Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom ... - Index.hr
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom ... - Index.hr
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom ... - Index.hr
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Trgovački sud u Zagrebu<br />
Zagreb, Amruševa 2/2<br />
po sucu toga suda<br />
Mislavu Kolakušiću<br />
66. vijeće<br />
Ustavni sud Republike Hrvatske<br />
Zagreb<br />
Trg Svetog Marka 4<br />
Z A H T J E V<br />
podredno<br />
P R I J E D L O G<br />
ZA OCJENU USTAVNOSTI<br />
pojedinih odredbi <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi<br />
(„Narodne novine“ - dalje NN, broj 108/12, 144/12 i 81/13 - dalje ZFPN), te njihovo<br />
ukidanje, kako slijedi:<br />
1. članka 12.a stavka 2. ZFPN (NN 81/13), zbog povrede članka 5. i 14. stavak 2.<br />
Ustava Republike Hrvatske,<br />
2. članka 27. stavak 5. ZFPN (NN 144/12), zbog povrede članka 5., 14. stavak 2. i<br />
članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine“, broj 56/90, 135/97,<br />
8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10),<br />
3. članka 30. stavka 4. ZFPN (NN 108/12), zbog povrede članka 5., 14. stavak 2. i<br />
članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske<br />
4. članka 33. stavka 2. ZFPN (NN 108/12), zbog povrede članka 5., 14. stavak 2. i<br />
članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske,<br />
5. članka 60. stavka 2., 3. i 4. ZFPN (NN 108/12) zbog povrede članka 3., 5., 14., 48.<br />
i 49. Ustava Republike Hrvatske<br />
6. članka 60. stavka 2., 4. i 5. ZFPN (NN 144/12) zbog povrede članka 3., 5., 14., 48.<br />
i 49. Ustava Republike Hrvatske,<br />
7. članka 60. stavka 2., 5. i 7. ZFPN (NN 81/13), zbog povrede članka 3., 5., 14., 48. i<br />
49. Ustava Republike Hrvatske,<br />
8. članka 66. stavka 15. ZFPN (NN 81/13), zbog povrede članka 5. i 29. Ustava<br />
Republike Hrvatske,<br />
9. članka 72.a ZFPN (NN 144/12), zbog povrede članka 3., 5., 14., 48. i 49. Ustava<br />
Republike Hrvatske,<br />
10. članka 81. stavka 2. ZFPN (NN 144/12), zbog povrede članka 3., 5., 14., 48. i 49.<br />
Ustava Republike Hrvatske,<br />
11. članka 81. stavka 2. i 3. ZFPN (NN 81/13), zbog povrede članka 3., 5., 14., 48. i<br />
49. Ustava Republike Hrvatske.<br />
1
OVLAST ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA<br />
Odredbom članka 37. stavak 1. Ustavnog <strong>za</strong>kona o Ustavnom sudu Republike<br />
Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99, 29/02 i 49/02 - dalje Ustavni <strong>za</strong>kon) odreĎeno je<br />
da ako sud u postupku utvrdi da <strong>za</strong>kon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina<br />
njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, <strong>za</strong>stat će s postupkom i podnijeti Ustavnom<br />
sudu <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti <strong>za</strong>kona, odnosno pojedine njegove odredbe s<br />
Ustavom.<br />
Odredbom članka 120. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90,<br />
135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10) odreĎeno je da se<br />
sudačka dužnost povjerava osobno sucima.<br />
Odredbom članka 7. stavak 1. <strong>Zakona</strong> o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13<br />
dalje -ZOS) propisano je da u pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom<br />
stupnju sudi sudac pojedinac.<br />
Odredbom članka 98. stavak 2. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj<br />
158/09, 03/11, 34/11, 100/11, 123/11, 138/11, 38/12, 111/12, 39/13, 48/13, 59/13 i 91/13)<br />
propisano je da odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa<br />
u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet.<br />
Odredbom članka 30. <strong>Zakona</strong> o sudovima propisano je da je predsjednik suda sudac koji<br />
uz sudačku duţnost obavlja i poslove sudske uprave sukladno <strong>za</strong>konu i Sudskom<br />
poslovniku.<br />
Odredbom članka 31. <strong>Zakona</strong> o sudovima predsjednik suda u obavljanju poslova<br />
sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih<br />
ovlasti.<br />
Slijedom rečenih odredbi, proizlazi da sud u sudskom postupku donosi odluke<br />
putem suca kojem je predmet dodijeljen u rad. Predsjednik suda nema ovlast donošenja<br />
odluka u sudskim predmetima koji mu nisu dodijeljeni u rad, pa samim time nije ovlašten<br />
donijeti niti rješenje o <strong>za</strong>stoju u sudskim postupkom u predmetu koji je dodijeljenom u rad<br />
drugom sucu.<br />
Ustavni <strong>za</strong>kon ne pravi razliku u definiciji pojma "sud" prilikom davanja ovlasti <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>stajanje s postupkom i podnošenje <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> <strong>ustavnosti</strong>.<br />
Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda Mislavu Kolakušiću odlukom Stpn-7/13 od<br />
22. srpnja 2013. <strong>za</strong>stao je s postupanjem u predmetu predstečajne nagodbe, te sukladno<br />
odredbi članka 37. stavak 1. i članka 35. Ustavnog <strong>za</strong>kona, podnosi ovaj <strong>Zahtjev</strong>.<br />
Podredno,<br />
ukoliko Ustavni sud utvrdi da Trgovački sud u Zagrebu po sucu Mislavu<br />
Kolakušiću nije ovlašten podnijeti <strong>Zahtjev</strong>, podnosim prijedlog temeljem odredbe članka<br />
38. stavak 1. Ustavnog <strong>za</strong>kona kojom je odreĎeno da svaka fizička i pravna osoba ima<br />
pravo predloţiti pokretanje postupka <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti <strong>za</strong>kona s Ustavom i <strong>ocjenu</strong><br />
suglasnosti drugih propisa s Ustavom i <strong>za</strong>konom, kao Mislav Kolakušić, Zagreb, Bribirska<br />
22, OIB: 54436333737, slijedom čega svi navodi u tekstu <strong>za</strong>htjeva koji su navedeni sa<br />
"Sud" prevode se u "Mislav Kolakušić".<br />
Sukladno odredbi članka 50. Ustavnog <strong>za</strong>kona, Trgovački sud u Zagrebu po sucu<br />
pojedincu Mislavu Kolakušiću (dalje Sud), predlaţe da ukoliko Ustavni sud smatra<br />
potrebnim odrţi javnu raspravu.<br />
Temeljem odredbe članka 39. stavak 2. Ustavnog <strong>Zakona</strong> podnositelj u <strong>za</strong>htjevu<br />
2
moţe navesti i druge činjenice od značenja <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> stvari, kao i svoje mišljenje o tome<br />
treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti.<br />
Odredbom članka 128. Stavak 1. točka 1. i 3. Ustava RH, odreĎeno je da Ustavni<br />
sud RH odlučuje o suglasnosti <strong>za</strong>kona s Ustavom, koji su prestali vaţiti ako od tog<br />
prestanka do podnošenja <strong>za</strong>htjeva ili prijedloga <strong>za</strong> pokretanje postupka nije prošlo više od<br />
godine dana.<br />
Temeljni prigovor odredbama ZFPN-a je da nisu osigurani mehanizmi kontrole<br />
<strong>za</strong>konitosti postupka utvrđivanja tražbina, a što posljedično dovodi do ne<strong>za</strong>konitih i<br />
neustavnih raspolaganja.<br />
ODNOS UTVRĐENJA NEZAKONITOSTI U SUDSKOM POSTUPKU I OCJENE<br />
NEUSTAVNOSTI POJEDINIH ODREDBI ZAKONA<br />
Sud smatra da je <strong>ocjenu</strong> Ustavnosti pojedinih odredbi <strong>Zakona</strong> potrebno promatrati<br />
kroz oblike njegove primjene u praksi. Pojedine odredbe <strong>Zakona</strong> stječu svojstvo<br />
ne<strong>ustavnosti</strong>, ako omogućuju njegovu zloupotrebu, odnosno ako se njime grubo vrijeĎaju<br />
odredbe Ustava.<br />
Zloupotreba <strong>Zakona</strong> u korist pojedinaca ili društava u pojedinačnom slučaju<br />
primjene <strong>za</strong>kona predstavlja ne<strong>za</strong>konitost, dok učestale istovrsne povrede <strong>Zakona</strong><br />
predstavljaju povredu Ustava, jer tada odredbe <strong>za</strong>kona postaju alat <strong>za</strong> povredu Ustava RH<br />
na štetu fizičkih i pravnih osoba te Republike Hrvatske.<br />
Zakonske odredbe postaju neustavne kad njihova primjena u konkretnim odnosima<br />
dovodi do neustavnih posljedica.<br />
UVODNO O ZAKONU O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ<br />
NAGODBI<br />
Ideja predstečajne nagodbe je dobrodošao institut, jer se putem dogovora izmeĎu<br />
vjerovnika i duţnika pokušavaju ostvariti njihovi <strong>za</strong>jednički interesi u cilju nastavka<br />
poslovanja društava uz podmirenje dijela obve<strong>za</strong> vjerovnika, a sve temeljem njihovog<br />
dobrovoljnog pristanka. Temelj svake nagodbe pa tako i predstečajne nagodbe je<br />
dobrovoljnost svih stranaka nagodbe.<br />
Moţe se reći da je ZFPN-om ponovno uveden institut prisilne dobrovoljnosti, jer<br />
nekoliko ili većina vjerovnika sklapa nagodbu u ime svih vjerovnika kojih moţe biti<br />
nekoliko desetaka, stotina ili tisuća, što je i razumljivo, jer je nerealno očekivati da će se<br />
baš svi vjerovnici sloţiti s predloţenim planom financijskog restrukturiranja.<br />
Predmetni institut je već ranije postojao u <strong>hr</strong>vatskom <strong>za</strong>konodavstvu i to u Zakonu<br />
o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", broj 53/91, 9/94 i 54/94<br />
pročišćeni tekst), postupak se vodio pred trgovačkim sudovima.<br />
Neka od temeljnih načela ZFPN-a su:<br />
Načelo dobrovoljnosti; članak 21. “Predstečajna nagodba smatra se sklopljenom<br />
ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije traţbine čine potrebnu većinu<br />
iz članka 63. stavka 2. ovoga <strong>Zakona</strong>.”<br />
Načelo jednakog postupanja prema vjerovnicima; članak 22. “U postupku<br />
3
predstečajne nagodbe dužnik je dužan jednako postupati prema svim vjerovnicima<br />
istog položaja i ne poduzimati radnje koje bi <strong>za</strong> posljedicu imale dovoĎenje vjerovnika u<br />
nejednaki poloţaj.”<br />
Načelo postupanja u dobroj vjeri; članak 23. “Vjerovnik i duţnik tijekom<br />
predstečajne nagodbe ne smiju poduzimati radnje kojima se moţe prouzročiti šteta.”<br />
Potrebno je spomenuti da je ZFPN u manje od 10 mjeseci dva puta gotovo u<br />
cijelosti izmijenjen, 1. listopada 2012. donesen je osnovni <strong>za</strong>kon koji je sadrţavao 89.<br />
članaka, 21. prosinca 2012. donesena je Uredba Vlade RH iz NN 144/12 kojom je<br />
izmijenjeno 39 članaka tog <strong>za</strong>kona, a 29. lipnja 2013. donesen je Zakon o izmjenama i<br />
dopunama ZFPN-a (NN 81/13), kojim je izmijenjeno 63 odredbi toga <strong>Zakona</strong> i to sve bez<br />
argumentirane javne rasprave. Dakle u manje od 8 mjeseci ţivota tog <strong>Zakona</strong> s 89.<br />
članaka izmijenjeno je ukupno 102 članka.<br />
Uredba vlade RH donesena je na temelju članka 1. <strong>Zakona</strong> o ovlasti Vlade<br />
Republike Hrvatske da uredbama ureĎuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga<br />
sabora (»Narodne novine«, broj 108/2012) kojim se ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske<br />
da uredbama ureĎuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora,<br />
osim izmjena drţavnog proračuna i propisivanja pore<strong>za</strong> te onih pitanja koja prema Ustavu<br />
Republike Hrvatske moţe ureĎivati samo Hrvatski sabor u razdoblju: od 15. prosinca<br />
2012. do 15. siječnja 2013. i od 15. srpnja 2013. do 15. rujna 2013.<br />
Odredbom članka 89. stavak 3. Ustava RH propisano je da <strong>za</strong>kon stupa na snagu<br />
najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga<br />
<strong>za</strong>konom drugačije odreĎeno.<br />
Odredbom članka 93. <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi<br />
(NN 108/12) odreĎeno je da ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim<br />
novinama".<br />
Odredbom članka 40. Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o<br />
<strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 144/12) propisano je da Uredba<br />
stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".<br />
Odredbom članka 64. <strong>Zakona</strong> o izmjenama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i<br />
predstečajnoj nagodbi (NN 81/13) odreĎeno je da ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana<br />
od dana objave u "Narodnim novinama".<br />
Sud iz odredbi ZFPN nije uspio ra<strong>za</strong>znati o kojim se to posebno opravdanim<br />
razlozima radilo da je stupanje na snagu <strong>za</strong>kona i svih njegovih izmjena, odreĎeno <strong>za</strong><br />
odmah.<br />
UOČENI POZITIVNI I NEGATIVNI UČINCI ODREDBI ZFPN-a<br />
Izuzetno pozitivan efekt ZFPN-a je uvoĎenje načela potpune transparentnosti,<br />
odnosno javne objave cjelokupnog spisa predmeta, odluka tijela te svih podneska putem<br />
WEB stranica Financijske agencije.<br />
Naime, Trgovački sud u Zagrebu bez pristupa cjelokupnoj dokumentaciji putem<br />
WEB-a Financijske agencije u postupcima predstečajne nagodbe, posebice prijavama<br />
traţbina vjerovnika, ne bi bio u mogućnosti postupati sukladno <strong>za</strong>konima Republike<br />
Hrvatske, odnosno podnijeti ovaj <strong>Zahtjev</strong>, jer mu predmetna dokumentacija nije<br />
dostavljena u pisanom obliku uz prijedlog od strane predlagatelja-duţnika, niti naknadno<br />
od strane Financijske agencije.<br />
4
Podnositelj <strong>Zahtjev</strong>a smatra da bi predmetni princip, trebalo unijeti i u Zakon o<br />
sudovima, te centralizirano objavljivati sve odluke <strong>hr</strong>vatskih sudova, izuzev odluka u<br />
kojima je sukladno <strong>za</strong>konima isključeno sudjelovanje javnosti, a sve uz primjerenu <strong>za</strong>štitu<br />
osobnih podataka.<br />
Rečenim bi se u potpunosti otklonila "dogma" da u sudskim odlukama postoji<br />
nešto "skriveno", u prilog tome ide i Zakon o parničnom postupku kojim je odreĎeno da<br />
su sudska ročišta javna, te se i rješenje kojim se isključuje javnost mora javno objaviti.<br />
Odredbom članka 60. stavak 2. ZFPN-a odreĎeno je da se traţbine u pogledu kojih<br />
postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o postojanju i visini traţbine tog<br />
vjerovnika smatraju utvrĎenim traţbinama.<br />
Slijedom rečene i kasnije navedenih odredbi ZFPN-a, duţnik se moţe osloboditi<br />
obve<strong>za</strong> u potpunosti ili preteţitom dijelu, na štetu vjerovnika bez njihovog pristanka, a sve<br />
temeljem potvrde i rješenja Nagodbenog vijeća o utvrĎenim traţbina, te kasnije rješenja<br />
Trgovačkih sudova kojim odobravaju sklopljene predstečajne nagodba u kojima su<br />
sadrţane nevjerodostojne traţbine, uz uskraćivanje temeljnih <strong>za</strong>konskih ovlaštenja<br />
Trgovačkim sudovima u pogledu nadzora nad <strong>za</strong>konitošću postupanja duţnika.<br />
Nadalje, vjerovnici su uskraćeni da nadleţni Trgovački sud donese pravorijek o<br />
osnovanosti njihove traţbine, već o njihovoj traţbini odlučuje duţnik koji im ni ranije nije<br />
ţelio platiti.<br />
U cijelom tekstu ZFPN-a ni jednom riječju se ne spominje mogućnost da su<br />
Trgovački sudovi ovlašteni donijeti rješenje kojim se odbija prijedlog <strong>za</strong> sklapanje<br />
predstečajne nagodbe.<br />
Temeljna funkcija sudova RH je suĎenje, odnosno donošenje odluka o<br />
postavljenim <strong>za</strong>htjevima, prijedlozima, tuţbama na način da se isti uvaţavaju ili odbijaju,<br />
odnosno odbacuju u slučaju formalnih nedostataka. Odredbama ZFPN-a uloga Suda<br />
pretvara se u puko izdavanje potvrde o činjenicama utvrĎenim u postupku pred FINA-om,<br />
a koje se temelje na utvrĎenju samog duţnika, a što je prema mišljenju podnositelja<br />
<strong>Zahtjev</strong>a protivno Ustavu RH, Zakonu o sudovima te drugim <strong>za</strong>konima RH.<br />
Iako Trgovački sudovi temeljem odredbi ZFPN-om "nisu ovlašteni ocjenjivati" je<br />
li u postupku priznavanja traţbina došlo do povreda <strong>za</strong>konitosti, isti su temeljem odredbi<br />
članka 321. stavak 1. <strong>Zakona</strong> o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92,<br />
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08 i 57/11 dalje: ZPP), „stranke mogu tijekom<br />
cijelog postupka pred parničnim sudom do njegovog pravomoćnog okončanja <strong>za</strong>ključiti<br />
nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba)“, u svezi odredbe članak 321. stavak 4. ZPPa,<br />
„pred sudom ne moţe <strong>za</strong>ključiti nagodba u pogledu <strong>za</strong>htjeva kojima stranke ne mogu<br />
raspolagati (članak 3. stavak 3 ZPP-a)“, te odredbe članka 3. stavak 2. ZPP-a, sud neće<br />
uvaţiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i propisima<br />
javnog morala“, ovlašteni odbiti prijedlog <strong>za</strong> sklapanje predstečajne nagodbe.<br />
Odredbom članka 66. stavak 14. ZFPN-a, bilo je propisano da se u postupku pred<br />
sudom na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred<br />
trgovačkim sudovima, sada je odredbom članka 66. stavak 15. ZFPN-a (NN 81/13)<br />
propisano da se primjenjuju pravila izvanparničnog postupka u postupku pred<br />
trgovačkim sudovima.<br />
Predmetnom izmjenom ZFPN-a oduzima se Trgovačkim sudovima i ono malo<br />
ovlaštenja u pogledu utvrĎenja <strong>za</strong>konitosti postupanja u prethodnom postupku<br />
5
predstečajne nagodbe, propisanih Zakonom o parničnom postupku.<br />
Nadalje, uočeno je da duţnici često podnose prijedloge <strong>za</strong> otvaranje postupaka<br />
predstečajne nagodbe bez prilaganja ZFPN-om propisane dokumentacije, iz čega je lako<br />
<strong>za</strong>ključiti koji je cilj takvog postupanja.<br />
Naime, Financijska agencija sukladno odredbi članka 27. stavak 4. i 5. ZFPN-a,<br />
„ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, a postoje razlozi <strong>za</strong> otvaranje<br />
stečajnog postupka, Financijska agencija duţna je, u roku od osam dana, podnijeti<br />
prijedlog <strong>za</strong> pokretanje stečajnog postupka“.<br />
U slučaju kada Financijska agencija prema odredbama ZFPN-a podnosi prijedlog<br />
<strong>za</strong> pokretanje stečajnog postupka, osloboĎena je plaćanja pristojbi i troškova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong><br />
pokretanje stečajnog postupka.<br />
Sud nema <strong>za</strong>konske osnove da obveţe duţnika na plaćanje troškova tog postupka,<br />
jer isti nije predlagatelj, a što je i bio cilj duţnika da izbjegne plaćanje troškova stečajnog<br />
postupka koji se onda prevaljuju na teret Fonda <strong>za</strong> pokriće troškova stečajnog postupka,<br />
odnosno drugih vjerovnika.<br />
Temeljem odredbe članak 39.a Stečajnog <strong>za</strong>kona propisano je da je vjerovnik koji<br />
predlaţe pokretanje stečajnoga postupka duţan pri podnošenju prijedloga uz sudsku<br />
pristojbu na prijedlog <strong>za</strong> pokretanje stečajnoga postupka uplatiti i dodatnu pristojbu u<br />
iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda <strong>za</strong> pokriće troškova stečajnog postupka<br />
koji se ne mogu namiriti iz imovine duţnika.<br />
Fond je osnovan Zakonom i korišten <strong>za</strong> pomirenje troškova u stečajnim<br />
postupcima koje pokreću radnici s obzirom da su isti osloboĎeni plaćanja sudskih<br />
pristojbi, troškova prethodnog te stečajnog postupka.<br />
UTJECAJ ZFPN-a NA BROJ STEČAJNIH PREDMETA PRED TRGOVAČKIM<br />
SUDOVIMA<br />
Na dan 26. srpnja 2013. prema podacima iz ICMS sustava, na Trgovačkom sudu u<br />
Zagrebu <strong>za</strong>primljeno je 984 prijedloga Financijske agencije prema naprijed rečenim<br />
odredbama ZFPN-a, što uz minimalni trošak <strong>za</strong> Stečajnim <strong>za</strong>konom, propisane dvije<br />
obvezne objave oglasa u Narodnim novinama, prema cjeniku Narodnih novina, od po<br />
400,00 kn svaki, iznosi ukupno 787.400,00 kn.<br />
Prema podacima koji su nedavno prezentirani javnosti proizlazi da je podneseno<br />
4.692 prijedloga <strong>za</strong> otvaranje postupka predstečajne nagodbe, te da su do sada prijedlozi<br />
2.863 društava-duţnika odbačeni ili obustavljeni, odnosno da je pokrenuto 650 postupaka<br />
predstečajne nagodbe.<br />
Slijedom rečenog, lako je uočiti da bi kao rezultat primjene ZFPN-a moglo biti<br />
pokrenuto oko 4.000 stečajnih postupaka pred Trgovačkim sudovima povodom prijedloga<br />
Financijske agencije, <strong>za</strong> što je potrebno 3.200.000,00 kn samo <strong>za</strong> objave oglasa u<br />
Narodnim novinama, na teret vjerovnika ili drţavnog proračuna RH.<br />
U Fondu Trgovačkog suda u Zagrebu nema niti pribliţno dovoljno sredstava <strong>za</strong><br />
podmirenje navedenih troškova.<br />
Odredbom članka 90. stavak 2. Ustava RH odreĎeno je da u <strong>za</strong>konu čija primjena<br />
traţi financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.<br />
6
OSVRT NA POJEDINE ODREDBE ZFPN<br />
Odredom članak 60. stavak 2. ZFPN-a odreĎeno je da se traţbine u pogledu kojih<br />
postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o postojanju i visini traţbine tog<br />
vjerovnika, smatraju utvrĎenim traţbinama.<br />
Odredbom članka 72.a ZFPN-a (NN 144/12) odreĎeno je da solidarni duţnici i<br />
jamci duţnika te banke garanti, izdavatelji akreditiva prijavljuju u postupak predstečajne<br />
nagodbe svoja dospjela i nedospjela potraţivanja s osnova jamstava, solidarnog duţništva,<br />
garancija, akreditiva, s tim da po izvršenom plaćanju nakon sklapanja predstečajne<br />
nagodbe imaju pravo isto naplatiti od duţnika u skladu s predstečajnom nagodbom.<br />
Solidarni duţnici i jamci duţnika te banke garanti/izdavatelji akreditiva na osnovu<br />
prijavljenih potraţivanja imaju pravo glasa sukladno članku 62. ovoga <strong>Zakona</strong> po osnovi<br />
solidarnog duţništva, jamstva ili garancije dane prije otvaranja postupka predstečajne<br />
nagodbe.<br />
Primjenom rečenih odredbi, duţnici su priznajući nepostojeće - fiktivne traţbine<br />
putem direktno ili indirektno pove<strong>za</strong>nih trgovačkih društava u potpunosti obezvrijedili<br />
potraţivanja-imovinu stvarnih vjerovnika - pravnih i fizičkih osoba te Republike Hrvatske.<br />
Naime, odredba jasno propisuje da se traţbina o kojima su se sporazumjeli duţnik<br />
i vjerovnik smatra utvrĎenom, bez ikakve ocjene neovisnog tijela.<br />
Pitanje <strong>ustavnosti</strong> se pojavljuje s obzirom da se na strani duţnika i vjerovnika često<br />
nalaze "iste" osobe, naime u Republici Hrvatskoj uobičajena je situacija u kojoj jedna ili<br />
više fizički udruţenih osoba, ima kontrolu nad nekoliko trgovačkih društava, u kojima su<br />
osnivači, članovi uprava ili direktori, odnosno putem udjela u društva u vlasništvu drugog<br />
društva, te u stvarnosti ne postoji odnos duţnik vjerovnik.<br />
Nadalje, duţniku je ostavljeno pravo da bez ikakvog osnova ospori valjanu<br />
traţbinu vjerovnika i da o toj činjenici ne raspravlja nadleţni sud u propisanom postupku,<br />
jer isto nije predviĎeno ZFPN-om.<br />
Da je predmetna odredba 1991. godine unesena u <strong>za</strong>konodavni okvir, <strong>za</strong>sigurno ne<br />
bi dovela u sumnju aspekte njezine primjene, ali naţalost ne moţemo i<strong>za</strong>ći iz konteksta<br />
vremena u kojem danas ţivimo.<br />
Sva tijela u postupku predstečajne nagodbe izuzeta su od bilo kakvog prava<br />
odlučivanja.<br />
Nagodbeno vijeće samo u tablice unosi ono što je duţnik priznao ili osporio, te na<br />
temelju toga, bez prava na kritičku <strong>ocjenu</strong> donosi rješenje o utvrĎenim i osporenim<br />
traţbinama.<br />
Trgovački sud prema svim odredbama ZFPN-a moţe samo donijeti rješenje kojim<br />
odobrava sklopljenu predstečajnu nagodbu ili eventualno rješenje o odbacivanju<br />
prijedloga ukoliko duţnik nije priloţio neki od nuţnih dokumenta.<br />
Sudu je prema odredbama ZFPN-a uskraćena osnovna društvena uloga, da o<br />
svakom podnesenom <strong>za</strong>htjevu, prijedlogu ili tuţbi, odluči temeljem pravilne primjene<br />
<strong>za</strong>kona.<br />
Potraţivanje pojedinca ili pravne osobe u postupku predstečajne nagodbe moţe biti<br />
priznato ili osporeno.<br />
Rečena odredba članka 60. stavak 2. ZFPN-a, pruţa velike mogućnosti <strong>za</strong><br />
zloupotrebu prava u postupku predstečajne nagodbe radi stjecanja nepripadne materijalne<br />
7
koristi duţnika, njegovih pove<strong>za</strong>nih društava i pojedinih vjerovnika na štetu ostalih<br />
vjerovnika, drţavnog proračuna putem porezne evazije, te samim time i svih graĎana<br />
Republike Hrvatske.<br />
Oštećenje vjerovnika uključujući Republiku Hrvatsku moţe nastupiti uslijed<br />
neosnovano visokog postotka umanjenja potraţivanja vjerovnika, odnosno unosom<br />
potraţivanja vjerovnika u temeljni kapital društva duţnika protivno volji vjerovnika, koje<br />
će biti kasnije obrazloţeno.<br />
Oštećenje Republike Hrvatske, odnosno drţavnog proračuna, moţe nastupiti s<br />
osnova neosnovano visokog otpisa potraţivanja, te putem porezne evazije, odnosno<br />
neosnovanog korištenja prava na pretporez kroz <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> povrat ili odbitak pore<strong>za</strong> na<br />
dodanu vrijednost temeljem nevjerodostojnih traţbina utvrĎenih u postupku predstečajne<br />
nagodbe. U slučaju kada se <strong>za</strong>traţi povrat ili utvrdi odbitak pretpore<strong>za</strong> (PDV-a) temeljem<br />
potraţivanja koja su kao vjerodostojna utvrĎena rješenjima Financijske agencije, te<br />
rješenjima Trgovačkih sudova o odobravaju sklapanja predstečajne nagodbe, prema ocjeni<br />
Suda teško se mogu s uspjehom osporiti takvi <strong>za</strong>htjevi naknadnim ispitivanjem<br />
predmetnih traţbina s obzirom da su iste utvrĎene kao vjerodostojne pravomoćnim<br />
odlukama Financijske agencije i Trgovačkih sudova.<br />
S obzirom da traţbine vjerovnika u sebi sadrţe Porez na dodanu vrijednost, te na<br />
činjenicu da se u postupcima predstečajne nagodbe utvrĎuju traţbine od nekoliko desetaka<br />
milijardi kuna, u njima sadrţani PDV iznosi nekoliko milijardi kuna. Samo 66. vijeće<br />
Trgovačkog suda u Zagrebu <strong>za</strong>primilo je prijedloge <strong>za</strong> sklapanje predstečajnih nagodbi u<br />
ukupnom iznosu od preko 5.000.000.000,00 kn (petmilijardikuna).<br />
ODREDBA ČLANKA 12a. STAVAK 2. ZFPN (81/13)<br />
Zakonom o izmjena i dopunama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj<br />
nagodbi (NN 81/13) člankom 6. uveden je članak 12.a stavak 2. ZFPN-a, pod naslovom<br />
Posljedice duţnikova <strong>za</strong>kašnjenja s ispunjenjem novčane obveze, a koji odreĎuje: „Stopa<br />
<strong>za</strong>konskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama izmeĎu<br />
poduzetnika i izmeĎu poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava<br />
dužnik novčane obveze jednaka je referentnoj stopi uvećanoj <strong>za</strong> 8 postotnih poena.“<br />
Takvim odreĎivanjem stopa <strong>za</strong>teznih kamata je u dijelu u kojem je odreĎeno „u<br />
kojima je osoba javnog prava duţnik novčane obveze“ došlo do povrede Ustava<br />
Republike Hrvatske i to na jednakost svih pred <strong>za</strong>konom iz članka 14. stavak 2. Ustava<br />
RH.<br />
Kako su i nadalje na snazi odredbe članka 29. <strong>Zakona</strong> o obveznim odnosima<br />
(Narodne novine 35/05, 41/08 i 125/11) u slučaju kada je osoba javnog prava vjerovnik<br />
novčane obveze onda se njoj plaćaju <strong>za</strong>tezne kamate koje se obračunavaju na način da se<br />
eskontna stopa Hrvatske narodne banke uvećava <strong>za</strong> osam postotnih poena, kada osoba<br />
javnog prava kasni sa plaćanjem onda ona plaća kamatu koja je jednaka referentnoj stopi<br />
uvećanoj <strong>za</strong> osam postotnih poena. To konkretno od 1. srpnja 2013. znači da osobe javnog<br />
prava u slučaju <strong>za</strong>kašnjenja plaćaju <strong>za</strong>teznu kamatu po stopi od 13,40 % (5,40+8), a kada<br />
druga pravna osoba kasni s plaćanjem osobi javnog prava plaća <strong>za</strong>teznu kamatu po stopi<br />
od 15% (7+8).<br />
Kako je riječ o evidentnoj povredi ustavnog pravila o jednakosti svih pred<br />
<strong>za</strong>konom, <strong>za</strong>htjeva se od naslova da u postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom i to<br />
članka 12.a stavka 2. ZFPN u dijelu u kojem se u tom članku navodi „u kojima je osoba<br />
8
javnog prava duţnik novčane obveze“ donese temeljem članka 55. stavak 1. i 2. Ustavnog<br />
<strong>za</strong>kona slijedeću odluku:<br />
Ukida se odredba članka 6. <strong>Zakona</strong> o izmjenama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong><br />
poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine", broj: 81/13) u dijelu koji se odnosi<br />
na čanak 12.a stavak 2., jer je ista protivna članka 5. i 14. Ustava Republike Hrvatske<br />
(„Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10,<br />
85/10).<br />
U pogledu dijela predmetne odredbe se predlaţe ukidanje jer su njime osobe<br />
javnog prava stavljene u povoljniji poloţaj u odnosu na druge pravne osobe, a riječ je o<br />
propisu koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013.<br />
Neovisno o prethodno navedenom skreće se pozornost naslovu da su pravila o<br />
<strong>za</strong>teznim kamatama kada duţnik kasni sa ispunjenjem novčane obveze odreĎena u Zakonu<br />
o obveznim odnosima te da su predmetne odredbe usklaĎene sa pravnom stečevinom<br />
Europske unije.<br />
ODREDBA ČLANKA 30. STAVAK 4. ZFPN (108/12)<br />
odreĎuje da: „Ţalba se podnosi prvostupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje. O<br />
ţalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor <strong>za</strong> drugostupanjski upravni<br />
postupak.“,<br />
ODREDBA ČLANKA 33. STAVAK 3. ZFPN (108/12)<br />
odreĎuje da: „Predsjednika i članove nagodbenog vijeća imenuje ministar<br />
financija. Predsjednik i članovi nagodbenog vijeća moraju biti <strong>hr</strong>vatski drţavljani sa<br />
<strong>za</strong>vršenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim<br />
preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim<br />
stručnim studijem – pravne ili ekonomske struke. Predsjednik vijeća mora biti magistar<br />
prava.“<br />
Kako nagodbeno vijeće čije članove imenuje ministar financija, odlučuje o<br />
pokretanjima postupka predstečajne nagodbe, o privremenim mjerama te o utvrĎenjima<br />
traţbina kao i o tome da li je <strong>za</strong> plan financijskog restrukturiranja glasovala potrebna<br />
većina vjerovnika, a Ministarstvo financija je jedan od vjerovnika u svakom postupku<br />
predstečajne nagodbe došlo je do neravnopravnosti svih ostalih vjerovnika u odnosu na<br />
vjerovnika – ministarstvo financija. Time je povrijeĎeno načelo jednakosti svih pred<br />
<strong>za</strong>konom i to iz članka 14. stavak 2. Ustava RH. Pored toga, o ţalbama protiv odluka<br />
nagodbenog vijeća opet odlučuje Ministarstvo financija RH, odnosno jedan od vjerovnika.<br />
S obzirom na posljedice koje nastupaju u postupku predstečajnih nagodbi, sama<br />
činjenica da se taj postupak najvećim dijelom vodi pred tijelom kojeg imenuje ministar<br />
financija dovodi do brojnih sumnji u nepristranost tijela koje vodi postupak i koje<br />
priprema postupak prije dolaska na nadleţni sud. Stoga moţe doći i do povrede iz članka<br />
29. stavak 1. Ustava RH u dijelu u kojem je navedeno da svatko ima pravo da <strong>za</strong>konom<br />
ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim<br />
pravima i obve<strong>za</strong>ma.<br />
Kako je riječ o povredi ustavnih pravila, <strong>za</strong>htjeva se od Ustavnog suda Republike<br />
Hrvatske da u postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom, donese temeljem članak 55.<br />
9
stavak 1. i 2. Ustavnog <strong>za</strong>kona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske slijedeću odluku:<br />
Ukidaju se odredbe članka 30. stavak 4. i 33. stavak 2. <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong><br />
poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 108/12), jer su iste protivne<br />
članku 5., 14. stavak 1. i članku 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne<br />
novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Predlaţe se <strong>za</strong>konodavcu dodijeliti primjereni rok u kojem mora uskladiti<br />
predmetna pravila sa Ustavom RH.<br />
Pored toga se predlaţe naslovu da prilikom ukidanja predmetnih odredaba<br />
preporuči <strong>za</strong>konodavcu da omogući sudovima odluku o tome da se odreĎeni postupci<br />
predstečajnih nagodbi odlukom suda vrate na ponovni postupak pred neovisno tijelo.<br />
Naime, u dosadašnjoj je sudskoj praksi <strong>za</strong>mijećeno kako nije moguće prihvatiti<br />
prijedlog <strong>za</strong> sklapanje predstečajne nagodbe, iako je u prethodnom postupku izglasan plan<br />
financijskog restrukturiranja s obzirom da su u postupku počinjene teţe povrede prisilnih<br />
propisa drugih <strong>za</strong>kona.<br />
Ističe se da temeljem Ustava Republike Hrvatske sudovi sude na temelju Ustava,<br />
<strong>za</strong>kona, meĎunarodnih ugovora i drugih vaţećih izvora prava. To znači da sudovi moraju<br />
provjeriti da li je predmetni postupak i sam prijedlog predstečajne nagodbe u skladu<br />
izmeĎu ostalog sa pravima dioničara i imatelja poslovnih udjela temeljem <strong>Zakona</strong> o<br />
trgovačkim društvima (Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07,<br />
146/08, 137/09 111/12, 125/11, 68/13), <strong>za</strong>tim sa drugim prisilnim propisima kao i<br />
Lisabonskim ugovorom (naročito dio koji se tiče drţavnih potpora jer Europska komisija<br />
ima mogućnost i 10 godina od sklapanja predstečajne nagodbe istu proglasiti nelegalnom<br />
ako nisu poštivana pravila o drţavnim potporama).<br />
Dakle, obve<strong>za</strong> je sudova da nakon primitka prijedloga <strong>za</strong> sklapanje predstečajne<br />
nagodbe izvrše provjeru predmetnog prijedloga te ako utvrde da je u prethodnom<br />
postupku došlo do povreda Ustava odnosno drugih <strong>za</strong>kona te meĎunarodnih ugovora<br />
sudovi mogu samo odbiti prijedlog <strong>za</strong> sklapanje predstečajne nagodbe. Kako sud nema<br />
mogućnost ispravka ranije napravljenih pogrešaka, već moţe samo odbiti sklapanje<br />
predstečajne nagodbe, bilo bi korisno omogućiti poduzetnicima provoĎenje novog<br />
postupka u skladu sa Ustavom.<br />
U tijeku stečajnog postupka utvrĎuje se osnovanost traţbina vjerovnika na način da<br />
vjerovnici imaju rok od oko 6 mjeseci <strong>za</strong> prijavu traţbine a prijavu ispituje stečajni<br />
upravitelj no i ostali vjerovnici mogu osporavati neosnovanost prijave tražbine.<br />
Temeljem ranijeg <strong>Zakona</strong> o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji (Narodne novine 54/94,<br />
pročišćeni tekst), traţbina vjerovnika se smatrala utvrđenom ako ju nije osporio<br />
dužnik, upravitelj prisilne nagodbe ako je određen ili koji od prisutnih vjerovnika<br />
čija su potraživanja utvrđena, a prihvaćena prisilna nagodba je imala učinak prema svim<br />
vjerovnicima u istom omjeru isplate traţbine.<br />
No, prema Zakonu o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi vjerovnici<br />
gube sva prava ako u roku od 30 dana nisu prijavili svoje traţbine te ako iste traţbine nije<br />
prijavio niti duţnik. Uz to, kako se o osnovanosti prijavljene traţbine očituje samo duţnik,<br />
moguće je da se priznaju traţbine pove<strong>za</strong>nih društava (neovisno o tome da li su stvarno i<br />
nastale), a vjerovnici ne mogu dokazivati neosnovanost takve traţbine.<br />
Takva pravila o prijavi traţbine kao i o tome da se već kod osporavanja 25%<br />
10
traţbina obustavlja postupak predstečajne nagodbe omogućuje i nesavjesnim osobama da<br />
laţno prijavljuju traţbine jer im duţnik ne smije osporiti traţbinu s obzirom na posljedice.<br />
Dakle, i na ovaj se način mogu oštetiti savjesni vjerovnici.<br />
Pitanje visine utvrĎenih traţbina je nuţno pove<strong>za</strong>no sa ukupnim iznosom duga<br />
prema trećima kao i u pogledu glasovanja odnosno da li je potreban broj vjerovnika<br />
glasovao <strong>za</strong> odreĎenu nagodbu ili nije.<br />
ODREDBA ČLANKA 60. STAVAK 2., 3. i 4. ZFPN (108/12)<br />
Pravila o načinu i posljedicama utvrĎenja traţbina su sadrţana u slijedećim odredbama<br />
<strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi:<br />
"(2) Traţbine u pogledu kojih postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o<br />
postojanju i visini traţbine tog vjerovnika te traţbine <strong>za</strong> koje postoji ovršna isprava<br />
smatraju se utvrĎenim traţbinama, osim ako duţnik raspolaţe javnom ili javno<br />
ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je traţbina prestala. (3) Nagodbeno<br />
vijeće sastavlja posebnu tablicu ispitanih traţbina u koju <strong>za</strong> svaku pojedinu traţbinu<br />
unosi u kojoj je mjeri utvrĎena, odnosno osporena. (4) Na temelju tablice iz stavka 3.<br />
ovoga članka nagodbeno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su<br />
iznosu utvrĎene, odnosno osporene pojedine traţbine."<br />
ODREDBE ČLANKA 60. STAVAK 2., 4. i 5. ZFPN (144/12)<br />
“(2) Traţbine u pogledu kojih postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o<br />
postojanju i visini traţbine tog vjerovnika te traţbine <strong>za</strong> koje postoji ovršna isprava<br />
smatraju se utvrĎenim traţbinama, osim ako duţnik raspolaţe javnom ili javno<br />
ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je traţbina prestala. (4) Nagodbeno vijeće<br />
sastavlja posebnu tablicu ispitanih traţbina u koju <strong>za</strong> svaku pojedinu traţbinu unosi u<br />
kojoj je mjeri utvrĎena, odnosno osporena. (5) Na temelju tablice iz stavka 4. ovoga<br />
članka nagodbeno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu<br />
utvrĎene, odnosno osporene pojedine traţbine.“<br />
ODREDBE ČLANKA 60. STAVAK 2., 5. i 7. ZFPN (81/13)<br />
"(2) Traţbine u pogledu kojih postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o<br />
postojanju i visini traţbine tog vjerovnika te traţbine <strong>za</strong> koje postoji ovršna isprava<br />
smatraju se utvrĎenim traţbinama, osim ako duţnik raspolaţe javnom ili javno<br />
ovjerovljenom ispravom kojom dokazuje da je traţbina prestala. (5) Nagodbeno vijeće<br />
sastavlja posebnu tablicu ispitanih traţbina u koju <strong>za</strong> svaku pojedinu traţbinu unosi u<br />
kojoj je mjeri utvrĎena, odnosno osporena. (7) Na temelju tablice iz stavka 5. ovoga<br />
članka nagodbeno vijeće donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu<br />
utvrĎene, odnosno osporene pojedine traţbine.<br />
S obzirom na posljedice koje nastupaju u postupku predstečajnih nagodbi, kako<br />
gubitka svih prava vjerovnika koji traţbinu nisu prijavili u roku od 30 dana od poziva<br />
objavljenog na web stranicama FINE, tako i mogućnosti da duţnik odreĎenim osobama<br />
prizna nepostojeće traţbine kao i da treće osobe prijave nepostojeće traţbine kako bi ih<br />
duţnik priznao neovisno o tome što ne postoje - dolazi do povreda kako članka 3., tako i<br />
članka 14. koji jamči jednakost svih pred <strong>za</strong>konom, <strong>za</strong>tim članka 48., kojim se jamči pravo<br />
vlasništva te članka 49. Ustava RH koji ističe da su poduzetnička i trţišna sloboda temelj<br />
gospodarskog ustroja Republike Hrvatske te da drţava osigurava svim poduzetnicima<br />
11
jednak pravni poloţaj na trţištu.<br />
Kako je riječ o povredi ustavnih pravila, <strong>za</strong>htjeva se od Ustavnog suda Republike<br />
Hrvatske da u postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom, donese temeljem članak 55.<br />
stavak 1. i 2. Ustavnog <strong>za</strong>kona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske slijedeću odluku:<br />
Ukidaju se odredbe članka 60. stavak 2., 3. i 4. Zakon o <strong>financijskom</strong> poslovanju i<br />
predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 108/12), jer su iste protivne člancima 3.,<br />
14., 48. i 49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98,<br />
113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Ukidaju se odredbe članka 22. Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong><br />
o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 144/12),<br />
kojima su izmijenje odredbe članka 60. stavak 2., 4. i 5. , jer su iste protivne člancima 3.,<br />
14., 48. i 49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98,<br />
113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Ukidaju se odredbe članka 33 <strong>Zakona</strong> o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o<br />
<strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 81/13), kojima<br />
su izmijenje odredbe članka 60. stavak 2., 5. i 7., jer su iste protivne člancima 3., 14., 48. i<br />
49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,<br />
124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Predlaţe se da se te da se <strong>za</strong>konodavcu odrediti rok u kojem mora uskladiti<br />
predmetna pravila sa Ustavom RH i omogućiti da traţbine ospore i vjerovnici odnosno<br />
treća nepristrana osoba kao i da se prihvatljivo propišu posljedice duţnikova<br />
neprijavljivanja traţbina vjerovnika.<br />
Pored toga se predlaţe naslovu da prilikom ukidanja predmetnih odredaba<br />
preporuči <strong>za</strong>konodavcu da omogući sudovima odluku o tome da se odreĎeni postupci<br />
predsteačjnih nagodbi odlukom suda vrate na ponovni postupak radi utvrĎivanja točnog<br />
iznosa traţbina ako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je proveden postupak<br />
utvrĎivanja traţbina na način da je doveo do oštećenja vjerovnika zbog nesavjesnosti<br />
duţnika odnosno zbog nesavjesnosti odreĎenih vjerovnika.<br />
ODREDBA ČLANKA 66. STAVKA 15. ZFPN (NN 81/13)<br />
“(15) U postupku pred sudom na odgovarajući način se primjenjuju pravila<br />
izvanparničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.”<br />
Kao što je ranije rečeno, odredbom članka 66. stavak 14. ZFPN-a, bilo je<br />
propisano da se u postupku pred sudom na odgovarajući način primjenjuju pravila<br />
parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima, sada je odredbom<br />
Predmetnom izmjenom ZFPN-a oduzima se Trgovačkim sudovima i ono malo ovlaštenja<br />
u pogledu utvrĎenja <strong>za</strong>konitosti postupanja u prethodnom postupku predstečajne nagodbe,<br />
propisanih Zakonom o parničnom postupku.<br />
Kako je riječ o povredi ustavnih pravila, <strong>za</strong>htjeva se od Ustavnog suda Republike<br />
Hrvatske da u postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom, donese temeljem članak 55.<br />
stavak 1. i 2. Ustavnog <strong>za</strong>kona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske slijedeću odluku:<br />
Ukidaju se odredbe članka 39. <strong>Zakona</strong> o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o<br />
<strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 81/13), kojima<br />
su izmijenje odredbe članka 66. stavak 15., jer su iste protivne člancima 5., i 29. Ustava<br />
12
Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01,<br />
41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
ODREDBA ČLANKA 72.a ZFPN (144/12)<br />
Uredba o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj<br />
nagodbi (NN 144/12), uvela članak 72.a koji je glasio:<br />
„Prava solidarnih duţnika, jamaca i banaka garanata/izdavatelja akreditiva<br />
Članak 72.a (1) Solidarni duţnici i jamci duţnika te banke garanti/izdavatelji akreditiva<br />
prijavljuju u postupak predstečajne nagodbe svoja dospjela i nedospjela potraţivanja s<br />
osnova jamstava/solidarnog duţništva/garancija/akreditiva, s tim da po izvršenom<br />
plaćanju nakon sklapanja predstečajne nagodbe imaju pravo isto naplatiti od duţnika u<br />
skladu s predstečajnom nagodbom. (2) Solidarni duţnici i jamci duţnika te banke<br />
garanti/izdavatelji akreditiva na osnovu prijavljenih potraţivanja imaju pravo glasa<br />
sukladno članku 62. ovoga <strong>Zakona</strong> po osnovi solidarnog duţništva, jamstva ili garancije<br />
dane prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe.“<br />
Predmetna odredba je Zakonom o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong><br />
poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ broj 81/13) u cijelosti<br />
promijenjena, ali temeljem prijelaznih i <strong>za</strong>vršnih odredaba osporavani tekst članka 72.a se<br />
i nadalje primjenjuje u postupcima gdje su do stupanja na snagu izmjene utvrĎene<br />
traţbine, stoga postoji interes da se predmetna odredba poništi neovisno kasnijim<br />
izmjenama.<br />
Naime, osporavane odredbe omogućavaju da se u postupku predstečajne nagodbe<br />
većem broju jamaca-pove<strong>za</strong>nih društava daju glasačke ovlasti neovisno o tome što oni tu<br />
traţbinu nisu podmirili umjesto duţnika, te traţbina nije niti nastala.<br />
Iako odredba govori o stjecanju glasačkih prava, duţnici su redom priznavali<br />
traţbine temeljem jamstava svojih pove<strong>za</strong>nih društava, nakon čega su utvrĎene traţbine<br />
temeljem rješenja Financijske agencije, slijedom čega su svi jamci-pove<strong>za</strong>na društva<br />
glasovali o prijedlogu financijskog restrukturiranja te o predstečajnoj nagodbi, a kasnije<br />
imaju i pravo na isplatu tog potraţivanja koje nikada nije ni postojalo.<br />
Konkretno, to primjerice znači da je duţnik prije otvaranja predstečajne nagodbe s<br />
<strong>financijskom</strong> institucijom ugovorio kredit u iznosu od 1.000.000,00 kn, pritom su kao<br />
jamci ili suduţnici označeni duţnikovih 5 pove<strong>za</strong>nih društava, a u postupku predstečajne<br />
nagodbe će se nevraćeni kredit priznati u punom iznosu priznati kao traţbina kako banci<br />
tako i svih pet pove<strong>za</strong>nih društava (dakle, imati će traţbinu od 6.000.000,00 kn od čega je<br />
5.000.000,00 kn traţbina pove<strong>za</strong>nih društava).<br />
Temeljem tako „utvrĎenih“ traţbina su vjerovnici glasovali <strong>za</strong> odreĎeni tekst<br />
predstečajne nagodbe, a uslijed višestrukog računanja traţbina temeljem jamstava je došlo<br />
do znatnog oštećenja vjerovnika.<br />
Postojanje predmetnog problema je uočio i <strong>za</strong>konodavac, no nova pravila se<br />
primjenjuju samo u novim postupcima pa je dio ranije voĎenih postupaka predstečajne<br />
nagodbe obuhvaćen teškom povredom jednakosti svih vjerovnika iz članka 14., članka 48.<br />
kojim se jamči pravo vlasništva te članka 49. Ustava RH koji ističe da su poduzetnička i<br />
trţišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske te da drţava osigurava<br />
svim poduzetnicima jednak pravni poloţaj na trţištu.<br />
Kako je riječ o evidentnoj povredi ustavnog pravila o jednakosti svih pred<br />
<strong>za</strong>konom, prava vlasništva te poduzetničke slobode, <strong>za</strong>htjeva se od Ustavnog suda da u<br />
13
postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom i to članka 72.a <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong><br />
poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/12 i 144/12) donese temeljem<br />
članka 55. stavak 1. i 2. Ustavnog <strong>za</strong>kona slijedeću odluku:<br />
Ukidaju se odredbe članka 31. Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong><br />
o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 144/12),<br />
kojima su uvedene odredbe članka 72.a, jer su iste protivne člancima 3., 14., 48. i 49.<br />
Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,<br />
28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Pored toga se predlaţe da Ustavni sud prilikom ukidanja predmetne odredbe<br />
preporuči <strong>za</strong>konodavcu da omogući sudovima odluku o tome da se odreĎeni postupci<br />
predstečajnih nagodbi odlukom suda vrate na ponovni postupak radi utvrĎivanja točnog<br />
iznosa traţbina ako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je proveden postupak<br />
utvrĎivanja traţbina temeljem jamstava doveo do oštećenja vjerovnika.<br />
ODREDBE ČLANKA 81. STAVAK 2. ZFPN (144/12)<br />
"(2) U odnosu na traţbine vjerovnika priznate u postupku predstečajne nagodbe i<br />
obuhvaćene predstečajnom nagodbom, ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja<br />
postupka predstečajne nagodbe obustavit će se, a u parničnim postupcima sud će u odnosu<br />
na te traţbine odbaciti tuţbu, na prijedlog duţnika podnesen nakon pravomoćnosti rješenja<br />
o potvrdi predstečajne nagodbe."<br />
ODREDBE ČLANKA 81. STAVAK 2. ZFPN (81/13)<br />
"(2) Nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajne nagodbe nije<br />
dopušteno pokretanje ovršnog, upravnog ili parničnog postupka protiv duţnika, radi<br />
utvrĎenja i ostvarenja traţbine koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne<br />
nagodbe, a u tom postupku nije prijavljena od strane vjerovnika niti je tu traţbinu<br />
duţnik uvrstio u popis obve<strong>za</strong> prema vjerovnicima iz članka 60. stavka 3. ovoga<br />
<strong>Zakona</strong>."<br />
Odredbom članka 3. Zakon o upravnim sporovima (“Narodne novine, broj 20/10 i<br />
143/12 – dalje ZUS) odreĎeno je da je predmet upravnog spora: ocjena <strong>za</strong>konitosti<br />
pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu<br />
stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek.<br />
Odredbom članka 1. <strong>Zakona</strong> o parničnom postupku (“Narodne novine, broj 53/91,<br />
91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13)<br />
propisano je da se Zakonom ureĎuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i<br />
odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obve<strong>za</strong>ma čovjeka i graĎanina, o osobnim i<br />
obiteljskim odnosima graĎana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim<br />
graĎanskopravnim sporovima, ako <strong>za</strong>konom nije <strong>za</strong> neke od tih sporova odreĎeno da u njima<br />
sud rješava po pravilima kojega drugog postupka.<br />
Odredbom članka 34.b <strong>Zakona</strong> o parničnom postupku odreĎeno je da Trgovački<br />
sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude: u sporovima izmeĎu pravnih osoba, u<br />
sporovima izmeĎu pravnih osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince; u sporovima<br />
14
izmeĎu obrtnika uključujući i sporove izmeĎu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi<br />
s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek<br />
sude općinski sudovi (članak 34. stavak 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima <strong>za</strong> koje je<br />
<strong>za</strong>konom utvrĎena nadleţnost nekoga drugog suda.<br />
Slijedom rečenih odredbi, kroz upravni spor je omogućen odreĎeni oblik sudske<br />
<strong>za</strong>štite u postupku predstečajne nagodbe, naime Upravni sudovi ocjenjuju <strong>za</strong>konitost u<br />
upravnoj stvari, odnosno povodom tuţbi protiv rješenja Ministarstva financija kojima je<br />
odlučeno o ţalbama protiv rješenja nagodbenih vijeća Financijske agencije.<br />
Sud smatra, uz uvjerenje kako isto smatraju i upravni sudovi, da nisu ostvareni<br />
ustavno-pravni razlozi <strong>za</strong> takvo prenošenje nadleţnosti s trgovačkih na upravne sudove, u<br />
pravnim stvarima odlučivanja o opstojnosti imovinsko pravnih traţbina.<br />
Nije potrebno ni naglašavati činjenicu da su Trgovački sudovi rješenjima odobrili ili bi<br />
trebali odobriti sklapanje predstečajne nagodbe, <strong>za</strong>ključene temeljem svojstva izvršnosti<br />
rješenja o utvrĎenim traţbinama i rješenja o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, a<br />
koja Upravni sudovi mogu naknadno ukinuti, jer ista nisu stekla svojstvo pravomoćnosti s<br />
obzirom da se protiv istih vodi upravni spor, a sve povodom tuţbi vjerovnika.<br />
Sukladno svemu ranije navedenom po pojedinim odredbama ZFPN-a, a posebice u<br />
svezi oduzimanje prava vjerovnicima na <strong>za</strong>konito utvrĎivanje ili osporavanje traţbine pred<br />
nadleţnim sudom, radi se o evidentnoj povredi ustavnog pravila o jednakosti svih pred<br />
<strong>za</strong>konom, prava da o njegovim pravima i obve<strong>za</strong>ma odlučuje nadleţni sud, <strong>za</strong>htjeva se od<br />
Ustavnog suda da u postupku <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> suglasnosti s Ustavom i to članka 81. Stavak 2.<br />
<strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine br. 108/12 i<br />
144/12) donese temeljem članka 55. stavak 1. i 2. Ustavnog <strong>za</strong>kona slijedeću odluku:<br />
Ukidaju se odredbe članka 34. Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong><br />
o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 144/12),<br />
kojima su izmijenje odredbe članka 81. stavak 2., jer su iste protivne člancima 5. i 29.<br />
Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,<br />
28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
Ukidaju se odredbe članka 48. <strong>Zakona</strong> o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o<br />
<strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 81/13), kojima<br />
su izmijenje odredbe članka 81. stavak 2., jer su iste protivne člancima 5., i 29. Ustava<br />
Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01,<br />
41/01, 55/01, 76/10, 85/10).<br />
ČINJENIČNA OSNOVA<br />
POJMOVI<br />
- pove<strong>za</strong>no društvo - odredbe članka 473. do 478. <strong>Zakona</strong> o trgovačkim društvima -<br />
društva kojima upravlja jedna ili više meĎusobno pove<strong>za</strong>nih fizičkih osoba radi<br />
ostvarivanja osobnih ili meĎusobnih ciljeva koji mogu biti <strong>za</strong>koniti ili ne<strong>za</strong>koniti.<br />
- vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe jesu osobni vjerovnici dužnika koji<br />
u vrijeme otvaranja postupka predstečajne nagodbe imaju imovinskopravnu traţbinu<br />
prema duţniku članak 3. stavak 1. točka 12. ZFPN.<br />
15
- jamstvo - odredbom članka 104. ZOO Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje<br />
prema vjerovniku da će ispuniti valjanu (<strong>za</strong>konitu) i dospjelu (protekao dobrovoljni rok<br />
ispunjenja) obvezu duţnika, ako to ovaj ne učini. Članak 108. stavak 1. ZOO jamstvo se<br />
moţe dati <strong>za</strong> svaku pravovaljanu obvezu (stvarno nastalu i <strong>za</strong>konitu), bez obzira na njezin<br />
sadrţaj.<br />
Dakle, jamstvo je trostrani pravni odnos, te je potrebno da se treća osoba (koja je plateţnojamstveno<br />
sposobna) obveţe vjerovniku da će podmiriti obvezu duţnika. Potraţivanje<br />
jamca prema duţniku nastaje tek s osnove regresa (ako je jamac platio vjerovniku u ime<br />
duţnika odreĎeni iznos i to samo <strong>za</strong> taj iznos), te tek u tom slučaju nastaje osobna<br />
traţbina.<br />
- fiktivno jamstvo – neistinita pravna obve<strong>za</strong>, nedostaje vjerovnik (duţnik se<br />
obvezuje svom pove<strong>za</strong>nom društvu) ili postoji nesposobnost jamca da plati vjerovniku uz<br />
znanje vjerovnika o "jamčevoj" nesposobnosti, a sve usmjereno na stjecanje prava koja po<br />
<strong>za</strong>konu ne pripadaju.<br />
- sudužnik - termin često korišten u ugovorima o kreditu. Za stjecanje svojstva<br />
suduţništva potrebno je postojanje vlastite obveze. Kako se u pravilu kod kreditnih<br />
ugovora radi o obve<strong>za</strong>ma treće osobe, razvidno je da se <strong>za</strong>pravo radi o jamstvenoj obvezi.<br />
Odredbom članka 41. ZOO-a propisano je da je obve<strong>za</strong> djeljiva ako se ono što se duguje<br />
moţe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba i ako<br />
ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obve<strong>za</strong> je nedjeljiva. Dakle, da<br />
bi se nešto dugovalo, mora se nešto prije i dobiti, a iz spornih ugovora o kreditu o kojima<br />
se govori u ovom <strong>za</strong>htjevu evidentno proizlazi da nije niti predviĎeno da "suduţnici" nešto<br />
prime na ime suduţništva.<br />
- nevjerodostojna utvrđena potraživanja – predstavljaju priznate traţbine koje<br />
nisu utemeljene na <strong>za</strong>konskim osnovama, jer su nepostojeće ili nevaljane (traţbine<br />
priznate temeljem "jamstava" i bankovnih garancija po kojima nije ništa plaćeno, a<br />
prijavljeno potraţivanje je priznato u cijelosti, iako podnositelj prijave traţbine nije osobni<br />
vjerovnik duţnika kako je to ranije navedeno.<br />
1. priznavanje nepostojećih traţbina direktno ili indirektno pove<strong>za</strong>nim društvima<br />
radi stjecanja glasova i donošenja plana financijskog restrukturiranja s ciljem stjecanja<br />
nepripadne imovinske koristi, te oštećenja vjerovnika,<br />
2. priznavanje nepostojećih traţbina pove<strong>za</strong>nih društava ili društava kojima se ţeli<br />
pogodovati radi ostvarivanja prava na pretporez - kroz <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> povrat pore<strong>za</strong> na dodanu<br />
vrijednost ili njegov odbitak, Sud smatra da je gotovo nemoguće naknadno osporiti<br />
"traţbinu vjerovnika" koja je pravomoćno utvrĎena odlukom Financijske agencije i<br />
Trgovačkog suda.<br />
ČINJENIČNA OSNOVA<br />
Radi lakšeg razumijevanja mogućnosti zloupotrebe postupka predstečajne nagodbe<br />
potrebno je istaknuti primjere utemeljene na konkretnim predmetima i dokumentima koji<br />
su javno objavljeni na WEB stranicama FINE:<br />
SLUČAJ A<br />
Duţnik u prijedlogu <strong>za</strong> otvaranje postupka predstečajne nagodbe navodi da su<br />
ukupne obveze duţnika prema vjerovnicima 200.000.000,00 kn.<br />
16
U nalazu ovlaštenog revizora predanog uz prijedlog <strong>za</strong> pokretanje postupka<br />
predstečajne nagodbe potvrĎeno je da je duţnik istinito prika<strong>za</strong>o svoje ukupne obveze u<br />
iznosu od 200.000.000,00 kn.<br />
Temeljem prijavljenih traţbina duţnik je priznao, a Financijska agencija utvrdila<br />
rješenjem traţbine vjerovnika u iznosu od 850.000.000,00 kn, ukupan iznos prijavljenih<br />
traţbina iznosi 1.100.000,00 kn, a ukupan iznos osporenih tražbina iznosi<br />
250.000.000,00 kn te da iznos osporenih traţbina ne prelazi 25% vrijednosti prijavljenih<br />
traţbina.<br />
Postavlja se opravdano pitanje kako je moguće da se pojavi toliki nerazmjer u<br />
utvrĎenim traţbinama vjerovnika i traţbinama koje je u prijedlogu naveo duţnik, potvrdio<br />
revizor u iznosu od 200.000.000,00 kn, u odnosu na 850.000.000,00 utvrĎenih i<br />
1.100.000,00 kn prijavljenih traţbina.<br />
Odredbom članka 60. stavak 2. ZFPN-a propisano da traţbine u pogledu kojih<br />
postoji suglasnost izmeĎu duţnika i vjerovnika o postojanju i visini traţbine tog<br />
vjerovnika te smatraju se utvrĎenim traţbinama.<br />
Odredbom članka 45. stavak 3. ZFPPN-om propisano da se Financijskim planom<br />
moţe otpisati 60% ili 70% traţbine vjerovnika, dok je odredbom članka 46 stavak 1. točka<br />
2. ZFPPN-a odreĎeno da se traţbine vjerovnika mogu unijeti u temeljni kapital u postupku<br />
povećanja temeljnog kapitala društva (vjerodostojne i nevjerodostojne traţbine).<br />
Slijedom rečenih odredbi duţnik „samostalno odlučuje“ koje će traţbine priznati, a<br />
koje osporiti, sve u svrhu stjecanja 2/3 nadzora nad traţbinama.<br />
Naime, ako je predstečajni duţnik priznao 650.000.000,00 kn nevjerodostojnih<br />
traţbina svojim pove<strong>za</strong>nim društvima, raspolaţe s 2/3 glasova koji su dovoljni <strong>za</strong><br />
prihvaćanje plana financijskog restrukturiranja kojim se moţe bespovratno otpisati 70%<br />
traţbine vjerovnika (odnosno vjerovnici sklapaju nagodbu kojom pristaju da im duţnik<br />
podmiri 30 ili 40% od iznosa traţbine, ali u stvarnosti sve se moţe realizirati i bez njihova<br />
pristanka, jer plan mogu u njihovo ime prihvatiti vjerovnici s nevjerodostojnim<br />
traţbinama).<br />
Nadalje, traţbine vjerovnika mogu se pretvoriti u temeljni kapital u postupku<br />
povećanja temeljnog kapitala duţnika, meĎutim u temeljni kapital unose se i 2/3<br />
nevjerodostojnih traţbina, (sklapanjem predstečajne nagodbe ili kasnije u postupku<br />
pripajanja duţniku).<br />
Slijedom navedenog, duţnik se moţe osloboditi svih obve<strong>za</strong> bez da je<br />
vjerovnicima platio i jednu kunu dugovanja u slučaju «namirenja» povećanjem temeljnog<br />
kapitala, te pritom steći još veći vlasnički udio putem poslovnih udjela nego što ga je imao<br />
prije sklapanja takve predstečajne nagodbe, naravno ukoliko takav upis odobri Sudski<br />
registar nadleţnog Trgovačkog suda.<br />
Ukoliko se u kasnijem razdoblju otvori stečajni postupak nad duţnikom udjeli u<br />
društvu nerijetko postaju bezvrijedni, naime, sadrţaj članstva u društvu čine članska prava<br />
i članske obaveze čija je ukupnost izraţena poslovnim udjelom. Članska prava dijele se na<br />
upravljačka i imovinska. Upravljačka prava članova društva prestaju danom otvaranja<br />
stečajnog postupka, kao kongentna pravna posljedica otvaranja stečajnog postupka (članka<br />
89. SZ). Od imovinskih prava, po prirodi stvari, članovima društva preostalo je da nakon<br />
<strong>za</strong>ključenja stečajnog postupka nad društvom, kojeg su članovi, sudjeluju u isplati<br />
eventualnog ostatka stečajne mase, prema odredbi iz čl. 380. st. 1. u vezi s čl. 472. <strong>Zakona</strong><br />
o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93, 34/93, 121/99 i 52/00 u daljnjem<br />
17
tekstu: ZTD), a sve u vezi s odredbom iz čl. 195. Stečajnog <strong>za</strong>kona. Slijedom čega će doći<br />
do eventualnog namirenja novih vjerovnika dok će raniji vjerovnici ostati u cijelosti<br />
nenamireni.<br />
Nadalje, sukladno čl. 41. st. 1. točka 2. i 4. ZFPN-a, propisano je da prijedlog <strong>za</strong><br />
otvaranje postupka predstečajne nagodbe mora sadrţavati izvješće o <strong>financijskom</strong> stanju i<br />
poslovanju duţnika te izvješće ovlaštenog revizora koje sadrţi pozitivno mišljenje o planu<br />
financijskog i operativnog restrukturiranja.<br />
ZFPN-a ni nakon svih ranije navedenih izmjena ne sadrţi odredbe koje propisuju<br />
obvezu da duţnik pribavi revizorsko izvješće o realnosti i objektivnosti priznatihutvrĎenih<br />
traţbina nakon podnošenja prijedloga <strong>za</strong> otvaranje postupka predstečajne<br />
nagodbe, odnosno potraţivanja temeljem uvjetnih jamstava, jamstava i bankovnih<br />
garancija, a koje duţnik nije naveo u prijedlogu <strong>za</strong> otvaranje postupka, te iste ne prolaze<br />
nikakvu neovisnu i stručnu pr<strong>ocjenu</strong> njihove opstojnosti.<br />
Temeljem postupanja u predmetima predstečajne nagodbe utvrĎeno je da duţnik<br />
priznaje potraţivanja koja su "nastala" nakon predaje prijedloga <strong>za</strong> otvaranje postupka<br />
predstečajne nagodbe, a bez da je iste pregledao revizor, jer ZFPN-om nije propisano da<br />
potraţivanja koja je priznao duţnik podlijeţu naknadnoj reviziji po ovlaštenom revizoru ili<br />
bilo kojem drugom neovisnom tijelu.<br />
Sama činjenica da je duţnik utvrdio 850.000.000,00 kn potraţivanja u postupku u<br />
kojem je uprava društva dala izjavu da ukupne obveze društva (potraţivanja vjerovnika)<br />
iznose 200.000.000,00 kn, jasno ukazuje da su predmetna potraţivanja u najmanju ruku<br />
suspektna, te da ista nisu podlijegala nikakvoj ocjeni realnosti od strane ovlaštenog<br />
revizora, već su upravo u suprotnosti s obzirom da znatno prelaze iznos koje je ovlašteni<br />
revizor u svojem nalazu ocijenio.<br />
Odredbom članka 22. ZFPN-a propisano je da je duţnik u postupku predstečajne<br />
nagodbe duţan jednako postupati prema svim vjerovnicima i ne poduzimati radnje koje bi<br />
<strong>za</strong> posljedicu imale dovoĎenje vjerovnika u nejednaki poloţaj.<br />
Odredbom članka 322. ZOO-a, izmeĎu ostalog, odreĎeno je da ugovor koji je<br />
protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan.<br />
Člankom 54. ZFPN-a propisano je da prijava traţbine sadrţi izmeĎu ostalog,<br />
pravnu osnovu traţbine i njezinu visinu te dokaz o postojanju traţbine i njezine visine.<br />
Pove<strong>za</strong>no društvo duţnika, je prijavilo traţbinu u iznosu od 130.000.000,00 kn<br />
temeljem uvjetnog potraţivanja po jamstvu. Uz prijavu je priloţena samo izjava duţnika,<br />
koja glasi; ”Ovom izjavom o jamstvu duţnik, potvrĎuje jamstvo temeljem meĎusobno<br />
sklopljenog sporazuma kojim se duţnik, obve<strong>za</strong>lo pove<strong>za</strong>nom društvu, u slučaju uspjeha<br />
tuţitelja u tuţbi, što <strong>za</strong> posljedicu moţe imati gubitak vlasništva nekretnine <strong>za</strong> pove<strong>za</strong>no<br />
društvo, nadoknaditi pove<strong>za</strong>nom društvu, vrijednost predmetne nekretnine, prema<br />
vrijednosti transakcije uvećane <strong>za</strong> kamate iznosi 130.000.000,00 kn.”<br />
Predmetna izjava predstavlja cjelokupnu dokumentaciju koju je vjerovnik priloţio<br />
temeljem članka 54. ZFPN, na ime pravne osnove traţbine i njezine visine i doka<strong>za</strong> o<br />
postojanju traţbine i njezine visine.<br />
Dakle, jamstvo se kao što je ranije navedeno, <strong>za</strong>sniva prema vjerovniku, a ne<br />
duţniku. Jamac jamči vjerovniku da će ispuniti obvezu duţnika u slučaju da isti to<br />
propusti učiniti, a vjerovnik odlučuje o prihvaćanju jamstva s obzirom na plateţnu<br />
sposobnost jamca. U konkretnom slučaju nije ostvaren niti jedan od bitnih elemenata<br />
ugovora o jamstvu.<br />
18
U konkretnom slučaju nije poznato ni tko je vjerovnik niti o kakvoj se traţbini<br />
radi, a nesporno je da duţnik nema jamstvenu sposobnost jer iz naprijed navedenog<br />
izvješća ovlaštenog revizora proizlazi da je društvo iska<strong>za</strong>lo gubitak <strong>za</strong> 2011. u iznosu od<br />
11.000.000,00 kn, da je gubitak društva duţnika u prvih osam mjeseci 2012. iznosio<br />
11.000.000,00 kn, a osobito s obzirom na nespornu činjenicu da je društvo nesposobno <strong>za</strong><br />
plaćanje, ne nalazi se realna osnova da duţnik moţe vjerodostojno jamčiti <strong>za</strong> obveze u<br />
iznosu od 130.000.000,00 kn.<br />
Iz izjave o jamstvu ne proizlazi svrha radi koje društvo preuzima jamstvo, odnosno<br />
<strong>za</strong>što jamči u navedenom iznosu od 130.000.000,00 kn, do kada vrijedi navedeno jamstvo,<br />
a što sve upućuje da je ovakva isprava nepotpuna i po Zakonu o računovodstvu, jer prema<br />
odredbi članka 6. stavak 3. toga <strong>Zakona</strong>, knjigovodstvena isprava mora biti takva da<br />
stručna osoba moţe iz nje spoznati poslovni dogaĎaj.<br />
Poslovni dogaĎaj koji nastaje <strong>za</strong> društvo nije razvidan iz Izjave o jamstvu i isti nije<br />
bilo moguće provjeriti, niti utvrditi po kojem sudskom postupku pove<strong>za</strong>nog društva<br />
nastaje obve<strong>za</strong> isplate duţnika prema pove<strong>za</strong>nom društvu.<br />
Nadalje, drugo pove<strong>za</strong>no društvo duţnika prijavilo je traţbinu u iznosu od<br />
350.000.000,00 kn temeljem uvjetnog potraţivanja po jamstvu. Uz prijavu je priloţena<br />
samo izjava duţnika, koja glasi; cit. ”Ovom izjavom o jamstvu duţnik, potvrĎuje jamstvo<br />
temeljem meĎusobno sklopljenog sporazuma kojim se duţnik, obve<strong>za</strong>lo društvu drugom<br />
pove<strong>za</strong>nom društvu, u slučaju uspjeha tuţitelja u tuţbi koje <strong>za</strong> posljedicu moţe imati<br />
gubitak vlasništva više nekretnina <strong>za</strong> drugog pove<strong>za</strong>no društvo, nadoknaditi tom<br />
pove<strong>za</strong>nom društvu vrijednost predmetnih nekretnina, prema vrijednosti transakcije<br />
uvećane <strong>za</strong> kamate iznos od 350.000.000,00 kn.”<br />
Nad drugim pove<strong>za</strong>nim društvom u tijeku je postupak predstečajne nagodbe te je<br />
isto nesposobno <strong>za</strong> plaćanje, pa Sud nije našao realnu osnovu da duţnik moţe<br />
vjerodostojno jamčiti <strong>za</strong> obveze u iznosu od 350.000.000,00 kn.<br />
Nevjerodostojnost predmetnog potraţivanja proizlazi već iz same činjenice da ista<br />
premašuje iznos svih potraţivanja koje je duţnik naveo u prijedlogu <strong>za</strong> sklapanje<br />
predstečajne nagodbe u iznosu od 200.000.000,00 kn, u odnosu na traţbinu drugog<br />
pove<strong>za</strong>nog društva po jamstvu u iznosu od 350.000.000,00 kn.<br />
Temeljem tako prijavljenih traţbina duţnik je priznao, a Financijska agencija<br />
utvrdila rješenjem traţbine vjerovnika u iznosu od 850.000.000,00 kn, ukupan iznos<br />
prijavljenih traţbina iznosi 1.100.000,00 kn, a ukupan iznos osporenih tražbina iznosi<br />
250.000.000,00 kn te da iznos osporenih traţbina ne prelazi 25% vrijednosti prijavljenih<br />
traţbina.<br />
Nadalje, Rješenjem Financijske agencije utvrĎeno je da su <strong>za</strong> Plan financijskog<br />
restrukturiranja glasovali vjerovnici čije traţbine iznose ukupno 750.000.000,00 kn<br />
(traţbine pove<strong>za</strong>nih društava), dok ukupan iznos utvrĎenih traţbina iznosi 850.000.000,00<br />
kn, te se utvrĎuje da su <strong>za</strong> Plan glasovali vjerovnici čije traţbine prelaze 2/3 vrijednosti<br />
svih utvrĎenih traţbina, pa se Plan financijskog restrukturiranja smatra prihvaćenim.<br />
Prema planu financijskog restruktuiranja te kasnije prijedlogu predstečajne<br />
nagodbe Potraţivanje Republike <strong>hr</strong>vatske Ministarstvo financija, Porezna uprava, otpisuje<br />
se 60% utvrĎenih traţbina te utvrĎuje reprogram preostalog iznosa na rok od 5 godina, uz<br />
kamatnu stopu od 4,5 posto godišnje, <strong>za</strong> pove<strong>za</strong>na društva predviĎen je otpis 12,5 posto<br />
utvrĎenih traţbina te odgoda dospjelosti preostalog iznosa do konsolidacije<br />
(objedinjavanja), dok je <strong>za</strong> ostale vjerovnike predviĎen otpis 12,5% utvrĎenih traţbina te<br />
unos preostalog iznosa u kapital uz upis dionica.<br />
19
Slijedom navedenog, jasno je da pojedine odredbe ZFPN-a ne mogu udovoljiti<br />
temeljnim načelima tog <strong>Zakona</strong>; dobrovoljnosti, jednakog postupanja prema svima i<br />
<strong>za</strong>brane uzrokovanja štete.<br />
Sud je rješenjem odbio prijedlog <strong>za</strong> sklapanje takve nagodbe, te se isti smatrao<br />
nedopuštenim. jer je temeljem odredbe članka 321. stavak 4. ZPP-a, utvrdio da su duţnik i<br />
pove<strong>za</strong>na društva podnošenjem i priznavanjem nevjerodostojnih traţbina temeljem<br />
„dokumenata nazvanih jamstva i uvjetna jamstava“ u postupku <strong>za</strong> sklapanje predstečajne<br />
nagodbe te glasanjem o prihvaćanju financijskog plana restrukturiranja, raspolagali<br />
pravima koja im po Zakonu ne pripadaju te djelovala suprotno smislu <strong>Zakona</strong>, osobito<br />
odredbe 22. ZFPN-a te protivno javnom moralu graĎana Republike Hrvatske, a sve<br />
temeljem odredbi članka 3. stavak 2. ZPP-a kojom je odreĎeno je da Sud neće uvaţiti<br />
raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i propisima javnog<br />
morala.<br />
Sud je smatrao da je prijedlog trebalo odbiti radi rečenih ne<strong>za</strong>konitosti te da se radi<br />
o izoliranom slučaju, meĎutim postupajući u drugim predmetima uočen je obra<strong>za</strong>c<br />
zloupotrebe pojedinih odredbi ZFPN-a i instituta predstečajne nagodbe u cijelosti, te je<br />
sud smatrao da je duţan donijeti rješenje o <strong>za</strong>stoju s postupkom te podnijeti <strong>za</strong>htjev<br />
Ustavnom sudu <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> <strong>ustavnosti</strong>.<br />
Potrebno je istaknuti da je Sud temeljem rada u ostalim predmetima utvrdio da<br />
opisani obra<strong>za</strong>c ponašanja nije prisutan u svim postupcima predstečajne nagodbe, slijedom<br />
čega predlaţe ukidanje pojedinih odredbi ZFPN.<br />
Svi dokumenti iz kojih su utvrĎene ranije navedene činjenice dostavljaju se u<br />
prilogu <strong>za</strong>htjeva-prijedloga, jer se radi o javno dostupnim podacima putem FINE, čime se<br />
ostvaruje načelo transparentnosti postupka predstečajne nagodbe. Odluka Trgovačkog<br />
suda u Zagrebu o odbijanju prijedloga dostavlja se samo uz <strong>Zahtjev</strong>, a ne i uz prijedlog, jer<br />
ista nije javno objavljena.<br />
Sud je rečenu odluku dostavio FINA-i upućujući na odredbu članka 66. stavak 11.<br />
ZFPN, kojom je propisano je da će se rješenje iz stavka 10. ovog članka (kojim Sud<br />
odobrava sklopljenu predstečajnu nagodbu) dostaviti Financijskoj agenciji koja će po<br />
primitku bez odgode na svojim WEB-stranicama objaviti činjenicu sklapanja predstečajne<br />
nagodbe. Odredbom članka 28. stavak 1. ZFPN-a odreĎeno je da se pismena (odluke,<br />
pozivi, obavijesti i sl.) doneseni u postupku predstečajne nagodbe koje je potrebno javno<br />
objaviti, objavljuju se na web-stranici Financijske agencije. Slijedom rečenog te<br />
analognom primjenom odredbe 66. stavak 11. ZFPN-a u svezi 28. stavak 1. ZFPN-a,<br />
odluka je dostavljena radi javne objave, meĎutim ista nije javno objavljena.<br />
SLUČAJ B<br />
Duţnik je u prijedlogu <strong>za</strong> otvaranje postupka predstečajne nagodbe izjavio da<br />
ukupne obveze duţnika iznose 1.600.000.000,00 kn.<br />
Ovlašteni revizor je u svojem izvješću utvrdio da su potraţivanja vjerovnika prema<br />
duţniku realno iska<strong>za</strong>na u iznosu od 2.400.000.000,00 kn, od kojih se na pove<strong>za</strong>na<br />
društva dužnika odnosi 34.000.000,00 kn.<br />
Rješenjem Financijske agencije utvrĎene su traţbine pove<strong>za</strong>nih društava u iznosu<br />
od 3.200.000.000,00 kn, od kojih se traţbine pove<strong>za</strong>nih društava utvrĎuju u iznosu od<br />
770.000.000,00 kn.<br />
Nadalje iz utvrĎenih traţbina koje je priznao duţnik, proizlazi da se većim dijelom<br />
20
odnose na traţbine pove<strong>za</strong>nih društava i financijskih institucija temeljem istih pravnih<br />
poslova.<br />
Slijedom svega navedenog podnosi se ovaj <strong>Zahtjev</strong> <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> <strong>ustavnosti</strong> pojedinih<br />
odredbi <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“ -<br />
dalje NN, broj 108/12, 144/12 i 81/13) s Ustavom Republike Hrvatske.<br />
U Zagrebu, 29. srpnja 2013.<br />
(M.P.)<br />
66. vijeće<br />
sudac<br />
Mislav Kolakušić<br />
21
U prilogu:<br />
1. Zakon o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj<br />
108/12),<br />
2. Uredba Vlade Republike Hrvatske o izmjena i dopunama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong><br />
poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 144/12),<br />
3. Zakon o izmjenama i dopunama <strong>Zakona</strong> o <strong>financijskom</strong> poslovanju i predstečajnoj<br />
nagodbi („Narodne novine“, broj 81/13)<br />
4. Odluka Trgovačkog suda u Zagrebu Stpn-59/13 od 16. srpnja 2013., ista se prilaţe<br />
isključivo uz <strong>Zahtjev</strong> <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> <strong>ustavnosti</strong> te nije prilog uz Prijedlog <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> <strong>ustavnosti</strong><br />
5. Prijedlog <strong>za</strong> otvaranje postupka predstečajne nagodbe od 30. studenoga 2012.<br />
6. Izvješće neovisnog revizora od 30. studenoga 2012.<br />
7. Prijava potraţivanja od 14. veljače 2013.<br />
8. Prijava potraţivanja od 12. veljače 2013.<br />
9. Prijava potraţivanja od 4. veljače 2013.<br />
10. Prijava potraţivanja od 7. veljače 2013.<br />
11. Prijava potraţivanja od 12. veljače 2013.<br />
12. Prijava potraţivanja od 12. veljače 2013.<br />
13. Prijedlog <strong>za</strong> pokretanje postupka predstečajne nagodbe od 14. studenoga 2012.<br />
14. Izvješće neovisnog revizora od 18. prosinca 2012.<br />
15. Rješenje o utvrĎenim traţbinama od 4. oţujka 2013.<br />
16. Prijava potraţivanja od 30. siječnja 2013.<br />
17. Prijava potraţivanja od 29. siječnja 2013.<br />
18. Prijava potraţivanja od 29. siječnja 2013.<br />
19. Prijava potraţivanja od 29. siječnja 2013.<br />
20. Prijava potraţivanja od 29. siječnja 2013.<br />
21. Prijava potraţivanja od 30. siječnja 2013.<br />
22. Tablica sa popisom vjerovnika koji imaju pravo glasa.<br />
22