73<br />

Danone, 74<br />

Danone Adriatic, 75<br />

Dassault, Serge, 68<br />

Davis, Mick, 53<br />

Daw Chemical, 71<br />

De Carvalho-Heineken, Charlene, 68<br />

Decaux, Jean-Claude, 69<br />

Deichmann, Heinz-Horst, 69<br />

DeJoria, John Paul, 65<br />

Dekaris, Iva, 34<br />

Del Vecchio, Leonardo, 68<br />

De Mol, Jonh, 69<br />

Deport, 12<br />

Deripaska, Oleg, 65<br />

Desmond, Dermot, 69<br />

Desmond, Richard, 69<br />

Diepgen, Eberhard, 19<br />

Dinkić, Mlađan, 31<br />

Djačenko, Tatjana, 27<br />

Doris, Ennio, 69<br />

Dorrance, John III., 69<br />

Douglas, Gustaf, 69<br />

Dragičević, Tomislav, 46<br />

Dragutinović, Diana, 31<br />

Drnovšek, Janez, 29<br />

Dropulić, Igor, 48<br />

Dukat, 74<br />

Durex, 82<br />

Dyson, James, 69<br />

Đurica, Tomislav, 82<br />

Eaton Vance, 107<br />

Ecclestone, Bernard, 69<br />

Eichengreen, Barry, 18<br />

Eisenson, Michael, 111<br />

El-Erian, Mohamed, 111<br />

Ellison, Larry, 64<br />

Elyahu, Moshe, 24<br />

EMI, 12<br />

Engelhorn, Curt, 68<br />

Ericsson Nikola Tesla, 45, 52, 103<br />

Erste Bank, 42, 99<br />

Exxon, 27<br />

Fedun, Leonid, 68<br />

Ferrero, Michele, 68<br />

Fisher, Stanley, 23<br />

Ford, Henry, 12<br />

Foriel-Destezet, Philippe, 69<br />

Fredriksen, John, 69<br />

Frere, Albert, 69<br />

Fridman, Mihail, 27, 65<br />

Frieske, William, 113<br />

Frolov, Aleksander, 69<br />

Fuji, 54<br />

Gabrić, Ivan, 94<br />

Gabrić, Nikica, 32<br />

Galić, Boris, 46<br />

Gandur, Jean-Claude, 69<br />

Garnett & Helfrich Capital, 113<br />

Gaspari, Mitja, 28<br />

Gates, Bill, 63, 91<br />

Gazprom, 30<br />

Geithner, Timothy, 105<br />

Gerling, Rolf, 69<br />

Gisdata, 94<br />

GlaxoSmithKline, 12, 49<br />

Glencore International, 53<br />

Golden Telekom, 37<br />

Goldman Sachs, 109<br />

Goldschmeding, Frits, 69<br />

Golobič, Gregor, 29<br />

Goren, Orna, 24<br />

Gošev, Milan, 49<br />

Graff, Laurence, 69<br />

Great Wall Airlines, 22<br />

Green, Cristina, 68<br />

Green, Philip, 68<br />

Greenspan, Alan, 105<br />

Gross, Bill, 112<br />

Grosvenor, Gerald C., 68<br />

Grubić, Petar, 43<br />

Gržeta, Biserka, 86<br />

Gubay, Albert, 69<br />

Gusinski, Vladimir, 27<br />

Gutserijev, Mihail, 69<br />

Gyurcsány, Ferenc, 98<br />

Haefner, Walter, 69<br />

Hagen, Sten Erik, 69<br />

Haines, David, 37<br />

Halabi, Simon, 69<br />

Handke, Anja, 22<br />

Happel, Otto, 69<br />

Hariri, Bahaa, 69<br />

Harvard, 108<br />

Harvard Management Co., 109<br />

Haub, Erivan, 68<br />

Hayek, Nicolas, 69<br />

Hector, hans-Werner, 69<br />

Helú, Carlos Slim, 63<br />

Herz, Daniela, 69<br />

Herz, Gunter, 69<br />

Herz, Ingeburg, 69<br />

Herz, Michael, 69<br />

Herz, Wolfgang, 69<br />

Hewlett-Packard, 14, 45, 91<br />

HGK, 51<br />

HG Spot, 91<br />

HNB, 102<br />

Hodorkovski, Mihail, 26<br />

Horten, Heidi, 69<br />

Horvat, Damir, 12<br />

HP Services, 91<br />

HT, 39, 52, 103<br />

Hunter, Mark, 56<br />

HZZO, 35, 80<br />

Ibarra, Herminia, 56<br />

IBM, 48, 91<br />

Ibrahim, Mohammed, 69<br />

IDC, 93<br />

ID Quantique, 87<br />

Ikea, 73<br />

INA, 46, 53<br />

IN2, 91<br />

Ingres, 113<br />

Instar, 12<br />

Institut ‘Ruđer Bošković’, 86<br />

Intesa SanPaolo, 45<br />

Ish Shalom, Mordechay, 23<br />

Iskon, 90<br />

Ivanišvili, Boris, 69<br />

Izosimov, Aleksander, 37<br />

Janša, Janez, 28<br />

Jevtušenkov, Vladimir, 69<br />

Jobs, Steve, 14, 53<br />

Johnson, Antonia, 68<br />

Johnson, Lyndon, 105<br />

Jove, Manuel, 69<br />

Jozanović, Janja, 75<br />

JP Morgan Chase, 104, 109<br />

Jukić, Alojzije, 45<br />

Kamprad, Ingvar, 64, 73<br />

Kardum, Željko, 44<br />

Ka-shing, Li, 64<br />

Kellner, Petr, 68<br />

Kerimov, Sulejman, 65<br />

Keynes, John Maynard, 100<br />

Khalili, Nasser, 69<br />

Khan, German, 65<br />

King ICT, 91<br />

Kipp, Karl-Heinz, 68<br />

Klatten, Susanne, 68<br />

Klinika Svjetlost, 32<br />

Knud Larsen, 70<br />

Koch, Charles, 64<br />

Koch, David, 64<br />

Kodak, 54<br />

Kolesnikova, Irina, 27<br />

Kolomojski, Ihor, 69<br />

Koplowitz, Alicia, 69<br />

Koplowitz, Esther, 69<br />

Koštunica, Vojislav, 30<br />

Kotler, Philip, 55<br />

Kovačević, Gordana, 45<br />

Kramar, saša, 90<br />

Kraš, 51<br />

Krešić, Greta, 76<br />

Kristiansen, Kjeld Kirk, 69<br />

Kuhne, Klaus-Michael, 68<br />

Kuzmičev, Aleksej, 69<br />

Kvetnoj, Lav, 69<br />

Lahovnik, Matej, 28<br />

Laliberte, Guy, 63<br />

Langlois, Daniel, 85<br />

Larson, Jeffrey, 111<br />

Latsis, Spiro, 69<br />

Lazarus, Shelly, 56<br />

Lebedov, Platon, 27<br />

Lewis, Joseph, 69<br />

Linux, 96<br />

Lisin, Vladimir, 65<br />

Loh, Friedhelm, 69<br />

Lončarić, Boran, 94<br />

Long, Robert, 113<br />

Louis-Hansen, Niels Peter, 69<br />

Luković, Franjo, 38<br />

Lundberg, Frederik, 69<br />

Lura, 12<br />

MagiQ, 87<br />

Mahmudov, Iskander, 69<br />

Majetić, Davor, 45, 93<br />

Mantegazza, Sergio, 69<br />

Maraš, Slobodan, 31<br />

March Rich & Co, 53<br />

Marinac, Darko, 46<br />

Marina Kaštela, 70<br />

Marinconsult, 70<br />

Maruta Sangyo, 70<br />

Massey, Stewart, 111<br />

Mateschitz, Dietrich, 69<br />

Mateša, Zlatko, 35<br />

McKinsey & Company, 56<br />

Medvedev, Dmitrij, 27<br />

Meggle, 75<br />

Meleš, Igor, 45<br />

Melničenko, Andej, 69<br />

Mendillo, Jane, 109<br />

Mera, Rosalia, 69<br />

Mercator, 28<br />

Merck, Sharp & Dohme, 49, 79<br />

Merieux, Alain, 69<br />

Merkel, Angela, 99<br />

Meyer Graham, Katharine, 56<br />

Meyer, Jack R., 110<br />

Microsoft, 14, 45, 63, 91, 96<br />

Mikelson, Leonid, 69<br />

Mistry, Pallonji, 69<br />

Mišković, Frane, 70<br />

Mišković, Miroslav, 28<br />

Mittal, Lakshmi, 64<br />

Mizuho Sangyo, 71<br />

MMF, 31, 98, 111<br />

Mohn, Reinhard, 69<br />

MOL, 46, 71<br />

Mordašov, Aleksej, 65<br />

Moretti Polegato, Mario, 69<br />

Moris, Doug, 12<br />

Morningstar, 107<br />

Morrison, Kenneth, 69<br />

M San Grupa, 91<br />

Mudrinić, Ivica, 38<br />

Naftna industrija Srbije, 30<br />

Naletilić, Dario, 12, 49<br />

NEC, 87<br />

Nemšić, Boris, 37<br />

Netanyahu, Benjamin, 23<br />

Nokia, 85<br />

Northern Trust, 113<br />

Obama, Barack, 104<br />

Oberwelland, Axel, 69<br />

O’Brien, Denis, 69<br />

Odobaša, Vesna, 84<br />

Ogilvy & Mather Worldwide, 56<br />

Oracle, 48<br />

Oreškin, Dmitrij, 26<br />

Ortega, Amancio, 64<br />

Otto, Michael, 68<br />

Pahor, Borut, 28<br />

Patajac, Hrvoje, 43<br />

Patriciu, Dinu, 69<br />

Paulson, John, 63<br />

Pavlovski, Gleb, 27<br />

PBZ, 38<br />

Perez, Florentino, 69<br />

Perić, Željko, 12<br />

PerpetuumMobile, 16<br />

Persson, Liselott, 69<br />

Persson, Stefan, 64<br />

Pessina, Stefano, 69<br />

Pfizer, 79<br />

Phillip Moris, 43<br />

Pimco, 111<br />

Pinault, François, 68<br />

Pinčuk, Viktor, 69<br />

Pivovarna Laško, 28<br />

Pixman, 85<br />

Plattner, Hasso, 68<br />

Pliva, 45, 53, 92<br />

Podravka, 46, 53, 92<br />

Pons, Jose M., 54<br />

Popov, Sergej, 69<br />

Potanin, Vladimir, 65<br />

Prka, Božo, 38<br />

Prohorov, Mihail, 65<br />

Putin, Vladimir, 26<br />

Quandt, Johanna, 69<br />

Quandt, Stefan, 68<br />

Quinn, Sean, 69<br />

Radaković, Petar, 42<br />

Radman, Goran, 14, 93<br />

Raffles, Stamford, 21<br />

Raiffeisen banka, 42<br />

Raiffeisen International, 99<br />

Rašnikov, Viktor, 69<br />

Rausing, Birgit, 68<br />

Rausing, Hans, 68<br />

Rawlins, Michael, 91<br />

Reuben, David, 68<br />

Reuben, Scott S., 79<br />

Reuben, Simon, 68<br />

Ribolovljev, Dmitrij, 69<br />

Rich, Marc, 53<br />

Riegel, Hans, 69<br />

Riegel, Paul, 69<br />

Roche, 49<br />

Rogers, Jim, 103<br />

Rokke, Jell Inge, 69<br />

Romer, Christina, 105<br />

Rosgosstrakh, 37<br />

Roubini, Nouriel, 105<br />

Rowling, Joanne K., 69<br />

Rubin, Robert, 111<br />

Ruđer inovacije, 86<br />

Rukavina, Hana, 75<br />

Safra, Lily, 69<br />

Sainsbury, David, 69<br />

Salomon Brothers, 52<br />

Sandell, Thomas, 69<br />

Saramandić, Miloš, 31<br />

Schaeffler, Georg, 69<br />

Schaeffler, Maria-Elisabeth, 69<br />

Schickedanz, Madeleine, 69<br />

Schlecker, Anton, 69<br />

Schmidheiny, Stephan, 69<br />

Schmidheiny, Thomas, 69<br />

Schmidt-Ruthenbeck, Michael, 69<br />

Schmidt-Ruthenbeck, Rainer, 69<br />

Schnabel, Dieter, 69<br />

Schnabel, Hermann, 69<br />

Schoeller, Monika, 69<br />

Schorghuber, Alexandra, 69<br />

Schroder, Bruno, 69<br />

Schuetz, Vanesa, 45, 93<br />

Schumpeter, Josef, 14<br />

Seiter, Andreas, 81<br />

SenseConsulting, 14<br />

Sesar, Goran, 34<br />

Sharon, Ariel, 25<br />

Shell, 71<br />

Shifrin, Eduard, 69<br />

Siemens, 85<br />

Singapore Airlines, 21<br />

Sohmen, Helmut, 69<br />

Solorz-Zak, Zygmunt, 69<br />

Sony, 12, 85<br />

Sowood Capital, 111<br />

Springer, Friede, 69<br />

Stanković, Zoran, 43<br />

Stepic, Herbert, 99<br />

S&T Hermes Plus, 91<br />

Stipčević, Mario, 86<br />

Strauss, William, 110<br />

Stroher, Sylvia, 69<br />

Strungmann, Andreas, 69<br />

Strungmann, Thomas, 69<br />

Summers, Lawrence, 104, 110<br />

Supek, Ivan, 86<br />

Svanberg, Carl-Henric, 53<br />

SV Group, 91<br />

Svjetska banka, 81, 86, 107<br />

Šestak, Zdravko, 46<br />

Šijanec, Sanja, 75<br />

Špigel, Ivo, 16<br />

Šrot, Bojan, 28<br />

Šušković, Jagoda, 76<br />

Taborsky, Mark, 112<br />

Tariko, Rustam, 69<br />

Tedeschi, Emil, 43<br />

Telekom Austria, 37<br />

Telenor, 37<br />

Teški, Boris, 12<br />

Teva, 25<br />

Thon, Olav, 69<br />

Thor Bjorgolfsson, Bjorgolfur, 69<br />

T-Hrvatski Telekom, 38<br />

T-mobile, 85<br />

Todorić, ivica, 28<br />

Tomašković, Davor, 43<br />

Tong, Goh Chok, 22<br />

Torbakov, Aleksander, 37<br />

Torvalds, Linus, 96<br />

Toshiba, 87, 94<br />

Tschira, Klaus, 69<br />

Tvornica duhana Rovinj, 43<br />

Unger, Peter, 69<br />

UniCredit, 45<br />

Universal Music Group, 12<br />

Usmanov, Ališer, 69<br />

Vanđelić, Damir, 43<br />

Varon, Elad, 24<br />

Veber, Mladen, 43<br />

Vekselberg, Viktor, 69<br />

Venediktov, Aleksandar, 27<br />

Vidošević, Nadan, 51<br />

Viehof, Eugen, 69<br />

Viessmann, Martin, 69<br />

VimpelCom, 37<br />

Vindija, 74<br />

Vlahović, Ante, 43<br />

Vojković, Hrvoje, 46<br />

Volcker, Paul, 106<br />

Vološin, Aleksander, 27<br />

Von Bechtolsheim, Andreas, 69<br />

Von Finck, August, 68<br />

Von Holtzbrinck, Dieter, 69<br />

Von Holtzbrinck, Stefan, 69<br />

Von Thurn und Taxis, Albert, 69<br />

Vranković, Neven, 43<br />

Walton, Alice, 64<br />

Walton, Christy, 64<br />

Walton, Jim C., 64<br />

Walton, S. Robson, 64<br />

Ward Otto, Maria, 105<br />

Warner Music, 12<br />

Welch, Jack, 53<br />

Wertheimer, Alain, 68<br />

Wertheimer, Gerard, 68<br />

Whittaker, John, 69<br />

Wilhelmsen, Arne, 69<br />

Wilson, Thornton Arnold, 12<br />

Wlaschek, Karl, 69<br />

Wobben, Aloys, 69<br />

Wolsperger, Elena, 75<br />

Wurth, Reinhold, 68<br />

Wyeth, 79<br />

Wyss, Hansjorg, 68<br />

Xstrata, 53<br />

Yanai, Schlomo, 25<br />

Yanai, Tadashi, 63<br />

Yukos, 26<br />

Zagrebačka banka, 38<br />

Zjuzin, Igor, 69<br />

8 F o r b e S travanj 2009

Nakladnik<br />

Europapress holding, Zagreb, Koranska 2<br />

Predsjednik<br />

Ninoslav Pavić<br />

Glavni urednik<br />

Viktor Vresnik<br />

viktorv@eph.hr<br />

Zamjenica glavnog urednika<br />

Sanja Simić<br />

sanja_simic@eph.hr<br />

Pomoćnica glavnog urednika<br />

Tanja Tolić<br />

tanja_tolic@eph.hr<br />

Financije i tržišta<br />

Mario Gatara (Analogika)<br />

mario_gatara@eph.hr<br />

Art direktorica<br />

Sandra Pušćenik<br />

sandra_puscenik@eph.hr<br />

Reporteri<br />

Dragana Radusinović, Gordana Galović, Merita Arslani,<br />

Sandra Milković (Jeruzalem), Jasmina Kuzmanović<br />

(Singapur), Tamara Jadrejčić (New York)<br />

Lektura<br />

Božena Mak<br />

Marketing manager<br />

Dean Udatny<br />

Promocija<br />

Sven Semenčić<br />

MEDIJI<br />

Tomislav Wruss (direktor poslovnog<br />

segmenta Mediji), Milivoj Đilas<br />

(revije i magazini), Drago Havranek<br />

(medijski servisi i agencije), Denis Kuljiš<br />

(središnji multimedijski procesi i desk),<br />

Petar Pavić (novi mediji i internet), Siniša Petrušić (knjige,<br />

DVD i brand ekstenzije), Dario Topić (regionalni i lokalni<br />

mediji), Nataša Arapović (istraživanje tržišta i razvoj),<br />

Ivana Šoljan (izvršna direktorica)<br />

odbor direktora<br />

Dr. Stjepan Orešković (predsjednik Odbora),<br />

Ines Lozić (financije, pravo i logistika),<br />

Sanja Mlačak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav<br />

Wruss (mediji), Nikola Francetić<br />

(informatika, tehnologija, proizvodnja i razvoj)<br />

Tel: 01 617 3870<br />

PRODAJA & MARKETING<br />

Prodaja oglasnog prostora: direktorica Ana Šarić, prodaja<br />

oglasnog prostora revijalnih izdanja: direktorica Branka<br />

Petričević, prodaja novina: direktor Darko Culifaj,<br />

marketinške komunikacije: direktorica Ivanka Filipović,<br />

marketinške komunikacije revijalnih izdanja: direktor<br />

Sven Semenčić<br />

SERVISI I KONTAKTI<br />

Novinska agencija EPEHA: 01 617 3080,<br />

01 617 3044,<br />

agencija@eph.hr<br />

Foto agencija CROPIX:<br />

01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />

Adresa redakcije:<br />

Koranska 2, Zagreb<br />

telefon: 01 6173798, fax: 01 6173 797<br />

e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />

TISAK:<br />

Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />

<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by Europapress<br />

Holding under a license agreement with <strong>Forbes</strong> LLC, 60<br />

Fifth Avenue, New York 10011.<br />

“<strong>Forbes</strong>” is a registered trademark used under licence<br />

from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />

Uvodnik<br />

Jesu li preskupi?<br />

Najbolje postavljena cijena uvijek je ona koja je najbliža maksimumu<br />

koji su ljudi za nešto voljni platiti. U dodatnom fine-tuningu u tu<br />

igru ulazi još i kvaliteta – jer samo nešto najbolje može biti i skupo,<br />

a samo nezamjenjivo može biti najskuplje. Jednako pravilo vrijedi za<br />

sapun, automobile, portire i menadžere.<br />

Kada smo radili vodeću temu ovog broja magazina,<br />

često smo se u razgovorima susretali s pitanjem: Jesu li<br />

plaće najskupljih hrvatskih menadžera o kojima pišemo<br />

previsoke? Odgovor je jedan i on ne uključuje moralnu<br />

raspravu. Nisu, jer postoji netko tko ih je voljan toliko<br />

platiti.<br />

Osnovni poslodavci, vlasnici kompanija, očito smatraju<br />

da ljudi koje plaćaju za Hrvatsku vrtoglavim iznosima<br />

što se mjere stotinama tisuća kuna mjesečno, njima<br />

i njihovim partnerima donose nešto što im ne bi donio<br />

nitko drugi. Mudrinić, Luković i Prka vrijedni su, znači,<br />

svake kune koju zarade. Što, međutim, ako požele otići?<br />

Osim legendarnog Vipnetova prvog šefa Borisa<br />

Nemšića (3,7 milijuna kuna mjesečno u Rusiji, naspram<br />

Mudrinićevih 183,4 tisuće kuna u Zagrebu) čiji su<br />

transferi uvijek kretali s austrijske adrese, nijedan od hrvatskih supermenadžera<br />

nije dosad promijenio posao nabolje. Štoviše, rijetko se koji od njih može pohvaliti<br />

karijerom koja nije bila jednokratna.<br />

Hrvatske je bossove, čini se, zatekla tragična sudbina da su se na vrhuncu<br />

slave našli na svojem zalasku. Tu, zasad, ne možemo govoriti o stabilnom trojcu<br />

najskupljih – Mudriniću, Lukoviću i Prki, koji će vjerojatno tu gdje jesu dočekati i<br />

kraj menadžerske karijere i, eventualno, nastaviti neku treću u politici. Oni danas<br />

nemaju potrebe razmišljati hoće li se ikada ikome moći skuplje prodati.<br />

Njihov kolega po trajnosti – Željko Čović, čelnik Plive od početka devedesetih,<br />

danas se međutim našao u poziciji da vjerojatno više nikada neće moći<br />

ponoviti karijeru koju je morao napustiti. Prestar za nove izazove, premlad za<br />

mirovinu, on danas pluta u virtualnom svemiru, hrvatskim sazviježđem elitnih<br />

konzultanata gdje već vlada prilična gužva zbog svih koji su prije njega sišli s vrha<br />

hrvatskog biznisa, a nisu otišli u politiku.<br />

A ne zaboravimo – riječ je o menadžeru kojega su mnogi, pogotovo nakon<br />

što je otišao iz Plive, prozivali za brojne grijehe iz ne baš uvijek sjajne Plivine<br />

prošlosti, ali i predsjedniku uprave koji je nedvojbeno zaslužan da su Plivini<br />

dioničari za svoj uloženi kapital u trenutku prodaje koja se više nije mogla izbjeći,<br />

dobili maksimum.<br />

Daleko od milijardera s globalne liste, hrvatski vrhunski menadžeri vjerojatno<br />

najiskrenije od svih čekaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Jedino tamo,<br />

i jedino tada, njima će nakon proboja kod kuće napokon biti otvorena i vrata<br />

globalne tržnice šefovima.<br />

Viktor Vresnik,<br />

glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />

Foto Berislava Picek / Grazia<br />

10 F o r b e S travanj 2009

Dogodilo se<br />

Bivši direktor Glaxa<br />

ima “Lavlje srce”<br />

Pravo malo natjecanje u domišljatosti odvija se među hrvatskim<br />

menadžerima koji se odlučuju na konzultantsku karijeru. Na latinskom<br />

ili nekom drugom stranom jeziku, natječu se u osmišljavanju naziva kompanije<br />

koje osnivaju. Dario Naletilić, dugogodišnji direktor GlaxoSmith-<br />

Klinea za Hrvatsku, a nekoliko godina i za regiju, koji<br />

je u veljači najavio odlazak s te pozicije, osnovao je<br />

tvrtku Cor Leonis. I naravno, naziv ima i priču. Cor<br />

Leonis je sjajno zviježđe južnog neba u znaku lava,<br />

u kojem u ljetnom solsticiju sjaji najsjajnija zvijezda<br />

Alfa Leonis. Cor Leonis na hrvatskom znači “lavlje<br />

srce”. Prije Naletilića nazivima svojih kompanija poigrali<br />

su se Damir Horvat, bivši predsjednik Uprave<br />

Bille u Hrvatskoj nazvavši svoju tvrtku Deport, što na<br />

francuskom znači “razlika između sadašnje više i buduće niže cijene dionice”,<br />

zatim Željko Perić, bivši predsjednik Uprave Lure sa svojom tvrtkom<br />

Caper, što na latinskom predstavlja njegov horoskopski znak (jarac), CA<br />

znači “creative advisors” (kreativni savjetnici), a “per” je naravno “Perić”.<br />

Tu je i Boris Teški, bivši član uprave Lure sa svojom tvrtkom Instar, što na<br />

latinskom znači oblik i forma. Odlučio je, naime, osnivajući tvrtku da će<br />

ona biti budući oblik, forma njegova postojanja.<br />

Kako Naletilić nije ni prvi ni jedini menadžer koji se okušava u konzultantskim<br />

vodama, našao je nišu koja se može opisati i kao “privatni MBA”.<br />

Predsjednicima i članovima uprava ponudit će svoja znanja o vođenju<br />

kompanije i upravljanju poslovnim procesima kroz privatne treninge skrojene<br />

prema potrebama klijenata. Najveća potražnja trenutačno vlada za<br />

učenjem o upravljanju troškovima i pametnom investiranju. Prvi veliki klijent<br />

mu je njegova uskoro bivša tvrtka GlaxoSmithKline, s kojom ostaje u<br />

poslovnom odnosu kao konzultant.<br />

Universal i YouTube pretvaraju video<br />

spotove u samostalan biznis<br />

Vodeća američka diskografska kuća Universal Music Group završava pregovore<br />

o joint ventureu s YouTubeom za najveću web-stranicu s glazbenim<br />

sadržajem koji se naplaćuje. Ideju o spajanju Universala i YouTubea u novi<br />

servis nazvan Vevo, već godinu dana gura direktor Universala Doug Moris,<br />

uvjeren da bi video spotove trebalo prodavati i od njih napraviti samostalan<br />

biznis, ako ni zbog čega drugog<br />

onda zato jer je Universalov kanal daleko je<br />

najveći na YouTubeu, sa 3,5 milijardi ulaza<br />

dosad. Prodajom spotova Universal bi bolje<br />

kontrolirao prihode od njihove distribucije<br />

i mogao bi privući one velike oglašivače<br />

koji su dosad bili nepovjerljivi prema reklamiranju<br />

na YouTubeu i stranicama čiji<br />

sadržaj stvaraju korisnici. Na ulazak u novi<br />

poslovni model pozvani su i Sony Music<br />

Entertainment, Warner Music grupa i EMI.<br />

f l a s h b a c k s<br />

Prije 37 godinA u forbesu<br />

Glavu gore Boeing je dostigao<br />

gornju mrtvu točku tek nekoliko mjeseci<br />

prije nego što je Thornton Arnold Wilson<br />

postao direktor i otad sve ide nizbrdo.<br />

Wilson je morao srezati broj radnih<br />

mjesta sa 120.000 na 60.000. Otkazivanje<br />

narudžbi nadzvučnih transportera i usporavanje<br />

potražnje za avionima 747 znače<br />

dodatnih 20.000 otkaza. Više od samih<br />

otkaza direktora brine utjecaj otpuštanja<br />

na moral radnika.<br />

“Nekidan sam bio u tvornici, a bio sam<br />

duboko zamišljen”, rekao je Arnold. “Hodao<br />

sam spuštene glave i sudario se s<br />

jednim starim aerodinamičarom koji mi<br />

je nekad bio šef. Uhvatio me za ramena i<br />

rekao “Hej, odlijepi glavu od prsa,<br />

izgledaš kao starac.” Ljudi ne žele da im<br />

predsjednik hoda uokolo u depresiji.”<br />

Prije 67 godina u forbesu<br />

Šasija za mase Henry Ford i njegov<br />

31-godišnji šef istraživačkog odjela<br />

Robert A. Boyer opet se bespoštedno<br />

bore protiv okolnosti - ovoga puta<br />

plastičnim šasijama automobila. Upravo<br />

kada vojska smanjuje potražnju za metalnom<br />

robom, pionir iz Detroita zaposlio<br />

je svoje znanstvenike otkrivanjem<br />

mogućnosti izrade šasija od poljoprivrednih<br />

proizvoda i najavljuje da bi masovna<br />

proizvodnja mogla početi za najviše tri<br />

godine.<br />

Prije 87 godina u forbesu<br />

Uz planinu kamata Bankari<br />

su toliko postrožili kriterije kreditiranja<br />

da je glavna pažnja sada usredotočena<br />

na temeljni kapital kompanija koje traže<br />

kredite. Određivanje 8-postotne kamate<br />

na novac kompanijama koje su dužne<br />

bankama ravno je sakaćenju trkaćeg<br />

konja prisiljavanjem da nosi dodatni teret<br />

u sedlu. Smanje li se pretjerano visoke<br />

kamate, ojačat će poticaj potražnji za<br />

sirovinama i ostalom robom.<br />

12 F o r b e S travanj 2009

Goran Radman<br />

Poduzetnik<br />

Osloboditi potencijale poduzetništva i povećati<br />

poduzetnički kapacitet, postale su središnje antirecesijske<br />

mjere ozbiljnih država<br />

Potpisan je pod gotovo svim<br />

fotografijama sa svečarskih<br />

prijema. Ne promiče mu niti<br />

jedno važnije protokolarno primanje<br />

na lakim novinskim stranicama.<br />

Obavezno u društvu manekenke ili neke<br />

druge prevažne javne osobe. Nikako bez<br />

uočljivo vlastitog, ali aktualnog modnog<br />

stila. Svakako važan lik naše svakodnevice.<br />

Dragi naš poduzetnik.<br />

Široku javnost zato nije teško uvjeriti<br />

kako je naš poduzetnik, premda tek vlasnik<br />

neke pomodne trgovine ili naizgled<br />

usputnog biznisa, ustvari kritično važan<br />

dio poretka. Kako se bez njega ne može<br />

ništa značajno učiniti. Kako se i ekipa u<br />

antirecesijskoj komisiji s njim savjetuje<br />

kada smišlja mudre mjere izvlačenja iz<br />

krize. I da samo on genijalno razumije<br />

kako joj izmaći.<br />

Tko je taj genijalac poduzetnik?<br />

Ili još bolje, što je on? Dojam sugerira<br />

kako se radi o važnoj profesiji. Struka<br />

pak poduzetništvo određuje u najširem<br />

značenju riječi kao odgovarajuću socijalnu<br />

ili ekonomsku aktivnost kojom se<br />

mogu baviti kako pojedinac tako i organizacija.<br />

Poduzetnika uvijek određuje to<br />

što poduzima, a ne tko je on.<br />

Za razliku od nas, svijet je poduzetnike,<br />

čini se, opet otkrio tek nedavno.<br />

Sugerira se da bi rješenje problema recesije<br />

moglo biti upravo u poduzetništvu.<br />

Podsjeća se kako je poduzetništvo<br />

uočeno još početkom 19. stoljeća kao<br />

jedan od temeljnih činitelja proizvodnje.<br />

Ako je naknada za radnu snagu nadnica,<br />

za kapital kamata, onda bi za poduzetnika<br />

to bio profit, smatralo se tada.<br />

Poduzetništvo je potom otišlo u drugi<br />

plan i pomalo nestalo u “nevidljivoj ruci<br />

koja upravlja tržištem”. Kako su poslovne<br />

organizacije rasle, utopilo se u birokratskim<br />

i hijerarhičnim organizacijama u<br />

kojima je radnik bio poput “zupčanika”.<br />

Novi interes za poduzetništvo probudio<br />

je 1930-ih Josef Schumpeter teorijom<br />

da su inovacije središnji smisao<br />

poduzetništva. Poduzetnik provocira<br />

kreativnu destrukciju koja rađa novim<br />

poslovnim pothvatima i stvara nove tvrtke.<br />

Na taj način obnavlja se ekonomija i<br />

nastavlja stvarati nova vrijednost. Poslijeratni<br />

kejnezijanizam i neoliberalna<br />

makroekonomija podjednako, iznova su<br />

potisnuli zanimanje za poduzetništvo.<br />

Sve do današnjeg najnovijeg globalnog<br />

ekonomskog sunovrata. Antirecesijski<br />

kirurzi sada muku muče kako razriješiti<br />

taj gordijski čvor. Povratak uloge države<br />

Business<br />

na scenu, kao velike spasiteljice tržišta<br />

koje se otelo kontroli, vidljivo je taktičke<br />

prirode. Ona može stabilizirati stanje, ali<br />

tko će stvoriti nova radna mjesta? Ona<br />

može pokrenuti javne radove, ali tko će<br />

osigurati održivost zaposlenosti i stvaranje<br />

nove vrijednosti na duže razdoblje?<br />

Interes za poduzetništvo uvijek sejavlja<br />

u kriznim vremenima. Ne bez razloga,<br />

jer su neke ikone i giganti suvremenog<br />

svjetskog gospodarstva nastali<br />

upravo u razdobljima velike depresije 30-<br />

ih (npr. Hewlett-Packard) ili svjetskim<br />

poremećajima 70-ih (npr. Microsoft).<br />

Ne morate biti genijalni poput Steve<br />

Jobsa. Poduzetnikom možete postati i<br />

u mirovini, bez mnogo novca, zalogom<br />

svoje imovine ili uz pomoć prijatelja. Predrasude<br />

prema poduzetnicima zbog toga<br />

su u međuvremenu otpale s obje strane<br />

ideologijske razdjelnice. Poduzetništvo<br />

postaje nešto poput gospodarske matice<br />

kojom bi podjednako plovili zadrti<br />

pobornici slobodnog tržišta i branitelji<br />

socijalne države. Osloboditi potencijale<br />

poduzetništva, ukloniti prepreke i<br />

povećati poduzetnički kapacitet društva<br />

kojem prijeti gašenje mnogih radnih<br />

mjesta, postale su središnje antirecesijske<br />

mjere ozbiljnih država. One zaista pitaju<br />

poduzetnika kako mu mogu pomoći<br />

da bude uspješniji. Je li mu obavezan<br />

Tko je zapravo taj genijalac? Sigurno<br />

ne onaj lumpen-poduzetnik s<br />

revijalnih stranica lokalnih žurnala<br />

osnivački kapital za pokretanje tvrtke<br />

previsok? Jesu li mu državne takse preskupe,<br />

a administracija prespora? Koje mu<br />

dodatne vještine i poticaji trebaju da bi<br />

više izvozio?<br />

One bi se zaista slikale s njim kako bi<br />

ohrabrile sve druge da sami poduzimaju<br />

i ne čekaju njezine čarobne poteze. Ali, to<br />

nije onaj naš dragi lumpen-poduzetnik s<br />

revijalnih stranica lokalnih žurnala.<br />

Autor je član Nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednik tvrtke SenseConsulting.<br />

14 F o r b e S travanj 2009

Oluja je počela<br />

Kad se u nekom poslovnom segmentu<br />

događaju dramatične<br />

promjene, možete se naći na<br />

tri mjesta. Možete biti u neugodnoj<br />

poziciji objekta – to je onaj koji<br />

vlada, zarađuje 99% novca u toj industriji<br />

i najčešće začuđeno promatra kako<br />

se poslovni model koji ga je tako dugo<br />

tako dobro služio raspada pred njegovim<br />

očima. S druge strane, možete biti<br />

u poziciji subjekta – onoga koji provodi<br />

promjene, koji tog časa ništa ne zarađuje<br />

i osjeća se kao gerilski vođa na putu da<br />

sruši debelog diktatora. Treća je pozicija<br />

onoga koji promatra s tribina. Takvih je,<br />

kao i na nogometnoj utakmici, najviše.<br />

Oni analiziraju, komentiraju, i zapisuju<br />

zbivanja kako bi ponekom knjigom, kolumnom<br />

ili predavanjem na poslovnoj<br />

školi objasnili generacijama koje dolaze<br />

što se to zapravo dogodilo i što iz toga<br />

možemo naučiti. Ugodan položaj.<br />

Revolucija koja se već dugo najavljuje<br />

odigrava se pred našim očima. Ekonomska<br />

kriza možda ju je malo ubrzala i<br />

zaoštrila, ali zapravo nema veze s temeljnim<br />

silama koje su tu na djelu. Riječ<br />

je o medijskoj revoluciji, dramatičnom<br />

repozicioniranju klasičnih medija spram<br />

online medija.<br />

Najvidljiviji aspekt te transformacije<br />

ili “krize” – ovisno o tome s koje je strane<br />

ograde vaša livada – jest gašenje niza<br />

američkih dnevnih novina ili njihov<br />

prelazak u online izdanja s dramatično<br />

Ivo Špigel<br />

Ekonomska kriza možda je ubrzala transformaciju<br />

današnju medija, no ona zapravo nema veze s temeljnim<br />

silama koje su pokrenule tu promjenu<br />

manjim budžetom i dramatično manjim<br />

brojem zaposlenih. Jedan za drugim, veliki<br />

američki gradovi ostaju bez novina.<br />

Nakon 146 godina neprekidnog izlaženja,<br />

nedavno je otisnut posljednji primjerak<br />

tiskanog izdanja “Seattle Post-Intelligencera”,<br />

jednog od dva dnevna lista u<br />

Seattleu. Popularni P-I od sredine ožujka<br />

izlazi isključivo online, a proizvodit će ga<br />

20 novinara i 20 “ostalih” radnika. Ovakve<br />

promjene najčešće počinju u Americi,<br />

nakon nekog vremena pogode Europu i<br />

onda se, s vremenskim pomakom, pojave<br />

i kod nas. Gledajući trenutačnu situaciju,<br />

moglo bi se reći da se ovaj uzorak ponavlja.<br />

Jutarnji i Večernji su, koliko se može<br />

vidjeti, živi i zdravi, iako ih 24sata tuče nakladom.<br />

Ukupni su izdaci za oglašavanje<br />

u tisku u jednoj nama regionalno bliskoj<br />

državi, članici EU, pali u 2008. godini za<br />

preko 50 posto u odnosu na 2007. Stvari<br />

su se, dakle, opako zakuhale.<br />

Riječ je o pojavi koja ne pogađa samo<br />

novine već sve medije, a s njima i cijelu<br />

industriju zabave i sadržaja. Glazbena<br />

Revolucija<br />

industrija pokušava kontrirati besmislenim<br />

potezima poput američke RIAA<br />

koja tuži samohrane majke po kućama ili<br />

našeg dragog ZAMP-a koji udara namet<br />

na prazne CD-e, mobitele i memorijski<br />

prostor na serverima koji služe bankama,<br />

carini i Ministarstvu financija. Takve<br />

budalaštine ne postižu ništa, osim što<br />

ukazuju na nemoć industrije da smisli<br />

odgovore na izazove suvremenog doba.<br />

Što možemo učiniti? Možemo se<br />

praviti da problem ne postoji ili da će<br />

otići sam od sebe ako ga dovoljno dugo<br />

ignoriramo. To je pristup većine onih koji<br />

još nisu izloženi punom razmjeru oluje.<br />

Možemo napraviti i ozbiljne, ali ipak<br />

ograničene napore da premostimo stari<br />

i novi svijet. Nema relevantnih novina<br />

koje nemaju svoj portal i na njemu komentare<br />

čitatelja, blogove poznatih faca,<br />

videopriloge. Ono što bi mediji doista<br />

trebali učiniti, jest osmisliti novi model<br />

koji može profitabilno funkcionirati u<br />

novom svijetu.<br />

Neke naznake tog modela možemo<br />

već nacrtati. Prvo, nije riječ o dva odvojena<br />

i udaljena svijeta i ne postoje “ozbiljni<br />

novinari s integritetom i kredibilitetom”<br />

s jedne strane i “divlji, anonimni blogeri”<br />

s druge strane neke zamišljene ograde.<br />

Klasični i online mediji svakim su danom<br />

sve više isprepleteni. Najjače blogove više<br />

ne radi jedan čovjek već tim, redakcija,<br />

Ne postoji svijet u kojemu su s jedne<br />

strane ozbiljni novinari, a s druge<br />

divlji blogeri. Danas je to sve isti paket<br />

profesionalna ekipa s prihodom, koja osvaja<br />

nagrade za istraživačko novinarstvo.<br />

Poznati novinari imaju svoje blogove<br />

– neke pod kišobranom redakcije, neke<br />

nezavisne. Čarobne formule kojoj će se<br />

svijet diviti još nema, ali... Je li to prilika<br />

za hrvatske izdavače da u nečemu budu<br />

svjetski pioniri? Zvuči lijepo, makar i u<br />

snovima.<br />

Ivo Špigel je suosnivač i jedan od direktora informatičke grupe PerpetuumMobile<br />

16 F o r b e S travanj 2009

Outfront<br />

Istok/Zapad<br />

Svako toliko Europa se nađe na<br />

prekretnici. Tako je 1967. točka<br />

preokreta bio odgovor Europe<br />

na financijsku krizu koja je zahvatila<br />

najslabiju europsku ekonomiju.<br />

Radilo se, naravno, o gospodarstvu Velike<br />

Britanije koje vole zvati “europskim<br />

bolesnikom”. Financijska kriza značila<br />

je rasprodaju funte i udar na britanski<br />

financijski sustav.<br />

Teška vremena traže očajničke<br />

mjere. Ne nalazeći alternativu, britanska<br />

je vlada početkom 1967. signalizirala<br />

da želi pristupiti Europskoj ekonomskoj<br />

zajednici kako bi se mogla osloniti na<br />

pomoć njezinih članica. Francuski šef<br />

države Charles de Gaulle grubo ih je<br />

odbio. Inzistirao je na tome kako je šest<br />

zemalja članica EEZ-a krenulo u svoj<br />

projekt carinske unije i kako nije na<br />

njima da zemlju aspiranticu na članstvo<br />

izvlače iz financijskih nevolja.<br />

Vrijedi se prisjetiti riječi koje je tada<br />

upotrijebio De Gaulle: “…već i situacija<br />

u kojoj se nalazi funta sterlinga<br />

sprječava Zajedničko tržište da primi<br />

Britaniju u svoj sastav.<br />

Sama činjenica da organizacija europske<br />

šestorice u potpunosti oslobađa<br />

međusobnu trgovinu nužno implicira<br />

Barry Eichengreen<br />

Tko kome ‘nije ni<br />

do koljena’<br />

Europske zemlje trebale bi sada zemljama poput<br />

Hrvatske, koje su u pretpristupnoj fazi, dati znak da<br />

jednostrano uvođenje eura neće ugroziti njihove<br />

izglede za članstvo<br />

da su valute zemalja članica relativno<br />

stabilne i da će se, ako se dogodi da<br />

jedna od njih posrne, ostale članice<br />

pobrinuti za njezin oporavak. No to je<br />

moguće samo zahvaljujući snazi marke,<br />

lire, guldena, belgijskog franka i francuskog<br />

franka, utemeljenoj na zdravim<br />

osnovama.<br />

Bez istinskih nastojanja, još zadugo<br />

nećemo moći biti sigurni da će<br />

u tome uspjeti i funta. Paritet valuta<br />

i solidarnost ključne su pretpostavke<br />

Zajedničkog tržišta, a izvjesno je da se<br />

one ne mogu primijeniti na naše susjede<br />

s druge strane Kanala sve dok se funta<br />

jednog dana ne nađe u drukčijoj situaciji,<br />

takvoj u kojoj će njezina buduća<br />

vrijednost biti sigurna…”<br />

Drugim riječima, vaša financijska<br />

kriza je vaš problem. Želite li našu<br />

pomoć, najprije napravite reda u svojoj<br />

kući.<br />

Nije bilo teško predvidjeti da će<br />

posljedica De Gaulleovog famoznog<br />

“ne” Britancima biti kolaps funte tijekom<br />

1967. godine. Jednako se lako<br />

mogla predvidjeti druga, političarima<br />

manje draga posljedica - povratni udar<br />

tog poteza na Francusku. Pad funte<br />

potkopao je povjerenje u druge valute.<br />

Njezina deprecijacija poljuljala je izvoznu<br />

konkurentnost drugih zemalja.<br />

Rezultat je bio pritisak na franak, što je<br />

1969. dovelo do njegove razuzdane devalvacije.<br />

To je pak probudilo napetosti s<br />

Njemačkom, potkopavši europsku<br />

solidarnost i sposobnost EEZ-a da se<br />

pripremi za nadolazeći zastoj globalnih<br />

monetarnih aranžmana. Odbivši zemlju<br />

koja je željela postati novom članicom<br />

Zajednice, europski je Zapad nastrijelio<br />

vlastito stopalo.<br />

Danas su doduše u igri druga imena,<br />

ali problemi su slični. Umjesto Velike<br />

Britanije, u nevolji su zemlje istočne Europe.<br />

Posrnule zapadnoeuropske banke<br />

uskraćuju im kredite i traže povrat dugova,<br />

dok financijski pritisci rastu. Kolaps<br />

vanjske potražnje samo je naglasio<br />

Odbivši zemlju koja je željela postati<br />

novom članicom Zajednice,<br />

europski je Zapad već jednom<br />

nastrijelio vlastito stopalo<br />

već postojeće probleme konkurentnosti.<br />

Sve veći protekcionizam na Zapadu<br />

dolijeva ulje na tu vatru dok francuski<br />

predsjednik De Gaulle… - ups!, htjedoh<br />

reći Sarkozy - poziva automobilsku<br />

industriju da pogone za sklapanje automobila<br />

vrati kući u Francusku.<br />

Istočnoeuropska gospodarstva nal-<br />

Barry Eichengreen - profesor ekonomije i političkih znanosti na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju<br />

18 F o r b e S travanj 2009

aze se pred teškim izborom. Ne mogu<br />

dopustiti daljnje slabljenje svojih valuta,<br />

a još manje služiti se monetarnom<br />

politikom da podupru potražnju jer<br />

bi time gurnule u bankrot kompanije<br />

i stanovništvo opterećeno dugovima i<br />

hipotekama vezanim uz euro i švicarski<br />

franak. Ne mogu posegnuti ni za fiskalnim<br />

poticajima jer je kriza većinu tih zemalja<br />

zatekla u velikom proračunskom<br />

deficitu. Ne mogu nametnuti kontrolu<br />

kapitala ili jednostrano prijeći na euro<br />

ako su već članice Unije, jer im to<br />

zabranjuju odredbe pristupnih sporazuma.<br />

Ne mogu to učiniti ni ako, poput<br />

Hrvatske, još nisu članice EU, jer bi im<br />

to umanjilo izglede da s vremenom<br />

budu primljene u članstvo.<br />

Jedine zemlje koje u ovim uvjetima<br />

imaju nekog izbora jesu punopravne<br />

članice Unije i, osobito, eurozone.<br />

One mogu objaviti skraćene rokove za<br />

uvođenje eura u zemljama članicama<br />

Unije koje još nisu prešle na zajedničku<br />

valutu.<br />

S obzirom na ozbiljnost financijske<br />

krize, ni sutra ne bi bilo prerano<br />

za prelazak na euro. Punopravne članice<br />

mogu dati znak zemljama u pretpristupnoj<br />

fazi da jednostrano uvođenje<br />

eura neće ugroziti njihove izglede za<br />

članstvo.<br />

I nadasve, mogu savjetovati<br />

Središnjoj europskoj banci (ECB) da<br />

poveća zamjenu eura i pojača kreditne<br />

linije. Od druge polovice 2007. ECB je<br />

to već činio za neke članice eurozone.<br />

Najsvježiji primjer su članice Unije<br />

poput Mađarske, koja još nije prešla na<br />

jedinstvenu valutu.<br />

Sada je vrijeme da se to učini i za<br />

ekonomije europskih zemalja nečlanica<br />

poput Hrvatske. Fed je osigurao 120<br />

milijardi dolarskih swapova za Meksiko,<br />

Brazil, Singapur i Koreju. Gdje su ECBovi<br />

swapovi za jugoistočnu Europu?<br />

Može se Središnja europska banka<br />

opredijeliti i za De Gaulleov “niste nam<br />

ni do koljena” stav iz 1967. godine.<br />

U tom slučaju bilo bi joj bolje da se<br />

pripremi za povratni udar.<br />

travanj 2009 F o r b e S 19

Kontekst<br />

Prednosti singapurske<br />

ekonomije - proizvodnja<br />

gotovo isključivo<br />

usmjerena k izvozu<br />

i otvorenost prema<br />

uvezenoj radnoj snazi<br />

- iznenada su se pretvorile<br />

u skup ranjivih<br />

točaka. Kao i ostatak<br />

svijeta, Singapur<br />

sada sve nade polaže<br />

u Kinu / Jasmina<br />

Kuzmanović, Singapur<br />

Više od 450 uglavnom putničkih aviona<br />

registriranih u Aziji trenutačno je u<br />

‘skladištu.’ Da bi se izbjegla šteta od<br />

vlažne azijske klime, parkirani su u<br />

pustinji Mojave i drugim pustinjskim<br />

logističkim centrima u SAD i Australiji<br />

Tko visoko leti…<br />

Možda će svijet i<br />

završiti jecajem, a<br />

ne praskom, kako<br />

je pjevao T. S. Eliot,<br />

no globalizacija<br />

će u sumrak otići u blijesku i sjaju, kao<br />

u kakvoj uvodnoj sceni znanstvenofantastičnog<br />

blockbustera. Tako se barem<br />

čini prema slici koju je nedavno objavio<br />

singapurski Straits Times, na kojoj<br />

stotinjak aviona, privremeno umirovljenih<br />

globalnom krizom, bliješti na suncu<br />

pustinje Mojave u južnoj Kaliforniji.<br />

Među njima su i mnogi avioni azijskih<br />

flota. Prema konzultantskoj tvrtki Ascend<br />

koja se bavi analizom zračnog prijevoza,<br />

više od 450 aviona registriranih u<br />

Aziji, od kojih su velika većina putnički,<br />

trenutačno je u “skladištu”. Da bi se izbjegla<br />

šteta od vlažne azijske klime, takvi<br />

avioni u pravilu su parkirani u pustinjskim<br />

logističkim centrima u Americi i<br />

Australiji, sa svim ispusnim otvorima<br />

specijalno zamotanim da u njih ne bi<br />

20 F o r b e S travanj 2009

Foto AP<br />

ulazio pijesak. Singapore Airlines slovi<br />

kao jedan od najboljih i najpopularnijih<br />

zračnih prijevoznika na svijetu. Jedan<br />

od zaštitnih znakova ekonomskog<br />

i turističkog modela “brand Singapore”,<br />

kompanija je i ključni element koji je<br />

singapursku zračnu luku Changi pretvorio<br />

u globalnog igrača, što je pravi<br />

pothvat u zemlji-gradu koja uopće nema<br />

unutarnju zračnu mrežu. I zato, kad je<br />

zračni prijevoznik nedavno objavio pad<br />

tromjesečnog profita od 43 posto i najavio<br />

mjere štednje, bio je to simbolični<br />

udarac u pleksus za otočku republiku<br />

koju posljednjih mjeseci žestoko trese<br />

ekonomska kriza. Singapore Airlines<br />

posljednji je put “parkirao” avione 2003.<br />

u doba epidemije SARS-a. Tada je desetak<br />

aviona izbačeno iz pogona na pola<br />

godine. No to je kao da uspoređujemo<br />

prištić s velikim boginjama, kaže mi<br />

prijatelj koji već desetak godina pilotira<br />

za tu kompaniju. Od početka godine,<br />

Singapore Airlines ukinuo je 214 letova<br />

- oko 11 posto kapaciteta - i prizemljio<br />

18 aviona. Među prorijeđenim letovima<br />

našle su se i direktne linije za New York<br />

i Los Angeles, koje su još prije godinu<br />

dana bile tako tražene da je kompanija<br />

uz znatan trošak preuredila avione u<br />

luksuzne, all-business class letjelice.<br />

Sada ti avioni lete poluprazni. Još gore<br />

su prošli kompanijini cargo piloti, njih<br />

300 stotine, nakon što je globalni cargo<br />

promet u siječnju zabilježio pad od<br />

23,5 posto. Njima je tvrtka ponudila 30<br />

mjeseci neplaćenog dopusta kako bi se,<br />

zasad, izbjegli otkazi. Isti potez povukao<br />

je nedavno još jedan veliki azijski zračni<br />

prijevoznik, hongkonški Cathay Pacific.<br />

Prije nepunih godinu dana Svjetska<br />

trgovinska organizacija ocijenila je da<br />

je Singapur kad je riječ o međunarodnoj<br />

trgovini i stranim ulaganjima jedna<br />

od najslobodnijih i najkompetitivnijih<br />

ekonomija na svijetu, u kojoj se<br />

prosječna stopa rasta posljednjih godina<br />

kreće blizu 8 posto. No sve više raste<br />

strah da je taj lijepi grad-otok zapravo<br />

odigrao ulogu kanarinca u rudniku globalizacije.<br />

Njegove prednosti - proizvodnja<br />

gotovo isključivo usmjerena k izvozu<br />

te otvorenost prema uvezenoj radnoj<br />

snazi - u kratkom su se vremenu pretvorile<br />

u skup ranjivih točaka.<br />

Izvoz je pao širom svijeta, ali u supply-chain<br />

ekonomijama jugoistočne Azije<br />

taj pad je još jače odjeknuo. Kao model<br />

ekonomskog rasta baziranog na izvozu,<br />

Singapur je predvodio jugoistočnu<br />

Aziju s izvozom većim od 313 milijardi<br />

dolara godišnje. U siječnju ove godine,<br />

izvoz se strmoglavio za 35 posto. Brojke<br />

su nemilosrdne: u Singapuru, ukupni<br />

izvoz, uključivši i naftne derivate i “reexport”,<br />

dakle robu iz, recimo, Tajvana<br />

koja se prepakira i izvozi dalje, ustvari<br />

nadmašuje domaći bruto proizvod. Ovaj<br />

fenomen, da izvozi nadmašuju BDP, sa<br />

Singapurom dijeli jedino Hong Kong, ali<br />

iza Hong Konga stoji cijela Kina. Budući<br />

da ovdje domaća potrošnja ovisi o ciglih<br />

4,5 milijuna ljudi, jasno je da bi taj trend,<br />

ako se nastavi, bio katastrofalan.<br />

Posljedice su već tu. Singapurska<br />

luka, kojoj ovaj grad duguje veći<br />

dio svoje povijesti otkako je Sir Stamford<br />

Raffles 1819. prepoznao prirodne<br />

prednosti siromašnog i močvarnog<br />

travanj 2009 F o r b e S 21

Kontekst<br />

U singapurskoj luci kroz koju<br />

je prolazilo i do 600 brodova<br />

na dan, sve je stalo. Tereta za<br />

utovar nema<br />

Vlada je prvi put posegnula u rezerve. ‘Ako<br />

ovo nisu crni dani, onda ja ne znam što su<br />

crni dani’, rekao je ministar Goh Chok Tong<br />

otoka, dovedena je u stanje neprirodnog<br />

mirovanja. Nedavno sam s 14. kata<br />

International Plaze promatrala stotine<br />

teretnih brodova, među njima i pokoji<br />

supertanker, usidrenih ispred blistavih<br />

nebodera poslovne četvrti. U luci kroz<br />

koju je običnim danom znalo proći blizu<br />

šest stotina brodova gotovo da nije<br />

bilo kretanja. Miruju i dizalice među<br />

šarenim kontejnerima koji s visine neodoljivo<br />

podsjećaju na Lego-kockice. Svi<br />

čekaju na teret, kojeg nema. Avioni su<br />

prizemljeni. Gradnja je posustala i cijene<br />

nekretnina pale su za trećinu. A u pitanju<br />

su, naravno, i ljudske egzistencije.<br />

Anja Handke, čiji suprug radi u<br />

logističkom centru kraj zračne luke<br />

Changi, pakira se i to čini nerado. Peter<br />

čak formalno i nije dio statistike<br />

otpuštenih; njemu jednostavno nije<br />

produžen ugovor. Povratak obitelji<br />

Handke u Njemačku za sobom povlači i<br />

niz ekonomskih gubitaka. Međunarodna<br />

škola izgubila je dvoje učenika; vlasnik<br />

stana izgubio je stanare koje će u ovim<br />

prilikama biti teško nadoknaditi; kompanija<br />

za iznajmljivanje automobila izgubila<br />

je stalnog klijenta. Trgovine, turizam<br />

i servisna industrija u Singapuru i regiji<br />

također su na gubitku.<br />

Maniam (koji kao mnogi Malajci<br />

ima samo jedno ime), vrtlar u stambenom<br />

kompleksu kraj Holland Villagea,<br />

u središnjem, zelenom dijelu grada vrlo<br />

popularnom među strancima, također se<br />

pakira. Nakon pet godina rada za tvrtku<br />

koja se bavi održavanjem stanova i stambenih<br />

površina, Maniam je žrtva rezanja<br />

troškova. Za razliku od Handkeovih, koji<br />

pripadaju među stotinjak tisuća “stranih<br />

talenta”, kako singapurske vlasti zovu<br />

obrazovane, dobrostojeće privremene<br />

imigrante, Maniam je jedan od pola<br />

milijuna stranih radnika, nekvalificirane<br />

ili polukvalificirane radne snage iz regije,<br />

zaposlene u građevinarstvu, proizvodnji<br />

i kao privatna posluga. Maniamovim<br />

odlaskom neće izgubiti azijski turizam i<br />

široka potrošnja, ali će zato njegova šira<br />

obitelj od 11 članova u Maleziji ostati bez<br />

glavnog izvora uzdržavanja.<br />

Demografi taj trend nazivaju obrnutom<br />

migracijom i usko ga povezuju s<br />

procesom deglobalizacije kao posljedicom<br />

globalne ekonomske krize.<br />

Singapurske vlasti pokrenule su<br />

niz mjera vrijednih nekoliko milijardi<br />

dolara, uključujući rezanje poreza i<br />

pružanje pomoći biznisima i građanima<br />

da bi se spriječio gubitak radnih mjesta,<br />

prebrodila kriza i potaknula potrošnja.<br />

Posegnuli su čak, po prvi put u povijesti<br />

Republike, i za državnim rezervama.<br />

“Uvijek smo govorili da rezerve čuvamo<br />

za crne dane”, rekao je viši ministar (senior<br />

minister, jedna od najviših titula)<br />

Goh Chok Tong. “A ako ovo nisu crni<br />

dani, onda ja ne znam što su crni dani.”<br />

Bez obzira na vladine mjere,<br />

analitičari Credit Suissea predviđaju da će<br />

do kraja 2010. u Singapuru oko 200.000<br />

stranaca izgubiti posao. Ta bi izgubljena<br />

radna mjesta povukla za sobom barem<br />

još 100.000 lokalnih poslova.<br />

Godinama je Kina bila mantra za<br />

gotovo svačije ekonomske probleme.<br />

Pa premda se u globalnoj krizi masa<br />

stvari, - od kvalitete rating agencija do<br />

povjerenja u veterane bankarske industrije<br />

- okrenula naopačke, mantra o<br />

Kini se zasad održala. Ne da Kina nema<br />

problema; ali nema velikog duga niti je<br />

opterećena skupim mehanizmima socijalne<br />

države. S druge strane, ima dobro<br />

razvijenu proizvodnu bazu i veliko<br />

domaće tržište. Zato se čini kako je Kina<br />

i dalje u boljoj poziciji od drugih zemalja,<br />

razvijenih i onih u razvoju, da stvori<br />

prilike za ulagače i postupno izvede ostatak<br />

svijeta iz ekonomske oluje.<br />

Tako, čini se, razmišljaju i u Singapuru.<br />

Prema lokalnom magazinu Singapore<br />

Business, šef Singapore Airlines<br />

preporučuje svojim cargo pilotima, kao<br />

alternativu neplaćenom dopustu, da<br />

životopise pošalju u prijateljsku kinesku<br />

kompaniju Great Wall Airlines.<br />

22 F o r b e S travanj 2009

Kontekst<br />

Manji porezi jedini<br />

plan Izraela<br />

Budući premijer Netanyahu već je jednom izvukao zemlju iz recesije,<br />

no njegovoj ideji o rezanju poreza protivi se guverner Stanley Fisher. U<br />

međuvremenu je podijeljeno 40 tisuća otkaza / Sandra Milković, Tel Aviv<br />

Unatoč značajnom rastu<br />

u posljednjih nekoliko<br />

godina, znakovi svjetske<br />

gospodarske krize<br />

počeli su se osjećati i u<br />

Izraelu. Iako pravodobno najavljivana<br />

i s 40.000 otpuštenih radnika već u<br />

punom jeku, uvid u njezinu ozbiljnost<br />

Izraelci su stekli početkom ožujka kada<br />

su televizije emitirale snimke pustošenja<br />

ostataka nekog supermarketa koji je upravo<br />

proglasio bankrot. Ljudi su s poda<br />

skupljali ostatke voća i povrća, a voditelj<br />

poslovnice pred praznim je policama<br />

izjavio kako ga, s obzirom na krizu, to<br />

nije iznenadilo. Od tada se nižu prosvjedi<br />

radnika tvorničkih pogona pred<br />

zatvaranjem, a vijesti gotovo svakodnevno<br />

donose nove podatke o broju<br />

otpuštenih.<br />

Foto AP<br />

“Na našu sreću, prošlogodišnji je<br />

rast bio izvrstan pa smo u krizu ušli s<br />

dobrom pozicijom. Financijski rezultati<br />

su bili dobri, a i bankarski sustav nam<br />

je stabilan jer se posljednjih godina<br />

nije povodio za svjetskim trendovima.<br />

Donedavno smo na to gledali kao na<br />

natražnjaštvo, a sad se ispostavilo kao<br />

prednost. Nezaposlenost trenutačno<br />

stoji na šest posto, ali je predviđen porast<br />

Izraelci su shvatili razmjere krize kad su na televiziji vidjeli pustošenje supermarketa<br />

na osam posto do kraja godine. Kriza će<br />

nas svakako pogoditi, ali ne i uništiti.<br />

Glavni je cilj održati poslovanje tvrtki<br />

na životu do kraja krize”, tvrdi za <strong>Forbes</strong><br />

Mordechay Ish Shalom, ekonomski<br />

savjetnik šefa kabineta izraelskog ministarstva<br />

industrije, trgovine i rada. “Vrlo<br />

smo osjetljivi na zbivanja na svjetskim<br />

tržištima zbog izvoza koji čini 40<br />

posto našeg BDP-a i glavni je pokretač<br />

rasta. U posljednja tri mjeseca izvoz je<br />

pao za čak 23 posto, ali je taj gubitak<br />

u međuvremenu kompenziran porastom<br />

turizma. Izvoznici su zasad najviše<br />

pogođeni, prije svega high-tech te industrije<br />

dijamanata i metala, ali će krizu<br />

travanj 2009 F o r b e S 23

Outfront<br />

Protivljenje guvernera Fischera<br />

smanjenju poreza mnoge je<br />

iznenadilo jer je jednom već<br />

podržao Netanyahuove reforme<br />

za liberalizaciju tržišta<br />

u konačnici osjetiti svi”, opisuje stanje<br />

Ish Shalom.<br />

Prvi glasnik krize u Izraelu, kao<br />

i u ostatku svijeta, pojavio se na burzi<br />

vrijednosnica u Tel Avivu koja već<br />

mjesecima bilježi pad. “Stanje je takvo<br />

da se nitko ne usuđuje prognozirati<br />

buduće trendove, pa čak ni kada bi se<br />

mogla očekivati stabilizacija”, kratko je<br />

izjavila Orna Goren, voditeljica odjela<br />

za odnose s javnošću i marketing izraelske<br />

burze.<br />

Krizu su prvo osjetili superbogataši.<br />

Vrijednosti njihovih uloga na svjetskim<br />

burzama otopile su se preko noći, a<br />

nekretnine dospjele na bubanj. Odmah<br />

potom bez posla su se našli mnogi zaposlenici<br />

high-tech tvrtki, koje su pored<br />

zaštitarskih kuća, vojske i državne uprave<br />

najveći poslodavci. “Bez posla<br />

sam ostala još u siječnju i od tada ga<br />

uzaludno tražim”, kaže informatičarka<br />

Mihal (27). “Kod nas su prvo podijeljeni<br />

otkazi, a onda su preostalima smanjeni<br />

radno vrijeme i plaća, nekima čak<br />

‘Najbolje prolaze noćni barovi jer ne<br />

ovise toliko o ekonomskom stanju. Ljudi<br />

piju i kad su sretni i kad su tužni.’<br />

i do 40 posto. Svaki dan kad dođem na<br />

posao čujem da je netko dobio otkaz.<br />

Radim ovdje već deset godina i unatoč<br />

tome se bojim za radno mjesto”, priča<br />

nam zaposlenik Intela Moshe Elyahu<br />

(34). “Nedavno nam se rodila kći pa<br />

smo supruga i ja razmišljali o kupnji<br />

stana i dizanju kredita. Sva sreća da smo<br />

odustali jer ne znam kako bismo to sad<br />

plaćali”, dodaje Elyahu.<br />

Pad kupovne moći prosječnih Izraelaca<br />

najviše se osjeća u uslužnom i ugostiteljskom<br />

sektoru. “Kafići i restorani<br />

preko tjedna su prazni, a promet je pao<br />

za 30 posto. Spuštaju se cijene hrane i<br />

pića, osmišljava cjenovno pristupačnija<br />

ponuda. U nekad iznimno luksuznim<br />

restoranima sada se može dobiti ručak<br />

po normalnoj cijeni”, kaže Elad Varon,<br />

vlasnik jeruzalemskog noćnog kluba<br />

Hatzaatzua. “Najbolje prolaze noćni<br />

barovi, koji ne ovise toliko o ekonomskom<br />

stanju jer ljudi piju i kad su sretni<br />

i kad su tužni”, dodaje Varon.<br />

I dok se ostale svjetske vlade nastoje<br />

dovinuti načinu rješavanja krize, izraelska<br />

se trenutačno brine o vlastitom sastavu<br />

jer su u veljači održani prijevremeni<br />

izbori. Osim vlade nema ni državnog<br />

proračuna, odnosno plana za 2009. čije<br />

se izglasavanje dosad odgađalo. “Dodatni<br />

problem je politička situacija.<br />

Mi još uvijek nemamo vladu, a kamoli<br />

konkretan plan za krizu. U takvom smo<br />

24 F o r b e S travanj 2009

Kontekst<br />

Izraelsku situaciju dodatno otežava političko stanje, nova vlada još ne postoji<br />

Pritisnuti porezima<br />

Sredinom prošle godine, kada je obilježavao 60. obljetnicu postojanja, Izrael je<br />

s ponosom isticao svoja postignuća. S BDP-om po glavi stanovnika dvostruko<br />

većim od hrvatskog i stopom nezaposlenosti od 6,3 posto, Izrael se svrstao na<br />

23. mjesto najrazvijenijih zemalja svijeta, a prema indeksu ljudskog razvoja<br />

na visoko 24. mjesto. Prvi je po broju stranih tvrtki registriranih na američkoj<br />

elektroničkoj burzi Nasdaq, drugi u svijetu po broju registriranih high-tech tvrtki,<br />

četvrti po kvaliteti instituta za znanstvena istraživanja i peti po broju registriranih<br />

patenata po stanovniku. Ta država nema prirodnih resursa, ali je zato pri samom<br />

svjetskom vrhu po obrazovanosti radne snage. Prema podacima Godišnjaka<br />

svjetske konkurentnosti iz 2007. Izrael ima najveći udio inženjera u radno sposobnom<br />

stanovništvu te 135 znanstvenika na 100.000 zaposlenih. Upravo zbog<br />

visokokvalificirane i inovativne radne snage privlači dva puta više tzv. venture<br />

capital ulaganja od cijele Europe. Osim toga, Izrael je u svjetskom vrhu i po<br />

očekivanom životnom vijeku - 82,4 godina za žene i 78 godina za muškarce.<br />

No, iako se službeno ubraja među najrazvijenije zemlje svijeta, Izrael je ipak pri<br />

dnu te ljestvice. Prema listi organizacije Transparency International, po indeksu<br />

korupcije izraelske su se vlasti svrstale ispod prosjeka razvijenih zemalja, na 28.<br />

mjesto. Neslavni rekord Izrael je stekao i u kategoriji poreznog opterećenja, koje je<br />

nakon islandskog najveće u svijetu.<br />

stanju još od jeseni kad je bilo jasno da<br />

idemo na izbore pa su političari samo o<br />

tome vodili računa, a kriza je već bila na<br />

vratima”, objašnjava Ish Shalom. Iako<br />

zaokupljen koalicijskim pregovorima,<br />

budući premijer Benjamin Netanyahu<br />

ipak je našao vremena iznijeti ideju o<br />

prvoj antirecesijskoj mjeri - snižavanju<br />

poreza. Netanyahu, koji je svojim reformama<br />

kao ministar financija već<br />

jednom izvukao Izrael iz recesije, očito<br />

ima plan.<br />

“To svakako treba učiniti jer se time<br />

postiže dvostruki efekt: siromašnima<br />

raste kupovna moć, a bogatima se<br />

omogućuje štednja. Porezno opterećenje<br />

u Izraelu spada među najviše u razvijenom<br />

svijetu, pa je porezno olakšanje<br />

dobrodošlo”, smatra Ish Shalom. Glavni<br />

protivnik te ideje neočekivano je guverner<br />

Izraelske narodne banke Stanley<br />

Fisher.<br />

Fishera je početkom milenija upravo<br />

Netanyahu, zajedno s tadašnjim premijerom<br />

Arielom Sharonom, pozvao da<br />

popuni mjesto guvernera i kao jedan<br />

od najutjecajnijih svjetskih ekonomista<br />

današnjice pripomogne zaustaviti recesiju<br />

u kojoj se država nalazila. Osim<br />

što je prihvatio poziv, Fisher je zdušno<br />

podržao tadašnje Netanyahuove reforme<br />

liberalizacije tržišta. Guverner,<br />

međutim, smatra da sada nije vrijeme za<br />

smanjivanje poreza, uvjeren da država<br />

tada ne bi mogla plaćati obveze. Na konferenciji<br />

za novinare sredinom ožujka<br />

Fisher je rekao da treba povećati državna<br />

davanja, što je nespojivo s Netanyahuovim<br />

prijedlogom.<br />

U nedostatku funkcionalne vlade<br />

i ministra financija, guverner je sam<br />

predložio paket mjera za suzbijanje krize,<br />

prije svega inzistirajući na povećanju naknada<br />

za nezaposlene, pomoći industriji<br />

i razvoju infrastrukturnih projekata čiji<br />

bi izvođači bili iz privatnog sektora. Bio<br />

je i konkretniji pa je pozvao na ulaganje<br />

u istraživanja kako bi se pomogao izvoz,<br />

donošenje programa za školstvo koji<br />

predviđa povećanje plaća nastavnicima,<br />

potporu javnom prijevozu kako bi se rasteretili<br />

ugušeni gradski centri te ubrzavanje<br />

preseljenja vojnih baza s prestižnih<br />

lokacija u središtu zemlje na jug.<br />

“Ako se ovaj plan ne primijeni, izraelska<br />

bi ekonomija mogla doživjeti<br />

najveći udar od osnutka države”,<br />

upozorio je Fisher na konferenciji,<br />

prognozirajući rast BDP-a za tek 0,2<br />

posto u odnosu na prošlogodišnjih 3,9<br />

posto i povećanje proračunskog deficita<br />

na 5,2 posto. U globalnoj krizi zasad<br />

jedino izraelski farmaceutski div Teva<br />

vidi priliku za rast. Usporenje svjetskih<br />

gospodarstava povećat će potražnju za<br />

generičkim lijekovima, smatraju u Tevi.<br />

“Generički lijekovi su rješenje za vlade<br />

koje žele smanjiti troškove za vrijeme<br />

krize”, izjavio je Tevin izvršni direktor<br />

Shlomo Yanai na konferenciji za novinare<br />

održanoj u veljači.<br />

travanj 2009 F o r b e S 25

Kontekst<br />

Prvim suđenjem Hodorkovskom<br />

Putin je poručio oligarsima<br />

da više nisu šefovi u državi.<br />

Drugo bi mu trebalo pomoći da<br />

učvrsti rivalske struje na vlasti<br />

ugroženoj krizom<br />

Miša nije Mandela<br />

Nekad najbogatiji<br />

Rus, Mihail Hodorkovski<br />

nije se uspio<br />

nametnuti kao ‘siroti<br />

progonjeni bogataš’.<br />

Dok kriza trese Rusiju<br />

i Kremlj, otvara mu se<br />

novo suđenje<br />

/ Vlado Vurušić<br />

Eventualno novo suđenje<br />

Mihailu Hodorkovskom<br />

pokazat će snagu interesnih<br />

skupina unutar kremaljskih<br />

zidina. Bude li proces<br />

okončan brzo i s većom zatvorskom kaznom,<br />

to će značiti da “siloviki” kontroliraju<br />

situaciju. Ako se proces razvuče, a<br />

pogotovo bude li Hodorkovski oslobođen<br />

ili blago kažnjen, liberali će pokazati da<br />

su snagom u najmanju ruku ravnopravni<br />

“silovikima”. Prema politologu Dmitriju<br />

Oreškinu, bude li Hodorkovski ponovno<br />

osuđen, to će i oslabiti liberale i pokvariti<br />

odnose s Europom. Mihail Hodorkovski,<br />

nekad najbogatiji Rus i vlasnik<br />

najuspješnije naftne kompanije Yukosa,<br />

već izdržava devetogodišnju zatvorsku<br />

kaznu u južnosibirskom gradiću Krasnokamensku<br />

zbog neplaćanja poreza i<br />

poslovnih malverzacija. Trenutno je najpoznatiji<br />

zatvorenik u Rusiji. Ovih dana<br />

protiv njega je podignuta nova optužnica<br />

koja, kažu njegovi branitelji, ali i predstavnici<br />

ruske udruge poslodavaca i biznismena,<br />

stoji na klimavim nogama.<br />

Priča o 46-godišnjem Mihailu<br />

Borisoviču Hodorkovskom jedna je od<br />

26 F o r b e S travanj 2009

Foto AP<br />

pravih epskih priča postsovjetske Rusije.<br />

Krajem 90-ih bivši ljubimac nacije Boris<br />

Jeljcin imao je podršku tek 5 posto birača.<br />

Kremljem su zavladali netom obogaćeni<br />

oligarsi koji su mu pomogli da pobijedi<br />

komuniste. Pozajmice od nekoliko milijuna<br />

dolara naplaćivali su u dionicama<br />

poduzeća vrijednih milijarde. Preko noći<br />

postajali su vlasnici najprofitabilnijih<br />

poduzeća i nepreglednih naftnih polja.<br />

Hodorkovski je dao Jeljcinu izbornu<br />

pozajmicu od 150 milijuna dolara<br />

i nakon izbora dodatnih 160 milijuna<br />

dolara. Dobio je većinski paket dionica<br />

tvrtke od koje je napravio Yukos, tada<br />

vrijedan najmanje 10 milijardi dolara.<br />

Oligarsi su dograbili ekonomsku moć i u<br />

kremaljskim hodnicima krojili političku<br />

volju onemoćalog Jeljcina. Bili su najnepopularnija<br />

grupacija u državi. Nakon<br />

dugog razmišljanja, moćna skupina oligarha<br />

- Boris Berezovski, Mihail Fridman<br />

i Vladimir Gusinski uz pomoć Jeljcinove<br />

kćeri Tatjane Djačenko, njenog<br />

novog supruga, te šefa Jeljcinova kabineta<br />

Aleksandra Vološina kojima se nešto<br />

kasnije priključio Mihail Hodorkovski<br />

- odabrala je prodornog, ali neeksponiranog<br />

šefa FSB-a (bivšeg KGB-a) Vladimira<br />

Putina za svoju marionetu. Bila je<br />

to fatalna greška.<br />

Putin se brzo snašao u novoj ulozi<br />

i uz pomoć prijatelja iz Službe počeo<br />

preuzimati Kremlj. Prvi pada Gusinski,<br />

za njim i Berezovski. Hodorkovski postaje<br />

najbogatiji Rus i ima velike planove s<br />

Yukosom, jednom od najjačih svjetskih<br />

naftnih tvrtki. Opijen uspjehom, s Putinom<br />

ulazi u borbu za vlast i biznis.<br />

Oholo se nudi Putinu za premijera, čak<br />

mu navodno nudi i novac da mu prepusti<br />

vlast. Nakon što ga Putin odbija,<br />

pokušava ovladati Dumom. Najavljuje<br />

kandidaturu za predsjednika 2008. godine,<br />

kad Putinu istekne drugi mandat.<br />

Ali u ljeto 2003. počinje otvorena haranga<br />

na njega. Cijeli sukob u medijima se<br />

predstavlja kao borba novog i poletnog<br />

predsjednika protiv beskrupuloznih oligarha.<br />

Javnost pozdravlja akciju.<br />

Krajem listopada 2003. godine,<br />

specijalci zaustavljaju privatni zrakoplov<br />

Hodorkovskog na aerodromu u Novosibirsku<br />

i odvode ga u pritvor. Hodorkovski<br />

na računima ima gotovo 30 milijardi<br />

dolara, dogovore s Exxonom, Mobilom i<br />

Chevron Texacom o strateškom partnerstvu<br />

te plan da izgradi vlastite naftovode<br />

prema Europi, Japanu i Kini kojima bi tekla<br />

samo Yukosova nafta. To je za Kremlj<br />

bilo previše. Hodorkovski početkom<br />

suđenja 2004. godine još uvijek s gotovo<br />

16 milijardi dolara predvodi popis<br />

Kriza kakva je zahvatila Rusiju poljuljala<br />

bi osnove svake države osim Rusije,<br />

smatraju američki analitičari<br />

najbogatijih Rusa. Obrana nastoji prikazati<br />

suđenje kao politički proces, mada<br />

su optužbe o utaji 1,5 milijardi dolara<br />

poreza, pranju novca i malverzacijama<br />

teško oborive. Ostali oligarsi okreću leđa<br />

nepokornom Miši i stoje u pokajničkom<br />

redu pred Putinovim kabinetom. Nakon<br />

dugog suđenja, presudu je izrekla sutkinja<br />

Irina Kolesnikova - devet godina<br />

zatvora.<br />

“Moj životni prostor od sada je<br />

teritorij slobode, a zatočenici su zapravo<br />

oni koji ostaju robovi sustava radi<br />

zadržavanja svojih dohodaka i sumnjivog<br />

položaja u ovom nedostojnom društvu.<br />

...Izbačen sam s oligarške veselice, ali<br />

sam dobio puno prijatelja - sada sam sa<br />

svojim narodom. Mi ćemo se zajedno<br />

boriti”, patetično je poručio Hodorkovski<br />

ulazeći u mračnu sibirsku ćeliju.<br />

Malo tko ga je žalio, mada se htio<br />

promovirati u ruskog Mandelu. Nitko<br />

ga ne smatra političkim zatvorenikom<br />

jer je bio previše umočen. Kremaljska<br />

elita željela je upozoriti oligarhe da se<br />

ne miješaju u politiku i da moraju biti<br />

načisto tko je glavni u državi.<br />

Nova optužnica, podignuta ovih<br />

dana dana protiv njega i Platona Lebedeva<br />

za pronevjeru nafte i sredstava<br />

vrijednih oko 7,5 milijardi dolara, mogla<br />

bi mu priskrbiti dodatnih dvadesetak godina<br />

zatvora. Hodorkovski za Putina ne<br />

predstavlja apsolutno nikakvu političku<br />

opasnost. Političke strukture unutar<br />

Kremlja najveće su suparnice jedna<br />

drugoj. Oreškin smatra da “siloviki” žele<br />

pokazati svoju snagu u trenucima kada<br />

se govori da ju zbog recesije gube i da su<br />

kremaljski liberali ona snaga koja može<br />

Rusiju izvući iz ekonomske krize i dodatno<br />

demokratizirati politički život.<br />

Politolog Gleb Pavlovski kaže kako je<br />

“izlaz iz krize pitanje opstanka Putinova<br />

tima”. Ne nađe li se izlaz, režim će slabiti,<br />

i mnoge interesne skupine u Kremlju<br />

počet će se sukobljavati zbog manjeg dotoka<br />

novca, što može prerasti u politički<br />

sukob. Nezadovoljsvo bi se, smatra on,<br />

moglo prenijeti i na stanovništvo, koje je<br />

dosad pristajalo na manje demokracije u<br />

zamjenu za veći standard. Doduše, neki<br />

drugi analitičari smatraju kako ne treba<br />

očekivati veće probleme za vladajuću<br />

strukturu jer su Rusi naučeni misliti da<br />

je dobrobit države važnija od njihove<br />

osobne koristi, ozbiljne oporbe nema, a<br />

represivni aparat vjeran je vlastima.<br />

Premijer Putin iznio je nekoliko<br />

ohrabrujućih antirecesijskih planova, a<br />

nekoliko je oligarha od države dobilo povoljne<br />

kredite kako bi se izvukli iz bankrota<br />

ili vratili kredite stranim bankama.<br />

Politolog Aleksandar Venediktov zato<br />

misli da će kriza “samo ojačati osovinu<br />

Putin - Medvedev”, jer su “siloviki” i liberali<br />

sada upućeni jedni na druge kako<br />

bi se održali na vlasti i izvukli zemlju iz<br />

recesije.<br />

U izvješću američkog instituta Stratford<br />

kaže se pak da bi “kriza kakva je<br />

zahvatila Rusiju poljuljala osnove svake<br />

države, osim Rusije”.<br />

travanj 2009 F o r b e S 27

Kontekst<br />

Slovenija u akciji<br />

Vlada najavljuje 52 milijuna eura jamstava za kredite, 8,6 milijuna subvencioniranih<br />

kredita i 35 milijuna subvencija za kupnju nove tehnološke<br />

opreme. Strateški projekti ostaju u fokusu vlasti / Željko Trkanjec, Ljubljana<br />

U<br />

ovom trenutku u Sloveniji<br />

samo jedan član<br />

“ekonomsko-političke<br />

zajednice” spava baš mirno.<br />

Nije to Igor Bavčar.<br />

On je naprosto potrošio svoju karizmu,<br />

a uz nju je “potrošio” i Istrabenz koji mu<br />

je pao u ruke nakon što je 2004. napustio<br />

vladu. Nije to ni Boško Šrot, vladar Celja<br />

i okolice te Pivovarne Laško, koji nikako<br />

da se odluči koliko dionica Mercatora<br />

zapravo želi i mora prodati da bi sačuvao<br />

svoju tvrtku, ali i Mercator od mogućeg<br />

predatorskog napada promatrača iz Srbije<br />

(Miroslav Mišković) ili, ne daj Bože,<br />

Hrvatske (Ivica Todorić). Nije tim ljudima,<br />

novopečenim slovenskim tajkunima<br />

lako. Ali nije lako ni premijeru Borutu<br />

Pahoru koga su zli novinari proglasili<br />

već Boratom i takvu mu fotomontažu<br />

objavili. Pahor je velika nada slovenske<br />

ljevice, bivši maneken kojem je i danas<br />

gotovo važnije kako mu izgleda slika<br />

nego što piše u tekstu ispod slike. Onaj<br />

najmirniji čovjek s početka teksta zove<br />

se Janez Janša, bivši premijer, danas vođa<br />

opozicije. Iako je izborne večeri teško<br />

sakrivao nezadovoljstvo porazom, sada<br />

sigurno uživa. Naime, i Bavčaru i Šrotu<br />

upravo je on otvorio prostor za rast i<br />

bogaćenje, a oni su mu pri kraju mandata<br />

okrenuli leđa. Osim toga, osvojio<br />

je samo jedno zastupničko mjesto manje<br />

od Pahora pa sada mirno može ucjenji-<br />

Mitja Gaspari,guverner<br />

centarlne banke<br />

Slovenije u vrijeme<br />

uvođenja eura, vodi<br />

glavnu riječ u vladi<br />

vati vladu za svaki važan korak. A njih<br />

ima, jer je upravo Janša potratio druge<br />

dvije godine mandata izbjegavajući<br />

provesti nužne strukturne reforme zbog<br />

straha od pritiska javnosti, opravdavajući<br />

to pripremama za predsjedanje Europskom<br />

unijom. Slovenija sada to velikim<br />

dijelom plaća.<br />

I na kraju, a zapravo najvažnije, Janša<br />

je Pahoru predao vladu u jeku financijske<br />

krize koja je uzdrmala cijeli svijet pa i<br />

Sloveniju. BDP je u zadnjem tromjesečju<br />

prošle godine bio za 0,8 posto manji nego<br />

u istom kvartalu godinu dan ranije, a to<br />

je prvo kvartalno smanjenje na godišnjoj<br />

razini zabilježeno od drugog tromjesečja<br />

tmurne 1993.!<br />

E, sada se sa svime time mora nositi<br />

Pahor koji je prije dolaska na vlast dao<br />

nekoliko uznemirujućih izjava poput<br />

očekivanja da će više od 50.000 Slovenaca<br />

ove godine izgubiti posao (i, čini se, nije<br />

bio daleko od istine). No, Pahor i njegov<br />

kabinet, u kojem su stvarne prve violine<br />

veliki znalci ekonomije i državne uprave<br />

(Mitja Gaspari, potpredsjednik, bio je<br />

čelni čovjek središnje banke koji je uveo<br />

euro, Matej Lahovnik, ministar gospodarstva,<br />

jedna je od mladih zvijezda i pro-<br />

Foto Srđan Živulović / Cropix<br />

28 F o r b e S travanj 2009

fesor ekonomije na Sveučilištu, Gregor<br />

Golobič, ministar visokog školstva, bivši<br />

dugogodišnji tajnik Janeza Drnovšeka<br />

koji najbolje poznaje funkcioniranje<br />

vlasti), nije sjedio prekriženih ruku. Parlamentarni<br />

su zastupnici već pri prvom<br />

zasjedanju počeli govoriti o smanjenju<br />

svojih plaća kako bi dali do znanja da<br />

suosjećaju s problemima običnih ljudi,<br />

a zatim je vlada provela ozbiljnu analizu<br />

troškova. Nakon toga je odlučeno da se<br />

smanji broj ljudi u službenim izaslanstvima<br />

i broj službenih putovanja (posebno<br />

kad je riječ o zastupnicima), a onda je<br />

napravljena analiza mogućeg preklapanja<br />

agencija i ministarstava u djelokrugu<br />

poslova pa je najavljeno da će se smanjiti<br />

broj zaposlenih koji obavljaju iste poslove.<br />

Racionalizirat će se i iznajmljivanje prostora<br />

za potrebe vladinih institucija i<br />

ukinuti sve što nije potrebno. Od telekomunikacijskih<br />

je operatera zatraženo da<br />

smanje cijene za 20 posto. I jasno, smanjit<br />

će se plaće državne uprave.<br />

U štedljivoj je Sloveniji sve to imalo<br />

dobar odjek, posebno kad se izračunalo<br />

da se tim potezima može uštedjeti gotovo<br />

dvije stotine milijuna eura. Iako su brundali,<br />

sindikati su se na kraju ipak složili,<br />

što govori o stanju duha i odgovornosti.<br />

Službena Ljubljana na tome ne staje iako<br />

je ovogodišnji proračun rađen na temelju<br />

očekivane krize, ali ga vlada stalno<br />

usklađuje s novim podacima. I upravo<br />

je to ključ slovenskog hvatanja u koštac<br />

s krizom - kontinuirane akcije. Tako je<br />

već u veljači donesen novi paket mjera<br />

za jačanje i oživljavanje kreditnog tržišta.<br />

Predstavljajući te mjere Mitja Gaspari je<br />

rekao kako je vlada za to namijenila 2,4<br />

milijarde eura, a mjere su postavljene u<br />

fazama, od refinanciranja obveza banaka,<br />

preko pomoći banaka tvrtkama u financijskim<br />

problemima do konačne faze u kojoj<br />

vlada od banaka može otkupiti obveze<br />

pojedinih poduzeća. U ožujku Lahovnik<br />

najavljuje nove poteze za olakšavanje<br />

rada poduzetnicima. Tu su jamstva za<br />

osiguravanje kredita malim i srednjim<br />

tvrtkama, za što je vlada odvojila 52 milijuna<br />

eura, uz još 8,6 milijuna za subvencioniranje<br />

kamatnih stopa. U pričama o<br />

rebalansu proračuna nitko ne govori o<br />

smanjenju troškova za znanost, obrazovanje<br />

i kulturu, jer se to vidi kao prostor<br />

za nove ideje. Vlada je spremna odvojiti<br />

i 35 milijuna eura za subvencije za kupnju<br />

nove tehnološke opreme, a posebna je<br />

pozornost posvećena strateškim projektima<br />

s područja čiste i tehnološki napredne<br />

(zelene) industrije kako bi se potaknulo<br />

ulaganje u istraživanje i razvoj. Dakle,<br />

mjere su okrenute realnom sektoru. Sve<br />

zabrinjava mogući pad izvoza koji je u<br />

vrijeme konjunkture zadnjih godina bio<br />

pokretač gospodarskog rasta i povećavao<br />

se po stopama između 15 i 20 posto na<br />

godinu. No, prošle je godine porastao za<br />

samo 1,9 posto, a ove se očekuje još veći<br />

pad, ističe dnevnik Delo, što je dijelom<br />

Rezanjem troškova vlade, parlamenta<br />

i državne uprave namjerava se<br />

uštedjeti 200 milijuna eura<br />

rezultat problema u EU, ali i u Rusiji, jednom<br />

od ključnih slovenskih poslovnih<br />

partnera.<br />

Jasno, sa svih strana stižu kritike jer<br />

Slovenci ne vole kad se njihovim novcem<br />

od poreza plaćaju dugovi nekih drugih,<br />

ali očito je da Pahorov tim ima jasnu<br />

viziju onoga što treba i može napraviti.<br />

Kad se pak uzme u obzir spremnost ljudi<br />

u Sloveniji da stisnu zube i budu još<br />

štedljiviji i još radišniji, ne treba dvojiti<br />

da zasad ondje nije moguć mađarski ili<br />

litavski scenarij.<br />

travanj 2009 F o r b e S 29

Kontekst<br />

Direktor Gazproma<br />

Aleksej Miller i Dmitrij<br />

Medvedev u Pančevu<br />

za posjeta NIS-u<br />

Ako se pokaže da<br />

je Naftna industrija<br />

Srbije doista<br />

lani poslovala s<br />

gubitkom,<br />

proračun Srbije<br />

ostat će bez 50-ak<br />

milijuna eura. No<br />

moglo bi se pokazati<br />

i da su kraći<br />

kraj izvukli Rusi /<br />

Tatjana<br />

Tagirov, Beograd<br />

Nasukani u Srbiji<br />

Naftna industrija Srbije<br />

(NIS), čiji je većinski paket<br />

od 51 posto vlasništva<br />

prošle godine prodan<br />

ruskom Gazpromu<br />

za 400 milijuna eura uz obvezu ulaganja<br />

još 500 milijuna do 2012. godine, ponovno<br />

u Srbiji izaziva skandale. Nakon<br />

što je dio stručne i ostale javnosti tu<br />

prodaju, koja je obavljena bez natječaja,<br />

napadao i proglašavao “poklonom” koji<br />

su podržale dvije vlade, jer dogovor je<br />

započet za vrijeme premijera Vojislava<br />

Koštunice, a dovršen za vrijeme aktualnog<br />

predsjednika vlade Mirka Cvetkovića,<br />

moglo bi se pokazati da su zapravo<br />

u cijeloj priči kratkih rukava ostali<br />

- kupci.<br />

Sredinom ožujka ispostavilo se da je<br />

novi vlasnik, umjesto očekivanog profita,<br />

za 2008. iskazao gubitak NIS-a od 3,8<br />

milijarde dinara, dok “dobro obaviješteni<br />

krugovi bliski Vladi Srbije” tvrde da<br />

je dobit NIS-a u prva tri kvartala prošle<br />

30 F o r b e S travanj 2009

Foto AP<br />

godine bila oko sto milijuna eura. Ispada<br />

da je NIS stalno poslovao pozitivno<br />

sve dok Gazprom nije postao većinski<br />

vlasnik.<br />

Informaciju o prošlogodišnjem<br />

gubitku prva je službeno potvrdila ministrica<br />

financija Diana Dragutinović,<br />

ali je odmah potom istupio ministar<br />

ekonomije Mlađan Dinkić koji tvrdi<br />

da NIS sasvim sigurno nije poslovao s<br />

gubitkom. Činjenica je, međutim, da je<br />

završni račun za NIS tek dostavljen Ministarstvu<br />

financija pa tek treba vidjeti<br />

što će pokazati njegova analiza.<br />

Činjenica je i da je cijelu priču pokrenuo<br />

Slobodan Maraš, zastupnik<br />

oporbene Liberalno-demokratske partije<br />

u Skupštini Srbije koja se izričito protivila<br />

prodaji NIS-a Rusima bez javnog<br />

natječaja. Maraš je za skupštinskom govornicom<br />

izjavio da je NIS najprije podnio<br />

završni račun u kojemu je iskazana<br />

dobit u prošloj godini, da bi naknadno<br />

“na nečiju intervenciju, tražili dodatni<br />

rok od 15 dana da izvrše neke promjene<br />

u završnom računu”.<br />

“Što se nakon toga dogodilo? Predali<br />

su završni račun u kojem je iskazan gubitak.<br />

Zbog čega bi se država Srbija kroz<br />

završni račun NIS-a odrekla dobiti? Je li<br />

točno da je NIS najprije predao završni<br />

račun u kojemu je iskazana dobit, da<br />

bi kasnije prikazali gubitak?”, pitao je<br />

Maraš. Na njegova pitanja odgovora još<br />

nema. Tek je ministrica Dragutinović<br />

izjavila da “mora pogledati koje su stavke<br />

popravljene” i da ništa još nije gotovo<br />

jer završni račun za NIS tek treba biti<br />

prihvaćen.<br />

O problemu se oglasio i Centar za<br />

korporativne komunikacije NIS-a. Tvrde<br />

da je prema knjigovodstvenom izvještaju<br />

kompanija lani zabilježila gubitak i<br />

da će o svemu konačnu riječ reći neovisni<br />

revizor, ali da je druga polovica prošle<br />

godine bila teška za NIS. U trećem i<br />

četvrtom tromjesečju, kako su priopćili,<br />

počela je padati cijena nafte: NIS je naftu<br />

kupio po visokoj cijeni, a derivati su<br />

u tom trenutku već prodavani po nižim<br />

cijenama. Osim toga, navodi se, ulogu<br />

u nastanku gubitaka ima i devalvacija<br />

dinara. U svega nekoliko mjeseci, srbijanska<br />

nacionalna valuta je s oko 75 dinara<br />

za euro stigla na današnjih oko 96<br />

dinara za euro.<br />

Onima koji sumnjaju glavni je argument<br />

da je sve do lani NIS bio glavna<br />

uzdanica državnog proračuna, jer pola<br />

profita pripada državi, a pola ostaje<br />

kompaniji. I prošloga je rujna tadašnji<br />

glavni direktor NIS-a Miloš Saramandić<br />

iznio sjajne podatke o poslovanju<br />

prema kojima je NIS u prvih šest mjeseci<br />

2008. ostvario dobit od oko 7,5 milijardi<br />

dinara, odnosno oko sto milijuna<br />

eura, čak 123 posto više od planiranoga<br />

i dvostruko više nego u istom razdoblju<br />

2007. Po Saramandićevim tadašnjim<br />

tvrdnjama NIS se prošle jeseni probio<br />

na 20. mjesto među 500 najznačajnijih<br />

kompanija jugoistočne Europe.<br />

Ako se pokaže da je NIS doista lani<br />

poslovao s gubitkom, na gubitku će biti<br />

u prvom redu država Srbija jer će proračun<br />

ostati “kraći” za, kako se procjenjuje,<br />

najmanje 25 do 30 milijuna eura na<br />

koje se računalo od profita te kompanije.<br />

Upravo ta činjenica, uz onu da je ovo<br />

posljednja godina u kojoj država kao<br />

jedini vlasnik može odlučivati o raspodjeli<br />

dobiti od poslovanja NIS-a, izaziva<br />

sumnje nekih ekonomista u Srbiji da<br />

je novi vlasnik te kompanije namjerno<br />

iskazao gubitak.<br />

Ako je NIS ipak poslovao s dobitkom,<br />

prema aktima kompanije sva bi<br />

dobit morala biti uplaćena u državni<br />

proračun Srbije sve do datuma (24. prosinca<br />

2008.) kada je potpisan ugovor o<br />

kupoprodaji i kada je Gazprom postao<br />

većinski vlasnik.<br />

Još nepotvrđene glasine kažu da je<br />

Gazprom, međutim, neposredno prije<br />

predaje završnog računa Ministarstvu<br />

financija Srbije pronašao neke gubitke<br />

koji su prije bili nekako skriveni. Kako<br />

se nagađa, mogla bi biti riječ o velikim<br />

dugovima koje prema NIS-u imaju velika<br />

državna poduzeća i državne ustanove.<br />

Ako to potvrdi neovisna revizorska<br />

analiza, iza cijelog problema pomalja<br />

već se novi.<br />

Vlada Srbije najavljuje naime moguće<br />

otpisivanje dugova nekim omiljenim<br />

državnim gubitašima poput JAT-a i<br />

sličnih. Kad bi se i ustanovio eventualni<br />

prošlogodišnji dobitak NIS-a, nije teško<br />

Umjesto očekivanog profita od 100 milijuna<br />

eura, Rusi su prijavili da je NIS na gubitku<br />

od 50-ak milijuna. Tko je prevaren?<br />

pretpostaviti da bi taj novac bio odlična<br />

prilika da novi većinski vlasnik te kompanije<br />

pokrije dugove koje im je u naslijeđe<br />

ostavila sama država Srbija.<br />

Koliko sve to pogađa aktualnu srbijansku<br />

vladu jasno je i zbog činjenice da<br />

su upravo započeli pregovori o novom<br />

aranžmanu s MMF-om. Srbijanski državni<br />

vrh očekuje da će ishod biti dvogodišnji<br />

aranžman težak tri milijarde<br />

eura. NIS-ovih 25 do 30 milijuna eura<br />

u toj su brojci samo kap, ali kap koja bi<br />

mogla zakrpati proračunske rupe države<br />

koja nema snage smanjiti svoju vlastitu<br />

naraslu potrošnju.<br />

U svemu je jedino utješno to što,<br />

prema najavama nadležnih ministara,<br />

u Srbiju krajem ožujka stiže izaslanstvo<br />

ruskog Gazprom eksporta, koje bi sa<br />

srbijanskom stranom napokon trebalo<br />

usuglasiti tekst konačnog sporazuma o<br />

izgradnji plinovoda “Južni tok”. To je dobra<br />

vijest za Srbiju, s obzirom na to da je<br />

prema ugovoru o prodaji NIS-a u ožujku<br />

već trebalo biti formirano zajedničko<br />

srpsko-rusko poduzeće. Sada se to najavljuje<br />

za početak travnja.<br />

travanj 2009 F o r b e S 31

Portret<br />

Gabrićeva<br />

tablica dijeljenja<br />

Oftalmolog dr. Nikica<br />

Gabrić, nedavno je<br />

vatrometom otvorio<br />

svoju novu kliniku u<br />

Zagrebu. Zdravlje je za<br />

njega vrlo jasan biznis, a<br />

presudnim za svoj uspjeh<br />

smatra stečeni<br />

‘socijalni kapital’<br />

/ Andreja Šantek<br />

U<br />

trenutku kada cijela Hrvatska govori o recesiji,<br />

otkazima i problemima s kojima se<br />

susreće gospodarstvo, zagrebački oftalmolog<br />

Nikica Gabrić otvorio je novu kliniku<br />

Svjetlost, vrijednu šest milijuna eura. Na<br />

svečanosti koja je malo koga mogla ostaviti ravnodušnim,<br />

Gabrić je u istoj večeri uspio na jednom mjestu okupiti<br />

politički, estradni i društveni vrh Hrvatske. Kao što su neki<br />

primijetili, Gabrića možeš voljeti ili ne voljeti, ali mu moraš<br />

priznati da je usred Zagreba ostvario svoj američki san.<br />

Gabrić je privatnu praksu započeo paralelno sa svojim<br />

poslom u bolnici Sv. Duh. Preteča klinike bila je smještena<br />

na prvom katu zgrade u zagrebačkoj Bukovačkoj ulici, a<br />

kako se posao širio, tako se širio i prostor. S nekadašnjih 360<br />

četvornih metara, danas su došli na 2000 četvornih metara<br />

u modernoj zgradi u Heinzelovoj ulici. Gabrić kaže kako je<br />

posao u poliklinici posljednjih pet godina rastao fizički i financijski<br />

između 50 i 80 posto godišnje, a prihodi su u prošloj<br />

godini iznosili nešto više od 20 milijuna kuna. Mjesečno je<br />

od poliklinike zarada između 400 i 500 tisuća kuna, a prihodi<br />

od operacija iznose 1,2 do 1,5 milijuna kuna<br />

Ako prihodi ostanu na razini prošlogodišnjih, kaže<br />

Gabrić, bit će dovoljni za financiranje 41 zaposlenika, otplatu<br />

kredita, pa čak i za ulaganje u nove tehnologije. Ne<br />

boji se, kaže, budućnosti jer prihodi iz prva dva mjeseca<br />

ove godine ne pokazuju pad u odnosu na prošlu godinu.<br />

Misli da recesija neće bitno utjecati na posao klinike, zbog<br />

vrste usluga koje nude. Riječ je, objašnjava, o visoko speci-<br />

Foto Boris Štajduhar<br />

32 F o r b e S travanj 2009

Portret<br />

‘Do 1994. sam bio sumnjiv<br />

kao pripadnik bivšeg poretka,<br />

sve dok jednoga dana k<br />

meni na pregled nije došao<br />

tadašnji premijer Mateša.<br />

Već sutradan sam postao<br />

podoban’, kaže dr. Gabrić<br />

travanj 2009 F o r b e S 33

Portret<br />

jaliziranim zahvatima koji se ne nude u<br />

državnim ustanovama, a samo neke od<br />

usluga nude druge privatne ustanove.<br />

“Činjenica da 99 posto pacijenata<br />

dolazi sa slobodnog tržišta govori u<br />

prilog tome da su pacijenti spremni<br />

ulagati u svoje zdravlje, ali da za novac<br />

moraju dobiti vrijednost”, kaže Gabrić.<br />

No, ako i taj dio populacije ipak pogodi<br />

recesija, Gabrić ima spreman odgovor:<br />

“Cijene usluga prilagodit ćemo<br />

kupovnoj moći pacijenata.”<br />

Njegove kreditne obveze u ovom trenutku<br />

su 735 tisuća eura za zemljište na<br />

deset godina, 4,2 milijuna eura za zgradu<br />

na 15 godina te milijun eura za opremu<br />

na leasing na pet godina. Milijun eura,<br />

kaže, uložili su poliklinika i on osobno<br />

iz poslovanja.<br />

Gabrića danas krasi ozbiljnost i<br />

poslovna logika. Ponešto mu je promijenjen<br />

pogled na svijet u odnosu na<br />

prošlih deset godina, postao je ozbiljni<br />

i mudriji. Svjestan je kako neke stvari<br />

više ne može odrađivati sam, da je posao<br />

prerastao jednog čovjeka, pa tako u<br />

klinici danas zapošljava medicinsku<br />

direktoricu, liječnicu Ivu Dekaris koja<br />

vodi brigu o medicinskom i znanstvenom<br />

razvoju ustanove i poslovnog<br />

direktora Gorana Sesara koji se brine o<br />

administrativnom i ekonomskom razvoju<br />

ustanove.<br />

Tijekom razgovora Gabrić nije<br />

ispuštao konce iz ruku - bilo je vrijeme<br />

da se zaposlenima isplate plaće, ali i da se<br />

pozabavi pacijentima - čime je potvrdio<br />

da još uvijek ne može odoljeti tome da<br />

sam sjedne za optički instrument. Ipak<br />

priznaje kako je do prije šest mjeseci sam<br />

obavljao 80 posto zahvata, no da je danas<br />

taj postotak pao na 40 posto. “Obavljao<br />

sam ulogu radnika, menadžera<br />

i vlasnika dok nisam stvorio sustav<br />

liječnika koji mogu jednako dobro, a u<br />

nekim područjima čak i bolje od mene<br />

osigurati kvalitetne usluge. Moja uloga<br />

danas je odgoj osmero mladih liječnika<br />

i stvaranje sustava vrijednosti koji će ih<br />

odvesti do znanja i vještina da mogu biti<br />

međunarodno konkurentni. U radnom<br />

‘Činjenica da 99 posto pacijenata<br />

dolazi sa slobodnog tržišta govori<br />

da su spremni ulagati u svoje<br />

zdravlje, ali da za novac moraju<br />

dobiti vrijednost’<br />

dijelu, moja je uloga da riješim najkompliciranije<br />

slučajeve ili one pacijente koji<br />

zbog predrasuda ne mogu prihvatiti da<br />

ih liječe liječnici za koje zasad nisu čuli.”<br />

No, za Gabrića se čulo još na početku<br />

liječničke karijere koju je, dok potpuno<br />

nije prešao u privatnike, obilježila politika.<br />

U svojoj je karijeri, kaže, dva puta<br />

bio podoban i dva puta nepodoban.<br />

Bio je predzadnji predsjednik Saveza<br />

socijalističke omladine Hrvatske, a<br />

četiri je godine, od 1986. do 1990., bio<br />

i zastupnik u Saboru. Specijalizaciju je<br />

odradio na Rebru, no unatoč dobrim<br />

rezultatima, obranjenom magisteriju i<br />

velikom broju operacija, nije uspio do-<br />

34 F o r b e S travanj 2009

iti stalan posao.<br />

“Bio sam simbol bivšeg vremena.<br />

To je bilo vrijeme prve pobjede HDZ-a<br />

i ljudi koji su tada vodili Rebro smatrali<br />

su da ne zavređujem šansu da nastavim<br />

karijeru na Rebru. Nisu mogli prihvatiti<br />

da sam sve to uspio napraviti s 28 godina”,<br />

kaže Gabrić. Istina je, kaže, da je<br />

bio miljenik prijašnjeg sustava, no to je<br />

samo značilo da je iskoristio šansu koja<br />

mu se pružila, ali se i te kako za sve naradio.<br />

A neki mu to, smatra, nisu mogli<br />

oprostiti.<br />

Devedesete je ipak primljen u Opću<br />

bolnicu Sv. Duh. Ni tamo njegov dolazak<br />

nije bio popraćen ovacijama. Među<br />

zaposlenicima se podigla bura jer “ako<br />

‘Većina ljudi u životu zna množiti i<br />

zbrajati, a ne zna dijeliti. A dijeljenje je<br />

investiranje, obnavljanje energije.’<br />

Gabrić nije dobar za Rebro, zašto bi bio<br />

za Sveti Duh”.<br />

“Dugo sam se borio kako bih dokazao<br />

da sam dobar. Nisam bio šikaniran,<br />

ali nisam imao pristup novim projektima.<br />

Do 1994. bio sam sumnjiv kao<br />

pripadnik bivšeg poretka, sve dok jednog<br />

dana k meni na pregled nije došao<br />

tadašnji premijer Mateša. Već sutradan<br />

sam postao podoban”, kaže Gabrić. Deset<br />

godina od njegova dolaska na Sveti<br />

Duh, na vlast s Ivicom Račanom dolazi<br />

ekipa koja je o njemu imala pozitivno<br />

mišljenje. Sva su mu vrata ponovno otvorena.<br />

Kada se na vlast vratio HDZ,<br />

shvatio je da njegova karijera ovisi o pripadnosti<br />

političkom plemenu. Tada je<br />

zauvijek napustio državnu službu.<br />

Tajna njegovih uspjeha i u državnoj<br />

i privatnoj službi jest, kaže, način njegovog<br />

razmišljanja i sustav vrijednosti koji<br />

pokušava primjenjivati u praksi.<br />

Razgovor je prepun izraza poput<br />

partnerstva, tablice dijeljenja, dobro je<br />

činiti dobro, zrnce Sahare u prašumi,<br />

metar kvadratni i ravnoteža. “To proizlazi<br />

iz moje filozofije zašto smo na<br />

ovom svijetu”, objašnjava Gabrić. “Partnerstvo<br />

je najviši oblik odnosa među<br />

ljudima: Bez tebe ja ne mogu ostvariti<br />

svoj interes i zato te poštujem, uvažavam<br />

naše različitosti, zbog toga sam ti lojalan<br />

i zahvalan. To su četiri nematerijalne<br />

kategorije koje ljudi nisu u stanju izgovoriti,<br />

a kamoli primjenjivati u praksi.<br />

Tek peta stvar u partnerstvu je materijalni<br />

doprinos.”<br />

Kaže kako je još od svojih roditelja<br />

naučio da je tablica dijeljenja puno<br />

važnija od tablice množenja i zbrajanja:<br />

“Većina ljudi u životu zna množiti i zbrajati,<br />

a ne zna dijeliti. A dijeljenje je investiranje,<br />

obnavljanje energije” U proteklih<br />

deset godina 700 zahvata poklonili<br />

su pacijentima iz socijalnih i humanitarnih<br />

razloga, prijateljima i članovima<br />

njihovih obitelji koji su mu pomagali u<br />

životu i u stvaranju karijere, te stotinjak<br />

operacija iz marketinških razloga.<br />

“Na taj sam način stvarao partnere<br />

u poslu. To je univerzalni sistem<br />

pri kojem ti uvijek prvi pružaš ruku i<br />

daješ nešto. Nije bitno hoćeš li od toga<br />

imati neku korist. No, uvijek ti se na<br />

kraju dana, tjedna ili godine vrati više<br />

nego što si investirao. Shvatio sam da<br />

ne treba biti sebičan, bahat i pohlepan<br />

i da bogatstvo nije u materijalnom već<br />

u kontaktima i socijalnom kapitalu<br />

koji sam tijekom 30 godina života u<br />

Zagrebu izgradio. Da postoje ljudi koji<br />

će kad dignem telefon i zamolim ih da<br />

nešto naprave to i učiniti. Isto tako kad<br />

ti ljudi mene nazovu, ja napravim i ne<br />

pitam koliko je sati i koliko to košta. I taj<br />

duh pokušavam izgraditi među svojim<br />

suradnicima. Ova ustanova je drukčija<br />

jer svi živimo za jednu ideju. I na kraju<br />

godine upravo zbog toga svi imamo<br />

više”, objašnjava Gabrić. Priznaje kako<br />

je, dok je bio mlađi, njegova riječ uvijek<br />

morala biti zadnja.<br />

“Glavni problem u napretku su ego<br />

i taština. To je bio i moj problem pa sam<br />

počeo raditi na sebi kako bih slomio svoj<br />

ego i uništio ideju o tome da sam ja jako<br />

važan. To me sprečavalo da shvatim<br />

kako me upravo to ograničava u razvoju”,<br />

odgovara Gabrić na primjedbu da je<br />

potpuno promijenio svoju “filozofiju”.<br />

Za Račanovog mandata Gabrić je<br />

dvije godine bio predsjednik Upravnog<br />

vijeća HZZO-a. Kaže kako je problem<br />

sa zdravstvom i danas isti jer nitko ne<br />

želi reći istinu da su prava zagarantirana<br />

Ustavom veća od onoga što ekonomski<br />

možemo ostvariti.<br />

“Bez obzira na to što su ljudi 30 ili<br />

40 godina izdvajali za zdravstvo, danas<br />

je taj novac potrošen, nestao je, i da bi<br />

dobili zdravstvenu uslugu moraju dijelom<br />

sudjelovati u financiranju sustava<br />

kao što sudjeluju u nizu svojih drugih<br />

potreba”, kaže Gabrić. Dodaje kako su<br />

participacije nužne zlo i kako pacijenti<br />

moraju shvatiti da će sustav bankrotirati<br />

ne bude li dodatnog novca<br />

Upozorava da je za cjelovitu reformu<br />

potreban minimalno osmogodišnji<br />

politički konsenzus. Reforme su, kaže,<br />

bolna restrukturiranja u kojima mijenjamo<br />

prava određenih skupina i u kojima<br />

nitko neće dobiti više, nego manje.<br />

Osim političkog konsenzusa, potrebno<br />

je i nezavisno tijelo stručnjaka koji razumiju<br />

problem.<br />

“To tijelo treba osmisliti reformu<br />

i simulirati proces, definirati ciljeve i<br />

strategiju i dobiti konsenzus svih zainteresiranih<br />

skupina. Godinu dana<br />

potrebno je za planiranje, a nakon<br />

toga još tri ili četiri godine mukotrpno<br />

provedbe da bi se rezultati vidjeli<br />

za osam godina. To znači da su nam<br />

potrebna minimalno dva mandata bez<br />

ratovanja oko zdravstva”, misli Gabrić.<br />

Smatra kako je potrebno ispočetka<br />

izgraditi sustav, točno definirati vlasnike<br />

zdravstvenih ustanova i odrediti im<br />

travanj 2009 F o r b e S 35

Portret<br />

djelokrug odgovornosti.<br />

“Koja je razlika između<br />

ravnatelja i mog menadžera?<br />

Kada ravnatelj u državnoj<br />

ustanovi napravi 150 milijuna<br />

kuna gubitka, mirno spava.<br />

Nitko mu neće isključiti struju,<br />

vodu ili plin, a najgora stvar<br />

koja mu se može dogoditi jest<br />

da ga smijene. Kada ja ne uspijem<br />

riješiti svoje probleme,<br />

meni će isključiti struju, vodu i<br />

plin, neće mi isporučiti lijekove,<br />

i ja i svi moji ljudi ostajemo bez<br />

posla”, objašnjava Gabrić.<br />

Taj stupanj odgovornosti<br />

moguće je postići, ali to se ne<br />

može lomiti revolucijom nego<br />

evolucijom sustava.<br />

“Da bismo podigli razinu<br />

medicine, već bismo danas<br />

trebali poslati 100 mladih ljudi<br />

na školovanje u Ameriku, nakon<br />

toga ih vratiti, dati im stanove i<br />

dobre plaće. Nažalost, moramo<br />

priznati da danas nemamo vrhunsku<br />

medicinu već vrhunske<br />

pojedince koji su regionalno<br />

dobri, a samo neki europski ili<br />

svjetski dobri”, kaže Gabrić.<br />

Smatra kako Hrvatska hitno mora<br />

utvrditi kriterije ako želi urediti zdravstveni<br />

sustav. Na taj će se način birati ljudi,<br />

a ne dužnosnici prema pripadnosti<br />

ovom ili onom političkom plemenu.<br />

“Kada prestane politička podrška,<br />

ministar se nađe u situaciji da onda svi<br />

počnu bježati od njega. Bojim se da se<br />

to može dogoditi i trenutnom ministru<br />

jer reforma će doći u pitanje ako se<br />

ponovno bude rezao zdravstveni novac<br />

zbog recesije. Iako je odlično to što je<br />

zdravstveni proračun povećao s 18 na 22<br />

milijarde kuna, i dalje će mu nedostajati<br />

deset milijardi”, kaže Gabrić. Ponavlja<br />

kako je realnost da se u Hrvatskoj po<br />

stanovniku troši 600 eura godišnje za<br />

zdravstvo, dok Slovenija izdvaja 1600<br />

eura, a Austrija 2700 eura.<br />

“Mogu se složiti s onima koji kažu<br />

da je cijena rada kod nas niža, ali ne<br />

Spektakularno otvoranje<br />

klinike Svjetlost okupilo<br />

je političare, estradu i<br />

društvenu kremu Zagreba<br />

dvostruko. Dok god se u Hrvatskoj ne<br />

bude izdvajalo 1000 eura po stanovniku,<br />

a to znači četiri milijarde eura godišnje,<br />

nećemo imati uređeno zdravstvo”, kaže<br />

Gabrić.Onoga trenutka, dodaje, kada<br />

hrvatsko gospodarstvo bude spremno<br />

izdvajati 1000 eura po stanovniku, naša<br />

društvena svijest i organizacija društva,<br />

kao i efekti u bolnicama, bit će za 40<br />

posto bolji nego sada.<br />

državnom vlasništvu, a uloga<br />

30 posto privatne medicine jest<br />

da tjera državnu medicinu da<br />

se mijenja.”<br />

Gabrić drži kako je ego gotovo<br />

najveći hrvatski problem:<br />

“Stvari u Hrvatskoj idu nagore,<br />

a ne nabolje, jer ne možemo<br />

pronaći konsenzus, a to je prije<br />

svega stvar ega. Imamo ego<br />

Crkve, ego Vlade, ego predsjednika,<br />

ego Akademije, ego<br />

Sveučilišta, ego sporta, ego<br />

gospodarstvenika. To je kao<br />

da imamo simfonijski orkestar<br />

u kojem svatko želi biti prva<br />

violina i najglasniji, a nema<br />

dirigenta koji je u stanju iskoristiti<br />

potencijal svakog od tih<br />

svirača da odsvira svoj dio partiture.”<br />

A misli li za sebe da je<br />

najuspješniji oftalmolog u<br />

Hrvatskoj? Gabrić kaže kako<br />

ne to pitanje može odgovoriti<br />

jer ne postoje kriteriji prema<br />

kojima bi se svrstao na ljestvicu.<br />

“Mogu odgovoriti da sam<br />

najbolji, ali to bi iz mene progovarao<br />

moj ego. No, tko danas u Hrvatskoj<br />

ili regiji ima zgradu od 2000 kvadratnih<br />

metara posvećenu jednoj struci?<br />

Tko danas ima 41 zaposlenog, tko ostvaruje<br />

godišnji promet od 20 milijuna<br />

kuna? Tko daje plaće liječnicima 15<br />

tisuća kuna, a sestrama 7 tisuća kuna?<br />

Ako ima takvih, onda sam ja spreman<br />

‘Dok god se u Hrvatskoj ne bude izdvajalo<br />

1000 eura po stanovniku, ili 4 milijarde eura<br />

godišnje, nećemo imati uređeno zdravstvo.’<br />

Iako privatnik, Gabrić misli kako<br />

budućnost hrvatske medicine nije u<br />

privatnom zdravstvu već u ravnoteži<br />

privatnog i državnog sektora. “To znači<br />

da bi 70 posto kapaciteta trebalo biti u<br />

svrstati se na toj ljestvici na peto, drugo<br />

i na prvo mjesto. Zato mislim da bi najprije<br />

trebalo stvoriti kriterije kako bismo<br />

mogli nekoga proglasiti najboljim”,<br />

kaže dr. Nikica Gabrić.<br />

36 F o r b e S travanj 2009

Transfer<br />

Boris Nemšić, novi glavni<br />

izvršni direktor (CEO)<br />

ruskog VimpelComa, u<br />

toj brzorastućoj kompaniji<br />

po svemu sudeći neće<br />

imati poslovni utjecaj jednak onome<br />

njegova prethodnika Aleksandra Izosimova.<br />

Bivši je CEO istodobno bio i<br />

generalni direktor, a tu njegovu funkciju<br />

preuzima Aleksander Torbakov kojeg je<br />

VimpelCom preuzeo s pozicije generalnog<br />

direktora Rosgosstrakh životnog<br />

osiguranja. Ne bude li Torbakov izravno<br />

nadređen Nemšiću u novoj podjeli<br />

funkcija u VimpelComu, Nemšić će u<br />

Moskvi ipak imati šefa - Davida Hainesa,<br />

predsjednika Upravnog odbora VimpelComa.<br />

U jednoslojnom modelu<br />

upravljanja u VimpelComu to je puno<br />

jača pozicija nadzora u operativnom<br />

poslovanju nego ona Nadzornog odbora<br />

kojem je Nemšić odgovarao kao<br />

predsjednik Uprave Telekoma Austria.<br />

Nemšić na<br />

ruskom roštilju<br />

Uspije li bivši predsjednik Uprave Telekoma Austria<br />

restrukturirati dugove ruskog VimpelComa,<br />

lansirat će se među zvijezde / Dragana Radusinović<br />

Nemšića, koji posjeduje specifičnu<br />

menadžersku kvalitetu sažetu u sposobnost<br />

paralelnog vođenja dvaju suprotstavljenih<br />

poslovnih procesa, Vimpel-<br />

Com je preuzeo s ciljem. Boris Nemšić<br />

je naime jedan od rijetkih menadžera na<br />

istočnim tržištima sposoban istodobno<br />

konsolidirati poslovanje tvrtke i voditi<br />

je prema novom rastu i osvajanju tržišta,<br />

a da ga to ne ometa da u međuvremenu<br />

strateški misli.<br />

Brzorastuće kompanije poput VimpelComa,<br />

kojem je prihod u 2007.<br />

u odnosu na 2006. rastao za 48 posto,<br />

a neto dobit za 80,2 posto dosegnuvši<br />

1,5 milijardi dolara, upadaju u zamku<br />

rasta i biznis treba stabilizirati da<br />

se ne raspadne. VimpelCom je usto<br />

najzaduženiji od tri vodeća ruska mobilna<br />

operatera otkad se zadužio kako<br />

bi početkom prošle godine financirao<br />

4,3 milijarde dolara teško preuzimanje<br />

fiksnog telekom operatera Golden<br />

Telecoma. Da bi refinancirali taj dug, u<br />

veljači su najavili izdavanje obveznica<br />

na ruskom tržištu.<br />

Nemšić i Torbakov imaju zadaću integrirati<br />

Golden Telecom u poslovanje<br />

VimpelComa i restrukturirati dugove<br />

kompanije. Takav izazov, koji svakako<br />

ulazi u kategoriju “vrućeg krumpira”,<br />

menadžeri teško odbijaju jer ih uspjeh<br />

lansira među zvijezde.<br />

U tom kontekstu ni vrijednost<br />

Nemšićeva godišnjeg ugovora od 6<br />

milijuna eura, o kojem se govori kao da<br />

je riječ o njegovoj plaći, nije nerealan,<br />

iako nije potvrđen. Nemšić s Vimpel-<br />

Comom potpisuje trogodišnji ugovor, a<br />

koliko će na kraju na velikom ruskom<br />

tržištu zaraditi bivši predsjednik Uprave<br />

Telekoma Austria čija su bruto godišnja<br />

VimpelCom je Borisa<br />

Nemšića preuzeo jer vjeruju<br />

da im može održati rast,<br />

konsolidirati ih i istodobno<br />

strateški razmišljati<br />

primanja za 2007. iznosila 1,4 milijuna<br />

eura, ovisi o njegovu uspjehu u ispunjavanju<br />

zadanih ciljeva. Riječ je o jednom<br />

od najboljih menadžera koje je Balkan<br />

odaslao u svijet.<br />

Zaključujući prema godišnjem izvješću<br />

za 2007., ruski VimpelCom svoje<br />

menadžere nagrađuje sukladno rastu<br />

kompanije. Kroz opcije na dionice nagradio<br />

ih je u 2007. ukupnim iznosom od<br />

171,4 milijuna dolara. Najveći dioničar<br />

Nemšićeva novog poslodavca je Alfa<br />

Group koji drži 44 posto VimpelComa,<br />

a sljedeći na listi dioničara je norveški<br />

Telenor sa 29,9 posto dionica.<br />

travanj 2009 F o r b e S 37

Klub 15<br />

najskupljih<br />

D<br />

U godini u kojoj je prvi put<br />

zarađivao više od Franje Lukovića i<br />

Bože Prke, Ivica Mudrinić bacio je udicu<br />

nove transparentnosti kad su u pitanju<br />

zarade šefova kompanija<br />

/Dragana Radusinović<br />

irektor najvećeg hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić, i dva moćna domaća bankara<br />

Franjo Luković i Božo Prka - trojica su najbolje plaćenih menadžera u Hrvatskoj<br />

koji istodobno nisu vlasnici tvrtki kojima upravljaju niti u njima imaju značajne<br />

udjele.<br />

U 2008. godini koja je ekonomiju počastila sveopćim raspadom sustava, na vrh<br />

te ljestvice popeo se Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-Hrvatskog Telekoma sa<br />

183,4 tisuće kuna neto prosječnih mjesečnih primanja od kompanije koja je lani<br />

ostvarila 2,3 milijarde eura dobiti. Samo godinu dana prije Mudrinić nije mogao<br />

nadmašiti primanja dvojice bankara.<br />

No, nisu Mudrinićeva primanja toliko rasla. Pala su primanja bankara. Iako<br />

je Zabina neto dobit u odnosu na prethodnu godinu rasla za 25,7 posto, a PBZova<br />

za 18,1 posto, Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke i Božo<br />

Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb u konačnom će računu dobiti<br />

i gubitka za 2008. godinu u svojim osobnim financijama zabilježiti osjetno manja<br />

primanja. Zašto? Luković i Prka bonuse primaju u dionicama banaka koje vode, a<br />

njihova se vrijednost od lanjskog ožujka do danas drastično smanjila. Dionica Zabe<br />

u godinu dana izgubila je 79 posto vrijednosti, a dionica PBZ-a 84 posto. Mudrinić<br />

svoju plaću, njezin fiksni i varijabilni dio vezan uz poslovne rezultate koji su lani bili<br />

bolji nego u 2007. godini, dobiva u novcu, a ne u dionicama, pa se pad vrijednosti<br />

dionica T-HT-a od 48 posto ne odražava izravno na njegova primanja.<br />

nastavak na str. 44<br />

38 F o r b e S travanj 2009

Ivica<br />

Mudrinić<br />

Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma<br />

Hrvatski Telekom prošle je godine<br />

ostvario 2,3 milijarde kuna neto<br />

dobiti<br />

Ivica Mudrinić prvi je hrvatski direktor<br />

koji je, u godišnjem izvješću Hrvatskog<br />

Telekoma za prošlu godinu, objavio sva<br />

svoja primanja ostvarena u kompaniji<br />

koju vodi, kao i primanja članova uprave, a<br />

da ga na to ne tjera nikakav propis. Kompanije<br />

naime, nisu dužne pojedinačne plaće<br />

vodećih menadžera objavljivati u godišnjem<br />

izvješću, čak ni one čije su dionice uvrštene<br />

na Službeno tržište, odnosno prvu kotaciju<br />

Zagrebačke burze. Mudrinić je primanja<br />

objavio vrlo detaljno, detaljnije nego što je<br />

to učinio sredinom 2007. u povodu HT-ove<br />

javne ponude dionica, kada je to morao<br />

prema pravilima Zagrebačke burze.<br />

“Plaće vodećeg menadžmenta ne bi smjele<br />

biti poslovna tajna. Dioničari imaju pravo<br />

biti informirani”, kaže Mudrinić za <strong>Forbes</strong>. U<br />

2008. primao je prosječnu mjesečnu plaću<br />

od 80,27 tisuća kuna te mu je za godinu<br />

dana rada varijabilni dio plaće iznosio 1,23<br />

milijuna kuna neto. Zbrojeno, to znači da<br />

je Ivica Mudrinić tijekom 2008. imao 183,4<br />

tisuće kuna neto prosječnih mjesečnih<br />

primanja. Za troškove njegova službenog<br />

vozila i neoporezivi dio božićnice obračunato<br />

je dodatnih 324 tisuće kuna. S tim je<br />

iznosom Mudrinić i najbolje plaćeni hrvatski<br />

menadžer u 2008. godini. Tajna njegova<br />

uspinjanja na vrh ljestvice krije se u činjenici<br />

da varijabilni dio plaće prima u novcu, a ne<br />

u dionicama. Ostali kompanijski lideri trebali<br />

bi se upitati hoće li kad tad morati početi<br />

surfati na valu ove, za hrvatsko tržište nove<br />

transparentnosti.<br />

travanj 2009 F o r b e S 39

Franjo<br />

Luković<br />

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke<br />

Dionice koje je dobio 2005.<br />

prodao je tri godine kasnije za<br />

četiri puta veću cijenu<br />

Plaća koju od Zagrebačke banke<br />

dobiva najmoćniji hrvatski bankar<br />

Franjo Luković samo je kap u<br />

moru njegove zarade. Pametno<br />

kormilarenje bonusnim dionicama na koje<br />

ima pravo kroz sudjelovanje u dobiti banke,<br />

učinilo ga je milijunašem. Većinu bonusnih<br />

dionica dobio je za rad u 2004. i 2006. Dva<br />

puta je prodao bonusne dionice. U travnju<br />

2007. prodao je 500 dionica po cijeni od<br />

12,05 tisuća kuna za dionicu, a u siječnju<br />

2008. godine 1700 dionica po cijeni od 12,8<br />

tisuća kuna za dionicu. Njegova ukupna<br />

zarada, umanjena za porez od 15 posto koji<br />

se plaća kada se dionice prime, iznosi 25,38<br />

milijuna kuna. Naruku mu ide i to što nema<br />

poreza na kapitalnu dobit pa ga ne plaća<br />

kad dionice proda. Gledamo li retrogradno,<br />

podijeli li se ovaj iznos na razdoblje od četiri<br />

godine, od 2004. do kraja 2007. Lukovićeva<br />

mjesečna primanja iznosila bi 528,76 tisuća<br />

kuna neto mjesečno samo od bonusa. No,<br />

da je Luković bonusne dionice za 2004.<br />

prodao kad ih je i dobio, u svibnju 2005.,<br />

ne bi zaradio toliko jer je dionica Zabe tada<br />

vrijedila četiri puta manje nego u siječnju<br />

2008. kada je Luković prodao većinu dionica.<br />

Bilo je to četiri mjeseca prije nego što je<br />

Zagrebačka banka provela podjelu dionica,<br />

povećala njihov broj i smanjila im nominalnu<br />

cijenu. O Lukovićevoj fiksnoj plaći se<br />

spekulira i ona se neslužbeno procjenjuje<br />

na 90 tisuća kuna neto mjesečno.<br />

40 F o r b e S travanj 2009

I<br />

predsjednik Uprave Privredne banke<br />

Božo Prka<br />

Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb<br />

Za 2007. godinu Prka je u nagradnim dionicama od PBZ-a<br />

dobio 1,7 milijuna kuna<br />

Zagreb (PBZ) Božo Prka, drugi na ljestvici<br />

moćnih hrvatskih bankara, svoju zaradu<br />

temelji na bonusima koje prima u obliku<br />

dionica banke. PBZ također ne objavljuje<br />

njegovu plaću, tek ukupne troškove banke<br />

za plaće zaposlenih. Prema podacima sa<br />

Zagrebačke burze Prka je prošle godine u<br />

svibnju nagrađen sa 1687 dionica PBZ-a,<br />

odnosno na taj je način dobio bonus za rad<br />

u 2007. godini. Dva dana kasnije prodao je<br />

1475 dionica i tako zaradio 1,7 milijuna kuna.<br />

Na mjesečnoj razini Prka je u 2007. imao 143<br />

tisuće kuna neto samo od bonusa. Budući da<br />

se njegova fiksna plaća neslužbeno procjenjuje<br />

na oko 90 tisuća kuna neto mjesečno, ukupna<br />

mjesečna primanja šefa PBZ-a premašuju<br />

200 tisuća kuna neto u 2007. godini. Prka je<br />

u svibnju 2007. dobio 793 dionice PBZ-a kao<br />

nagradu za rad u 2006. godini. Sedam dana<br />

kasnije prodao je 685 dionica i zaradio 1,57<br />

milijuna kuna. U rujnu 2007. prodao je još<br />

108 dionica PBZ-a, što mu je donijelo 199,05<br />

tisuća kuna. Za razliku od svojeg kolege<br />

Lukovića iz konkurentske Zagrebačke banke,<br />

Prka dionice koje dobije kao nagradu za rad<br />

u protekloj godini odmah unovčava. Dok<br />

Luković sam plaća porez na primljene dionice,<br />

za Prku ga prema Pozivu na Glavnu skupštinu<br />

PBZ-a plaća banka. Zbog pada vrijednosti<br />

dionica na burzi bankarski bonusi za prošlu<br />

godinu bit će mnogo skromniji.<br />

travanj 2009 F o r b e S 41

Zdenko Adrović<br />

Predsjednik Uprave Raiffeisen banke<br />

Uz visoka primanja, u RBA ističu da vlastitom<br />

imovinom odgovara za poslovanje<br />

Predsjednik Uprave Raiffeisen banke (RBA) jedan je od<br />

četvorice najbolje plaćenih bankara. Zbrka u brojkama,<br />

izazvana početkom 2008. kada je objavljeno da ta banka<br />

svoje zaposlenike nagrađuje sa 77,5 milijuna kuna bonusa,<br />

učinila je Adrovića “slučajnim milijunašem” jer je protumačeno da<br />

je osobno dobio 50 milijuna kuna. Da je to točno, Adrović bi bio<br />

bolje plaćen od Franje Lukovića, prvog čovjeka najjače hrvatske<br />

banke. Konzervativne, neslužbene procjene Adrovićevih primanja<br />

smještaju ga u klub direktora koji za svoj rad primaju od 70 do 100<br />

tisuća kuna neto mjesečno, u dobrim godinama kada se bankarima<br />

isplaćuju bonusi. Iz banke, naravno, o brojevima neće govoriti,<br />

no ističu da se uvijek previđa činjenica kako visoki menadžment<br />

za eventualni izostanak poslovnih rezultata odgovara vlasnicima<br />

vlastitom imovinom - pokretnom i nepokretnom. S druge strane, za<br />

obranu od toga postoje i police osiguranja koje bi trebao sadržavati<br />

svaki dobar menadžerski ugovor, pa tako i Adrovićev. U RBA još<br />

kažu da beneficije u toj banci variraju od mjeseca do mjeseca, a ne<br />

samo od godine do godine, i ovise, naravno, o rezultatima. Dobit<br />

RBA prije oporezivanja u 2008. porasla je za 23,2 posto, na 600<br />

milijuna kuna.<br />

Petar Radaković<br />

Predsjednik Uprave Erste Bank<br />

U ovoj godini Radaković očekuje 20 posto<br />

manji povrat na kapital u odnosu na lani<br />

Mnogo lijepih riječi, ali o plaćama i bonusima ni<br />

riječi. Tako u Erste banci odgovaraju na pitanja<br />

o primanjima njihova predsjednika Uprave<br />

Predraga Radakovića. Sve su brojke poslovna<br />

tajna. No, on je ipak jedan od najbolje plaćenih predsjednika<br />

uprava u Hrvatskoj. Procjena njegovih primanja<br />

rastezljiva je kategorija. Neslužbeno, riječ je od 70 do 100,<br />

a možda i nešto više tisuća kuna neto mjesečno. Ukupna<br />

primanja i dodatne beneficije, kako kažu u Erste banci, osciliraju<br />

ovisno o rezultatima.<br />

Neto dobit Erste banke u prošloj je godini rasla za čak 31,6<br />

posto, na 788 milijuna kuna. No, malo je vjerojatno da će<br />

takav rezultat dovesti do isplate visokih bonusa za prošlu<br />

godinu. Bilo bi to čudno budući da visoke bonuse ove<br />

godine neće isplaćivati ni Zaba ni PBZ. U čemu je problem s<br />

bankama? Predrag Radaković ga je sam iznio. U ovoj godini<br />

očekuje se 20 posto manji povrat na kapital u odnosu na<br />

prošlu godinu, a ni Erste neće proći neokrznuta krizom.<br />

Jednostavno je, ako ljudi u krizi ostaju bez posla, manje<br />

je i onih koji će moći dizati kredite. Oni će pak poskupjeti.<br />

Tako će i Radaković ove godine imati manje. Ipak, u Erste<br />

banci kažu da će ove godine biti isplaćeni bonusi članovima<br />

Uprave, no o tome će se odlučivati na razini Erste Bank<br />

grupe u Austriji.<br />

42 F o r b e S travanj 2009

Davor Tomašković<br />

Glavni izvršni direktor Tvornice Duhana Rovinj<br />

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe<br />

najviše plaća prvog menadžera TDR-a<br />

A<br />

dris grupa, kompanija čiji su veliki i mali dioničari za<br />

hrvatske i regionalne prilike bogataši, a čija je neto dobit<br />

u 2007. iznosila 667,7 milijuna kuna, najbolje plaća<br />

profesionalnog menadžera Davora Tomaškovića, glavnog<br />

izvršnog direktora Tvornice Duhana Rovinj (TDR). Kompanije ne objavljuje<br />

plaće svojih menadžera pa se i Tomaškovićeva primanja tek<br />

procjenjuju, i to na najmanje 70 tisuća kuna neto mjesečno što ga<br />

svrstava među najbolje plaćene glavne izvršne direktore u Hrvatskoj.<br />

Sustav nagrađivanja menadžmenta Adris grupe također je strogo<br />

čuvana tajna o kojoj njihov glasnogovornik Petar Grubić, kako kaže,<br />

nije ovlašten govoriti. Prihodi TDR-a, koji Tomašković vodi provodeći<br />

dane na relaciji Zagreb - Kanfanar (gdje je smještena proizvodnja<br />

cigareta), u 2007. iznosili su 2,18 milijardi kuna i rasli u odnosu na<br />

2006. za 10 posto. TDR je ključni biznis Adris grupe i na njega otpada<br />

523 milijuna kuna neto dobiti ostvarene u 2007. godini. Dobit<br />

ostvarena u duhanskoj diviziji rasla je za 3,8 posto. U Tomaškovićeve<br />

uspjehe može se ubrojiti i rast prihoda TDR-a unatoč gubitku licencije<br />

za Marlboro koja je pripala Phillip Morisu. Uz Tomaškovića, visoke<br />

plaće imaju ključni menadžeri Adrisa poput direktora investicija<br />

Damira Vanđelića ili direktora kontrolinga Hrvoja Patajca.<br />

Mladen Veber<br />

Potpredsjednik Atlantic Grupe<br />

Tedeschi najbolje plaća Mladena Vebera jer<br />

je zadužen za sve četiri Atlanticove divizije<br />

U<br />

Atlantic Grupi, gdje je predsjednik Uprave ujedno<br />

i većinski vlasnik Emil Tedeschi, Mladen Veber je<br />

najbolje plaćeni menadžer. U 2006. njegova je<br />

plaća iznosila 1,1 milijuna kuna bruto godišnje, a<br />

sudeći prema objavi njegove plaće za prvu polovicu 2007.<br />

godine u Atlanticovu prospektu uoči IPO-a, u toj je godini<br />

zaradio 1,2 milijuna kuna bruto. Otprilike, riječ je plaći od<br />

oko 50 tisuća kuna neto mjesečno, a možda i više, no to je<br />

teško izračunati jer Atlantic nije objavio strukturu plaće, pa<br />

nije jasno je li cijeli iznos fiksna plaća ili je dio varijabilan,<br />

na što se primjenjuju drugačiji porezi. Veberova pozicija<br />

u Atlantic Grupi, sudeći prema organizacijskoj shemi<br />

kompanije odgovara otprilike poziciji glavnog izvršnog<br />

direktora. Kao stariji potpredsjednik Atlantic Grupe za<br />

operativno poslovanje, Veber upravlja sa sve četiri divizije<br />

Atlantica - Distribucijom, Zdravljem i Njegom, Sportskom i<br />

aktivnom prehranom i Pharmom, zapravo cijelim biznisom.<br />

Za svoj rad odgovara samo Tedeschiju. Veberu nisu<br />

odgovorni samo Zoran Stanković koji vodi financije i Neven<br />

Vranković zadužen za korporativne aktivnosti. Rast neto<br />

dobiti Atlantica od 44 posto, na 78,4 milijuna kuna, i rast<br />

prihoda za 19,1 posto, na dvije milijarde kuna, u skladu je s<br />

plaćom prvog Tedeschijeva menadžera, koji u kompaniji radi<br />

od 1996. godine. Tedeschijeva plaća u 2006. iznosila je 1,7<br />

milijuna kuna bruto godišnje.<br />

travanj 2009 F o r b e S 43

Slučajno ili namjerno, Mudrinić je<br />

upravo u godini u kojoj je zapravo prvi<br />

put najbolje plaćeni hrvatski menadžer<br />

potpuno transparentno objavio sva svoja<br />

primanja, iako ga na to ne obvezuje<br />

nijedan hrvatski propis. Glasnogovornik<br />

Zagrebačke burze Željko Kardum<br />

pojašnjava da su kompanije čije dionice<br />

kotiraju na Službenom tržištu ZSE, prema<br />

Pravilniku burze dioničarima dužne<br />

omogućiti tek uvid u menadžerske ugovore<br />

i to 15 minuta prije početka Glavne<br />

skupštine i 15 minuta nakon njezina<br />

završetka, dakle jedanput godišnje.<br />

No, ne moraju ih objaviti u godišnjem<br />

izvješću. To se odnosi na 14 hrvatskih<br />

tvrtki. Ostale ne obvezuje ni taj čudni<br />

propis. Zašto čudni? Zato što je čudna<br />

i sama zamisao po kojoj nekoliko desetaka<br />

tisuća dioničara neke tvrtke čeka<br />

na red kako bi prelistalo menadžerske<br />

ugovore.<br />

“Kriza, koja će s nama ostati jako<br />

dugo, odraz je i gubitka povjerenja u<br />

financijsko tržište te neadekvatne regulative,<br />

a transparentnost je najbolja garancija<br />

za zdravo tržište kapitala”, kaže<br />

Mudrinić za <strong>Forbes</strong>.<br />

Upitno je ipak hoće li ostali lideri<br />

kompanija osjetiti potrebu da slijede<br />

njegov primjer.<br />

U međuvremenu tema je<br />

Mudrinićeva transparentnost. Budući<br />

da se o njegovim političkim ambicijama<br />

špekulira već dulje od godinu dana,<br />

propitivanje motiva te transparentnosti<br />

vodi do teze da je priča o transparentnom<br />

direktoru savršena pretpostavka<br />

za priču o transparentnom političaru.<br />

Mudrinić uz osmijeh kaže: “Nisam na<br />

taj način nikada razmišljao”. U ovom<br />

slučaju to i nije toliko bitno. Za dioničare<br />

je važno da je uveden sustav u kojem će<br />

se svake godine objavljivati primanja<br />

vodećih menadžera T-HT-a, pa će i neki<br />

Mudrinićev nasljednik jednog dana to<br />

morati poštovati kao uvriježenu praksu,<br />

sviđala mu se ili ne.<br />

Što se politike tiče, Mudrinić dodaje:<br />

“Transparentnost je u biznisu podjednako<br />

važna kao u politici.”<br />

U prošloj godini varijabilni dio<br />

Mudrinićeve plaće, koji ovisi o rastu<br />

dobiti, broja korisnika interneta i zadovoljstvu<br />

korisnika, bio je veći od njezina<br />

fiksnog djela. No, što Mudrinić može<br />

očekivati u 2009.?<br />

“Ova će godina, zbog krize, biti<br />

zahtjevna za cjelokupno tržište pa tako<br />

i za telekomunikacije, te će najvjerojatnije<br />

i varijabilni dio plaće biti niži”,<br />

kaže Mudrinić čak i prije isteka prvog<br />

kvartala.<br />

Pad vrijednosti primanja već osjeća<br />

Franjo Luković, a ni Boži Prki nije<br />

ništa lakše. Bankari će, kažu procjene,<br />

u godinama mršavih krava imati 30 do<br />

50 posto primanja koja su imali u dobrim<br />

godinama. Franji Lukoviću dobre<br />

su godine donijele 25,38 milijuna<br />

kuna, koje je zaradio kada je u travnju<br />

2007. i potom u siječnju 2008. unovčio<br />

svoje bonusne dionice. Najveći dobitak<br />

Luković je ostvario strpljenjem i pravovremenom<br />

reakcijom. Dionice koje<br />

je dobio 2005. vrijedile su tada 4,09<br />

milijuna kuna, a njihova je vrijednost<br />

u siječnju 2008. skočila na 16,49 milijuna<br />

kuna. Tijekom godina čuvanja dionica<br />

Luković je dobivao i dividendu.<br />

Da kojim slučajem početkom 2008.<br />

nije unovčio svoje dionice, ušao bi u<br />

anale kao najneoprezniji bankar koji je<br />

najviše izgubio. Ovako je, upravo suprotno,<br />

onaj koji je najviše dobio. Ipak,<br />

dionice, pa i dio plaće odnosno bonusa<br />

koje menadžeri u dionicama primaju,<br />

riskantna su igra.<br />

Luković je osjetio i drugu stranu<br />

medalje. Od svibnja 2008. do ožujka<br />

2009. izgubio je 3,7 milijuna kuna. Kako<br />

mu se to dogodilo? U svibnju 2008.<br />

Bankarima će u kriznim godinama<br />

primanja pasti za 30 do 50 posto.<br />

Luković i Prka već osjećaju taj pad<br />

nagrađen je bonusnim dionicama. Dobio<br />

ih je 10.468. Tada su vrijedile 5,02<br />

milijuna kuna i na taj je iznos moralo<br />

platiti 753,6 tisuća kuna poreza, budući<br />

da je uvriježeno pravilo kako porez od 15<br />

posto, koji se plaća kada se dionice dodijele,<br />

plati onaj koji ih prima. Luković te<br />

dionice nije prodao i danas mu vrijede<br />

1,29 milijuna kuna. Zagrebačka banka<br />

lani je u svibnju na nagrade 77 svojih<br />

zaposlenika utrošila 31,2 milijuna kuna.<br />

Ove godine također će nagraditi zaposlene,<br />

ali ovaj put samo njih 10, na što<br />

će prema prijedlogu Glavnoj skupštini<br />

potrošiti 1,86 milijuna kuna, 17 puta<br />

44 F o r b e S travanj 2009

manje nego lani. Tako će i Luković dobiti<br />

manje. Kada je riječ o nagrađivanju<br />

u Zagrebačkoj banci, menadžment se<br />

svake godine nagrađuje za poslovanje u<br />

nekoliko proteklih godina.<br />

INFORMATIČARI<br />

Plaće glavnih direktora podružnica IT multinacionalki na razini su od 10<br />

tisuća eura neto mjesečno, s bonusima koje ostvaruju ovisno o rezultatima.<br />

Plaće su često vezane uz euro ili dolar, a bonusi ovise o uspjehu tvrtke kako<br />

na lokalnom tako i na globalnom tržištu.<br />

Gordana Kovačević S rastom neto dobiti od 2 posto u<br />

uvjetima smanjenja knjiženih narudžbi za 1 posto, predsjednica<br />

Ericssona Nikole Tesle, čija kompanija ne objavljuje njezinu plaću,<br />

među najbolje je plaćenim menadžerima u Hrvatskoj. Dobit Ericssona<br />

Nikola Tesle u 2008. iznosila je 204,4 milijuna kuna.<br />

Igor Meleš U hrvatskoj podružnici Cisca o plaćama ne govore,<br />

a ni o poslovnim rezultatima ostvarenim na hrvatskom tržištu, što<br />

je uobičajeno za IT multinacionalke. U Ciscu varijabilni dio plaće,<br />

koji ovisi o rezultatima, iznosi i do 60 posto ukupnih primanja.<br />

Alojzije Jukić U razgovoru za <strong>Forbes</strong> ističe da visoke plaće<br />

menadžera u IT sektoru ostavljaju prostor za korekcije u recesiji,<br />

no i da će nakon tih korekcija oni ostati iznadprosječno plaćeni.<br />

Svoj menadžerski ugovor u Hewlett-Packardu definira tek kao<br />

“zanimljiv”.<br />

Vanesa Schuetz Nedavno je preuzela poziciju direktorice<br />

Microsofta u Hrvatskoj od Davora Majetića. Za razliku od Cisca,<br />

kad je riječ o top-menadžmentu većina primanja su fiksni dio<br />

plaće.<br />

Božo Prka svojim bonusnim dionicama<br />

ne upravlja poput Lukovića. Kada<br />

ih dobije, tada ih i proda. Tako je Prka<br />

prošle godine u svibnju prošao bolje od<br />

Lukovića kad je riječ o unovčavanju bonusa.<br />

Za ostvarene rezultate u 2007. dobio<br />

je 1687 dionica PBZ-a koje su tada<br />

vrijedile 1,96 milijun kuna. Prodao je<br />

1475 dionica, što mu je donijelo zaradu<br />

od 1,7 milijuna kuna. Da nije prodao<br />

veći dio bonusnog paketa dionica, on<br />

bi mu danas vrijedio tri puta manje, tek<br />

427.750 kuna. U slučaju bonusa primljenih<br />

u 2008. Prka je doista prošao<br />

bolje, no pogledaju li se protekle godine,<br />

Luković je bolje plaćen od Prke. U<br />

bankarskim krugovima to objašnjavaju<br />

činjenicom da Lukovićeva menadžerska<br />

zvijezda jače sjaji u grupaciji UniCredit,<br />

vlasniku Zagrebačke banke, nego Prkina<br />

u Intesi Sanpaolo, vlasniku Privredne<br />

banke Zagreb. Prema pozivu diničarima<br />

na Glavnu skupštinu PBZ-a ove godine<br />

bonusa u banci izgleda uopće neće biti,<br />

odnosno ne predlaže se, kao do sada<br />

iznos za nagrade. Lani je na nagrade za<br />

2007. PBZ utrošila 36 milijuna kuna.<br />

Fiksnu plaću dvojice bankara njihove<br />

banke ne objavljuju. Objavljuju<br />

tek ukupne troškove banke za plaće i<br />

nagrade zaposlenih. Lukovićeva i Prkina<br />

fiksna plaća neslužbeno se procjenjuju<br />

na 90 tisuća kuna neto mjesečno,<br />

što pokazuje da su njihova primanja u<br />

nagradnim dionicama bila veća od tog<br />

iznosa.<br />

Kako su dionice i nagrade koje se<br />

u njima primaju danas ipak vrlo nestabilno<br />

financijsko tlo pod nogama,<br />

Ivici Mudriniću može biti drago da se<br />

modeli nagrađivanja menadžmenta T-<br />

HT-a ne temelje na opcijskim dionicama.<br />

Činjenica je da je Željku Čoviću,<br />

bivšem predsjedniku Uprave Plive koji<br />

je pravo malo osobno bogatstvo stekao<br />

kroz opcijske dionice, u dobrim godinama<br />

bilo lakše predvidjeti rast cijene<br />

dionice Plive, nego Mudriniću danas<br />

kad je riječ o dionicama T-HT-a. “Da<br />

smo imali IPO prije prije sedam ili<br />

osam godina, vjerojatno bismo imali<br />

nagrađivanje menadžmenta kroz opcije”,<br />

kaže Mudrinić.<br />

Skupštini T-HT-a Uprava je<br />

predložila da joj da punomoć za kupovanje<br />

vlastitih dionica, no to nije motivirano<br />

željom da se menadžment njima<br />

nagrađuje, već da može utjecati na vrijednost<br />

kompanije na tržištu.<br />

Upravo je povećanje vrijednosti<br />

kompanije na tržištu ključno mjerilo uspjeha<br />

njezina vođe, pa i ključno mjerilo<br />

za njegovu plaću. Varijabilni dio plaće<br />

veže se uz postizanje određenih ciljeva,<br />

pa tako menadžeri mogu biti stimulirani<br />

i zarađivati više i kada u kompaniji treba<br />

rezati troškove, pa i otpuštati ljude, jer ih<br />

se time nagrađuje što taj proces provode<br />

uspješno, odnosno istovremeno moraju<br />

održati stabilnost poslovanja.<br />

Erste banka i Raiffeisen banka<br />

(RBA) također su u prošloj godini ostvarile<br />

rast dobiti. Erste banka, koju<br />

vodi Petar Radaković, pohvalila se rastom<br />

dobiti od čak 31 posto, a RBA pod<br />

upravljačkom palicom Zdenka Adrovića<br />

rastom dobiti prije oporezivanja od 23,2<br />

posto. Radaković i Adrović također<br />

primaju izdašne stimulacije za svoj rad,<br />

no Erste i RBA ne objavljuju te bonuse<br />

niti komentiraju procjene, koje su često<br />

travanj 2009 F o r b e S 45

nerealne i uvijek pretjerane. Na tržištu<br />

ipak vlada vječna dvojba o tome tko je<br />

bolje plaćen, Radaković ili Adrović.<br />

Prema konzervativnim procjenama<br />

nekolicine stručnjaka za tržište rada,<br />

mjesečna primanja obojice bankara sigurno<br />

prelaze 70 tisuća kuna neto pa slijede<br />

Mudrinića, Lukovića i Prku među<br />

najbolje plaćenim predsjednicima uprava,<br />

tvrtki, odnosno banaka u Hrvatskoj,<br />

no nisu sa svim svojim bonusima bolje<br />

plaćeni od prve trojice. Primanja Ivice<br />

Mudrinića za ostale su lidere telekomunikacijskih<br />

kompanija u Hrvatskoj<br />

Treba razlikovati bonus od varijabilnog<br />

dijela plaće. To se u priči o menadžerskim<br />

plaćama u Hrvatskoj uvijek miješa<br />

znanstvena fantastika. No, kad je riječ o<br />

financijskoj industriji, na listu najbolje<br />

plaćenih ulaze i vodeći osiguravatelji.<br />

Croatia osiguranje koje vodi Hrvoje<br />

Vojković i Allianz pod upravljačkom<br />

palicom Borisa Galića spadaju u taj vrh<br />

u Hrvatskoj te se njihove plaće procjenjuju<br />

na 70 tisuća kuna neto mjesečno.<br />

Iz Allianza poručuju da plaće ne komentiraju.<br />

Iz Croatia osiguranja, nakon<br />

početne obrane kako “sukladno pravilima<br />

Prve kotacije Zagrebačke burze,<br />

članovi nisu obavezni svake godine<br />

objaviti primanja članova Uprave”, ipak<br />

su otkrili iznos Vojkovićevih primanja.<br />

Procjena i činjenice dolaze u nesklad.<br />

Fiksna plaća predsjednika Uprave Croatia<br />

osiguranja, sudeći prema službenom<br />

odgovoru te kompanije nije se značajno<br />

mijenjala već sedam godina. Naime,<br />

kada je Croatia osiguranje uvrštavalo<br />

dionice u prvu kotaciju Zagrebačke<br />

burze u prosincu 2003. u prospektu<br />

su objavili da je plaća tadašnjeg predsjednika<br />

Uprave Marijana Ćurkovića<br />

u 2002. iznosila 33,6 tisuća kuna neto<br />

mjesečno. U ožujku 2009. iz Croatia<br />

osiguranja <strong>Forbes</strong>u kažu da je Vojković<br />

u 2008. imao plaću od 36,6 tisuća kuna<br />

neto mjesečno, a u 2007. čak manju,<br />

36,3 tisuće kuna neto mjesečno. No,<br />

Vojković nije ostao bez bonusa za<br />

poslovanje u 2007. godini. Dobio je 121<br />

tisuću kuna nagrade za 2007. godinu. O<br />

bonusima za poslovanje u 2008. godini<br />

Glavna skupština Croatia osiguranja još<br />

nije odlučivala.<br />

Pojedinačna primanja, pa ni plaću<br />

predsjednika Uprave i njezinih članova<br />

ne objavljuje ni Podravka, čiji je suvlasnik<br />

također država. Kolika god bila<br />

plaća Zdravka Šestaka koji je upravljačku<br />

palicu preuzeo lani od Darka Marinca,<br />

sigurno je da bonusi neće biti izdašni jer<br />

su također vezani uz vrijednost dionice<br />

budući da menadžment ima pravo<br />

na opcijske dionice. Vrijednost dionice<br />

Podravke pala je u godinu dana 64 posto.<br />

K tome, Podravka je specifičan slučaj<br />

kad je riječ o biznisu. Kompanija je to<br />

sa 3,5 milijardi kuna prihoda u 2007.<br />

godini koja uspjela ostvariti skromnu<br />

dobit od 18,3 milijuna kuna, a gorući joj<br />

je problem rezanje troškova. Stoga, ako<br />

menadžmentu za išta treba isplaćivati<br />

bonuse, onda je to za ostvarene uštede<br />

što je ipak neizvjesno kad je riječ o<br />

Podravki.<br />

Kolika su bila primanja predsjednika<br />

Uprave Ine Tomislava Dragičevića<br />

u 2008. godini nije poznato jer Ina taj<br />

podatak u godišnjem izvješću ne objavljuje,<br />

no poznat je podatak za 2005.<br />

godinu kada je u prospektu Ine u povodu<br />

IPO-a zabilježeno da je Tomsilavu<br />

Dragićeviću isplaćeno 1,7 milijuna<br />

kuna bruto za godinu dana rada, odnosno<br />

856,7 tisuća kuna neto ili 71,4 tisuće<br />

kuna neto mjesečno.<br />

Prema istom dokumentu u 2006.<br />

godini mjesečna plaća šefa Ine iznosila<br />

je 60,8 tisuća kuna neto, što znači da<br />

su u primanjima za 2005. uračunati i<br />

bonusi. Dragičević svakako spada u<br />

najbolje plaćene predsjednike uprava u<br />

Hrvatskoj, no visina njegovih ukupnih<br />

primanja nakon godine IPO-a nisu poznata<br />

iako se vjerojatno nisu značajno<br />

mijenjala.<br />

Može li Dragičević biti nagrađen<br />

bonusima za poslovanje u 2008. godini<br />

s obzirom na Inin gubitak od 1,1 milijarde<br />

kuna? Možada i može, ovisno o<br />

tome koliko je mađarskom MOL-u bila<br />

važna Dragičevićeva uloga u preuzimanju<br />

Ine prošle jeseni.<br />

Visoko na popisu najbolje plaćenih<br />

šefova kompanija nalaze se i direktori<br />

hrvatskih podružnica globalno moćnih<br />

informatičkih tvrtki poput Hewlett-<br />

Packarda, Cisca, Microsofta, IBM-a,<br />

Oraclea. No, u tu skupinu, čija se pri-<br />

46 F o r b e S travanj 2009

Hrvoje<br />

Vojković<br />

Predsjednik Uprave Croatia Osiguranja<br />

Plaća od 33,6 tisuća kuna neto<br />

mjesečno na toj poziciji nije se<br />

mijenjala 7 godina<br />

Hrvoje Vojković trebao bi biti<br />

najtransparentniji predsjednik<br />

uprave u Hrvatskoj. Zašto? Tri su<br />

ključna razloga. Croatia osiguranje,<br />

vodeća osiguravajuća kuća na hrvatskom<br />

tržištu, u većinskom je vlasništvu<br />

države. Dionice kompanije uvrštene su u<br />

prvu kotaciju Zagrebačke burze. Vojković<br />

je član HSLS-a, političke stranke koja sudjeluje<br />

u Vladi, a čija predsjednica, ujedno i<br />

potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič uvijek<br />

naglašava transparentnost. Ipak, plaću<br />

svojeg šefa Croatia osiguranje ne objavljuje<br />

u godišnjem izvješću. <strong>Forbes</strong>u su ipak<br />

poslali taj podatak. Iznenađujuće, ali ipak<br />

istinito, plaća predsjednika Uprave Croatia<br />

osiguranja nije se mjenjala već sedam godina.<br />

Vojković mjesečno prima 33,6 tisuća<br />

kuna neto isto kao i njegov predhodnik<br />

Marijan Ćurković 2002. godine, što je<br />

objavljeno u prospektu prilikom izlistavanja<br />

dionica Croatia osiguranja na Zagrebačku<br />

burzu u prosincu 2003. godine. U 2007.<br />

Croatia osiguranje ostvarilo je 109,5<br />

milijuna kuna neto dobiti koja je u odnosu<br />

na 2006. rasla za 4,3 posto. Vojković je za<br />

2007. godinu tako dobio bonus od 121<br />

tisuće kuna. Prema podacima za prvih 11<br />

mjeseci 2008. godine Croatia osiguranje je<br />

držalo 35,3 posto osiguravateljskog tržišta.<br />

Sa ukupnim primanjima koja su manja od<br />

primanja prvog Tedeschijevog menadžera<br />

u Atlantic Grupi za Hrvoja Vojkovića bi se<br />

čak moglo reći da je potplaćen. No, kad je<br />

vlasnik država sve je moguće, a Vojkovićeva<br />

prava vrijednost na tržištu bit će poznata<br />

tek kad se Croatia osiguranje privatizira.<br />

travanj 2009 F o r b e S 47

manja također procjenjuju na 10 tisuća<br />

eura neto mjesečno, ne ubraja se i Igor<br />

Dropulić iz SAP-a. Informatičari su<br />

krajnje tajnoviti kad je riječ o brojkama<br />

za hrvatsko tržište. Uglavnom ne objavljuju<br />

ni poslovne rezultate izdvojeno za<br />

hrvatsko tržište, a o plaćama uopće ne<br />

govore. Plaće su među konkurentskim<br />

tvrtkama ipak usklađene. Ne razlikuju<br />

se puno jer je tržište iznimno kompetitivno,<br />

no postoji razlika u strukturi prihoda.<br />

U Ciscu je, primjerice, varijabilni dio<br />

plaće veći od fiksnog dijela, dok je fiksni<br />

dio plaće veći od varijabilnog u Microsoftu.<br />

Dionice i opcije na koje također<br />

često imaju pravo služe za motivaciju,<br />

ali i dugotrajnu lojalnost. Paketi dionica<br />

otvaraju se u intervalima od četiri do pet<br />

godina kako bi se direktore stimuliralo<br />

da misle na dugoročnu dobit kompanije,<br />

o čemu ovisi i pritok novca u njihov<br />

džep. U IT sektoru često je i vezivanje<br />

plaća uz euro ili dolar.<br />

Slomom svjetske ekonomije, plaće<br />

glavnih direktora postaju vruća tema i<br />

traži se njihovo smanjivanje. Otele su<br />

se kontroli, izašle iz konteksta, odstupaju<br />

od standarda! O načinu na koji se<br />

plaće zarađuju u IT sektoru, za <strong>Forbes</strong><br />

je pristao razgovarati Alojzije Jukić,<br />

direktor Hewlett-Packarda u Hrvatskoj.<br />

Svoj menadžerski ugovor opisao je tek<br />

kao “zanimljiv”. Ipak objašnjava da, barem<br />

kad je riječ o HP-u, treba razlikovati<br />

bonus od varijabilnog dijela plaće.<br />

Tomislav Dragičević<br />

za 2005. godinu dobio<br />

je od Ine 856,7 tisuća<br />

kuna neto. Nakon IPOa<br />

ne objavljuje plaću.<br />

To se u priči o menadžerskim plaćama<br />

u Hrvatskoj uvijek miješa. Jukić je pak<br />

jasan. Varijabilni dio plaće dobije se ako<br />

je plan ispunjen, a bonusi samo ako je<br />

premašen. “Bonusi nisu limitirani, ali su<br />

podložni promjeni” kaže Jukić. Bonus<br />

u HP-u može naime u teoriji iznositi i<br />

100 posto godišnjih bruto primanja. A u<br />

praksi? Nema šanse. “Ako je netko uspio<br />

premašiti plan i ostvariti pravo na više<br />

od 20 posto bruto godišnjih primanja,<br />

onda ću zaključiti da je netko ozbiljno<br />

pogriješio u planiranju”, kaže Jukić. To<br />

bi pak značilo da bi u odjelu planiranja<br />

netko mogao dobiti i otkaz kada bi netko<br />

u prodaji prebacio njegov plan za 100<br />

posto.No, jesu li menadžeri u IT industriji<br />

previše plaćeni? Nitko neće za sebe<br />

samog priznati da je previše plaćen.<br />

Jukić ipak kaže: “Visoka vrijednost<br />

rada u IT sektoru otvara prostor<br />

za korekcije u recesiji, no i nakon njih<br />

plaće menadžera u IT sektoru ostat će<br />

iznadprosječne.” Baš kao što Mudrinić<br />

od ove godine ne očekuje senzaciju,<br />

tako ni Jukić ne očekuje ono što je<br />

dosad imao, barem kad je riječ o rastu<br />

HP-a na hrvatskom tržištu. Umjesto<br />

dosadašnjih dvoznamenkastih stopa<br />

rasta, nekada viših od 20 posto,<br />

sada očekuje jednoznamenkasti rast.<br />

Jukićeva plaća, kako sam kaže, ovisi o<br />

kretanju tri ključna faktora - prihoda,<br />

dobiti i tržišnog udjela.<br />

48 F o r b e S travanj 2009

Među najbolje plaćenima u IT sektoru<br />

svakako je i Gordana Kovačević,<br />

predsjednica Ericssona Nikole Tesle,<br />

kompanije koja postavlja trendove u<br />

transparentnosti, posebno kad je riječ o<br />

društveno odgovornom poslovanju. No<br />

kad je riječ o plaćama, objave godišnjih<br />

primanja Gordane Kovačević nema.<br />

Hoće li ona biti prva koja bi mogla slijediti<br />

novu Mudrinićevu transparentnost?<br />

FARMACEUTI<br />

U posljednjih desetak godina doktori medicine hrlili su u farmaceutske<br />

kompanije zbog veće zarade. Sa sve većim brojem generika na tržištu i sve<br />

kraćim rokovima trajanja patenata, i njihove su zarade manje. Ipak, direktori<br />

farmaceutskih tvrtki, posebno predstavništava multinacionalki, u klubu su<br />

direktora s primanjima od 70 tisuća kuna neto mjesečno.<br />

Matko Bolanča Nasljednik dugovječnog Željka Čovića čija je<br />

plaća u Plivi bila 120 tisuća kuna neto mjesečno, upravlja manjom<br />

kompanijom. Bolanča je rijedak menadžerski kadar na hrvatskom<br />

tržištu. Teško je naći čovjeka spremnog na provođenje teških<br />

odluka poput one o 790 otkaza nedavno podijeljenih u Plivi.<br />

Dario Naletilić Pozicija direktora GlaxoSmithKlinea u<br />

Hrvatskoj ispražnjena je Naletilićevom najavom da napušta funkciju.<br />

Head hunteri pretražuju cijelu regiju u potrazi za nasljednikom<br />

dok GlaxoSmithKline vodi vršitelj dužnosti Zvonko Brzak.<br />

Uz bok direktorima podružnica<br />

IT multinacionalki stoje direktori<br />

podružnica farmaceutskih multinacionalki<br />

poput kompanija Roche, Merck-<br />

Sharp & Dohme, GlaxoSmithKline.<br />

Domaći direktori tih kompanija za<br />

Hrvatsku također su članovi kluba direktora<br />

čija su primanja procijenjena na 10<br />

tisuća eura neto mjesečno, pri čemu je<br />

riječ o primanjima u koja su uključeni<br />

i svi bonusi. No i njihove plaće pogađa<br />

svjetska kriza. Sve manje novih lijekova<br />

dolazi na liste lijekova koje financira<br />

država, a kad im lijek nije na listi, onda s<br />

njime rade “za kikiriki”. U Rocheu, koji<br />

u Hrvatskoj vodi Milan Gošev, skromno<br />

su pristali komentirati priču o plaćama.<br />

“U farmaceutskoj industriji povećanje<br />

plaća u farmaceutskom sektoru pada u<br />

2009. godini u odnosu na 2008.godinu<br />

za dva do tri posto u gotovo svim zemljama<br />

šire Srednje i jugoistočne Europe,<br />

pa tako i u Hrvatskoj”, kažu u kompaniji<br />

u kojoj maksimalni bonus na plaću<br />

može iznositi 25 posto godišnje ugovorene<br />

bruto plaće. No, jesu li hrvatski<br />

menadžeri, pa i direktori s najvećim<br />

plaćama previše plaćeni? Na takvo pitanje<br />

ne može se jednoznačno odgovoriti.<br />

Uzimajući u obzir ono što znaju i što<br />

čine, hrvatski su menadžeri preplaćeni u<br />

prosjeku za 25 posto. Konsenzus je to<br />

brojnih sugovornika, koji su o ovoj temi<br />

htjeli govoriti isključivo neslužbeno.<br />

No generalizacija nije dobra, jer uvijek<br />

je netko potplaćen, a netko preplaćen.<br />

Vlasnik kompanije ili njezini dioničari<br />

moraju odlučiti koliko netko vrijedi.<br />

Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic<br />

Grupe, najveću plaću daje Mladenu<br />

Veberu, starijem potpredsjedniku<br />

tvrtke za operativno poslovanje. Prema<br />

prospektu objavljenom uoči IPO-a u<br />

2007, Veberova bruto godišnja primanja<br />

za 2006. iznosila su 1,1 milijun<br />

kuna. Atlantic Grupa još je jedna među<br />

hrvatskim kompanijama od kojih se<br />

Milan Gošev U Rocheu koji vodi ističu da povećanje plaća u<br />

farmaceutskom sektoru pada u 2009. godini u odnosu na 2008.<br />

za 2-3 posto u gotovo svim zemljama šire Srednje i jugoistočne<br />

Europe, pa tako i u Hrvatskoj.<br />

može očekivati da će se uhvatiti na<br />

udicu nove transparentnosti u T-HTu,<br />

pa ako ne ove godine, onda barem<br />

sljedeće objaviti pojedinačna primanja<br />

svojeg menadžmenta. O menadžerskim<br />

plaćama Veber kaže: “Visinu plaća<br />

menadžera određuje tržište, kompanijsko<br />

okruženje i, u najboljoj konstelaciji,<br />

učinak. Postoji, naravno, niz kompanija<br />

gdje to nije slučaj, pa su i menadžeri koji<br />

dobro ne planiraju i ne ostvaruju rezultate<br />

nagrađeni jednako kao i oni koji<br />

donose dobar rezultat.”<br />

Nijedan predsjednik uprave u<br />

Hrvatskoj neće to službeno reći, ali o<br />

plaćama i onome što rade da ih zarade<br />

ne žele javno govoriti zato što vjeruju da<br />

žive u društvu koje ih neće pohvaliti za<br />

njihov rad, nego će jedva dočekati njihovu<br />

priču da im “pije krv” optužbama za<br />

velike plaće koje ne zaslužuju. No, Veber<br />

je upozorio upravo na taj problem.<br />

travanj 2009 F o r b e S 49

Prosječne fiksne plaće glavnih direktora, bez bonusa<br />

Djelatnost<br />

Prosječna<br />

plaća<br />

zaposlenih<br />

Prosječna plaća<br />

predsjednika<br />

uprave<br />

(mala poduzeća)<br />

Prosječna plaća<br />

predsjednika<br />

uprave<br />

(srednja poduzeća)<br />

Prosječna plaća<br />

predsjednika<br />

uprave<br />

(velika poduzeća)<br />

Proječna<br />

plaća<br />

visoko<br />

obrazovanih<br />

Poljoprivreda i lov 3.657 12.630 18.788 27.632 6.566<br />

Šumarstvo 4.738 16.572 22.173 32.430 7.193<br />

Ribarstvo 3.256 12.154 17.835 26.172 6.644<br />

Vađenje ruda i kamena 4.074 16.345 21.170 31.960 7.448<br />

Proizvodnja hrane i pića 3.937 14.723 21.386 34.270 8.308<br />

Duhanska industrija 4.622 15.920 23.472 36.127 9.032<br />

Tekstilna industrija 2.446 9.316 13.742 24.630 6.778<br />

Prerada drva 2.949 10.430 16.253 22.854 6.304<br />

Proizvodnja namještaja 3.282 11.456 17.235 25.862 6.994<br />

Izdavaštvo i tiskarski biznis 5.184 16.435 23.160 32.786 7.870<br />

Proizvodnja koksa, naftnih derivata i<br />

nuklearnog goriva 6.040 20.136 31.105 41.653 7.932<br />

Proizvodnja strojeva i uređaja 4.114 14.356 21.548 31.289 6.763<br />

Proizvodnja električnih strojeva i aparata 5.293 16.752 25.238 36.825 9.015<br />

Proizvodnja radiotelevizijskih i<br />

komunikacijskih aparata i opreme 7.132 21.472 33.658 42.765 10.988<br />

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 5.715 17.052 25.468 37.260 9.342<br />

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 3.718 15.698 18.420 26.834 6.981<br />

Proizvodnja uredskih strojeva i računala 5.614 17.629 26.359 39.624 7.662<br />

Reciklaža 4.549 15.630 23.150 34.925 7.621<br />

Građevinarstvo 4.122 14.560 21.780 32.690 7.525<br />

Trgovina motornim vozilima i motociklima 4.812 16.623 24.586 36.820 8.559<br />

Trgovina na veliko 4.269 15.240 22.168 32.160 7.351<br />

Trgovina na malo 3.598 12.560 18.498 27.800 7.509<br />

Hoteli i restorani 4.086 14.187 21.350 31.780 7.970<br />

Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 4.842 16.620 24.960 37.184 8.030<br />

Vodeni prijevoz 5.660 19.320 28.653 38.540 8.816<br />

Zračni prijevoz 7.946 23.148 31.487 42.630 8.510<br />

Putničke agencije 5.329 16.243 23.176 33.458 8.554<br />

Financijsko posredovanje (osim osiguranja i<br />

mirovinskih fondova) 7.102 23.676 35.514 53.271 10.383<br />

Osiguranje i mirovinski fondovi<br />

(osim obveznog osiguranja) 7.230 24.100 32.761 48.240 9.937<br />

Poslovanje nekretninama 4.845 16.140 24.210 36.315 7.070<br />

Računalne i srodne djelatnosti 5.554 18.516 27.774 38.562 7.722<br />

Istraživanje i razvoj 6.627 22.092 29.469 35.873 7.928<br />

50 F o r b e S travanj 2009

Koliko vrijedi<br />

predsjednik uprave<br />

Mala poduzeća su za plaću direktora u 2007. potrošila od 450 do 500 tisuća<br />

kuna, srednja od 550 do 600 tisuća, a velika od 680 tisuća do milijun kuna<br />

Nadan Vidošević, predsjednik Uprave<br />

Kraša i dugogodišnji predsjednik HGK,<br />

prema vlastitom priznanju medijima<br />

mjesečno od Kraša prima plaću od 58<br />

tisuća kuna neto. Kraš službeno ne objavljuje<br />

podatke o plaćama. Prema posljednjem istraživanju<br />

Esada Čolakovića, direktora Hrvatskog udruženja<br />

menadžera Croma, prosječna neto plaća predsjednika uprave<br />

u velikom poduzeću iz sektora proizvodnje hrane i<br />

pića za 2006. godinu iznosi 34,2 tisuće kuna. Vidoševićeva<br />

je plaća 69,2 posto veća od tog prosjeka. No, nacionalna<br />

klasifikacija djelatnosti prema kojoj je Čolaković prikazao<br />

prosječne neto plaće predsjednika uprava nije sasvim<br />

usklađena s realnošću na hrvatskom tržištu. Vidoševićevu<br />

plaću treba sagledati i u kontekstu poslovanja Kraša. Kraš<br />

još nije objavio poslovne rezultate za 2008., ali postignuća<br />

tvrtke u proteklih nekoliko godina govore da je riječ o<br />

stagnaciji. Godine 2007. u odnosu na 2006. prihodi Kraša<br />

rasli su za 3,6 posto, a troškovi za 4,8 posto. Posljednji put<br />

troškovi su u Krašu smanjeni 2004. u odnosu na 2003. i<br />

to za skromnih 0,48 posto. Tada je Kraš vodila Zvjezdana<br />

Blažić, a Vidošević ga je preuzeo 2005. godine. Te<br />

je godine Kraš ostvario 928,6 milijuna kuna prihoda, a u<br />

2007. tek 73,2 milijuna kuna više, uz rast troškova. U biznisu<br />

na hrvatski način plaće predsjednika uprava često<br />

se određuju metodom “preko palca”. Korelacija ostvarene<br />

neto dobiti i plaće glavnog direktora je velika. Smatra se<br />

da poduzeća koja ostvaruju od 500 milijuna do milijardu<br />

kuna neto dobiti šefa mogu platiti do 100 tisuća kuna neto<br />

mjesečno. Poduzeća koja ostvaruju 100 milijuna kuna<br />

neto dobiti godišnje mogu si priuštiti šefa koji ih mjesečno<br />

stoji od 50 do 60 tisuća kuna neto. Kraš je u 2007. ostvario<br />

32,4 milijuna kuna dobiti, 10,1 milijun manje nego prethodne<br />

godine. No, dok god dioničarima Kraša odgovara<br />

da predsjednika Uprave plaćaju 58 tisuća kuna neto<br />

mjesečno, njegova se plaća može smatrati opravdanom.<br />

„Plaćom se pokrivaju režije, a od nagrada, bonusa<br />

i povlastica se živi“, česta je izreka među hrvatskim<br />

menadžerima. Njome se donekle može objasniti rezultat<br />

Čolakovićeva istraživanja prema kojem se prosječne<br />

osnovne neto plaće članova uprava, odnosno direktora<br />

u hrvatskim poduzećima kreću od 18.500 do 21 tisuću<br />

kuna mjesečno. Ovaj prosjek treba sagledati u kontekstu<br />

malog tržišta i činjenice da se hrvatsko gospodarstvo<br />

u 2007. prema evidenciji Fine sastojalo od 81.468 malih<br />

(97 posto), 1589 srednjih (1,9 posto) i svega 465 velikih<br />

(0,6 posto) poduzeća. Zaključak? U malom broju velikih<br />

poduzeća, mogu se ostvariti visoka menadžerska primanja.<br />

Prema anketi koju je Čolaković proveo među hrvatskim<br />

menadžerima, njih 53 posto u cijelosti su zadovoljni<br />

ugovorenom plaćom i zaradom.<br />

Prosječna neto plaća menadžera od 18.500 kuna neto<br />

mjesečno, poslodavca je u Hrvatskoj u 2007. koštala između<br />

515 i 540 tisuća kuna na godišnjoj razini. Čolakovićevo<br />

istraživanje pokazalo je i da je ukupni trošak angažmana<br />

predsjednika uprave uspješnog malog poduzeća u 2007.<br />

godini bio između 450 i 500 tisuća kuna godišnje, srednjeg<br />

poduzeća 550 do 600 tisuća kuna, a velikog od 680<br />

tisuća do milijun kuna. Porezni pritisak na velike plaće u<br />

Hrvatskoj motivira poslodavce da menadžerima naknadu<br />

za rad daju u povlasticama, poput službenih automobila i<br />

kompanijskih kartica.<br />

U recesiji se nagrade, bonusi i povlastice smanjuju,<br />

pa se time smanjuje i standard menadžera. Oni su u<br />

Hrvatskoj, kaže Čolaković, skloni većem fiksnom dijelu<br />

plaće u odnosu na varijabilni. U prosjeku, fiksni dio plaće<br />

u Hrvatskoj još uvijek čini 80 do 85 posto primanja svakog<br />

menadžera. Nesklonost preuzimanju rizika i oslanjanju<br />

na varijabilni dio plaće koji je posljedica rezultata,<br />

djelomično je, priznaje i Čolaković, uzrokovana strahom<br />

menadžera od vlastite nesposobnosti.<br />

Nakon svih statistika i “odokativnih” metoda<br />

određivanja plaća, te žalopojki menadžera da nisu<br />

adekvatno nagrađeni za svoj rad dok ih se s druge strane<br />

optužuje da imaju previše, ključno pitanje za dioničare i<br />

vlasnike poduzeća ipak je na koji način prate i ocjenjuju<br />

vrijednost pojedinog menadžera, pa i predsjednika uprave<br />

ili glavnog direktora na tržištu.<br />

travanj 2009 F o r b e S 51

Ako može<br />

Buffett...<br />

Dokazana kvaliteta menadžmenta jedan je<br />

od najvažnijih kriterija kojim se u potrazi<br />

za svježim akvizicijama vodi Warren Buffett.<br />

Njegovi rezultati itekako opravdavaju<br />

takav stav / Mario Gatara<br />

Gledajući stvari iz<br />

dugoročne perspektive,<br />

tržište kapitala najprikladniji<br />

je kriterij<br />

uspješnosti neke kompanije,<br />

a time i uprave koja ju vodi.<br />

Dinamično okruženje i najrazličitije<br />

okolnosti uvjetovane eksternim faktorima<br />

počesto testiraju tu tezu (i povjerenje<br />

ulagača), no kada varljive kratkoročne<br />

oscilacije ostavimo po strani, izvedba dionica<br />

u pravilu se pretvara u kredibilno<br />

svjedočanstvo kadrovske politike, od<br />

vrha prema dnu.<br />

Fascinantan rast Berkshire Hathaway<br />

imperija sazdan je mahom lowprofile<br />

akvizicijama u kojim” menadžeri,<br />

paradoksalno, oživljavaju iskustva iz<br />

komunizma, provodeći najveći dio svog<br />

radnog vijeka u istoj kompaniji. I pritom<br />

imaju na umu izjavu kojom se Buffett<br />

predstavio u Salomon Brothersu,<br />

prihvativši ulogu spasitelja nakon skandala<br />

s državnim obveznicama 1991. godine:<br />

“Izgubite li novac, imat ću razumijevanja,<br />

no ako izgubite reputaciju, bit ću<br />

nemilosrdan!”. Buffett možda ima (pre)<br />

visoke moralne standarde, i njegovu je<br />

životnu filozofiju ponekad teško slijediti,<br />

no ključna je ipal izvedba dionica tvrtke<br />

koju vodi, i koja nedvojbeno upućuje na<br />

genijalnog menadžera.<br />

S druge pak strane, povlačiti paralele<br />

između Wall Streeta i domaćeg tržišta<br />

kapitala nije nimalo zahvalno, i to iz<br />

nekoliko razloga. Višegodišnja tradicija<br />

u kapitalističkom uređenju upravo je<br />

ono što manjka domaćim kompanijama,<br />

pa izvedba dionica još uvijek nije najprikladniji<br />

kriterij uspjeha. Tim više što<br />

je u posljednjih desetak godina moguće<br />

identificirati tek jedan puni ciklus čije<br />

su epizode na prvi pogled jednako<br />

obilježene, kako masovnošću, tako i<br />

izostankom selektivnog pristupa.<br />

Dodamo li tome i mnoštvo neiskusnih<br />

investitora, koji su po prvi puta došli<br />

u dodir sa do tada mahom nepoznatim<br />

principima tržišta kapitala, rezultat je<br />

opasan koktel u velikoj mjeri temeljen<br />

isključivo na eksplozivnom odnosu ponude<br />

i potražnje koja je najčešće jednako<br />

tretirala većinu domaćih izdanja,<br />

Drugim riječima, u praksi je često dominirala<br />

psihologija krda.<br />

Pa iako se većina ulagača nakon dugotrajnog<br />

poniranja indeksa Zagrebačke<br />

burze osjeća kao da ih je pregazio stampedo,<br />

izravna usporedba izvedbe dionica<br />

ipak otkriva određene razlike. Odrezavši<br />

“vrijeme” u kojem je CROBEX prevalio<br />

Autor posjeduje manju količinu dionica HT-a i Ericsson Nikole Tesle<br />

put od all-time-high rezultata do najniže<br />

razine još tamo od 2004. godine, lako je<br />

uočiti razlike u izvedbi, a to onda nešto<br />

govori i o menadžmentu. Najlakši način<br />

da se svidite dioničarima je izdašno<br />

nagrađivanje, što je praksa koju su,<br />

putem dividendi, posljednjih godina<br />

osim ostalih provodili Ericsson Nikola<br />

Tesla i HT, a to se evidentno odrazilo i<br />

na izvedbu dionica. Jer nešto manje od<br />

50 posto minusa znatno je bolji rezultat<br />

od CROBEX-a koji je u promatranome<br />

razdoblju izgubio čak tri četvrtine svoje<br />

vrijednosti.<br />

Dvije ili tri godine nipošto nisu dovoljne<br />

za kvalitetnu ocjenu uspješnosti<br />

uprave i kredibilnu validaciju poslovne<br />

politike, no barem se mičemo u smjeru<br />

Wall Streeta, gdje je u zlatno doba vladavine<br />

bikova opsesija kvartalnim rezultatima<br />

bila jedan od ključnih kriterija pref-<br />

Foto AP<br />

52 F o r b e S travanj 2009

Na godišnjem okupljanju<br />

dioničara Buffett redovito<br />

nudi obilatu dozu humora,<br />

a ne propušta ni zasvirati<br />

ukulele, rušeći mit o<br />

uštogljenom menasdžeru<br />

erencija ulagača, a potom i kadrovske<br />

politike korporativnog sektora. Kako su<br />

ulagači sve više poprimali traderski mentalitet,<br />

kratkoročan (i očito kratkovidan)<br />

pogled je sve više dominirao tržištem,<br />

povećavajući pritisak na menadžment<br />

koji je odgovarao dioničarima. Vrijeme<br />

je pokazalo koliko je kratkoročan pristup<br />

pogrešan, a nedavni skandali oko sramotnih<br />

bonusa američkim menadžerima<br />

jasno ilustriraju potpuno pogrešan profil<br />

kadrova izabran na čelo financijskih institucija.<br />

Nažalost, pojam odgovornosti<br />

menadžmenta prema dioničarima na<br />

ovim se prostorima još uvijek nije dovoljno<br />

ukorijenio. Posljedica je to da investitori<br />

uglavnom podcjenjuju kadrovsku<br />

komponentu, koja pak sama sebe počesto<br />

precjenjuje, najčešće ne nudeći odveć<br />

opipljive razloge koji bi opravdali takav<br />

stav. I tako imamo neugodne primjere<br />

kao što su Pliva, Ina ili Podravka, dok je<br />

Buffett svoje dioničare, bez puno buke,<br />

već odavna učinio milijunašima. A za<br />

to, prema podacima <strong>Forbes</strong>a, prima<br />

godišnju plaću od - 100 tisuća dolara.<br />

Uspjeh po svaku cijenu<br />

Menadžer ne mora nužno biti svetac da bi ispunio<br />

očekivanja investitora i opravdao svoju plaću.<br />

Kontroverzni Marc Rich, bjegunac pred američkim<br />

istražiteljima, u Europi je našao zaklon od<br />

kaznenog progona, dosjetivši se vrlo originalnog recepta za<br />

uspjeh. Legenda kaže da je Rich na samome startu dovukao<br />

brojne izvršne direktore, redom buduće poslovne partnere,<br />

na nekoliko dana u vilu iznajmljenu samo za tu priliku, a radi<br />

kolektivnog “opuštanja“ i, naravno, stvaranja čvrstih poslovnih<br />

veza. Prepričavanje detalja vjerojatno nije odveć prikladno za<br />

ovu prigodu. Dovoljno je napomenuti da su ti isti poslovni partneri<br />

na “odmor“ stigli bez svojih “boljih polovica“. Rezultat?<br />

Glencore International, kao buduća reinkarnacija March Rich &<br />

Co, nakon godina bespoštedne borbe s konkurencijom, pri čemu<br />

se nije prezalo ni od suradnje s kojekakvim diktatorima, danas<br />

je najveći svjetski trgovac sirovinama, od žitarica, preko nafte<br />

do metala. Dovoljno uvjerljiv argument za one koji imaju nešto<br />

otporniji želudac.<br />

Naslonjena na Glencore, u kojem većina djelatnika ujedno<br />

dijeli i status suvlasnika, svakako je Xstrata, koju je Mick Davis,<br />

nekadašnji direktor Billiton Metalsa, iz opskurne tvrtke pretvorio<br />

u petu po veličini rudarsku kompaniju u svijetu, multiplicirajući<br />

njenu tržišnu kapitalizaciju u ovom stoljeću do neslućenih<br />

razina. Neispunjene ambicije (pikirao je na mjesto prvog<br />

čovjeka 2001. godine stvorenog diva BHP Billiton) Davis je<br />

uspješno kanalizirao u ekspanziju Xstrate (u kojoj Glencore kontrolira<br />

trećinu vlasničkog udjela), i to nakon što ju je prethodno<br />

nazvao “amorfnom nakupinom aktive, lišenom prepoznatljive<br />

strategije“. Jedan od najbolje plaćenih menadžera u Londonu<br />

svoj je honorar očito zaslužio.<br />

Baš kao i Carl-Henric Svanberg, koji je odmah po dolasku svoje<br />

djelatnike pokušao ohrabriti kupnjom dionica Ericssona u vrijednosti<br />

od 100 milijuna švedskih kruna, u trenutku kada je cijena<br />

dionica bila na 5% nekadašnjeg rekorda. U vrijeme potpunog<br />

kraha dot-com iluzije (2003. ) već se uvelike raspravljalo o<br />

propasti telekomunikacijskog diva, a prvi outsider u 60-godišnjoj<br />

povijesti kompanije stavio je na kocku svoju imovinu, priznavši<br />

nedavno kako je taj potez iziskivao i likvidaciju znatnog dijela<br />

portfelja.<br />

Uspješni menadžeri poput Buffetta, Davisa i Svanberga, ili ikona<br />

američkog korporativnog sektora kao što su Jack Welch ili Steve<br />

Jobs, ne dijele nužno sličan svjetonazor i jednaka moralna<br />

uvjerenja, no ambicija, upotpunjena dugoročnom vizijom,<br />

definitivno je kvaliteta koju su dioničari spremni honorirati.<br />

travanj 2009 F o r b e S 53

Menadžeri<br />

Pouka je ove priče za<br />

menadžere da razmotre<br />

imaju li u ovoj godini u<br />

biznisima koje vode na<br />

dnevnom redu tragediju ili<br />

problem. Ako imaju tragediju, ne mogu<br />

je tretirati kao problem, jer je propadanje<br />

neizbježno. Moraju osmisliti sasvim nov<br />

život kompanije dok im postojeći biznis<br />

to još uvijek može financirati.<br />

Ipak, menadžersko je sljepilo na tragediju<br />

prejako da bi pouku bilo jednostavno<br />

provesti u djelo. Priča o Kodaku iz<br />

1994. godine i njegovu nesretnom srazu<br />

s Fujijem koji mu je tada počeo otimati<br />

tržište SAD-a, može pomoći.<br />

Taj je slučaj pred svoju zagrebačku<br />

menadžersku publiku krajem veljače<br />

postavio dr. Jose M. Pons, predsjednik<br />

tvrtke AXIOMA Marketing Consultants<br />

iz Barcelone koja s bavi projektima u<br />

strateškom marketingu te obrazovanjem.<br />

Pons predaje strateški marketing<br />

na francuskom INSEAD-u i slovenskoj<br />

IEDC Poslovnoj školi u Bledu, a dosad<br />

ga je predavao na različitim poslovnim<br />

školama u 52 zemlje.<br />

Pons ne voli kravate ni košulje koje<br />

uz njih idu. S menadžerima koji sma-<br />

Jao menadžeru koji<br />

poseže za kuharicom<br />

umjesto da nauči misliti<br />

svojom glavom, poručio<br />

je Jose M. Pons svojoj<br />

zagrebačkoj publici /<br />

Dragana Radusinović<br />

Jose M. Pons predsjednik je<br />

tvrtke AXIOMA Marketing<br />

Consultants iz Barcelone ,<br />

specijalizirane za strateški<br />

marketing i obrazovanje<br />

Kriza će pomesti rutine<br />

54 F o r b e S travanj 2009

Foto Biljana Gaurina / Cropix<br />

traju da je to pravi odraz njihova statusa i<br />

vrijednosti te druge ljude sude po odijelu<br />

i kravati, uopće ne želi razgovarati. Njegova<br />

je misija, kaže, pomoći ljudima da<br />

budu skromniji i realističniji kad je riječ o<br />

njihovim vlastitim snagama i slabostima.<br />

Još kad ga čujete kako govori da biznis<br />

zapravo ima skučene vidike i da će on<br />

svoj doktorat iduće godine pisati iz povijesti,<br />

na trenutak se zapitate promišlja li<br />

on strateški marketing dovoljno ozbiljno<br />

da bi mogao poučavati menadžere?<br />

Uskoro shvatite da je smrtno ozbiljan.<br />

Iako se puno smije.<br />

Istinita priča o Kodaku iz 1994. kaže<br />

da taj vladar tržišta fotografskog filma<br />

u godinu dana zbog jeftinijeg Fujija<br />

izgubio šest posto tržišta SAD-a i sa 76<br />

posto udjela pao na 70 posto. Kodakov<br />

menadžment, koji je dotad živio na lovorikama,<br />

sav se uzvrpoljio u potrazi za<br />

rješenjem. Smislili su Funtime, novi, jeftini<br />

brand foto filma kojim su planirali<br />

grubo preoteti dio tržišta. Više-manje,<br />

to je bio prepakirani Kodakov film. No,<br />

nisu znali bi li ga na tržište lansirali tajeći<br />

to ili priznajući negdje na omotu. Naime,<br />

ako kažu da je to Kodakov brand, ljudima<br />

neće biti jasno zašto je taj jeftin dok je<br />

“pravi” Kodak skup, a “iste su kvalitete”.<br />

Ako ne kažu da je to Kodak, kako će prodati<br />

brand? Utopit će se u moru jeftine<br />

konkurencije.<br />

Pons je svoju zagrebačku publiku<br />

pitao smatraju li da Kodak u trenutku<br />

kada mu tržišni udio pada sa 76 na 70<br />

posto ima problem. Svi su potvrdili da je<br />

riječ o problemu i nastojali naći rješenje.<br />

Baš kao i Kodakov menadžment prije<br />

15 godina, Ponsova je publika vjerovala<br />

da Kodak, brand velike snage i gotovo<br />

apsolutni vladar tržišta, može ponovno<br />

osvojiti izgubljeno tržište. Greška<br />

je napravljena na samom početku, u<br />

odgovoru na pitanje ima li Kodak problem.<br />

Pons je <strong>Forbes</strong>u kasnije objasnio<br />

da Kodak nije imao problem. “Imali su<br />

tragediju”, rekao je. Tragedije su drukčije<br />

od problema jer, za razliku od tragedije,<br />

za problem obično postoji lijek. Za tragediju<br />

ga nema, no i Pons priznaje da<br />

menadžment Kodaka sredinom 90-ih<br />

u to nije mogao povjerovati. “Ni danas<br />

menadžeri, opijeni tradicijom i statusom<br />

koji je nagrizen, ali je pozicija tvrtke još<br />

uvijek jaka, ne žele i ne mogu povjerovati<br />

da im se događa tragedija”, kaže Pons.<br />

Kodak je lansirao jeftiniji brand Funtime<br />

i to je usporilo njegovo propadanje, ali<br />

ga nije zaustavilo. Ubrzo je došla digitalna<br />

era, koja tada nije bila ni na vidiku.<br />

Je li Kodak tada trebao odlučiti braniti,<br />

recimo, 51 posto tržišnog udjela, jer je<br />

‘Menadžeri ne žele i ne mogu povjerovati<br />

da im se događa tragedija’<br />

s maržom od 70 posto dok je Fujijeva bila<br />

55 posto za to imao snage? Ili je možda<br />

trebao odlučiti kako je vrijeme da i njegova<br />

marža bude manja pa spustiti cijenu<br />

“pravog” Kodaka? “Možda”, kaže Pons, ali<br />

to danas više nije bitno. Nije bit edukacije<br />

naučiti što je Kodak tada trebao napraviti<br />

i to primijeniti danas. Bit je usvojiti način<br />

razmišljanja koji uklanja menadžersko<br />

sljepilo, pa će današnji menadžeri za razliku<br />

od Kodakovih na vrijeme uočiti da<br />

im se događa tragedija.<br />

“U Latinskoj Americi kažu da se najbolja<br />

zarada ostvari kada menadžera iz<br />

Buenos Airesa kupite za onoliko koliko<br />

stvarno vrijedi, a prodate za onoliko<br />

koliko sam misli da vrijedi”, kaže Pons i<br />

dodaje da su menadžeri svuda u svijetu<br />

uglavnom vrlo slični ljudi. Ljube sliku<br />

svoju. Tako zaljubljeni, žele se obrazovati.<br />

Što im je ego veći, to će teže prihvatiti<br />

da nešto ne znaju ili da nisu u pravu.<br />

No, većina ljudi više voli instrukcije nego<br />

edukaciju. Draže im je da im se jednostavno<br />

kaže što da rade, kada da to rade i<br />

kako dugo da to rade, te da na kraju dobiju<br />

željeni rezultat. Traže kuharicu! Od<br />

Ponsa je neće dobiti. Kuharice, naime,<br />

imaju jednu manu. Kažu vam što da radite.<br />

To može biti ispravno jednako kao<br />

i pogrešno, ali nikada uz njih ne možete<br />

naučiti misliti, samo kopirati postojeća<br />

iskustva. “Iskustvo je često savršena isprika<br />

da se ne misli”, kaže Pons.<br />

Njegov savjet gospodarstvima koja<br />

se danas bore za spas je jednostavan:<br />

“Radite više i radite pametnije.” Provociramo<br />

ga pitanjem: “A kako da to radimo?”<br />

Odgovor je hladan: “Ako me to<br />

pitate, to znači da čekate da se Duh Sveti<br />

spusti i pomogne vam, a meni takvi ljudi<br />

nisu zanimljivi.” Takva pitanja postavljaju<br />

oni koji žele kuharicu.<br />

Pons umjesto diktiranja recepata<br />

ljude želi poučiti da budu otvorenog<br />

uma. To im je nužno da bi mogli donositi<br />

odluke, a da ne kopiraju postojeće<br />

rutine. “Svi će, naravno, reći da su otvorenog<br />

uma, ali samo dok ne moraju<br />

promijeniti mišljenje”, kaže Pons.<br />

Mnogim menadžerima koji se upravo<br />

u ova teška vremena grčevito drže svojeg<br />

iskustva, njegove riječi mogu zvučati bogohulno.<br />

On ipak kaže: “U ovoj će krizi<br />

nestati ljudi koji kopiraju rutine i od njih<br />

čine podlogu za donošenje odluka.” Ta<br />

je tvrdnja vrlo optimistična. Svijet bi se<br />

trebao bojati opstanu li ljudi koji tako<br />

razmišljaju u biznisu i nakon ove krize<br />

koja prerasta u globalnu recesiju.<br />

Dobro je stoga pribilježiti da je famozna<br />

formula 4P u marketingu (product,<br />

price, place, promotion) Philipa<br />

Kotlera, također kuharica. “Kotler je<br />

našao lijep model da milijunima ljudi<br />

objasni na kojim se poljima u marketingu<br />

donose odluke, no sam po sebi taj<br />

model nema veliko značenje ako mu<br />

ljudi ne udahnu dušu”, kaže Pons i parafrazira<br />

Kotlera riječima “People, people,<br />

people, people”.<br />

Edukacija je, za razliku od instrukcije,<br />

teška. Tjera čovjeka da preispituje<br />

tuđe, ali prije svega svoje stavove, da<br />

postane skromniji i realističniji kad je<br />

riječ o vlastitim snagama i slabostima. I<br />

tek onda je spreman činiti velika djela.<br />

travanj 2009 F o r b e S 55

Menadžeri<br />

Profil dobrog<br />

Tvrtka McKinsey<br />

provela je dva<br />

istraživanja o<br />

tome što oblikuje<br />

menadžera i kako<br />

postati vođa. Cilj<br />

je bio otkriti njihov<br />

prijeloman trenutak<br />

u karijeri, tko im je<br />

pomogao i kakav je<br />

bio ishod / Tanja Tolić<br />

menadžera<br />

Kad volite ono što radite i<br />

kad osjećate da je ono što<br />

radite važno, kako onda<br />

ne biste voljeli svoj posao?<br />

Rekla je to Katharine Meyer<br />

Graham (1917.-2001.), dobitnica Pulitzerove<br />

nagrade i američka izdavačica<br />

koja je vodila obiteljske novine, The<br />

Washington Post, više od dva desetljeća,<br />

uz ostalo i u vrijeme afere Watergate koje<br />

je dovela do ostavke predsjednika Richarda<br />

Nixona.<br />

Jedna druga žena, Shelly Lazarus,<br />

predsjednica i CEO marketinške agencije<br />

Ogilvy & Mather Worldwide, jednom<br />

je prilikom rekla kako svoj uspjeh<br />

duguje tome što je “samo slijedila svoje<br />

srce, radila stvari koje je voljela raditi”.<br />

Gospođa Lazarus, kao i nekad<br />

gospođa Graham, nije samo uspješna<br />

menadžerica, nego se može pohvaliti i<br />

kvalitetama pravoga vođe. Ono što vođu<br />

razlikuje od menadžera jest “sposobnost<br />

da otkrije kamo želi ići i da pronađe<br />

ljude koji su mu potrebni da bi tamo stigao”,<br />

zapisali su Mark Hunter i Herminia<br />

Ibarra u časopisu Harvard Business Review.<br />

Postoji, naravno, još nekoliko oso-<br />

56 F o r b e S travanj 2009

ina koje razlikuju menadžera od vođe:<br />

potonji su na višoj poziciji, zadovoljniji<br />

su svojim poslom, imaju jasniji osjećaj<br />

cilja i smisla i, dakako, imaju veću plaću.<br />

Ljudi iz svijeta biznisa koji poslovno<br />

i psihološki odgovaraju profilu vođe<br />

najčešće su oni koji najviše zarađuju.<br />

Potvrđuju to i dva globalna<br />

istraživanja koja je proveo McKinsey<br />

& Company, konzultantska tvrtka koja<br />

savjetuje vodeće biznismene, vlade i institucije.<br />

Foto Getty Images<br />

McKinseyjevo globalno istraživanje<br />

iz 2007. obuhvatilo je 482 muška i 409<br />

ženskih menadžera iz cijeloga svijeta.<br />

Rade u različitim industrijama i u<br />

različitim su fazama karijere, a 39 posto<br />

ispitanika su bili menadžeri C-razine,<br />

dakle visokopozicionirani u okviru svoje<br />

tvrtke koji imaju funkciju direktora<br />

(CCO, CEO, CIO, CFO, CKO i CSO).<br />

Cilj istraživanja bio je ispitati što oblikuje<br />

menadžera, koji je trenutak u njihovoj<br />

karijeri bio prijeloman, tko im je<br />

pomogao da prebrode izazove promjene<br />

karijere i kakav je bio ishod.<br />

Ispitanici su zamoljeni da navedu<br />

bilo koju odluku ili događaj koji je doveo<br />

do značajne i dugotrajne promjene u<br />

njihovoj poslovnoj situaciji. Za većinu je<br />

taj prijelomni trenutak nastupio oko 30.<br />

godine života, nakon što su u prosjeku<br />

osam godina proveli kao obični zaposlenici.<br />

Menadžeri kažu da su u prosjeku,<br />

tijekom svoje dosadašnje karijere,<br />

doživjeli pet takvih ključnih trenutaka.<br />

Prema ocjenama većine, kakav god da<br />

je bio specifičan ishod tog najvažnijeg<br />

događaja, uvijek je imao pozitivan<br />

učinak na njihove karijere – upravo<br />

zahvaljujući tome oko 40 posto njih su<br />

danas menadžeri C-razine. Promjene<br />

pritom nisu imale samo pozitivan ishod<br />

u smislu napredovanja, nego su im,<br />

primjerice, povećale i intelektualno zanimanje<br />

za posao, a gotovo 40 posto kaže<br />

da je posljedica toga bila da su prihvatili<br />

novi posao u potpuno novoj industriji.<br />

Kako bi definirao ključni događaj<br />

koji je oblikovao njihovu karijeru,<br />

McKinsey je ispitanicima ponudio da<br />

izaberu između nekoliko faktora s liste<br />

Za većinu je prijelomni trenutak nastupio<br />

oko 30. godine, nakon što su osam<br />

godina proveli kao obični zaposlenici<br />

obiteljskih, osobnih i poslovnih iskustava<br />

koji su utjecali na to da odaberu<br />

promjenu. Prosječan broj faktora koji su<br />

ispitanici izabrali bio je tri. Među onima<br />

koji su doista izabrali taj broj, najčešći<br />

izbor je bio da su shvatili kako ih je privukla<br />

nova radna uloga ili nova vrsta industrije,<br />

potom da su prihvatili izazov<br />

novih poslovnih mogućnosti te, kao<br />

treće, dva moguća odgovora - shvatili su<br />

da ne žive život kakav priželjkuju ili pak<br />

da su im njihovi trenutni poslovi postali<br />

nezanimljivi.<br />

Ta četiri faktora, u različitim kombinacijama,<br />

najčešća su i po izboru<br />

muškaraca i po izboru žena, kao i onih<br />

menadžera koji su roditelji pa se time<br />

pretpostavlja da se uz sve poslovne izazove,<br />

u većem postotku suočavaju i s izazovom<br />

balansiranja poslovnog i privatnog<br />

života. Menadžeri koji nisu roditelji,<br />

što vjerojatno ne iznenađuje, skloniji su<br />

prihvatiti novo radno mjesto u nekom<br />

drugom gradu.<br />

Očekivano, najveću podršku u trenutku<br />

prekretnice u karijeri, većini je<br />

pružio njihov bračni ili životni partner<br />

(45%). Drugi po redu su prijatelji izvan<br />

posla (27%), a potom kolege (23%). Žene<br />

menadžeri češće su nego muškarci imale<br />

mentora ili nekoga tko im je bio motivacijski<br />

uzor i češće su izjavljivale da ih<br />

je ta osoba podupirala kroz promjenu u<br />

njihovoj karijeri.<br />

Dvostruko više ispitanika odgovorilo<br />

je da su im njihove tvrtke pružale<br />

podršku, nego što nisu, u trenucima<br />

koji su bili ključni za njihovu karijeru.<br />

Trećina je pak odgovorila da tvrtka nije<br />

igrala nikakvu ulogu. Što god ispitanici<br />

odgovorili o potpori tvrtke u ključnim<br />

travanj 2009 F o r b e S 57

Menadžeri<br />

Menadžeri, čak i oni koji su<br />

roditelji, skloniji su od ostatka<br />

populacije žrtvovati privatnu<br />

sreću kako bi uspjeli u poslu<br />

trenucima, svi navode slične faktore<br />

kad ih se pita u čemu bi ih tvrtka trebala<br />

podupirati. Najzanimljivije je da faktori<br />

povezani s balansiranjem posla i privatnog<br />

života nisu istaknuti kao osobito<br />

važni kad se traži potpora tvrtke, niti je<br />

ispitanicima nedostajala ta vrsta potpore<br />

kad ne bi bila ponuđena, bez obzira imaju<br />

li djecu.<br />

Menadžeri su, čini se, i inače skloniji<br />

žrtvovati privatnu sreću za poslovan<br />

uspjeh. Iako čak 40 posto njih kaže da<br />

imaju problema u usklađivanju posla i<br />

obiteljskog života, svejedno napominju<br />

da taj izazov ne utječe na njihove odluke<br />

u karijeri. Dapače, većina ispitanika tvrdi<br />

da na njihove karijere najviše utječu<br />

događaji na poslu, a ne obiteljski ili<br />

privatni život. Taj odgovor podjednako<br />

daju i muškarci i žene, oni koji imaju i<br />

oni koji nemaju djecu.<br />

Najčešći ishod ključnog trenutka<br />

u njihovoj karijeri bila je promjena posla<br />

na način da su dobili i novu poziciju<br />

i promijenili industriju u kojoj su radili<br />

(38%). Drugi ishod po učestalosti bila<br />

je odluka da se aktivnije pozabave svojom<br />

karijerom (23%), a treći da su dobili<br />

novu poziciju unutar iste tvrtke (22%).<br />

Kao zaključak istraživanja, menadžeri<br />

su u čak 89 posto slučajeva ocijenili da je<br />

ishod važnog trenutka u njihovoj karijeri<br />

bio pozitivan, te da je imao pozitivne<br />

učinke tipa većeg intelektualnog interesa<br />

za posao ili većeg zadovoljstva poslom.<br />

Nešto manje su pozitivni kad ocjenjuju<br />

kako je ta promjena utjecala na njihovo<br />

balansiranje privatnog i poslovnog<br />

života. Posebno je zanimljivo da čak<br />

85 posto ispitanika kojima se takav trenutak<br />

u karijeri ponovio, kažu da je i taj<br />

drugi važan moment u njihovoj karijeri<br />

bio pozitivan.<br />

Paralelno s istraživanjem o tome<br />

što oblikuje menadžera, McKinsey je<br />

razrađivao i svoj model upravljanja koji<br />

je originalno bio namijenjen ženama, ali<br />

se preporučuje i muškarcima. Naime,<br />

iako žene ulaze u biznis s jednakom<br />

razinom inteligencije, obrazovanja i predanosti<br />

kao i muškarci, svejedno se malo<br />

58 F o r b e S travanj 2009

Menadžeri<br />

Najveću podršku<br />

na prekretnici u<br />

karijeri većini je<br />

pružio njihov bračni<br />

partner<br />

njih uspije popeti visoko. To nije bitno<br />

samo stoga što je jaz između muškaraca i<br />

žena u biznisu velik, nego i stoga što svijetu<br />

sve više trebaju nove vođe, smatraju<br />

u McKinseyju.<br />

Novi model upravljanja, preciznije<br />

profil uspješnog vođe, stručnjaci McKinseyja<br />

su izradili na temelju razgovora<br />

s najuspješnijim poslovnim ženama<br />

svijeta. Autentični vođa ima pet odlika:<br />

ima cilj, zna upravljati svojom energijom,<br />

ima pozitivan pogled, široku<br />

mrežu veza i angažiran je. McKinsey je<br />

ovaj model upravljanja nazvao usmjerenim<br />

vođenjem; menadžer koji želi biti<br />

i vođa mora razvijati fizičke, intelektualne,<br />

emocionalne i duhovne snage koje<br />

upravljaju njegovim osobnim uspjehom,<br />

ali inspiriraju i druge da ga slijede.<br />

Poznavanje cilja, odnosno osjećanje<br />

smisla, navodi se u objašnjenju modela,<br />

ključno je jer je cilj motivacija koja<br />

nas pokreće. Bez cilja i motiva posao je<br />

davež između dva vikenda. S motivaci-<br />

jom pak svaki posao može biti izazovan.<br />

Smisao je posebno važan za menadžere<br />

jer su zbog njega zadovoljniji poslom,<br />

produktivniji i odaniji tvrtki.<br />

Upravljanje energijom izuzetno je<br />

bitno: današnji direktori naporno rade<br />

- 60 posto starijih menadžera više od 50<br />

sati na tjedan, a čak 10 posto njih radi<br />

i više od 80 sati. Ženama je pritom još<br />

teže jer mnoge od njih, iako visokopozicionirane<br />

menadžerice, kad dođu kući<br />

prionu na “drugi” posao, onaj obiteljski.<br />

Prema istraživanjima, 92 posto njih i<br />

dalje same obavljaju kućanske poslove,<br />

poput pripreme ručka ili brige o djetetu.<br />

McKinsey je otkrio da je san o<br />

balansiranju privatnog i poslovnog<br />

života često mit u svijetu biznisa.<br />

Menadžerima, osobito ženskima, stoga<br />

preostaje tek da nauče raspoređivati svoju<br />

energiju. To znači odrediti prioritete<br />

tako da prvi zadaci budu uvijek oni koji<br />

stvaraju energiju, i na poslu i kod kuće,<br />

te razumno upravljati energijom kako<br />

se ne bi iscrpili. Sagorijevanje na poslu,<br />

odnosno “burnout” sindrom, sve je češći<br />

u visokostresnim zanimanjima. Jedan<br />

od trikova za sprečavanje te pojave, koji<br />

preporučuje McKinsey, jest otkriti koje<br />

vas situacije pune energijom, a koje vam<br />

je oduzimaju. Pomaže i da zadatke koji<br />

oduzimaju energiju rasporedite tijekom<br />

dana, a ne da ih nagurate u, primjerice,<br />

prijepodne ili večer.<br />

Važan je, naravno, i stav. Koliko<br />

god bili po prirodi pesimisti, možete se<br />

naučiti na optimizam i pozitivan pogled<br />

na život. Mnoga istraživanja pokazuju<br />

da optimisti na život zapravo gledaju<br />

mnogo realnije nego pesimisti. U izgrad-<br />

travanj 2009 F o r b e S 59

Menadžeri<br />

Koliko su menadžeri, po<br />

vlastitom mišljenju, uspješni<br />

u pet vještina novog modela<br />

upravljanja?<br />

Broj Prosječna<br />

Vještina<br />

ispitanika ocjena<br />

Definiranje cilja 667 4,68<br />

Upravljanje<br />

energijom<br />

625 4,65<br />

Angažman 646 4,66<br />

Veze 625 4,00<br />

Pozitivan pogled 667 3,83<br />

Izvor: McKinsey Global Survey, veljača<br />

2009. (ocjene od 1 do 6 pri čemu 1<br />

znači ‘ne slažem se uopće’, a 6 ‘potpuno<br />

se slažem’)<br />

Istraživanje je pokazalo da 60 posto<br />

starijih menadžera radi više od 50 sati,<br />

a čak 10 posto njih više od 80 sati tjedno<br />

nji takvoga stava mogu pomoći i veze,<br />

odnosno široka mreža podrške. Ljudi<br />

koji imaju potporu i dobre mentore na<br />

poslu, češće su promovirani, bolje plaćeni<br />

i zadovoljniji svojom karijerom, pokazuje<br />

istraživanje. Imaju osjećaj pripadnosti,<br />

što njihovom životu daje smisao.<br />

Muškarci su, govore rezultati, skloniji<br />

stvarati širi i površniji krug poznanstava,<br />

što im omogućuje da dobiju više znanja i<br />

profesionalnih mogućnosti. Žene su pak<br />

sklonije dubljim vezama.<br />

Za njih je, napominje se, ključno<br />

da na početku rade u timu: istraživanja<br />

pokazuju da se na menadžerice koje<br />

strastveno promoviraju svoje interese,<br />

često gleda kao na agresivne, nekooperativne<br />

i sebične. Zbog toga često ne<br />

uspijevaju ostvariti svoje ciljeve i zato je<br />

manje žena vođa.<br />

Posljednja odlika dobrog vođe je<br />

angažman. Iz McKinseyja poručuju: ako<br />

ste obavili posao, morate o njemu i govoriti.<br />

Mnogi ljudi, naime, vjeruju da će<br />

biti primijećeni i nagrađeni ako naporno<br />

rade. To jest moguće, ali se u praksi rijetko<br />

događa. Za menadžere je ključno<br />

da stvaraju vlastitu sreću: ljudi koje žele<br />

prerasti u vođe moraju jasno dati do<br />

znanja da su “vlasnici” svojih profesionalnih<br />

uspjeha i postignuća.<br />

60 F o r b e S travanj 2009

62 F o r b e S travanj 2009

FORBESOVA lista<br />

Milijardera<br />

Globalni kapital opet je koncentriran u SAD-u. Bill Gates<br />

vratio se na vrh liste najbogatijih, iako mu je kriza odnijela<br />

30 posto bogatstva i 45 posto vrijednosti dionice Microsofta<br />

Najbogatiji ljudi na svijetu postali su ove godine, baš kao i svi mi ostali, siromašnijima. Prosječni<br />

milijarder ove je godine dosegao težinu od tri milijarde dolara, što je pad od 12 posto u roku od<br />

godine dana. U samo godinu dana broj milijardera na svijetu smanjio se sa 1125 na 723.<br />

Nakon nekoliko godina zaostajanja, središnje mjesto koncentracije globalnog kapitala opet<br />

je SAD. Amerikanci su ove godine vlasnici 44 posto novca i drže ukupno 45 mjesta na listi. Čak<br />

7,3 postotna poena više nego prošle godine. Bill Gates ove je godine izgubio 18 milijardi dolara,<br />

ali i ponovio stekao titulu najbogatijeg čovjeka na planetu. Prošlogodišnji “prvak”, Warren Buffett<br />

morao je tijekom godine otrpjeti gubitak od 25 milijardi dolara, gledajući kako dionice<br />

Berkshire Hathawaya gube 50 posto vrijednosti. Treći najbogatiji, Meksikanac Carlos Slim Helu<br />

zadržao je poziciju, ali i on je izgubio 25 milijardi dolara.<br />

Čak 656 mogula prošle je godine izgubilo novac. Svoja je bogatstva povećalo njih 44. Oni<br />

koji su zaradili bogatstvo su pronašli uglavnom među štednji sklonim potrošačima (trgovac<br />

Tadashi Yanai), ispravno predviđajući financijski krah (investitor John Paulson) ili grabeći gotovinu<br />

u posljednjem trenutku (Guy Laliberte iz Cirque du Soleil). Listi globalnih milijardera<br />

ove godine se pridružilo 38 novih članova, a na nju su se, unatoč krizi, vratila trojica koji su<br />

prošlih godina s nje bili izgurani.<br />

Biografije svih svjetskih dolarskih milijardera mogu se vidjeti na <strong>Forbes</strong>ovim internetskim<br />

stranicama www.forbes.com (na engleskom jeziku).<br />

Uredili: Luisa Kroll, Matthew Miller i Tatiana Serafin Izvještavali: Steven Bertoni, Andrew Farrell, Erin Gell, Duncan Greenberg, Claire Obusan, Devon Pendleton,<br />

Keren Blankfeld Schultz, Cristina von Zeppelin, Russell Flannery, Naazneen Karmali, Nilgün Balci Cavdar, Kerry A. Dolan, Maha Atal, Jesse Bogan, <strong>Forbes</strong> Turkey,<br />

<strong>Forbes</strong> Russia, Asher Hawkins, Nikolai Mazurin, Maxim Kashulinsky, Ozer Turan. Baze podataka: Mitchel Rand. Dodatno izvještavanje: Susan Adams, Monte<br />

Burke, Laurie Burkitt, Heidi Brown, Danni Cao, Maggie Chen, Bernard Condon, Helen Coster, Stephane Fitch, <strong>Forbes</strong> Poland, Zack O’Malley Greenburg,Christopher<br />

Helman, Evan Hessel, Soyoung Ho, Clarita Jones, C.N. Krishnakumar, Emily Lambert, Suzanne Nam, Lan Anh Nguyen, Jacek Pochlopien, Susan Radlauer, Lucinda<br />

Schmidt, Tim Treadgold, Chaniga Vorasarun, Rodman Williams, Jiang Yan<br />

travanj 2009 F o r b e S 63

Bill<br />

Gates<br />

40<br />

Softverski vizionar<br />

vratio se na čelo<br />

ljestvice najbogatijih,<br />

ali je u godinu<br />

dana izgubio 30%<br />

bogatstva, a dionice<br />

Microsofta pale<br />

su 45%. U srpnju<br />

2008. napustio je<br />

Microsoft. Više od<br />

polovice Gatesova<br />

bogatstva je u<br />

osobnom investicijskom<br />

projektu Cascade.<br />

30 milijardi je<br />

u humanitarnoj fondaciji<br />

Bill&Melinda<br />

Gates<br />

TOP<br />

20<br />

najbogatijih<br />

ljudi na svijetu<br />

Najbogatijih 20 ljudi na svijetu<br />

zajedno ima 416 milijardi dolara,<br />

što je preko 30 posto manje<br />

od prošlogodišnjeg zbroja.<br />

Bilo je dovoljno 14 milijardi<br />

dolara za ulazak u elitnu skupinu najbogatijih,<br />

što je 7 milijardi manje nego prošle godine.<br />

Dok se bogatstva tope u Rusiji i Aziji, Amerikanci<br />

ponovno dominiraju klubom superbogatih<br />

i zauzimaju polovicu mjesta u vrhu.<br />

Među novim članovima je Michael Bloomberg,<br />

zahvaljujući reevaluaciji njegove kompanije<br />

za financijske podatke i braća Koch, vlasnici<br />

druge najveće Američke privatne tvrtke.<br />

Veliki povratnici su četvero nasljednika obitelji<br />

Walton koji su prekinuli četverogodišnje<br />

odstusto s liste 20 najbogatijih.<br />

br.<br />

1<br />

br.<br />

2<br />

Kriza je izmiješala poredak, na vrhu ostaju najjači<br />

Neto vrijednost<br />

Rang Ime Država (u milijardama $)<br />

4 Larry Ellison SAD 22,5<br />

5 Ingvar Kamprad Švedska 22<br />

6 Karl Albrecht Njemačka 21,5<br />

7 Muksh Ambani Indija 19,5<br />

8 Lakshmi Mittal Indija 19,3<br />

9 Theo Albrecht Njemačka 18,8<br />

10 Amancio Ortega Španjolska 18,3<br />

11 Jim C. Walton SAD 17,8<br />

12 S. Robson Walton SAD 17,6<br />

13 Alice Walton SAD 17,6<br />

14 Christy Walton i obitelj SAD 17,6<br />

15 Bernard Arnault Francuska 16,5<br />

16 Li Ka-shing Hong Kong 16,2<br />

17 Michael Bloomberg SAD 16<br />

18 Stefan Persson Švedska 14,5<br />

19 Charles Koch SAD 14<br />

20 David Koch SAD 14<br />

Warren<br />

Buffett<br />

37<br />

Igrač na najduže<br />

staze, samo je dva<br />

puta zabilježio<br />

gubitak od 1965.<br />

br.<br />

3<br />

Carlos<br />

S. Helú<br />

35<br />

Meksički mogul<br />

voli telekome,<br />

američke medije,<br />

Saks trgovine i<br />

naftne bušotine<br />

64 F o r b e S travanj 2009

Novi milijarderi<br />

Tračak nade na <strong>Forbes</strong>ovoj listi<br />

milijardera nudi 38 novih ulaza,<br />

unatoč smanjenju bogatstva u cijelom<br />

svijetu. Devetorica novih milijardera<br />

djelomično su ili u potpunosti naslijedli<br />

bogatstvo, drugi su sami stvorili<br />

biznise, od bolnica do gnojiva i vjetroelektrana.<br />

Neki su, poput Mansura<br />

bin Zajed Al Nahajana, člana<br />

kraljevske obitelji Abu Dabija,<br />

i vlasnika lanca modnih trgovina,<br />

Kineza Zhou Chengjiana,<br />

tek otkriveni. Druge,<br />

poput Amerikanaca<br />

Johna Pula DeJorie<br />

i Leona Charneya,<br />

javnost godinama<br />

prati u lovu na<br />

prvu milijardu.<br />

Predstavljamo<br />

šestoricu novih<br />

milijardera na<br />

<strong>Forbes</strong>ovoj listi.<br />

Mansur bin Zajed Al Nahajan,<br />

Ujedinjeni Arapski<br />

Emirati, 4,9 milijarde $<br />

U rujnu 2008. platio 300 milijuna<br />

dolara za Manchester<br />

City. Pomogao u spašavanju<br />

britanske banke Barclays<br />

s pet milijardi dolara u<br />

listopadu 2008.<br />

Zhou Chengjian, Kina,<br />

2,6 milijarde $<br />

Bivši krojač u svome<br />

lancu Metersbonwe<br />

ima 2600 trgovina i<br />

lansira 3000 modnih<br />

linija godišnje. Izlazak<br />

na burzu u kolovozu<br />

2008. donio mu<br />

je 200 milijuna<br />

dolara i bio jedan<br />

od najuspješnijih<br />

u Kini.<br />

John Paul DeJoria, SAD,<br />

2,5 milijarde $<br />

Bivši beskućnik i vojni<br />

veteran 1980. je pokrenuo<br />

brand za njegu kose John<br />

Paul Mitchell Systems. Biznis<br />

mu je eksplodirao s tekilom<br />

Patrón, drugim najjačim<br />

brandom tekile u SAD-u.<br />

Bernard Broermann,<br />

Njemačka, 2,4 milijarde $<br />

U 24 godine postao je<br />

vlasnik više od 100 bolnica<br />

u Europi i u joint ventureu<br />

gradi medicinski centar u<br />

Šangaju.<br />

Leon Charney, SAD, 1,4<br />

milijarde $<br />

Studij prava na Brooklyn<br />

Law School plaćao je<br />

pjevanjem u sinagogama.<br />

Bivši odvjetnik, danas je<br />

vlasnik golemog poslovnog<br />

prostora na Times Squareu<br />

u New Yorku i veliki dealer<br />

vladine udruge za trgovanje<br />

vrijednosnim papirima s<br />

hipotekarnim jamstvom.<br />

Wang Chuanfu, Kina, 1,3<br />

milijarde $<br />

Njegova kompanija<br />

BYD počela je prodavati<br />

električne automobile u Kini<br />

i planira širenje prodaje u<br />

Europu i SAD. Dionice su im<br />

od rujna skočile 25%, nakon<br />

što je MidAmerican Energy<br />

Holdings Warrena Buffetta<br />

pristao na investiranje 230<br />

milijuna dolara u 10%<br />

udjela u BYD-u.<br />

Oligarsi gube sjaj<br />

Od 50 najbogatijih u 2008., osmorica su bili Rusi. Danas je ostao samo jedan, Mihail Prohorov. u Rusiji bogatstva<br />

rastu I smanjuju se ovisno o tržištu primarnih sirovina. proŠla godina napunila je listu bivših oligarha<br />

Vrijednost Vrijednost<br />

Ime 2008. 2009. Pad Izvor bogatstva<br />

Foto AP<br />

Oleg Deripaska 28 milijardi 3,5 milijardi -87,5% aluminij<br />

Oženjen rođakinjom bivšeg ruskog predsjednika Jeljcina, očekuje pozive američkih banaka da plati razliku<br />

cijene dionica koje je kupovao njihovim kreditima<br />

Roman Abramovič 23,5 milijardi 8,5 milijardi -63,8% čelik<br />

Vlasnik britanskog nogometnog kluba Chelsea, navodno financira galeriju suvremene umjetnosti svoje<br />

djevojke Darije Žukove<br />

Aleksej Mordašov 21,2 milijardi 4,3 milijardi -79,7% čelik<br />

Zagovaratelj ulaska Rusije u WTO, njegova kompanija financira umjetnike i kazalište<br />

Mihail Fridman 20,8 milijardi 6,3 milijardi -69,7% nafta<br />

Jake veze u Kremlju, prodao dio svoga udjela BP-u za 6,1 milijardu dolara, sada radi veliki biznis u<br />

telekomunikacijama<br />

Vladimir Lisin 20,3 milijardi 5,2 milijardi -74,4% čelik<br />

Mihail Prohorov 19,5 milijardi 9,5 milijardi -51,3% aluminij, zlato<br />

Vladimir Potanin 19,3 milijardi 2,1 milijardi -89,1% aluminij<br />

Sulejman Kerimov 17,5 milijardi 3,1 milijardi -82,3% banke, zlato, srebro<br />

German Khan 13,9 milijardi 4,0 milijardi -71,2% nafta<br />

travanj 2009 F o r b e S 65

Milijarderi<br />

Broj milijardera<br />

Promjena ukupne<br />

netto vrijednosti u milijardama $<br />

Boja zemlje pokazuje postotak<br />

promjene ukupne netto vrijednosti<br />

Tko je preživio<br />

katastrofu<br />

Bogatstvo se topilo na svim stranama<br />

svijeta. Karta pokazuje promjenu<br />

broja milijardera u svakoj zemlji tijekom<br />

proteklih 12 mjeseci i kako su se<br />

izgubile dvije tisuće milijardi ukupne<br />

netto vrijednosti svih globalnih milijardera.<br />

Najveći gubitak bogatstva<br />

dogodio se u Poljskoj i Kazahstanu,<br />

najviše milijardera izgubio je SAD.<br />

Samo tri globalne točke nose oznaku<br />

pozitivnog pomaka: Nigerija, Ujedinjeni<br />

Arapski Emirati i Filipini.<br />

66 F o r b e S travanj 2009

travanj 2009 F o r b e S 67

EUROPski milijarderi<br />

Europa je izgubila 102 milijardera, ostalo ih je 196, zajedno vrijednih 665 milijardi dolara.<br />

Samo 20 nije izgubilo dio bogatstva I zajedno su teški 3,4 milijarde dolara neto. Njemačka Ima<br />

najviše bogataša, njih 54, Rusija je druga sa 32, a Danska je, s jednim od 6 novih Europljana na<br />

<strong>Forbes</strong>ovoj listi bogataša, jedina zemlja koja je zabilježila rast broja milijardera.<br />

Philip Green<br />

Dietrich Mateschitz<br />

Michael Ashley<br />

Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD) Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD) Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD)<br />

1/5 Ingvar Kamprad i obitelj Švedska 22.0<br />

2/6 Karl Albrecht Njemačka 21.5<br />

3/9 Theo Albrecht Njemačka 18.8<br />

4/10 Amancio Ortega Španjolska 18.3<br />

5/15 Bernard Arnault Francuska 16.5<br />

6/18 Stefan Persson Švedska 14.5<br />

7/21 Liliane Bettencourt Francuska 13.4<br />

8/23 Michael Otto i obitelj Njemačka 13.2<br />

9/29 Gerald C. Grosvenor i obitelj U.K. 11.0<br />

10/35 Susanne Klatten Njemačka 10.0<br />

10/35 Hans Rausing Švedska 10.0<br />

11/39 Birgit Rausing i obitelj Švedska 9.9<br />

12/40 Michele Ferrero i obitelj Italija 9.5<br />

Serge Dassault<br />

Dmitrij Ribolovljev<br />

Maria-Elisabeth Schaeffler<br />

Denis O’Brien<br />

Aloys Wobben<br />

Alicia Koplowitz<br />

Mario Moretti Polegato<br />

Mohammed Ibrahim<br />

12/40 Mihail Prohorov Rusija 9.5<br />

13/51 Roman Abramovič Rusija 8.5<br />

14/52 Ernesto Bertarelli Švicarska 8.2<br />

15/55 Alain & Gerard Wertheimer Franc. 8.0<br />

16/57 Vagit Alekperov Rusija 7.8<br />

17/60 Francois Pinault i obitelj Franc. 7.6<br />

18/69 August von Finck Njemačka 6.7<br />

19/70 Silvio Berlusconi i obitelj Italija 6.5<br />

20/71 Leonardo Del Vecchio Italija 6.3<br />

20/71 Curt Engelhorn Njemačka 6.3<br />

20/71 Mihail Fridman Rusija 6.3<br />

21/76 Petr Kellner Češka 6.0<br />

22/83 Hansjorg Wyss Švicarska 5.7<br />

Susanne<br />

Klatten<br />

Emilio Botin<br />

Silvio Berlusconi<br />

Viktor Pinčuk<br />

23/90 Serge Dassault i obitelj Francuska 5.4<br />

23/90 Erivan Haub i obitelj Njemačka 5.4<br />

24/93 Karl-Heinz Kipp Njemačka 5.2<br />

24/93 Vladimir Lisin Rusija 5.2<br />

24/93 Reinhold Wurth Njemačka 5.2<br />

25/98 David i Simon Reuben U.K. 5.0<br />

26/105 Philip i Cristina Green U.K. 4.8<br />

26/105 Antonia Johnson Švedska 4.8<br />

27/107 Klaus-Michael Kuhne Njemačka 4.7<br />

28/108 C. de Carvalho-Heineken Nizozemska 4.6<br />

28/108 Stefan Quandt Njemačka 4.6<br />

29/110 Hasso Plattner Njemačka 4.5<br />

30/119 Aleksander Abramov Rusija 4.4<br />

MATESCHITZ: OLIVER MULTHAUP; ASHLEY: LINDSEY PARNABY / AFP / GETTY IMAGES; SCHAEFFLER: MICHAEL PROBST / AP; POLEGATO: IMPICTURES / GETTY IMAGES; IBRAHIM: CARL DE SOUZA / AFP / GETTY IMAGES; BOTIN: DENIS BOYLE / BLOOMBERG<br />

NEWS; GREEN: DANNY MARTINDALE / GETTY IMAGES; DASSAULT: JUDITH WHITE / BLOOMBERG NEWS; RYBOLOVLEV: BLOOMBERG NEWS; O’BRIEN: PRESS ASSOCIATION / AP; KOPLOWITZ: SUSANA VERA / REUTERS / LANDOV; WOBBEN: FOCKE STRANG-<br />

MANN / AP; KLATTEN: UWE LEIN / AP; PINCHUK: SIPA PRESS / AP; BERLUSCONI: BLOOMBERG NEWS<br />

68 F o r b e S travanj 2009<br />

★ Novi ove godine<br />

▲ Porast netto vrijednosti

Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD) Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD) Europa/Svijet Ime Državljanstvo Netto vrij. ($ MLRD)<br />

31/122 Leonid Fedun Rusija 4.3<br />

31/122 Aleksej Mordašov Rusija 4.3<br />

32/124 Karl Wlaschek Austrija 4.2<br />

33/131 Johanna Quandt Njemačka 4.1<br />

34/132 John Fredriksen Cipar 4.0<br />

34/132 German Khan Rusija 4.0<br />

35/149 Spiro Latsis i obitelj Grčka 3.8<br />

36/151 Bernard Ecclestone i obitelj U.K. 3.7<br />

36/151 Dietrich Mateschitz Austrija 3.7<br />

37/156 Anton Schlecker Njemačka 3.6<br />

37/156 Andreas Strungmann Njemačka 3.6<br />

37/156 Thomas Strungmann Njemačka 3.6<br />

38/164 Oleg Deripaska Rusija 3.5<br />

38/164 M-E. i G. Schaeffler Njemačka 3.5<br />

38/164 Aloys Wobben Njemačka ★ 3.5<br />

39/178 Heinz-Horst Deichmann Njem. ▲ 3.4<br />

40/183 Americo Amorim Portugal 3.3<br />

40/183 Charles Cadogan i obitelj U.K. 3.3<br />

40/183 Iskander Mahmudov Rusija 3.3<br />

41/191 Jean-Claude Decaux i obitelj Franc. 3.2<br />

41/191 Boris Ivanišvili Rusija 3.2<br />

42/196 Stein Erik Hagen i obitelj Norv. 3.1<br />

42/196 Sulejman Kerimov Rusija 3.1<br />

42/196 Aleksej Kuzmičev Rusija 3.1<br />

42/196 Dmitrj Ribolovljev Rusija 3.1<br />

43/205 Heidi Horten Austrija 3.0<br />

43/205 H-H. Thiele i obitelj Njemačka ★ 3.0<br />

44/221 Bahaa Hariri Švicarska 2.9<br />

45/224 Giorgio Armani Italija 2.8<br />

45/224 Simon Halabi U.K. 2.8<br />

45/224 Michael Herz Njemačka 2.8<br />

45/224 Wolfgang Herz Njemačka 2.8<br />

45/224 Hermann Schnabel Njemačka ▲ 2.8<br />

46/234 Martin i Olivier Bouygues Franc. 2.7<br />

46/234 Walter Haefner Švicarska 2.7<br />

46/234 Otto Happel Njemačka 2.7<br />

46/234 Thomas Schmidheiny Švicarska 2.7<br />

47/246 Otto Beisheim Njemačka 2.6<br />

47/246 Sergio Mantegazza Švicarska 2.6<br />

47/246 Rosalia Mera Španjolska 2.6<br />

47/246 Victor Pinčuk Ukrajina 2.6<br />

47/246 M. i R. Schmidt-Ruthenbeck Njem. 2.6<br />

48/261 Richard Branson U.K. 2.5<br />

48/261 Joseph Lewis U.K. 2.5<br />

48/261 Pallonji Mistry Irska 2.5<br />

48/261 Reinhard Mohn i obitelj Njem. 2.5<br />

48/261 Viktor Rašnikov Rusija 2.5<br />

48/261 Stephan Schmidheiny Švicarska 2.5<br />

49/285 Bernard Broermann Njemačka ★ 2.4<br />

49/285 Clive Calder U.K. 2.4<br />

49/285 Albert Frere Belgija 2.4<br />

49/285 Alain Merieux i obitelj Francuska 2.4<br />

49/285 Leonid Mikelson Rusija 2.4<br />

49/285 Sergej Popov Rusija 2.4<br />

50/296 Isak Andic Španjolska 2.3<br />

50/296 John Dorrance III Irska 2.3<br />

51/305 Pierre Bellon i obitelj Francuska 2.2<br />

51/305 Laurence Graff U.K. 2.2<br />

51/305 Denis O’Brien Irska 2.2<br />

52/318 Alicia Koplowitz Španjolska 2.1<br />

52/318 Kjeld Kirk Kristiansen Danska 2.1<br />

52/318 Vladimir Potanin Rusija 2.1<br />

52/318 Albert von Thurn und Taxis Njem. 2.1<br />

53/334 Pjotr Aven Rusija 2.0<br />

53/334 David i Frederick Barclay 2.0<br />

53/334 John de Mol Nizozemska 2.0<br />

53/334 Nicolas Hayek Švicarska 2.0<br />

53/334 Daniela Herz Njemačka 2.0<br />

53/334 Gunter Herz Njemačka 2.0<br />

53/334 Mohammed Ibrahim U.K. 2.0<br />

53/334 Liselott Persson Švedska 2.0<br />

53/334 Alexandra Schorghuber Njemačka ★2.0<br />

53/334 Olav Thon Norveška 2.0<br />

54/376 Vladimir Bogdanov Rusija 1.9<br />

54/376 Mihail Gutserijev Rusija 1.9<br />

54/376 Manuel Jove Španjolska 1.9<br />

54/376 Eugen Viehof i obitelj Njemačka 1.9<br />

55/397 Rinat Ahmetov Ukrajina 1.8<br />

55/397 Nadhmi Auchi U.K. 1.8<br />

55/397 Philippe Foriel-Destezet Franc. 1.8<br />

55/397 Aleksander Frolov Rusija 1.8<br />

55/397 Frits Goldschmeding Nizozemska 1.8<br />

55/397 Fredrik Lundberg Švedska 1.8<br />

55/397 Dinu Patriciu Rumunjska 1.8<br />

55/397 Florentino Perez Španjolska 1.8<br />

55/397 Dieter Schnabel Njemačka ▲ 1.8<br />

55/397 Sylvia Stroher Njemačka 1.8<br />

55/397 Nikolaj Cvetkov Rusija 1.8<br />

55/397 Viktor Vekselberg Rusija 1.8<br />

56/430 Hubert Burda Njemačka 1.7<br />

56/430 Esther Koplowitz Španjolska 1.7<br />

56/430 Axel Oberwelland Njemačka 1.7<br />

57/450 John Caudwell U.K. 1.6<br />

57/450 Stefano Pessina Italija 1.6<br />

57/450 Bruno Schroder i obitelj U.K. 1.6<br />

57/450 Friede Springer Njemačka 1.6<br />

57/450 Ališer Usmanov Rusija 1.6<br />

58/468 Carlo Benetton Italija 1.5<br />

58/468 Gilberto Benetton Italija 1.5<br />

58/468 Giuliana Benetton Italija 1.5<br />

58/468 Luciano Benetton Italija 1.5<br />

58/468 Dermot Desmond Irska 1.5<br />

58/468 Rolf Gerling Njemačka 1.5<br />

58/468 Hans-Werner Hector Njemačka 1.5<br />

58/468 Mario Moretti Polegato Italija 1.5<br />

58/468 Sean Quinn i obitelj Irska 1.5<br />

58/468 Kjell Inge Rokke Norveška 1.5<br />

58/468 Klaus Tschira Njemačka 1.5<br />

58/468 John Whittaker U.K. 1.5<br />

59/522 Francesco G. Caltagirone Italija 1.4<br />

59/522 Richard Desmond U.K. 1.4<br />

59/522 Ennio Doris i obitelj Italija 1.4<br />

59/522 Hans Riegel Njemačka 1.4<br />

59/522 Paul Riegel Njemačka 1.4<br />

59/522 Andreas von Bechtolsheim Njemačka 1.4<br />

60/559 Jose Maria Aristrain Španjolska 1.3<br />

60/559 Thomas Bruch Njemačka 1.3<br />

60/559 Gustaf Douglas Švedska 1.3<br />

60/559 Eduard Shifrin U.K. 1.3<br />

60/559 Helmut Sohmen Austrija 1.3<br />

61/601 Patokh Chodiev Belgija 1.2<br />

61/601 Ingeburg Herz Njemačka 1.2<br />

61/601 Ihor Kolomojski Ukrajina 1.2<br />

61/601 Peter Unger Njemačka 1.2<br />

61/601 Vladimir Jevtušenkov Rusija 1.2<br />

62/647 Alberto Alcocer Španjolska 1.1<br />

62/647 Michael Ashley U.K. 1.1<br />

62/647 Henadij Boholjubov Ukrajina 1.1<br />

62/647 Emilio Botin Španjolska 1.1<br />

62/647 Alberto Cortina Španjolska 1.1<br />

62/647 Albert Gubay U.K. 1.1<br />

62/647 Rustam Tariko Rusija 1.1<br />

62/647 Martin Viessmann Njemačka 1.1<br />

62/647 Dieter von Holtzbrinck Njemačka 1.1<br />

63/701 Enrique Banuelos Španjolska 1.0<br />

63/701 Heinz Bauer Njemačka 1.0<br />

63/701 Jose Berardo Portugal 1.0<br />

63/701 Boris Berezovski Rusija 1.0<br />

63/701 Bjorgolfur Thor Bjorgolfsson Island 1.0<br />

63/701 James Dyson U.K. 1.0<br />

63/701 Jean-Claude Gandur Švicarska 1.0<br />

63/701 Nasser Khalili U.K. 1.0<br />

63/701 Lav Kvetnoj Rusija 1.0<br />

63/701 Friedhelm Loh Njemačka 1.0<br />

63/701 Niels Peter Louis-Hansen Danska ★ 1.0<br />

63/701 Andrej Melničenko Rusija 1.0<br />

63/701 Kenneth Morrison U.K. 1.0<br />

63/701 Joanne (JK) Rowling U.K. 1.0<br />

63/701 Lily Safra Monako 1.0<br />

63/701 David Sainsbury U.K. 1.0<br />

63/701 Thomas Sandell Švedska ★ 1.0<br />

63/701 Madeleine Schickedanz Njemačka 1.0<br />

63/701 Monika Schoeller Njemačka 1.0<br />

63/701 Zygmunt Solorz-Zak Poland 1.0<br />

63/701 Stefan von Holtzbrinck Njemačka 1.0<br />

63/701 Arne Wilhelmsen i obitelj Norveška1.0<br />

63/701 Igor Zjuzin Rusija 1.0<br />

★ Novi ove godine<br />

▲ Porast netto vrijednosti<br />

travanj 2009 F o r b e S 69

Ljudi i kompanije<br />

‘Pad vozarina nama ne stvara<br />

problem jer nas naručitelj posla<br />

unatoč tome jednako plaća. Tajna<br />

je u odabiru pouzdanih partnera’,<br />

kaže Josip Berket, koji uz marinu i<br />

charter tvrtku ima i kompaniju za<br />

menadžment u pomorstvu<br />

/ Jozo Vrdoljak<br />

Kapetanov<br />

lijek za krizu<br />

Poduzetničku karijeru u<br />

pomorskoj djelatnosti Josip<br />

Berket započeo je u -<br />

Grazu. Danas je jedan od<br />

najpoznatijih kaštelanskih<br />

poduzetnika, vlasnik Marine Kaštela<br />

koja ima 500 vezova i charter tvrtke Bav<br />

Adria Yahtings koja ima 32 jedrilice. Njegova<br />

tvrtka u Grazu, Marinconsult, bavi<br />

se menadžmentom pomorstvu. Berket je<br />

iskoristio prednosti novog izbornog zakona<br />

koji stavlja u ravnopravan položaj<br />

sve kandidate, pa se kao nezavisni kandidat<br />

kandidirao za gradonačelnika Kaštela,<br />

grada s preko 50 tisuća stanovnika.<br />

Ovaj kapetan duge plovidbe prije<br />

odlaska u poduzetništvo bio je zapovjednik<br />

broda u vlasništvu danske kompanije<br />

Knud I. Larsen. Kako je kompanija<br />

imala tvrtku koja se bavila pomorskim<br />

menadžmentom u Grazu, uprava je<br />

1985. zatražila od Berketa da se iskrca<br />

s broda i pođe raditi u Graz, kao osoba<br />

zadužena za sigurnost na brodovima.<br />

“U to vrijeme rad s kopna u struci<br />

bio je san svakog pomorca. Kako su mi<br />

tada i djeca pošla u školu, ponudu sam<br />

objeručke prihvatio. Dileme nisam imao<br />

i zbog toga što sam za ondašnje prilike<br />

već bio odlično situiran. To mi je bilo<br />

prvi put da sam došao u Austriju”, otkriva<br />

Berket.<br />

Potom je počeo otkupljivati dionice<br />

svoje tvrtke i 1990. postao vlasnikom<br />

50 posto dionica. Te godine osnovan je i<br />

Marinconsult Zagreb.Već 1992. kapetani<br />

Josip Berket i Frane Mišković bili su jedini<br />

suvlasnici tvrtke, a tvrtka je s 10 narasla<br />

na 20 brodova u menadžmentu. Bili<br />

su to uglavnom kontejnerski brodovi.<br />

Berket je uz pomoć oca i brata, također<br />

kapetana, 1996. postao potpuni vlasnik<br />

tvrtke, a 1997. stupio je u kontakt s japanskom<br />

brodarskom tvrtkom Maruta<br />

Sangyo, u čijem su sastavu bili i tankeri.<br />

Tada je Marinconsult započeo raditi pomorski<br />

menadžment s tankerima.<br />

“Tvrtka koja se bavi menadžmentom<br />

u pomorstvu obavlja za vlasnika broda<br />

poslove ukrcavanja, osiguranja i plaćanja<br />

posade, organizira popravak broda,<br />

održavanje brodske tehnike, opskrbu…<br />

Do prije pet-šest godina zapošljavali smo<br />

oko 600 pomoraca raznih zanimanja iz<br />

Hrvatske”, kaže Berket.<br />

Nakon toga se u Hrvatskoj povećao<br />

70 F o r b e S travanj 2009

Berketova tvrtka za<br />

menadžment u pomorstvu<br />

ima oko 20 milijuna<br />

dolara godišnjeg prometa<br />

Foto Nikola Vilic / Cropix<br />

standard pa je smanjen interes za jednostavnijim<br />

pomorskim zanimanjima.<br />

“No, časnički kadar na brodovima<br />

koji s nama posluju i dalje čine pomorci iz<br />

Hrvatske. Radi se o vrhunskim časnicima<br />

koji su okosnica našeg poslovanja. Naša<br />

posada je učlanjena u Sindikat pomoraca<br />

Hrvatske i naši pomorci plove sukladno<br />

ITF standardu”, naglašava Berket.<br />

U dosadašnjem poslovanju Marinconsult<br />

je radio s dva ili tri stalna vlasnika<br />

i opsluživao 17 do 22 njihova broda.<br />

“Prethodno su to bile danske tvrtke<br />

i japanska Maruta, a Maruta je zbog<br />

dugogodišnje suradnje s nama zadržala<br />

samo nadzor troškova. Isplaćuje nam<br />

tzv. management fee (mjesečni paušal),<br />

a mi za njih radimo sve poslove čak i<br />

nadzor novogradnji i dokovanja. Ukupno<br />

im opremamo 12 chemical tankera<br />

koji su u višegodišnjem najmu za Clipper<br />

tankers, Daw Chemical i Shell”, kaže<br />

Berket. Ti tankeri voze između Houstona<br />

i Srednje Amerike, a Marinconsult<br />

u menadžmentu ima i četiri Marutina<br />

product tankera od 50 tisuća dwt koji su<br />

u najmu za Dr. Oetker.<br />

“Uz Marutu, prije deset godina počeli<br />

smo raditi s još jednom japanskom tvrtkom.<br />

Mizuho Sangyo ima bulk carriere<br />

od preko 205 tisuća dwt koji prevoze<br />

sipki teret iz Brazila za Europu i Kinu. Za<br />

Mizuho Sangyo operiramo i tri bulk carriera<br />

koji su u najmu za japanski MOL i<br />

NYK”, ističe Berket.<br />

Jozo Vrdoljak je stalni dopisnik Privrednog vjesnika iz Dalmacije<br />

Prelazak poslovanja na tankere i<br />

izbor kvalitetnih tvrtki za koje radi, za<br />

Berketa se pokazalo punim pogotkom<br />

jer je kod bulk carriera nastupila kriza.<br />

Razlog je pad vozarina, koje su prošle<br />

godine iznosile oko 300 tisuća dolara<br />

dnevno, a sada su pale na 18 tisuća.<br />

“Bez obzira na toliki pad vozarina,<br />

ove dvije tvrtke, kako bi sačuvale monopol<br />

na tom tržištu, i dalje prevoze teret<br />

na Dalekom istoku. Doduše, osim pada<br />

vozarina opterećuje ih i prezauzetost<br />

luka u Kini, u kojima se gotovo mjesec<br />

dana čeka na iskrcaj. No, nama to ne<br />

stvara problem jer nas naručitelj posla<br />

unatoč tome jednako plaća”, objašnjava<br />

Berket i dodaje kako je kriza na sv-<br />

travanj 2009 F o r b e S 71

Ljudi i kompanije<br />

jetskom tržištu najjače pogodila brodove<br />

za prijevoz kontejnera: “Cijena njihove<br />

vozarine prva je pala, a poznato je da<br />

će se i zadnja oporaviti. S druge strane,<br />

kod bulk carriera Baltic exchange indeks<br />

se oporavlja. Bio je pao s 8000 na 500,<br />

a sada se oporavio na 2500. U svijetu je<br />

trenutačno nezaposleno oko 1,4 milijuna<br />

TEU brodskog prostora.”<br />

Berketov Marinconsult ostvaruje oko<br />

20 milijuna dolara godišnjeg prometa.<br />

“Konkurencija u shippingu je ogromna.<br />

Indija i Filipini postali su svjetske<br />

sile jer imaju odlične pomorske škole,<br />

pa na tržištu nude odlične pomorce i<br />

menadžment. Nas je održalo iskustvo i<br />

iskustvo našeg časničkog kadra, koji u<br />

mojoj tvrtki rade preko15 godina na istom<br />

tipu brodova. Zarade naših najboljih<br />

brodskih kapetana iznose oko 16 tisuća<br />

dolara mjesečno. Naši časnici su hrvatski<br />

pomorci, a posadu čine Burmanci i Filipinci.To<br />

ne znači da njih plaćamo manje<br />

od hrvatskih pomoraca, jer sindikalni<br />

ugovori svima jamče minimalnu plaću,<br />

ali je velika razlika u standardu tih država<br />

i Hrvatske. To je i razlog zašto Hrvatska<br />

više nema nižeg pomorskog kadra”, ističe<br />

Berket.<br />

Unatoč velikim plaćama časnika,<br />

u Hrvatskoj je sve manje interesa za pomorskim<br />

zanimanjem.<br />

“Javnost nije dovoljno upoznata s time<br />

da mladi pomorski stručnjak može do<br />

32. godine života osigurati egzistenciju.<br />

Umjesto toga, dominiraju vijesti o gusarima,<br />

drogi i problemima. Čak i ministarstvo<br />

stipendira polaznike pomorskih<br />

škola, ali je odaziv ipak sve manji.<br />

Pomorski časnici su možda jedino zanimanje<br />

u kojem smo prepoznati u svijetu<br />

i gdje možemo prodavati svoje, odnosno<br />

znanje naših časnika. Usto, lako je<br />

pronaći solidan posao na kopnu”, tvrdi<br />

Berket.<br />

Konkurencija među tvrtkama koje<br />

se bave menadžmentom u pomorstvu<br />

izuzetno je velika, no Berket kaže:<br />

“Zahvaljujući višegodišnjoj korektnoj<br />

suradnji s kompanijama za koje radimo<br />

ovu vrstu usluge, mi dugoročno imamo<br />

osiguran posao. Jedini nam je rizik ako<br />

te tvrtke upadnu u probleme.”<br />

Berket je 1995. osnovao charter<br />

tvrtku Bav Adria Yachting, koja je do<br />

izgradnje njegove Marine Kaštela imala<br />

bazu u ACI Marini Split. Bav Adria<br />

Yachting daje u najam 32 jedrilice i ima<br />

popunjenih 540 tjedana godiönje.<br />

“U zadnjih nekoliko godina promet<br />

naše tvrtke stalno raste. Ove nam je godine,<br />

unatoč krizi, buking veći za sedam<br />

posto nego prošle.Razlog je to što su<br />

naši gosti uglavnom Austrijanci. Imamo<br />

oko 65 posto stalnih gostiju, od kojih je<br />

većina iz Graza. I pored toga nastupamo<br />

na sajmovima, jer se trenutačno vodi<br />

borba za svakog gosta”, ističe Berket.<br />

Berket smatra da broj brodova i<br />

tvrtki za iznajmljivanje raste zato što u<br />

nas vlada mišljenje kako je u poslovima<br />

iznajmljivanja plovila velika zarada.<br />

Tako su se u ovoj djelatnosti okušali<br />

mnogi koji se tim poslom nikada nisu<br />

bavili. “Rezultat je porast, za gotovo tri<br />

puta, broja brodova koji se u zadnjih<br />

nekoliko godina daju u najam.Taj porast<br />

nije pratio dolazak nautičara pa dio tih<br />

tvrtki nudi cijene najma niže od tržišnih<br />

i stvara probleme u poslovanju svim<br />

tvrtkama kojima je ovo osnovna djelatnost<br />

i koje su vlasnici brodova koje daju<br />

u najam. Jedini izlaz je licenciranje tvrtki<br />

i određivanje maksimalnog broja plovila<br />

koja se mogu davati u najam”, ističe Berket.<br />

Marinu Kaštela Berket je izgradio<br />

2002. godine. Kada proradi sustav Eko<br />

Kaštelanski zaljev, ona će biti priključena<br />

na njega. Marina ima veliku važnost za<br />

okoliš jer su cijela naselja priključena<br />

na njezin kanalizacijski sustav. Može<br />

primiti stotinjak megajahti, no njihovo<br />

vezivanje opterećuje elektroenergetski<br />

sustav.Taj problem bi uskoro trebao biti<br />

riješen izgradnjom nove trafostanice<br />

snage 2 MW. Prema rješenju Ministarstva<br />

graditeljstva i prostornog uređenja,<br />

izgradnjom Marine Kaštela znatno je<br />

popravljena ekološka situacija u okolišu<br />

jer je marina izgrađena na prethodno<br />

potpuno devastiranom prostoru<br />

Berket, za razliku od nekih drugih<br />

vlasnika marina, ne smatra da su charter<br />

gosti neomiljeni u marinama. “Moguće<br />

je da oni opterećuju one marine za kojima<br />

vlada povećan interes vlasnika plovila,<br />

jer čarteraši stvaraju buku, pogotovo<br />

subotom kada su smjene, a vlasnici plovila<br />

istinski su zaljubljenici u more i žele<br />

mir. Stoga u marinama treba napraviti<br />

posebne ulaze za vlasnike i za čarteraše.<br />

‘Zalažem se za licenciranje tvrtki i<br />

određivanje maksimalnog broja plovila<br />

koja se mogu davati u najam’<br />

Usto bi netko morao nadzirati kompletan<br />

naš nautički promet, da se osigura<br />

podjednak omjer vlasnika plovila i<br />

čarteraša”, kaže Berket.<br />

Nadalje, smatra kako treba paziti da<br />

čarteraši ne istisnu vlasnike brodova.To<br />

se može postići tako da se vezovi ne rade<br />

u otočkim valama i da se izgradi dovoljno<br />

vezova u otočkim urbaniziranim<br />

naseljima koja već imaju određenu infrastrukturu.<br />

“Pogrešno je računati imamo<br />

li dovoljan broj vezova. Treba paziti<br />

na koncept, izgraditi onoliko vezova koliko<br />

mogu servisirati otočka naselja i infrastruktura.<br />

Svaki nautičar koji isplovi<br />

iz bazne marine provede dan na moru,<br />

a zatim ide na večeru recimo u Komižu,<br />

Vis, Korčulu… I u tim mjestima mora<br />

imati vez, kako ne bi morao uplovljavati<br />

u 14 sati da bi se mogao privezati.<br />

Pri tome treba uzeti u obzir i više od<br />

100 tisuća brodica u vlasništvu građana,<br />

koji ih ljeti koriste za odmor”, objašnjava<br />

Berket.<br />

72 F o r b e S travanj 2009

Ljudi i kompanije<br />

Nordijski strojevi za bebe<br />

Ikea je toliko popularna da se<br />

procjenjuje kako je 10 posto<br />

europske djece začeto na njezinim<br />

krevetima. U Hrvatskoj očekuje 25<br />

posto tržišta / Gordana Galović<br />

Foto Vjekoslav Skledar / Cropix<br />

Direktor Ikee Anders<br />

Dahlvig krizu koristi<br />

za usporavanje<br />

rasta kompanije<br />

i ujednačavanje<br />

kvalitete usluge<br />

Dok je globalna financijska kriza i najjače natjerala<br />

da mole za pomoć iz državnih blagajni,<br />

kriza za švedsku Ikeu znači da idućih godina<br />

neće, kao dosad, godišnje otvarati 25 dućana,<br />

već samo 15. Rekordni prihodi i relativno<br />

konzervativna poslovna politika što manjeg zaduživanja, koju<br />

kao generalni direktor Grupe Ikea provodi Anders Dahlvig,<br />

sada se pokazala jednom od ključnih prednosti.<br />

U deset godina na čelu Grupe Ikea, Dahlvig je<br />

gotovo utrostručio broj trgovina i zaposlenih, a sada<br />

dovodi Ikeu i u Hrvatsku. “U posljednjih deset godina<br />

ušli smo na samo dva nova tržišta - Portugal<br />

i Japan, pa se ne može reći da smo ulazili u brojne<br />

zemlje, a da je Hrvatska ostala sa strane. Veći nam<br />

je trošak razvijati sasvim nova tržišta nego ulagati<br />

u postojeća. Ulazak na novo tržište vrlo je kompliciran,<br />

od prilagođavanja lokalnom zakonodavstvu,<br />

poreznom sustavu, prevođenja kataloga do razvoja<br />

komunikacijske strategije”, objašnjava Dahlvig,<br />

koji je nedavno i osobno po prvi put provjerio kako<br />

teku pripreme za otvaranje prvog Ikeinog prodajnog<br />

centra do 2011. godine, u općini Rugvica kod<br />

čvora Ivanja Reka. Najavljena investicija u novi<br />

trgovački centar vrijedna je 300 milijuna eura<br />

od čega će 50 milijuna eura biti uloženo samo u<br />

Ikeu. Procjenjuje se da bi Ikea vrlo brzo mogla uzeti 25 posto<br />

hrvatskog tržišta, a Šveđani već u prvoj godini očekuju dva<br />

milijuna kupaca i promet između 55 i 60 milijuna eura.<br />

“Mislim da je Hrvatska sada stabilno okruženje za biznis<br />

i pravi je trenutak za naš ulazak na tržište. Donijet ćemo<br />

kvalitetan proizvod, dobar dizajn i niske cijene. Vodeći smo<br />

na tržištu svih europskih zemalja pa očekujemo takvu poziciju<br />

i u Hrvatskoj”, kaže Dahlvig, prenoseći filozofiju štedljivog<br />

Ikeinog vlasnika, 82-godišnjeg Ingvara Kamprada.<br />

“On doista živi ne rasipajući resurse, a to je filozofija<br />

i cijele kompanije. Nema privatnih aviona, skupih hotela,<br />

vozača, privatnih parkinga i sličnih povlastica”, priznao nam<br />

je Anders Dahlvig. Donekle očekivano priznaje da je oko<br />

50 posto namještaja u njegovoj kući iz Ikee. Tajna jedne od<br />

najuspješnijih poslovnih priča današnjice, koju je još 1943.<br />

započeo Ingvar Kamprad, čini se krajnje jednostavnom. Kupcima<br />

diljem svijeta ponudio je jednostavan i funkcionalan<br />

namještaj po prihvatljivim cijenama. Na Ikeinim krevetima,<br />

procjenjuje se, začeto je 10 posto europske djece. Kupci točno<br />

znaju što mogu očekivati i rijetko se osjećaju prevarenima.<br />

Glavni mamac je besplatni katalog s nevjerojatnom<br />

nakladom od oko 200 milijuna primjeraka. Svi su<br />

prodajni centri postavljeni tako da se iz njih ne može<br />

izaći, a da se ne prođe kroz cijelu trgovinu. Premda<br />

je trgovina namještajem među sektorima najviše<br />

pogođenima krizom, u Ikei ne strahuju za svoju<br />

poziciju iako je i u njihovim centrima manje kupaca.<br />

“Proteklih smo godina imali toliko brz rast<br />

da je to utjecalo i na samu kompaniju pa smo se<br />

sada odlučili koncentrirati na poboljšanje usluge<br />

i podizanje kompetencija zaposlenih”, kaže Dahlvig<br />

i potvrđuje da će Hrvatska prva u regiji dobiti<br />

Ikeu. Odbacuje nagađanja da bi i do 10.000 radnika<br />

u hrvatskoj drvnoj industriji nakon ulaska<br />

švedskog diva moglo ostati bez posla. “Ikea već<br />

surađuje s hrvatskim drvoprerađivačkim tvrtkama<br />

i tako će biti i u budućnosti”, poručuje<br />

Dahlvig.<br />

travanj 2009 F o r b e S 73

Zdravlje<br />

Dobar posao<br />

s bakterijama<br />

Proizvođači probiotika tvrde da njihovi<br />

proizvodi koji sadrže bakterije poboljšavaju<br />

probavu i jačaju imunološki sustav. A prodaja<br />

raste. Jako raste / Tanja Tolić<br />

U<br />

američkoj reklami za<br />

probiotik Activia glumica<br />

Jamie Lee Curtis,<br />

zavaljena na kauč, protrlja<br />

trbuh i kaže: “Najprije<br />

loša vijest: 87 posto zemlje pati od<br />

probavnih problema”. Dobra je vijest,<br />

nastavlja s prepredenim osmijehom na<br />

licu, što je otkrila jogurt Activiju koji<br />

sadrži žive, “prijateljske” bakterije koje<br />

reguliraju probavni sustav u dva tjedna.<br />

U hrvatskoj verziji reklame nema Jamie,<br />

ali ima mnogo Krešimira. Krešo iz<br />

ribarnice, Krešo konobar, Krešo kolega s<br />

posla. Svi se zovu Krešo, ali su različiti i<br />

ne rade iste stvari. Isto vrijedi i za bifidus,<br />

kažu u reklami. Postoji više bifidusa...<br />

Danoneova reklama za novi jogurt<br />

na hrvatskom tržištu, po neslužbenom<br />

mišljenju TV gledatelja na različitim<br />

internetskim forumima jedna je od<br />

najiritantnijih. No, isto vrijedi i za reklamu<br />

za probiotik Sensiju u kojoj<br />

zeleni list nesputano pluta potokom<br />

jasno pokazujući kako će se slobodno<br />

kretati sadržaj naših crijeva nakon što<br />

popijemo Dukatov jogurt. Jednaku<br />

iritaciju kod gledatelja proizvodi i spot<br />

za BioAktiv LGG, također Dukatov<br />

proizvod, u kojem nam se glava obitelj,<br />

inače liječnik po struci, direktno obraća<br />

s ekrana i pita: “A vi? Jeste li i vi danas<br />

uzeli svoju dozu?”<br />

Reklame za dobru probavu i imunitet<br />

u Hrvatskoj su, očito, osuđene na<br />

propast, no prodaja jogurta koji sadrže<br />

“dobre” bakterije, ili probiotika, iz godine<br />

u godinu raste. Prvi probiotik,<br />

Vivis, na hrvatsko je tržište uvela Vindija<br />

1998., a 2000. se prema podacima<br />

74 F o r b e S travanj 2009

Croatiastočara godišnje proizvodilo i<br />

prodavalo 55 milijuna kg takvih proizvoda.<br />

Sedam godina kasnije, što su<br />

posljednji dostupni podaci, u Hrvatskoj<br />

se godišnje popije najmanje 79 milijuna<br />

kg ili litara probiotičkih napitaka,<br />

računajući samo domaću proizvodnju,<br />

bez uvoza, kaže Janja Jozanović iz udruge<br />

Croatiastočar. Drugim riječima, od<br />

673.466 tona mlijeka, koliko se godišnje<br />

proizvede u Hrvatskoj, 9,7 posto potroši<br />

se na proizvodnju fermentiranih proizvoda<br />

poput jogurta.<br />

Foto Getty Images, Marin Tironi, Saša Midžor Sučić / Cropix<br />

Ulazak francuske prehrambene<br />

grupacije Danone s Activijom i Actimelom<br />

na hrvatsko tržište pokazuje<br />

da ono ni izbliza nije iscrpljeno, nego<br />

baš suprotno - prava bitka bakterijama<br />

tek počinje. Primat na tržištu danas<br />

čvrsto drži Dukat s četiri probiotička<br />

proizvoda: Acidofilom, Bioactivom<br />

LGG, Sensijom i AB kulturom. Iako<br />

neslužbene procjene govore da Dukat<br />

drži oko polovice tržišta fermentiranih<br />

proizvoda, pa tako i probiotika, Elena<br />

Wolsperger iz Dukata kaže kako to<br />

nije točno jer je na tržištu s više od 15<br />

proizvođača teško zauzeti polovicu.<br />

Druga po snazi je Vindija s jogurtom<br />

L. casei, tekućim voćnim jogurtom Vivis<br />

i acidofilnim mlijekom, a treće mjesto<br />

čvrsto drži mljekara Meggle, koja jedina<br />

javno priznaje kako njihovi fermentirani<br />

proizvodi drže oko 17 posto udjela na<br />

tržištu. U to, kaže Sanja Šijanec iz Odjela<br />

za odnose s javnošću i razvoj ljudskih<br />

potencijala, ulaze sve vrste jogurta, vrhnja<br />

i deserta. “U 2004. smo proizvodili<br />

oko 5 milijuna kilograma fermentiranih<br />

proizvoda, a lani je ta brojka uvećana za<br />

gotovo 60 posto i iznosi nešto manje od<br />

9 milijuna kilograma”, dodaje.<br />

Najveći porast prodaje u njihovoj<br />

grupi fermentiranih proizvoda bilježe<br />

tekući, natur jogurti te kisela vrhnja,<br />

oba kao osnovni proizvodi u grupi fermentiranih<br />

proizvoda, što pokazuje da<br />

su potrošači ipak najskloniji kupnji osnovnih<br />

vrsta mliječnih proizvoda. Meggle<br />

u svom asortimanu ima probiotik<br />

Provie u “prirodnoj” varijanti te u dva<br />

Mnogi fermentirani proizvodi olako se<br />

proglašavaju probiotičkim jer to potiče<br />

potrošače na konzumaciju<br />

Neke probiotičke<br />

bakterije koje se koriste u<br />

komercijalne svrhe<br />

Lactobacillus sojevi<br />

L. acidophilus<br />

L. casei<br />

L. fermentum<br />

L. gasseri<br />

L. johnsonii<br />

L. lactis<br />

L. paracasei<br />

L. plantarum<br />

L. reuteri<br />

L. rhamnosus<br />

L. salivarius<br />

Bifidobacterium sojevi<br />

B. bifidum<br />

B. breve<br />

B. lactis<br />

B. longum<br />

Streptococcus sojevi<br />

S. thermophilus<br />

voćna okusa, a proizvode i voćni jogurt<br />

s dodatkom aloe vere - Wellfit, koji je<br />

također jedna od probiotskih kultura.<br />

“Udio probiotika u cjelokupnoj<br />

proizvodnji još je relativno nizak, no njihov<br />

udio u grupi jogurta je oko 7 posto,<br />

dok se na početku 2004. kretao oko<br />

3 posto zato što smo s proizvodnjom<br />

probiotika krenuli tek krajem 2007.”,<br />

objašnjava Sanja Šijanec, dodajući kako<br />

je Meggle prodajom probiotika iznimno<br />

zadovoljan i ona im je dobar pokazatelj<br />

strategije za budućnost.<br />

Kako će izgledati tržište kad se<br />

Danone ustali, zasad je teško prognozirati,<br />

no američke brojke pokazuju da<br />

je u pitanju ozbiljan protivnik. Samo u<br />

prvoj godini prodaje Activije, Danone<br />

je u SAD-u zaradio više od 100 milijuna<br />

dolara, dok je u drugoj godini, 2007.,<br />

profit narastao na 181,3 milijuna.<br />

“Udio Danonea na hrvatskom<br />

tržištu fermentiranih proizvoda sada<br />

iznosi između 4 i 5 posto, ovisno o sezonskim<br />

promjenama na tržištu”, kaže<br />

Hana Rukavina iz tvrtke Danone Adriatic<br />

koja obuhvaća Hrvatsku, Bosnu i<br />

travanj 2009 F o r b e S 75

Zdravlje<br />

Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, a dio<br />

je Danone grupe. Na svjetskoj razini,<br />

Danone godišnje proizvede 1,5 milijardi<br />

kilograma probiotičkih proizvoda<br />

u vrijednosti od 3,5 milijarde eura.<br />

Probiotički proizvodi Activia i Actimel<br />

čine oko 38 posto ukupne proizvodnje<br />

Danonea i jedan su od najbrže rastućih<br />

segmenata unutar svježih mliječnih<br />

proizvoda, objašanjava Hana Rukavina.<br />

Probiotici očito imaju šansu postati<br />

ono što su 80-ih godina na tržištu hrane<br />

bile zobene pahuljice, koje su postale<br />

prehrambena senzacija nakon što se<br />

dokazalo da snižavaju razine kolesterola<br />

u krvi. Za razliku od pahuljica, “dobre”<br />

bakterije imaju, prema tvrdnjama<br />

proizvođača i dijela znanstvene zajednice,<br />

mnogo širi spektar djelovanja: ne<br />

samo da pomažu probavi, nego pomažu<br />

u sprečavanju ili čak liječenju cijelog<br />

niza bolesti, od alergija do raka.<br />

“Na temelju znanstvenih i kliničkih<br />

istraživanja može se reći da probiotici<br />

mogu biti vrlo učinkoviti u sprečavanju<br />

različitih vrsta crijevnih i urogenitalnih<br />

infekcija, te posebice za uspostavljanje<br />

normalne crijevne mikroflore nakon<br />

antibiotičke terapije. Istraživanja upozoravaju<br />

na sve veći učinak probiotičkih<br />

mikroorganizama u suzbijanju različitih<br />

bolesti, a posebice u suzbijanju kancerogenih<br />

procesa u probavnom sustavu”,<br />

kaže dr. Jagoda Šušković iz Laboratorija<br />

za tehnologiju antibiotika, enzima,<br />

probiotika i starter kultura pri Zavodu<br />

za biokemijsko inženjerstvo i redovita<br />

profesorica na Prehrambenobiotehnološkom<br />

fakultetu Sveučilišta u<br />

Proizvodnja fermentiranih proizvoda u<br />

Republici Hrvatskoj od 2000. do 2007.<br />

godine u tonama<br />

55.070<br />

55.299<br />

56.920<br />

57.335<br />

63.505<br />

Jogurt u brojkama<br />

1-2<br />

vrtićima<br />

7,8<br />

Zagrebu. Riječ probiotik, koja potječe<br />

od grčkih riječi “pro bios”, “za život”, prvi<br />

je put upotrijebljena 1965. i tijekom godina<br />

je poprimala različita značenja.<br />

65.912<br />

puta na tjedan je zastupljen<br />

jogurt u obrocima u<br />

posto dječaka i 5,6 posto<br />

djevojčica u dobi od 10 do 11<br />

godina konzumira jogurt<br />

10,3<br />

dječaka i 14,6 djevojčica<br />

u dobi od 14 do 15 godina<br />

konzumira jogurt<br />

1-2<br />

puta na tjedan mladi u<br />

dobi od 15 do 18 godina<br />

najčešće piju jogurt<br />

34,8<br />

grama po danu čini<br />

jogurt trećim po redu<br />

mliječnim proizvodom koji se nudi u<br />

prosječnoj hotelskoj prehrambenoj<br />

ponudi<br />

Izvor: Istraživanja Irene Colić Barić, Grete<br />

Krešić i Mirjane Brlečić, 2001./2002.<br />

Fermentirani proizvodi u Hrvatskoj<br />

67.800<br />

78.600<br />

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.<br />

Izvor: Mljekarska industrija RH<br />

uključena u GIU “Croatiastočar”<br />

godina<br />

Prema definiciji stručnjaka iz FAO-a<br />

(Food and Agriculture Organization),<br />

probiotici su “živući” mikroorganizmi<br />

koji, primijenjeni u odgovarajućim<br />

količinama, imaju korisne zdravstvene<br />

učinke na organizam.<br />

“Probiotici se danas uglavnom konzumiraju<br />

preko fermentiranih mliječnih<br />

proizvoda jer je taj oblik najprihvatljiviji<br />

za potrošača”, kaže dr. Šušković.<br />

Najčešće se u takvim proizvodima<br />

koriste bakterijske kulture iz rodova<br />

Lactobacillus i Bifidobacterium, popularnije<br />

laktobacili i bifidobakterije.<br />

Kako si probiotici u hrani zapravo dio<br />

šireg trenda koji se naziva funkcionalnom<br />

hranom, danas ih susrećemo<br />

u sve većem broju prehrambenih i<br />

farmaceutskih proizvoda, primjerice<br />

kao dodatak dojenačkim formulama,<br />

pripravcima za bolesnike, pivu, vinu,<br />

napicima za sportaše, a dostupni su i u<br />

kapsulama. Koliko su popularni možda<br />

najbolje govori to što su ih znanstvenici<br />

uspjeli “ucijepiti” čak i u - jabuku.<br />

S probioticima postoje dva<br />

problema, koji su ujedno i dvije glavne<br />

ozbiljne prepreke brzorastućem tržištu<br />

fermentiranih proizvoda. Prvi je da njihovo<br />

djelovanje na zdravlje nije stopostotno<br />

dokazano, iako se u reklamiranju<br />

tih proizvoda tvrtke ili pozivaju na<br />

zdravstvene tvrdnje koje baziraju na testiranju<br />

vlastitih proizvoda ili referiraju<br />

na istraživanja širokog spektra koja testiraju<br />

različite probiotičke vrste.<br />

Drugi je problem složeniji. Ljudski se<br />

probavni sustav sastoji od kompleksnog<br />

mikrobnog ekosustava, odnosno od<br />

nekoliko stotina različitih bakterijskih<br />

vrsta, koji može pozitivno ili negativno<br />

djelovati na zdravlje, ovisno o ravnoteži<br />

dobrih i štetnih bakterija. Više od 85<br />

posto našeg imunosnog sustava direktno<br />

ovisi o ukupnom stanju crijevne<br />

mikroflore. Da bi probiotički proizvod<br />

bio djelotvoran, mora sadržavati veliki<br />

broj živih probiotičkih bakterija, jer ga<br />

čeka dugačak i opasan put kroz želudac<br />

i visoku kiselost želučanog soka, do crijeva<br />

gdje djeluju.<br />

76 F o r b e S travanj 2009

Zdravlje<br />

Trećina probiotičkih proizvoda ne sadrži<br />

one količine aktivnih bakterija koje su navedene<br />

na proizvodu, pokazuju istraživanja<br />

Istraživanja, uglavnom američkih<br />

potrošačkih udruga, pokazala su da<br />

jedna trećina probiotičkih proizvoda ne<br />

sadrži one količine aktivnih bakterija<br />

koje su navedene na proizvodu. Pod uvjetom<br />

da su uopće navedene. A ako ne<br />

sadrži potrebne količine bakterija, ne<br />

može ni imati blagotvorno djelovanje.<br />

Upravo je na tom testu prije<br />

godinu dana pao Danone s Activijom.<br />

Sud u Los Angelesu utvrdio je da je<br />

francuska tvrtka za zdravstvene tvrdnje<br />

u vezi sa svojim proizvodom koristila<br />

znanstveni jezik kojim je zavarala<br />

kupce. Istraživanja su također pokazala<br />

da neke tvrtke u svojim proizvodima<br />

koriste druge probiotičke vrste od onih<br />

koje navode.<br />

Jagoda Šušković potvrđuje da je i u<br />

Americi i u EU davno došlo do zloporabe<br />

probiotičkog koncepta iz komercijalnih<br />

razloga. “Prije desetak godina, kad<br />

su probiotici došli na hrvatsko tržište,<br />

bilo je manje proizvoda i stanje je bilo<br />

mnogo jasnije. Danas to ne mogu više<br />

sa sigurnošću tvrditi. Mnogi fermentirani<br />

industrijski proizvodi olako se<br />

proglašavaju probiotičkim jer taj atribut<br />

potiče potrošače na konzumaciju.<br />

Naime, sva fermentirana mlijeka, npr.<br />

jogurt, sadrže bakterije mliječne kiseline<br />

kao starter kulture, odnosno bakterijske<br />

kulture koje se stavljaju u slatko mlijeko<br />

da bi od njega napravio jogurt”, kaže.<br />

Te starter kulture nisu nužno<br />

probiotičke u užem smislu riječi, nego su<br />

sudjelovale u proizvodnji jogurta koji je<br />

koristan za zdravlje jer je puno probavljiviji<br />

od mlijeka. Probiotičke bakterije u<br />

užem smislu mogu biti samo one koje<br />

su prošle stroge znanstvene kriterije, što<br />

znači da moraju preživjeti prolazak kroz<br />

nepovoljne uvjete gastrointestinalnog<br />

sustava da bi došle do debelog crijeva<br />

gdje se očekuje pozitivna aktivnost.<br />

Budući da se probiotičke bakterije<br />

unose u organizam i u obliku<br />

kapsula, vaginaleta ili aerosola, dakle i<br />

kao farmaceutski oblici, ti bi se proizvodi<br />

morali podvrgnuti strogoj kontroli,<br />

dodaje dr. Šušković. Sada ne moraju<br />

proći kontrolu Agencije za lijekove jer<br />

nisu deklarirani kao lijekovi, iako se u<br />

Potrošnja fermentiranih<br />

mlijeka (kg) po glavi<br />

stanovnika u godinu dana<br />

Proizvod<br />

Potrošnja<br />

Kina 0,2<br />

Meksiko 1,6<br />

Brazil 2<br />

Tajland 2<br />

Južnoafrička<br />

Republika<br />

3,2<br />

Kanada 4,9<br />

Rusija 5<br />

Tajvan 5<br />

Australija 5,7<br />

Novi Zeland 6<br />

Argentina 6,9<br />

SAD 7,2<br />

Čile 8<br />

Tunis 9<br />

Turska 13<br />

Koreja 13<br />

Hrvatska 13<br />

Japan 14,2<br />

EU 14,6<br />

Norveška 16,6<br />

Izvor: časopis Mlijeko i ja, 2008.<br />

takvim koncentriranim oblicima koriste<br />

kao lijekovi. Koliko je njoj poznato,<br />

samo nekoliko probiotičkih sojeva ima<br />

FOSHU priznanje (Food for Specified<br />

Health Use - Japan), dok američka Agencija<br />

za hranu i lijekove (FDA) još niti<br />

jedan nije priznala kao lijek. Američka<br />

Akademija za mikrobiologiju u izvješću<br />

iz 2006. naglasila je pak da je “u ovom<br />

trenutku, kvaliteta probiotika dostupna<br />

potrošačima u svijetu nepouzdana”.<br />

Prehrambena i mljekarska industrija<br />

naoko je svjesna tog problema. U<br />

reklamama za svoje proizvode nerijetko<br />

upozoravaju potrošače da trebaju voditi<br />

računa o vjerodostojnosti zdravstvenih<br />

tvrdnji koje koriste drugi proizvođači.<br />

Probiotici su, kažu, danas atraktivan<br />

proizvod i sve je više novih ulazaka na<br />

tržište. Pomalo paradoksalno, glavno<br />

upozorenje stručnjaka - da ne treba<br />

vjerovati baš svemu što piše na bočici<br />

jogurta - postalo je glavno oruđe u<br />

promociji vlastitog proizvoda. Drugim<br />

riječima, svi se zovu Krešo, ali su različiti<br />

i ne rade iste stvari. Isto vrijedi i za bifiduse,<br />

ali koji je pravi?<br />

Proizvodnja mlijeka u HR<br />

Broj<br />

krava<br />

kg mlijeka<br />

po kravi<br />

Svijet 234.134.000 2311<br />

Europa 47.699.000 4414<br />

EU 22.370.000 6348<br />

Hrvatska 238.000 3454<br />

Izvor: časopis Mlijeko i ja, 2008.<br />

Godišnja potrošnja mlijeka<br />

i mliječnih proizvoda u<br />

kilogramima po stanovniku<br />

Proizvod EU Hrvatska<br />

Mlijeko 92,8 94,5<br />

Fermentirani<br />

19,5<br />

proizvodi<br />

15,9<br />

Maslac 4,20 0,38<br />

Sirevi 18,3 7,10<br />

Izvor: časopis Mlijeko i ja, 2008.<br />

78 F o r b e S travanj 2009

Lijekovi<br />

Transparentnom procedurom kakvu<br />

provodi britanski NICE nerijetko se<br />

pokaže da zapravo nema opravdanja<br />

za stavljanje na listu lijeka koji dođe s<br />

brojnim preporukama raznih kliničkih<br />

studija jer njegova učinkovitost ne<br />

opravdava njegovu cijenu<br />

Hrvatska treba NICE<br />

Kako se liječiti, a ne bankrotirati? Sve više zemalja razmišlja o osnivanju<br />

agencije za procjenu opravdanosti stavljanja nekog lijeka ili uređaja na listu<br />

koju plaća zdravstveno osiguranje / Goranka Jureško<br />

Foto Getty Images<br />

Kako je nedavno objavio<br />

Dow Jones, čak 21 klinička<br />

studija kojima su se<br />

ispitivali lijekovi Bextra,<br />

Vioxx, Effexor i Lyrica<br />

farmaceutskih divova kao što su Pfizer,<br />

Merck i Wyeth, proglašena je teškim<br />

falsifikatom. Uvaženi američki anesteziolog<br />

Scott S. Reuben iz Massachusettsa<br />

spomenutim je lijekovima, od kojih dva<br />

više nisu na tržištu, pridavao mogućnosti<br />

u liječenju koje oni nemaju i još je k<br />

tome zatajio opasne nuspojave. Dakako,<br />

kompanije tvrde da nisu imale pojma što<br />

“zločesti doktor” radi, premda su upravo<br />

one financirale sporne studije i uz njihovu<br />

pomoć nastojale prodati što više<br />

lijekova.<br />

To su samo otkrivene spačke. Koliko<br />

je neotkrivenih i zato vrlo unosnih za<br />

industriju, može se samo pretpostaviti.<br />

Liječnici, a osobito pacijenti bombardiraju<br />

se gotovo svakodnevno novim lijekovima<br />

“koji spašavaju život” i mogućnostima<br />

uređaja koji mogu “vidjeti sve”.<br />

U šumi novosti sve se teže snalaze i znalci<br />

pa zato zdravstvena potrošnja vrtoglavo<br />

raste. Stoga se gotovo sve razvijene zemlje<br />

nastoje domisliti kako zauzdati potrošnju,<br />

a ne uskratiti zdravlje. U prošloj<br />

godini u Hrvatskoj je ukupno za lijekove<br />

na recept i one koje su pacijenti dobivali<br />

u bolnicama potrošeno oko 4,5 milijardi<br />

travanj 2009 F o r b e S 79

Lijekovi<br />

Stari lijek,<br />

nova cijena<br />

Jedan od primjera kako neki stari<br />

lijekovi u novom ruhu mogu doseći<br />

astronomske cijene je Revlimid tvrtke<br />

Celgene. Riječ je o desetljećima<br />

starom lijeku thalidomidu, poznatom<br />

po tome da su trudnice<br />

poslije liječenja njime rađale djecu<br />

s invaliditetom, pa je povučen iz<br />

uporabe. Sada se rabi za liječenje<br />

multiplog mijeloma, raka koštane<br />

srži i vrlo je učinkovit. No, premda je<br />

njegova proizvodnja vrlo jeftina jer<br />

je proizvođač imao male troškove<br />

istraživanja, cijena mu je vrtoglava.<br />

U početku primjene za liječenje raka<br />

1998. jedna tableta Revlimida košala<br />

je 6 dolara. Kako mu je popularnost<br />

rasla, tako je rasla i cijena. Danas<br />

se, navodno nešto poboljšan, ali ne<br />

i učinkovitiji, prodaje za čak 260<br />

dolara po tableti, odnosno godišnja<br />

terapija košta 94.000 dolara! Britanci<br />

su, dakako, odbili staviti taj lijek na<br />

listu zdravstvenog osiguranja jer su<br />

procijenili da je to pljačka.<br />

U šumi lijekova i uređaja koji ‘spašavaju život’ zdravstvena potrošnja vrtoglavo raste<br />

kuna. Doda li se tome još oko 350 milijuna<br />

kuna za potrošnju tzv. skupih lijekova,<br />

dolazimo do gotovo pet milijardi kuna ili<br />

četvrtine proračuna za zdravstvo. Unatoč<br />

smanjenju cijena lijekova koji se izdaju na<br />

recept, potrošnja ipak iz godine u godinu<br />

raste kvantitativno. Drugim riječima,<br />

proizvođači ono što izgube na smanjenju<br />

cijene nadomjeste većim obujmom prodaje.<br />

Raste i potrošnja skupih lijekova,<br />

poglavito onih za liječenje raka. Lani je<br />

rekorder bio Herceptin, lijek za liječenje<br />

raka dojke, za koji je potrošeno 68 milijuna<br />

kuna, a na godišnjoj razini porast je<br />

bio veći od 100 posto.<br />

Nedavno su na listu skupih lijekova<br />

HZZO-a stavljeni Sutent za rak bubrega i<br />

Tarceva za rak pluća. Ta bi dva lijeka mogla<br />

biti razlogom dodatnog skoka potrošnje<br />

od najmanje 150 milijuna kuna<br />

u ovoj godini. HZZO je vjerovao da će<br />

proizvođači pristati naknadno potpisati<br />

ugovor kojim se obvezuju da će platiti liječenje<br />

za više od 30 pacijenata za Sutent<br />

i više od 60 pacijenata za Tarcevu. Kako<br />

je to bio račun bez krčmara, naplata će<br />

stizati HZZO-u. Od iznosa bi mnoge<br />

mogla zaboljeti glava.<br />

Teško bolesni svu nadu polažu upravo<br />

u nove lijekove, osobito ako su skupi.<br />

Mnogi neovisni stručnjaci smatraju međutim<br />

da farmaceutska industrija koristi<br />

upravo tu činjenicu i plasira na tržište sve<br />

skuplje lijekove, premda za tako visoke<br />

cijene često nema opravdanja.<br />

80 F o r b e S travanj 2009

Prvi su to shvatili Englezi pa su prije<br />

desetak godina osnovali NICE, agenciju<br />

koja procjenjuje opravdanost stavljanja<br />

nekog lijeka na listu i uporabu nove tehnologije<br />

koju plaća zdravstveno osiguranje.<br />

Premda se donedavno o NICE-u<br />

govorilo kao o okrutnoj, neosjetljivoj<br />

ustanovi kojoj ljudski život malo vrijedi,<br />

a brine se samo o omjeru koristi i potrošenog<br />

novca, posljednjih se mjeseci<br />

u mnogim razvijenim državama intenzivno<br />

razmišlja o sličnoj formuli, da bi<br />

se farmaceutsku industriju natjeralo na<br />

niže i realnije cijene.<br />

Zdravstvene vlasti Austrije, Kolumbije,<br />

Brazila i Tajlanda tvrde da NICE<br />

značajno utječe na njihovu politiku lijekova,<br />

a većina zemalja istočne i središnje<br />

Europe te Južne Amerike, Bliskog istoka<br />

i Azije namjera ubrzo osnovati slično<br />

tijelo, kaže dr. Andreas Seiter, stručnjak<br />

za zdravstvo Svjetske banke. i američki<br />

Kongres predlaže nešto slično, uz upozorenje<br />

da bi sadašnjim tempom rasta medicinski<br />

troškovi do 2025. godine mogli<br />

dostići 25 posto bruto nacionalnog<br />

proizvoda. S druge strane liječnici tvrde<br />

da je NICE bešćutno tijelo, a u tome ih<br />

podržavaju farmaceutski lobisti koji vrlo<br />

aktivno djeluju preko udruga pacijenata.<br />

Ni Hrvatska toga nije pošteđena. Samo<br />

Koalicija udruga u zdravstvu ujedinjuje<br />

više od 350 raznih udruga pacijenata s<br />

raznim zdravstvenim problemima, što je<br />

Za previsoke cijene lijekova direktor<br />

NICE-a dr. Michael Rawlins okrivljuje<br />

profite farmaceutskih tvrtki i bonuse<br />

njihovih menadžera<br />

Lijekovi s najvećom<br />

potrošnjom u<br />

prošloj godini<br />

Naziv<br />

milijuna<br />

komada<br />

Herceptin 68<br />

NovoSeven 41<br />

Glivec 40<br />

Mabthera 28<br />

Cerezyme 27<br />

dobar “štof” za manipulacije raznih vrsta.<br />

Sve to govori da je NICE na pravom<br />

putu. Među ostalim, nužno je napraviti<br />

procjenu cijene koju objektivno može<br />

podnijeti zdravstveno osiguranje, primjerice<br />

za šest mjeseci dužeg, ali kvalitetnog<br />

života. Kad je lijek prihvaćen, svi<br />

imaju pravo na liječenje. u Velikoj Britaniji<br />

ističu da je važna i transparentnost<br />

pri stavljanju lijeka na listu. U procesu<br />

kojim se to postiže sudjeluju liječnici,<br />

ekonomisti, medicinske sestre, ali i nevladini<br />

stručnjaci.<br />

Nerijetko se takvom procedurom<br />

pokaže da zapravo nema opravdanja za<br />

stavljanje na listu lijeka koji je došao s<br />

brojnim preporukama raznih kliničkih<br />

studija. No, takva strogoća ima i dobrih<br />

strana jer sad je već javna tajna da mnoge<br />

farmaceutske kuće Britancima daju<br />

beneficije zbog kojih u konačnici imaju<br />

jeftinije liječenje, premda su cijene lijekova<br />

iste kao i u drugim zemljama. Sve su<br />

to razlozi što agencije koje procjenjuju<br />

nove lijekove i nove tehnologije postaju<br />

stvarnost u mnogim zemljama. Naprosto,<br />

nakon što se farmaceutska industrija<br />

organizirala tako da u što kraćem roku<br />

zgrabi što više, države su shvatile da<br />

moraju imati učinkovitije odgovore. U<br />

suprotnom, ne gine im bankrot zdravstvenih<br />

proračuna. Za one koji ne znaju<br />

odakle krenuti, NICE ima konzultantske<br />

grupe koji nude savjete. Pitanje je jedino<br />

znaju li to mnogi, pa i oni koji u Hrvatskoj<br />

odlučuju što će na listu lijekova, a<br />

što ne. <br />

travanj 2009 F o r b e S 81

Dobre vibracije<br />

Komercijalni direktor<br />

SSL Internationala u<br />

Hrvatskoj i BiH Tomislav<br />

Đurica. Durex je u<br />

Hrvatskoj 2008. prodao<br />

80 tisuća proizvoda Durex<br />

Play, očekuje prodaju<br />

6000 vibratora u 2009.<br />

i 30-40 tisuća komada<br />

orgazam gela Play O<br />

godišnje<br />

Iduća kupnja toaletnog papira ili<br />

paste za zube mogla bi zauvijek<br />

promijeniti vaš seksualni život.<br />

Vodeći brand kondoma Durex,<br />

u vlasništvu britanskog SSL Internationala,<br />

u potrošačku košaricu u<br />

Hrvatskoj prije mjesec dana ubacio je<br />

vibrator.<br />

Sve je počelo s Durexovim<br />

vibrirajućim prstenom na blagajnama<br />

trgovina 2006. godine. Izazvao je žustru<br />

raspravu u kojoj je HTV nakon emitiranja<br />

80 posto zakupljenih termina Durexu<br />

zabranio reklamiranje prije 22 sata. Dvije<br />

godine kasnije, Durex u lancu drogerija<br />

DM u Hrvatskoj prodaje novi proizvod,<br />

vibratore Pure Fantasy i najavljuje još jedan,<br />

orgazam gel za žene Play O.<br />

“Brand Durex godinama je bio<br />

fokusiran na sigurnost, na siguran seks”,<br />

objašnjava Tomislav Đurica, komercijalni<br />

direktor za Hrvatsku i BiH SSL Internationala.<br />

“Programom Durex Play<br />

cijelu jednu kategoriju proizvoda repozicioniramo<br />

u najširu prodaju. Durex tako<br />

osim branda sigurnog seksa postaje i<br />

brand boljeg seksa.”<br />

Durex Play uvelike slijedi ono što je<br />

Durex naučio prodajući kondome. Da<br />

bi osvojili današnjih 22 posto svjetskog<br />

tržišta (u Hrvatskoj drži 85 posto),<br />

morali su promijeniti zakonitosti marketinga<br />

kondoma. Samo ime Durex<br />

sugerira njihovu prednost na tržištu kao<br />

najpouzdanijih kondoma, ali kondom se<br />

kao proizvod doživljava kao “nužno zlo”,<br />

Seksualna revolucija<br />

u supermarketu<br />

Vodeći proizvođač kondoma u DM-u je počeo prodavati vibratore,<br />

a uskoro stiže i orgazam gel za žene. Zašto Durex osim<br />

branda sigurnog seksa želi biti i brand boljeg seksa? / Sanja Simić<br />

82 F o r b e S travanj 2009

Foto Davor Pongračić / Cropix<br />

zaštita od spolnih bolesti, HIVa,<br />

neželjene trudnoće. Uporno<br />

ciljajući mlađu publiku kroz<br />

kulturu MTV-a, sponzorstva<br />

događaja za mlade i inovativno<br />

reklamiranje, Durex je prvi<br />

uspio stvoriti pozitivan kut za<br />

prodaju kondoma i učiniti ih<br />

proizvodom koji ponajprije asocira<br />

na slobodu, osviještenost i<br />

razigranu bezbrižnost. Ono što<br />

u marketingu nazivaju negativnim<br />

kutem, zaštita od opasnosti,<br />

promovira se kroz Durexove<br />

aktivnosti edukacije i informiranja.<br />

Durexova istraživanja seksualnog<br />

ponašanja, koja su postala gotovo<br />

samostalni brand, služe za stalno<br />

održavanje pažnje medija i uz ostale<br />

metode osiguravaju visok stupanj svijesti<br />

o brandu. Svako lansiranje novog proizvoda<br />

povećava prodaju već postojećih.<br />

“Cjelokupni marketing Durexa trudi se<br />

što više odmaknuti tabue i konotaciju<br />

vulgarnosti od seksa jer vjerujemo da ga<br />

to nepotrebno opterećuje i otežava širenje<br />

svijesti o potrebi za sigurnim, zdravim i<br />

radosnim seksom kao sastavnim dijelom<br />

dobrog života”, kaže Đurica. A kad se izvadi<br />

iz niše voajerizma i specifičnih seksualnih<br />

sklonosti sam seks postaje veći<br />

biznis od onoga koji se vrti oko njega.<br />

Durex praktički cilja na tržište od tri<br />

milijarde ljudi u svijetu kojima je seks<br />

dio svakodnevice i na kojemu su glavni<br />

pokretač prodaje žene, njihove potrebe,<br />

mašta i veliki faktor - vječni lov na nezaboravni<br />

orgazam.<br />

Kad je Durexovo istraživanje provedeno<br />

među 26.000 ispitanika otkrilo<br />

da orgazam redovito doživljava 65 posto<br />

muškaraca, a samo 32 posto žena,<br />

novi proizvodi uslijedili su prirodno.<br />

Vibrirajući prsten izložen na blagajnama<br />

dućana probio je led. Ali riječ je o proizvodu<br />

za impulzivnu kupnju, koja se mijenja<br />

kad se zadovolje znatiželja i potreba<br />

za novinom. Za kondomima postoji<br />

trajna potreba. Durex je prošle godine u<br />

istočnoj Europi povećao opskrbu na 400<br />

milijuna komada, ali njihova prodaja<br />

Durex se uvelike oslanja<br />

na virusni marketing na<br />

internetu i inovacije kroz<br />

svoj natječaj za plakate<br />

Durexhibit (lijevo)<br />

ima sezonski karakter, sa špicom u ljetnom<br />

kvartalu u Hrvatskoj ili Valentinovim<br />

i božićnim blagdanima u Velikoj<br />

Britaniji. Vibratorom Pure Fantasy i orgazam<br />

gelom ciljaju na drugo, složenije<br />

područje trajne, ujednačene potražnje,<br />

na kojemu sada, s rastom prodaje od 10<br />

posto godišnje, u Hrvatskoj vladaju lubrikanti.<br />

Otvaranje kanala prodaje za svaki<br />

novi proizvod Durex Playa osjetljiva je<br />

operacija kao i reklamiranje, posebno<br />

kad cilja na najširu publiku. Koliko god<br />

ga proizvođači predstavljali kao “intimni<br />

masažer za žene”, vibrator je vibrator,<br />

tabuizirana prešućena spravica koju i kad<br />

Kad se izvadi iz<br />

niše voajerizma i<br />

specifičnih seksualnih<br />

sklonosti, sam<br />

seks postaje veći<br />

biznis od onoga koji<br />

se vrti oko njega<br />

se spominje najčešće prati podsmijeh.<br />

Durex je zato napravio proizvode koji<br />

isprva i ne asociraju na seks onako kako<br />

smo navikli, i pogodio je. Prema preliminarnim<br />

poslovnim<br />

izvještajima za 2008.,<br />

globalna prodaja programa<br />

Durex Play<br />

narasla je za 27,3 posto<br />

u odnosu na 2007.,<br />

sa 16,5 na 21 milijun<br />

funti. Uz 7-postotni<br />

rast prodaje kondoma,<br />

to je ukupnu prodaju<br />

Durexa povećalo za 10<br />

posto. Vječni Durexov<br />

izazov je ujednačavanje strategija prodaje<br />

u svijetu jer odnos prema seksu ne da se<br />

iskorijeniti iz konteksta lokalne kulture i<br />

društvenih specifičnosti.<br />

Play O će se u Hrvatskoj reklamirati<br />

na televiziji, spotom u kojemu se uz<br />

ariju Kraljice noći iz Mozartove Čarobne<br />

frule brzo, kao da pjevaju, izmjenjuju lica<br />

žena u trenutku orgazma. Reklamiranje<br />

vibratora gotovo je u potpunosti oslonjeno<br />

na virusni marketing na internetu.<br />

Reklama sa staricom koja drži vibrator<br />

svoje kćeri na uhu jer misli da je mobitel<br />

i spot s roditeljima koji iznenada<br />

dolaze u goste mladom paru, a u hladnjaku<br />

je samo jedan krastavac, hit su na<br />

YouTubeu. “I u Hrvatskoj će internet<br />

biti glavni kanal prodaje za vibratore i<br />

usmjeravat će kupce na online prodaju<br />

koja bi trebala povećati cjelokupnu<br />

prodaju Durex Playa jer poruka tog programa<br />

je igrajte se i istražujte, a mnoge<br />

ljude u tome može spriječiti nelagoda<br />

da se s tim proizvodima pojave u redu<br />

na blagajni”, objašnjava Đurica. Hrvati<br />

i nisu toliko konzervativni, a Durex je<br />

pokazao i visoku otpornost prema krizi.<br />

Prošle se godine prodalo 80 tisuća proizvoda<br />

iz programa Durex Play, očekuju<br />

da će se u prvoj godini prodati oko 6000<br />

vibratora i 30-40 tisuća komada Play O<br />

gela godišnje. Baš kad smo mislili da su<br />

istraženi svi putevi seksualne revolucije,<br />

nova se budi - a gdje drugdje nego u supermarketu.<br />

travanj 2009 F o r b e S 83

Marketing<br />

Dorji Bučević i Vesni<br />

Odobaša za investiciju<br />

je bilo dovoljno<br />

desetak tisuća eura<br />

Čovjek pikselne glave<br />

Ne treba se iznenaditi ako nas uskoro četvrtasta LCD glava pozove<br />

u kino dok čekamo autobus ili tramvaj. Dorja Bučević i Vesna<br />

Odobaša u Hrvatsku dovode novi oglašivački medij / Ana Cvetković<br />

Nekoliko godina poslovnog iskustva po<br />

završenom fakultetu, i Dorja i Vesna su znale<br />

- žele pokrenuti vlastiti biznis. Marketing je<br />

ovim dvadesetdevetogodišnjim diplomiranim<br />

ekonomisticama bio na pameti, ali i pomisao<br />

da hrvatskom tržištu treba ponuditi nešto inovativno, izvan<br />

tradicionalnih modela oglašavanja, nešto što će podjednako<br />

snažno privući oglašivače i potrošače. Zvuči kao potraga za<br />

svetim gralom, no neumoljive se Osječanke nisu dale uvući u<br />

templarske muke, već su iskoristile dobro poznatu činjenicu<br />

- tek otvoreno hrvatsko tržište još ne poznaje sve novotarije<br />

Zapada. Istraživanje domovina avangardnijih umova urodilo<br />

je plodom, a rješenje se ukazalo u vidu čovjeka pikselne glave<br />

iliti pixmana.<br />

84 F o r b e S travanj 2009

Foto Ranko Šuvar / Cropix<br />

“Revolucionaran nomadski medij” opis je kojim su se<br />

poslužili kanadski izumitelji digitalnog oglašivačkog kanala<br />

nazvanog pixman, s ciljem da noviteta gladnim oglašivačima<br />

ponude alat koji će se moći u potpunosti prilagoditi njihovim<br />

željama i ujedno osigurati nezaobilazni “must have” suvremenih<br />

marketinških alatki - interakciju s potrošačem. Pomalo<br />

nalik bratu iz budućnosti Hrvatima već poznatog sandwich<br />

mana, pixman je to ipak tek izgledom. Umjesto ploče na<br />

leđima, pixman promotor nosi 15 do 17-inčni LCD ekran<br />

iznad glave i torbu opremljenu DVD uređajem i snažnim audiosustavom<br />

na leđima. No hardver, iako dizajniran da impresionira,<br />

ustvari nije ono zbog čega je pixman zaslužio epitet<br />

“brata iz budućnosti”.<br />

Daleko moćniju i opsežniju ulogu osiguravaju mu<br />

bezgranične mogućnosti digitalnog svijeta. Ili, kao što to kažu<br />

vlasnici ovog zaštićenog patenta, pixman je mamac, a digitalni<br />

sadržaj - udica. Jer, osim što poput Kentucky Fried Chickena<br />

pri predstavljanju svojih vrućih sendviča promotore možete<br />

obući u vatrogasce i tako privući pozornost obližnje (a vjerojatno<br />

i udaljenije, pridružite li tome i zvuk sirene) gomile, ili<br />

barem žena, možete i poput Nintenda iskoristiti činjenicu da<br />

se pixman može upotrijebiti i kao hodajuća konzola. Naime,<br />

upravo svoju revolucionarnu igraću konzolu Wii Nintendo<br />

je predstavio nakalemivši je na pix-monitor i tako ponudio<br />

“gamerima” da prvi isprobaju nove igrice. Na ulici, u špici<br />

dana, uz okolno mnoštvo koje prati rezultat, navija, i naravno<br />

- čeka svoj red.<br />

Uz pomoć brojnih aplikacija pixman se transformira u<br />

raznorazne promocijske alate: internetski kiosk, jer promotorov<br />

je “supersak” opremljen bežičnim<br />

pristupom internetu i priručnom<br />

tastaturom, u platformu za<br />

predstavljanje novih digitalnih<br />

sadržaja koji se mogu bežično<br />

prebaciti na mobitele potrošača,<br />

zatim za provedbu nagradnih igara<br />

i anketa, odnosno prikupljanje<br />

podataka o potrošačima… Uz<br />

pix-monitor, tu je i pix-projektor,<br />

koji će, primjerice, društvancu<br />

koje čeka tramvaj vrijeme prikratiti<br />

prikazujući mu isječak novog<br />

filma nekog distributera.<br />

Mogućnosti su neograničene<br />

jer pixmanovci su spremni dizajnirati<br />

novu aplikaciju, kako za<br />

potrebe klijenata diljem svijeta<br />

tako i za one iz Hrvatske. Idejni<br />

tvorci pixmana blisko surađuju<br />

sa svim svojim partnerskim tvrtkama<br />

i agencijama, a njih ima<br />

Otac vizionar<br />

dosta. Od 2002. kad su Kanađani patentirali izum, pixman<br />

se proširio u više od 30 zemalja diljem svijeta gdje je prikupio<br />

prilično impresivnu listu klijenata. Za potrebe gerila kampanja<br />

- lansiranja proizvoda ili jednostavno jačanja svijesti o<br />

brandu, pixmanom su se poslužile tvrtke kojima je inovativna<br />

tehnologija temelj poslovanja, poput Nokije, Sonyja, T-mobilea,<br />

Siemensa ili Yahooa, ali i konzervativniji oglašivači poput<br />

banaka, kao i tvrtke koje su i same alat oglašivača - televizijske<br />

postaje poput NBC-a, MTV-a ili NBA-TV.<br />

Pixman je “dijete” poznatog kanadskog poduzetnika<br />

Daniela Langloisa, osnivača Imagesofta, tvrtke<br />

međunarodno priznate po proizvodnji naprednih<br />

digitalnih tehnologija, posebno 3D tehnika za<br />

kompjutorsku animaciju koje su se koristile u<br />

blockbusterima kao što su Harry Potter, Gospodar<br />

prstenova, X-man, Titanic, Jurski park… Tvrtka<br />

Pixman, koju je Langlois osnovao jer, kako kaže,<br />

danas svaka kampanja mora imati element uličnog<br />

kazališta, samo je jedan od njegovih brojnih<br />

projekata. Ovaj vizionarski raspoloženi Kanađanin,<br />

osnivač nekoliko tvrtki u području filmske<br />

produkcije i distribucije te zaklade Daniel Langlois<br />

koja potiče pojedince i udruge aktivne na multidisciplinarnom<br />

području umjetnosti, znanosti i tehnologije,<br />

osvojio je brojna priznanja zbog doprinosa<br />

na području kompjutorske animacije, umjetničkog<br />

stvaralaštva i promicanja nezavisnog filma.<br />

Za Dorju Bučević i Vesnu Odobaša ovo je bilo i više<br />

nego dovoljno. Kontaktirale su pixmanovce u Španjolskoj,<br />

gdje se nalazi sjedište za Europu, i započele pregovore. Uslijedilo<br />

je istraživanje tržišta i potencijalnih klijenata. Šest mjeseci<br />

kasnije ugovor je potpisan, a Dorja i Vesna ostvarile su želju<br />

i pokrenule zajednički biznis. Čar priče je u tome što je ideju<br />

praktički samo trebalo pronaći, jer ulaganje nije veliko. Zajedno<br />

s troškovima osnivanja tvrtke, za investiciju je bilo dostatno<br />

desetak tisuća eura, budući da ekrane, projektore i aplikacije<br />

osiguravaju izumitelji.<br />

U “cijenu” je uključena i edukacija, kako promotora tako i<br />

koordinatora, jer bit nije samo iznajmiti opremu, već klijentu<br />

ponuditi cjelovito rješenje za proizvod koji putem pixmana<br />

želi promovirati, od planiranja odnosno profiliranja ciljnih<br />

publika i definiranja najboljih taktika, aplikacija i lokacija za<br />

privlačenje pozornosti potrošača, do egzekucije - produkcije<br />

kostima za promotore, brendiranja pixman uređaja, koordinacije<br />

događaja te naposljetku analize ostvarenih rezultata.<br />

Lepršavi početak priče vodi ne baš tako jednostavnom zapletu,<br />

no cure se ne boje izazova, čak ni iskušenja sveprisutne svjetske<br />

krize koja je prilično skresala<br />

budžete oglašivača.<br />

Poput kanadskih pixmanovaca,<br />

koji su zbog krize<br />

morali djelomično zamrznuti<br />

razvoj novih multimedijskih<br />

oglašivačkih sustava i još se<br />

više osloniti na zemlje u razvoju<br />

čija su tržišta mobilnog<br />

marketinga i oglašavanju tek u<br />

usponu, i pokretačice pixmana<br />

u Hrvatskoj vjeruju da je inovacija<br />

dovoljno impresivna da<br />

privuče pozornost hrvatskih<br />

oglašivača. Sada se spremaju<br />

za predstavljanje pixmana tvrtkama<br />

i agencijama, a sudeći<br />

po njegovim potencijalima,<br />

ne treba se iznenaditi ako nas<br />

četvrtaste LCD glave uskoro<br />

zaustave nasred ceste i pozovu<br />

na online partiju tenisa.<br />

travanj 2009 F o r b e S 85

Znanost<br />

Ruđerovci<br />

idu na tržište<br />

Kvantni recept za šifriranje, izum Marija<br />

Stipčevića, jedan je od 32 patenta kojima<br />

Institut ‘Ruđer Bošković’ kreće prema<br />

komercijalizaciji znanja / Tanja Rudež<br />

Eksplozivnim razvojem<br />

kompjutorske tehnologije<br />

kriptografija je od opskurne<br />

znanosti koja se tiče<br />

isključivo vlada i špijuna<br />

postala nešto što je od opće važnosti<br />

jer sigurnost naših komunikacija,<br />

uključujući e-bankarstvo i privatnost na<br />

internetu, ovise o kriptografiji, kaže Mario<br />

Stipčević, znanstvenik sa zagrebačkog<br />

Instituta “Ruđer Bošković”, koji je prije<br />

nekoliko dana patentirao svoj recept za<br />

šifriranje.<br />

Danas čak i nepismeni svakodnevno<br />

koriste kriptografske produkte,<br />

kaže Stipčević. Mobitel koristi jednu<br />

vrstu kriptografije tako da nije moguće<br />

prisluškivati razgovore. Bankovni tokeni<br />

također su kriptografski proizvodi, pa i<br />

ključevi za automobile. Oni komuniciraju<br />

s autom tako da svaki put pošalju<br />

drugi signal, a automobil uvijek prepozna<br />

svoj ključ i na njega reagira. Univerzalni<br />

ključ, međutim, i dalje postoji.<br />

Kriptografija koja se daje na uporabu<br />

širokim masama danas mora sadržavati<br />

mogućnost da je neka viša instancija<br />

može prisluškivati.<br />

“Ja ne mogu prisluškivati vaš mobitel<br />

niti vi moj, ali vlada može putem sudskog<br />

naloga tražiti od kompanije da vas<br />

se prisluškuje”, objasnio je dr. Stipčević.<br />

Iako se najvećim dijelom svoje znanstvene<br />

karijere bavio pručavanjima elementarnih<br />

čestica, dr. Mario Stipčević<br />

(44) iz Instituta “Ruđer Bošković” (IRB)<br />

svojim primjerom pokazuje da spoznaje<br />

proizašle iz fundamentalnih istraživanja<br />

mogu naći praktičnu primjenu. Naime,<br />

početkom ožujka ove godine Stipčeviću<br />

je priznat patent QRBG, što je kratica<br />

engleskog naziva za kvantni generator<br />

slučajnih brojeva. Patent QRBG<br />

svoju bi primjenu mogao naći na nizu<br />

područja, uključujući i igre na sreću.<br />

“Riječ je o primjeni kvantne informacije:<br />

korištenjem fundamentalnih svojstava<br />

kvantnih sistema mogu se dobiti<br />

savršeno slučajni brojevi koji imaju veliku<br />

primjenu u kriptografiji, u simulacijama,<br />

numeričkom računanju i igrama<br />

na sreću”, kaže Mario Stipčević.<br />

Stipčevićev QRBG treći je dosad<br />

priznati patent “Ruđerovih” znanstvenika.<br />

Utemeljen 1950. godine na inicijativu<br />

pokojnog Ivana Supeka, institut je<br />

bio namijenjen razvoju fundamentalnih<br />

istraživanja u prirodnim znanostima, no<br />

u više se navrata govorilo o potrebi da<br />

se dio znanja komercijalizira. Jedan od<br />

Hrvatski znanstvenici malo patentiraju<br />

jer ih se dosad nije na<br />

to poticalo, kaže Mario Stipčević<br />

načina komercijalizacije znanja svakako<br />

je zaštita intelektualnog vlasništva patentiranjem,<br />

što se sve donedavno na<br />

“Ruđeru” vrlo rijetko događalo. To je<br />

ponekad dovodilo do paradoksalnih<br />

situacija, poput one kada je Philips u<br />

svojim rendgenima upotrijebio elemente<br />

softvera što ga je razvila “Ruđerova” znanstvenica<br />

dr. Biserka Gržeta. Budući<br />

da njezin izum nije bio patentiran, od<br />

Philipsa je dobila samo pismo zahvale.<br />

Da bi se ubuduće izbjegle slične situacije,<br />

pomoću kredita Svjetske banke<br />

2006. godine osnovana je IRB-ova tvrtkakći<br />

“Ruđer inovacije” (RI). Njezin je cilj<br />

komercijalizacija znanja, a dosad su prijavljena<br />

32 patenta “Ruđerovih” znanstvenika.<br />

No, patentirati neki izum nije nimalo<br />

jeftino. Izrada patentne prijave na<br />

86 F o r b e S travanj 2009

kvantnoj fizici koji generiraju potpuno<br />

slučajne brojeve. Dosjetio sam se kako<br />

bismo to mogli napraviti”, prisjetio se<br />

Stipčević, voditelj IRB-ova projekta o<br />

kvantnoj informaciji.<br />

Foto Davor Pongračić / Cropix<br />

Prema hrvatskom zakonu, izum u<br />

cijelosti pripada poslodavcu. IRB je donio<br />

pravilnik o nagrađivanju autora<br />

nacionalnoj razini stoji minimalno 2000<br />

eura, dok na svjetskoj razini može stajati<br />

i do 15.000. Treba imati na umu i to da<br />

svega 10 posto patenata uistinu nađe<br />

svoju komercijalnu primjenu na tržištu.<br />

Također, put od nekog izuma do patenta<br />

vrlo je mukotrpan i ponekad dug,<br />

o čemu svjedoči i Mario Stipčević. Njegov<br />

patent “rođen” je prije pet godina<br />

tijekom fundamentalnog istraživanja iz<br />

fizike elementarnih čestica.<br />

“Za potrebe eksperimenta u kojem<br />

ispitujemo mogućnost postojanja jedne<br />

elementarne čestice, upoznao sam se s<br />

tehnikom detekcije pojedinačnih fotona”,<br />

kaže Stipčević kome je tijekom pokusa<br />

“sinulo” kako bi se mogao napraviti generator<br />

slučajnih brojeva. “To je uređaj<br />

koji je ekvivalent bacanju novčića koji<br />

pada kao glava ili pismo. No, problem<br />

je s novčićem što nije apsolutno ‘pošten’,<br />

glava će, recimo, padati češće nego pismo<br />

ili obrnuto. Danas se vjeruje da se to<br />

postiže korištenjem određenih efekata u<br />

Kvantna informacija je grana<br />

kvantne fizike koja se bavi kvantnim<br />

računanjem, kvantnom kriptografijom<br />

i kvantnom komunikacijom. “To<br />

su novi pojmovi koji mogu dati veliku<br />

tehničku primjenu, a pritom je put od<br />

teorijskog rezultata do primjene vrlo<br />

kratak. Primjerice, kvantna kriptografija<br />

je već komercijalizirana. Postoje<br />

dvije tvrtke koje proizvode uređaje za<br />

kvantnu kriptografiju: ID Quantique,<br />

spin-off kompanija Sveučilišta Ženeva<br />

i američka kompanija MagiQ. Također,<br />

vrlo napredne uređaje za kvantnu kriptografiju<br />

najavile su japanske tvrtke<br />

Toshiba i NEC”, objasnio je Stipčević.<br />

On je 2004. godine od Svjetske banke,<br />

koja je tada na “Ruđeru” tragala za projektima<br />

komercijalne primjene, zatražio<br />

sredstva za financiranje svoga rada.<br />

“Dobio sam sredstva za financiranje,<br />

uz savjet da odmah predam patentnu<br />

prijavu. Tada to nije izgledalo jako ozbiljno,<br />

no prijavio sam patent. Projekt je<br />

2005. rezultirao prototipom koji je prikazan<br />

na Međunarodnom samu inovacija<br />

u Zagrebu, gdje je osvojio Zlatnu arku.<br />

Dobio sam i zlatnu medalju Ženevskog<br />

salona inovacija”, ispričao je Stipčević,<br />

naglasivši da proces patentiranja dugo<br />

traje jer se vrlo temeljito ispituje je li<br />

princip potpuno nov, inovativan te može<br />

li imati industrijsku primjenu.<br />

Hrvatski znanstvenici malo patentiraju<br />

jer ih se dosad nije na to poticalo.<br />

“Patenti se ne vrednuju na odgovarajući<br />

način. Kako se za napredovanje u više<br />

znanstveno zvanje vrednuje isključivo<br />

znanstveni, a ne i inovativni rad, mnogi<br />

znanstvenici odustaju od patentiranja.<br />

Nadalje, ako se neko otkriće želi patentno<br />

zaštititi, to se mora učiniti prije<br />

publiciranja znanstvenog rada”, ispričao<br />

je Stipčević, koji problematičnim drži<br />

i hrvatski Zakon o radu prema kojem<br />

izum u cijelosti pripada poslodavcu.<br />

travanj 2009 F o r b e S 87

Ove će godine<br />

sve biti u padu,<br />

ali u hrvatskoj<br />

informatičkoj<br />

industriji zasad<br />

nema panike.<br />

88 F o r b e S travanj 2009

Tehno<br />

Industriji informatičke<br />

tehnologije predviđa se veliki<br />

rast. Novi je izazov nedovoljno<br />

iskorišteno tržište privatnih<br />

korisnika / Merita Arslani i<br />

Gordana Galović<br />

travanj 2009 F o r b e S 89

Tehno<br />

Tržište informatičke tehnologije<br />

u Hrvatskoj teško<br />

je nešto više od milijardu<br />

dolara, što tu gospodarsku<br />

granu stavlja u sam<br />

vrh najperspektivnijih. Unatoč krizi<br />

predviđa joj se veliki rast i ona milijarda<br />

mogla bi se za par godina udvostručiti.<br />

Hrvatska je zanimljivo tržište u odnosu<br />

na većinu europskih zemalja, s ponekad<br />

neobičnim trendovima, poput stalnog<br />

rasta prodaje PC-a. Neki europski analitičari<br />

smatraju to pokazateljem da je<br />

Hrvatska još uvijek nerazvijeno i po-<br />

Neki su se bavili isključivo servisiranjem<br />

i održavanjem, neki prodajom, neki<br />

programiranjem i razvojem softverskih<br />

rješenja. “Shvatili su da kao poduzetnici<br />

mogu napraviti puno više. Ponajviše zahvaljujući<br />

njima razvila se IT industrija<br />

kakvu imamo danas”, prisjeća se Saša<br />

Kramar, predsjednik Uprave Iskona,<br />

koji je svoju IT karijeru započeo davno<br />

prije Iskona, u Appleu.<br />

Apple je već tada zauzeo priličan<br />

komad tržišta u Hrvatskoj. Većina njihovih<br />

klijenata u početku su bili liječnici,<br />

profesori, pravnici, svi oni koji su<br />

se školovali u Americi, gdje su imali<br />

malo nezrelo tržište. No, teško da se to<br />

može prihvatiti, jer u Hrvatskoj stalno<br />

raste prodaja tehnoloških proizvoda i<br />

rješenja, pa tako i PC-a, s minimalnim<br />

predviđanjima da bi mogla opasti čak u<br />

nekoj daljnjoj budućnosti.<br />

Kako je Hrvatska u turbulentnih<br />

dvadeset godina uopće uspjela doći do<br />

toga da se na IT tržištu svake godine<br />

okreću milijarde? Većina onih koji su se<br />

u bivšoj državi bavili tehnologijom otvorila<br />

je vlastite male tvrtke ili su naprosto<br />

od servisera nekih globalnih brendova<br />

postali ovlašteni predstavnici za Hrvatsku.<br />

Globalni igrači na neki su način i<br />

prije devedesetih bili na ovim prostorima,<br />

tako da je već ranije postavljena<br />

solidna baza za stvaranje perspektivnog<br />

tržišta. Za razliku od današnjih “tehnogenijalaca”<br />

koji postaju internetske, tehnološke<br />

i inovacijske zvijezde nakon što<br />

osmisle i naprave neki program, softver<br />

ili aplikaciju u svojoj sobi, domaći stručnjaci<br />

u vrijeme prije samostalne Hrvatske<br />

nisu imali takvu prednost. Nije bilo<br />

interneta, tečajeva ili seminara, malo<br />

tko je kod kuće imao neki dobar kompjutor,<br />

a ako su htjeli nešto dodatno naučiti,<br />

uglavnom bi putovali u Ameriku,<br />

uhvatili neku vezu u Silicijskoj dolini i<br />

proveli nekoliko tjedana radeći s tamošnjim<br />

stručnjacima.<br />

U osamdesetima je svega nekoliko<br />

velikih državnih tvrtki zastupalo većinu<br />

svjetskih IT kompanija na ovim prostorima.<br />

Oni koji su radili u tim tvrtkama i<br />

posjedovali neka specifična znanja, počeli<br />

su početkom devedesetih osnivati<br />

svoje privatne tvrtke, uglavnom svatko<br />

u segmentu koji je najbolje poznavao.<br />

priliku koristiti Appleove proizvode pa<br />

su s time nastavljali i u Hrvatskoj. Iako<br />

je nedugo nakon malog buma otvaranja<br />

privatnih tvrtki počeo rat, to nije spriječilo<br />

ostale velike svjetske tvrtke da počnu<br />

dolaziti u Hrvatsku.<br />

Rat je sigurno usporio stvari, ali<br />

nastavilo se raditi, nije se smjelo stati.<br />

Uostalom, prostora za rad je usprkos<br />

Hrvatsku IT industriju razvili su bivši<br />

programeri i serviseri iz nekad<br />

velikih državnih informatičkih kompanija<br />

90 F o r b e S travanj 2009

svemu bilo. Devedesetih je bilo normalno<br />

vidjeti ugašena računala u brojnim<br />

tvrtkama. Netko bi ih tamo postavio,<br />

no onda ih u uredima nitko nije palio,<br />

nisu čak bila uključena u struju. Ljudi<br />

nisu imali koristi samo od stroja, trebala<br />

su im neka rješenja. To je bio jedan<br />

od ključnih momenata na IT tržištu. Industrija<br />

je počela nuditi rješenja korisna<br />

ljudima, koja su bitno promijenila način<br />

rada. No, s vremenom je IT prerastao tu<br />

ulogu. Pojavila su se rješenja koja nisu<br />

mogla bez IT-a. IT je postao samo srce<br />

mnogih biznisa. Nakon pojave interneta,<br />

otprilike u zadnjih deset godina,<br />

stvari su se nemjerljivo promijenile”,<br />

Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja<br />

gdje su Apple i IBM dulje zadržali<br />

značajnu prednost pred Microsoftom<br />

ističe Kramar, koji ima veliko iskustvo<br />

kada je u pitanju internet. Upravo su<br />

osnivači Iskona 1997. prepoznali veliki<br />

potencijal interneta i krenuli u pružanje<br />

internetskih usluga.<br />

Nekako u to vrijeme, u Hrvatsku je<br />

stigao svjetski IT lider Microsoft. Premda<br />

je malo zakasnio u odnosu na Apple,<br />

IBM i HP, koji su dotad uživali u Hrvatskoj<br />

bez Gatesove konkurencije, Microsoft<br />

je vrlo brzo preuzeo dobar dio našeg<br />

tržišta, a nedugo potom Hrvatska je<br />

dobila još jednog velikog igrača, Cicso<br />

Systems. Manje domaće tvrtke, koje su<br />

dotad već imale vrlo solidne pozicije na<br />

tržištu, ostvarile su profitabilan partnerski<br />

odnos s američkim divovima i tako<br />

je nastala potpuno nova “scena”. No<br />

prije dolaska Microsofta i Cisca, zahvaljujući<br />

prisustvu velikih svjetskih kompanija,<br />

ali i sjajnom poslovnom njuhu,<br />

osnovane su dvije domaće tvrtke, koje<br />

su i danas najveće. M San Grupa i HG<br />

Spot osnovani su gotovo u isto vrijeme i<br />

priče o njihovom razvoju su slične. Obje<br />

tvrtke distribuiraju računalnu opremu,<br />

hardver, softver i raznu elektroniku. HG<br />

Spot otvorio je najveći lanac trgovina<br />

IT opreme u Hrvatskoj, ali i pokrenuo<br />

proizvodnju vlastitih računala pa sada<br />

mjesečno sklapaju na stotine svojih<br />

kompjutora.<br />

M San Grupa, od 1999. vodeća hrvatska<br />

IT kompanija, proširila se do te<br />

mjere da imaju vlastite MS i Vivax brendove.<br />

Nisu se ograničili samo na kompjutorsku<br />

opremu, nego su u međuvremenu<br />

počeli proizvoditi sve moguće<br />

elektroničke uređaje. Njihova tvrtka kći<br />

King ICT jedna je od vodećih u primjeni<br />

IT rješenja, a posljednjih godina M San<br />

je imao nekoliko akvizicija u regiji. Kao<br />

konačnu potvrdu da su postali uistinu<br />

veliki, otvorili su svoju tvornicu u Kini.<br />

HG Spot i M San već godinama ostvaruju<br />

prihode koji se ne spuštaju ispod<br />

milijarde kuna godišnje, a njihov godišnji<br />

rast u prosjeku je 20 posto. Nešto<br />

manji, ali ne manje značajni su Combis,<br />

In2, SV Group, S&T Hermes Plus, Span<br />

i HP Services.<br />

Paralelno su se otvarale druge tvrtke,<br />

ne velike poput ovih, ali dovoljno<br />

inovativne da budu konkurentne. Tržište<br />

se, naime, tako razvijalo da je velikima<br />

trebao niz partnera uz čiju će<br />

pomoć izrađivati razna rješenja i tu su<br />

mnoge tvrtke dočekale svojih pet minuta.<br />

Kako se povećavao njihov broj, tako<br />

se širila lepeza usluga. Domaći su stručnjaci<br />

sve više ulagali u vlastito znanje,<br />

pratili trendove na svjetskom tržištu i<br />

s vremenom su sve manje rješenja tra-<br />

travanj 2009 F o r b e S 91

Tehno<br />

žili u inozemstvu. Hrvatska je od 2000.<br />

doživjela pravi procvat, osnovane su<br />

brojne manje i veće tvrtke koje izrađuju<br />

aplikacije za telekomunikacije, navigacijske<br />

sustave, sigurnosna rješenja. One<br />

su posljednjih godina odigrale važnu<br />

ulogu u umrežavanju državnih i javnih<br />

institucija, odnosno u projektu e-Hrvatska.<br />

Taj je projekt doživio vrhunac prije<br />

dvije godine, a oni koji su se na vrijeme<br />

priključili postali su vodeći u domaći IT<br />

igrači.<br />

IT potrošnja po stanovniku danas<br />

u Hrvatskoj iznosi oko 300 dolara godišnje,<br />

u prosjeku šest puta manje nego<br />

u zapadnim zemljama, ali daleko više<br />

nego u ostalim zemljama regije. Ukupni<br />

udio Hrvatske u IT potrošnji u cijeloj<br />

regiji je 40-ak posto i nije teško zaključiti<br />

da je na širem području Hrvatska<br />

definitivno dobila status vodeće zemlje<br />

u istočnoj i jugoistočnoj Europi.<br />

No, područje na kojem naši<br />

stručnjaci i kompanije imaju najveći<br />

prostor jesu privatni korisnici. Država<br />

i većina gospodarskog sektora već su<br />

se odavno potpuno kompjutorizirali,<br />

no ostala su zapostavljena kućanstva.<br />

Kompjutorizirano je 95 posto tvrtki, ali<br />

tek svako drugo domaćinstvo ima računalo.<br />

Dosta čudno za zemlju u kojoj<br />

se prošle godine prodalo oko 150 tisuća<br />

laptopa, a zajedno s PC-jevima njihova<br />

prodajna vrijednost premašila je<br />

500 milijuna dolara. Unatoč tome, tek<br />

jedna trećina građana Hrvatske koristi<br />

kompjutor svaki dan, a svakodnevno se<br />

njime služi mlađa populacija, i to oni<br />

mlađi od 24 godine.<br />

IT tvrtkama se, dakle, otvara nedovoljno<br />

iskorišteno tržište privatnih<br />

korisnika. Teško je povjerovati ovakvim<br />

podacima ako se zna da su stanovnici<br />

Hrvatske među prvima u regiji koji<br />

prihvaćaju nove tehnološke proizvode,<br />

ali primjerice, više od 90 posto Hrvata<br />

nikada ništa nije kupilo putem interneta.<br />

Nakon gospodarstva, “zlatna koka”<br />

IT industrije su građani, čiji potrošački<br />

potencijal po svemu sudeći ni približno<br />

nije iskorišten. <br />

Naš život s<br />

Microsoftom<br />

Od 1997. godine do danas Microsoftov<br />

je sustav u Hrvatskoj narastao na više<br />

od stotinu samostalnih certificiranih<br />

partnerskih tvrtki<br />

Povijest Microsofta u Hrvatskoj započela je u<br />

siječnju 1997. godine, a izazova nije nedostajalo<br />

od samog početka. Informatičko tržište Hrvatske,<br />

vrijedno tek nešto više od 300 milijuna američkih<br />

dolara, pritiskala je stopa softverskog piratstva od<br />

96 posto, a Microsoftova partnerska zajednica, temelj Microsoftove<br />

poslovne metodologije, još uvijek nije postojala.<br />

Unatoč tome, motivacija u novootvorenom uredu Microsofta<br />

bila je velika.<br />

Početkom 1998. godine u Hrvatskoj već bilo 48 tvrtki<br />

koje su ovlašteno prodavale Microsoftove proizvode i usluge.<br />

Registrirala se i legalizirala ukupno 161 tvrtka, uglavnom iz<br />

komercijalnog sektora, a potpisano je ukupno 30 licencnih<br />

ugovora. U zemlji su djelovala četiri Microsoftova certificirana<br />

partnera s ukupno osam osoba koje su imale stručnu certifikaciju<br />

prema Microsoftovim standardima. Neki od većih<br />

klijenata s kojima je Microsoft u prvim godinama sklopio<br />

prve ugovore bili su Pliva i Podravka. Osim ohrabrujućih<br />

brojki i podataka za Microsoftov ured u Hrvatskoj, 1998. je<br />

bila značajna i za krajnje korisnike. Tada je prvi put predstavljena<br />

hrvatska inačica Microsoftovog uredskog sustava, Microsoft<br />

Office 97, što je službeno<br />

označilo početak predanog rada na<br />

približavanju Microsoftovih proizvoda<br />

što većem broju hrvatskih<br />

korisnika.<br />

Globalno IT tržište te se godine<br />

pobrinulo da početni izazov bude<br />

još veći. Zbog općeg usporenja<br />

i smanjenja investicija u informacijsku<br />

tehnologiju, vrijednost<br />

hrvatskog IT tržišta pala je na 208<br />

milijuna američkih dolara. Nepovoljno<br />

razdoblje, na sreću, potrajalo<br />

je samo godinu dana. Microsoftov<br />

ured u Hrvatskoj u međuvremenu<br />

Osam godina<br />

nakon otvaranja<br />

prvog ureda u<br />

Hrvatskoj, 47 posto<br />

poreznih prihoda<br />

bilo je izravno<br />

povezano s<br />

Microsoftom<br />

92 F o r b e S travanj 2009

Tehno<br />

Vanesa Schuetz vodi Microsoftovu<br />

ispostavu u Zagrebu<br />

od odlaska Davora Majetića,<br />

koji je pak u tvrtki zamijenio<br />

osnivača Gorana Radmana<br />

je radio na razvoju lokalne mreže partnera, obrazovnih centara<br />

i brojnih inicijativa namijenjenih promociji znanja i korištenja<br />

suvremenih računalnih tehnologija u poslovanju i obrazovanju.Do<br />

2002. broj registriranih korisnika narastao na preko šest<br />

tisuća, potpisano je više od pet tisuća licencnih ugovora i certificirane<br />

su 64 partnerske tvrtke. S početnih osam profesionalaca<br />

u 1997. godini, do 2002. u Hrvatskoj je bilo 780 osoba<br />

službeno certificiranih za rad s Microsoftovim tehnologijama,<br />

platformama i alatima.<br />

Ulazak u 21. stoljeće, odnosno 2001. godinu obilježilo je<br />

nekoliko važnih događaja vezanih uz Microsoft. Stopa piratstva<br />

smanjena je na 67 posto, ukupna vrijednost IT tržišta prema<br />

analitičkoj kući IDC iznosila je 423 milijuna američkih dolara,<br />

a domaćoj je javnosti predstavljena hrvatska inačica Microsoft<br />

Office XP uredskog sustava. No, 2001. godinu tržište pamti i<br />

po prvoj WinDays konferenciji.<br />

WinDays su u početku uglavnom bile tehnološke konferencije<br />

namijenjene prvenstveno informatičarima. Ubrzo je<br />

postalo jasno kako je informatika sve važnija u poslovnom<br />

odlučivanju, pa je konferencija osim segmenta “čiste” informatike<br />

sve više počela izravno obrađivati i poslovne teme. Samo<br />

osam godina nakon otvaranja ureda uwHrvatskoj, 2005. objavljena<br />

je studija koja je pokazala svu moć Microsofta kod nas.<br />

Čak 47 posto IT zaposlenja i poreznih prihoda u Hrvatskoj<br />

izravno je povezano s Microsoftom i njihovim partnerima.<br />

Ta je godina bila značajna po još jednom detalju - otvoren<br />

je prvi Microsoftov poslovno-tehnološki centar u Varaždinu.<br />

Od osnutka do danas centar je izravnwo pomogao u razvoju<br />

poslovanja više od 300 IT tvrtki i pružio poslovno i tehnološko<br />

usavršavanje za više od tisuću osoba. Na toj osnovi te su tvrtke<br />

razvile više od pedeset novih i originalnih softverskih proizvoda<br />

i uposlile više od 200 softverskih inženjera i tehničara.<br />

Kako bi se dodatno iskoristio zamah u razvoju<br />

poduzetništva, tijekom 2008. godine Microsoft je u Hrvatskoj<br />

pokrenuo dva specijalizirana i ciljana programa - DreamSpark<br />

i BizSpark - namijenjena prvenstveno razvoju tehnološkog<br />

sektora malih i srednje velikih tvrtki.<br />

travanj 2009 F o r b e S 93

Tehno<br />

Kriza ne znači da treba stati<br />

Gisdata se još prije<br />

dvadeset godina<br />

orijentirala isključivo na<br />

softver i digitalne<br />

geopodatke. Danas<br />

svoja rješenja<br />

uglavnom usmjerava<br />

prema Zapadu<br />

Sve je započelo investicijom<br />

u znanje, ljude i kvalitetu još<br />

1989. godine, kada sam ostavio<br />

dobro plaćeni posao<br />

inženjera u tehničkom marketingu<br />

i prodaji kompjutorskog hardvera<br />

i otišao na konferenciju korisnika<br />

GIS softvera i sedam tjedana školovanja<br />

u Kaliforniju. U to vrijeme dogodila se<br />

i bitna novost u tadašnjoj državi: moglo<br />

se osnovati privatno poduzeće i poslovati<br />

s inozemstvom, što je dotad bio monopol<br />

države. Uz financijsku i poslovnu<br />

podršku oca, inače fizičara, pokrenuta<br />

je Gisdata. Krenuli smo od malog ureda<br />

u kojem je danas zubarska ordinacija,<br />

zapošljavajući u početku trojicu apsolventa<br />

geologije i šumarstva, od kojih su<br />

dvojica i danas s nama. Stalno smo investirali<br />

u kadrove i sada Gisdata Grupu<br />

čini više od dvije stotine inženjera i<br />

konzultanata u osam operativnih kompanija<br />

i devet ureda u zemljama srednje<br />

i jugoistočne Europe. Naša su rješenja<br />

izvezena i instalirana u desetak zemalja<br />

zapadne Europe, SAD-u pa čak i u Latinskoj<br />

Americi”.<br />

Tako je Boran Lončarić započeo<br />

priču o Gisdati, koju je osnovao prije<br />

dvadeset godina i odvažno se orijentirao<br />

isključivo na softver i digitalne geopodatke.<br />

Krajem osamdesetih to se smatralo<br />

poslovnim samoubojstvom, no<br />

Vlasnik tvrtke Gisdata<br />

Boran Lončarić<br />

bio je jedan od<br />

prvih u Zagrebu<br />

koji je imao laptop<br />

dva desetljeća kasnije pokazalo se kao<br />

pun pogodak.<br />

Gisdata je lider na području geoinformacijskih<br />

sustava, tehnologija i usluga,<br />

a uglavnom je fokusirana na GIS<br />

aplikacije za javnu upravu, telekomunikacijsku<br />

industriju i ostale GIS alate i<br />

rješenja. U vrijeme kada se Lončarić upustio<br />

u avanturu osnivanja vlastite tvrtke<br />

kod nas je vladalo uvjerenje da je hardver<br />

dominantan na IT tržištu, e-mail<br />

nije postojao, osobna računala radila su<br />

u MS-DOS-u s ograničenom memorijom<br />

od danas urnebesno smiješnih 640<br />

kilobajta, 3,5-inčni floppy disk tek se bio<br />

pojavio, a jedan od prvih laptopa u Zagrebu<br />

bila je upravo Boranova Toshiba<br />

koju je donio iz Amerike.<br />

“Od početka smo odlučili da ćemo<br />

graditi vlastite kadrove. Već od prve<br />

trojice apsolvenata koji su uz posao<br />

94 F o r b e S travanj 2009

diplomirali i postali inženjeri, nastavili<br />

smo s praksom zapošljavanja i razvoja<br />

mladih apsolvenata i diplomanata,<br />

naročito geodezije, geografije i elektrotehnike.”<br />

Osim što je izabrao tada “nepovoljni”<br />

softver kao okosnicu poslovanja, i<br />

Lončarićevu je tvrtku pogodio rat. Gisdata<br />

tijekom rata jednom na punih sedam<br />

mjeseci uopće nije imala prihode,<br />

ali to ne znači da je vrijeme za njih stalo.<br />

Lončarić je osnovao ured u Ljubljani i<br />

poslovao u više zemalja.<br />

“Nikada nisam pomislio na odustajanje.<br />

Ratne su godine bile teške, a i<br />

ova regija nije uvijek percipirana kao<br />

tehnološka ili znanstvena, no tvrtku<br />

nisam osnovao zato da bih kratkoročno<br />

zaradio, imao jahte i skupe aute, nego radi<br />

dugoročnog uživanja u znanju i razvoju.<br />

Stvorili smo tržište geoinformacijske tehnologije<br />

u regiji i moj je osobni cilj da budemo<br />

europski i globalno relevantni, što<br />

smo već gotovo potpuno postigli.”<br />

Tijekom svih tih godina stručnjaci<br />

iz Gisdate razvili su brojna industrijska<br />

rješenja i stekli preko četiri tisuće klijenata<br />

po cijelom svijetu. Transportna<br />

rješenja, rješenja za industriju, energetiku<br />

i komunalnu infrastrukturu, e-<br />

business, digitalne karte, GPS, mobilni<br />

telekom, fiksni telekom…, tek su mali<br />

‘Interesantni su<br />

nam proizvodi za<br />

složena e-government<br />

rješenja. Na<br />

tom području ima<br />

još puno prostora za<br />

razvoj’<br />

dio usluga koje nude klijentima, a najjači<br />

su na telekomunikacijskim mrežama.<br />

Na globalnoj razini radili su za Vodafone,<br />

ali i za T-Com, T-Mobile i Tele2.<br />

“Na području telekomunikacija<br />

napravili smo puno i možemo se javiti<br />

na bilo koji natječaj u svijetu.Vodimo<br />

računa da ne radimo tehnologiju radi<br />

tehnologije, već tehnologiju za korisnike.<br />

Sada su nam interesantni proizvodi<br />

usmjereni prema sve kompleksnijim e-<br />

government rješenjima. To je područje<br />

na kojem još uvijek ima puno prostora<br />

za razvoj.”<br />

Unatoč velikom opsegu posla i ambicioznim<br />

planovima za budućnost,<br />

Gisdata je dosad uspjela sve financirati<br />

vlastitim sredstvima. Lončarić ne smatra<br />

da bi, iako već potpuno zadovoljavaju<br />

uvjete za IPO primjerice na Varšavskoj<br />

burzi, izlaz na bilo koju burzu donio<br />

bitno novu kvalitetu Gisdati.<br />

S druge strane, Lončarić i njegova<br />

ekipa usvojili su jednostavnu poslovnu<br />

logiku zbog koje su i ostvarivali godišnji<br />

rast prihoda od 20 i više posto. Od riskantnih<br />

projekata i ideja radije odustaju,<br />

ali su barem sigurni da nisu uzalud<br />

potrošili vrijeme, znanje i novac. Cijeli<br />

posao odrađuju sami, pa Lončarić radije<br />

investira u znanje zaposlenih nego da srlja<br />

u projekte na “klimavim nogama” i s<br />

neizvjesnim ishodom.<br />

“Nama je svaki čovjek investicija i<br />

mi i dalje, unatoč krizi, zapošljavamo<br />

nove ljude. Ova bi tvrtka mogla poslovati<br />

čak i kad mene godinama ne bi u<br />

njoj bilo. Bez mene bi moji zaposlenici<br />

mogli superkvalitetno odraditi posao.”<br />

Nije ni čudno što Lončarić gospodarsku<br />

krizu ne vidi kao neku posebnu<br />

prepreku. Štoviše, i za 2009. predviđa<br />

rast tvrtke veći od deset posto. “Kriza<br />

utječe na svaki segment gospodarstva,<br />

ali posao poduzetnika je da racionalno<br />

razmišljaju, a ne da se prepuste panici i<br />

histeriji i još pri tome ne rade ništa. Kriza<br />

ne znači da sad sve treba stati, naprotiv,<br />

treba nastaviti dugoročno ulagati. Nama<br />

je važno da u pravom trenutku shvatimo<br />

i odlučimo u što trebamo ulagati, te koliko<br />

i s kojim kadrovima.”<br />

Combisov oprez u 2009.<br />

Nakon što je svoj prvi milijun zaradio radeći u IBM-u u bivšoj<br />

državi i Njemačkoj, Miroslav Čutura je prije 19 godina osnovao<br />

Combis i uspio stvoriti jednu od najuspješnijih tvrtki u<br />

sektoru računalne tehnologije. Uz vlasništvo Combisa, Čutura<br />

je postao poznat i kao vlasnik dubrovačkog hotela More.<br />

Combis, danas vodeći hrvatski sistem integrator, 2008. godinu<br />

zaključio s prihodima u Hrvatskoj i regiji od 403,6 milijuna<br />

kuna, što je rast od 20 posto u odnosu na godinu prije. Ipak,<br />

u Combisu priznaju da bi 2009. mogla biti krizna jer će dio<br />

kompanija odustati od novih projekata.<br />

“Zasigurno će ova godina biti bitno drugačija od posljednjih<br />

pet i neće biti godina velikog rasta. Trendovi su negativni<br />

i radit ćemo daleko više na kontroli troškova i upravljanju<br />

rizicima. Što se tiče same krize, još uvijek analiziramo situaciju<br />

jer tek očekujemo jači udar, prije svega usporavanje projekata<br />

jer kompanije odustaju ili odugovlače s odlukama o investiranju<br />

u nove projekte”, ističe šef Combisa Ivan Gabrić.<br />

Combis je proteklih godina radio za neke od najuspješnijih<br />

kompanija u bankarskom i telekomunikacijskom sektoru,<br />

državna poduzeća, brojna ministarstva i lokalnu samoupravu<br />

kojima pruža cijeli spektar usluga od savjetovanja,<br />

razvijanja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativnokomunikacijskih<br />

rješenja. Najjači klijenti, dobri prihodi i financijska<br />

stabilnost u ovoj će im godini zasigurno biti dobar vjetar<br />

u leđa jer će lakše od nekih konkurenata podnijeti teret krize.<br />

“U zadnjih pet godina utrostručili smo poslovanje i time smo<br />

vrlo zadovoljni. Ova godina za nas neće biti godina daljnje ekspanzije<br />

pa očekujemo rast ukupnih prihoda od oko 3,5 posto.<br />

Bilo kakav rast bit će odličan rezultat. Prvi kvartal izgleda<br />

korektno”, procjenjuje Ivan Gabrić.<br />

travanj 2009 F o r b e S 95

Digitalni alati<br />

S Windowsima<br />

ništa nova<br />

Je li moguće da se na planu operativnih sustava nema više<br />

što izumiti pa se promjene svode na ‘šminku’? / Lee Gomes<br />

U<br />

trenutku kad krenu prve primjedbe kako se više<br />

nema što izumiti, sigurno slijedi prava eksplozija<br />

otkrića, kažu povjesničari znanosti. Na taj nas<br />

način sudbina podsjeća da iza ruba znanja uvijek<br />

nečega ima.<br />

Zbog toga sam odlučio malo se pozabaviti Windowsima 7.<br />

Još početkom mjeseca, kad je ta nova verzija Windowsa puštena<br />

u besplatno testiranje, učinilo se da je riječ manje o novom<br />

operativnom sustavu, a više o novom sučelju, baš kao da neki<br />

proizvođač automobila izbaci na tržište lanjski automobil s novom<br />

komandnom pločom. Većina osvrta na Windowse 7 bavi<br />

se novom alatnom trakom na dnu zaslona.<br />

Takve vas stvari, naime, mogu privući<br />

na stručnoj promociji proizvoda, ali u<br />

svakodnevnoj uporabi nisu bogznašto.<br />

Teško je reći ima li bitnih novosti u samoj<br />

srži Windowsa, jer javnost u to nema<br />

uvid. Iz informacija koje Microsoft daje,<br />

može se zaključiti samo to da je ta tvrtka<br />

snažno orijentirana na promociju, ali<br />

vrlo škrta kad su posrijedi tehnički detalji.<br />

(Napomena Macovim obožavateljima:<br />

to više-manje vrijedi i za Apple.)<br />

Je li moguće da se u Windowsima ništa bitno ne mijenja<br />

zato što se na planu operativnih sustava nema više što izumiti?<br />

Odlučio sam postaviti ovo pitanje jedinoj osobi na kugli zemaljskoj<br />

koja ima potpun uvid u jedan operativni sustav i spremna<br />

je iznositi tehničke pojedinosti o njemu. Linus Torvalds,<br />

39-godišnji Obi-Wan Kenobi iz Linuxa, na pitanje hoće li 2009.<br />

donijeti išta novo na planu operativnih odgovara: Ne. Ali i da.<br />

“Teško je napraviti velike pomake u OS-u jer sam OS i ne<br />

treba bogznašto raditi”, kaže Torvalds. “Između aplikacija i<br />

hardvera treba postojati sučelje, a kako se ljudi već dugo služe<br />

kompjutorima i operativnim sustavima, rijetke su novosti koje<br />

doista vrijedi uvoditi. Mnoge osnovne inačice operativnih sustava<br />

već su desetljećima tehnološki potpuno zrele. To je jedan<br />

od razloga što se Microsoft i Apple natječu uglavnom u ‘šminkanju’<br />

sučelja.”<br />

Promjena, međutim, ima u Linuxovom i drugim operativnim<br />

sustavima, no radi se o malim koracima, ponajprije u<br />

hardveru. Primjer je pohrana. Kapacitet diskova postaje golem<br />

i premda diskovi ostaju razmjerno spori, često se nadograđuju<br />

brzim flash RAM-ovima. Linuxovoj jezgri potrebne u sićušne<br />

hipertehničke promjene da bi se nosila sa svakom od tih novih<br />

komponenti. Neke od njih Torvalds opisuje kao “strukture podataka<br />

koje bilježe razmjer blokova umjesto da svakom pojedinom<br />

bloku dodjeljuju brojčanu vrijednost”. Što ste vi, naravno,<br />

znali i bez Torvaldsa.<br />

Slično je i s dijelom Linuxa kojim se Torvalds tehnički posebno<br />

ponosi. Radi se o načinu na koji operativni sustav podržava<br />

računalo stotinama ili čak tisućama<br />

Na pitanje hoće li<br />

2009. donijeti bitne<br />

promjene u operativnim<br />

sustavima,<br />

Linus Torvalds iz Linuxa<br />

odgovara: Ne. Ali i da.<br />

mikroprocesora. “To su uska grla, i morate<br />

vraški paziti na svaki detalj”, kaže,<br />

“no sve u svemu nama to dobro ide.”<br />

Torvalds sve svoje vrijeme posvećuje<br />

“dosadnim ali važnim” dijelovima<br />

Linuxa, koji u svom temeljnom obliku<br />

uopće i nema sučelje, premda su brza<br />

i popularna sučelja poput Gnomea i<br />

KDE-a, naravno, dostupna. Iako sumnja<br />

u njegovu važnost, Torvalds se ipak<br />

hvali kako Linux što se tiče uređenosti<br />

desktopa drži korak s najboljima.<br />

Budući da je potpuno transparentan, Linux pod parolom<br />

“Evo, pogledajte” voli naširoko pokazivati svoja poboljšanja<br />

u svoj njihovoj dosadnoj tehničkoj raskoši. Logika Linuxsova<br />

sporog, upornog građenja solidnih tehničkih zdanja može se<br />

jasno pratiti.<br />

Suprotno tome, parola Windowsa glasi “Vjerujte nam”, što<br />

je ponekad doista teško jer autsajder ima dojam kako razvoj<br />

softvera u Microsoftu srlja iz krize u krizu. Prečesto se stječe<br />

dojam kako vas nagovaraju da kupite novi proizvod samo da<br />

biste riješili probleme koje imate sa starim.<br />

Windowsi 7 mjesecima su, ako ne i godinama daleko od<br />

izlaska na tržište i Microsoft još ima vremena potanko objasniti<br />

svijetu njihove prednosti, kao i cijenu. Kao korisnik (uglavnom)<br />

Windowsa, pozorno ću slušati sve što kažu. Također, prenijet<br />

ću Obi-Wanu sve što dečki iz Windowsa budu rekli.<br />

96 F o r b e S travanj 2009

Financije<br />

Kriza na istoku<br />

Samo se kvartet novopečenih članica EU domogao sigurne zone i<br />

domaće valute zamijenio eurom. Ostali sa zebnjom iščekuju daljnji razvoj<br />

događaja / Mario Gatara<br />

Status člana Europske monetarne<br />

unije, koji predstavlja<br />

kakav-takav zaklon od<br />

globalne krize i barem eliminira<br />

komponentu tečajnog<br />

rizika, nije nimalo lako „zaslužiti“.<br />

Litva je bila na korak do toga cilja<br />

ispunivši većinu kriterija, no stopa<br />

inflacije neznatno iznad referentne razine<br />

monetarnim je vlastima bila dovoljno<br />

uvjerljiv argument za blokadu<br />

ulaska. Zbog toga se EMU s pravom<br />

smatra ekskluzivnim klubom u koji<br />

su se dosad uspjele ugurati samo<br />

četiri nove članice Europske unije,<br />

dok je u čekaonici trenutno još samo<br />

tercet baltičkih država. Naime, jedan<br />

od preduvjeta ulaska u EMU je<br />

kriterij tečajne stabilnosti, definiran<br />

dvogodišnjim članstvom u Europskom<br />

tečajnom mehanizmu (ERM)<br />

koji dopušta oscilacije od 15% (u oba<br />

smjera) u odnosu na dogovoreni fiksing.<br />

No do ulaska u EMU, članice<br />

ERM-a su, kao uostalom i ostatak<br />

društva, prepuštene na (ne)milost<br />

deviznom tržištu.<br />

travanj 2009 F o r b e S 97

Financije<br />

Izbacite uljeza<br />

Populistička fiskalna<br />

politika, lišena političke<br />

volje za rješavanjem<br />

nagomilanih problema,<br />

gurnula je Mađarsku na<br />

rub provalije. Domogla<br />

se značajnih sredstava<br />

za ublažavanje krize<br />

zamo zato što je članica<br />

EU/Mario Gatara<br />

Lišen konkretnije pomoći<br />

europskih institucija, premijer<br />

Gyurcsany više ne može<br />

računati niti na verbalnu<br />

podršku i solidarnost susjeda<br />

Nazočnost MMF-a već bi<br />

sama po sebi trebala biti<br />

jasan indikator krize,<br />

no ovo po mnogo čemu<br />

nisu „obična vremena“.<br />

I premda se MMF rado hvasta svojom<br />

ulogom „bijelog viteza“, opravdavajući<br />

svoju ulogu uokvirenu zadaćama koje su<br />

mu povjerili Ujedinjeni narodi krajem II.<br />

svjetskog rata, stvarnost je najčešće bitno<br />

drugačija. Jer pomoć MMF-a najčešće je<br />

stizala prekasno, kada bi bolesnik već<br />

pao u komu. Međutim, krize je danas<br />

sve samo ne „obična“, a stvari izgledaju<br />

ponešto drugačije, pa tako MMF u<br />

Mađarsku nije stigao proglasiti „kliničku<br />

smrt“, već se s konkretnim mjerama pojavio<br />

dok utopljenik još uvijek diše. No<br />

pitanje je - koliko dugo?<br />

Populizmom obojana fiskalna politika,<br />

lišena političke volje za rješavanjem<br />

nagomilanih problema, gurnula je<br />

Mađarsku do ruba provalije, i samo<br />

zahvaljujući statusu članice Europske<br />

unije imala je tu privilegiju domoći<br />

98 F o r b e S travanj 2009

Foto AP<br />

se značajnih sredstava koja bi mogla<br />

ublažiti krizu. Prema već viđenom scenariju,<br />

visoka razina zaduženja bitno je<br />

narušila makroekonomsku stabilnost,<br />

isprovociravši bijeg inozemnih investitora<br />

i deprecijaciju domaće valute koja<br />

je u odnosu na euro već izgubila petinu<br />

svoje vrijednosti. Oskudica svježih izvora<br />

financiranja čak i za zemlje s puno<br />

boljom reputacijom (kreditnim rejtingom)<br />

od Mađarske prijetila je širenjem<br />

„zaraze“, a istok kontinenta zaradio je<br />

etiketu kroničnog bolesnika i neugodne<br />

usporedbe s azijskom krizom.<br />

Unatoč tome, EU birokracija i<br />

“starije” članice” okrenule su zemljama<br />

bivšeg komunističkog bloka leđa u vrlo<br />

nezgodnom trenutku, ponudivši tek<br />

deklarativnu podršku i ispraznu demagogiju,<br />

garniranu „dobrim namjerama“.<br />

Kojima je popločan „put u pakao“,<br />

mišljenja je dio promatrača, dok se ostali<br />

nadaju kako će inicijativa za pomoć novim<br />

članicama EU prije ili kasnije dobiti<br />

konkretan oblik. „Europska posla“, rekla<br />

bi većina, komentirajući fijasko sastanka<br />

tijekom kojeg su glatko odbijeni apeli s<br />

istoka, najjasnije (i najglasnije) artikulirani<br />

od strane mađarskog premijera,<br />

koji je zagovarao paket pomoći težak<br />

190 milijardi eura. Ili kako su to slikovito<br />

opisali kolege iz srpskog magazina<br />

Bankar: „Može sve osim - para“. Negativan<br />

odgovor obilovao je nemuštim<br />

izgovorima, uz konstataciju kako prevladavanje<br />

krize iziskuje specifičan pristup,<br />

na čemu, navodno, insistiraju sami<br />

predstavnici krizom pogođenih zemalja.<br />

Premda se čini logičnim da Češka<br />

ili Poljska ne žele da ih se trpa u isti koš<br />

s Mađarskom, koja je do sada izvukla<br />

(naj)deblji kraj, nije jasno zašto bi itko<br />

pri zdravoj pameti apriori odbio akciju<br />

koja bi mogla rezultirati pojačanim dotokom<br />

svježeg kapitala.<br />

Na plodno tlo nije naišla niti inicijativa<br />

Poljske, koja je zagovarala fleksibilniji<br />

pristup spram (ekspresnog) članstva u<br />

Europskoj monetarnoj uniji, navodeći<br />

pritom primjer Slovačke, čija je valuta<br />

prošle godine, uoči priključenja EMU,<br />

planiranom konvergencijom tečaja u<br />

odnosu na euro zabilježila rast vrijednosti<br />

od čak 11%. „Ideja vrijedna pažnje<br />

i razmatranja“ bio je komentar njemačke<br />

kancelarke Angele Merkel, no uz opoziciju<br />

u Europskoj središnjoj banci, takva je<br />

inicijativa osuđena na propast. Baš kao<br />

i apel Mađarske, upućen istoj instituciji,<br />

da dopusti korištenje kolaterala denominiranih<br />

u lokalnoj valuti. Jer uz dvoznamenkasti<br />

pad vrijednosti forinte, vjerojatnost<br />

da ECB, osiguravajući visoku<br />

razinu likvidnosti na tržištu novca, kao<br />

kolateral prihvati mađarske obveznice<br />

lišene zaštite valutne klauzule, ravna<br />

je - nuli. Jasno je to i investitorima što<br />

sustavno nagrizaju mađarsku obranu,<br />

napadajući tečaj forinte koji je središnja<br />

banka prisiljena braniti restriktivnom<br />

monetarnom politikom, multiplicirajući<br />

negativne učinke globalne krize.<br />

A sve to bilo je dovoljno i da se stvari<br />

dodatno zakompliciraju. Naime, politički<br />

lideri nekadašnjeg komunističkog<br />

bloka, shvativši kako bi „žrtvovanjem“<br />

Mađarske moglo svrnuti pozornost s<br />

vlastitih slabosti, spremno su prihvatili<br />

igru „izbacite uljeza“, dok je potragu<br />

za žrtvom zapravo inicirala - Austrija.<br />

Logika koju je Austrija primijenila može<br />

se svesti na uvjerljivu tezu - ako danas<br />

ne pometete nered u susjedstvu, sutra<br />

ćete ga imati na svome kućnom pragu.<br />

U obliku velikih gubitaka za austrijske,<br />

njemačke, talijanske, francuske i<br />

ine matice u razvijenim zemljama koje<br />

raspolažu značajnom operativom u<br />

srednjoj i istočnoj Europi. Kao odgovor<br />

na alarmantne tvrdnje iz Beča, regulatori<br />

Bugarske, Rumunjske, Češke, Slovačke i<br />

Poljske kategorički su odbili takve teze,<br />

podvlačeći stabilnost bankovnog sustava<br />

kao činjenicu koja ima svoje uporište u<br />

konkretnim brojkama. No ključno pitanje<br />

nije „tko je stabilan?“, već - „tko je<br />

ranjiv?“. Deblji je kraj, pogađate već, opet<br />

izvukla Mađarska.<br />

Paralelno s verbalnim intervencijama<br />

austrijske vlade, lobiranja su se<br />

prihvatile i neke od najvećih banaka u<br />

regiji, a Herbert Stepic iz Raiffeisen Internationala<br />

‘zasvirao’ je nostalgičnu<br />

(patetičnu) notu, deklariravši se kao<br />

gorljivi „borac protiv komunizma“ koji<br />

je “godinama aktivno radio na rušenju<br />

Željezne zavjese“. Za to pak središnje<br />

banke u regiji nisu imale previše razumijevanja,<br />

tvrdeći kako su u pitanju<br />

tek sebični ciljevi banaka koji ne traže<br />

pomoć za istok Starog kontinenta, već<br />

koriste priliku i traže jeftine izvore financiranja<br />

potrebne za nastavak regionalne<br />

ekspanzije. I hrvatska i srpska središnja<br />

banka podržavaju taj stav, uporno<br />

Tendenciozna tumačenja o kojima govore<br />

u Erste Bank, evociraju uspomene na<br />

nikad razjašnjene epizode iz azijske krize<br />

naglašavajući kako stabilnost bankovnog<br />

sustava nije narušena.<br />

Kao da to već nije dovoljno,<br />

priopćenjem se oglasila Erste Bank,<br />

uputivši prilično neodređenu optužbu<br />

zbog „netočnih tumačenja činjenica o<br />

zaduženosti regije“, radeći jasnu distinkciju<br />

između bruto i neto konsolidiranih<br />

podataka. Iz tih metodoloških<br />

opaski proizlazi kako su zemlje u regiji<br />

znatno manje zadužene, a austrijske<br />

banke znatno manje izložene eskalaciji<br />

krize na istoku. Nakon svega, potonja<br />

epizoda još podsjeća i na azijsku krizu,<br />

koja je obilovala tendencioznim i<br />

netočnim tumačenjima statistike, uvelike<br />

pridonijevši krahu nekadašnjih azijskih<br />

tigrova. Ostaje tek za nadati se kako<br />

će uloga MMF-a ovoga puta ipak biti<br />

drukčija, jer su suprotnom se Mađarskoj<br />

ne piše ništa dobroga.<br />

travanj 2009 F o r b e S 99

Financije<br />

Ne dirajte nam kunu<br />

Zagovornici kontrolirane<br />

deprecijacije<br />

tečaja kao da nisu<br />

svjesni da se ta fraza u<br />

tren oka može<br />

pretvoriti u okrutan<br />

oksimoron s katastrofalnim<br />

posljedicama<br />

Lenjin je nedvojbeno bio u<br />

pravu - doista nema jednostavnijeg<br />

i sigurnijeg<br />

načina razbijanja postojećih<br />

društvenih standarda od<br />

obezvrjeđivanja domaće valute. Taj<br />

proces oslobađa destruktivne snage<br />

ekonomije i čini to na način koji ama baš<br />

nitko ne može pojmiti niti dijagnosticirati<br />

u potpunosti.” Tim je riječima John<br />

Maynard Keynes u djelu “Ekonomske<br />

posljedice mira”, nastalom nakon I. svjetskog<br />

rata i Versailleske konferencije<br />

na kojoj je sudjelovao kao delegat britanskog<br />

ministarstva financija, jasno<br />

definirao svoje stavove o tečajnoj politici.<br />

Naravno, za razliku od Lenjina koji je<br />

svoju tezu izrekao u kontekstu rušenja<br />

kapitalizma, Keynes je imao na umu<br />

dijametralno suprotan cilj (očuvanje<br />

kapitalizma i pravedniju distribuciju<br />

bogatstva u širem kontekstu), tvrdeći<br />

kako se devalvacijom, ponajprije putem<br />

inflacije, država može domoći značajnoj<br />

dijela bogatstva svojih građana. “I dok ta<br />

praksa mnoge osiromašuje, malobrojni<br />

se - bogate, a odnosi između kreditora<br />

Drastičnije promjene tečaja s<br />

negativnim predznakom, ističu<br />

u središnjoj banci, mogle bi<br />

izazvati nesagledive posljedice<br />

po domaće gospodarstvo<br />

100 F o r b e S travanj 2009

Valutna je klauzula zastupljenija u aktivi banaka, dok udio depozita s valutnom klauzulom (desno) još uvijek “kaska” za izdanim kreditima<br />

Foto Damjan Tadić/Cropix<br />

i dužnika, kao najvažniji temelj kapitalizma,<br />

gube svaki smisao te se kreiranje<br />

i stjecanje bogatstva pretvara u<br />

najobičnije kockanje ili lutriju.” Možda<br />

se stavovi istinskog velikana ekonomske<br />

znanosti doimaju odveć mračnima,<br />

no oni zaboravni mogu već ovoga ljeta<br />

vidjeti kakav je to osjećaj, kada nam u<br />

goste dođu mađarski turisti. Ako uopće<br />

dođu. Jer njihova je valuta u odnosu na<br />

euro (a time i u odnosu na kunu) od<br />

prošloga ljeta ostala bez čak petine svoje<br />

vrijednosti, čime je ujedno i njihova<br />

kupovna moć, koju domaći turistički<br />

djelatnici ionako dočekuju sa skepsom,<br />

slabija za tih istih 20 posto.<br />

Zagovornici kontrolirane deprecijacije<br />

tečaja, fraze koja se k tome u hipu<br />

može pretvoriti u oksimoron s katastrofalnim<br />

posljedicama, najčešće se mogu<br />

sjetiti samo jednog razloga zbog kojeg<br />

bi realan pad vrijednosti domaće valute<br />

mogao biti od široke društvene koristi.<br />

Kao i proteklih godina, čarobna riječ<br />

je izvoz, segment gospodarstva koji u<br />

kalkulacijama bruto-društvenog proizvoda,<br />

za razliku od uvoza, nosi pozitivan<br />

predznak. I doista, dvoznamenkasta deprecijacija<br />

tečaja kune, o kojoj je bilo dosta<br />

govora posljednjih mjeseci, u teoriji bi<br />

trebala donijeti veće prihode od izvoza<br />

i (opet samo u teoriji) osnažiti turizam<br />

kao najvažniju komponentu izvoza, koja<br />

doista ima veliku težinu u krhkoj makroekonomskoj<br />

stabilnosti Hrvatske.<br />

No zato argumenata protiv deprecijacije<br />

ima napretek. Na primjer, što<br />

je s uvozom? Za početak, vrijednost<br />

ukupnog uvoza otprilike je dvostruko<br />

veća od izvoza. A tu je onda i činjenica<br />

da konkurencija u ovoj zemlji počesto<br />

egzistira samo na papiru, a frapantna<br />

ne-elastičnost cijena roba i usluga tvrdoglavo<br />

prkosi svakoj ekonomskoj<br />

logici. Stoga je uistinu prilično naivno<br />

vjerovati da bi se aprecijacija u praksi<br />

manifestirala željenim povećanjem izvoza<br />

i smanjenjem uvoza, naravno, u<br />

korist domaćih tvrtki. Uostalom, ako<br />

već čokoladu iz inozemstva možemo<br />

nadomjestiti domaćim proizvodima,<br />

odakle ćemo izvaditi željeznu rudaču,<br />

ugljen, plin i naftu? Kompetitivna deprecijacija<br />

je ionako rješenje koje su<br />

poput čarobnog štapića koristile europske<br />

zemlje poput Italije (blokirajući pritom<br />

slobodnu trgovinu), no svejedno s<br />

vrlo upitnim rezultatima.<br />

Iz perspektive hrvatskih građana,<br />

promjene u strukturi vanjskotrgovinske<br />

bilance vjerojatno spadaju tek u red<br />

sekundarnih efekata. Prva i za većinu<br />

najvažnija posljedica eventualne deprecijacije<br />

kune bio bi vrlo bolan udarac po<br />

džepu. Osim, naravno, ako ne vjerujete<br />

da bi poslodavci svojim zaposlenicima<br />

mogli promptno nadoknadili realan<br />

pad dohotka kroz nominalno povećanje<br />

plaća, što će većina u tren oka odbaciti<br />

kao potpunu iluziju. Raspoloživi dohodak,<br />

odnosno prihodi, deprecijacijom<br />

gube na vrijednosti, no ključan problem<br />

u cijeloj priči je famozna valutna klauzula,<br />

koja sprječava realan pad vrijednosti<br />

dijela rashoda.<br />

Neumorno mantranje o (ne)konkurentnosti<br />

izvoznika uporno ignorira nepovoljnu<br />

strukturu vanjskotrgovinske bilance<br />

Riječ je, naravno, o kreditnim plasmanima<br />

domaćih banaka, od koji je<br />

većina zaštićena upravo valutnom klauzulom.<br />

I dok se udio takvih kreditnih<br />

plasmana do kraja 2007. kontinuirano<br />

smanjivao, početak godine donio je<br />

promjenu trenda. Najprije u segmentu<br />

pravnih osoba, a u zadnjem kvartalu<br />

prošle godine i sektoru stanovništva.<br />

Evidentna promjena trenda izgurala je u<br />

siječnju 2009. godine, prema podacima<br />

Hrvatske narodne banke, udio kredita u<br />

stranim valutama i kunama uz valutnu<br />

travanj 2009 F o r b e S 101

Financije<br />

klauzulu (razlika je tek metodološka) u<br />

ukupnim plasmanima do najviše razine<br />

od prvog kvartala 2007. godine, na nešto<br />

više od 65%. Sektor stanovništva i po tom<br />

pitanju ponešto zaostaje, te je siječanjski<br />

udio od deprecijacije zaštićenih kredita<br />

porastao “tek” do najviše razine od trećeg<br />

kvartala 2007. godine, premašivši 68%.<br />

Izraženo u apsolutnim brojkama,<br />

valutna klauzula u siječnju ove godine<br />

predstavljala je “opterećenje” za kredite<br />

stanovništvu u visini od 83,8 milijardi<br />

kuna. I kad bismo stvari maksimalno<br />

pojednostavili pretpostavljajući kako je<br />

riječ isključivo o valutnoj klauzuli u eurima<br />

(što nije daleko od istine), eventualna<br />

deprecijacija kune od 10%, o kojoj<br />

se prije samo nekoliko tjedana vodila<br />

žustra polemika, natovarila bi na leđa<br />

ionako prezaduženih građana na ime<br />

već odobrenih kredita novi trošak od<br />

činjenicu da Vlada naprosto nije u stanju<br />

zadužiti se u inozemstvu, neumorno<br />

gutajući kunska izdanja državnih obveznica.<br />

Među gubitnicima bi se našla i Vlada,<br />

i to opet zahvaljujući valutnoj klauzuli,<br />

budući da bi trošak servisiranja euro (i<br />

inih inozemnih) obveznica deprecijacijom<br />

porastao. Štoviše, u nekoj čudnoj<br />

kombinaciji kakvu ne bi trebalo sasvim<br />

olako prekrižiti, pritisak bi vjerojatno<br />

trpio i proračun, što bi već sad nezavidnu<br />

situaciju samo dodatno pogoršalo. U<br />

jednadžbu valja uključiti i dužničke vrijednosne<br />

papire korporativnog sektora,<br />

čija bi realna vrijednost deprecijacijom<br />

bila manja, i još puno toga, a sve kako<br />

bismo vizualizirali zastrašujuće učinke<br />

deprecijacije. Da uopće i ne spominjemo<br />

nekontroliranu spiralu rasta<br />

najrazličitijih troškova života, i sve to<br />

Deprecijacija od 10% u ovome bi<br />

trenutku realno povećala zaduženje<br />

građana za dodatnih osam milijardi kuna<br />

Odlučna u obrani stabilnosti tečaja, HNB se<br />

koristi i intervencijama na deviznom tržištu<br />

- osam milijardi kuna. Ili još bolje, jednokratni<br />

trošak od gotovo dvije tisuće<br />

kuna po stanovniku. To je, naravno, tek<br />

iznimno pojednostavljena kalkulacija,<br />

no svejedno zvuči zabrinjavajuće.<br />

Dobra je vijest da depoziti građana<br />

u domaćim bankama, također vezani<br />

uz neku od inozemnih valuta, prema<br />

brojkama iz siječnja dosežu stotinjak<br />

milijardi kuna (od ukupno 137,5 milijardi).<br />

Međutim, slijedi još gomila loših<br />

vijesti, poput podatka kako u siječnju<br />

čak 39% ukupnih depozita u bankama<br />

(uključujući i ostale sektore) nije bilo<br />

zaštićeno valutnom klauzulom (a to<br />

je čak znatno bolje od 43% iz zadnjeg<br />

kvartala 2007.), da i ne spominjemo<br />

ostale oblike ušteđevine. Primjerice, deprecijacija<br />

bi automatski obezvrijedila<br />

poveći komad aktive investicijskih fondova<br />

koji su dosad spremno tolerirali<br />

u uvjetima kada se nominalni osobni<br />

dohodak vjerojatno ne bi značajnije<br />

povećavao. A još se pravo nismo ni riješili<br />

one famozne fusnote “plativo u kunama<br />

prema tečaju HNB-a”, a već sam spomen<br />

deprecijacije potiče masovnu konverziju<br />

kuna u inozemne valute, dodatno<br />

slabeći domaću valutu. To, uostalom,<br />

jasno pokazuje snaga eura, koji je krajem<br />

veljače preskočio razinu od 7,48 kuna i<br />

domogao se najviše razine u posljednje<br />

četiri godine. Konačno, deprecijacijskim<br />

očekivanjima različitih segmenata gospodarstva,<br />

od stanovništva do korporativnog<br />

sektora, bilo kakva kontrola nad<br />

deprecijacijom vjerojatno bi se u tili čas<br />

rasplinula poput kakve iluzije, i ne treba<br />

previše mašte da bi se naslutio epilog cijele<br />

priče.<br />

Hrvatska nije članica Europske unije,<br />

a od sigurnog zaklona monetarne unije<br />

i jedinstvene europske valute valjda je<br />

svjetlosnim godinama daleko. Zasad stvari<br />

pod kontrolom drži Hrvatska narodna<br />

banka, ustrajavajući na “usidrenom”<br />

tečaju kao ključnoj komponenti kakvetakve<br />

makroekonomske stabilnosti. Cijena<br />

koju pritom plaćamo nikako nije<br />

zanemariva. Jer kamatne stope na tržištu<br />

novca, kao izravna posljedica restriktivne<br />

monetarne politike i ograničene<br />

količine domaće valute, u ovoj se godini<br />

najčešće kreću u dvoznamenkastim<br />

okvirima, a nakon nekoliko deviznih<br />

intervencija, kojima je samo u ovoj godini<br />

HNB bankama istresla oko pola<br />

milijarde eura, devizne pričuve središnje<br />

banke (dijelom zahvaljujući i rastu vrijednosti<br />

dolara) spustile su se do najniže<br />

razine od listopada 2006. godine. No<br />

kolika bi zapravo bila cijena deprecijacije?<br />

Doista, “kontrolirano” petljanje<br />

s tečajem najlakši je način destrukcije<br />

društva.<br />

102 F o r b e S travanj 2009

Mario Gatara<br />

Moć dividendi<br />

Nakon groznih iskustava iz prošle (i ove) godine,<br />

veliki broj ulagača ne želi ni čuti za dionice. No ta<br />

priča još uvijek nije sasvim bez rezona. Naprotiv!<br />

U<br />

minula četiri broja kolumna<br />

je poslužila kao poligon<br />

za istresanje najrazličitijih<br />

ideja koje su se, u kontekstu<br />

izgradnje (ili nadgradnje) individualnog<br />

portfelja, učinile zanimljivima i isplivale<br />

na površinu. Bilo je tu doista svačega,<br />

od naoko egzotičnog tržišta nafte (koja<br />

baš sada grabi prema brojci od 50 dolara<br />

po barelu), pa do tržišta roba uopće,<br />

koja se odlično uklapaju u dugoročnu<br />

strategiju velikog Jima Rogersa. Bilo je<br />

riječi i o “zakržljalim” instrumentima<br />

poput obveznica, komercijalnih zapisa<br />

ili najobičnijih bankovnih depozita (s<br />

visokim kamatnim stopama i državnim<br />

osiguranjem). Upute za rukovanje potonjima<br />

mogu biti vrlo jednostavne i za<br />

uspjeh je, uz eliminaciju valutnog rizika<br />

(euro je valuta od izbora), najčešće dovoljno<br />

pridržavati se natpisa “držati do<br />

dospijeća”. U uvjetima snažnog pritiska<br />

pesimista i klizanja burzovnih indeksa<br />

duboko u bear market, već i zdrava<br />

pamet ulagačima nalaže da na neko<br />

vrijeme zaborave dionice (i kako se to<br />

običava reći, prionu na redukciju equity<br />

pozicija), te se okrenu fixed income segmentu<br />

kojeg, kako mu samo ime lijepo<br />

govori, krasi fiksan prihod, a potom i<br />

određena doza sigurnosti.<br />

Surova je realnost dionice evidentno<br />

gurnula sasvim u drugi plan, ali ni ta<br />

priča nije sasvim bez rezona, koliko god<br />

da se, barem na prvi pogled, doimala<br />

potpuno promašenom. Doduše, većina<br />

će investitora već i na sam spomen dionica<br />

vjerojatno tek odmahnuti rukom,<br />

nevoljko prizivajući u sjećanje gorke<br />

epizode iz nedavne povijesti koje su<br />

spržile dobar dio akumuliranog bogatstva<br />

(bilo neposredno ili putem investicijskih<br />

fondova). Prema rasprostranjenom<br />

uvjerenju, najprije su se naivno<br />

dali navući na svjedočanstva o spektakularnim<br />

prinosima na burzi, a nakon<br />

što im je sreća okrenula leđa, mogli su<br />

samo zdvajati nad gubicima, očajno<br />

promatrajući dramatičnu eroziju cijena<br />

dionica. Nakon takvih iskustava, dionica<br />

im je preko glave. Ne žele ni čuti za njih.<br />

Not so fast. Zašto? Zbog dividendi,<br />

svježeg izvora gotovine kojom kompanije,<br />

isplaćujući dividendu, nagrađuju<br />

vjernost ulagača. Dividend yield, ili u<br />

hrvatskom prijevodu, dividendni prinos,<br />

označava vrijednost najavljene/isplaćene<br />

dividende u kontekstu tržišne cijene dionice.<br />

U razvijenom svijetu kapitalizma<br />

s vremenom se uvriježilo mišljenje kako<br />

MarketMaker<br />

brojka od 5% dividend yielda predstavlja<br />

granicu između pristojne i izdašne<br />

dividende. Ogromna većina hrvatskih<br />

tvrtki čije dionice kotiraju na burzi do<br />

sada se u pravilu zadržavala unutar<br />

granica “pristojne dividende”, no da ne<br />

bi bilo nikakve zabune - “izdašne” dividende,<br />

s gornju stranu praga of 5%, nije<br />

nimalo jednostavno pronaći, bez obzira<br />

na geografsku pripadnost. I bez obzira<br />

na okolnosti, makar valja imati na umu i<br />

kako negativan trend na tržištu kapitala<br />

nominalno povećava dividend yield. Jer<br />

što cijene dionica više padaju, relativni<br />

udio isplaćene dividende - raste.<br />

Ali opet, 5% je prema brojnim kriterijima,<br />

još uvijek vrlo solidna cifra. A<br />

što onda reći na 6%? Toliki je predujam<br />

dividende (računajući yield u odnosu na<br />

cijenu koja je prethodila najavi) isplatila<br />

Atlantska plovidba. Blizu praga od 7%<br />

bila je kombinacija redovne i izvanredne<br />

dividende Ericsson Nikole Tesle. A gotovo<br />

dvostruko više (u relativnim brojkama)<br />

isplatit će HT.<br />

Da bi potonji prinos ostvarili u<br />

banci, s aktualnim (visokim) kamatnim<br />

stopama potrebne su, ugrubo govoreći,<br />

dvije godine. Na dionicama vam obično<br />

treba mjesec - dva (od kupnje do ex-div<br />

datuma). Iz banke ćete izaći s kamatom<br />

i nominalom koju ste uložili, a nakon<br />

ofenzive na burzi s otprilike jednakim<br />

Prag od 5% uvriježena je granica<br />

između solidne i izdašne dividende.<br />

Što onda reći za 13%?<br />

Autor posjeduje manju količinu dionica Ericsson Nikole Tesle i HT-a<br />

prinosom, potom i realnom mogućnošću<br />

isplate nove dividende i iduće godine<br />

(koja uvećava ukupan prinos), te imovinom<br />

čija vrijednost pada ili raste.<br />

Nemoguće je predvidjeti, no za dvije<br />

godine, nadam se potonjem scenariju i<br />

pozitivnom ishodu, a tamo negdje u ovo<br />

doba 2011. godine vidjet ćemo koliko je<br />

kalkulacija doista bila isplativa.<br />

travanj 2009 F o r b e S 103

Financije<br />

Rasprodaja stoljeća?<br />

Oporavak dionica<br />

u prvoj polovici<br />

ožujka Wall Street<br />

je dočekao s<br />

oduševljenjem, no<br />

analitičari upozoravaju<br />

kako je<br />

o preokretu još<br />

uvijek prerano govoriti<br />

/ Mario Gatara<br />

Kontroverze se naprosto<br />

lijepe za Summersa, koji je<br />

ovoga puta krah Wall Streeta<br />

pokušao utrpati u prikladan<br />

povijesni okvir<br />

Nakon četiri dana uzastopnog<br />

rasta, brojni su investitori<br />

na Wall Streetu<br />

napokon osjetili onaj isti<br />

optimizam i val adrenalina<br />

svojstven samo osvajanju novih<br />

vrhunaca i euforiji kakva s vremena na<br />

vrijeme zavlada američkim tržištem<br />

kapitala (a već je dugo nije bilo). Premda<br />

u jeku negativnog trenda naizgled nema<br />

mjesta euforiji, ulagači su svejedno zadovoljno<br />

trljali ruke pozitivno intoniranom<br />

statistikom, zaključivši prvu<br />

polovicu ožujka s pozitivnim pomakom<br />

mainstream burzovnih indeksa. Nakon<br />

dvotjedne pauze, Dow Jones Industrials<br />

se ponovno domogao razine od 7000<br />

bodova, učinivši napokon drugi tjedan<br />

u ožujku pozitivnim (nakon četiri negativna<br />

u nizu), uz tjedni rast vrijednosti<br />

od 9 posto, što je najbolji rezultat još od<br />

studenoga prošle godine.<br />

Pedantni su statističari izračunali<br />

kako je riječ tek o drugom pozitivnom<br />

tjednu u posljednjih deset, čime je klizanje<br />

Dow Jones Industrials indeksa od<br />

početka godine svedeno na 18 posto, a<br />

razmak u odnosu na ovogodišnji minimum,<br />

zabilježen 9. ožujka, povećan na<br />

respektabilnih 10 posto.<br />

Impresivnu seriju na svojim su<br />

leđima u najvećoj mjeri iznijela izdanja<br />

financijskog sektora, nakon što se iz tri<br />

banke (Citigroup, Bank of America i<br />

JP Morgan) pojavio tračak optimizma,<br />

umotan u konstataciju kako su prva<br />

dva mjeseca tekuće godine iznjedrila<br />

pozitivan poslovni rezultat (u što brojni<br />

analitičari i nisu baš skloni povjerovati).<br />

Rally financijskih institucija koristila su<br />

i high-tech izdanja, a ovogodišnji gubici<br />

Nasdaq Composite indeksa svedeni su<br />

u jednoznamenkaste okvire, ohrabrivši<br />

investitore nakon podužeg razdoblja<br />

korekcije. Jer posljednji pomak burzovnih<br />

indeksa koji zaslužuje epitet rally,<br />

onaj nakon pobjede Baracka Obame<br />

na predsjedničkim izborima, naprasno<br />

je završio još početkom godine, poslije<br />

snažnih 20 posto rasta.<br />

Nakon svega toga, nije trebalo dugo<br />

pa da se eterom još jednom počnu širiti<br />

optimistični komentari analitičara,<br />

104 F o r b e S travanj 2009

Foto AP<br />

osnaženi za plotun verbalnih intervencija<br />

iz - Bijele kuće. Premda se vladajuća garnitura<br />

pokušala distancirati od optužbi<br />

(ili barem prigovora) za izravno uplitanje<br />

u zbivanja na tržištu kapitala, nema sumnje<br />

da su komentari visokih dužnosnika<br />

Bijele kuće, zaogrnuti u etiketu “osobnih<br />

stavova” (nipošto službenih) ojačali<br />

samouvjerenost i povjerenje ulagača.<br />

Svega tjedan dana ranije o “jeftinim dionicama”<br />

progovorio je i sam predsjednik<br />

Obama, a krajem tjedna točku na i<br />

dodao je Larry Summers, predsjednički<br />

savjetnik i čovjek čija riječ nesumnjivo<br />

ima težinu na Wall Streetu.<br />

“Premda bi kalkulacije valjalo<br />

uzeti u razmatranje s određenom dozom<br />

rezerve, tržište je u ovom trenutku<br />

otprilike tamo gdje je bilo u vrijeme<br />

Lyndona Johnsona 1966. godine, kada<br />

nije bilo računala ni interneta, s polovicom<br />

današnjeg broja zaposlenih”. A to<br />

je Summersu bilo dovoljno da zaključi<br />

kako bi se aktualna likvidacija s pravom<br />

mogla smatrati - “rasprodajom<br />

stoljeća”. Doduše, požurio je nadodati<br />

kako u ovome trenutku “nitko ne može<br />

sa sigurnošću predvidjeti kada će kriza<br />

biti okončana”.<br />

A s predsjedničkim se savjetnikom<br />

po svemu sudeći slaže i ogromna većina<br />

analitičara, jer je čak četiri petine njih u<br />

najnovijoj anketi Wall Street Journala investitorima<br />

s dugoročnim vremenskim<br />

horizontom preporučilo - kupnju dionica.<br />

I tu se otvara niz kontradikcija. Jer u<br />

istoj anketi najprije upadaju u oči izrazito<br />

slabe ocjene koje su, prema analitičarima,<br />

zaslužili predsjednik Obama (slabašna<br />

trojka) i njegov ekonomski tim na čelu s<br />

ministrom financija Geithnerom (upitna<br />

dvojka), što je u suprotnosti s trenutnim<br />

raspoloženjem šire javnosti. Istodobno,<br />

manji broj analitičara koji je valjda cijepljen<br />

na iznenadnu pojavu “naivnog<br />

optimizma” ponudio je izrazito tmurne<br />

prognoze, a konsenzus ukazuje kako<br />

su šanse da se ponovi Velika depresija<br />

(s negativnim rastom BDP-a od barem<br />

10 posto) visokih 1:6. U prilog im ide i<br />

stajalište Nouriela Roubinija, celebrity<br />

Sinkroniziranost dviju krivulja pokazuje<br />

koliko su potrošači “ovisni” o tržištu kapitala<br />

ekonomista koji se proslavio najavom<br />

aktualne krize (kako trajanjem, tako i<br />

intenzitetom), nedavno procijenivši vjerojatnost<br />

realizacije L-krivulje recesije<br />

(podrazumijeva višegodišnju anemiju<br />

američke ekonomije) na 1:3, što može<br />

djelovati zbunjujuće na promatrače, koji<br />

vjerojatno ne uspijevaju spojiti tmurne<br />

makroekonomske prognoze i “buy” preporuke<br />

analitičara u jednu rečenicu.<br />

Ključ se krije u konvencionalnoj<br />

logici, odnosno spoznaji kako oporavak<br />

na tržištu kapitala figurira kao uvodni<br />

indikator i obično prethodi gospodarskom<br />

oporavku za otprilike šest mjeseci.<br />

Stavimo li na stranu iznimku iz 2001.<br />

godine, tijekom svih recesija u SAD-u<br />

od II. svjetskog rata naovamo Dow Jones<br />

Industrials je dodirnuo dno medvjeđe<br />

faze i započeo uspon šest mjeseci prije<br />

gospodarskog oporavka. Zato su investitori<br />

toliko nestrpljivi i gorljivo osluškuju<br />

Golema većina<br />

“medvjeđih” faza<br />

na Wall Streetu<br />

okončana je otprilike<br />

šest mjeseci<br />

prije službenog<br />

završetka recesije<br />

Povijesne usporedbe ne moraju nužno<br />

zvučati optimistično<br />

puls tržišta, pokušavajući zajahati val<br />

oporavka, što u pravilu nosi vrlo izdašnu<br />

nagradu za najhrabrije, koji su u stanju<br />

prepoznati ga u samom začetku. S druge<br />

strane, zbivanja na tržištu kapitala<br />

imaju ključan utjecaj na raspoloženje<br />

potrošača, čija aktivnost pak u znatnoj<br />

mjeri određuje ekonomsku aktivnost u<br />

zemlji. Ekonomistica Feda Maria Ward<br />

Otto u svom je istraživanju dokazala<br />

vezu između izvedbe burzovnih indeksa<br />

i uglednog indeksa povjerenja potrošača<br />

što ga kompilira Sveučilište Michigan,<br />

bez obzira na to raspolažu li uopće anketirana<br />

kućanstva ulagačkim portfeljem.<br />

Ward Otto zaključuje kako potrošači<br />

koriste izvedbu burzovnih indeksa kao<br />

indikator vlastite budućnosti i karijere,<br />

predviđajući rast ili pad dohotka ovisno o<br />

prevladavajućem trendu na tržištu. Kretanje<br />

U-Mich indeksa u posljednjih pet<br />

godina u velikoj mjeri potvrđuje rezultate<br />

istraživanja, a indeks je u studenome<br />

prošle godine dotaknuo najnižu razinu u<br />

posljednjih 28 godina (55,3 boda).<br />

Christina Romer, predsjednica Vijeća<br />

ekonomskih savjetnika Bijele kuće, tvrdi<br />

kako je upravo burzovni slom u listopadu<br />

1929. godine naveo potrošače na<br />

drastično smanjenje potrošnje, što je bio<br />

uvod u višegodišnju agoniju poznatiju<br />

kao Velika depresija. Alan Greenspan<br />

je čak pronašao i vezu između tržišta<br />

kapitala i poslovne aktivnosti korporativnog<br />

sektora, mjerenu debljinom knjiga<br />

narudžbi u industriji, napomenuvši<br />

travanj 2009 F o r b e S 105

Financije<br />

kako se pozitivna korelacija, uočena<br />

sredinom prošloga stoljeća, održala sve<br />

do današnjih dana. Uostalom, i ne tako<br />

davna prošlost sugerira sličan zaključak,<br />

jer je u ljeto 1982. godine rally na Wall<br />

Streetu, isprovociran primjenom ekspanzivnije<br />

monetarne politike, ignorirao<br />

loše vijesti sa makrofronta, da bi krajem<br />

godine NBER proglasio kraj recesije,<br />

potvrđujući “dobar njuh” investitora.<br />

Budući da se sve češće licitira s<br />

drugom polovicom ili u najgorem slučaju<br />

krajem godine kao razdobljem koje će<br />

označiti početak gospodarskog oporavka,<br />

Wall Street očito živi u nadi da bi rally<br />

iz ožujka mogao biti početak nečeg puno<br />

većeg i dugotrajnijeg. I ignorira oprezne<br />

izjave Paula Volckera, nekadašnjeg guvernera,<br />

koji upozorava kako će trebati<br />

puno više i vremena i novca poreznih obveznika<br />

da se očisti nered u financijskom<br />

sustavu. To mišljenje dijele mnogi, skloni<br />

okarakterizirati najnoviji rast cijena dionica<br />

kao kratkotrajnu korekciju unutar<br />

negativnog trenda. U najboljem slučaju<br />

blago dvoznamenkasti rast vrijednosti<br />

burzovnih indeksa doista nije osobito<br />

indikativan, za razliku od neugodnih usporedbi<br />

s Velikom depresijom, koja je na<br />

tržištu kapitala potrajala - desetljećima. I<br />

premda je od početka zadnjeg kvartala<br />

2007. godine i aktualnog “all-time-high”<br />

rezultata krivulja Dow Jones Industrials<br />

indeksa padala znatno sporije, nakon<br />

nepunih 18 mjeseci stigli smo tamo gdje<br />

je indeks bio upravo za vrijeme Velike<br />

depresije. Tada su indeksu trebala tek<br />

dva mjeseca za minus od gotovo 50 posto.<br />

Uslijedio je petomjesečni rally, neusporedivo<br />

snažniji od aktualnog oporavka<br />

(gotovo 50 posto), no godinu i pol dana<br />

kasnije, sredinom 1931., Dow Jones Industrials<br />

je skliznuo još dublje, u minus<br />

veći od 60 posto u odnosu na tadašnji<br />

U dva je navrata nakon 18 mjeseci pada<br />

Dow Jones Industrials bio u minusu od<br />

50% - sada i za vrijeme Velike depresije<br />

“all-time-high”. U istom intervalu tijekom<br />

ove krize vrijednost Dow Jones<br />

Industrialsa se prepolovila i trenutačno<br />

se križa se s krivuljom ondašnjeg indeksa,<br />

nudeći sliku prave katastrofe zbog<br />

koje je prilično teško oteti se neugodnom<br />

dojmu i gorkom okusu oporavka koji<br />

se, iz ponuđene perspektive, još uvijek<br />

doima prilično blijedim.<br />

Uskrativši investitorima<br />

detalje planirane sanacije financijskog<br />

sustava, Geithner<br />

je zaradio iznimno loše ocjene<br />

analitičara na Wall Streetu<br />

106 F o r b e S travanj 2009

Iva Biondić<br />

Sporo zacjeljivanje<br />

Alternativni fondovi u posljednja tri mjeseca ostvarili<br />

su rast od 30 posto zarađujući na globalnoj krizi.<br />

Sada se “klade” na daljnji pad tržišta<br />

Puhanje na hladno postalo je<br />

svakodnevica, dok nam u umu<br />

tutnje Buffetove riječi da smo<br />

trenutno u prostoru slobodnog<br />

pada i najave Svjetske banke da smo<br />

zakoračili u krizu nalik onoj iz tridesetih<br />

godina prošlog stoljeća.<br />

Da bismo se uvjerili kako se svijet i<br />

dalje okreće, dovoljno je otići na neke od<br />

najvećih internetskih servisa i izlistati<br />

fondove koji su u posljednja tri mjeseca<br />

ostvarili rast od 30-ak posto i više. Naravno,<br />

ulaganje u te fondove nosi i znatan<br />

rizik. Riječ je o “alternativnim” fondovima,<br />

prije svega onima koji se “klade” na<br />

daljnji pad tržišta. Naime, pitanje koje<br />

zadnjih godinu i pol svi postavljamo jest<br />

- jesmo li dotaknuli dno? Ovi fondovi<br />

kažu da nismo i dobro zarađuju. Neki od<br />

njih u posljednja tri mjeseca bilježe rast<br />

od gotovo 40 posto, dok je prosjek ove<br />

vrste fondova +11,64 posto. U ovakvim<br />

vremenima ovi fondovi prednjače i u<br />

prinosima od osnutka do danas. S druge<br />

strane, prosječan prinos dvadesetak<br />

tisuća fondova svih vrsta i investicijskih<br />

fokusa koje prati Morningstar iznosi 12<br />

posto. Za hrvatske prilike i prosjeke i<br />

veoma dobar rezultat, rekli bi neki.<br />

Tko su ti špekulanti koji dobro<br />

zarađuju na tuđoj muci? Najveći rast<br />

od osnutka do sredine ožujka imao je<br />

Direxion Small Cap Bear 2.5X Inv (+78<br />

posto), slijedi Rydex Inverse Russell 2000<br />

2x Strategy (+61 posto) te ProFunds UltraShort<br />

Small-Cap (+59 posto).<br />

Dvoznamenkasti rast prinosa od osnutka<br />

u skupini alternativaca, uz “bear<br />

market” fondove, zabilježila su tek dva<br />

fonda koja ulažu u valute, Direxion<br />

Dollar Bull 2.5X (+16 posto) i Rydex<br />

Strengthening Dollar 2x Strategy (+13<br />

posto), dok su Long/Short fondovi i<br />

fondovi koji ulažu u plemenite metale<br />

uspjeli tek zadržati početnu vrijednost.<br />

Fondovi okrenuti isključivo<br />

američkim dionicama, njih 10.500 pod<br />

budnim okom Morningstara, zabilježili<br />

su prosječan pad vrijednosti od -18<br />

posto, no i među njima ima “dobitnika”.<br />

Doduše, tek je dvoznamenkasti rast<br />

zabilježio imovinom skromni ProFunds<br />

UltraSector Mobile Telecomm (+32<br />

posto) osnovan 2002. godine, a daleko<br />

ispod, s 8 posto rasta slijedi ga imovinom<br />

neusporedivo veći i pet godina<br />

mlađi Fidelity Select Wireless. Od ostalih<br />

fondova tek desetak bilježi rast koji<br />

jedva da nosi pozitivan predznak.<br />

Vremena su teška i za fondove koji<br />

Fondomjer<br />

U vremenima nezapamćene krize<br />

povjerenja ni zlato ne sjaji kao prije,<br />

a intervencionizam jača širom svijeta<br />

ulažu u dionice izvan SAD-a pa tek imovinom<br />

izuzetno skromni ProFunds UltraShort<br />

China (+11 posto) i ProFunds<br />

UltraShort China (+5 posto)bilježe rast.<br />

Grupa fondova koja je uspjela<br />

sačuvati vrijednost su obveznički fondovi.<br />

Uz bear market fondove, među njima<br />

ima najviše dobitnika s dvoznamenkastim<br />

prinosom od osnutka. U grupi<br />

dvoznamenkastih najviše je fondova iz<br />

grupacije Eaton Vance koji su lani bili<br />

među gubitnicima, a slijede fondovi Oppenheimer<br />

Rochester grupacije.<br />

U vremenima neslućene krize povjerenja<br />

ni zlato ne sjaji kao prije, a u<br />

Južnoj Koreji niti gotovina. Upravo je ta<br />

zemlja u ožujku odlučila ograničiti priljev<br />

novca u novčane fondove. Teška vremena<br />

zahtijevaju i teške poteze pa se tako<br />

njihova regulatorna agencija odlučila na<br />

dosad nezabilježena ograničenja zbog<br />

straha od stvaranja novog “bubblea” uslijed<br />

presnažnog priljeva sredstava institucionalnih<br />

investitora. Cilj je bio smanjiti<br />

izloženost institucionalnih investitora za<br />

15 posto, s 40 milijardi američkih dolara<br />

na 30 milijardi. Štoviše, svako društvo za<br />

upravljanje fondovima dobilo je zadatak<br />

da prati izloženost pojedinih institucionalnih<br />

klijenata novčanim fondovima<br />

i da smanji vaganu prosječnu ročnost<br />

imovine s 80 na 70 dana kako bi se osigurala<br />

pravodobna isplata novčanih sredstava<br />

u slučaju masovnog povlačenja<br />

institucionalnih investitora. Koreja se<br />

već jedanput opekla na tome i ovaj put<br />

su odlučili to izbjeći… Ostaje pitanje<br />

koliki će je slijediti. Naime, neosporno je<br />

da državni intervencionizam postaje sve<br />

jači, dovodeći u pitanje “samoregulaciju”<br />

tržišta kapitala čiji sui troškovi, kada<br />

dođu na naplatu, društvu preveliki.<br />

Iva Biondić je donedavno bila analitičarka fondovskog tržišta u investicijskoj kući ToOne<br />

travanj 2009 F o r b e S 107

Pad<br />

harvardskih<br />

Financijski čarobnjaci iz sveučilišne zaklade Harvarda godinama<br />

su prkosili tržištu i izazivali zavist. Na kraju su se ipak spotakli /<br />

Bernard Condoni i Nathan Vardi<br />

Foto William Duke za <strong>Forbes</strong><br />

108 F o r b e S travanj 2009

Harzard<br />

enija<br />

programima financijske pomoći.<br />

Takvu velikodušnost omogućili su prinosi najveće<br />

sveučilišne zaklade na svijetu. Zaklada Harvardskog<br />

sveučilišta teška je 36,9 milijardi dolara i očekuje se da<br />

donosi zaradu od 1,4 milijarde dolara godišnje.<br />

Počekom ove školske godine, dok su vrijednosti<br />

dionica ubrzano padale, po prizorima s Harvardskog<br />

sveučilišta nitko nije mogao zaključiti da je razdoblju<br />

buma došao kraj. U Cambridgeu, u Massachusettsu,<br />

započeli su radovi kojima se sveučilište trebalo proširiti<br />

na drugu obalu rijeke Charles i s vremenom se prostorno<br />

udvostručiti. Harvardske blagajne bile su prepune,<br />

a studenti iz srednjeg sloja dobivali velike popuste na<br />

školarinu zahvaljujući ambiciozno zamišljenim novim<br />

Iza kulisa, međutim, odvijala se drukčija priča.<br />

U središtu Bostona, u konferencijskoj dvorani Harvard<br />

Management Co. (HMC) koja se bavi ulaganjem novca<br />

iz sveučilišne zaklade, nova šefica Jane Mendillo zahtijevala<br />

je od trgovaca da polože račune o egzotičnim<br />

financijskim instrumentima koji su odjednom krenuli<br />

nizbrd o. U tim derivatima, što u obliku stranih dionica,<br />

što u obliku raznih roba, ležalo je 7,2 milijarde<br />

dolara sveučilišnog novca, a kako im je cijena padala,<br />

sveučilištu su počeli stizati pozivi iz banaka (uz ostale iz<br />

JPMorgan Chasea i Goldman Sachsa) koje su zahtijevale<br />

dodatna jamstva. Harvard je opteretila i druga hrpa<br />

derivata teška više milijardi dolara koja se odnosila na<br />

promašene investicije u derivate na kamatne stope.<br />

Bilo bi zgodno imati pri ruci gotov novac za bankovne<br />

kolaterale, no Harvard nije imao gotovo nimalo<br />

gotovine. Previše samopouzdani menadžeri uložili su<br />

gotovo sav novac iz zaklade u papire. Od 30. lipnja 2008.,<br />

zahvaljujući egzotičnim derivatima njihova je pozicija u<br />

travanj 2009 F o r b e S 109

Harzard<br />

ajviše me brine problem s likvidnošću.<br />

To se nije smjelo dogoditi.<br />

Usvojena strategija zadnjih je<br />

mjeseci isisala gotovinu iz zaklade.<br />

Jack R. Meyer<br />

rizičnoj imovini iznosila 105 posto. To je<br />

kao da uložite sav svoj novac u dionice,<br />

posudite još pet posto tog iznosa i kupite<br />

još dionica.<br />

Nastojeći se nekako domoći gotovine,<br />

harvardski se menadžment obratio<br />

vanjskim ulagačima kojima je na dugi<br />

rok povjerio dio novca iz zaklade, i zamolio<br />

da ga vrate. Pokušali su rasprodati<br />

nelikvidne udjele, no nisu uspjeli postići<br />

nikakvu pristojnu cijenu. Iskrcali su dvije<br />

trećine dioničkog portfelja vrijednog 2,9<br />

milijarde dolara na tržište u opadanju. A<br />

sada, u zadnjoj fazi panične potrage za<br />

gotovinom, sveučilište posuđuje novac<br />

otprilike kao vlasnik kuće koji stavlja<br />

nekretninu pod drugu hipoteku kako bi<br />

otplatio kredit. Harvard je od prosinca<br />

prikupio 2,5 milijardi dolara prodajom<br />

dužničkih vrijednosnih papira. Trećina<br />

tih Harvardovih obveznica oslobođena je<br />

poreza i nosi 3,2 do 5 posto kamata. Ostale<br />

su oporezive i nose 5 do 6,5 posto.<br />

Nije baš ugodno posuđivati novac uz<br />

6-postotnu kamatu kad posjeduješ imovinu<br />

s negativnim prinosom. Harvard<br />

je uložio previše novca u nova tržišta i<br />

privatna poslovna partnerstva, a obje<br />

te kategorije zadnjih osam mjeseci stoje<br />

katastrofalno loše. U tom su se razdoblju<br />

dobro držale jedino dugoročne državne<br />

obveznice, a njih Harvard ima malo.<br />

Prema posljednjem javnom izvješću o<br />

raspodjeli sredstava zaklade, na fiksne<br />

se prihode odnosilo samo 16 posto imovine,<br />

od toga 7 posto u indeksiranim<br />

obveznicama, 4 posto u korporacijskim<br />

i ostatak u obveznicama s visokim prinosom<br />

i stranim dugovima.<br />

Smjeli potezi ulagača s Harvarda<br />

dugo su izazivali zavist voditelja zaklada<br />

širom svijeta. Uložili bi nešto malo u<br />

klasične dionice i obveznice, a vrtoglave<br />

iznose raspoređuvali u egzotičnu i nelikvidnu<br />

imovinu: robe, drvnu građu,<br />

hedge fondove, udjele u poslovima na<br />

novim tržištima i private equity partnerstva.<br />

Riskantna se strategija i te kako<br />

isplatila sve dok je tržište raslo. No kod<br />

sloma tržišta rizik u pravilu jako boli.<br />

Iako se brojke o razmjerima štete neće<br />

znati do kraja lipnja kad Harvardska<br />

zaklada objavljuje godišnje izvješće, na<br />

sveučilištu već sada pretpostavljaju da<br />

će vrijednost portfelja pasti za 30 posto,<br />

odnosno za 11 milijardi dolara.<br />

Nered na tržištu odrazio se i na<br />

kadrove HMC-a. Broj zaposlenih<br />

Harvardski portfelj<br />

Evo kako je Harvard rasporedio svoju<br />

imovinu prema izvješću od 30. lipnja 2008.<br />

godine. Zbog derivatnih instrumenata,<br />

vrijednosni papiri u posjedu sveučilišta<br />

premašili su ukupnu vrijednost kapitala u<br />

sveučilišnoj zakladi.<br />

Izvor: Harvard<br />

smanjen je za 25 posto, a tvrtka ima<br />

već četvrtog šefa u zadnjih pet godina.<br />

Pedesetogodišnja Jane Mendillo došla<br />

je u HMC u lipnju 2008. s mjesta upraviteljice<br />

male Wellesleyjeve zaklade. Financijsko<br />

posrnuće Harvarda odbija komentirati.<br />

Ostaje nejasno koliko u tome<br />

ima njezine krivnje, no veliki ulozi u<br />

egzotične financijske instrumente već su<br />

postojali kad je došla na čelo zaklade. Loš<br />

posao sa swapovima datira iz vremena<br />

bivšeg predsjednika zaklade Lowrencea<br />

Summersa. Jack R. Meyer (64), ugledni<br />

financijaš koji je upravljao zakladom<br />

Harvarda do 2005. godine, daje par opreznih<br />

komentara.<br />

“Najviše me zabrinjava to s<br />

likvidnošću. To se nije smjelo dogoditi.”<br />

Iako tada nije radio u zakladi, Meyer<br />

kaže da je Harvard Management ulagao<br />

u robe i strane derivatne instrumente<br />

izlažući se toj vrsti imovine kako bi oslobodio<br />

gotovinu za angažman na drugim<br />

mjestima. Ta je strategija, dodaje, zadnjih<br />

mjeseci “isisala gotovinu” iz zaklade.<br />

“Mnoge su se zaklade prenapregnule.<br />

Mislim da to vrijedi i za Harvard.”<br />

Zaklada će ostati prenapregnuta.<br />

Harvard je računao na njezina sredstva<br />

kako bi financirao više od trećine svog<br />

3,5 milijarde dolara teškog operativnog<br />

proračuna. Uz pretpostavku da na kraju<br />

fiskalne godine vrijednost zaklade bude<br />

24 milijarde dolara, sveučilišna će se<br />

imovina smanjiti još za upola onoliko<br />

kao 2004., kada je vrijednost zaklade<br />

zadnji put bila 24 milijarde. To ne može<br />

trajati unedogled. Pritisak na likvidnost<br />

nastavit će se idućih godina, kad privatequity<br />

partnerstva budu prisiljavala Harvard<br />

da namiri njihove goleme potrebe<br />

za kapitalom.<br />

Zašto se Harvard ne riješi tih private<br />

Foto Jodi Hilton / The New York Times / Redux<br />

110 F o r b e S travanj 2009

Središte panike: Fedova zgrada u Bostonu gdje Harvard<br />

Management Co. sklapa svoje poslove<br />

equity poslova skupa s obvezama što ih<br />

oni donose? Jednostavno zato što ih nitko<br />

ne želi kupiti. Udjeli u takvim poslovima<br />

prodaju se uz diskont od 40 do 60<br />

posto. “Zaklade će se zgroziti kad saznaju<br />

koliko vrijede njihovi privat-equity portfelji”,<br />

kaže Stewart Massey, konzultant za<br />

zaklade. “Bit će to krvoproliće.”<br />

Harvardski jadi ne razlikuju se previše<br />

od nevolja drugih sveučilišta i tržišta u<br />

cjelini (S&P 500 pao je za 37% od 1. srpnja<br />

2008.). “Gubici su na takvim tržištima<br />

neminovni,” kaže Michael Eisenson koji<br />

je radio u HMC-u, a sada vodi private<br />

equity tvrtku Charlesbank.<br />

Zaklade su u prošlih pet<br />

mjeseci prosječno pale za<br />

23%. No, Harvard bi trebao<br />

biti iznimka.<br />

Zadnjih 15 godina, sve<br />

do prošloga lipnja, prinosi<br />

harvardske zaklade iznosili<br />

su 15,7 posto prema S&P<br />

prosjeku od 9,2 posto. Meyer<br />

je došao u HMC nakon<br />

što je postigao velike prinose<br />

na ulaganja za Rockefellerovu<br />

fundaciju. Netipično za<br />

upravitelja zaklade, izgradio<br />

je stil trgovanja nalik onom<br />

na Wall Streetu. Zaklada je<br />

vođena kao golemi hedge<br />

fond s osloncem na vlastite<br />

menadžere čija su primanja<br />

također bila golema. U dobroj<br />

godini visokopozicionirani<br />

menadžeri zaradili bi i<br />

35 milijuna dolara. Uskoro<br />

se pojavila još jedna harvardska<br />

tradicija: prvo objava<br />

svote izdvojene za bonuse<br />

menadžera zaklade,<br />

što je zakonska obaveza za neprofitne<br />

organizacije, a potom gromoglasan prosvjed<br />

pokojnog Williama Straussa i grupe<br />

bivših studenata iz harvardske generacije<br />

1969. godine.<br />

Osim golemih bonusa, menadžer je<br />

u HMC-u mogao steći i ugled potreban<br />

da pokrene vlastitu private equity tvrtku<br />

ili hedge fond s podrškom Harvarda. Jedan<br />

od njih, Jeffrey Larson, osnovao je<br />

2004. godine Sowood Capital. Njegovo<br />

brdo pametno zarađenog novca urušilo<br />

se 2007., pri čemu je Harvard izgubio<br />

350 milijuna dolara.<br />

pozadini harvardske idile, trgovci iz<br />

HMC-a odgovarali su na nezgodna<br />

pitanja svoje šefice Jane Mendillo o<br />

egzotičnim financijskim instrumentima<br />

koji su krenuli nizbrdo<br />

U rujnu 2005. i sam je Meyer odlučio<br />

otići. Razlog su, kažu neki, bili stalni<br />

pritisci zbog bonusa, koji su smanjeni<br />

krajem njegove vladavine. Drugi tvrde<br />

da se sukobio s bivšim ministrima financija<br />

Lawrenceom Summersom i<br />

Robertom Rubinom koji su od početka<br />

ovog desetljeća predsjedali Harvardskim<br />

sveučilištem. Meyer odbacuje oba ta razloga<br />

i kaže da mu je 16 godina provedenih<br />

u Harvardu jednostavno bilo dosta.<br />

Osnovao je svoj vlastiti hedge fond,<br />

Convexity Capital koji se izgleda dobro<br />

nosi sa sadašnjom situacijom na tržištu.<br />

Sa sobom je poveo šefove HMC-ovih<br />

odjela domaćih i međunarodnih fiksnih<br />

prihoda i njihove timove, kao i šefove za<br />

rizična ulaganja, tehnologiju i operativu.<br />

Preostale je preplavila malodušnost.<br />

Pet mjeseci potom na čelo HMCa<br />

došao je Mohamed El-Erian, danas<br />

50-godišnjak. Sin egipatskog diplomata,<br />

zamjenik direktora u Međunarodnom<br />

monetarnom fondu, a potom stručnjak<br />

divovske investicijske kompanije Pimco<br />

bio je gotovo savršena osoba za<br />

izglađivanje odnosa između HMC-a i<br />

sveučilišta. No popuniti prazninu zaostalu<br />

iza Meyera bila je sasvim druga<br />

stvar. Jedna od mogućnosti bila je i ne<br />

pokušati. Investiranje novca iz zaklade<br />

moglo se jednostavno povjeriti vanjskim<br />

stručnjacima. El-Erian je inzistirao da sve<br />

ostane po starom. Govorio je o “strukturnim<br />

prednostima” investiranja novca<br />

iz velike zaklade iza koje stoji slavno<br />

Jane<br />

Mendillo<br />

Foto AP, George Rizer / Boston Globe / Landov<br />

travanj 2009 F o r b e S 111

Harzard<br />

sveučilište, poput mogućnosti da se dobiju<br />

posudbe uz povoljne kamate. Bivši<br />

Pimcov superstar vjerovao je da ulaganja<br />

u zemlje u razvoju omogućuju velike<br />

profite pametnim ulagačima, i to uz sve<br />

manji rizik zahvaljujući obilnim dolarskim<br />

zalihama rastuće srednje klase.<br />

El-Erian je u dvije godine povećao<br />

izloženost HMC-a vrijednosnicama<br />

novih tržišta s Meyerovih šest na 11 posto.<br />

Osim toga, uložio je u financijske instrumente<br />

spekulirajući s jeftinim udjelima<br />

i robama na tržištima razvijenog svijeta<br />

kako bi oslobodio novac za druge investicije.<br />

Uz hvalospjeve bivšem zaposleniku<br />

Stanfordove zaklade Marku Taborskom,<br />

svojoj “važnoj akviziciji”, El- Erian je povukao<br />

novac iz hedge fondova koji mu se<br />

nisu sviđali i preselio ga u one u čiji je uspjeh<br />

vjerovao. Na taj je način ulio stotine<br />

milijuna dolara u fondove širom Latinske<br />

Amerike, Azije i Bliskog istoka. Naoko<br />

sjajni potezi: u proračunskoj godini koja<br />

je završila 30. lipnja 2007. prinos Harvardove<br />

zaklade iznosio je 23 posto prema<br />

17,7 posto kod drugih institucijskih<br />

investitora (njih 151) i 20,6 posto koliko<br />

je imao S&P500. Bojeći se skorašnjeg<br />

pada svih tržišta, El-Erian smišlja svoje<br />

“armagedonsko osiguranje”.<br />

U sljedećoj godini, do 30. lipnja<br />

2008., Harvard je zaradio 8,6 posto prema<br />

13-postotnom padu S&P-a. Velike<br />

zasluge za to pripisane su El-Erianovu<br />

osiguranju. No hedge fondovi su isisavali<br />

novac iz zaklade. HMC je povećao ulaganja<br />

u to područje na 19 posto, s 12 posto<br />

u prethodnoj godini. Prinosi su stagnirali.<br />

Nejasno je u kojoj je mjeri El-Erian<br />

zaslužan ili odgovoran za takav ishod.<br />

Krajem 2007., šest mjeseci prije svršetka<br />

američke proračunske godine, on se vratio<br />

u Pimco kao “zakoniti nasljednik”<br />

osnivača kompanije Billa Grossa. Kao<br />

razlog naveo je želju da živi u Kaliforniji,<br />

bliže obitelji svoje supruge.<br />

Od lipnja 2008. udjeli na novim<br />

tržištima stoje katastrofalno. S 50-postotnim<br />

padom prema mjerilima MSCI<br />

Emerging Markets indeksa, lošiji su od<br />

američkih dionica. Osim toga, otkako je<br />

El-Erian otišao, njegovo je “osiguranje”<br />

djelomice povučeno pa je HMC prošle<br />

jeseni bio nezaštićen kad su tržišta potonula.<br />

Total return swapovi, kojih se<br />

zaklada mogla lako riješiti, ostavljeni<br />

su na miru. Vrijednost EFG-Hermes<br />

Middle East North Africa Opportunities<br />

Funda, osnovanog u rujnu 2007. s 200<br />

milijuna dolara Harvardove gotovine,<br />

pala je u 2008. za 35 posto. El-Erianova<br />

“važna akvizicija” Taborsky tog istog rujna<br />

napustio je HMC. U međuvremenu se<br />

pridružio svojem šefu u Pimcu. Obojica<br />

su odbila dati ikakvu izjavu o cijeloj ovoj<br />

priči. Ušavši u lipnju 2008. u HMC-ove<br />

urede kao nova šefica, Jane Mendillo je<br />

shvatila da hitno treba nešto poduzeti.<br />

Bivša konzultantica, koja je u Meyerovo<br />

doba godinama radila za HMC i dobila<br />

ovaj posao zahvaljujući i njegovoj preporuci,<br />

prethodnih je šest godina bila<br />

na čelu Welleslyjeve 1,6 milijardi dolara<br />

vrijedne zaklade čiji su novac investirali<br />

isključivo menadžeri izvana. Njezini<br />

kritičari kažu da je bila slabo pripremljena<br />

za krizu likvidnosti na Harvardu.<br />

Slažu se, međutim, da je kriza stigla munjevito<br />

po dolasku Mendillo u HMC.<br />

Mendillo se brzo uhvatila u koštac<br />

s private equity portfeljem. Jedan od<br />

prvih poteza, koji je povukla prije no što<br />

su tržišta počela ozbiljno padati, bila je<br />

prodaja Harvardove private equity imovine<br />

vrijedne 1-1,5 milijardi dolara, u<br />

jednoj od najuspješnijih takvih akcija<br />

uopće. Najbolja ponuda za takvu imovinu<br />

u zadnje je vrijeme 60 centa za dolar,<br />

kažu u investicijskoj banci Cogent Capital<br />

koja je imala savjetničku ulogu.<br />

Pa, koliko vrijede Harvardovi privat<br />

equity udjeli? Većina ulagača u takve<br />

poslove, pa tako i Harvard, čeka da njihovi<br />

menadžeri završe s korekcijom vrijednosti<br />

njihove imovine naniže po svršetku<br />

Foto AP, Goh Seng Chong / Bloomberg News<br />

10 najvećih<br />

Zaklade nekih od deset najvećih američkih sveučilišta<br />

vrijede kao BDP-i nekoliko zemalja zajedno.<br />

rang<br />

1<br />

2<br />

3<br />

4<br />

5<br />

6<br />

7<br />

8<br />

9<br />

10<br />

sveučilište/sav. država<br />

Harvard / MA<br />

Yale / CT<br />

Stanford / CA<br />

Princeton / NJ<br />

MIT / MA<br />

Michigan / MI<br />

Columbia / NY<br />

Northwestern / IL<br />

Teksaško sv. u Austinu / TX<br />

Čikaško sveučilište / IL<br />

vrijednost<br />

zaklade¹ (mlrd $)<br />

36,9<br />

23,6<br />

17,2<br />

16,4<br />

10,1<br />

7,6<br />

7,1<br />

7,1<br />

6,9<br />

6,6<br />

¹ Vrijednost na kraju fiskalne godine. Izvor: Council for Aid to Education<br />

1<br />

10<br />

7<br />

5<br />

2<br />

4<br />

9<br />

8<br />

3<br />

6<br />

112 F o r b e S travanj 2009

Lawrence<br />

Summers<br />

Summersova zamjena<br />

Lawrence Summers, predsjednik Harvardskog sveučilišta od<br />

2001. do 2006., sada je na čelu Nacionalnog ekonomskog savjeta<br />

Bijele kuće. Njegov je posao da svoj financijski genij stavi<br />

u službu spašavanja nacije od gospodarske propasti. Nadajmo<br />

se da neće ponoviti neke od<br />

odluka koje su donesene dok<br />

je bio predsjednik Harvarda.<br />

Prije nekoliko godina, kada<br />

se pripremalo izdati milijarde<br />

dolara dužničkih vrijednosnih<br />

papira kako bi financiralo ambiciozni<br />

plan svog prostornog<br />

proširenja, sveučilište je ušlo u<br />

posao s kamatnim swapovima<br />

kako bi zadržalo kamatne<br />

stope na naoko niskoj razini.<br />

Bili su to golemi swapovi, čija<br />

je nominalna vrijednost 30.<br />

lipnja 2005. bila 3,7 milijardi<br />

dolara. Obvezivali su Harvard<br />

na plaćanje kamata po fiksnoj<br />

stopi, dok mu je istodobno druga strana isplaćivala kamate po<br />

promjenjivoj stopi vezanoj uz London Interbank Offered Rate<br />

(Libor). U to je doba cijeli taj posao imao smisla. Harvard je<br />

uzeo nekoliko pozajmica uz promjenjive kamate, a derivati su<br />

ih efikasno pretvarali u dugove s fiksnom kamatnom stopom.<br />

Po onome što danas znamo, Harvard bi bolje prošao da je<br />

riskirao s prekonoćnim pozajmicama.<br />

Po Summersovu odlasku 2006. godine, Harvard se lako mogao<br />

riješiti tih swapova. Nije to učinio. Potkraj 2008. Libor je<br />

kolabirao, primoravajući ga da položi kolaterale. Nije to snašlo<br />

samo Harvard. Mnoga američka sveučilišta i bolnice koje<br />

posluju na neprofitnoj osnovi upustili su se u poslove s ovakvim<br />

swapovima i također morali polagati dodatna jamstva.<br />

Jedno sveučilište s američkog Juga, koje je imalo tih swapova<br />

u nominalnoj vrijednosti od 1,7 milijardi dolara, moralo je u<br />

prosincu 2008. položiti 314 milijuna dolara kolaterala, izvijestio<br />

je Moody’s.<br />

“Slabi povrati na investicije u 2008. i neuobičajeno velike<br />

obveze proizišle iz swapova zajedno su utjecali na smanjenje<br />

neto imovine sveučilišta i bolnica širom SAD-a”, izvijestio je<br />

Moody’s u veljači . - N.V.<br />

nemilosrdne 2008. godine. To je polagan<br />

proces koji zna usporiti javna tržišta i<br />

na 180 dana, kaže konzultant William<br />

Frieske, Northern Trustov stručnjak<br />

za reviziju računa zaklada. Jedna od<br />

naznaka možda se može se pronaći u samom<br />

Harvardovom portfelju. Harvard<br />

posjeduje dionice Conversus Capitala<br />

koji drži dijelove 210 private equity fondova,<br />

a tim se papirima trguje javno. Od<br />

prošloga ljeta Conversus je srezao neto<br />

vrijednost svoje imovine za 21 posto radi<br />

“što bolje procjene”. No ulagači misle<br />

da je situacija još mnogo lošija. Dionice<br />

Conversusa zabilježile su od kraja lipnja<br />

67-postotni pad, što možda znači 168<br />

milijuna dolara gubitka za Harvard.<br />

Šef Conversusa je Robert Long, bivši<br />

izvršni direktor u Bank of America koji<br />

je došao u Boston i dobio 250 milijuna<br />

dolara od El-Eriana kako bi osnovao<br />

tvrtku i od Bank of America kupio private<br />

equity udjele vrijedne 1,9 milijuna<br />

dolara.<br />

Harvard posjeduje i dio Garnett &<br />

Helfrich Capitala, 350 milijuna vrijednog<br />

fonda osnovanog 2004. Garnett je kupio<br />

šest kompanija, ali ni nakon pet godina<br />

još nije ostvario prinos. Vrijednost jedne<br />

od tih investicija, softveraša Ingresa,<br />

manjinski je vlasnik sveo na nulu zbog<br />

“izvješća o gubicima”. Tu je zatim i 180<br />

milijuna dolara težak Tallwood Venture<br />

II, fond osnovan 2002. kako bi ulagao u<br />

poluvodiče. Od kompanija iz njegovog<br />

portfelja jedva da je koja izišla na tržište,<br />

prema podacima Reutersa i SEC-a.<br />

Gledajući sve to, deset bivših<br />

studenata iz generacije 1969. osjeća se<br />

osvećenima. “Prošlogodišnja zbivanja<br />

pokazala su da je cijeli sustav izdašnog<br />

novčanog nagrađivanja na temelju<br />

povećanja papirnatih vrijednosti Harvardove<br />

zaklade bio duboko pogrešan”,<br />

izjavio je glasnogovornik te skupine,<br />

koja je nedavno uputila pismo predsjedniku<br />

Harvardskog sveučilišta. U njemu<br />

predlažu da se od HMC-ovog osoblja<br />

zatraži da vrate 21 milijun dolara svog<br />

zadnjeg bonusa: “Mi zapravo ni dan-danas<br />

ne znamo koliko su dobro poslovali<br />

u zadnjih deset godina.”<br />

l-Erian je izvadio novac iz fondova<br />

koji mu se nisu sviđali i preusmjerio<br />

stotine milijuna dolara u Latinsku<br />

Ameriku, Aziju i na Bliski istok<br />

Mohamed<br />

El-Erian<br />

travanj 2009 F o r b e S 113

KNOW-HOW ZA ŽIVOT<br />

Da biste sastavili dobro poslovno pismo, znajte što želite postići; u prvom odlomku navedite o<br />

čemu je dopis; budite pozitivni; budite fini pa i neslaganje izrazite na ugodan način; budite<br />

prirodni pišući kako biste govorili, a ne ukočeno i hladno; ne pišite slatkasto, ali ni dosadno;<br />

pokažite smisao za humor; budite specifični; oslanjajte se na imenice i glagole više nego na<br />

pridjeve te na aktiv više nego na pasiv; preglednošću učinite pismo privlačnim; budite kratki; ispravite sve<br />

omaške i netočnosti; budite kristalno jasni; služite se jezikom načitanih; ne pretvarajte se; ne pretjerujte;<br />

razlučite činjenice od mišljenja; budite iskreni; skratite izbacujući sve što nije nužno pa i čitave odlomke; na<br />

kraju sumirajte čemu težite i čitko se potpišite jer je nečitak potpis najveći ego trip.<br />

—Malcolm <strong>Forbes</strong><br />

Pisanje je čežnja za dijalogom.<br />

—Dubravka Ugrešić<br />

Pisanje povijesti često je slično praonici<br />

rublja, koje se otamo češće vraća prljavije<br />

nego što je bilo.<br />

—Alberto Moravia<br />

Pisanje o glazbi je kao plesanje o arhitekturi.<br />

—Laurie Anderson<br />

Tajna dobrog pisanja je reći staru<br />

stvar na novi način ili novu stvar na stari<br />

način.<br />

—Richard Harding Davis<br />

Pisanje je težak posao i loše za zdravlje.<br />

—Elwyn Brooks White<br />

Pisanje je najbolji način da sami sebe<br />

zabavite.<br />

—Terry Pratchett<br />

Različita su pravila za čitanje,<br />

razmišljanje i razgovaranje. Sve troje ih se<br />

stapa u pisanju.<br />

—Mason Cooley<br />

Postoji umijeće čitanja, kao i umijeće<br />

razmišljanja i umijeće pisanja.<br />

—Clarence Day<br />

Postoji kreativno čitanje, kao i kreativno<br />

pisanje.<br />

—Ralph Waldo Emerson<br />

Pisanjem učite koliko i čitanjem.<br />

—Lord Acton<br />

Zna li pisac dovoljno o onome o čemu<br />

piše, može propustiti stvari koje zna.<br />

Dignitet kretanja ledenog brijega proizlazi<br />

iz toga što je samo jedna njegova devetina<br />

iznad vode.<br />

—Ernest Hemingway<br />

Poravnavanje računa je jedan od razloga<br />

za pisanje.<br />

—William H. Gass<br />

Ili napišite nešto vrijedno čitanja ili<br />

učinite nešto vrijedno pisanja.<br />

—Benjamin Franklin<br />

Pisanje je vrhunska osama.<br />

—William Somerset Maugham<br />

Ima nečega mističnog u pisanju.<br />

—Irvine Welsh<br />

Pisanje je vrlo teška pozicija za postići, i<br />

za zadržati.<br />

—Leon Uris<br />

Pisanje je pasji život, ali jedini život vrijedan<br />

življenja.<br />

—Gustave Flaubert<br />

Najteži i najsloženiji dio procesa pisanja<br />

je početak.<br />

—A. B. Yehoshua<br />

Pisanje je poput prostitucije. Najprije to<br />

radite iz ljubavi, zatim za nekoliko bliskih<br />

prijatelja, i onda za novac.<br />

—Moliere<br />

Pisanje je uvijek osobno na neki način, ali<br />

ne uvijek na izravan način.<br />

—Suzanne Vega<br />

Ubacite “prokleto puno” svugdje gdje biste<br />

stavili “mnogo”, vaš će urednik taj izraz<br />

izbrisati i tekst će onda biti upravo kakav<br />

treba.<br />

—Mark Twain<br />

Pisanje je pretvaranje nečijih najgorih<br />

trenutaka u novac.<br />

—James Patrick Donleavy<br />

Izdavaštvo je posao. Pisanje može biti<br />

umjetnosti, ali kada se sve kaže i učini,<br />

stvar se svodi na novac.<br />

—Nicholas Sparks<br />

Politički govori i pisanja našeg doba uvelike<br />

su obrana neobranjivoga.<br />

—George Orwell<br />

Foto AP<br />

114 F o r b e S travanj 2009

Yumpu Logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie settings
Accessibility Statement
Accessibility Statement
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2026 Yumpu.com, all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!