BESKRAJEM SVIJETA

BESKRAJEM SVIJETA
TV STUDIO U NAPRTNJAČI
12. studeni 2008. I 12. sijeËanj 2009.
TEHNI»KI MUZEJ,
ZAGREB, HRVATSKA 2008.

monografska
izložba
posvećena
Mariu Salettu;
stvaralaštvu
i njegovim
16 mm-skim
kamerama
s priborom

Kazalo
Proslov
Mario Saletto (1935. - 2006.)
Urednik, scenarist, snimatelj i redatelj Beskrajem svijeta
Putopisno-dokumentarna serija Beskrajem svijeta (125 x 30')
Afrika (13)
Azija (20)
JužnaAmerika (11)
Skijališta svijeta (2)
Na tri oceana (10)
Jedrima oko svijeta (45)
Pustolovina u Hrvatskoj (24)
TV studio u naprtnjači
Osnovna pravila montažnoga snimanja
16-milimetarska filmska kamera Bolex
Kataloške jedinice
Popis donacije Marija Saletta

Zahvaljujem gospođi Jasni Ferlugi, desnoj ruci (kako je sam znao reći)
Marija Saletta, na njezinoj pomoći prilikom postavljanja izložbe, koja je,
budući da je i sama sudjelovala u stvaranju tog opusa, uvelike pridonijela
kvalitetnoj i sveobuhvatnoj obradi građe.

Proslov
Mario Saletto jedan je od najplodnijih, ako ne i najplodniji autor televizijskoga
putopisno-dokumentarnog æanra u Hrvatskoj.
Na monografskoj izloæbi Beskrajem svijeta - TV studio u naprtnjaËi otkrit Êemo kako
su nastale njegove televizijske serije snimljene 16-milimetarskom filmskom kamerom,
koje smatramo, posebno s obzirom na uvjete u kojima su proizvedene,
neponovljivim vrhuncem njegova stvaralaπtva.
Beskrajem svijeta objedinjuje serijale dobro poznate ljubiteljima televizijskih putopisa:
Beskrajem svijeta - Afrika (13), - Azija (20), - Juæna Amerika (11), - Skijaliπta svijeta
(2) i - Na tri oceana (10); Jedrima oko svijeta (45) i Pustolovina u Hrvatskoj (24),
πto Ëini ukupno 125 polusatnih epizoda, od kojih je 97 i na engleskome jeziku.
TV studijo u naprtnjaËi, kako ga zove Saletto, predstavljen je 16-milimetarskim
kamerama i ostalom opremom nuænom za snimanje u teπkim uvjetima. Oprema
je prilagoappleena uvaæavajuÊi Salettov koncept rada, prema kojemu u pravilu na
terenu snima samo s dvoËlanom ekipom, i teænju za πto boljom kvalitetom snimljena
materijala. Pri radu se koristi svim svojim znanjima i vjeπtinama dugogodiπnjega
snimatelja, automobilista, planinara, ronioca itd. Rezultat su svojevrsne suvremene
odiseje u kojima prikazuje za ono doba nepoznate, egzotiËne i veÊini nedostupne
krajeve. Tehnika koja je Ëinila TV studio u naprtnjaËi dobrotom gospodina Saletta
pripala je TehniËkome muzeju, tako da danas Muzej ima u fundusu njegove 16-
milimetarske kamere s pripadajuÊom opremom.
Vrlo rijetko ljubitelji filmova, posebno poklonici putopisno-dokumentarnoga æanra,
imaju priliku upoznati se s tehnikom koja je upotrijebljena prilikom stvaranja
odreappleenog djela. OpÊe je poznato da je filmsko djelo rezultat kreativnosti njegova
autora, ali rijetko smo svjesni ograniËenja koja njegovu stvaralaπtvu nameÊu uvjeti
rada, a pogotovo tehnika koja mu je na raspolaganju.
Kako bismo razumjeli zaπto su pojedinaËni kadrovi snimljeni na odreappleeni naËin,
potrebno je upoznati se s moguÊnostima tehnike, tj. kamere i pripadajuÊe opreme.
Hrvatska kao relativno mala zemlja pojedine grane stvaralaπtva vrlo Ëesto ne moæe
financirati u potrebnome opsegu, πto domaÊe autore stavlja u neravnopravan
odnos u pogledu izvedbe ideje u usporedbi s djelima nastalima s mnogo viπe
novca. To valja svakako uzeti u obzir æelimo li objektivno vrednovati rezultat njihova
rada. I upravo nas je to dodatno motiviralo na postavljanje ove izloæbe u kojoj
monografski, kroza stvaralaπtvo Marija Saletta, pokuπavamo objediniti temeljne
Ëimbenike filmskoga stvaralaπtva, autora i njegovo djelo, s naglaskom na tehnici.
0.5 1.0 7

Jasna Ferluga
Mario Saletto (1935. - 2006.)
Svestranost je rijeË kojom bismo opisali Marija Saletta, strastvena ljubitelja putovanja
i putopisca, urednika, redatelja, scenarista, snimatelja i novinara, uËitelja
skijanja, planinara s poloæenim ispitom Gorske sluæbe spaπavanja, sportskog
automobilista i ronioca, predana nautiËara, samograditelja...
Roappleen je u Zagrebu 4. studenoga 1935. Prva znanja iz podruËja tehnike stjecao
je na elektrosmjeru zagrebaËke srednje TehniËke πkole, koju zavrπava 1954.
Od 1969. do 1973. studira izvanredno uz rad na zagrebaËkoj Akademiji kazaliπne
i filmske umjetnosti i pripada njezinoj prvoj generaciji koja se πkolovala za
potrebe televizijskog medija. Prvi predmet bila mu je filmska kamera, a drugi
filmska montaæa.
Planinario je od malih nogu. Pjeπke, biciklom i sa πatorom obilazio je planinska
podruËja tadaπnje Jugoslavije, a potkraj 1957. kupuje svoj prvi motocikl. Od
1959. putuje automobilom i sa πatorom. Godine 1961. prvi put odlazi u inozemstvo.
Do 1973. proputovao je Europu od Crnoga mora i Sredozemlja do Baltika,
posebno se zanimajuÊi za Balkansko gorje, Alpe od Slovenije do Francuske te
Tatre u »eπkoj, SlovaËkoj i Poljskoj. Posjetio je ©panjolsku i dijelove Sovjetskoga
Saveza.
Prve putopise sa svojih putovanja objavio je u Ëasopisu Naπe planine, a kao
kinoamater putovanja snima 8-milimetarskom filmskom kamerom. Najviπi vrh
na koji se popeo jest Kilimandæaro, 1985.
Kao vrlo aktivan planinar poloæio je poËetni alpinistiËki teËaj te ispit za spasioca
u Gorskoj sluæbi spaπavanja, u kojoj je kao dobrovoljac aktivan desetak godina
(od 1960. do 1970.).
ZahvaljujuÊi svojim mnogobrojnim iskustvima s putovanja, 1970. objavljuje
knjigu Ljepote kampiranja (drugo izdanje 1985.).
Godinama je bio i natjecatelj na domaÊim i meappleunarodnim automobilskim
relijima (1965. na reliju Sutjeska osvaja drugo mjesto u ukupnom plasmanu,
a 1966. prvo mjesto u kategoriji automobili), πto mu omoguÊuje sudjelovanje
kao novinara suvozaËa u nacionalnom timu na dvama Camel Trophyjima
(SSSR 1990. i Tanzanija-Burundi 1991.).
8 0.5 1.0

Ivan Hetrich i Mario Saletto, 1957.

1990. i Tanzanija-Burundi 1991.).
U zagrebačkoj Visokoj školi za fizičku kulturu 1973. stekao je
diplomu učitelja skijanja, a iste godine položio je i ispit za
sportskog ronioca za potrebe prve podvodne serije JRT-a Tajne
Jadrana.
Na Hrvatskoj radio-televiziji radio je od njezina prvoga
eksperimentalnog javnog emitiranja sa Zagrebačkoga jesenskog
velesajma u rujnu 1956. pa sve do smrti 15. studenoga 2006.
U početku je honorarni djelatnik, a u stalni radni odnos na
tadašnjem Radio Zagrebu stupa 1. studenoga 1956. na mjestu
asistenta kamermana u grupi za televiziju. Tako kao kamerman na
trećoj kameri snima prvu službenu javnu emisiju 29. studenoga
1956. iz prvoga studija u Jurišićevoj ulici. Elektronskom kamerom
snimio je, kako je sam izračunao, više od 200 televizijskih drama i
još veći broj zabavnih, dokumentarnih i reportažnih emisija.
Prvo snimanje na kojem njegova šira znanja i sposobnosti dolaze
do izražaja jest crno-bijela serija o nacionalnim parkovima
Jugoslavije. Od 1972. do 1975. ljeti radi u seriji JRT-a Tajne
Jadrana, gdje je zadužen za podvodno snimanje.
Od 1979. do 1981. odlukom vodstva Televizije član je
snimateljske ekipe dokumentarne serije Velike bitke u Jugoslaviji.
Osim što radi kao snimatelj, sve više proizvodi samostalne priloge
za razne TV programe ( Naša domovina - vaša domovina, Spektar,
Dnevnik 10, Nedjeljno poslijepodne, Uradi - uštedi,
Porodični
magazin, Zagrebačka panorama...).
Sjedinjujući u jednoj osobi i vizualnoga i tekstualnog autora, od
1981. do 2001. sa svojim malim timom ostvaruje dosad najveći
putopisno-dokumentarni serijal u nas (ukupno 125 epizoda), pod
zajedničkim nazivom Beskrajem svijeta, snimljen filmskom
kamerom i proizveden na Hrvatskoj radio-televiziji,.
Istodobno radi i serijal Hrvati u svijetu - Sudbine te razne druge
emisije kao novinar-snimatelj i autor stručnih priloga o temama
uradi sam, skijanju, planinarenju, kampiranju, jedrenju i ronjenju.
Samostalno radi i dulje putopisno-dokumentarne emisije (od 35 do
45 minuta): 1983. godine Suvremeno skijanje, Kemping Nautika i

Mario Saletto na snimanju serijala Tajne Jadrana , 1973.

Krevet vaš - usluge naše, 1984. Pod jedrima regate i Cup
Dalmacija 84, 1985. Pažnja: Žabari na Jadranu, Do ribe na dah i
druge
Godine 2001. odlazi u mirovinu, ali i dalje radi honorarno. Snima
digitalnom tehnikom i videotehnikom. Zajedno s ciklusima
Nacionalni parkovi Amerike, 5000 km kroz Mexico iTragom braće
Seljan serija Beskrajem svijeta ima sveukupno 154 polusatne
epizode, od kojih je 97 prevedeno na engleski jezik.
Radeći kao dopisnik, suradnik, novinar, urednik rubrika ili
posebnih izdanja te pišući novinarske i publicističke radove u
dnevnim novinama i časopisima, ukupno je objavio oko dvije
tisuće kartica teksta.
Autor je zbirke putopisnih reportaža Beskrajem svijeta, objavljene
1989.
Godine 1995. dobio je godišnju nagradu Marija Jurić-Zagorka
Hrvatskoga novinarskog društva za najbolju TV reportažu za treću
etapu Jedrima oko svijeta, a 1997. nagradu HTV-a za životno djelo
Ivan Šibl.

Mario Saletto na snimanju serijala Pustolovina u Hrvatskoj , 1997.

JJasna Ferluga
Urednik, scenarist, snimatelj i redatelj
Beskrajem svijeta
Mario Saletto ponudio je 1981. godine Hrvatskoj televiziji (tada RadiotelevizijaZagreb)putopiskojibisnimiobezklasičneekipenaputovanjupo
Africi.ScenarijjezainteresiraourednikaDokumentarnogprogramaAngela
Miladinova,kojijeipakbiopomaloskeptičan,štojeirazumljivosobzirom
na činjenicu da su do tada i za mnogo jednostavnija snimanja slali velike
ekipe i opremu koju ne može ni nositi, a kamoli s njome raditi jedna osoba.
Saletto se sjeća njegovih riječi: "… ti bi da ti RTZ plati safari u Keniji;
najprije dokažite da je moguće u profesionalnom standardu tako proizvesti
dokumentarce,paćetetektadaputovatisdnevnicama."
Salettosvojimnovcemkupujekameruioslanjajućisenaprivatnaiposlovna
poznanstva, na razne načine nabavlja jeftine zrakoplovne karte. Godine
1981. snima u Keniji, 1982. na Kanarima, 1984. i 1985. u Peruu, Boliviji i
ČileutedvaputauTanzaniji.Naputovanjumupomažusuputnici.Televizija
mu ne plaća troškove putovanja, nego mu samo odobrava plaćeni godišnji
odmor.
Godine 1983. emitira svoj prvi putopis, Bespućima Kenije. NHK iz Japana
otkupljujepravazaprikazivanjetepolusatneepizodeza14.063dolara,štoje
utovrijemepovoljnacijena.
Do 1985. postavio je temelj serije Beskrajem svijeta: devet polusatnih
epizodaizAfrikeiprveepizodeizJužneAmerike.Pravazaemitiranjetraže
ČSSRiTVSlovenija.
Njemački distributer Telepool zainteresiran je za prodaju i postavlja
precizne normative potrebne za svjetsko tržište. Sve epizode moraju se
unificiratiiprevestinaengleskijezik.Kakobisemogaorealiziratitajposao,
urednik Obrazovnog programa Zlatan Prelog 1986. uspijeva donekle
legalizirati rad Saletta i njegovih najbližih suradnika. To su: Jasna Ferluga,
kojagapratinavećiniputovanjajošod1981.,organizatorica,prevoditeljicai
premapotrebisnimateljicatona,drugisnimateljifotografkinjanaterenu,au
Zagrebu producentica; Ivica Drnić, realizator postprodukcije Beskrajem
svijetaI filmska montažerka Vesna Ferenčak; skladatelji Arsen Dedić i
SrđanSacherteanimatorIvanFlegar.
SalettoiFerlugapridružujuse1986.godine3.ZAHE-u(3.zagrebačko

Jasna Ferluga i Mario Saletto u vulkanskome rajuAnda

jhimalajskojekspediciji)naAmaDablan,asudjelujuinaidućadva,kojima
je cilj Ngozumba Kang (1987.) i Everest (1989.). Samostalno organiziraju
put po Nepalu, Tajlandu, Singapuru i Filipinima i tako snimaju veći dio
epizodaizAzije.
Od 1988. do 1995. nastaje ciklus Jedrima oko svijeta, prvobitno zamišljen
kao putopisno-dokumentarna serija o plovidbi broda Hir 3 do Rta Horn, u
kojoj bi značajnije dijelove snimio sam Saletto, a ostalo članovi posade.Taj
je pristup u praksi pokazao brojne mane, pa na kraju opet veći dio posla
odrađuje dvočlana Salettova ekipa. Putuju oko svijeta, dalje no što su
planirali,teploveidrugimbrodovima,posebnotradicionalnima,stavljajući
naglasaknaobičajevezaneuzmore.IztihmaterijalamontiranjeiciklusNa
trioceana.
Od 1996. do 2001. nastaje Pustolovina u Hrvatskoj,
snimljen16-milimetarskomfilmskomkamerom.
posljednji ciklus
Saletta krasi izvanredna sposobnost montažnog snimanja. Iako prisiljen na
kratke kadrove i prekide svake tri minute, uspijeva nepogrešivo snimiti
događaje u kontinuitetu i cjelini. Bez obzira na uvjete njegove su snimke
tehničkikorektne.
Snima iz zraka, pod vodom te na svim mogućim plovilima, vozilima i
letjelicama. Prvi je snimatelj TVZ-a koji je snimao skijajući se. Za kameru
izmišlja jeftina (i lagana) rješenja kako bi rezultat bio sličan onome koji se
postiže njemu nedostupnom tehnikom. U improviziranoj tamnoj komori -
crnojvrećiciodglota-naterenuspretnomijenjafilmove.
S obzirom na to da je većim dijelom prisiljen raditi bez sinkronog tona,
pozorno bira sekvence koje se mogu kvalitetno pošumiti u Zagrebu. Kao
novinarsmatradajetelevizijamedijukojemtekstmorabitipodređenslicite
stoganajprijemontiraslikuitekondaprematočnoodštopanimsekvencama
piše tekst. Njegovi scenariji puni su duhovitih zapažanja. Želja da
gledateljimapružištovišeinformacijaujednojeinjegovanajvećapogreška
jertimekatkadzagušujeljepotuslikekojasamaposebigovorivišeodteksta.
Njegoveemisijedobrosuprihvaćenekodnašihgledatelja,kritičariihhvale
tesuvišeputareprizirane.ProdanesuuBugarsku,Češku,Slovačku,Italiju,
Japan, Koreju, Mađarsku, Portugal, Sloveniju i Poljsku. Osim toga 43 su
epizode, kao prvi hrvatskiTV proizvod, emitirane u prestižnu britanskome
satelitskomprogramuSKY-TraveliSKY-Movie.
Serija Beskrajem svijeta, snimana TVstudijem u naprtnjači temeljenom na
16-milimetarskim filmskim kamerama, postala je najprodavaniji HTV-ov
proizvoduinozemstvuteprvikoji jeprodajompokriotroškoveputovanjai
snimanjaposvijetu.

Mario Saletto na snimanju serije Tajna Uskršnjeg otoka

BESKRAJEM SVIJETA

Jasna Ferluga
Putopisno-dokumentarna serija
Beskrajem svijeta (125 x 30')
Pod nazivom Beskrajem svijeta objedinjujemo 125 epizoda
snimljenih 16-milimetarskom filmskom kamerom, koje su
objavljene sa špicama:
1. Beskrajem svijeta -Afrika (13), -Azija (20), - JužnaAmerika (11), -
Skijališta svijeta (2) i - Na tri oceana (10);
2. Jedrima oko svijeta (45);
3. Pustolovina u Hrvatskoj (24).
Afrika (13 x 30')
1. Sretni otoci (Kanarski otoci: Tenerife, Gran Canaria, La Palma)
Upoznajemo zapadne Kanarske otoke uz prikaz suvremenoga života
na njima i razvoja turizma, glavne gospodarske grane.
2. Živjeti s vulkanom (Kanarski otoci: La Gomera, Lanzarote,
Tenerife)
Istočni Kanarski otoci nastali su na velikom broju ugaslih malih
vulkana. Pratimo stvaranje i osobitosti života na njima. Penjemo se na
vulkanski krater Las Cañadas
i Pico del Teide, najviši vrh Španjolske.
3. Bespućima Kenije (Kenija: Naiwasha, Samburu, Meru, Massai
Mara,Amboseli)
Putujemo automobilom i šatorom ( self drive safari) oko 3000 km
kroza slabo nastanjene i divlje kenijske predjele, nacionalne parkove i
životinjske rezervate.
4. Morogoro ( Tanzanija: Savanama i podmorjem I)
Upoznajemo Tanzaniju, pretežno poljoprivrednu zemlju, na početku
industrijalizacije. Najvećim dijelom riječ je o tvrtkama koje dolaze s
prostora bivše Jugoslavije, njihovu utjecaju na razvoj zemlje i
tradicionalni način života tamošnjih stanovnika.
5. Od Kilwe do Zanzibara (Tanzanija: Savanama i podmorjem II)
Filmska razglednica Tanzanije prikazuje rezervat Great Ruahu, južnu
Tanzaniju do Kilwe Masoka, podmorje i otok Zanzibar.

Bespućima Kenije, pripadnica plemena Samburu

6. Od Mafije do Manyare (Tanzanija: Savanama i podmorjem III)
Putovanje nastavljamo podvodno po koraljnim grebenima oko
otoka Zanzibara i najjužnijega tanzanijskog otoka Mafije. Malim
zrakoplovom odlazimo na sjever na safari kroz savane do jezera i
nacionalnog parka Manyara.
7. Serengeti (Tanzanija: Savanama i podmorjem IV)
Spuštamo se u golem krater rezervata Ngorongoro. Upoznajemo
pleme Masai i život u njihovu selu. Na arheološkom lokalitetu
Olduvai otkriveni su najstariji ostaci pračovjeka. Krajnje odredište
epizode jest nacionalni park Serengeti s desecima tisuća životinja.
8. Na krovu Afrike (Tanzanija: Kilimandžaro)
U pet dana osmočlana se ekspedicija, uz četrnaest nosača, u
zimsko doba uspela na dva najviša vrha Kilimandžara, krater Kibo
i Uhuru peak (5900 m). Njihov uspon, dugačak nešto više od 40
kilometara, popraćen je opisima povijesti otkrićâ i osvajanjâ te
geološkim i prirodnim zanimljivostima.
9. Život otet pijesku (Maroko: Od Casablance do Sahare)
Upoznajemo Saharu s osvrtom na život plemena Tuarega i
Berbera, povijest naseljavanja i današnji život na rubu te najveće
svjetske pustinje.
10. U potrazi za izvorom Nila (Burundi I)
Priča o traženju izvora Nila protkana je slikama o životu i
običajima dviju najvećih plemenskih zajednica Hutua i Vatutsija te
doživljajima snimateljske ekipe.
11. Zemlja svetih bubnjeva (Burundi II)
Najjužniji izvor Nila tek je 1934. prvi ugledao njemački istraživač
Benarth Waldecker. Nastavljamo put po planinama posjećujući
poznate plantaže čaja i kave. Posebno se divimo kraljevskim
bubnjarima iz Gitege, koji su svojim izvanrednim osjećajem za
ritam jedni od najpoznatijih izvođača afričke glazbe.
12. Otkriti zemlju Dogona (Mali: Bamaka, Mopti, Bandiagar)
Pridružujemo se ekipi zagrebačkoga Instituta za antropologiju,
koja na 120 km dugačkim i 300 m visokim stijenama Bandiagara
na jugu Sahare istražuje povijest, život, običaje i kulturne obrede
plemena Dogon, koje tu stoljećima živi gotovo izolirano.

Savanama i podmorjem Tanzanije IV, djeca plemena Masai

13. Živjeti na rubu Sahare (Mali: Pleme Dogona)
Dogoni su sagradili svoja čudnovata sela, čiji tlocrt ima oblik
ljudskoga tijela, od blata i kamenja. Tamo su ostali zemljoradnici
koji mukotrpno uzgajaju proso i luk. Sačuvali su svoje izvorne
običaje, tajanstvene mitove i plesove, kojima prenose plemenske
legende novim naraštajima.
JužnaAmerika (11 x 30')
1. Tama svijetlog puta (Peru: Od Lime doApurimaca)
Prvi susret sa zelenim kontinentom. Iz glavnoga grada Perua Lime
putujemo Pan Americanom uz pacifičku obalnu pustinju, penjemo
se na peruanski ravnjak (Altiplano) i stižemo do izvora pacifičkih i
amazonskih (atlantskih) rijeka na razvođu.
2. Putovima Inka i Sunca ( Bolivija - Peru: Od Kon Tikija do
kulture Inka)
Upoznajemo povijesne legende i stvarnost južnoameričkoga
kontinenta. Tragom boga Sunca krećemo od bolivijskoga
Altiplana i hrama Tiahuanuca na jezero Titicaca te dalje do
glavnoga grada Inka, pupka svijeta, Cuzca u Peruu. Svetom
Dolinom Urumbambe dolazimo do skrovita grada Machu Picchua.
Posjećujemo obredno svetište Ollantantaytambo, negdašnju
tvrđavu Pisaq i na kraju hram Raqchi.
3. Izazov Bijelih Kordiljera (Peru: Od Lime do Huascarana)
Putopisni prikaz života i prirodnih osobitosti od obalne pustinje uz
Pacifik do Bijelih Kordiljera i Huascarana, najvišega vrha Perua.
4. S Titicace u pustinju (Bolivija - Peru: Od Titicace do pustinje
Atacama)
Putujemo iz bolivijske na peruansku stranu jezera Titicaca i nakon
gradića Puno istražujemo život na plivajućim otocima
indijanskoga plemena Uros. Peruanskim dijelom obalne pacifičke
pustinje Atacame vozimo se do Nazce i Danikenovih linija.
Nailazimo na nekropolu iz 300. godine pr.n.e. Cachuaci,
proučavamo predinkovsku kulturu na poluotoku Paracas i
posjećujemo Ballestras, otoke ptica i morskih lavova.
5. Snjegovi vulkana i tropa (Čile - Bolivija:Arica, La Paz,Yungas)

Putovima Inka i Sunca, skroviti grad Machu Picchu u Peruu

Putovanje počinjemo u Arici, najsjevernijoj čileanskoj luci.
Vozimo se prema jugu i skrećemo u Ande te nacionalni park
Lauca, gdje nas zaustavlja snježna vijavica. Kamionom prelazimo
u Boliviju i spuštamo se na ravnjak Altiplano i La Paz (4100 m),
najvišu svjetsku prijestolnicu. Nakon zanimljiva geološkog
fenomena Valle de luna odlazimo na Cachaltayu, najviše uređeno
skijalište na svijetu (5400 m). S pacifičke prelazimo na atlantski
pristranak Andi i spuštamo se u suptropski Yungas, najplodniji dio
Bolivije, gdje uz tropsko voće raste i kokino lišće.
6. Najviši rudnici svijeta (Peru - Bolivija:Arequipa, Oruro)
Peruanski Altiplano bogata je rudna regija. Arequipa podno
vulkana Misti jedan je od najljepših gradova na našem putu. Tu je i
grad u gradu - golemi samostan Sv. Catalina.
Rudama obiluje i bolivijski planinski lanac Cordillera Real. Oruro,
glavni bolivijski rudarski grad, dobrim su dijelom podigli i
hrvatski doseljenici.
7. Bijeli pakao Amazonije (Bolivija: Amazonija I: Cochabamba,
Cachuela Esperanza)
Dolazimo na prag bijeloga pakla, do najvećih svjetskih plantaža
kokina lišća u bolivijskom tropiku ispod istočnih pristranaka
Kraljevskih Kordiljera. Putujemo od Chochabambe, glavnoga
grada istoimene pokrajine, i do napuštenoga grada Cachuela
Esperanza, nekadašnje prijestolnice kralja kaučuka.
8. U džunglama Bolivije (Bolivija: Amazonija II: Riberalta,
Portachuella)
Riberalta, 4000 km uzvodno od ušća Amazone, najudaljeniji je
bolivijski gradić u džungli. Nakon posjeta logoru specijalnih
jedinica za borbu protiv krijumčarenja i mafije, ukrcavamo se u
Cruz del sur - desetmetarski brod Pavla Šimca, autora knjige Na
divljim rijekama Bolivije, i pratimo dio njegova života koji je
opisao u toj knjizi.
9. Amasumu - šum velike vode (Bolivija - Peru: Amazonija III:
Benesuaya, Iquitos)
Plovimo rijekom Beni u sve šire vodene putove i bilježimo
područje u kojemu godinama plovi Slovenac Pavle. Vraćamo se u
Riberaltu i zrakoplovima prebacujemo u peruanski dioAmazonije.
Iz Puccallpe, posljednje lučice na rijeci Ucayalli, koja je cestom
povezana sa svijetom, čamcem dolazimo do indijanskog plemena

U džunglama Bolivije, nakit iz sjemenki, ribljih kosti i sl.

Shipibos. Iz Iquitosa, najveće i najvažnije peruanske luke na
Amazoni, posjećujemo donedavno još divlje pleme Yagos. I na
kraju odlazimo u Belem, trgovačku riječnu luku, gdje se stječu sva
bogatstvaAmazonije u zamjenu za ono što doplovi izAtlantika.
10. Bogata pustinja Atacama (Čile: Calama, San Pedro de
Atacama)
Protežući se 1600 km duž obala Perua i Čilea, Atacama je najveća
pustinja JužneAmerike. Ta čudesna žutosmeđa pustara jedno je od
najbogatijih područja zelenoga kontinenta. Obiluje salitrom,
raznim mineralima, srebrom i zlatom te je jedno od najvećih
nalazišta bakra na svijetu.
Krećemo tragom hrvatskih useljenika, koji su tu u zlatnim
dvadesetima bili vlasnici trećine svih salitrera.
11. U vulkanskom raju Anda ( Čile - Argentina: Lonquimay,
Petrohue, Bariloche)
U andskoj pokrajini Los Lagos spuštamo se raftom po rijekama,
plovimo jezerima i upoznajemo prekrasne vulkanske vrhove.
Prisustvujemo erupciji vulkana Lonquimay i posjećujemo
argentinski St. Moritz - grad Bariloche.
Azija (20 x 30')
1. Na tromeđi kontinenata (Cipar)
Cipar je poput svojevrsne stražarnice smješten na tromeđi Azije,
Afrike i Europe. Uz osnovne povijesne zanimljivosti upoznat
ćemo i suvremeni trenutak tog sredozemnog otoka, borbu
ciparskih Grka za plodno tlo i vodu te razvoj suvremene
poljoprivrede, ribarstva i turizma.
2. Kathmandu - godina 1108. (Nepal: Kathmandu)
Nepal posjećujemo u hinduističkoj 1108., budističkoj 2043. i
suvremenoj 1987. godini. Katmandu je jedna od najslikovitijih
svjetskih prijestolnica, u kojem vrijeme kao da je stalo u 18.
stoljeću. Uz ostale zanimljivosti upoznajemo najpoznatije
budističke hramove i stupe, prisustvujemo žrtvovanju životinja u
hinduističkom svetištu Daksin Kali i novogodišnjoj svečanosti u
povodu njihove Nove godine.

U vulkanskom raju Anda, Erupcija vulkana Lonquimay

3. Kraljevski gradovi Nepala (Nepal: Patan i Bhaktapur)
Patan i Bhaktapur uz Katmandu, drevni kraljevski gradovi,
podignuti su od sirove ili pečene cigle s prekrasno izrađenim
drvorezima i pozlaćenim božanstvima te mnogobrojnim
višekatnim krovovima. Najveće svetište Swajambunath
podjednako služi i hinduistima i budistima, koji tu žive u slozi. U
hinduskom svetištu Pashupatinahu prisustvujemo obredu
spaljivanja pokojnika. Rijeka Bagmati, koja je nekoć dijelila, sada
spaja sva tri kraljevska grada u dolini Katmandua.
4. Trekking u Solou Khumbu (Nepal 3. ZAHE I. dio: Od
Kathmandua doAma Dablama)
Pratimo 3. zagrebačku alpinističku himalajsku ekspediciju na
6856 m visokAma Dablam (Majčinu čudotvornu kutijicu).
5. Veslajući s Himalaja do Indije (Nepal 3. ZAHE II. dio: Od Ama
Dablama do Chitwana)
Brojne rijeke spuštaju se s Himalaja u jednom slijevu sve do
Južnokineskoga mora, a u drugome, preko Indije, do svete rijeke
Ganges i Indijskoga oceana. Rijekama Trisuli i Narayani spuštamo
se pneumatskim čamcem do jedine nepalske ravnice, Teraia.
Nakon uzbudljiva raftinga, na slonovima kroz močvare i džungle
na granici s Indijom u nacionalnom parku Chitwan, u nekadašnjim
lovištima maharadža, tražimo oklopne nosoroge i druge rijetke
životinje.
6. Bosi do zemlje Šerpa (Nepal 4. ZAHE I. dio: Od Thamea do
Ngojumba Kanga)
Emisija je posvećena nepalskim nizinskim nosačima koji,
pretežno bosonogi, prenose sav teret potreban u himalajskoj regiji
jer su staze prestrme, a riječne bujice preopasne za tegleću stoku. Iz
dvorišta katmanduškoga hotela do baznog logora 4. zagrebačke
himalajske ekspedicije na ledenjaku Ngojumba, na granici Tibeta,
potrebno je prenijeti tri i pol tone tereta. Takozvani Everest trekk od
mjesta Jiri do glavnog grada zemlje Sherpa Namche Bazara, taj
200 km dugački put preko pet planinskih grebena i riječnih
kanjona od ukupno 6000 m visinske razlike, članovi ekspedicije i
60-ak nosača svladavaju u dva tjedna.
7. Preživjeti pod Everestom (Nepal 4. ZAHE II. dio: Od Thamea do
Ngojumba Kanga)
Posljednji dio puta do baznoga logora na visini od 5300 m oprema

Bosi do zemlje Šerpa, u Nepalu je veliki broj narodnosti i plemena

putuje na leđima himalajskoga goveda jaka. Zatrpavši logor s dva
metra snijega, velika snježna mećava odrezala je ekspediciju od
svijeta. Ipak, krajnjim naporima osvojen je do tada po visini drugi
još neosvojeni vrh svijeta, 7743 m visok Ngojumba Kang.
8. Sjaj drevnog Siama (Tajland: Bangkok, Chao Phraya, Saduak)
Do 1939. godine Kraljevina Sijam, a poslije, do danas, Kraljevina
Tajland, jedina na području nekadašnje Indokine nikada nije bila
kolonija. Tako je očuvala izvornu kulturu i osebujan razvoj
većinskoga naroda Tai, koji i danas, uz nešto Kineza i Malajaca,
čini 90 posto stanovništva koji su gotovo svi budisti.
9. Svetkovina vode i slonova (Tajland: Od Surina do Chieng Maia)
U gradiću Surin održava se Festival slonova posvećen toj nekoć
nezamjenjivoj životinji za pomoć u teškim poslovima i ratu. U
gradu Chieng Mai najveći je godišnji praznik Loy Krathong,
posvećen vodi – dobročiniteljici plodnosti rižinih polja.
10. U trokutu opijuma (Tajland: Od Chieng Maia do tromeđe
Tajlanda, Burme i Laosa)
Zlatni trokut čija je južna kateta u Tajlandu, kod mjesta Cheng Rai,
a istočna i zapadna u Laosu i Burmi, najveći je svjetski izvoznik
opijuma. Motociklom i čamcima prelazimo taj teško prohodni
brdoviti kraj u kojem živi nekoliko planinskih plemena: Akha,
Karen, Yao, Lisu, Lahu i drugi. Odjeveni su u slikovite nošnje s
metalom okićenim pokrivalima za glavu. Osim skromnom
poljoprivredom bave se pretežno uzgojem glavica opijumskog
maka.
11. Otoci Malajskih gusara (Tajland: Otočja Koh Samui, Ang
Thong i Tarutao)
Uski Malajski poluotok što ga dijele Malezija i Tajland bio je s obje
strane, u Južnokineskome moru, a osobito u uskome Malajskom
tjesnacu između Sumatre i Malezije, pravi svjetski gusarski raj.
Danas otočja u tom akvatoriju sve više osvajaju turisti. Uz Koh
Samui, divan otok s tradicionalnim ribarskim životom i
plantažama kokosa na kojima plodove beru dresirani majmuni,
posjećujemo i dva nacionalna parka, Ang Thong u Sijamskom
zaljevu i Tarutao u Malajskom tjesnacu, gdje živi posljednjih
stotinjak, kako ih zovu, morskih Cigana.
12. Od Melake do Malezije (Malezija: Malacca, Gergetown, Kuala

U trokutu opijuma, pripadnica lokalnoga plemena

Lumpur)
Nekadašnja kolonijalna Malaja, u čijim su neprohodnim
džunglama ne baš tako davno živjeli posljednji azijski ljudožderi,
danas je - kao nezavisna federativna država Malezija - jedna od
najnaprednijih islamskih država. Od prve kolonijalne luke
Mellace, kojom su se koristili Portugalci i Nizozemci, gdje danas
pretežno žive Kinezi, putujemo preko 14 km duga mosta Penang
do Georgetowna, prijestolnice iz vremena Britanaca. Današnja
prijestolnica Kuala Lumpur jedan je od najsuvremenijih svjetskih
gradova.
13. Singapore, vodoravno i okomito (Singapur)
Upoznajemo se s prošlošću i sadašnjim životom Singapura,
sićušne države na otoku Singapore i nekoliko susjednih otočića,
nastanjenih pretežno Kinezima, koji su se oduvijek dobro koristili
svojim strateškim i trgovačkim položajem na ulazu u Malajski
tjesnac.
14. Na vrh svijeta (Hrvatska, Nepal, Tibet 5. ZAHE I. dio: Zagreb,
Kathmandu, Rongbuk)
Vrh svijeta Mount Everest ili Qomolangma, kako ga nazivaju u
Tibetu, najviši granični stup između Nepala i Kine, teško je
dostupan. Prvi dio priče o pokušaju uspona na taj, prema
najnovijim mjerenjima, 8872 m visoki vrh, sa sjeverne, kineske
strane, govori o složenoj organizaciji i logistici transporta članova
i opreme iz Zagreba preko Nepala i Tibeta do baznoga logora na
5200 m u blizini budističkoga samostana Rongbuk.
15. Everest nije htio (Tibet 5. ZAHE II. dio: Od baznog logora
prema vrhu)
Pratimo život i rad 40 članova zagrebačke ekspedicije koji
zarobljeni na 30 dužinskih i 3 visinska kilometra u potkrovlju
svijeta borave dulje od 50 dana u carstvu snijega, leda i lavina. Od
svih dotadašnjih ekspedicija tek je svaka četvrta bila uspješna, a
vjerojatnost da se penjač koji pokuša doseći sam vrh Everesta
nikada neće vratiti jest 50 posto Te jeseni Qomolangma (Boginja
mati svijeta) nije osvojena, no bila je milostiva i nije zatražila i
najveće žrtve - ljudske živote.
16. S nomadima Tibeta ( Tibet: Khasa, Tingri, Xegar, Rongbuk)
Upoznajemo tradicionalni način života tibetanskih nomada
stočara, koji su na četiri do pet tisuća metara visoku tibetansku

Na vrhu svijeta; uspon

visoravan došli prije otprilike 3000 godina, a još i danas jedan su
od stupova nacionalne ekonomije.
Prateći nomade, stižemo do baznoga logora stranih ekspedicija
kraj samostana Rongbuk, gdje nomadi sa svojim jakovima prenose
terete ekspedicija do vječnoga snijega i leda Everesta.
17. Pruga smrti (Tajland: Pruga Tajland - Burma, Most na rijeci
Kwae)
Da nije bilo filma Most na rijeci Kwai, svijet bi vrlo malo znao o
zabačenoj željezničkoj pruzi u tajlandskim i burmanskim
džunglama i jednome bezličnu željeznome mostu, kakvih je u
svijetu na tisuće, koji i danas nadsvođuje rijeku Kwai u Tajlandu.
Spretni Tajlanđani organizirali su na temelju umnogome istinite
filmske priče o patnjama i smrti 18.000 savezničkih zarobljenika
tijekom gradnje te pruge smrti, zanimljiv i unosan oblik turizma.
18. Ranjeno srce Sibira (Rusija: Južni Sibir, jezero Bajkal)
Probijajući se helikopterom i džipom kroz bespuća, ulazimo u srce
Sibira, ozbiljno narušena prirodnoga okruženja u kojem skromno
živi sibirski seljak. U nacionalnom parku Bajkal sovjetski kamperi
još uživaju u prirodnim ljepotama i ribolovu, a u staroj prijestolnici
Irkutsku siva je ekonomija, umjesto nekadašnjih kažnjeničkih
gulaga, tipična slika suvremenoga urbanog Sibira.
19. Put u zemlju Džingis-Kana (Mongolija: Ulan Bator, Terelj)
Najzanimljivija dionica transsibirske željeznice vodi preko
zelenih južnih sibirskih planina u kamenitu stepu i tajanstvenu
Mongoliju. Ta budističko-lamaistička zemlja vraća se svojim
izvorima i počinje razvijati turizam. Nakon posjeta glavnome
gradu Ulan Batoru (Crvenom Heroju), prateći neobuzdane jahače,
mongolske nomade stočare, stižemo do planina Khangai blizu
Terelja.
20. Kroz Altaj i pustinju Gobi (Mongolija: Pustinja Gobi, gorje
Altaj)
Oko 700 kilometara južno od Ulan Batora, u središtu pustinje Gobi
naselje je tradicionalnih šatora, jurti, preuređenih u bungalove za
strance. Krstareći Gobijem uzduž i poprijeko, sve do surovih
planina Altaj i vječnoga snijega blizu granice s Kinom,
upoznajemo život u toj i danas pretežno stočarskoj zemlji.

Pruga smrti, kanjon rijeke Kwai

Skijališta svijeta (2 x 30')
1. Najveće skijalište na svijetu (Francuska: Trois Vallées)
U potkrovlju Europe, južno od Mt. Blanca, u francuskim
Savojskim Alpama nalazi se najveće skijalište na svijetu, glasoviti
Trois Vallées (Tri doline). Donedavno usred puste bjeline, na
visinama do 3800 m danas se sustav brojnih međusobno povezanih
žičara nalazi na više od 400 km skijaških terena.
2. Vrata Sunca - Avoriaz (Francuska - Švicarska: Portes du Soleil)
Otprilike na pola puta između Chamonixa i Ženeve nalazi se, na
francusko-švicarskoj granici, planinsko sedlo zvano Portes du
Soleil (Vrata Sunca), jer ga zrake izlazećeg Sunca dotaknu prije no
što osvijetle dolinu Illiez u njegovu podnožju. To ime danas nosi i
poslovna zajednica koja omogućuje slobodno krstarenje po
jedinstvenu turističkom području dvanaest većih francuskih i
švicarskih skijališta s visinskom razlikom od 1000 do 2500 m
nadmorske visine.
Na tri oceana (10 x 30')
1. Nil, tragom faraona (Egipat: Od Gize do Karnaka)
Nakon megalopolisa Kaira, putujući tragom faraona, uzvodno uz
Nil, stižemo najprije do ostataka prve faraonske prijestolnice
Memfisa. Nedaleko od Kaira, u Gizi, najpoznatije je čudo
staroegipatske civilizacije, Keopsova, Kefrenova i Mikerinova
piramida. Petsto kilometara južnije ostatak je prijestolnice
staroegipatskoga Srednjeg carstva, Tebe, te hramovi Karnak i
Luxor.
2. Nil, dolinom kraljeva (Egipat: Od Tebe doAbu Simbela)
Iz Luxora prelazimo u glasovitu Dolinu kraljica, a nešto dalje u
podnožju kamenite Tebanske planine posjećujemo Dolinu
kraljeva. Uza spomenike najrazvijenije stare afričke civilizacije
duž cijele doline Nila odvija se današnji život, koji je za seljake,
felahe, gotovo isti kao u faraonsko doba. Jedreći felukom,
doživljavamo nilske otoke i poznate asuanske brane. Put kroz
staroegipatsku povijest završavamo u svjetski poznatim
hramovima Ramzesa II. uAbu Simbelu.

Nil, tragom faraona, hram Karnak u Luxoru

3. Na sjeveru Filipina (Filipini: Otok Luzon)
Osebujan golem grad Manila s osam milijuna stanovnika, u svijetu
je poznat po jeepnejima okićenim minibusima nastalima
pregradnjom starih vojnih džipova, a i po najvećoj koncentraciji
javnih kuća na svijetu. Povijesne tvrđave Port Santiago i
Intramuros španjolski su dio grada. Istražujemo i kinesku četvrt i
njihov Grad mrtvih. Posjećujemo otok Luzon kako bismo
upoznali tradicionalni život u selima te odlazimo u Nacionalni
park 1000 otoka.
4. Čarobni Boracay (Filipini: Otoci Luzon, Panay i Boracay)
Kaskadna rižina polja na otoku Luzonu smatraju se osmim
svjetskim čudom. Posjećujemo povijesni grad Pangsanjan, a zatim
tradicionalnim kanuima odlazimo do slapova i brzaca istoimenoga
nacionalnog parka. Iz zaljeva Batangas suvremenim katamaranom
stižemo do otoka Panay - prave tropske slikovnice. U blizini je
ostatak nedirnutog raja na Zemlji, koraljni otočić Borocay.
5. U prašumama Papue (Papua-Nova Gvineja)
Nakon razgledavanja današnjega glavnoga grada zemlje Port
Moresbya iz Madanga, nekadašnje prijestolnice njemačkog dijela
Papue, odlazimo na otočiće arhipelaga Amphlett i Trobriand, gdje
domoroci, Motui, žive tradicionalnim životom uzgajajući yam i
svinje. Na južnoj obali Nove Gvineje u prašumama Gulfa
posjećujemo katoličku salezijansku misiju Don Bosco.
6. Zemlja čaja i mirodija (Sri Lanka: Otok Ceylon središnji dio)
Nakon posjeta glavnom gradu Šri Lanke Colombu upoznajemo
jedan od najvećih budističkih hramova Gangatilaka Vihara na
svetoj rijeci Kalu Ganga. Nakon još jednoga velikoga
budističkoga hrama u Tissi Kirindi stižemo i u najveće šrilanško
hinduističko hodočasničko svetište u Katargami. Zbog izvanredne
plodnosti Cejlon je bio posebno zanimljiv kolonijalistima, koji su
tu počeli uzgajati mirodije i kakao, zatim kaučukovac i kavu te na
kraju najpoznatiji šrilanški proizvod - pekoe cejlonski čaj.
7. Od Adama i Svetog zuba (Sri Lanka: Otok Ceylon unutrašnjost)
S mnoštvom hodočasnika krećemo prije ponoći 7500 stuba
dugačkim usponom na 2300 m visok Adamov vrh, posebno svet
budistima i hinduistima.
Putujući dalje kroz tu lijepu zemlju, koja se diči prvim botaničkim

Život za skupu smrt , drveni kip tau tau

vrtovima i životinjskim rezervatima još iz 16. stoljeća, stižemo u
područje drevne šrilanške kraljevine Kandy i golem budistički
Hram sv. Zuba.
Na kraju putovanja prisustvujemo paraheri, velikom festivalu
slonova u Colombu.
8. Java, riža i vulkan (Indonezija: Otok Java središnji dio)
Java je jedno od najgušće naseljenih svjetskih područja. Glavna je
gospodarska djelatnost uzgoj riže, osnovne živežne namjernice, a
prirodna je osobitost mnoštvo aktivnih vulkana. Jedan od
omiljenih nacionalnih sportova jesu borbe pijetlova i bika. Iz naše
je perspektive još neobičniji običaj kencak, ples konjâ i natjecanje
letećih kokoši. Penjući se na vulkan Mount Bromo, upoznajemo i
osebujno javansko pleme Tenggares. Dio njihove tradicije jest
kuda kepang, ples hipnotiziranih muškaraca koji se ponašaju kao
da su konji.
9. Kraljevski gradovi Jave (Indonezija: Otok Java povijesni
gradovi)
Yogyakarta, današnje umjetničko i obrtničko središte Indonezije,
u 16. je stoljeću bila središte hinduističkoga kraljevstva Majapahit.
Dvjesto godina poslije prevladava islam, od kojega je ostala
raskošna sultanova palača Kraton.
U dolini Prambanan posjećujemo ostatke velikoga kompleksa
hinduističkih hramova. Četrdesetak kilometara dalje glasovito je
budističko središte Borobodur s hramom i golemim stupama.
Stižemo u Nyai Lara Kidul na obali Indijskoga oceana, hram
božice južnih mora.
10. Život za skupu smrt (Indonezija: Otok Sulawesi Tana Toraja)
Tanu Toraju (Zemlju Planinskih Ljudi) u unutrašnjosti Sulawesija
krasi neobična civilizacija. Njihove izrezbarene drvene kuće
tongkonan imaju krov u obliku čamca i ukrase od bivoljih rogova.
Njihov tradicionalni dug i skup pogreb, uza žrtvovanje mnoštva
životinja, zadržao se do danas unatoč činjenici što su stanovnici
sada službeno katolici. Sprovod traje i do tri godine, a pokojnik se
na kraju pokapa u nišu isklesanu u nepristupačnoj stijeni.

Java, riža i vulkan, vulkan Mount Bromo

Jedrima oko svijeta (45 x 30')
I. etapa: Jadran - Sredozemlje -Atlantik do Cape Horna
1. U brazdi Kolumba (Atlantski ocean: kursom Kolumbovih
putovanja: Cádiz, Santa Cruz)
Regata u povodu 500. obljetnice prvog putovanja Kristofora
Kolumba i otkrića Novoga svijeta okupila je zacijelo najveću flotu
starih jedrenjaka u 20. stoljeću. Ploveći na jednoj od najbržih
suvremenih regatnih jedrilica, krstašu maxi, istražujemo zašto su i
čime Europljani, kao nacija s najvećim darom za otkrivanje i
istraživanje novih zemalja, plovili kroz povijest.
2. Robinzoni na Jadranu (Hrvatska: Biograd, Kornati, Palagruža)
U brazdi jadranskih pomorskih tradicija krenuli smo na vlastitu
plovidbu Jedrima oko svijeta istražujući obale te čarobne crte koje
razdvajaju more i kopno, a spajaju ljude, legende i običaje.
Nakon nekoliko dana koje smo preživjeli na robinzonski način u
slikovitu Kornatskom arhipelagu, odlazimo na otvoreno more.
3. Vulkani Sicilije (Italija: Mesina, Agrigento, Mazara, Lipari,
Stromboli)
Sicilija, otok na kojemu su prema legendama živjeli brojni antički
bogovi, naseljena još u paleolitiku, oduvijek je imala važnu
stratešku ulogu na sredozemnim morskim putovima. Njezini
vulkani, vječni prirodni dimni i vatreni svjetionici, bili su važni
putokazi pomorcima kroz stoljeća.
4. Strahovi Sardinije (Italija: Calgliari, Carloforte, Bosa, Costa
Smeralda)
Brojne pomorske invazije potisnule su Sarde u brda te su tamo,
strahujući od mora, ostali sve do posljednje invazije, šezdesetih
godina 20. stoljeća - suvremenog turizma.
Nautičko jedrenje sada je sve više i ljubav i izvor prihoda
Sardincima.
5. Vrata Atlantika (Sredozemno more: Baleari, Gibraltar, Ceuta,
Tanger)
Idemo prema vratima Atlantika - Gibraltarskom tjesnacu, koji
nadziru tri grada: britanski Gibraltar, španjolska Ceuta i
marokanski Tanger.
Iz njihovih marina svake godine u Novi svijet kreće više od 500
sportskih krstaša.

Strahovi Sardinije, vrše za ribolov na moru

6. Na Sretnim otocima (Atlantik: Casablanca, Gran Canaria)
Jimmy Cornell, iskusni britanski nautičar, izabrao je Gran
Canariju za polazište ARC-relija, organiziranog prijelaza
Atlantika za nautičare amatere. Još je Kolumbo tu nabavljao
svježu hranu i vodu tijekom svojih transatlantskih putovanja.
Sretni otoci danas svoje blagostanje zahvaljuju turizmu.
7. Od Kanara do Kariba (Kanari, Barbados, Grenada, Trinidad)
U društvu dvjestotinjak jedrilica isplovljavamo iz Las Palmasa.
Pravila ARC-relija, tog zajedničkog jedrenja do 2000 km
udaljenih Kariba, vrlo su jednostavna - najvažnije je sudjelovati.
Na Grenadi mijenjamo dio posade i odlazimo u Port of Spain,
glavni grad Trinidada i Tobaga.
8. Karneval na Trinidadu (Trinidad, Tobago)
Najvažniji događaj godine na Trinidadu jest znameniti karneval.
Uz glazbu steel-bandova i bujnu maštu nastupajućih skupina
velikim su dijelom prisutne maske nadahnute morskim motivima.
Hrabro izdržavši četverodnevnu karnevalsku neveru, opet uporno
guramo pramac dalje, prema ekvatoru.
9. Kroz plićake Gvajane (Gvajana, Surinam)
U Britanskoj Gvajani letimo do fantastičnih slapova Keitur.
Imamo sreću jer u Georgtownu slave proglašenje neovisnosti - što
u karipsko-južnoameričkom podneblju opet znači karneval.
Naša je sljedeća luka Paramaribo u nekadašnjoj Nizozemskoj
Gvajani. Grad izgleda kao mala Nizozemska zabunom prenesena
u trope.
10. Ujedriti u Amazonu (Francuska Gvajana, Brazil)
Jedreći kanalom prokopanim kroz ušće rijeke Mahury, dolazimo
do glavnoga grada Francuske Gvajane Cayenna. Popunjavamo
brodske zalihe i krećemo prema Brazilu.
Presjekavši ekvator na 48. stupnju meridijana, ušli smo u Rio Para.
Sidrimo se 140 km uzvodno u amazonskoj luci Belém.
11. Obale Srebrne rijeke (Atlantski ocean: Salvador, Rio de
Janeiro, Montevideo, BuenosAires)
Pred nama je najduža etapa plovidbe niz istočnu obalu zelenoga
kontinenta,
od ekvatora do 35. stupnja južne širine.
Iz Urugvaja plovimo preko široka ušća Rio del Plate (Srebrne

Karneval na Trinidadu, maštovite maske i prekrasni kostimi

ijeke) do BuenosAiresa.
12. Osvojiti Cape Horn (Atlantski ocean: Rio Gallegos,
Magellanes, Rt Horn)
Tragom prvih hrvatskih doseljenika prečacem preko patagonskih
pustara, duž Magellanova tjesnaca dolazimo na krajnji jug
Ognjene Zemlje.
Tu, na samom pragu Antartika, priča o još jednoj pobjedi: Ozren
Bakrač i Mladen Šutej na jedrilici Hir 3 prvi su hrvatski sportski
jedriličari koji su oplovili strašni Rt Horn.
II. etapa: Južni Pacifik
13. Na južnom rubu svijeta (Argentina - Čile: Pto Williams, Canal
Beagle, Ushuaia)
Pred posadom Hira 3 drugi je, najveći ocean, Pacifik. Pristajemo
na najjužnijemu stalnom naselju na svijetu Puerto Williamsu, a
potom prošavši kroz tjesnac Canal Beagle, uplovljavamo i u
najjužniji grad na svijetu Ushuaiju.
14. U ledu Ognjene Zemlje (Čileanskim kanalima do PtoAquirre)
Plovimo sjevernim odvojkom Kanala Beagle u predvorju
Antartika. Osim ponekog ribara tuda prođe godišnje najviše
sedam-osam jedriličara, koji sami sebi žele dokazati da to mogu.
Tako 28 dana nismo susreli ni žive duše sve do naselja Puerto
Eden. Tek 37. dana stižemo u predvorje civilizacije - Puerto
Aguirre.
15. Daleko je Rapa Nui (Čile: Chiloé, Vadivia, Juan Fernandez,
Uskršnji otok)
Nakon 2000 milja opasne plovidbe kroz kanale Ognjene Zemlje i
Patagonije napokon uplovljavamo u mirne vode otoka Chiloéa.
Nakon povijesnoga gradića Ankuda sljedeće je sidrište slikovita
Valdivia.
Tu umalo da nije završio put Hira 3 - to je spriječio uporni skiper
Mladen odlučivši da sam bez posade odjedri više od 4500 milja do
Tahitija. Najprije se dokopao Otoka Robinzona Crusoea.
16. Tajna Uskršnjeg otoka (Čile: Uskršnji otok)
Već površan pogled na Pupak svijeta,
kako su ga nazvali
prastanovnici, otkriva da je taj otok, udaljen od najbližega kopna

Tajna Uskršnjeg otoka, moai u klečećem položaju

više od 3000 km, čudesno djelo prirode nastalo spajanjem erupcija
nekoliko vulkana.
Upoznajemo povijest i osobitosti života tog otoka, gdje posebnu
pozornost izazivaju moai – čovjekolike statue izrađene od
vulkanskoga stijenja.
17. Atoli Tuamotu i Tahiti (Francuska Polinezija: Rangiroa, Tahiti)
S naseljena tek dva od sedamnaest koraljnih otočića, Rangiroa,
veličinom drugi atol na svijetu, ima još djelić iskonskoga
netaknutog prirodnog raja, arhipelaga Tuamotu.
Šest stotina kilometara južnije nalazi se Tahiti, najveći otok u
arhipelagu Otoka privjetrine. Na njemu, posebno u glavnome
gradu Papeeteu, živi više od 70 posto stanovnika Francuske
Polinezije.
18. Polinezijom amo-tamo (Francuska Polinezija: Huahine, Bora
Bora, Moorea)
Nevelik strmi vulkanski otok Huahine, potpuno okružen ogrlicom
koraljnih grebena, u skupini Otoka zavjetrine, izvorište je stare
polinezijske kulture i mitova, koji su se odatle raširili po cijeloj
Polineziji.
Bitno je različit Bora Bora, za mnoge najljepši atol na svijetu, koji
je uvelike izmijenjen masovnim turizmom. No djelić raja još
postoji na otoku Moorea, gdje ćemo upoznati dio izvorne
Polinezije i uzbudljiv erotski ples tamure.
19. Svete kokoši Samoe (Američka i Zapadna Samoa)
Dvije Samoe, na polinezijskome Svete kokoši, dva su arhipelaga,
politički podijeljena na 171. meridijanu na Američku Samou i
nezavisnu Zapadnu Samou. Iako na objema ljudi govore isti jezik
te imaju istu tradiciju i običaje, danas žive posve različitim
životom.
20. Fiji, otočje šećera (Fiji: Viti Levu, Ovalau)
Pola je planeta za nama: na krugu oko svijeta prešli smo 180.
meridijan i zaradili jedan dan.
Otočje Fiji sasvim je slučajno otkrio slavni kapetan Bligh nakon
pobune na brodu Bounty 1789. To opasno otočje nepredvidljivih
ljudoždera danas je poznato po proizvodnji šećerne trske i turizmu.
21. Vanuatu, zemlja iz mora (Vanuatu: Efate, Espirtu Santo)

Vanuatu, zemlja iz mora, domoroci na otoku Espirito Santo

Središte Melanezije, arhipelag Vanuatu, sa svojih 340 otoka
protegnuo se Pacifikom u obliku golema slova Y. Luka Port Villa
na Efateu najbolje je sidrište za jahte između Polinezije i
Australije, pa je tako i postaja prve dvogodišnje amaterske regate
oko svijeta.
Posjećujemo i otok Espirito Santo, gdje je u Drugome svjetskom
ratu bila najveća američka opskrbna baza na južnom Pacifiku.
22. Otoci kralja Salamona (Solomonsko otočje: Guadalcanal,
Malaita)
Doživjeti Solomone, s tisuću otoka treći najveći arhipelag južnoga
Pacifika, nemoguće je bez sjećanja na najkrvavije bitke u
Drugome svjetskom ratu na Guadalcanalu. Iako je domorocima rat
znatno izmijenio život, u dijelovima zemlje stanovnici još žive
tradicionalnim životom u skladu s prirodom.
23. Umjetni otoci Malaite (Solomonsko otočje - Papua Nova
Gvineja: Malaita, Port Moresby,Alotau, Dobu, Fergusson)
U prostranoj koraljnoj laguni Malaite ribarsko pleme Lau
sagradilo je od kamenja više od 50 umjetnih otoka. Baveći se
pretežno ribolovom, Laui su na tim otocima bili prilično sigurni od
malaitskih ljudoždera, nevičnih moru. Časte duhove predaka koji
žive u morskim psima i izrađuju novac od školjaka, kojim se
kupuju svinje i žene.
Tragom novca školjaka odlazimo do repa Papue Nove Gvineje,
gdje na otocima D'Entrecasteaux još proizvode velike piroge -
jedrilice za prekomorska trgovačka putovanja.
24. Čudesna jedra Papue (Papua Nova Gvineja: Wagifa,
Trobriani, Port Moresby)
Više od 750 otoka između Nove Gvineje na jugu i Nove Britanije
na sjeveru područje je najočuvanijih tradicija na zapadnome
Pacifiku. Ritualna razmjena darova, Kula ring, međusobno
povezuje otoke u zaljevu Milna. Na sličan način povezana su sela
na Trobrianima obredom yama - gomoljem sličnim krumpiru, koji
tamo služi i kao novac.
Krećemo prema trećem oceanu, Indijskome, tragom
tradicionalnih putovanja Hiri moale kojima su pomorska plemena
Papue Nove Gvineje na lagatoima (višetrupnim pirogama od
palmina lišća u obliku rakovih kliješta) prevozila grnčariju u
zamjenu za škrob palme sago.

Umjetni otoci Malaite , višetrupna teretna jedrilica lagatoi

III. etapa: Indijski ocean - Crveno more - Sredozemlje - Jadran
25. Timorska glazba za pse (Indonezija: Timor, Rote)
Najveći svjetski arhipelag, Indonezija, s 13.000 otoka, razvučen je
na više od 5000 km Indijskoga oceana. Najjužniji od njih, Timor,
jedan je od povijesno najzanimljivijih. Timorci, pretežno iz
plemena Tetum i Aton, bave se zemljoradnjom i ribolovom.
Susjedni otok Rote ljetna je baza morskih nomada iz plemena
Bajo, koji love morske pse s pomoću glazbe koju proizvode
ljuskama kokosova oraha.
26. Alorski lovci na glave (Indonezija:Alor, Pantar, Pura)
Otoci Pantar i Alor, uz desetak manjih, rubni su dio 600 km
dugačkog arhipelaga Nusa Tenggara.
Posjetili smo Abuie, izvorno pleme lovaca na glave. Otkad znaju
za sebe, ratovali su za mokoe, čudesne brončane bubnjeve, koje su,
osim za kupnju žena, upotrebljavali i u obredima čašćenja duhova
predaka.
27. Solori: Tuamagu i kitovi (Indonezija: Lomblen: Lewoleba,
Lamalera)
Na teško dostupnim Solorskim otocima misionari su tek početkom
20. stoljeća uspjeli tamošnja plemena preobratiti na službeno
kršćanstvo, no običaji prinošenja žrtava dušama predaka još se i
danas strogo poštuju.
Na otoku Lomblen u selu Lowoleba prisustvujemo katoličkoanimističkim
obredu Tua Magu: nakon što izmole katoličku
molitvu na grobu, na svetom otočiću u gorući krug škrope krv
zaklane kokoši kao obveznu žrtvu dušama oca i majke. Na
suprotnoj strani otoka u selu Lamalera žive lovci na kitove koji još
love bambusovim harpunom. Jedra njihovih brodova peledanga
stkana su iz palmina lišća.
28. Draži Sundskih otoka (Indonezija: Flores, Lombok, Bali)
Arhipelag Sundskih otoka, dug oko 1000 km, samo je jedno od 111
otočja Indonezije, najveće otočne zemlje svijeta. Na otoku Flores
zanimljiv je vulkan Kelimutu s tri jezera različitih boja. Na otoku
Lombok živi muslimanska sekta Wektu telu, koja smatra da je Bog
sveprisutan, pa tako nije potrebno graditi posebna mjesta za
molitvu, a specifični su i po tome što jedu svinjetinu. Otok Bali ima

Draži Sundskih otoka, otok Flores - vulkan Kelimutu s tri kratera

ogatu hinduističku kulturu i poznat je turistički raj.
29. Raskoš starog Balija (Indonezija: Bali, Pulau Gili)
Bali je jedan od najmanjih indonezijskih otoka, ali povijesno i
kulturološki zacijelo je najzanimljiviji. Na njemu je više hramova
nego stambenih kuća. Balijci komuniciraju sa svojim duhovima.
Jedan je od obreda Tumpek Landep (darivanje željeznim
predmetima). Vrlo plodna unutrašnjost daje stanovnicima obilje
svega potrebna za ugodan život. Na nekoliko sati udaljenome
koraljnom otočiću Gili živi se posve drugačije - samo od mora.
30. Ribarska jedra Jave (Indonezija Java: Banjuwangi, Muncar,
Jakarta)
Java je prenapučen agrarni otok, ali zbog nedostatka poljâ
stanovnici su radi preživljavanja postali i vješti ribari. Suvremeni
oblik zarađivanja umjetni je uzgoj škampa na nekadašnjim rižinim
poljima. U selu Muncar sudjelujemo u godišnjoj svetkovini Petik
Laut Muncar (Uzmi iz mora što više). Jakarta je u odnosu na
veličinu zemlje malena prijestolnica i u njoj živi samo 4 posto
Indonežana.
31. Sulawesko čudo pinisi (Indonezija Sulawesi: Watampone,
Tanah Bahru, Ujung Pandang)
Plemena Makassar, Bugis i Bone, koja žive na Sulawesiju, najbolji
su brodograditelji, mornari i ribari u ovom dijelu svijeta. U
indonezijskim vodama još plovi više od 600 njihovih brzih škuna
nosivosti od 20 do čak 500 tona; to je najveća svjetska flota
trgovačkih jedrenjaka današnjice.
32. Kroz Malajski tjesnac (Singapore; Malezija, Melaka,
Langkawi; Thailand: Tarutao, Krabi, Phuket)
Raznovrsnom ponudom privlačan Singapore usputna je luka za
opskrbu većine jedriličara na putu oko svijeta. Povijesno važna
luka Melaka nalazi se 300 km sjevernije. Ploveći Malajskim
tjesnacem, stižemo do stoljetnoga carstva malajskih gusara,
arhipelaga Lankawi, i nekoliko milja dalje do tajlandskoga
arhipelaga Tarutao. Posjećujemo turistički grad Krabi i otok
Phuket.
33. Šivani čamci Sri Lanke (Sri Lanka: Dondra, Weligama,
Unawatuna, Galle)
Iako je Šri Lanka ponajprije plodna poljoprivredna zemlja, mnogo

Kroz Malajski tjesnac,od tla podignute kolibe

ljudi na prenaseljenom jugozapadu prisiljeno je preživljavati od
mora. Njihovi tradicionalni ribarski brodovi oruwe dijelom su
sašiveni kokosovom užadi. U selu Weligama ribari satima love s
prečaka motki zabodenih 50 m od obale. Darežljivo more osim
hrane daje i građevni materijal; prženjem drobljena mrtvoga
koralja dobivaju kredu.
34. Brze cejlonske oruwe (Sri Lanka: Matara, Hambatota, Yala,
Negombo)
Duž južne obale Šri Lanke ljudi žive uglavnom od prirode i s njom.
Posjećujemo Yalu, drugi po veličini od ukupno šest nacionalnih
parkova. Grad Negombo na zapadnoj obali najveće je središte
ribarstva. Iz njegova zaljeva svakodnevno stotine brzih dvotrupnih
jedrilica oruwa dižu svoja smeđe obojena četvrtasta jedra u lovu na
škampe.
35. Maldivi, život na atolu (Maldivi:Atol Kaafu, Vaavu iAlif)
Maldivi objedinjuju 26 većih atola s ukupno 13.000 otočića
razasutih po 750 km dugačkom i 120 km širokom akvatoriju.
Jedreći na osebujnu domaćem jedrenjaku dhoni, istražujemo atole
Kaafu, Waavu i Alif. Tu otočani ponegdje kao novac još
upotrebljavaju školjke, a preživljavaju velikim dijelom od lova na
tune i morske pse. Roneći doživljavamo čudesan svijet
podmorskoga raja.
36. Pakao Crvenog mora (Djibouti, Egipat: Port Sudan,
Hurghada)
U državici i gradu Džibutiju, na prijelazu iz Arapskoga u Crveno
more, ponovo smo se ukrcali na 13-metarsku jedrilicu Elan
Adventurer, koju smo pratili u nekoliko etapa prve jedriličarske
amaterske regate oko svijeta. Naša sedmeročlana britanskohrvatska
posada jedri na najtežoj regatnoj dionici tog
dvogodišnjeg relija - na etapi od 700 nautičkih milja do Port
Sudana i zatim još toliko do ulaza u Sueski kanal.
37. Kanalom uz Saharu (Egipat: Port Suez, Ismailia, Port Said)
Svojim Elan Adventurerom konačno stižemo do Sueskoga kanala,
te najveće brodske veze između Europe i Azije, koji povezuje
Sredozemlje s Crvenim morem. Upoznajemo i usporedni plovni
put po rijeci Nil. Uz ostale manje brodove tuda plove stotine
tradicionalnih jedrenjaka feluka.

Maldivi, život na atolu, ralje morskoga psa tražen su suvenir

38. Turski modri putovi (Turska: Side,Antalya, Fethiye, Marmaris,
Bodrum)
Prejedrivši Sredozemno more rutom antičkih feluka od Egipta do
Male Azije, stigli smo do drevne Anadolije. Danas je to jedno od
važnijih raskrižja turskih modrih putova, kojima domaći
jedrenjaci guleti razvoze znatiželjnike po najzanimljivijim
povijesnim i turističkim odredištima duž turske rivijere od
Antalyje do Izmira.
39. Otoci drevne Helade (Grčka: Dodekanezi, Cikladi, Egina,
Korint, Itaka)
Grčka je s više od 3000 otoka i otočića pravi nautički raj. Uz
kristalno more i jak, ali ugodan stalni vjetar meltemi naš 15-
metarski sloop Cyndi 7 jedri od Dodekaneza do Ciklada. Od otoka
Milosa kurs nas vodi ravno na sjever do najjužnijeg rta Atike,
Souniona, svetišta boga Posejdona. Kroz Korintski kanal
uplovljavamo u Jonsko more i stižemo do Odisejeve Itake.
40. Ploviti zemljom orlova (Albanija: Saranda, Vlora, Durres,
Shengjin)
Dobivši dozvole za plovidbu kakve vrijede za teretne brodove, jer
ih za jahte još nije bilo, Cyndi 7 u ljeto je 1994. bila prva hrvatska
sportska jedrilica koja je slobodno krstarila albanskim vodama.
Zemlja orlova, kako Albanci oduvijek ponosno nazivaju svoju
pretežno planinsku domovinu, bila je posljednje turistički
nedirnuto područje u Europi i prva zemlja na našem putu oko
svijeta u kojoj nismo vidjeli ni jedno jedino jedro na moru.
41. Krug spojen u Jadranu (Hrvatska: Korčula, Lastovo, Sušac,
Palagruža, Vis, Brusnik, Rava)
Sve hrvatske sportske jedrilice koje su oplovile svijet, sretno su se
vratile u Jadran, prva od njih Besa 1967. Naša Cyndi 7 zatvorila je
krug Jedrima oko svijeta u gradu Korčuli. Iz lučice Lumbarde
tradicionalnim jedrenjakom Stonac krećemo na istraživanje
podmorja najudaljenijih jadranskih otoka i hridi. Plovimo dalje
prema sjeveru do Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka, gdje je na
otočiću Ravi ljetno sidrište Renate i Jože Horvata, doajena
hrvatskoga sportskog jedrenja oko svijeta.
42. Jadransko jučer i sutra (Hrvatska: Dugi otok, Kornat, Žut,
Rovinj)
Ako su old-timeri, svečanost Gospe od Tarca i slične tradicije

Jadransko jučer i sutra, ploviti se mora, živjeti se ne mora

jedrenjačka prošlost Jadrana, suvremeno školovanje sportskih
jedriličara njegova je budućnost.
Preobrazbom jedara od sredstva za rad u rekvizit za vrhunski sport
Hrvatska iznova stvara stotine pomoraca sposobnih nastaviti djelo
posade slavnoga kapetana Ivana Visina, koja je - sedma nakon
Magellana - jedrima oplovila svijet.
IV. Posebne emisije
43. Besa zadana oceanima (Joža Horvat I: jedrenje oko svijeta
1965. - 1967.)
Na 15-metarskome željeznom keču Besa ("zadana riječ")
književnik Joža Horvat sa suprugom Renatom, sinom Mićom i
prijateljem Vladom Hrlićem krenuo je iz najjužnije jadranske luke
Kotora na prvo hrvatsko amatersko jedrenje oko globusa. Renata
Horvat, prva snimateljica na tadašnjoj TV Zagreb, snimila je tu
uzbudljivu pustolovinu. Besa je ispunila besu. Horvatovi su prvi
hrvatski nautičari amateri koji su jedrima oplovili svijet.
44. Modra lasta - crna ptica (Joža Horvat II: Atlantik,
Sredozemlje, Jadran)
Godine 1973. Joža Horvat odlazi na drugo jedrenje oko svijeta.
Brod je stakloplastični 17-metarski keč Modra lasta. Plovidba je
trebala trajati pet godina. Horvat je namjeravao ispraviti pogreške
s prvog putovanja i potpunije doživjeti, a ne samo oploviti svijet.
Nije mu bilo suđeno. Uza sve nevolje, tijekom plovidbe umiru mu
oba sina: Mićo u prometnoj nesreći, a Marko, nepunu godinu
poslije, u vodama Venezuele.
Plovidba se prekida, Joža poklanja crnu pticu - Modru lastu
nautičkoj školi i zaklinje se da više nikada neće na jedrilicu. No
uporni Horvatovi, neizlječivo zaraženi zovom pučine koja uvijek
iznova mami, ipak se vraćaju moru.
45. Jadranska pustolovina (Jadransko more: regata Rimini, Krf,
Rimini)
Godine 1993. na transjadranskoj 10.000 milja dugačkoj non-stop
regati krstaša od talijanskoga grada Riminija do grčkoga otoka
Krfa i natrag sudjelovale su tri hrvatske jedrilice, među kojima i
najveći brod u regati, maksikrstaš ACI No 1.
S njegove palube
pratimo regatu u kojoj na kraju, nakon neočekivanih doživljaja,
zauzima drugo mjesto u svojoj klasi.

Jadranska pustolovina, bonaca i jato delfina

mogućega. Spuštamo se i u podzemlje u špilju Manita peć, a u
dugom dijelu pustolovine s članovima Gorske službe spašavanja
uspinjemo se na Klek.
2. Na divljim vodama (Rafting na rijekama Kupi, Dobri i
pritokama)
Nakon plovidbe rijekom Kupom od izvora do Ozlja, upoznajemo
rijeku Dobru od Kamačnika i Bistraca do glavnoga toka, gdje
sudjelujemo u turističkome, a zatim i u 30 km dugačkome
natjecateljskom spustu..
3. Čamcem na planinu (Kajakaštvo i trekking: Kornati, Dugi otok,
Pašman)
Posada na pet kajaka dvojaca putem Planinarske transverzale od
Murtera do Biograda kroz Nacionalni park Kornati i Park prirode
Telašćica vesla od otoka do otoka i penje se na najzanimljivije
otočne vrhove.
4. Istrom na konju I. dio (Jahanje: Rovinj, Bale, Vodnjan, Fažana,
Brijuni, Pula)
Iz poljodjelsko-stočarske farme stancije Mon dell'Arche s četiri
jahača krećemo na istraživanje zapadne Istre. Jašemo kroz gradić
Beli, u Nacionalnom parku Brijuni razgledavamo tamošnje
antičke spomenike i safari park te prvu etapu pustolovine
završavamo u Puli i VespazijanovojAreni.
5. Istrom na konju II. dio (Jahanje: Marlera, Loborika, Motvuran,
Barban)
Duž istočne obale Istre jašimo do ostataka Nesactiuma, posljednje
prijestolnice Ilira. Prolazimo kroz slikoviti utvrđeni gradić
Motvuran te noćimo na tradicionalnoj farmi. Pustolovinu Istrom
na konju završavamo šaljivim utrkama magaraca u selu Orbanići
te utrkom na prstenac u Barbanu.
6. Veslajući Lonjskim poljem (Tradicionalnim čamcem kroz
Lonjsko polje)
U zaštićenom parku prirode Lonjsko polje ekipa se spušta trima
tradicionalnim čamcima rijekom Lonjom.
Ulazimo u močvare i plovne kanale koji odvode plovne vode u
Savu, upoznajući život roda, kormorana i drugih ptica. Kočijom s
konjima endemske pasmine posavac prolazimo selima starih
drvenih kuća i završavamo put u Europskom selu roda Čigoču.

Klinovima do neba, nacionalni park Velika Paklenica

7. Istrom s 21 brzinom I. dio (Biciklima: Buje, Oprtalj, Motovun,
Vižinada, Grožnjan)
Upoznajemo unutrašnjost Istre vinskim i mountainbike-stazama
dijelom trase nekadašnje željezničke pruge Parenzane, od
Praznika grožđa u Bujama do berbe tartufa u dolini rijeke Mirne.
8. Istrom s 21 brzinom II. dio (Biciklima: Buzet, Roč, Hum,
Grimalda, Pazin, Labin)
Na vinogradarskoj farmi u Kostanjici sudjelujemo u berbi grožđa,
Alejom glagoljaša nastavljamo vožnju do najmanjega grada na
svijetu Huma. Put nas vodi dalje do Pazina i Gračišća te kroz
kanjon rijeke Raše do Labina.
9. Biciklom po otocima (Biciklima preko otoka Cresa i Krka)
Na otoku Cresu težak je uspon do Gorice, a zatim ugodan spust u
gradić Bali, gdje se gnijezde bjeloglavi supovi. Uspinjemo se do
najvišega otočnog sela Lubenice i vozimo uz Vransko jezero.
Na otoku Krku istražujemo staze od grada Krka do najstarijega
kaštela hrvatskih plemića Frankopana, Gradeca iz 12. stoljeća. Na
putu do cilja, grada Omišlja, posjećujemo špilju Biseruljku te
ostatke antičkog Fulfiniuma i Mirine, najveće sredozemne
ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća.
10. Balonom u Zagorje (Balonima, paraglidima i zmajevima od
Zagreba do Varaždina)
Iz Zagreba balonima i paragliderima prelijećemo Medvednicu i
upoznajemo povijesne Stubičke Toplice, pa dvorce Stubički
Golubovec, Gornju Stubicu i Hellenbach te Muzej seljačkih buna i
Gupčevu lipu. Cilj su nam zanimljive viteške igre u
varaždinskome Starom gradu.
11. Zmajevi nad Zagorjem I. dio (Balonima, paraglidima i
zmajevima od Zaprešića do Klokovca)
Spuštamo se kraj Novih dvora bana Josipa Jelačića, a zatim
upoznajemo niz dvoraca u dolini Save i Sutle: Lužnicu, Januševec
i Laduč. Preletjevši drevni Cesargrad, spuštamo se u Kumrovec i
posjećujemo etnomuzej Staro selo. Zatim letimo do slikovita
dvorca grofova Celjskih Miljane, Keglevićeva Bežanca i na kraju
dolazimo do novouređenog Ožegovićeva Klokovca.
12. Zmajevi nad Zagorjem II. dio (Balonima, paraglidima i

Balonom u Zagorje, balon nad Velikim Taborom

zmajevima od Velikog Tabora do Maruševca)
Golemi dvorac grofova Celjskih Veliki Tabor nadlijećemo
balonom, zatim letimo do Pregrade i Gorice, dvorca grofova
Keglevića, te sudjelujemo u bučnoj godišnjoj svečanosti Kostelska
pištola.
Letimo dalje do najpoznatijega hrvatskog feudalnog dvorca
Trakošćana, sjedišta grofova Draškovića, i dvorca Klenovnik.
Pustolovinu završavamo u dvorcu Maruševcu na igrokazu
krunidbe izmišljena Jure I. Veličanstvenog.
13. Falkušom do Palagruže I. dio (Gajetom falkušom: Vis, Jabuka,
Svetac, Palagruža)
Komiški ribari s otoka Visa već su od 11. stoljeća odlazili malenom
gajetom na vesla i jedra u ribarenje daleko na otvoreno more.
Najbolja lovišta bila su oko otočića Palagruže, a zbog malo mjesta
za siguran vez onamo se stoljećima išlo u surovim regatama, često
i s više od šesnaest sati veslanja kako bi se zauzelo bolje mjesto.
Šezdeset dvije godine nakon posljednje održane palagružanske
regate ponavljamo tu uzbudljivu pustolovinu u svim
pojedinostima novorođenom replikom drevne falkuše.
14. Falkušom do Palagruže II. dio (Gajetom falkušom: Palagruža,
Biševo, Vis)
S posadom falkuše Comeze Lisboe, koju vode 62-godišnjaci Gruje
i Ivan, vični svim tradicionalnim vještinama plovidbe, uz Bepa i
Pina, mlade članove ribarske družine, i mi jedreći stižemo do
Palagruže. Ponavljamo sve što su komiški ribari morali učiniti da
prežive na tim surovim stijenama i dođu kući s punim barilima
srdela.
15. Sa psima pod skijama I. dio (Turnim skijama: Tršće, Platak,
Snježnik)
U petnaesteročlanoj ekspediciji planinara, članova Gorske službe
spašavanja i specijalaca MUP-a krećemo na turnim skijama od
skijališta Tršće preko Smrekove Drage i Belice te stižemo do
Platka i Snježnika, idealnih terena za zahtjevno visokogorsko
turno skijanje.
16. Sa psima pod skijama II. dio (Turnim skijama: Risnjak,
Mrkopalj, Begovo Razdolje, Bjelolasica)
S krznom sintetičkih cucaka pod skijama, koji olakšavaju uspone,
penjemo se na vrh Risnjaka.

Falkušom do Palagruže, tradicionalna gajeta

Nakon posjetu Nacionalnom parku Risnjak u mesopusnom
ugođaju preko Lokvarskog jezera i Fužina stižemo do Mrkoplja,
kolijevke hrvatskoga turnog skijanja. Preko legendarne Matić
poljane uspinjemo se do skijališta Begovo Razdolje i istraživanje
završavamo na najvišem vrhu Gorskoga kotara Bjelolasici.
17. Surfom od Knina do Mljeta I. dio (Daskom za jedrenje od
izvora rijeke Krke do Visovca, Skradina, Šibenika i Brača)
Trojica iskusnih surfera morskom daskom za jedrenje svladala su
73 km dugačku rijeku Krku, njezine plićake, slapove i kanjone.
Prošavši Roški slap, jezero Visovac s franjevačkim samostanom,
Skadarski buk i Šibenski kanal, zajedrili su Jadranom te stigli do
otoka Brača i glasovite pustinje Blaca, drugog samostana na tom
neobičnom windsurfingu.
18. Surfom od Knina do Mljeta II. dio (Daskom za jedrenje od
Brača do Pelješca, Korčule i do Nacionalnog parka Mljet)
Ekipa surfera jedri u dnevnim etapama na daskama tako da na
njima i jedu i odmaraju se. Tek u sumrak prelaze na prateću
jedrilicu. Tako stižemo do Pelješca i Vignja, surferskog raja na
Jadranu.
Razgledavši Korčulu i tamošnju školu windsurfinga, surfamo do
Mljeta. Uspijevamo ujedriti u Veliko jezero i stići do cilja,
benediktinskog samostana na otočiću Sv. Mariji.
19. Tragom neretvanskih gusara (Tradicionalnim brodicama,
biciklom i trekkingom deltom Neretve)
Kroz burnu povijest delte Neretve glasoviti neretvanski gusari
branili su hrvatsku obalu. S njihovim potomcima, veslajući na
tradicionalnim lađama u koje smo ukrcali planinske bicikle i
opremu za trekking, na pustolovan način doživljavamo prirodne i
povijesne znamenitosti delte.
20. Bespućima Slavonije I. dio (Džipovima off road: Požega,
Papuk, Kutjevo, Dilj, Slavonski Brod)
Na pucanj iz mužara Trenkovih pandura krenuli smo s desetak
džipova iz povijesnoga grada Požege u guste šume planine Papuk.
Odvezli smo natjecanje u slalomu te orijentacijsku vožnju do
povijesne tvrđave Ružica iznad Orahovice i dvorca iz 13. stoljeća u
Kutjevu.
Cilj ove etape bio je Slavonski Brod i posjet folklornome
Slavonskom kolu.

Surfom od Knina do Mljeta, daskom za jedrenje do otoka

21. Bespućima Slavonije II. dio (Džipovima off road: Slavonski
Brod, Gajna, Babina Greda, Vukovar, Erdut,Aljmaš)
Obalom Save vozimo prema istoku duž granice s BiH. S
konjičkom postrojbom policije obilazimo zaštićeni krajolik
Gajnu. U Babinoj Gredi upoznajemo život tipične seoske farme
šokačkog stana. Istražujemo Vučedol i Vukovar te etapu
završavamo u Erdutu, gdje su najveće drvene bačve na svijetu.
22. U močvarama Baranje (Džipovima i čamcima: Aljmaš,
Kopački rit, Batina, Osijek, Brođanci)
Ova etapa off road-pustolovine po močvarama Baranje bila je
najteža. Vozači džipova morali su se probiti do dvorca Tikveša u
Parku prirode Kopački rit, a suvozači su zaplovili Dunavom iz
Aljmaša. Tradicionalnim čiklama prošli smo ušće Drave i Dunav i
uplovili u 15 km dugačak Vemeljski Dunavac.
U Kopačevu upoznajemo tipično baranjsko gospodarstvo. Na
kraju ove pustolovine ekipa se natječe na Olimpijadi starih
sportova u Brođancima.
23. Svi izazovi Cetine (Biciklima, pješke, kajacima, kanuima,
konjima i kočijom Cetinom od izvora do Blata)
Četveročlani tim Pustolovne akademije HTV-a prema pravilima
popularnih svjetskih utrka Eco Challenge kreće od izvora Cetine
planinskim biciklima. Kod povijesnoga turskoga hana iz 17.
stoljeća uzjahali su alkarske konje i, prešavši Sinjsko polje,
upoznali i Sinj. Iduću dionicu po rijeci odveslali su u kanuima.
Pješke posjećuju selo Grab, gdje se nalaze 600 godina stare
mlinice. Nakon etnosela Klarići vraćaju se u kanue i kajake te
veslaju do sela Blato i kampa Trmbusi.
24. Cetina-Biokovo 1+3 (Biciklom, pješke, raftom, kanjoningom,
kajakom i kanuom: Cetinom od Blata do Omiša, Gornja i Donja
Brela, Makarska, Biokovo)
Blizu Zadvarja naš se tim 1 + 3 (jedna djevojka, tri momka)
uključuje u natjecanje Cro Challenge te prolazi Cetinu do
Radmanovih mlinica kod Omiša. Odatle svih 56 natjecatelja
planinskim biciklima juri do padina Biokova te se pješke spušta do
Donjih Brela. Tamo se ukrcavaju u morske kajake i završavaju
natjecanje veslajući do Makarske. A mi se još penjemo do
najvišega vrha Biokova.

Bespućima Slavonije, s priredbe Bijelo biserje Slavonije