Kakve su moguÊnosti lijeËenja genitalnih
bradavica?
Ne postoji lijek za HPV infekciju, iako se genitalne
bradavice mogu lijeËiti na razne naËine. Cilj lijeËenja bi
trebao biti ukloniti vidljive bradavice, pokrenuti imunoloöki
sistem da se bori protiv infekcije i otkloniti sve neprijatne
simptome. MoguÊnosti lijeËenja genitalnih bradavica su:
• Premazati bradavice podofilinom, ekstraktom biljke
May Apple. Doktor ili kliniËki struËnjak za seksualno
zdravlje nanosi tekuÊinu direktno na bradavice.
Podofilin utiËe na Êelije bradavice i izaziva hemijsko
uniötenje lezije. To sredstvo treba isprati poslije 4 do
6 sati. Ono moûe izazvati iritaciju koûe, bol na tom
mjestu i plikove. Ne smije se koristiti u trudnoÊi.
• Krioterapija je Ëest oblik lijeËenja genitalnih bradavica
kako iznutra (npr. na grliÊu maternice) tako i iz vana
i ukljuËuje zamrzavanje bradavice teËnim azotom ili
azotnim oksidom. Krioterapija se obiËno preporuËuje
u trudnoÊi jer male su nus pojave, osim plikova koji
se pojave na mjestu gdje je izvröena terapija. ObiËno
nema dugoroËnih posljedica. Terapija se obiËno
provodi svake sedmice i moûe biti bolna.
• Pacijenti mogu stavljati rastvor podofilotoksina
direktno na vidljive bradavice. Podofilotoksin je
preËiöÊeni ekstrakt podofilina. On nije podoban za
teöko dohvatljiva mjesta i ne smije se koristiti tokom
trudnoÊe. Kako se ova terapija moûe samostalno
primjenjivati, manje Êe biti potrebno iÊi na kliniku.
Ova vrsta terapije se provodi 4 do 6 sedmica, s tim da
se tekuÊina nanosi dva puta dnevno 3 dana, a zatim
pauzira 4 dana.
• Joö jedna terapija koju osoba moûa sama provoditi je
imikuimod krema koja se prodaje pod imenom Aldara.
Ona se uspjeöno koristi za uklanjanje genitalnih i
perianalnih bradavica, posebno onih koje se nalaze
na vlaûnim mjestima i kod muökaraca koji nisu
obrezani. Mogu se javiti neprijatne nus pojave uz ovu
vrstu tretmana kao öto je peËenje, bol ili osjetljivost.
Kod ove vrste lijeËenja rjea je pojava ponovnog
nastanka bradavica nego kod drugih lijeËenja. Moûe
potrajati i do 16 sedmica dok bradavice ne nestanu.
Ovi lijekovi nisu subvensionirani od strane Programa
farmaceutskih beneficija pa su skupi.
• Laserska terapija je uklanjanje bradavica paljenjem
preciznim svjetlom visokog intenziteta. Ovaj postupak
se obiËno obavlja u bolnici. Preciznost ovog postupka
ga Ëini odgovarajuÊim za osjetljiva mjesta i mala je
opasnost od oûiljaka. Ova vrsta lijeËenja nije opÊenito
dostupna svima.
• Druge moguÊnosti ukljuËuju elektrohirurgiju/dijatermiju
(uklanjanje elektriËnim noûem, ûicom ili iglom) i
izrezivanje (makazama ili skalpelom) pod lokalnom
anestezijom.
Genitalne bradavice na grliÊu maternice mogu se vidjeti
pomoÊu specijalnog mikroskopa (kolposkopa) pri Ëemu
se mogu uzeti mali uzorci (zvani biopsija) da se provjere
abnormalnosti grliÊa maternice. LijeËenje grliÊa maternice
obiËno vröi ginekolog, pri Ëemu se abnormalno tkivo
uklanja laserom, dijatermijom ili hirurökim putem.
Kontrola kolposkopijom i Papa test veoma su vaûni.
Bradavice se mogu povratiti uprkos ovog lijeËenja.
LijeËenje treba nastaviti dok bradavice ne nestanu.
Zavrönu provjeru treba napraviti nakon 3 mjeseca.
Vaö seksualni partner (ili partneri) trebaju takoer
provjeriti da li ima (imaju) bradavice, a vi i vaö partner se
trebate pregledati imate li drugih infekcija koje se prenose
seksualnim odnosom (STI).
UtiËe li HPT na trudnoÊu?
Bradavice obiËno ne utiËu na trudnoÊu i porod. éene
koje imaju HPV infekciju i koje prije nisu imale vidljive
bradavice, mogu dobiti bradavice u trudnoÊi. To je zato
öto trudnoÊa moûe uticati na prirodni imunitet organizma.
Te bradavice obiËno nestanu ubrzo nakon poroda kada
se imunoloöki sistem vrati u normalno stanje (za oko
6 sedmica). Rjee se dogodi da bradavice budu toliko
velike da ih treba lijeËiti da ne bi smetale u porodu.
TrudnoÊa utiËe na izbor lijeËenja - na primjer, podofilin
i podofilotoksin se ne bi smjeli koristiti. HTP se samo
u rijetkim sluËajevima prenese na novoroenËe tokom
poroda i izazove pojavu bradavica u djetetovom grlu ili
na genitalijama.
Za viöe informacija:
Klinike za odrûavanje seksualnog zdravlja
Brisbane City (Biala) 07 3227 8666
Princess Alexandra (Brisbane South) 07 3240 5881
Bundaberg 07 4150 2754
Cairns (The Dolls House) 07 4050 6205
Gold Coast 07 5576 9033
Ipswich 07 3817 2428
Logan 07 3240 5881
Mackay 07 4968 3919
Mt Isa 07 4744 4805
Palm Island 07 4770 1144
Redcliffe/Caboolture 07 3883 7300
Rockhampton 07 4920 6262
Sunshine Coast 07 5441 2459
Thursday Island 07 4069 0413
Toowoomba (Kobi house) 07 4616 6446
Townsville 07 4778 9600
Klinike nude besplatne i povjerljive usluge koje ukljuËuju
obavljanje pretraga, neke vrste lijeËenja i struËno savjetovanje.
Ove usluge stoje svima na raspolaganju, a Medicare NIJE
potreban.
Queensland Health internet stranica
www.health.qld.gov.au/sexhealth/
Internet stranica pruûa razne informacije o HIV/AIDS-u ,
hepatitisu C i seksualno prenosivim infekcijama za öiru
javnost.
Ethnic Communities Council of Queensland (ECCQ)
253 Boundary Street, West End, Queensland 4101
Tel: 07 3844 9166
Fax: 07 3846 4453
www.eccq.com.au
ECCQ pruûa besplatne seminare, odötampane informacije
na raznim jezicima i programe za promoviranje zdravlja za
ljude u Queenslandu koji ne govore engleski i ljude s razliËitim
kulturoloöim navikama koji govore razne jezike.
Informacije
o
genitalnim
bradavicama
Information about
Genital Warts
BOSNIAN
Updated September 2005 © Copyright ECCQ
Genitalne bradavice
Virus koji uzrokuje genitalne bradavice je humani
papiloma virus (HPV). Ima viöe od stotinu tipova HPV
virusa, od kojih neki uzrokuju bradavice po rukama i
po nogama. Druge vrste uzrokuju genitalne bradavice.
Ove genitalne vrste napadaju vanjski sloj koûe u
unutraönjosti i oko genitalija - na vulvi, u vagini, na
grliÊu maternice, oko Ëmara, prepona i bedara, na
penisu, moönicama ili unutar mokraÊnog kanala.
Genitalne bradavice su bezbolne izrasline ili kvrûice
na koûi koje mogu biti izboËene ili ravne, pojedinaËne
ili viöestruke, male ili velike. Neke se nakupljaju i
stvaraju oblik sliËan karfiolu.
äta uzrokuje rast bradavica?
Mnoge seksualno aktivne osobe nose HPV virus. Dokazi ukazuju
na to da je veÊina seksualno aktivnih ljudi izloûena HPV virusu
i da Êe barem jednomu ûivotu imati infekciju uzrokovanu HPV
virusom. Sve osobe koje nose virus ne dobiju bradavice. Izgleda
da to zavisi od tipa virusa i jaËine imunoloökog sistema te osobe.
Neke osobe dobiju bradavice ubrzo nakon kontakta inficiranom
osobom. Druge dobiju bradavice kasnije u momentima
iznurenosti, stresa ili u trudnoÊi. Od momenta kada ste doöli u
kontakt s virusom moûe proÊi od 3 sedmice do jedne godine dana
i viöe dok se razvije bradavica, ako se uopÊe razvije. Za sada
ne postoji neki naËin da se lako otkrije virus osim da se otkriju
bradavice. Nisu sve infekcije bradavicama vidljive (npr. ako su
jako male ili su na mjestu gdje se ne vide - na grliÊu maternice
ili Ëmaru).
Kako se prenosi ovaj virus?
NeizlijeËene genitalne bradavice mogu se seksualno prenijeti
na partnera. Virus se prenosi direktnim dodirom koûe o koûu.
Genitalni kontakt je dovoljan da se virus prenese s jedne osobe
na drugu, iako je najËeöÊi oblik prenoöenja vaginalni ili analni
polni odnos. Virus se moûe prenijeti i oralnim seksom, ali to se
rijetko deöava.
Bradavice na drugim dijelovima tijela uzrokuju drugi tipovi HPV
virusa. Smatra se da kontakt s tim bradavicamam ne moûe
izazvati genitalne bradavice.
Neke osobe su izloûene virusu prilikom roenja i mogu ga imati
po prvi put prije nego öto postanu seksualno aktivne. Ali genitalne
bradavice kod djece mogu navoditi na to da je dijete seksualno
zlostavljano.
Poslije infekcije virusom, virus moûe postati neaktivan dvadeset
ili viöe godina i aktivirati se kada imunoloöki sistem popusti.
Iznenadna pojava bradavica kod osobe koja nije seksualno
aktivna ili koja ima stalnu vezu ne znaËi da je osoba nedavno
inficirana putem seksualnog odnosa.
Mnogi ljudi koji nose virus bradavica u koûi nemaju nikakvih
simptoma ni znakova infekcije i nisu svjesni da su inficirani.
To znaËi da inficirane osobe mogu, ne znajuÊi, prenijeti infekciju
na svoje partnere.
Kako se otkriva infekcija?
Ne postoji analiza krvi za HPV niti test brisa za genitalne
bradavice. Promjene na Papa testu mogu biti prva indikacija
prisutnosti virusa.
Bradavice ne moraju uvijek biti vidljive (npr. ako su veoma
male ili ako su na mjestu gdje se ne vide na grliÊu maternice
ili na Ëmaaru). Ako vidite ili osjetite neobiËne kvrûice na svojim
genitalijama ili ako imate seksualni odnos s nekim ko ima
bradavice, trebate otiÊi kod doktora ili kliniËkog struËnjaka za
seksualno zdravlje. Ponekad, kod ûena, stalno peckanje ili bolan
seks mogu biti uzrokovani infekcijom bradaviËastog virusa oko
vaginalnog otvora.
Kada saznaju da imaju HPV, ljudi Ëesto budu öokirani, ljuti i
uzrujani i krive svog partnera. Time se stres samo pogoröava
i izaziva stvaranje joö viöe bradavica. Ljudi osjaÊaju sramotu,
posebno kada razgovaraju o dijagnozi sa svojim partnerom ili
buduÊim partnerom. Sve su te reakcije uobiËajene. Vaûno je
o tim osjeÊajima porazgovarati s nekim, sa svojim partnerom,
doktorom, kliniËkim struËnjakom za seksualno zdravlje ili sa
savjetnikom.
Koliko je Ëesta HPV infekcija?
Procjenjuje se da ûivotni rizik da se doe u kontakt s virusom
iznosi do 85%, ali samo oko 1% stanovniötva ima aktivnu
infekciju u isto vrijeme. VeÊina ljudi ima jak imunoloöki sistem
koji Ëini virus neaktivnim.
Koji faktori utiËu na imunitet?
Odreeni faktori mogu uticati na sposobnost da se Ëovjek bori
opÊemito s virusima, a posebno s HPVom. Nije vaûno samo
prisustvo virusa, nego je vaûno kako organizam reagira na
njegovo prisustvo. Ova reakcija zavisi od jaËine imunoloökog
sistema. Faktori koji utiËu na imunoloöki sistem su:
• Genetika - dio naöeg imunoloökog sistema je naslijeen,
a imunoloöki sistemi kod nekih ljudi laköe izlazi na kraj s
virusom nego kod drugih;
• Puöenje - ûene koje puöe imaju dva i po do sedam puta
veÊi rizik da obole od raka na grliÊu maternice, u zavisnosti
od toga koliko puöe. Muökarci koji puöe imaju tri puta
veÊi stepen vraÊanja HPVa poslije lijeËenja u odnosu na
nepuöaËe.
• Druge virusne infekcije - kao öto su HIV i nedavna
mononukleoza, mogu smanjiti sposobnost organizma da
savlada bradaviËni virus.
• Druge bolesti - kao öto su nekontrolirani dijabetes, bolesti
imunoloökog sistema i neki oblici raka, mogu smanjiti snagu
imunoloökog sistema.
• TrudnoÊa - imunitet se prirodno smanjuje u toku trudnoÊe
pa se genitalne bradavice poveÊavaju i po obimu i po broju.
One se smanjuju nakon poroda. Ako se ima bradaviËni virus,
ne znaËi da se ne treba zatrudnjeti.
• Propisani lijekovi - kao öto su kemoterapija, hormoni i
steroidi mogu smanjiti imunitet.
• Teöka alergiËna oboljenja - pacijenti koji imaju astmu ili
ekscem teöko izlaze na kraj s HPVom.
• Faktori ûivotnog stila - dugotrajni stres, poremeÊaj u jelu,
depresija, slaba ishrana, problemi s dugotrajnim spavanjem,
ograniËene ili pretjerane vjeûbe mogu smanjiti imunitet.
äta se moûe uraditi da se sprijeËi prenoöenje
HPVa?
Upotreba prezervativa ötiti od bolesti koje se prenose putem
seksualnog odnosa, ukljuËujuÊi o od bradavica pokrivenih
prezervativom. Prezervativi ne ötite od infekcije koja se prenosi
sa bradavica koje nisu pokrivene prezervativom. Ima puno mjesta
gdje je HPV prisutan, ali se ne vidi. éenski prezervativ pruûa viöe
zaötite jer djelomiËno pkriva vulvu.
äto osoba ima viöe seksualnih partnera, veÊa je opasnost od
dolaska u dodir s HPVom i drugim infekcijama koje se prenose
seksualnim odnosom. Oni koji se boje da su moûda doöli u
dodir s nekom infekcijom koja se seksualno prenosi, trebaju se
pregledati.
Zaöto HPV stvara zabrinutost?
HPV je vaûan zdravstveni problem, posebno za ûene. Ovaj virus
je povezan s opasnoöÊu od nastanka raka na grliÊu maternice.
Neki tipovi HPVa mogu uzrokovati da Êelije grliÊa maternice
postanu abnormalne. Abnormalne Êelije na grliÊu maternice ne
znaËe da ta osoba ima rak. Te abnormalne Êelije se ponekad
razviju u rak. Ali za to treba vremena, obiËno nekoliko godina.
Zato, ako ûena ide redovno na Papa test svake dvije godine,
abnormalne Êelije Êe biti otkrivene prije nego öto se to pretvori
u rak. Ako se Papa testom otkriju abnormalne Êelije na grliÊu
maternice, lijeËenjem se te promjene mogu preokrenuti. Doktor Êe
savjetovati pacijentkinje kako Ëesto je potrebno vröiti Papa test ili
kontrolne preglede.
Treba reÊi doktoru ili kliniËkom struËnjaku za seksualno zdravlje
ako doe do krvarenja izmeu menstruacija ili poslije seksualnog
odnosa.
Iako je HPV vrlo Ëesta pojava i postoji veza izmeu HPV i raka na
grliÊu maternice, Ëmaru, penisu i na vulvi, vaûno je napomenuti
da vrlo mali broj ûena i muökaraca koji imaju HPV dobije od toga
rak. Ima puno faktora koji mogu uticati na razvoj raka, a HPV
je upravo jedan od tih faktora. Meu druge kofaktore spadaju
puöenje i oslabljeni imunoloöki sistem.