HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeÄe HRT-a Broj: 79 ...

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA 

Programsko vijeće HRT-a 

Broj: 79/10. 

Zagreb, 18. travnja 2010. 

Z A P I S N I K 

79. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 6. travnja 2010. godine, u sobi 107, 

objekt B30, I. kat 

Započeto u 10.00 sati 

PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Dragan Crnogorac, Damir Grubiša, Želimir Mesarić, Zvonko 

Milas, Sanja Modrić, Marina Škrabalo, Anja Šovagović-Despot 

ODSUTNI: 

Siniša Grgić (isprič.), Ilija Rkman (isprič.) 

OSTALI 

PRISUTNI: Josip Popovac, Mislav Stipić, Zoran Mihajlović, Duško Radić, Vladimir 

Kumbrija, Mario Raguž, Renato Kunić, Darije Vladmir Josić, Ariana Bazala- 

Mišetić, Danko Družijanić, Zrinoslava Delić, Jadranka Šaško 

Sjednicu je otvorio predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Zvonko Milas, 

konstatirao je da sjednici nazočno 8 članova Vijeća i da postoji kvorum za donošenje 

pravovaljanih odluka i predložio dnevni red kao u pozivu za sjednicu. Gosp. Bahtijari 

predložio je da se točka 5. predloženog dnevnog reda uvrsti kao točka 2., a preostale ostale 

rasporede iza toga prema predloženom redosljedu. Prijedlog gosp. Bahtijarija jednoglasno je 

prihvaćen, pa je predsjednik Vijeća predložio sljedeći 

DNEVNI RED: 

1. a) Ovjera zapisnika 78. sjednice Programskoga vijeća HRT-a 

b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 78. sjednice Programskoga vijeća HRT-a 

2. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o objavi i postupku provođenja javnog 

natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a 

3. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe 

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) 

4. Izvješće o provedbi članka 54. Statuta HRT-a (nabava-narudžba programa od neovisnih 

produkcijskih društava) u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. 

5. a) Izvješće o provedbi članka 12. Zakona o HRT-u (prekoračenje marketinškog vremena) 

u razdoblju od 30. ožujka do 31. prosinca 2009. 

b) Izvješće o provedbi Pravila o utvrđivanju prikrivenog oglašavanja u programima 

HRT-a za razdoblje od 10. ožujka do 31. prosinca 2009. 

6. Davanje mišljenja u postupku donošenja Poslovnog plana HRT-a za 2010. 

7. R a z n o 

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen.

Ad. 1. 

a) Gosp. Milas predložio je da se ovjera zapisnika 78. sjednice Vijeća HRT-a odgodi do 

sljedeće sjednice, s tim da se u zapisnik, na temelju fonograma 78. sjednice (koji zbog 

svoje opsežnosti još nije završen), unese i vrlo sažeta informacija sa zatvorenog dijela 

sjednice, a da se cjeloviti fonogram sjednice dostavi svim članovima Vijeća HRT-a. 

Ovaj prijedlog podržali su gđa. Škrabalo i gosp. Bahtijari, dok se je gđa. Šovagović- 

Despot usprotivila unošenju toga dijela u zapisnik sjednice, koji se javno objavljuje, 

jer u tom slučaju ne vidi opravdanost zatvorenog dijela sjednice. Nakon kratkog 

dodatnog obrazloženja, većinom glasova (7 „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) prihvaćen je 

prijedlog kako ga je dodatno obrazložio gosp. Bahtijari i donesen sljedeći zaključak: 

Ovjera zapisnika 78. sjednice Vijeća HRT-a odgađa se za sljedeću sjednicu, s tim 

da se zapisnik te sjednice nadopuni i sa zatvorenog dijela sjednice, na način da se 

istakne tko je sve raspravljao i što je bila osnovna tema tog dijela sjednice. 

Cjeloviti fonogram sjednice, koji uključuje i zatvoreni dio sjednice treba se 

dostaviti svi vijećnicima, čija je obveza da fonogram čuvaju za svoje vlastite 

potrebe. 

b) Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće provedbi odluka i zaključaka 78. sjednice 

Programskoga vijeća HRT-a i konstatirano da su odluke i zaključci doneseni na toj 

sjednici provedeni. 

Ad. 2. 

Gosp. Grubiša ukratko je obrazložio prijedlog koji je dao vezano za izmjenu Odluke o objavi 

i postupku provođenja javnog natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a, a 

koji se odnosi na dio vezan za postupak izbora glavnog ravnatelja HRT-a. 

Nakon opširne rasprave o iznesenom prijedlogu izmjene Odluke, a u kojoj su sudjelovali gđe: 

Škrabalo, Šovagović-Despot, Modrić i gg. Bahtijari, Mesarić, Crnogorac, Milas, Stipić, 

jednoglasno je zaključeno da radna skupina u sastavu: Škrabalo, Bahtijari i Crnogorac, 

zajedno s predlagateljem izmjena Odluke, gosp. Grubišom i stručnim službama, u stanci 

sjednice, na temelju svega iznesenoga u raspravi izradi konačnu verziju prijedloga izmjena 

Odluke o objavi i postupku provođenja javnog natječaja u sklopu nadležnosti Programskog 

vijeća HRT-a, o kojoj će Vijeće glasovati. 

Nakon stanke sjednice, gore imenovana radna skupina, na temelju svega što je bilo izneseno u 

raspravi, predložila je izmjenu Odluke o objavi i postupku provođenja javnog natječaja u 

sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a u dijelu vezanom za izbor glavnog ravnatelja 

HRT-a, koji je pročitao i dodatno pojasnio gosp. Grubiša, i glasi: 

Imenovanje glavnoga ravnatelja HRT-a. Nakon razgovora s kandidatima u skladu s odlukom 

Vijeća HRT-a vijećnici se povlače na zatvorenu sjednicu bez nazočnosti javnosti na kojoj 

raspravljaju o kandidatima tako da svaki vijećnik može iznijeti svoju ocjenu prezentacije 

pojedinog kandidata i ocijeniti obranu programa što ga je kandidat ili kandidati podnio. 

Sjednica je zatvorena zbog zaštite privatnosti kandidata. Postupku izbora predstoji odabir 

kandidata u uži izbor na temelju bodovanja koje se provodi tajno na sljedeći način. Vijećnici 

dobivaju glasački listić s imenima i prezimenima svih kandidata prema abecednom redu. Uz 

ime svakog kandidata je prazan prostor u koji vijećnik upisuje bodove. Svaki vijećnik ima na 

raspolaganju ukupno 15 bodova koje može dati kandidatima, ali na taj način da jednomu 

kandidatu dade pet bodova, drugomu 4, trećemu 3, četvrtomu 2 i petomu 1 bod. Ako jedan 

vijećnik dade više bodova nego što ih ukupno ima na raspolaganju taj se listić proglašava 

nevažećim. Također listić se proglašava nevažećim ako se vijećnik ne pridržava raspodjele 

bodova po načelu 5 – 4 – 3 – 2 – 1 već na primjer dade po dvojici kandidata jednak broj 

bodova. Na primjer umjesto 5 – 4 – 3 – 2 – 1 raspodjeli bodove na 5 – 5 – 4 – 4 – 1 ili 

drukčije. Ako vijećnik dade kandidatima manje od ukupno 15 bodova takav se listić smatra 

važećim. Na primjer ako dadne jednom kandidatu 5 bodova, drugome 3, četvrtome 1, a ne 

raspodijeli 4 i 2 boda nikomu. To je do sada otprilike bilo kao u izvornom prijedlogu. 

Novina je ova. 

2

Nakon takvog bodovanja utvrđuje se uži izbor kandidata prema sljedećim kriterijima. 1) 

ukoliko je ukupni broj kandidata 10 ili manji u uži izbor ulaze tri kandidata koja su dobili 

najviše bodova. 2) ukoliko je ukupni broj kandidata veći od 10 u uži izbor ulazi pet kandidata 

koji su dobili najviše bodova. U slučaju da više kandidata s najmanjim brojem bodova koji 

ulaze u uži izbor imaju isti broj bodova svi ti kandidati ulaze u uži izbor. Dakle, ne nužno pet 

nego može biti 6 ili 7 čak ako imaju isti broj bodova kao i ovaj posljednji. Nakon odabira 

užeg izbora kandidata Vijeće može ukoliko tako odluči provesti dodatne konzultacije na 

dijelu sjednice zatvorene za javnost. Slijedi odlomak: Glasovanje o kandidatima u užem 

izboru. Glasovanje se provodi na način da se pripreme glasački listić za svakoga kandidata u 

užem izboru ponaosob s opcijama za i protiv. Članovi Vijeća pristupaju tajnom glasovanju o 

svakom kandidatu u užem izboru na način da se glasuje po redu od prvoplasiranog do 

posljednjeg plasiranog kandidata u užem izboru sve dok jedan od kandidata ne dobije 

potrebnu dvotrećinsku većinu. U slučaju da niti jedan kandidat nije dobio potrebnu 

dvotrećinsku većinu pristupa se glasovanju o svim kandidatima koji su prethodno dobili 6 ili 7 

glasova pri čemu svaki član Vijeća može dati svoj glas samo jednom od kandidata. 

Gđa Škrabalo ispričala se je što nije sudjelovala u definiranju prijedloga u njegovom prvom 

dijelu i sukladno danom obrazloženju predložila sljedeći amandman na izneseni prijedlog, a 

koji glasi: 

Važeći glasački listić je onaj na kojem je raspoređeno svih 15 bodova. Svi ostali glasački 

listići su nevažeći. 

Predloženi amandman nije prihvaćen jer su „ZA“ njegovo prihvaćanje glasovala 3 člana 

Vijeća HRT-a, dok ih je „PROTIV“ bilo 3 i 2 „SUZDRŽANA“. 

Sukladno članku 23. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a gđa. Škrabalo zatražila je 

da se u zapisnik, glede iznesenoga prijedloga amandmana, unese njezino izdvojeno mišljenje 

koje glasi: 

„Smatram da odredba Odluke o važećem listiću na kojem nije raspoređeno svih 15 bodova 

nije dobra, jer zapravo povećava rizik ranog rascjepa i kalkulacija, odnosno reprodukcija je 

onoga što smo imali prije, a to je da se zapravo time ne povećava broj mogućih kandidata 

nego da će se time moći manipulirati.“ 

Nakon iznesenoga, većinom glasova (7 „ZA“, 1 „PROTIV“) usvojene su izmjene Odluke 

o objavi i postupku provođenja javnog natječaja u sklopu nadležnosti Programskog 

vijeća HRT-a, vezano za postupak izbora glavnog ravnatelja HRT-a. 

Donošenjem navedenih izmjena Odluke, a sukladno zaključku sa 78. sjednice Vijeća HRT-a 

konstatirano je da su se stekli preduvjeti za objavu javnog natječaja za izbor glavnog 

ravnatelja/ice HRT-a, a na prijedlog gđe. Škrabalo, slijedom činjenice da mediji kvalitetno 

prate sve što se događa na HRT-u, kao i o radu Vijeća HRT-a, potrebe racionalizacije 

troškova, a sukladno danom obrazloženju gosp. Popovca i gđi. Delić i Šaško, jednoglasno je 

usvojena sljedeća izmjena stavka 2 u Točki 1. Odluke o objavi i postupku provođenja javnog 

natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a: 

Natječaj se objavljuje u Narodnim novinama te na službenoj internetskoj stranici HRTa, 

a medijima u Republici Hrvatskoj šalje se priopćenje o objavi natječaja. 

Stručne službe HRT-a su, sukladno dobivenoj informaciji u Narodnim novinama, izvijestile 

članove Vijeća HRT-a da će se javni natječaj za izbor glavnog ravnatelja/ice objaviti 9. 

travnja 2010., a budući da traje 15 dana, da će biti zaključen sa 24. travnja 2010. 9. travnja 

2010. javni natječaj bit će objavljen i na službenim internetskim stranicama HRT-a. 

Sukladno prihvaćenim izmjenama Odluke o objavi i postupku provođenja javnog 

natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a, na temelju članka 19. 

Statuta HRT-a i članka 21. stavka 7. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, 

donijeta je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o objavi i postupku provođenja javnog 

natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a, koja čini sastavni dio ovog 

zapisnika. 

3

U sklopu ove točke dnevnoga reda, a vezano za dosadašnje probleme u izboru novog glavnog 

ravnatelja HRT-a i, u cilju što hitnijeg rješenja toga pitanja, potrebe promjene Odluke o objavi 

i postupku provođenja javnog natječaja u sklopu nadležnosti Programskog vijeća HRT-a, gđe. 

Škrabalo i Šovagović-Despot, još jedanput su ukazale i na dodatni problem, a to je činjenica 

da Vijeće HRT-a već nekoliko mjeseci radi samo sa deset članova, a što dodatno otežava i 

sam postupak izbora glavnog ravnatelja, te predložile da se Hrvatskome saboru u svezi s tim 

problemom uputi zahtjev za što hitnije imenovanje jedanaestog člana Vijeća HRT-a. 

Nakon rasprave, u kojoj su sudjelovali gđe. Škrabalo, Šovagović-Despot, Modrić i gg. 

Mesarić i Stipić, na prijedlog gđe. Škrabalo, jednoglasno je donesen sljedeći zaključak: 

Programsko vijeće HRT-a obvezuje svoje predstavnike na sjednicama saborskih odbora 

koje će se održati povodom rasprave o godišnjem izvješću o radu Vijeća HRT-a da sve 

zastupnike relevantnih odbora kao i klubove zastupnika upozore na sljedeće činjenice i 

očekivanja članova Vijeća HRT-a: 

Vijeće HRT-a djeluje o nepotpunom sastavu od 10 umjesto 11 članova već punih pet 

mjeseci, nakon što je član Vijeća Popijač u studenom 2009. imenovan za ministra u 

Vladi RH; 

nepotpuni sastav Vijeća značajno otežava redoviti rad Vijeća, a posebice izbor 

glavnog ravnatelja koji je već dvaput neuspješno okončan, 

od Odbora za informatizaciju, informiranje i medije, svih klubova zastupnika i 

saborskog plenuma Vijeće HRT-a očekuje da napokon imenuju 11. člana Vijeća 

HRT-a u skladu s odredbama Članka 18. Zakona o HRT-u. Time će Sabor ispuniti 

svoju zakonsku zadaću da Vijeću HRT-a omogući sve zakonom propisane uvjete za 

djelovanje, u svrhu ostvarenja zakonske zadaće Vijeća HRT-a - zastupanja i zaštite 

interesa javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog 

programa. 

Nakon ove točke dnevnoga reda, zbog daljnjih neizostavnih obveza sjednicu je napustila gđa. 

Šovagović-Despot, pa je Vijeće HRT-a nastavilo s radom sa 7 članova. 

Ad. 3. 

D. Radić, direktor programa i V. Kumbrija glavni urednik Informativnog programa HR-a, i 

M. Raguž, u zamjeni direktora programa HTV-a i R. Kunić, v.d. glavnog urednika 

Informativnog programa HTV-a, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim 

događajima s kojima se između dvije sjednice Vijeća HRT-a bavio program HR-a i HTV-a. 

Nakon uvodnih izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HRa 

i HTV-a, zbog daljnjih neizostavnih obveza sjednicu je napustio gosp. Bahtijari, pa je Vijeće 

HRT-a nastavilo s radom sa 6 članova. 

U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja 

mišljenja, komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su i gg. Mesarić, Grubiša, Crnogorac, 

Milas i gđe. Škrabalo i Modrić, a gg. Radić, Kumbrija, Raguž i Kunić odgovorili su na 

postavljena pitanja članova Vijeća vezano za program. 

Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i 

HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije 

sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke 

dnevnoga reda. 

Vijeće HRT-a preporučilo je programskom vodstvu HR-a i HTV-a (direktorima programa i 

glavnim urednici IP-a) da u realizaciji programa nastoje uvažiti prijedloge i primjedbe 

iznesene u raspravi, a koje idu u smislu poboljšanja i unapređenja programa HTV-a. 

Vezano za raspravu koju je u sklopu ove točke dnevnoga reda potaknula gđa. Modrić, a u 

svezi postupka koji se zbog mogućih povreda radnih obveza unutar HRT-a vodi protiv gosp. 

4

Jančića, koordinatora-urednika vrlo kvalitetne i gledane emisije „Hrvatska uživo“, a koji je 

bio i jedan od kandidata u izborima za glavnog ravnatelja HRT-a, nakon rasprave članova 

Vijeća i obrazloženja koje su u svezi s tim dali gg. Popovac i Stipić, jednoglasno je 

zaključeno kako slijedi: 

Obvezuje se Ravnateljstvo HRT-a i v.d. glavnog ravnatelja HRT-a da za sljedeću 

sjednicu Vijeća HRT-a u sklopu Izvješća o poslovanju HRT-a u razdoblju od 1. siječnja 

do 31. ožujka (što je obveza sukladno članku 21. Statuta HRT-a) dostavi i kratku 

informaciju o sveukupnom aktualnom stanju u HRT-u, a s osnova danas vođene 

rasprave i danih informacija, revizija i postupaka koji se vode unutar HRT-a s osnova 

poslovanja, kao i izvještavanja medija. Na temelju dobivenog pisanog materijala Vijeće 

HRT-a nastavit će na sljedećoj sjednici Vijeća HRT-a danas započetu raspravu i prema 

potrebi donijeti odgovarajuće odluke ili zaključke. 

Ad. 4. 

Gosp. Stipić ukratko je dodatno obrazložio Izvješće o provedbi članka 54. Statuta HRT-a 

(nabava-narudžba programa od neovisnih produkcijskih društava) u razdoblju od 1. siječnja 

do 31. prosinca 2009., kojde je dostavljeno članovima Vijeća HRT-a. Istaknuo je da su 

planirana financijska sredstva za proizvodnju TV programa, kad se izuzmu izuzeća iz članka 

11. Zakona o HRT-u, u 2009. iznosila 197 milijuna 584 tisuće 357 kuna 59 lipa. To znači, da 

je obveza za izdvajanje najmanje 10% godišnjeg proračuna za proizvodnju televizijskog 

programa iznosila 19 milijuna 758 tisuća 435 kuna 80 lipa. Prošle godine 2009. financijska 

sredstva koja su realizirana po osnovi provedenih javnih natječaja su iznosila 23 milijuna 

tisuću kuna 904 kune i 30 lipa. Ugovoren program s vanjskim produkcijama u 2009. godini 

iznosio je 39 milijuna 274 tisuće 793 kune. Preuzete ugovorne obveze temeljem odluka 

Ravnateljstva HRT-a u 2009. godini u skladu s člankom 30. Pravila o nabavi, narudžbi i 

kupnji televizijskog programa i usluga, dakle, izravna nabava iznosila je 49 milijuna 380 

tisuća 134 kune i 25 lipa. 

Gđa. Škrabalo pohvalila je s izuzetno temeljito Izvješće, koje je najkvalitetnije od kada je 

članica Vijeća. Takvo Izvješće bilo bi vrlo korisno prošle godine kada su se vodile različite 

rasprave i nedoumice vezano uz nabavu vanjske produkcije. Zamolila je da se zbog ponašanja 

u budućnosti pojasni gdje su u tom segmentu neke kritične točke, otvorena pitanja, nerazmjeri 

što se tiče tipova otkupa programskih sadržaja. 

Gosp. Stipić pojasnio je da je više nego očito da je mnogo više programa, gledano u 

ukupnom novčanom iznosu, nabavljeno izravnom pogodbom u odnosu na nabavljenog javnim 

natječajem. Njegovo tumačenje članka 11. Zakona o HRT-u je da se isključivo na javnom 

natječaju mogu nabavljati programi iz takozvane vanjske produkcije. Prije par mjeseci 

potaknuo je inicijativu da Pravna služba HRT-a izradi novi prijedlog Pravila o nabavi 

programa, kojima bi se to pitanje uredilo na način da se program može nabavljati od 

neovisnih produkcijskih društava isključivo putem javnog natječaja. Ta su Pravila pred 

završetkom i s njihovim sadržajem bit će upoznato i Vijeće HRT-a. 

Vezano za izneseno, a tragom činjenice da je u podnesenom Izvješću postoje i dijelovi koji su 

utvrđeni kao poslovna tajna, gđa. Škrabalo zapitala je tko će imati uvid u ovo izvješće? Da li 

postoji mogućnost da se pripremi neka verzija Izvješća koja može biti upućena javnosti? Što 

je s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, Ministarstvom kulture, znači onih koje bi to 

moglo zanimati. Ako se u buduće više ništa neće moći od programa nabaviti bez javnog 

natječaja, kako će se riješiti potreba hitne nabave programa, koja je prisutna u praksi. Znači li 

to da će natječaji biti otvoreni kroz cijelu godinu, tematski, realizirani projekti koji imaju 

svoju umjetničku vrijednost ili svoju informativno-dokumentarnu vrijednost i za koje postoji 

interes HRT-a da otkupi. Na koji način se HTV u nabavi programa usklađuje s HR-om i 

njihovih potreba i iskustava vezano uz taj javni natječaj? 

Gosp. Stipić istaknuo je da je stav svih koji su iz HRT-a bili uključeni u dosadašnju raspravu 

oko donošenja novog Zakona o HRT-u bio isključivo javni natječaj kao način nabavke 

programa vanjske produkcije, pa će sudionici u postupku donošenja Zakona iz HRT-a i 

nadalje nastojati da se usvoji takav način. Prema novim Pravilima HRT bi osigurao 

kontinuirani javni natječaj putem Teleteksta i Weba, znači, takozvani otvoreni model tijekom 

cijele godine. Kriteriji u uvjeti pod kojima će se taj program moći nabaviti bit će detaljno 

5

azrađeni u Pravilima. Ovo Izvješće HRT može se bez bilo kakvih ograda dostaviti 

Ministarstvu kulture i Hrvatskome saboru. 

Gosp. Crnogorac zapitao je što je s izravnom kupnjom 3 televizijske serije o kojima je 

Vijeće već raspravljalo, a za koje je bilo previđeno više od 100 milijuna kuna, budući da u 

ovom Izvješću o tome nema podataka, mada je mišljenja da je ovo Izvješće izuzetno dobro 

napravljeno i pregledno. Zanima ga što je i s nabavom dramskog programa za djecu, to znači 

igranih filmova ili serija za djecu koje su nekada krasile program, sad ih nažalost više nema i 

ima li HTV u planu raspisati natječaj i za tu vrstu programa, a isto to se odnosi i na neuspio 

natječaj za dokumentarni film ekološke tematike od 30 minuta, budući da je na natječaj došla 

samo jedna prijava. Hoće li se natječaj ponoviti ili će se to riješiti nekim zamjenskim 

rješenjem. 

Gosp. Mesarić podupro je sve što se poduzima u poboljšanju Dramskog programa za odrasle 

i za djecu i za mlade, te izrazio bojazan da će se sredstva za te svrhe prije potrošiti nego 

održati tematska sjednica Vijeća. Zapitao je nazire li se neka mogućnost da u novoj sezoni 

konačno dođe na red i vlastita proizvodnje, s obzirom da HTV ima potencijala i da su se na 

HTV-u do nekih godina radile dobre TV-drame u vlastitoj produkciji. 

Gosp. Stipić je odgovarajući na postavljena pitanja istaknuo: 

Za tri dramska projekta, o kojima je bilo riječi u srpnju prošle godine i čija je ukupna 

vrijednost iznosila više od 100 milijuna kn, nakon kritika koje su iznesene na sjednici Vijeća 

zbog izravne pogodbe, tadašnje Ravnateljstvo još opozvalo odluku o kupnji i u realizaciju se 

nije ušlo, nisu sklopljeni ni ugovori. To je razlog zbog kojeg tih projekata nema u ovom 

Izvješću. 

Ovako postavljena koncepcija nabavke dramskog programa podrazumijeva i nabavu i 

dramske serije za djecu putem natječaja. 

Programsko vijeće daje mišljenje o Programskom usmjerenju i na taj način posredno definira 

programske sadržaje koje je HTV u obvezi proizvoditi, što će u buduće biti uređeno 

Ugovorom s Vladom RH i o tome će ovisiti koliko će biti moguće proizvesti programa u 

vlastitoj produkciji. Osobno se zalaže za više vlastite produkcije u Dramskom programu. 

Što se tiče neuspješnog natječaja za nabavu dokumentarnog filma razlog je u vrlo visoko 

podignutim kriterijima Dokumentarnog programa, a vrlo malim sredstvima, radilo se je o 

iznosu od 30 tisuća kuna za 30 minuta. Za kvalitetan dokumentarni film HTV mora širi 

budžet i biti svjesni situacije na tržištu i ne zahtijevati previše, a potom nemati mogućnosti to i 

platiti. 

Nakon svega iznesenoga Vijeće HRT-a jednoglasno je prihvatilo Izvješće o provedbi 

članka 54. Statuta HRT-a (nabava-narudžba programa od neovisnih produkcijskih 

društava) u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. 

Ad. 5. 

Gđa. Bazala-Mišetić uvodno je istaknula da su svi podaci o prekoračenju marketinškog 

vremena u razdoblju od 30. ožujka do 31. prosinca 2009. i prikrivenom oglašavanju u 

programima HRT-a od 10. ožujka do 31. prosinca 2009. sadržani u Izvješću o provedbi članka 

12. Zakona o HRT-u (prekoračenje marketinškog vremena) u razdoblju od 30. ožujka do 31. 

prosinca 2009. i Izvješću o provedbi Pravila o utvrđivanju prikrivenog oglašavanja u 

programima HRT-a za razdoblje od 10. ožujka do 31. prosinca 2009., koja su dostavljena 

članovima Vijeća i da oni pokazuju da ni jednom prekoračenje nije napravljeno namjerno niti 

je prekoračen dopušteno dnevno marketinško vrijeme, a da prikrivenog oglašavanja nije bilo. 

Gđa. Škrabalo je, slijedom prijedloga novog Zakona o HRT-u, koji je u postupku javne 

rasprave, upozorila na zahtjeve oko monitoringa nad marketinškim vremenom, te na 

primjedbe Ministarstva kulture i Vijeća HRT-a glede činjenice da se unutar HRT-a tom 

pitanju ne posvećuje dovoljno pozornosti u smislu poštivanja zakona. Sukladno tome zamolila 

je odgovor na pitanje kako HRT unutar službe, ili povjerenstva za praćenje, odnosno 

analitičara koji rade na monitoringu prekoračenja marketinškog vremena osigurava da nema 

sukoba interesa, a budući da su oni u sklopu svojeg posla uključeni u nabavu tog istog 

marketinškog sadržaja koji se prikazuje. Dakle, kako se osigurava interna autonomija tog 

monitoring tima i treba li tu nešto mijenjati u budućnosti kako bi HRT sebi osigurao što je 

moguće višu razinu kredibiliteta i da se ne bi dogodile kazne u budućnosti ili išlo na 

6

educiranje marketinga općenito na HRT-u. Zamolila je da joj se objasni metodologija 

praćenja prekoračenja marketinškog vremena, a budući da joj u ovom Izvješću nedostaju 

komparativne i zbirne statistike. Nju bi zanimala učestalost prekoračenja prema terminima, 

prema tipu emisije, prema tipu programa tako da se može vidjeti što se tu događa kroz vrijeme 

od godinu dana. 

Gđa. Bazala Mišetić objasnila je da se monitoring koristi kod prikrivenog oglašavanja i 

funkcionira po sasvim drugačijim principima. Prekoračenje marketinškog vremena vidi se 

svaki dan u svakom trenutku iz sustava AGB Nielsen. Znači ne postoji neka posebna 

metodologija, naprosto se vidi i evidentira. Kod prodaje oglasnog prostora vodi se računa da 

se ne prodaje iznad 9 minuta dopuštenog u satu. Do prekoračenja dolazi najčešće zbog toga 

jer emisije prekorače dopušteno trajanje, pa se onda marketinški blok pomiče i izazove par 

sekundi razlike. Na neke promjene u programu HTV ne može utjecati, kao što je kod izravnih 

prijenosa sportskih događaja, u slučaju sudačkih nadoknada, pomicanju poluvremena, i sl. 

HRT se trudi da urednik PP programa i montaža PP blokova rade sinkronizirano s programom 

i de facto pokušava eliminirati takve situacije. U 155 dana zabilježeno je 17 slučajeva, što 

pokazuje da se poduzima sve da do prekoračenja ne dolazi. 

Gosp. Crnogorac konstatirao je, a gđa. Bazala-Mišetić potvrdila, da kod HR-a nema 

evidentiranih prekoračenja marketinškog vremena u izvještajnom razdoblju, a da direktor 

programa i glavni urednik IP-a HR-a prate raspravu na sjednici, dok su zamjenik direktora 

programa i v.d. glavnog urednika IP-a HTV-a odsutni sa ovog dijela sjednice. Vezano za 

Izvješće o prekoračenju marketinškog vremena podsjetio je na rasprave koje su vođene na 

ovim sjednicama glede damping cijena marketinških usluga, te termina emitiranja paralelno s 

vrlo kvalitetnom i gledanom emisijom. Za njega je nedopustivo da se najviše prekoračenja 

događalo zbog prekoračenja trajanja Dnevnika u 19.30 i činjenice da zbog toga nije bilo 

odgovornosti ni direktora programa ni glavnog urednika IP-a HTV-a, a nisu nazočni sjednici 

u ovom trenutku kako bi Vijeću dali obrazloženje zbog kojih razloga je do toga dolazilo. 

Vezano za provedbu Pravila o utvrđivanju prikrivenog oglašavanja u programima HRT-a, 

gđa. Bazala-Mišetić izvijestila je da je sukladno tim Pravilima osnovano Povjerenstvo koje 

prati prikriveno oglašavanje i da to Povjerenstvo ima zadaću monitoring za Prvi i Drugi 

program HTV-a, izuzevši igrane i dokumentarne filmove, te serije i „sapunice“. Prema 

podnesenom Izvješću, koje je potpisao predsjednik Povjerenstva, Tihomir Kota, u razdoblju 

od 10. ožujka do 31. prosinca 2009. nije bilo pojave prikrivenog ili nedopuštenog oglašavanja. 

Gosp. Crnogorac zapitao je odnosi li se ovo Izvješće i na vrijeme izborne kampanje, a 

budući da su se neki kandidati u izborima pojavljivali u više različitih funkcija. Je li HTV u 

takvim slučajevima nastojao izvještavati na način da se dade vijest bez njihove osobne 

promocije i jesu li Pravilima o prikrivenom oglašavanju obuhvaćeni i takvi slučajevi. 

Gđa. Bazala-Mišetić istaknula je, koliko je njoj poznato sa pozicije poslova koje obavlja, da 

se glede izborne promidžbe donose posebna marketinška pravila i da postoji Povjerenstvo 

koje brine i njihovoj provedbi te da je ono sigurno podnijelo izvješće bivšem Ravnateljstvu o 

provedbi tih pravila. 

Gđa. Škrabalo izrazila je zaprepaštenje Izvješćem o provedbi Pravila o utvrđivanju 

prikrivenog oglašavanja u programima HRT-a za razdoblje od 10. ožujka do 31. prosinca 

2009., koje ima jednu stranicu na kojoj je navedena metodologija i jedan okvirčić koji kaže da 

nije bilo pojava prikrivenog i nedopuštenog oglašavanja. Tu ako se govori o metodologiji 

nema ni jednog podatka o tome koliko je uopće obrađeno bilo kakvih sadržaja. Da li je bilo na 

vlastiti monitoring, koliko je bilo na dojavu. Metodološki apsolutno nema informacije o 

provedenim aktivnostima monitoringa. Postoji nalaz, koji je ultimativno neuvjerljiv zato što 

se svatko od članova Vijeća može prisjetiti rasprava na sjednicama tijekom izvještajnog 

razdoblja gdje je upozoravano na prikriveno ili nedopušteno oglašavanje u emisijama HRT-a. 

Njezino je mišljenje da predsjednik Povjerenstva nikako ne bi mogao biti radnik unutar 

Marketinga i da bi interni monitoring trebala obavljati neovisna stručna služba, kao primjerice 

interna revizija. To je bio i razlog njezinog pitanja u prethodnoj raspravi što se namjerava 

učiniti u budućnosti u cilju osiguranja veće autonomije i nezavisnosti tog odjela. Da li njih 

staviti u internu reviziju pa neka tamo ide sve i marketing i financije i tako dalje. Kako se 

postupalo prema upitima? Da li se razmišlja možda o tome da služba gledatelja i slušatelja 

bude jedan tip kontakta HRT-a, drugi da bude da se mogu primjedbe dostavljati koje se tiču 

prikrivenog oglašavanja ili tako nešto. Ovaj dio funkcioniranja HRT-a je ispod potrebne 

razine, u odnosu na neke mnoge druge stvari koje se dobro rade i apsolutni je imperativ podići 

7

kvalitetu. U protivnom, sukladno novom Zakonu o HRT-u Vijeće za elektroničke medije neće 

imati puno razumijevanja za HRT. Zamolila je odgovor je li je uopće u prošloj godini bilo 

jednog jedinog primjera u službi marketinga da je neka reklama bila ponuđena HRT-u i da je 

HRT djelovao u skladu sa svojom zakonskom mogućnošću, te odbio prikazati reklamu zbog 

toga što ona nije u skladu s programskom orijentacijom, kvalitetom i sadržajem. Takve stvari 

su važne i što se tu može napraviti da to postane nekakav dio rutinske procedure da se 

pojačaju ti kriteriji. 

Gosp. Stipić pridružio se je zahtjevu da se Izvješće dopuni i doradi, te da se malo podrobnije 

opišu aktivnosti Povjerenstva u prošloj godini i da se Vijeću predoče Pravila temeljem kojih 

radi Povjerenstvo. Što se tiče pitanja gospodina Crnogorca o gostovanju određenih političara, 

uputio ga je na gosp. Kunića, koji o tome može dati podrobniju informaciju. 

Nakon svega iznesenoga, na prijedlog predsjednika Vijeća HRT-a, jednoglasno je 

zaključeno kako slijedi: 

a) Izvješće o provedbi članka 12. Zakona o HRT-u (prekoračenje marketinškog 

vremena) u razdoblju od 30. ožujka do 31. prosinca 2009. Vijeće HRT-a prima na 

znanje; 

b) Izvješće o provedbi Pravila o utvrđivanju prikrivenog oglašavanja u programima 

HRT-a za razdoblje od 10. ožujka do 31. prosinca 2009. Vijeće HRT-a vraća na 

dopunu u smislu rasprave koja je s tim u vezi vođena na sjednici, te obvezu da se 

tako dopunjeno Izvješće dostavi za sljedeću sjednicu Vijeća HRT-a. 

Ad. 6. 

Gosp. Josić ukratko je obrazložio prijedlog Poslovnog plana HRT-a za 2010., a koji se sastoji 

od tri glavna čimbenika: racionalizacije troškova, uspostavljanja financijske stabilnosti, 

poglavito u dijelu novčanog tijeka i izvršavanja programskih obaveza koje se nalaze u 

programskim usmjerenjima, u sklopu tih financijskih mogućnosti. Istaknuo je predloženi Plan 

predviđa gubitak u 2010. godini od 64 milijuna 900 tisuća kuna. Zahvaljujući uloženom 

naporu nađeno je 140 milijuna kuna ušteda, od kojih se 50 odnosi na uštede koje su vezane na 

osoblje i 90 na ostale uštede, primarno vezano za investicijsko održavanje i program. Unatoč 

tome, obzirom da HRT ima 175 milijuna kuna prenesenih dospjelih dugova prema 

dobavljačima iz prethodne godine i još 75 koji nisu u tom trenutku dospjeli, te 50 milijuna 

kuna odgođenih troškova za koje su fakture poslane tek u ovoj godini, a pripadaju trošku u 

prošloj godini, nije se nikako moglo doći do rezultata koji bi na kraju godine rezultirao 

pozitivnom rezultatu i ostvarenjem dobiti. Istaknuo je da se glede materijalnih prava radnika 

sa sindikatima HRT-a vode intenzivni razgovori i da se i u tom segmentu nastoje ostvariti 

uštede. Prihod od pristojbe planiran je na razini 80 kuna mjesečno, i to od 1. ožujka 2010. i 

tako projiciran iznosi milijardu 167 milijuna kuna. Prihod od promidžbe planiran je 

maksimalno realno, s dozom optimizma, i iznosi 250 milijuna kuna, što je pad u smislu 

planiranja u odnosu na prošlu godinu. Glede smanjenja troškova poduzete su sve moguće 

aktivnosti za njihovo smanjenje, od pregovora sa sindikatima do razgovora sa dobavljačima, 

koje su u pojedinim segmentima dale i rezultate. Nastoji se doći do „pozitivne nule“ u 

poslovanju, ali i unatoč svim poduzetim mjerama za sada se još u tome nije uspjelo. Obzirom 

na dospjela dugovanja od 175 milijuna kuna iz prethodne godine, veliki je problem novčani 

tijek, zbog kojeg HRT u ovom trenutku ne uspijeva redovno servisirati plaće. HRT je u 

pregovorima s bankama putem javne nabave u dobivanju neophodnih kredita. Do sada su se 

krediti dizali bez javne nabave, direktnim dogovorom što je kršenje Zakona o javnoj nabavi. 

Financijsku situaciju HRT-a u 2010. dodatno otežava i činjenica da HTV u 2010. ima dva 

velika troška: Zimske olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, što će HRT stajati 

preko 50 milijuna kuna, a u vrijeme recesije teško je očekivati da će se u tom iznosu ostvariti 

marketinški prihod od tih događaja. Osim toga, izmjenom Zakona o PDV-u od 1. 1. 2010. 

HRT-u je izmijenjen status kao obveznika PDV-a, na način da dio prihoda koji ne podliježe 

PDV-u, znači, nema prihoda od PDV-a, koji je otprilike oko 75% što se tiče HRT-a u odnosu 

na marketing i da HRT za taj iznos ne može obračunati PDV kao trošak. To znači da su HRTu 

sve nabavke skuplje i to će otprilike za još dodatnih 100 milijuna kuna opteretiti HRT u 

ovoj godini. Na pitanje gosp. Mesarića, što je sa sredstvima za Sportski program HTV-a, 

odgovorio je da je trošak Sportskog programa smanjen za oko 20% ako se izuzme obveza 

8

prenošenja navedenih velikih sportskih događaja, dok su ostali programi HTV-a dobili neka 

manja povećanja. 

Gosp. Crnogorac istaknuo je da su Programsko usmjerenje i Poslovni plan dva krucijalna 

dokumenta koja se donose u na razini jedne godine rada HRT-a. O realizaciji Poslovnog plana 

bitno realizacija programskog usmjerenja i realizacija programa. Osvrnuo se je na strukturu 

prihoda i glede toga postavio pitanje: Kako to da se je i unatoč promjenama koje su se 

dogodile nastavilo, a kako to prenose mediji, s velikim popustima u marketingu, koji idu do 

„ubijanja“ konkurencije, drugih nacionalnih televizija, odnosno nakladnika. Što se tiče ostalih 

prihoda tu stvari izgledaju u redu. Kada je u pitanju politika rješavanja viškova radnika nisu 

mu jasne uštede ako će se u radni odnos na neodređeno vrijeme primiti 145 do 154 vanjskih 

suradnika. Problematičnim je ocijenio provedbu zbrinjavanja viškova radnika kroz poticajnu 

otpremninu, a poglavito u dijelu članova bivšeg Ravnateljstva HRT-a, za koje misli da bi se 

trebali raspraviti na sjednici Vijeća HRT-a, kako u pogledu uvjeta za dobivanje otpremnine, 

tako i u pogledu njihova statusa nakon razrješenja, u slučaju da nastavljaju raditi u HRT-u. U 

svezi s praćenjem dva velika sportska događaja: Olimpijskih zimskih igara i Svjetskog 

nogometnog prvenstva, zamolio je odgovor što je s Paraolimpijskim zimskim igrama? Sa 

Paraolimpijskih zimskih igara HRT nije izvještavao, a misli da HRT ima i tu obvezu kao 

javna institucija. Mišljenja je da financijsko planiranje, kako u programima HR-a i HTV-a, 

tako i novim medijima, koji nisu spomenuti, mora ići na način da se pronađu novi prihodi i 

ostvare uštede koje donose nove tehnologije i nove poslovne mogućnosti. 

Gđa. Modrić je, temeljem informacija koje je oko poslovanja HRT-a u prethodnoj godini i 

naslijeđenih obveza, koje je dao gosp. Josić, zapitala jesu li loše poslovne odluke donesene iz 

nehata, ili iz koruptivnih pobuda, i hoće li se će protiv nekoga od tih ljudi, budući da su 

pričinjene višemilijunske štete podnijeti kaznene prijave ili će ti ljudi mirno šetati Zagrebom. 

Gosp. Popovac je vezano za ovo pitanje gđe. Modrić odgovorio da se za dobar dio stvari koje 

je spomenuo i gospodin Josić i o kojima se je i ranije govorilo, vode odgovarajući postupci, 

koji još nisu završeni, i ukoliko se pokaže da je bilo nepravilnosti, odnosno nezakonitosti, svi 

odgovorni snosit će posljedice. 

Gđa. Škrabalo ohrabrujućim je ocijenila poduzete aktivnosti v. d. Ravnateljstva i izrazila 

žaljenje da članovi Vijeća o tome saznaju sa strane, nakon što su o tome uveliko već pisali 

mediji. Ogroman je kontrast da u istom danu kada na naslovnici jednog dnevnog lista piše da 

je frizirana bilanca HRT-a za 2008., da postoje dugovi i obaveze, nepovoljni krediti i sl., s 

druge strane postoji zaposlenik kojem zbog 980 kuna prijeti otkaz ugovora o radu, da se 

otkazuju ugovori o radu vanjskim suradnicima, a da istovremeno ni jednom savjetniku u 

HRT-u nije umanjena plaća, a kamoli da bi slučajno ti ljudi možda bili maknuti s tih svojih 

pozicija ili da im se revidiraju ugovori o radu. Ovako ispada da postoji jedna priča prema 

Poslovnom planu, a drugu priču pričaju dosadašnji potezi tako da je tu vrlo zbunjena. Ono što 

je u tim pričama pozitivno je namjera da se konačno riješi status ljudi koji godinama rade u 

HRT-u u svojstvu vanjskih suradnika. Međutim, glede toga zanima je na temelju kojih 

kriterija, ili analiza ljudskih resursa, suradnje s programima, s ravnateljima se dolazi do toga 

koga treba zaposliti i na temelju kojih kriterija je otpušteno 19 vanjskih suradnika u IP-u 

HTV-a. Isto tako zanima je i odgovor na pitanje kako HRT u ovom Planu namjerava 

pridonijeti povećanju likvidnosti, koji je plan rješavanja vlastitih dugova prema dobavljačima. 

Znači, imate li nekakav revidirani plan jer HRT zapravo tu stvara nelikvidnost. Sve danas 

rečeno glede naslijeđenih obveza i dugovanja navodi je na preporuku vodstvu HRT-a da se u 

buduće posluje transparentnije i da na temelju vlastitog iskustva kao javna televizija 

maksimalno pridonese povećanju transparentnosti u javnosti. 

Gosp. Popovac odgovorio je da kod navedenih 19 vanjskih suradnika nije bilo otkazivanja, 

već nije došlo do produženja ugovora, a temeljem procjena v.d. glavnog urednika IP-a HTV-a 

da mu ti vanjski suradnici nisu potrebni. Kad su u pitanju savjetnici i pomoćnici tu postoje 

problem čvrstih ugovora o radu, potreba promjene organizacije i na temelju nove 

organizacije, sukladno zakonskim propisima, rješenja toga pitanja. Istaknuo je da je iz Ureda 

glavnog ravnatelja u ova zadnja 4 mjeseca otišlo pet ljudi. Radi se na novoj organizaciji i nisu 

to prazna obećanja. Što se tiče sankcioniranja odgovornih za stanje HRT-a i na tome se radi, 

ali opet na zakonskoj osnovi i od strane nadležnih tijela. Istaknuo je da je sve što je do sada 

obećao i ispunio, pa se tako i nije javio na prvi natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a. 

Gosp. Stipić istaknuo je da je pri izradi Poslovnog plana i reguliranja cjelovite kadrovske 

politike HRT-a donesen zaključak da se napokon raščisti ta takozvana vanjska suradnja. Stav 

9

je bio da programski ljudi, znači ne samo IP nego i ostali programi definiraju potrebe za 

ljudskim resursima u svojim programima. To znači, analizu produktivnosti stalnih radnika i u 

skladu s tim koje su im potrebe za honorarcima. Iz toga konteksta svaki od njih je bio 

autonoman i kao ravnatelj HTV-a nema spoznaju o kojim je vanjskim suradnicima riječ i 

prema kojim kriterijima više nisu potrebni, kao što mu nije ni poznato zbog čega su i za koje 

poslove bili angažirani. Sve te odluke bile su u ovlasti urednika. Što se tiče zapošljavanja 

vanjskih suradnika, u svibnju će se provoditi audicija i prema stvarnim potrebama će se 

zaposliti oni koji pokažu najbolje karakteristike. U provedbi audicije sudjelovat će programski 

ljudi zajedno s Ljudskim resursima. Znači, nisu se dogodili otkazi na prečac, nego samo 

definirane potreba za vanjskom suradnjom u travnju, da bi onda u svibnju u skladu s planom 

bila provođena audicija. 

Gosp. Crnogorac podsjetio da je da su prilikom donošenja privremenog Financijskog plana 

za prvi kvartal 2010. članovi Vijeća, sukladno odredbama Statuta HRT-a, ukazali na potrebu 

donošenja odluke od kojom će se za 2010. utvrditi omjer za raspodjelu prihoda od RTV 

pristojbe, te da to nije učinjeno. Predložio je da se prema mogućnostima HTV-a povećaju 

sredstva za emisije za pripadnike nacionalnih manjina, a obzirom da mu je direktor programa 

HTV-a potvrdio da nema problema za dobivanje većeg broja termina na Drugom HTV kanalu 

i da se tjedno emitiraju 4 emisije za pripadnike nacionalnih manjina, što bi za sve bilo 

zadovoljavajuće. 

Gosp. Josić ukratko je odgovorio na postavljena pitanja članova Vijeća HRT-a i detaljno 

obrazložio aktivnosti koje HRT planira glede rješenja pokrića dugova prema dobavljačima i 

nastojanja ostvarenja pozitivnog poslovnog rezultata, te izlaska HRT-a iz stanja nelikvidnosti, 

uključujući i kreditne aranžmane za rješenje svih dubioza. Istaknuo je da siguran da će HRT, 

što se marketinga tiče, do kraja godine uvesti red i pravila i postati primjer kakav treba biti 

pristup na tržištu kada je marketing u pitanju. Što se tiče omjera raspodjele RTV prihoda na 

HR i HTV, u današnjem prijedlogu Plana on je na razini 2008., 29% – 71%, jer bi primjena 

omjera utvrđenog u Statutu HRT-a značila da bi HR imao dobitak, a svi ostali gubitak, što se 

sukladno odredbama Zakona o HRT-u ne može dogoditi, a kako je to uvodno istaknuo HRT u 

ukupnosti ostvaruje gubitak. Na pitanje gđe. Modrić je li bilo problema u isplati plaća u 

prethodnom razdoblju, odgovorio je da su problemi stalno prisutni i da se za sada rješavaju 

kratkoročnim kreditima, a da se ozbiljniji problemi očekuju u svibnju, ukoliko se ne riješi 

dugoročni kredit, čija realizacija je trenutačno u postupku javne nabave. 

Gosp. Stipić izvijestio je Vijeće da je Ravnateljstvo u nastojanju rješenja projiciranog gubitka 

i dovođenja poslovanja makar na nulu, donijelo odluku o formiranju radne grupe za 

predlaganje mjera financijske stabilizacije HRT-a. Očekuje da će te mjere do ljeta dati 

rezultate i da će doći do rebalansa ovog Poslovnog plana. Ukoliko se uspiju uštedjeti određena 

sredstva, u skladu s programskim usmjerenjem i određenjem direktora programa HTV će biti 

u mogućnosti udovoljiti zamolbi gospodina Crnogorca, znači povećati određene stavke za 

nabavku programa vanjske produkcije, ili da unutar trenutnih mogućnosti izvrši određenu 

repoziciju sredstava. Osobno smatra da HRT mora temeljitije pristupiti rješavanju viškova 

radnika, jer sigurno ima prostora da se s odgovornim radom ostvare ozbiljne uštede i radi 

kvalitetan program. 

Gđa. Škrabalo poduprla je zamolbu gosp. Crnogorca da je još jedanput preispita mogućnost 

iznalaženja dodatnih novaca za ostvarenje emisije Manjinski mozaik, pod uvjetom da bude u 

opsegu prema kojem ona nije u startu osuđena na negledanost. Trenutni su troškovi projicirani 

ovdje na 2 emisije tj. na dvotjedni ritam, samo ako se to digne na tjedni ritam što je još uvijek 

4 puta manje od originalno planiranog ritma, a to je 4 puta tjedno, HTV s tjednim ritmom 

dobiva gledanost. Manjinski mozaik je obaveza koja proizlazi iz Ustavnog zakona da se to 

riješi na jedan pristojan, civilizirani i kvalitetan način koji će osigurati emisiju koja će biti 

relevantna i gledana i koja se može izvoziti tj. razmjenjivati, ući u razmjenu s matičnim 

zemljama i zato povući druge sadržaje besplatno. Preporučila je da se krene u projekcije 

namjenskog financiranja, odnosno investicije u povlačenje sredstava iz europskih fondova ili 

iz nekih drugih fondova za neke posebne projekte, budući da toga nema u Planu za ovu 

godinu. Od gg. Radića i Mihajlovića zamolila je odgovor hoće li s ovom razinom, udjelom 

Radija u prihodima od RTV pristojbe HR moći realizirati ono što im treba, odnosno, 

nedostaju li sredstva na nekim kritičnim mjestima. 

Gosp. Josić podupro je raspravu gosp. Stipića i potvrdio da će se kroz rebalans koji će uskoro 

uslijediti doći do preraspodjele sredstava pa time i realizacije Manjinskog mozaika kako je 

10

preporučeno. U ovom trenutku postoji obveza donošenja Plana, za što je neophodno mišljenje 

Vijeća da bi ga se moglo donijeti, a ako Vijeće traži da se taj dio odmah unese u plan, i to je 

moguće.U iznesenom prijedlogu Plana nije se razmišljalo o fondovima EU, jer fondovi koji će 

druge godine biti dostupni HRT-u zahtijevaju strategiju, barem na razini 4 godine. Za sada se 

u Planu mogu samo navesti pojedini projekti, kao što su: projekt digitalizacije, projekt 

vlastitog arhiva i sl. 

Gosp. Radić istaknuo je da HR nema problema s vanjskom suradnjom, a što se tiče dijela 

prihoda iz RTV pristojbe koji prema utvrđenom omjeru pripada HR-u, unatoč problemima i 

stalnom smanjivanju troškova HR je prihvatio ovaj omjer, budući da je nedopustivo da HR 

bude u plusu, a HTV u minusu. Međutim, treba znati da se prema ovom omjeru ne dijele i 

troškovi, jer se oni dijele u omjeru 50% – 50%. 

Gosp. Mihajlović omjer raspodjele prihoda od pristojbe između podružnica smatra internim 

dogovorom, kako je to istaknuo i gosp. Josić, i on ne daje de facto nikome nekakva veća 

prava da se širi u svoj komociji. Međutim, zbog čega je 2003. godine zakonodavac ugradio taj 

omjer. Ugradio ga je upravo iz namjere da se zaštiti onaj tko je slabiji u tom sustavu, a to je 

Radio pa je u tom smislu 2004. Statutom HRT-a utvrđen omjer 34 – 66%, a na temelju 

troškova Radija, odnosno Televizije. Na temelju toga je podijeljen prihod od pristojbe. Kao 

što se vidi kontinuirano od 2004. udio Radija u ukupnim troškovima HRT opada pa je 

trenutačno na 25%. Postavlja se pitanje gdje je granica. Treba imati na umu zbog čega je taj 

postotak uopće ugrađen u Zakon, kao i o činjenici da HR ni jednom trenutku nije konzumirao 

34% prihoda jer bi to jednostavno bilo potpuno nepošteno prema drugima u sustavu koji 

imaju problem u financiranju obveza. Tu postoje i objektivni razlozi bržeg povećanja troškova 

televizijske produkcije, poglavito troškova licencija koje su rasle ekstremno unatrag 5 godina, 

u čemu najviše troškovi licencija za sportske prijenose. Razina prihoda koja prema 

predloženom omjeru pripada HR-u iz pristojbe održiva je za sadašnju razinu programa, ali s 

tom razinom u 2010. godini HR neće moći raditi nikakve kvalitativne iskorake. To znači da 

HR u 2010. neće moći raditi nikakve iskorake u nove medije i da će oni sasvim sigurno biti 

puno manjeg intenziteta nego što je planirano. 

Gosp. Popovac zamolio je da Vijeće HRT-a podrži ovaj Plan, jer je on jedino izvedivo ovoga 

trenutka za HRT, vrlo konzervativno su planirani prihodi i pomno su planirani rashodi, uz 

kontinuitet da se nad svakim troškom doslovno bdije. HRT je u zadnja tri mjeseca poslovao s 

privremenim planom i trud da se svaki trošak učini što manjim i da se odgovorno raspolaže 

novcem upravo je urodio time da je trenutačno poslovanje čak ispod veličina ovoga Plana koji 

se predlaže. 

Gosp. Milas mišljenja je da u ovim okolnostima ovakav Plan, na način kako ga je obrazložio 

gosp. Josić, te ostali predlagatelji, možda jamči funkcioniranje HRT-a na onakav način kako 

je moguće u ovom trenutku, pa bi pozitivno mišljenje Vijeća HRT-a o iznesenome prijedlogu 

doprinijelo da HRT uhvati u koštac sa problemima na koje je ukazano. 

Gđa. Škrabalo smatra da se ne radi o izvanrednim okolnostima kada je u pitanju donošenje 

Poslovnog plana HRT-a za 2010. Vijeće je provelo dva natječaja za izbor glavnog ravnatelja 

HRT-a i moglo je izabrati te sada biti u situaciji da se pod normalnim okolnostima, s 

Ravnateljstvom koje ima mandat donosi Plan, ali situacija ipak, i unatoč tome nije izvanredna. 

Nakon svega iznesenoga, predsjednik Vijeća HRT-a predložio je da Vijeće HRT-a 

podupre izneseni prijedlog Poslovnog plana HRT-a za 2010., odnosno o tome prijedlogu, 

sukladno odredbama Statuta HRT-a dade pozitivno mišljenje. 

„ZA“ prihvaćanje iznesenoga prijedloga i davanje pozitivnog mišljenja glasovala su 4 

člana Vijeća, a 2 su bila „SUZDRŽANA“. 

Sukladno rezultatima glasovanja predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da o 

prijedlogu Poslovnog plana HRT-a za 2010. Vijeće HRT-a nije dalo pozitivno mišljenje, 

te da sukladno članku 21. stavku 2. Statuta HRT-a ostaje obveza da se Ravnateljstvo 

HRT-a u roku od 30 dana o tome očituje. 

Ad. 7. 

Gosp. Milas podsjetio je da je Vijeće HRT-a donijelo odluku da će održati tematsku, 

zatvorenu sjednicu o Dramskom programu HTV-a, te da je zbog toga Programsko usmjerenje 

HTV-a za 2010. doneseno bez Dramskog programa. Od direktora programa HTV-a zatražio je 

11

da u što kraćem roku pripremi dokumentaciju koja bi poslužila za raspravu na tematskoj 

sjednici, a sjednica će se dogovoriti odmah po dobivan ju te dokumentacije. 

Dovršeno u 17.10 sati 

Zapisnik sastavila: 

Zrinoslava Delić 

Tajnica Programskoga vijeća 

HRT-a 

Predsjednik 

Programskoga vijeća HRT-a 

Zvonko Milas 


PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-a 


Zagreb, 6. travnja 2010. 

12

Na temelju članka 19. Statuta HRT-a i članka 21. stavka 7. Poslovnika o radu Programskoga 

vijeća HRT-a, Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije na svojoj 79. sjednici održanoj 

dana 6. travnja 2010. godine donijelo je 

O D L U K U 

O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE 

o objavi i postupku provođenja javnoga natječaja iz nadležnosti Programskoga vijeća HRT-a 

OBJAVA NATJEČAJA 

U točki I. mijenja se stavak 2 i novi glasi: 

Točka 1. 

Natječaj se objavljuje u Narodnim novinama te na službenoj internetskoj stranici HRT-a, a 

medijima u Republici Hrvatskoj šalje se priopćenje o objavi natječaja. 

Točka 2. 

PROVEDBA POSTUPKA I IMENOVANJE GLAVNOGA RAVNATELJA HRT-a 

U točki b) Imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a umjesto stavka 2. piše se novi tekst 

koji glasi: 

Nakon razgovora s kandidatima, u skladu s odlukom Vijeća HRT-a, vijećnici se povlače na 

zatvorenu sjednicu (bez nazočnosti javnosti) na kojoj raspravljaju o kandidatima, tako da 

svaki vijećnik može iznijeti svoju ocjenu prezentacije pojedinog kandidata i ocijeniti obranu 

programa što ga je kandidat (ili kandidati) podnio. Sjednica je zatvorena zbog zaštite 

privatnosti kandidata. 

Postupku izbora prethodi odabir kandidata u uži izbor na temelju bodovanja, koje se provodi 

tajno na sljedeći način: 

Vijećnici dobivaju glasački listić s imenima i prezimenima svih kandidata, prema abecednom 

redu. Uz ime svakoga kandidata je prazan prostor, u koji vijećnik upisuje bodove. Svaki 

vijećnik ima na raspolaganju ukupno 15 bodova koje može dati kandidatima, ali tako da 

jednomu kandidatu dade 5 bodova, drugomu 4, trećemu 3, četvrtomu 2 i petomu 1 bod. Ako 

jedan vijećnik dade više bodova nego što ih ukupno ima na raspolaganju, taj se listić 

proglašava nevažećim. Također, listić se proglašava nevažećim ako se vijećnik ne pridržava 

raspodjele bodova po načelu 5-4-3-2-1, nego npr. dade po dvojici kandidata jednak broj 

bodova (npr. umjesto 5-4-3-2-1 raspodjeli bodove na 5-5-4-4-1 ili drukčije). Ako vijećnik 

dade kandidatima manje od ukupno 15 bodova, takav se listić smatra važećim (npr. ako dade 

jednom kandidatu 5 bodova, drugomu 3, četvrtomu 1, a ne raspodjeli 4 i 2 boda nikomu). 

Nakon takvog bodovanja utvrđuje se uži izbor kandidata prema sljedećim kriterijima: 

ukoliko je ukupan broj kandidata 10 ili manji, u uži izbor ulaze tri kandidata koji su dobili 

najviše bodova; 

ukoliko je ukupan broj kandidata veći od 10, u uži izbor ulazi pet kandidata koji su dobili 

najviše bodova. 

U slučaju da više kandidata, s najmanjim brojem bodova, koji ulaze u uži izbor imaju isti broj 

bodova svi ti kandidati ulaze u uži izbor. 

Nakon odabira užeg izbora kandidata Vijeće može, ako tako odluči, provesti dodatne 

konzultacije, na dijelu sjednice zatvorene za javnost. 

13

Glasovanje o kandidatima u užem izboru 

Glasovanje se provodi tako da se pripreme glasački listići za svakog kandidata u užem izboru 

posebno, s opcijama ZA i PROTIV. Članovi Vijeća pristupaju tajnom glasovanju o svakom 

kandidatu u užem izboru, na način da se glasuje po redu, od prvoplasiranog do posljednjeg 

plasiranog kandidata u užem izboru. 

Ako jedan od kandidata dobije potrebnu dvotrećinsku većinu izbor je obavljen i glasovanje se 

prekida. 

U slučaju da niti jedan kandidat nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu, pristupa se 

glasovanju o svim kandidatima koji su prethodno dobili 6 ili 7 glasova, pri čemu svaki član 

Vijeća može dati svoj glas samo jednom od kandidata. 

Ako se ni nakon ovog dodatnoga glasovanja ne izabere glavni ravnatelj raspisuje se novi 

natječaj. 

Točka 3. 

Odmah po donošenju Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o objavi i postupku 

provođenja javnoga natječaja iz nadležnosti Programskoga vijeća HRT-a stručna služba 

Vijeća HRT-a izradit će pročišćeni tekst Odluke o objavi i postupku provođenja javnoga 

natječaja iz nadležnosti Programskoga vijeća HRT-a, koja će se objaviti na web stranicama 

HRT-a. 

Predsjednik 

Programskoga vijeća HRT-a: 

Zvonko Milas 


Programsko vijeće HRT-a 


Izvadak iz fonograma 79. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (6. travnja 2010.) točka 

ad. 3. Rasprava o emitiranom programu HRT-a između dviju sjednica Vijeća HRT-a – 

nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih zakonom. 

14

MILAS: ……………… prelazimo na 3. točku dnevnog reda, to je Rasprava o programu 

između dvije sjednice. Molim gospodina Radića da uzme riječ. 

RADIĆ: Dobar dan! Zahvaljujem. U dva navrata smo se pripremali oko izviješća pa su se u 

međuvremenu neke stvari dogodile u programu. Dakle, ukratko, Informativni program o 

kojemu će više govoriti kolega Kumbrija se najviše bavio gospodarskom krizom, aferama od 

Podravke, Hrvatske poštanske banke, Hypo i tako dalje. Mi smo Dječjem i obrazovnom 

prišli redizajnu jednog dijela Obrazovnog programa, ne jednog nego najvećeg dijela. To je 

naišlo na vrlo dobar prijem kod publike. (ŽAMOR) 

MILAS: Hajmo malo slušati gospodina Radića! 

RADIĆ: …kojom smo kompenzirali nažalost nedostatak „Ljudi 20. stoljeća“ „U sobi s 

pogledom“ Nataše Ricijaš Craig koja je odlično odradila taj posao i mislim da je to dobar 

proizvod. Emisije Dječjeg i obrazovnog programa u tom segmentu smo podijelili na nekoliko 

novih proizvoda od savjetovališta Višnje Biti, potom Pod reflektorima Anite Anić, Eruopa 

express gdje se bavimo Europskom unijom, kako funkcionira, što donose zakoni, Posebno 

oko znanosti, Glazboplova. Jedan novi proizvod koji je dobro, da tako kažem sjeo u format 

Prvog programa ili Prve mreže. Redakcija Ozbiljne glazbe je imala dva ciklusa majstorska, 

Simfoničara HRT-a, Matineje u Bajsiću gdje su bila izvedena djela Antonia Vivaldija i imali 

smo Večer američke glazbe sa sjajnim solistima Katarinom Krpan i Domagojem Pavlovićem. 

Redakcija zabavne glazbe bila je dva dana na Dori. Dakle, polufinale, finale. Potom su imali 

sjećanje na Ivicu Šerfezija, Tribuete to Damir Dičić, dakle, poznati gitarista, jazzer, Damir 

Dičić je poseban program koji je naš Big band, dakle veliki sastav Hrvatske radiotelevizije 

pod ravnanjem Saše Nestorovića napravio. Snimali smo i novoobnovljenu Jaltu, Jaltu, dakle, 

39 godina nakon praizvedbe nova generacija glumaca. Bilo je zanimljivo vidjeti kako to 

funkcionira uz doajene Štefančića i Pavlinića koji su se pojavili na sceni. Sad se to može i 

uspoređivati. Imamo i stare snimke, ali i to nam je dobro, mi smo na tragu da želimo kroz 

dogledno razdoblje obnoviti ne samo mjuzikle nego i opere, operete, dakako, to će ovisiti o 

programima naših kazališta. Redakcija narodne glazbe. O svečanosti pasionske baštine, 

korizmeni koncert ansambla Lado. U tom duhu je bio i nastup, dakle emisije „ A sada mi“ 

koja je emitirana iz Vrbanja s otoka Hvara gdje su govorili o korizmenim običajima otoka 

Hvara. Tamo su nastupili muška i ženska klapa, katedralni zbor katedrale Svetoga Josipa, 

hvarske. Studio Bajsić je bio 1. od 4 godišnja koncerta Tamburaškog orkestra HRT-a. 

Kulturno znanstveni program.Ukratko - u emisiji Epur si muove, Otvoreni dani Instituta za 

fiziku pa smo u Kulturi demokracije govorili o modernom urbanizmu i gradovima, 

građanskom neposluhu o sudjelovanju mladih u javnom životu. Forum Trećeg programa se 

bavio pravom na grad i događajima u Varšavskoj. Interpress, Eurorabija, dakle odnos Europe 

i islama. Poeziji, dakle, tjedan suvremene portugalske poezije smo predstavili i u Odeanu 

jedan in memoriam Nikoli Batušiću. Dramski program u jednočinki vidim da su naši bili 

dosta angažirani. Dakle, najveće pohvale u sklopu Dokumentarne radio-drame dobila drama 

dokumentarna Lea Deutsch - mali teatar života Hrvoja Ivankovića, a u Jednočinki su 

gostovali Srećko Šestan koji je govorio o kulturnoj strategiji. Aleksandar Popovsi, dakle 

makedonski redatelj povodom premijere Peer Gynt u Gavelli. Potom Feđa Šehović povodom 

svoga 80-og rođendana. Milan Lakoš i Jakša Fiamengo su gostovali povodom 40 godina 

postojanja Hvarskog pučkog kazališta. I gospodin Želimir Mesarić povodom premijere Breze 

u HNK u Varaždinu. Zabavni program je realizirao niz emisija s Glazbenim programom 

zajedno. Samo da spomenem izravni prijenos Rock Loves Chopin. To je povodom obljetnice 

Chopina. Ovo je godina Chopina. Kao i uvijek zajedno s dokumentarnim programom bili su u 

funkciji obavještavanja o prometu, a onaj snijeg nam je izazvao po prilično poteškoća. U 

suradnji sa Športskim programom smo pratili sva najznačajnija zbivanja na olimpijadi. Dakle, 

uz njih smo prenosili utakmice Lige prvaka u rukometu, Davis cup: susret Hrvatska – 

Ekvador. Završnicu Svjetskog kupa u skijanja u Garmischu. Svjetsko prvenstvo u atletici iz 

Dohe. Neke stvari smo radili iz studija komentirali, neki su naši reporteri bili tamo. Dvoboj 

Ljubičića na turniru u Indian Wellsu pa potom nastupi hokejaša. Završnica hokejaške EBEL 

lige, dakle, utakmice Medveščaka. Kvalifikacije rukometašica za europsko prvenstvo 

Hrvatska – Makedonija. Tu bih završio s ovima koji su u Zagrebu. Jedan kratki pregled 

centara. Najkraće moguće. Dubrovnik se bavio svojim najvećim problemima oko 

nezaposlenosti i velikim prosvjedima oko građevinskog poduzeća Dubrovnik. U više navrata 

su bili u dolini Neretve od kud su izvještavali o posljedicama i štetama velike poplave i 

važnijim događanjima na Korčuli i Elafitima. Knin se bavio posebno problemima invalida u 

15

Kninu, ljudskim pravima u županiji i Kninu. Reprogramiranju kredita i tužbama i 

protutužbama Međunarodnom sudu pravde. Zadrani proslave Oluje. Potom je Radio Osijek 

izvještavao najvećim dijelom o štrajku u Osječkoj pivovari, u Orahovici prosvjedima seljaka. 

Dakle, mi kao naš centar izravno se javljaju u sve programe i Prvi i Drugi po potrebi i 

informativne emisije. Za mlađu publiku Osijek je uveo i novu emisiju koja se bavi 

elektronskom glazbom Digital FM. U području gospodarstva, privatizacije Uljanika Radio 

Pula je bila vrlo aktivna. Problemi tvornice Rockwool. Poticaji, subvencije poduzetnicima. 

Nezaposlenost. Slučaj Glasa Istre i tako dalje. Kad je riječ o manjinama posebno su pratili 

Dane srpske kulture, Suradnju Istre i iseljenika i 15 godina Udruge Bokelja u Istri. Rijeka. 

Rijeka se isto bavila brodogradnjom. Nažalost i njihovim rješenjem, onda po nezapamćenom 

snježnom nevremenu u Rijeci i cijeloj regiji. Pa problemima o postupcima protiv čelnika 

grada vezano uz riječke tržnice. Pod kraj ožujka bili su domaćini učenicima triju riječkih 

osnovnih škola. Ovo je zanimljiv projekt. I to u jednoj u kojoj se odvija nastava na 

talijanskom jeziku. Dakle, stotinjak učenika su upoznali s funkcioniranjem Radio Rijeke kao 

regionalnog javnog radija. Istodobno su s učiteljima koji su u školama zaduženi za brigu o 

medijskoj kulturi dogovorili suradnju o pokretanju radijskih emisija po školama te središnjoj 

radijskoj emisiji na Radio Rijeci. Radio Split se bavio učestalim prosvjedima i problemima 15 

tvrtki u državnom vlasništvu. Posebnu su pozornost usmjerili na lokalne inicijative za 

unapređenje turizma i gastronomije i kulturnih manifestacija. Programski podržali 

organizaciju festivala znanosti u Sinju i Splitu. S obzirom na velike kiše i broj odrona tako da 

su se bavili i prometom. Sljeme. Samo da spomenem neke, Sajam sporta i nautike, Svjetski 

dan potrošača. Stanje na Fakultetu prometnih znanosti nakon policijsko sudske akcije Indeks. 

Novosti u Bolnici Merkur: Tjedan mozga i Europski dan logopedije. I tako dalje. Zadar sa 

svim svojim problemima s malim brojem djelatnika se bori s konkurencijom koliko to može, 

izvršavaju sve svoje programske zadaće. Hvala. 

MILAS: Hvala Vama. Gospodin Kumbrija. 

KUMBRIJA: Dobar dan. Dakle, najznačajnije teme u Informativnom programu od 24. 

veljače, to je taj termin kada pratimo do jučer. U unutarnjoj politici i gospodarstvu: prosvjed 

seljaka, traktorske blokade. Rapidni rast nezaposlenosti. Ukidanje niže stope kriznog poreza. 

Zatim, antirecesijske mjere, aukcije za kredite s povoljnim kamatama za poticaj gospodarstva. 

Zatim gubitak posla hrvatskog konzorcija na gradnji ceste Bar – Boljare. Pa čitav niz 

prosvjeda i štrajkova diljem zemlje. Presuda Damiru Šlogaru. Zatim jedna velika tema koju 

smo radili dosta kroz čitav niz emisija, to je nasilje među mladima. Nešto od politike 

Kukuriku koalicija, okupljanje oporbe u Istri. I ovo zadnje, najznačajnije, najglasnije što je 

odjeknulo uhićenje Polančeca te afera vatrogasni kamioni Daimler. U vanjskoj politici, prva 

službena putovanja novog predsjednika Republike u Bruxelles, Ljubljanu, Beč i Budimpeštu. 

Susret premijerke Kosor i premijera Putina u Moskvi. Razgovori o Južnom toku. Zatim 

premijerka na Energetskom samitu u Budimpešti. Zaključivanje i otvaranje pregovaračkih 

poglavlja. Gospodarska kriza i prosvjedi u Grčkoj i Španjolskoj. Izbori u Iraku. Sukob oko 

naselja u istočnom Jeruzalemu, te ovaj zadnji teroristički napad u moskovskom metrou. 

Redakcija za kulturu i znanost. Otvaranje Muzeja krapinskog neandertalca. Zagreb Dox, 

festival dokumentarnog filma. Sajam knjiga u Leipzigu. Te središnja tribina o rezanju 

sredstava za nezavisnu kulturu. Religijska redakcija. Smrt zadarskog nadbiskupa Ivana 

Prenđe, imenovanje novog nadbiskupa. Tjedan solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini. 

Osnivanje novih biskupija Sisačke i Bjelovarsko-križevačke. Uvrštavanje imama zagrebačke 

džamije među 500 najutjecajnijih Muslimana svijeta. Polemike o ulozi pape Pia XII u 

Drugom svjetskom ratu. Pedofilija u crkvi. Uskrs upravo koji je iza nas. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Kumbrija. Izvolite, gospodine Mihajloviću! 

MIHAJLOVIĆ: Ako bih ja mogao samo još jednu kratku crticu. Nije izravno u vezi s 

programom nego se naslanja na onaj logistički dio koji omogućava programu da se realizira 

onako kako je zacrtao. Radi se o našoj tehnici koja je za vrijeme Olimpijskih igara po prvi 

put, ako ne prvi onda sasvim sigurno među prvima smo primijenili jedan Internet protokol za 

slanje priloga iz Kanade u centralu u Zagreb. U tom smislu smo dobili i pohvale proizvođača 

dotičnoga softvera i EBU kao naša krovna institucija je pokazala interes tako da su nas 

zamolili da u svibnju u Genevi napravimo prezentaciju tog našeg postupka koji bitno olakšava 

rad našim novinarima. Ubrzava cjelokupni proces pa onda smatram potrebnim da vas 

upoznam. Znam, mišljenje da dobra vijest nije vijest ali moramo biti uporni u tome i 

ponavljati i ovaj dio kuće koji je u sjeni i koji omogućava rad našim novinarima. Hvala. 

16

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Mihajloviću. 

RADIĆ: Može samo malo jedan dodatak. Dakle, da pojasnim. Mi smo paralelno u isto 

vrijeme imali dva sustava u funkciji. Stari i ovaj novi o kojemu govori gospodin Mihajlović. 

Testirali smo novi. Pokazao se izvanrednim. To je razlog zašto ćemo ga prezentirati. 

MILAS: Hvala lijepa. Čuli smo o programu Hrvatskoga radija. Otvaram raspravu. Lijepo vas 

molim da se uključite. Gospodin Mesarić, izvolite. 

MESARIĆ: Evo, ja ću tu. Marina i ja smo za Radio zaduženi. Volio bih da i druge kolege 

koji put kažu štogod o Radiju jer stignu li slušati ili ne, da nismo stalno nas dvoje dežurni. 

Ovako, samo kratko. Drago mi je da ste našli i supstitut za emisiju „Ljudi 20. stoljeća“ 

emisiju „U sobi s pogledom“ koja je negdje iz te šprance, njeguje tu vrst sjećanja i prisjećanja. 

Drago mi je da ste vratili „Ulicama kružim“. Čuo sam opet Šiljka koji ovako ima jednu 

nostalgičnu iz prošlih vremena tradiciju svačega, prisjećajući o svačemu zgodno brbljajući. 

Moram priznati da mi je to drago da čujem. Ozbiljna glazba, što da vam kažem, obadva ova 

ciklusa koja ste napravili su vrijedna. Ja samo uvijek molim Boga da se, samo nema danas 

gospođe od Radija da se to na Televiziji vrati, snimanja kazališnih mjuzikla koji su primjereni 

za Radio i opera, opereta opet jedna inicijativa. Evo, Jaltu ste netom što je izvedena snimili, 

dakle, ona je dokumentirana u novoj izvedbi, bar tonski. Možda će Televizija to popratiti. Pa 

ovo što imate tradiciju da pratite korizmene običaje, ovaj hvarski koji je, mislim, 

najupečatljiviji kao jedan pravi brand hrvatski, ta muka na Hvaru koja se događa. Pratite i ove 

druge stvari: građanski neposluh i forum koji je bio Varšavskoj posvećen jer su ljudi 

zainteresirani. To su neke tekuće stvari. Nažalost nisu alternativne kao što po nekim medijima 

ispada, ali vi ste tu promptno reagirali. Posebno smatram vrijednim da ste napravili vrlo 

vrijednu emisiju In memoriam doktora Nikice Batušića, našeg znamenitog teatrologa, jedne 

izuzetne osobe koji je zaslužio i više na drugim medijima nego što je dobio, ali on je bio 

skroman čovjek pa je skromno isto popraćen s ovoga svijeta. Hvala. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Mesariću. Gospodine Crnogorac, izvolite. 

CRNOGORAC: Pa ja bih samo hteo da kažem da, evo, morat ću iskoristiti priliku, jednom 

sam bio govorio o nekim izveštajima koji su stigli na različite adrese kao izveštaji Hrvatskoga 

radija i Hrvatske televizije i sada kad ovako između dve sednice Vijeća diskutujemo, dosta mi 

je neprihvatljivo da čujem ovako neke ad hoc informacije koje se bave pitanjima određenih, 

hajmo to reći ugroženih grupa ili što smo već prije bili spomenuli, a ovde konkretno o čemu 

sam ja bio govorio radilo se o pripadnicima nacionalnih manjina. Ali ovaj dokument vi 

nemate. Nažalost, dostavljen je samo meni i pretpostavljam u Programskom vijeću. Radio ga 

je gospodin Kumbrija s kojim sam razgovarao u vezi ovoga. Gospodin Radić da li zna ili ne 

zna. Verovatno ove informacije gospodin Kumbrija je pokupio i s drugih emisija ovdje kao 

što stoji ne samo u vezi Informativnog programa. Ali, tu je suština i Hrvatskoga radija i 

Hrvatske televizije da dolazimo do jednog konkretnog problema što se tiče nacionalnih 

manjina i civilnog društva. (ŽAMOR) Evo, izvešće Hrvatskoga radija namijenjen 

nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Za koga rađen? Evo, sad ću ja to da kažem, 

naslovna strana, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Vlada. Pošto je Savjet 

telo Vlade tako da evo, mogu reći komotno i Vladi. Tu dolazimo do jednog problema očito 

možda zbog nerazumevanja. Mislim da je ovaj izvještaj Radija bolje pisan nego izvještaj 

Televizije. No, međutim, hoću da se uključim prije diskusije na temu Televizije jer u vezi 

Televizije smo već nešto počeli i da razgovaramo. Želim samo ovom jednom rečenicom koju 

ste Vi u uvodu napisali da naglasim da shvaćanje problema nije poistovećivanje s nekim 

drugim problemom. Evo, ovako, slušajte pažljivo rečenicu: U mreži Prvog i …. građanski 

glas, emisija… svakako treba istaknuti emisije Religijskog programa koji u cijelosti provode 

sporazum o zastupljenosti nekatoličkih vjerskih zajednica na Hrvatskom radiju. Nacionalne 

manjine u Republici Hrvatskoj, neke nacionalne manjine su i pripadnici katoličke 

vjeroispovijesti. Mislim da se to ne treba poistovjećivati. Onda dolazimo do možda i u nekim 

drugim emisijama da obrađujete teme nacionalnih manjina. Mislim da to nije u redu. Ali 

kompletan program, mislim da bi ga trebalo razdvojiti od Informativnog uopće i na Radiju i 

na Televiziji i dakako da bude jedna program nacionalne manjine i civilno društvo. Evo. 

Hvala. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Crnogorac. Je li se još netko javio za raspravu? 

ŠKRABALO: Ja bih samo htjela gospodinu Crnogorcu napomenuti da je izvješće koje Vi 

spominjete dodatni materijal, prilog, izviješću Programskog vijeća o radu 2009. kojeg smo 

dostavili Hrvatskom saboru i mi smo svi usvojili to izvješće i prilog tome kao što možete 

17

vidjeti 77. sjednica je to izvješće koje je Televizija pripremila za Vladu, ali mi smo ga 

priložili… (ŽAMOR) 

CRNOGORAC: Da radi se o tomu, ali ja sam na osnovu toga i govorio, izneo svoje 

predloge. Hvala. 

MILAS: Zahvaljujem. Ukoliko je to sve, ja lijepo molim gospodina Burića… 

ŠKRABALO: Ja imam jedno pitanje, oprostite. 

MILAS: Zaista ne vidim mikrofone. Ako možete malo da se vidi. Izvolite, gospođo 

Škrabalo. 

ŠKRABALO: Ja imam pitanje. Gospodine Radiću šta se događa ponovno ponovljeno pitanje 

s onom emisijom s demo bendovima? 

RADIĆ: Kako je mala nestašica novca, ja sam rekao prošli put, mi imamo demo bendove, 

naime ne demo bendove, imamo ove mlade neafirmirane koje vučemo na Drugom programu. 

Oni su subotom prije podne i gostuju i sviraju uživo. Ali to nije to, to nije taj projekt, on je 

djelomice pokriven time. A o ovome je sada, sljedeći tjedan ću imati sastanak s udrugom koja 

zajedno sa ZAMP-om, HUZIP-om i ne znam s kime, s Hrvatskim društvom skladatelja slaže 

jedan projekt u kojemu će biti predstavljeni svi demo bendovi u Hrvatskoj, a onda ćemo mi 

koristeći njihov materijal sve te iste prezentirati u našim programima i snimiti, onim najboljim 

omogućiti snimanje CD-a u našim studijima. Ali to je sad u tijeku. Izvedba je u tijeku, tako da 

ih nema ali će ih biti, to je sigurno. Ali dijelom mi pokrivamo i s Drugim programom 

subotom prije podne u radnoj suboti, gostuju neafirmirane skupine koje u živoj svirci se na 

neki način predstavljaju što je malo teže jer je to studio koji nije za izvedbu javnu glazbu nego 

je on govorni studio, ali to funkcionira s akustičnim gitarama pokrivamo tu jedan dio 

instrumentima. Imamo i klavir u studiju. Dobro sad je to tehnička izvedba. Dakako, da nije na 

nivou, ne znam, režije 1, ili Bajsića gdje bismo mogli izravno raditi takve koncerte, ali 

koncepcija je da, zajedno s ovom udrugom kad oni iskristaliziraju 100 takvih ili 50 da mi 

uzmemo onih najboljih 10 i njima omogućimo da se prezentiraju. 

MILAS: Hvala lijepa. Izgleda da smo iscrpili raspravu o programu Hrvatskoga radija. 

Izvolite, gospodine Grubiša. 

GRUBIŠA: Htio bih samo iskoristiti ovu priliku samo da kažem, koliko mi se čini da je vrlo 

kvalitetan rad Trećeg programa Radija. Da je to vrlo kvalitetan jedan program. Vrlo dobro 

komponiran i volio bih da se taj tip, taj model zapravo na neki način, ta ozbiljnost i ta 

serioznost tog programa malo osjeti i u drugim programima. Mislim da bi taj program pošto 

emitira vrlo kvalitetne sadržaje, naravno, neki će reći dosadne, ali što ja mogu, ja volim 

najdosadnije sadržaje, da se taj model Trećeg programa malo odslikava i u drugim 

programima gdje se čini mi se previše popušta općem ukusu i previše se daje ovih talk showa 

i ubacivanja slušatelja sa svojim govorima i opservacijama koje su često vrlo banalna i vrlo 

marginalna. Mislim da bi tu trebao i veći kriterij voditelja da se ne dogodi to da imamo onu 

poplavu kao kod blogova gdje imate sve i svašta i različitih oblika govora koji koji put 

graniče i s govorom mržnje. To treba vrlo pažljivo selekcionirati i voditelji moraju biti u 

stanju da odmah reagiraju. Bilo je u nekim slučajevima, čak i na Radio sljemenu kada je bilo 

tih popuštanja općem niskom nivou slušateljstva. Ja mislim da se to mora bolje izoštriti u 

sljedećem razdoblju. 

MILAS: Hvala lijepa. 

RADIĆ: Htio bih samo odgovoriti. Dakako, da bi želja svakog urednika bila da ima dobro 

izbalansirane mreže. Naša želja je da ih isprofiliramo da budu za sve segmente naše publike. 

Treći program je po svojoj strukturi možemo reći iskreno vrlo elitni program. On je po broju 

slušatelja nadmašuje nakladu bilo kojeg časopisa u Hrvatskoj, ali koncepcijski se te emisije 

studiozno dugo pripremaju jer po tom konceptu ne bismo mogli baš promptno reagirati, 

koncipirati recimo dnevni program, Prva mreža je po svojoj ozbiljnosti se nastavlja na Treću. 

Dakako da nije kao Treća, ali tu se može vidjeti jedna doza veće serioznosti u pripremi, u 

izričaju, u boji da tako kažem programa, dok na Drugoj su ipak lakši sadržaji jer moramo 

raditi zabavu, jer nam je držim se one maksime da moramo informirati, obrazovati i 

zabavljati. E, sad ta zabava, imate raznih primjera. Što je primitivnije izgleda da je 

popularnija. Dakako da mi ne smijemo pokleknuti pod tim nasrtajima. Stalno je pritisak na 

nas jer nam kao model prikazuju komercijalne stanice koje uživaju visoku popularnost 

zahvaljujući čak i ne ovoj komunikaciji sa slušateljstvom koliko, recimo, tipu glazbe koju 

sviraju. E, sada kad se postavi takav kriterij onda je vrlo teško, čak me i kolege s Trećeg 

programa kad ja kažem bilo bi dobro da promptno reagirate na neke događaje danas, a ne za 

18

mjesec dana koliko vam treba da se pripremite. E, sad oni kažu, misle da ja želim omekšati 

Treći program pa da mu spustim nivou i ton rasprave da bi ga napravio prihvatljivijim i oni se 

ne slažu sa mnom da bi to trebalo tako napraviti jer nisu u stanju tom brzinom proizvesti kao i 

ozbiljan članak, ne možete ga napisati za pet minuta. Naravno, i kolegica može potvrditi, 

jedna stvar je pisati kolumnu, druga stvar je dnevno izvještavati, a treća je kako bih rekao 

praviti zabavu i razveseljavati publiku koja ne znam, zbog naslovnice ili duplerice kupuje te 

iste novine. Dakle, shvaćam Vašu primjedbu i s željom da budemo što bliži tom modelu, ali 

vrijeme nas kako bismo rekli neumitno ubija i ovi blogovi o kojima Vi govorite, zgodno je, 

povirite malo u onu knjigu, ja preporučam svima Trećeg programa zadnji časopis koji govori 

o, Andrew Keen je napisao onaj sjajan pamflet, naime, nije pamflet ja ga zovem pamflet, 

dakle, Kult amatera, tako se zove njegova knjiga, ali smo objavili izvatke o ovoj, je li, kako 

bismo rekli, dominaciji blogova i teroru amatera i neznalica. Kako će to završiti? On tamo 

daje vrlo crnu prognozu. Ali, zahvaljujem na primjedbi u svakom slučaju. 

MILAS: Hvala lijepa. Evo, vrijeme vas ubija kao i nas. Izvolite, gospođo Škrabalo. 

ŠKRABALO: Samo nadopuna. Na tragu ovoga što je rekao profesor Grubiša. Mislim da je 

možda Mreža, naročito Prvi program Hrvatskoga radija nakon što je vrlo uspješno se 

pozicionirala sa kontakt programima za što znamo što im je bila svrha kad se U mreži uvodilo 

zapravo da se stabilizira slušanost u prime-timeu radijskom i očito je da je tu prvi Hrvatski 

radio zavladao Prvi program u tom prime-timeu i da je možda sada stvarno vrijeme da se 

podignu kriteriji, odnosno da se sada napravi revizija, možda tog kontakt dijela programa. 

Evo, na tragu i različitih sugestija koje postoje unutar vaše kuće. Evo, tu je kolegica 

Kastratović koja oko toga imala više ideja, ali i druge kolege, tako da bi možda imalo stvarno 

smisla malo vidjeti kako, jer se čuje u zadnje vrijeme dosta i vaših vlastiti voditelja koji već 

znaju napamet koji se ljudi javljaju, da se možda malo to promijeni. Je li. To je čisto sugestija. 

MILAS: Hvala lijepa. Evo, lijepo molim gospodu s Radija da sve ove sugestije prime 

dobronamjerno u cilju poboljšanja programa. Zahvaljujem vijećnicima koji su diskutirali i 

molim gospodina Raguža. Gospodin Burić je inače bolestan. Javio se, ima 40 temperaturu i tu 

je danas gospodin Mario Raguž pa ga molim da počnemo s televizijskim programom. Izvolite. 

RAGUŽ: Pozdrav svima! Ja sam malo pripremio ovo što znam da je bilo od posljednje 

sjednice, a da bi mogao posebno istaknuti. Što se tiče Dramskog programa krenula je serija 

Dome slatki dome. U Dokumentarnom programu krenula je serija o Titu. To ste vidjeli i po 

novinama je bilo ovih dana, uglavnom ja mogu reći samo da je krenulo. U Zabavnom je 

krenula emisija Država, selo, grad. Sve ima dobru gledanost. To isto koliko znam da dobivate 

gledanost. Imali smo izravni prijenos otvaranja Muzeja u Krapini. Bili su prijenosi prilikom 

utemeljenja novih biskupija u Sisku i Bjelovaru. Prijenos Tjedan solidarnosti s Hrvatima i 

Crkvom u BiH. Koliko znam snimali smo i Jalta, Jalta i bio je prijenos izrani na HRT plusu. 

Možda je zanimljivo nije izravno vezano. HRT kako potpisuje nakon što vjerske zajednice 

potpišu ugovor s državom potpisuju i s Hrvatskom televizijom pa je bilo, potpisali smo 

ugovor s Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel. Imali smo sada za Uskrs program 

prigodan Uskrsu iz više programa. Bila je Imotska pasija, to je radio Dokumentarni i Škrinju. 

Bili su neki filmovi i serije i bili su prijenosi misa i Križnog puta i mise iz Vatikana, Urbi et 

orbi. Mogu reći da smo imali dobru suradnju s Informativnim programom. Konzultirali smo 

se i mislim da smo to napravili korektno. Evo. Hvala. Ja toliko za sada. 

MILAS: Hvala. Gospodine Kuniću, izvolite. 

KUNIĆ: Evo, ja sam kao zadnji. Sve ste čuli s Radija pa ja neću specijalno nešto ponavljati. 

Dakle, bilo je riječi o Podravci, o Daimleru, o Polančecu, o susretu Putin i Kosor. Jedino da 

dodam, mislim da je kolega zaboravio imali smo susret Josipović – Tadić u Opatiji gdje smo 

morali malo potaice raditi jer naime srpska strana je tražila da se za taj susret javno ne zna pa 

smo mi unutar programa to odradili potaice tako da je kolega otišao dolje i riječki studio mu 

je pružio maksimalnu potporu. Vidjeli ste i sami dobili smo pristojne izvještaje i uključenja. S 

druge strane, moram samo za Polančeca reći da su se kolege u Koprivnici, da ih javno 

pohvalim, iskazali jer su uredno pred kućom čekali, čekali i čekali bez obzira što nas je 

policija uvjeravala da je gospodin Polančec već u Zagrebu. Dočekali smo ga. Imali smo jedini 

taj dan snimku samog uhićenja. S druge strane moram samo još dodati da smo eto pratili i ovo 

isto što je rekao kolega, Šlogarovo suđenje i presudu. Gospodarstvo generalno i to bi manjeviše 

sve. Evo, kolega Raguž je rekao da smo za Uskrs surađivali koliko smo mogli. Neke 

emisije za Uskrs su skinute s programa. Dva razloga su, recimo Veterani mira su skinuti jer 

nismo mogli naći goste. Naime, nitko nije bio voljan u subotu doći u goste. Vijesti na Drugom 

19

programu su skinute jer je film trajao preko 3 i pol sata, išle bi de facto dan kasnije pa smo 

shvatili da je potpuno neprimjereno i u tako kasnom terminu davati vijesti na drugom. Istini 

za volju nije bilo nekih događaja koji bi opravdali držanje kompletne ekipe ovdje da 

izemitiramo 5 ili 6 minuta. Evo, to je u kratkim crtama to. 

MILAS: Hvala. Evo, ja ću isto kao sugestiju reći, vezano za Veterane mira, možda je bila 

prigoda obzirom da je Uskrs na Plitvicama 91. malte ne obilježje rata u Hrvatskoj se dala neka 

prigodna ili makar u tom smislu neka arhivska građa, snimka. Jednostavno da se podsjetimo 

onoga što se ne bi više trebalo ponavljati. Evo. To je to. Kolege i kolegice izvolite. Gospodin 

Crnogorac. 

CRNOGORAC: Hvala. Ja sam mislio da će netko od prethodnika na neki način upoznati 

moje ostale kolege vijećnike, a i ostale članove možda Ravnateljstva da smo 30. 4. imali jedan 

radni sastanak koji je održan ovdje… (ŽAMOR) Pardon! 30. 3. sastanak. Naime, radilo se u 

vezi nove emisije koju smo donijeli unutar Programskog usmjerenja Hrvatske televizije za 

2010. godinu emisija, hajmo reći pod radnim nazivom Manjinski mozaik. Prisutni su bili, 

odnosno, poziv je uputila ja mislim gospođa Draštata, gospodin Kunić je bio i gospodin 

Popovac je bio prisutan i gospođa Blagaš, ako se ne varam. Pozvani još na taj sastanak su bili 

gospodin Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike 

Hrvatske; gospođa Zdenka Čuhnil, saborska zastupnica; Šemso Tanković, također saborski 

zastupnik; Denš Šoja, saborski zastupnik; gospodin Aleksandar Milošević, savjetnik u Klubu 

zastupnika SDSS-a i ja. Razgovarali smo na temu ove nove manjinske emisije i tu smo izrazili 

dosta veliko nezadovoljstvo samom njezinom koncepcijom, ali i u tom razgovoru smo došli u 

stvari do, hajmo reći do nekog, mislim da je prije svega naš je bio stav da se zbog izuzetno 

kompleksnog pitanja i do sada situacije koja se odvija i na Radiju i na Televiziji, a to je 

privremene emisije „Prizme“ koja ima još kao privremeni status, tako možemo slobodno da 

kažemo. Došlo je vrijeme da se formira program za nacionalne manjine i civilno društvo koji 

bi se posebno bavio s ovim temama imao dovoljno mjesta u programskoj shemi HRT-a, i 

Radija i Televizije i mislim da su se to složili pa upravo i sama gospođa koja je sazvala taj 

sastanak, gospođa Draštata koja radi unutar Informativnog programa. Kao što znamo 

Informativni program ima pod sobom upravo ovu Redakciju za nacionalne manjine i civilno 

društvo. Evo, ja želim ovim putem da vas obavijestim u vezi toga sastanka tih zaključaka i 

mislim da će to biti jedan i od mojih konkretnih predloga kada budemo došli, raspravljali 

verovatno u vezi poslovanja HRT-a za ovu godinu. Hvala. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Crnogorac. Gospođa Škrabalo. 

ŠKRABALO: Ja bih se kao prvo htjela izraziti nezadovoljstvo činjenicom da o sastanku 

vezano uz razvoj programa za nacionalne manjine mi nismo bili izvješteni kao Vijeće u 

vašem izvješću, naročito kad se radi o sastanku na kojem su sudjelovali v. d. glavnog 

ravnatelja, glavni urednik Informativnog programa, saborski zastupnici. Znači, smatram da je 

to jedan propust. Isto tako smatram propustom od strane gospodina Crnogorca da, OK. Sad je 

o tome izvijestio, ali ja smatram da bismo mi inače trebali dobivati takve informacije o tako 

značajnim aktivnostima na početku vezano uz toku dnevnog reda, ono što smo imali i 

zaključak, a to je da bi mi svi vijećnici o značajnim aktivnostima koje se tiču HRT-a trebali 

izvještavati kolege vijećnike nakon izvješća o prethodnom razdoblju, o pojedinačnim 

aktivnostima. Treće, želim izraziti čuđenje da je na taj sastanak, odnosno da nikome nije palo 

na pamet, ja to ne smatram da je to odgovornost novinarke ili urednice, ali svakako jest 

odgovornost osoba koje predstavljaju vodstvo ove kuće je bio pozvan sam član Vijeća koji je 

izabran od strane, odnosno nominiran od strane vladajuće većine u kojoj trenutno sudjeluje i 

SDSS, odnosno član Vijeća koji evidentno primarno je zainteresiran što je logično za pitanje 

nacionalnih manjina. Smatram to značajnim propustom zato što pitanje nacionalnih manjina 

nije pitanje nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Broj dva, zato što se ne radi o 

programu koji se tiče samo nacionalnih manjina nego se tiče civilnog društva i ljudskih prava. 

I to smatram potpuno neprihvatljivim da se uopće predsjednik Vijeća nije bio na tom sastanku 

niti je bio pozvan koliko sam shvatila. Da ni dopredsjednik Vijeća nije bio pozvan na taj 

sastanak. Ja to ne razumijem moram priznati jer gospodin, mi imamo predsjednika, izabrali 

smo ga zato da nas može predstavljati kao cijelo Vijeće na značajnim sastancima tog tipa. 

Čudim se gospodinu našem kolegi Crnogorcu da je možda, možda Vi niste znali tko je još 

pozvan, to smatram izrazitim propustom. Druga stvar, ja smatram izuzetno zabrinjavajućim 

otvaranje uopće otvaranje pitanja da se pitanja ljudskih prava, nacionalnih manjina i civilnog 

društva da uopće se može pomišljati da se ta tematika tretira na Hrvatskoj radioteleviziji izvan 

20

Informativnog programa. Jedna je stvar što znam jer sam prilikom izvješća za ovaj Sabor smo 

bili u komunikaciji s Redakcijom za nacionalne manjine, civilno društvo i ljudska prava o 

tome da li da se unutar Redakcije drugačije organizira sama redakcija, da se drugačije 

napravi, mislim da se drugačije grupiraju projekti na način koji će omogućiti veći fokus nekih 

timova na neke nove proizvodne, kako da kažem, zadatke. Ali ideja da se iz Informativnog 

programa izdvoje ljudska prava i civilno društvo i nacionalne manjine vam doslovno znači, da 

se informiramo o tome što rade političke stranke da cijeli politički život svodimo na političke 

stranke, gospodarski život na poduzeća, i imamo nekakav folklorni ansambl aktivista 

ljudskopravaša i manjinaca koji će negdje drugdje voziti ne znam šta, svoje slobodne 

aktivnosti koje onda neće informirati vijesti i dnevnike i nemojte mi pričati o horizontalnoj 

suradnji između programa jer znamo da to tako ne funkcionira. Jer inače ne bismo imali ni 

kulturu unutar Informativnog programa nego bi vam bilo dovoljno da vas Dramski program 

servisira s vijestima. Tako da ja to smatram apsolutno radikalnim odmakom od svega o čemu 

razgovaramo na ovom vijeću zadnjih nekoliko godina, a tom integriranom, sveobuhvatnom 

multiperspektivnom praćenju različitih tema u sklopu Informativnog programa na način gdje 

se događa takozvani manstreaming, pitanja i prava grupa od posebnoga interesa i moram isto 

tako ustvrditi da važnost nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koja je afirmirana kroz 

ustavni zakon ne znači da nacionalne manjine mogu krojiti sudbinu svih drugih manjina u 

Republici Hrvatskoj kad se radi o informiranju hrvatske javnosti. Mi imamo seksualne 

manjine, mi imao osobe koje su manjina po svojoj zastupljenosti, demografskoj strukturi, kod 

nas su seljaci manjina. Mi imamo različite tipove manjina, a da ne govorim o 

marginaliziranim skupinama u Hrvatskoj. Znači, to je broj jedan. Znači, tema i ta ideja da ste 

se vi složili kao što sada čujemo s time da ja pouzdano znam da se gospođa Draštata s time 

nije složila… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …s time da se program manjinski izdvoji kao 

posebni program iz Informativnog programa jer sam by the way usput isto tako, mogu vam i 

proslijediti jer to mi svi imamo, a to je prijedlog razvoja manjinskog mozaika u kojem je, ne 

od sada nego od prije par mjeseci u kojemu je usput spomenuto i pitanje reorganizacije te 

redakcije radi proizvodnje te dosta zahtjevne u kojoj se govori o osnivanju eventualne 

Redakcije za manjine, posebno manjine, ljudska prava koja bi bila onda posebna od ovog 

iseljeništva, civilno društvo. To su neke interne stvari unutar Informativnog programa. I druga 

stvar, gospodine Crnogorac! Ja moram priznati da ja nisam do kraja sigurna u kojoj mjeri se 

mi kao vijećnici, mi možemo davati naše ideje, ali u kojoj mjeri se mi možemo baviti time 

kako funkcionira unutarnja organizacija ijednog programa na Hrvatskoj radioteleviziji. Kako 

funkcionira odabir ljudi za vođenje ijedne emisije na Hrvatskoj radioteleviziji. Ja nisam 

shvatila da je to naš zadatak niti mislim da su ljudi koji rade u uredništvu ove redakcije ili 

neke druge shvatili da je Vaš zadatak da Vi budete predvodnik nove koncepcije unutarnje 

organizacije manjinskog programa. Jesam li u pravu, gospođo Šaško? 

CRNOGORAC: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) 

ŠKRABALO: Vi ste sad rekli da će u tom smjeru ići moja inicijativa i da ste se Vi na tom 

sastanku složili da se osnuje program… (UPADICA – NERAZUMLJIVA) …eto Vi smatrate 

da je to u Vašoj nadležnosti… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …to znači unutarnje petljanje 

u unutarnju organizaciju. Organizacijska pitanja unutar, Vi možete dati svoje kada čujete od 

njih, možete dati svoj feedback, feedback na ideju, to da. Ali da Vi budete inicijator osnutka 

manjinskog programa, ja sam možda u krivu, gospođo Šaško. Možda sam stvarno u krivu, 

ispričat ću se ako budem isto kao što se duboko ispričavam gospodinu Popovcu oko onih 

Narodnih novina, stvarno. Ovaj, možda sam stvarno krivo shvatila ovlasti vijećnika. Nadalje, 

ja želim reći da ja apsolutno smatram i što smo mi potvrdili u Izvješću za Sabor i tu gospodin 

Crnogorac, mislim da je to jako važno, mislim da manjinski mozaik u 2010. godini stvarno 

zahtijeva proračunsko planiranje koje će adekvatno odgovoriti na produkcijske zahtjeve i da 

nekakav krnji, mislim ono što ste i vi govorili… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Ja Vam 

upravo govorim da mislim da u 2010. potpuno podržavam to da se treba osigurati adekvatna 

proračunska sredstva za normalnu produkciju, a ne nekakvu produkciju koja je nenormalna, 

premala, jednostavno neadekvatna i u tom smislu kad ćemo doći do poslovnog plana mene 

izrazito zanima što ste vi poduzeli po pitanju namjenskog financiranja koje nije iz državnog 

proračuna nego iz drugih fondova i gdje je tu uopće strategija financiranja Manjinskog 

mozaika. 

MILAS: To je druga tema. To ćemo u Poslovnom planu. 

21

ŠKRABALO: Ne. Gospodine Crnogorac, ja još znam što govorim. Postoje dvije paralelne 

stvari koje nemojmo miješati babe i žabe. Jedno je pitanje emisije Manjinski mozaik i njenog 

financiranja i osiguranja resursa za Manjinski mozaik, dugoročno neispunjene obaveze, a 

drugo je pitanje da se pod krinkom osiguranja resursa za Manjinski mozaik radi 

marginalizacija integralnih dijelova IP-a na način da se oni izdvajaju u novi program i da se 

kroz to eventualno osigura i politički nadzor nad tim programom. To ne bi išlo. 

MILAS: Hvala. Gospodin Crnogorac. 

CRNOGORAC: Pa, evo, izgleda nakon moje diskusije prethodno što se tiče Hrvatskoga 

radija koleginica Škrabalo je replicirala na moja izlaganja i ja joj na tome zahvaljujem, samo 

mi je žao njeno shvatanje neke, hajde da kažemo demokratičnosti u punom smislu reči i 

prema drugima koji osjećaju da trebaju nešta drukčije da se o njima kaže ili da se oni na 

određeni drugi način prezentiraju. Druga stvar, ono stvarno što se ne zna, ja ne mogu nikoga 

da okrivim, ja sam jednostavno, povod moj u vezi kojeg sam vam govorio u vezi ovoga 

sastanka jednostavno da vas obavestim o tome što je bilo jer mi nije niko reko, ja na pozivu 

nisam vidio ko je još pozvan. Ja sam došao na sastanak i onda sam imao prilike da vidim tko 

je. U stvari, ja pretpostavljam da su bili svi zastupnici pripadnici nacionalnih manjina 

pozvani. Pretpostavlja. Još ću reći jednu stvar da je kod izbora mene u Programsko veće 

HRT-a je Savez za nacionalne manjine dao punu podršku. Sve nacionalne manjine su dale 

podršku meni da ja uđem kao predstavnik nacionalnih manjina u ovo tijelo. S time u vezi se 

osećam odgovornim da u ime njih i govorim. Ali isto tako moram da podsetim da ne sam 

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i svi oni pozitivni zakoni koji su u skladu s tim 

zakonom doneseni u Republici Hrvatskoj nego moram da podsetim i na sve one konvencije 

kojih je preuzela pridržavati se Republika Hrvatska, a koji ističu pozitivnu diskriminaciju 

pripadnika nacionalnih manjina i njihovih prava. Ako pripadnici nacionalnih manjina i Savjet 

za nacionalne manjine izričito već godinama govore da nisu zadovoljni s programom za 

nacionalne manjine, odnosno s emisijama Prizmom i Agorom onda ne vidim što je loše ako ja 

kao član ovog Programskog vijeća na ovakvim sastancima, ja bih volio da su bili svi prisutni, 

mislim da je bio i jedan od zaključaka da mi svi i odemo jednom na Savjet za nacionalne 

manjine ili da barem predstavnici Savjeta za nacionalne manjine dođu tu kada se raspravlja o 

tome pa da i oni iznesu svoje mišljenje direktno vama da se uvjerite u to nezadovoljstvo. I 

zato opet vam kažem, ističem, evo, žao mi je zbog ovog Vašeg nerazumevanja za 

demokraciju. To je prva stvar. Ali jasno stoji i u Zakonu o elektroničkim medijima i u Zakonu 

o HRT-u što je obaveza javne televizije. Temeljna prava da tako kažem ili… o čemu u stvari 

onda pričamo ako se bojimo da će ono što mi trebamo promovirati preuzeti uticaj nad 

Hrvatskom radiotelevizijom. Ja mogu samo da kažem što se tiče ostalih emisija i ocenjivanja 

ostalih emisija mogu da još kažem da je apsolutno u generalnom pristupu, dakle da još ima… 

govora mržnje, kao što je rekao gospodin Grubiša, da nedostaje pravih tema u tim emisijama, 

da se pogotovo u ove dve emisije, a i što se sada žele nametnuti forma, forma to znači da 

imamo dovoljan broj emisija namenjenih za pripadnike nacionalnih manjina zanemaruju 

politički problemi koji postoje i radi kojih mi govorimo da takve emisije i te teme moraju biti 

zastupljene na HRT-u i da sve ove teme se u stvari svode na tematiku, odnosno na folklor 

nacionalnih manjina. Jer više sam puta naglašavao u svojim, da tako kažem, iznošenjima 

mišljenja na koji način bi trebali promeniti pristup realizacije ovih emisija namenjene 

pripadnicima nacionalnih manjina. Kad kažem pripadnicima nacionalnih manjina znate koliko 

ja kao pripadnik nacionalne manjine mogu da vidim koliko meni može poslužiti dobrih stvari 

u tim emisijama da ja saznam nešto novo. Gotovo pa ništa. Zato što je to sve otprilike što ja 

znam. A dobro, služe da se upozna većinski narod s tradicijom i običajima, hajmo reći najviše 

s kulturnom baštinom nacionalnih manjina. To nije ono što ni mi želimo, a ni što Ustav govori 

ni ustavni zakon, a … ni Zakon o HRT-u. Ali kako je moja dužnost da se brinem o tome ja 

imam pravo to da kažem ovde i zajedno sa svojim kolegama vijećnicima u Vijeću želim da 

omogućim svim onima koji, da tako kažem, se osećaju da se na određeni način dobro ne 

zastupaju u javnosti njihovi problemi da to izmenimo, a ne da to opstruišemo. Meni nije ni u 

kom slučaju bila namera da ja nekoga drugoga marginaliziram, da ja preuzmem politički 

uticaj, ne znam na koji način, i druga stvar kad ste rekli, ljudska prava, ja ih uopšte nisam 

pomenuo ja sam rekao civilno društva… (ŽAMOR) …ne, ali ljudskim pravima se mogu 

baviti svi… (ŽAMOR) OK. Mislim da se zove Redakcija za nacionalne manjine, iseljeništvo i 

civilno društvo… (UPADICE: i ljudska prava.) …i ljudska prava. Pa je. Ja mislim da je 

prijedlog koji sam ja, koji ću izneti, ja nisam rekao koji sam izneo, ja sam samo izvestio da bi 

22

dobio ovo repliciranje od Vas, gospođo Škrabalo, na, da tako kažem, neki način mislim 

apsolutno otvorenost prema svima vama da vam kažem di sam bio, s koje strane sam pozvan, 

šta sam radio i s kim sa pričo i što smo zaključili pa i s gospođom Draštatom. 

(NERAZUMLJIVA UPADICA) Molim! (UPADICA) Ne. Ja sam vas upoznao u vezi tog, a 

moj predlog konkretan će biti kad to bude vreme bilo na nekoj drugoj tački. A ako Vi dalje 

želite razgovarati u vezi toga nema problema. 

MILAS: Hvala lijepa. Idemo dalje. Gospodin Kunić, vrlo kratko. 

KUNIĆ: Vrlo kratko. S obzirom da je gospođa Škrabalo… uzrujala oko tog sastanka i oko 

cijele te priče oko manjina. Prvo i osnovno pozvani su samo isključivo pripadnici manjina, a 

ne članovi Vijeća. Gospodin Crnogorac je došao kao pripadnik manjine. To je pod jedan. Pod 

dva, ja se ispričavam što nismo zvali i članove Vijeća ako članovi Vijeća misle da trebaju 

sudjelovati u svakom sastanku koji mi imamo. Mi ćemo vas rado zvati. Pod tri, pobrkali smo 

pločice. Naime, nitko nije dao ideju osnivanja programa za manjine i time uvjetovao ukidanje 

Redakcije. Riječ je dakle o jednoj drugoj stvari. Manjine traže program. Naime, zemlje u 

okruženju su puno dalje otišle od nas i mi imamo jedan veliki problem što naprosto se u 

informativnom ne možemo dovoljno posvetiti manjinama. Dakle, ne isključuje se Redakcija. 

Redakcija ostaje kao takva ali cijela stvar prelazi na jednu veću razinu. Manjine moraju imati 

svoje emisije na svojim jezicima. To je vrlo zahtjevno, to je vrlo teško, to je suradnja koja 

traži suradnju s drugim tv kućama. Kako da vam to pojednostavim? To je mali program 

unutar mojeg programa, apsolutno i moj prijedlog je bio i mi mislimo da je najpoštenije da 

manjine, dakle, govorimo o nacionalnim manjinama, ne o civilnom društvu, ne o ničem 

drugom budu izdvojene u program za manjine da bi im se mogli kvalitetnije posvetiti upravo 

u skladu s ustavnim zakonima i svim onim konvencijama koje smo mi potpisali. O tome je 

riječ. Nije riječ o ukidanju Redakcije niti izbacivanju Redakcije van mojeg programa. To 

uopće nismo razgovarali ni u jednom momentu. Analogija vam je Program za kulturu gdje 

imate Program za kulturu sa svojom emisijom, jedan način obrade tema i imate Redakciju za 

kulturu koja je obrađena na jedan drugačiji način sporovozno, kratko, ovako ili onako. Dakle, 

ista stvar. Analogija je potpuno ta. Dakle, ne gasi se Redakcija nego se eventualno oformljava 

program u smislu kvalitete. To je jedno. A drugo, ja se još jedanput ispričavam ako imate 

potrebu razgovarati o tim stvarima konkretno o manjinama ili o bilo čemu ja ću vas uvijek 

rado pozvati. Greška je očito na našoj strani, ali nismo je doživjeli taj čas tako važno. 

MILAS: Hvala, gospodine Kuniću. Gospodin Grubiša. 

GRUBIŠA: Mislim da je vrlo značajno to što se o tome ovdje raspravlja jer ja mislim da se 

mi moramo ovdje pridržavati onoga što su i stajališta Europske radiotelevizijske unije, a to je 

o inkluzivnosti programa za manjine, ljudska prava i sve ono ostalo što ide u tu skupinu. 

Dakle, civilno društvo, da oni moraju biti po načelu inkluzivnosti inkorporirani u postojeće 

programe. Ja se ne slažem s idejom da se to izdvaja kao posebno bez obzira što bi se time 

dobivalo možda više segmentiranog vremena za to. Ali, gledajte, načela inkluzivnosti nas 

obvezuju, imate na portalu Europske radiotelevizijske unije točno odrednicu gdje kliknete i 

imate programe naravno inkluzivnosti. On podrazumijeva da u okviru informativnog 

programa se osposobe kapaciteti za tretiranje tog problema na svim razinama. Od političkog 

do kulturnog, a ne u izdvajanju i getoiziranju manjina pa isto tako i svih skupina od rodnih, 

spolnih, posebnih, sa posebnim potrebama i tako dalje. U tome je stvar. Dakle, tu treba naći 

pravu formulu. Zato mislim da nam je tu potrebno mnogo razgovora na ovoj razini, a ne na 

razini ovakvoj. Dakle, tematskoj. Ja sam za to da se mi tematski posvetimo tome, da 

pripremimo sve varijante moguće, da izventiliramo sve moguće pristupe i da na taj način 

dođemo do pravoga rješenja. Dakle, ovo je pravo mjesto. Ja cijenim što je došlo do te 

inicijative, ali gledajte, do te inicijative kolega Crnogorac je isto tako došao u dvostrukom 

šeširu, pod dvostrukim šeširom što je on i član ovoga i član onoga pa se tako stekao dojam o 

jednom sukobu interesa. Ja ne bih volio da se stekne taj dojam o sukobu interesa. Prema tome 

ne vjerujem da ni kolega Crnogorac to želi. Dakle, da bismo to izdvojili izdvojimo si vremena 

i energije da o tome raspravljamo na pravom mjestu, a to je ovo mjesto. 

MILAS: Hvala lijepa. (ŽAMOR) Tko se javio? Ali samo kratko. Nismo još završili temu. 

Pobjeći će mi gospodin Grubiša. Ali, molim Vas, još evo 10 minuta…. (UPADICA: Raspast 

će se kvorum ako Grubiša ode.) Pa znam da hoće. (ŽAMOR) Gledajte, mi imamo Poslovni 

plan, ljudi su nam već nestali, vrlo važna točka. (ŽAMOR) Ne. Nisi me shvatila. Otići će nam 

gospodin Grubiša i onda… (ŽAMOR) Ja nisam rekao da je nešto nevažno. Gospodine 

Crnogorac, recite. 

23

CRNOGORAC: Ja samo hoću da kažem da, evo, zahvaljujem i apsolutno i gospodinu 

Kuniću, a i gospodinu Grubiši što su doprinijeli za bolje razumevanje možda ove teme da 

drugi članovi bolje razumiju o čemu se radi što se tiče ovoga. Možda bi zahtevalo posebnu 

tematsku sednicu. 

MILAS: Hvala lijepa. Ja se slažem da bi trebalo imati posebnu tematsku sjednicu. Međutim, 

mi već imamo jednu predviđenu pa nikako doći do tih tematskih sjednica. Dakle, morali 

bismo malo brže raditi, odnosno biti efikasniji. Idemo dalje. Recite, gospodine Stipiću. 

STIPIĆ: Prvo se ispričavam što zbog… (ŽAMOR) Znači, ovako. Radnici HRT-a su prilično 

osjetljivi na bilo kakav utjecaj sa strane na samostalnost HRT-a. Što se mene osobno tiče kao 

ravnatelja prilično pozorno obnašam ovu dužnost i moram vam reći da nije istina da je 

gospodin Crnogorac na bilo koji način neprimjeren sudjelovao u bilo čemu i na bilo koji način 

jer bi odmah ta informacija došla do mene. To vrlo odgovorno tvrdim. (ŽAMOR) Čisto da 

to… 

MILAS: Samo da završi pa onda. 

CRNOGORAC: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) 

MILAS: …kao nacionalna manjina. Točno. 

STIPIĆ: Ne. Ne. Ja itekako dobro znam što se zbiva i znao bih ili čuo bih da se na bilo 

kakav neprimjeren način pokušalo utjecati na unutarnji ustroj ili ovako nešto. Drugo, ponovio 

bih nešto što sam rekao na Fakultetu političkih nauka na raspravi o novom prijedlogu Zakona. 

Znači, tada sam izjavio da nisam primijetio da se vijećnici dijele na političke opcije ili većine, 

manjine pa bih ja stvarno molio da se ne aludira ni na jednog vijećnika da je većina, manjina, 

mislim da je neprimjereno diskusiji. 


ŠKRABALO: Ja bih samo htjela reći da je ova tema izuzetno značajna zato što se radi o 

eventualnim intervencijama koje mogu imati reperkusije kao što znamo na programsku 

orijentaciju na način ovo je značajna tema. Ja sam samo htjela izraziti svoje negodovanje što 

je ona rješavana na sastanku koji je parcijalan, koji nije bio jasan i to nije gospodin 

Crnogorac, uopće to nije njegova odgovornost, nije bio jasno iskomuniciran, nije jasno kojim 

je povodom točno sazvan i ja smatram da definitivno mi trebamo biti u stanju organizirati 

tematsku sjednicu uključujući i nacionalne manjine, ljude iz Redakcije i tako dalje. A što se 

tiče tematskih sjednica mi smo ih prošle godine imali preko 4 komada. Znači, ja plediram na 

to, govorim to zato što su mene ovdje izabrale organizacije civilnog društva i zaštite ljudskih 

prava, da se tema nacionalnih manjina ne smije njoj se uopće ne smije pristupati izvan šireg 

konteksta razumijevanja ljudskih prava u Hrvatskoj i općenito funkcioniranja javne rasprave o 

pitanjima multikulturalnosti, dijaloga, različitosti i tako dalje. Znači, samo je to bilo. Druga 

stvar je što se tiče ovoga što ste Vi rekli, gospodine Stipiću, problem je u tome što je taj 

sastanak s potencijalno značajnim posljedicama jednostavno nije bio iskomuniciran. Na njega 

nije ni predsjednik Vijeća pozvan. Mislim, gospodin Crnogorac je predstavnik nacionalnih 

manjina, u Hrvatskoj ima znate koliko predstavnika nacionalnih manjina? O čemu mi 

pričamo? Meni je logično da ste vi pozvali gospodina Crnogorca kao vijećnika koji se time 

bavi. Meni je to logično. Ali mi je isto tako logično da ste pozvali predsjednika Vijeća, da 

postoji zapis o tom sastanku. Razumijete! Oprostite, informacije koje ispadaju van je kao da 

se sada tu na brzaka preslaguju stvari i da postoji strah od toga da se zbog nejasne informacije 

da može se dogoditi marginalizacija tog cijelog programa na način da on, OK. Vi ste 

pojasnili. Možemo zatvoriti temu. (ŽAMOR) Idemo na tematsku sjednicu. 

MILAS: Gospodin Popovac, ali kratko, lijepo molim, imamo posla. 

POPOVAC: Ja sam kao glavni ravnatelj bio nazočan tome sastanku. Dakle, prigoda da se 

sastanemo bila je upravo prezentacija manjinskog mozaika kao emisije. Onda su pripadnici 

nacionalnih manjina s pravom iznijeli, meni kao glavnom ravnatelju i gospodinu Kuniću v. d. 

glavnom uredniku IP-a svoje nezadovoljstvo zastupljenosti nacionalnih manjina u 

programima Hrvatske radiotelevizije. U jednoj široj diskusiji raspravljali smo o modalitetima 

kako da se te stvari poboljšaju, kako da se stvari isprave. Nije bilo intencije da se 

problematika nacionalnih manjina pa čak ni redakcija izdvaja iz IP-a jer IP tako i tako pokriva 

sve. On pokriva i određene sportske stvari pa imamo najskuplji program s druge strane 

Sportski program u Hrvatskoj i na Radiju i na Televiziji. Prema tome, ono što je bio moj 

prijedlog i ja to uzimam na sebe da se jedan dobar dio tih programa stvara unutar posebnog 

programa za nacionalne manjine koji bi zadovoljio dokumentarne, kulturne i sve ostale 

sadržaje ne dirajući u onaj informativni dio i politički dio. Nešto po uzoru na Program za 

24

kulturu ili još bolje po uzoru na Religijski program. Jedan mali program koji bi to artikulirao. 

Jer znate, ako se rade emisije koje su baš strogo specijalne, mi imamo problema raditi emisiju 

na jezicima nacionalnih manjina jer trebate naći osobu pogodnu, novinara koji će to raditi. 

Čak smo govorili onda da bi radili jednu sveobuhvatnu suradnju i s matičnim državama. Da 

nam jednostavno se i posude, dakle, mnogo smo mi tema otvorili u jednom čisto 

neformalnom sastanku koji je bio vezan upravo uz Manjinski mozaik kao emisiju koju 

pokrećemo, ali uz dužno poštovanje ja ne mislim da bi bilo kakvu informaciju ili razgovor s 

bilo kojeg sastanka u ovoj kući sada trebalo pretresati, odnosno da bi se trebalo jako dobro 

paziti tko će biti pozvan, a tko neće. Bila je stvar prezentacije i u jednom neformalnom 

razgovoru i tonu ljudi koji su relevantni i čije mišljenje po meni i najbliže, a što je Vijeće za 

nacionalne manjine i saborski zastupnici nacionalnih manjina predstavnici tih nacionalnih 

manjina svakako da je njihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo upravo ona točka koja nama 

govori da li mi radimo ispravno ili ne. I stoga ja ne vidim razloga da i gospodin Crnogorac i 

sva gospoda koja su tamo bila ne dođu meni tjedno pet puta i da mi izraze nezadovoljstvo 

nečim što smo već davno trebali napraviti na što nas zakon obvezuje, ugovori nas obvezuju, 

prema tome, mislim da je to smjer u kojem mi trebamo krenuti, te jednostavno stvari rješavati 

na najbolji mogući način. Jedna od opcija je bilo ovo. Evo, hvala, samo toliko. 

MILAS: Hvala lijepa. Gospodine Kuniću imate potrebe još nešto reći? 

KUNIĆ: Evo, samo još jednu završnu rečenicu. Još jednom se ispričavam zbog sastanka ako 

vi niste pozvani. U buduće vas molim da bilo kakve nedoumice unutar mojeg problema 

slobodno me nazovite kad god hoćete. Ne bih želio da se opet priča po varijanti neko vam je 

rekao, tako isto me je zavala gospođa Kosor, ako se ne varam, a nitko mi to ne može dokazati. 

Najviše mrzim kad se priča po kući. Informacije koje su nesuvisle, koje su poluinformacije ili 

bilo kakve slične. Nazovite me, pitajte me, ja ću Vam rado, gospođo Škrabalo, odgovoriti na 

apsolutno sve stvari koje god Vas interesiraju vezano uz IP. 

MILAS: Hvala lijepa. Gospodin Crnogorac. 

CRNOGORAC: Pa ne znam što reći! (ŽAMOR) Ne znam što reći! Je li trebamo još neki… 

(ŽAMOR) 

MILAS: Ja mislim da ne. Sve je jasno. Hvala lijepa, gospodine Crnogorac. Rasprava o 

televizijskom programu. U buduće ćemo biti transparentniji. Gospodin Mesarić, izvolite. 

Čekate dugo riječ. 

MESARIĆ: Htio bih da malo i o drugim segmentima programa, molim vas da budete malo 

strpljivi. Ovo je jako važno ali mislim da nije samo to, televizijski program vrlo širok pa da 

nešto malo damo prostora i ostalim stvarima. Prvo bih htio pohvaliti ili čestitati da baš ovdje 

sve ne gadimo, zaslužno 500. emisija Pola ure kulture je neki vrijedan jubilej. Neka emisija 

koja je kao neka konstanta kulture od koje smo počeli bar od moga dolaska u Vijeće tražiti i 

dobivati i neke druge emisije i neke druge termine u kulturi pa bih htio čestitati tom jubileju i 

da par puta sam već malo probao govoriti da bi ta emisija isto, sad je bila svečana pa je bila 

živa, ali da bi ta emisija zaslužila jedan mali redizajn unutar sebe jer je to neka forma koja se 

malo okoštala pa sve ide nekim mehaničkim tempom pa čovjek može otići pa se uvijek vratiti 

na isto mjesto. Predlažem malo ljudima iz Redakcije da ju malo ožive da ju malo redizajniraju 

baš zato, jer ako je 500. bilo može dalje biti drugo. Emisije o filmu, emisije o glazbi, emisije o 

književnosti imaju neki mozaički karakter. Treći put, četvrti put ovdje govorim Emisija o 

kazalištu Drugi red partera ima neku nepodnošljivu netelevizičnu formu i nezadovoljava mi 

uopće jer se u teatru i našem i svjetskom toliko to događa da neka dragocjena forma ozbiljne 

minutaže samo uporno počiva na jednom ili dva sugovornika koji su manje-više jasni nakon 3 

– 4 minute razgovora, a to je jedina emisija o kazalištu. Ona bi zaslužila jedan mozaični 

karakter. Plediram, raspolažem toliko se toga događa, može se s interneta skinuti u svjetskom 

i u hrvatskom kazalištu u vezama ima ljudi koji selekcioniraju po cijelom svijetu predstave. 

Mislim, govorim naprosto, dajem se na dispoziciji gospođi koja to vodi za dragi razgovor, 

kako god hoće, smatram da nam je najsiromašnija po svojoj zanimljivosti i intrigiranosti taj 

Drugi red partera. To bih tako molio. Drugo, ako pratite po novinama, stalno govorimo kako 

RTL i Nova konkuriraju ovoj televiziji, ali ima nešto po čemu je ova Televizija pak nadilazi, 

do su filmovi, odnosno tretiranje filmova. Rasplamsala se neka kritika i polemike ljudi 20 

reklama na Novoj koje prekidaju film, na RTL-u ugase špicu završnu. Hrvatska 

radiotelevizija film poštuje u njenom integralnom, vrti se špica do kraja o samom programu 

filmova rado bih nekom drugom prilikom razgovarao. To je ovaj bolji dio. Naravno, 

zaboravio sam da je bilo na HRT plus prijenos Jalte, ali kako je skromne gledanosti programa, 

25

onda ja to uvijek nekako preskočim, nije bilo namjerno. Da ste Jaltu prenijeli i nije imala 

preveliku gledanost pa je to odgovaralo i teatru i tako da ja to poštujem. To su ove dobre 

stvari. A sada bih malo krenuo o ovim drugim stvarima. Prije svega tu je ta nesretna 

Stankovićeva Nedjeljom u dva. Ova emisija s gostom Pilselom, ja ne znam je li se to 

promijenila shema te emisije. Prije je gospodin Stanković sugovornika koji je govorio svoje 

opservacije, a sada je imao sugovornika koji je govorio o trećoj osobi, o stanu premijerke. 

Mislim, nepodnošljiva emisija jer način na koji nedjeljom u 2 sata kad ljudi poslije ručka 

sjede kući i gledaju emisiju, u našoj državi na primjer imamo 5 vrhunskih mladih 

znanstvenika koji su svjetski, ja jednog od njih poznam. Neću reći ime ako ga pozovete, to je 

toliko zanimljiv mladi čovjek koji toliko može o tome govoriti. Nikad nije gospodinu 

Stankoviću palo na pamet da dovede neku normalnu osobu. Sve su to neki manje-više 

„zanimljivi“ svojeglavi ljudi koji uglavnom više ljude iritiraju nego ih bilo čemu educiraju i 

nešto bih htio reći, način na koji gospodin Stanković isključivo sebe propagira, on 

sugovorniku nameće, ja recimo gledam i na NBC, tu kolega Grubiša rado govori, Jay Leno 

show, na način koji on provocira sugovornika da on govori neke svoje stavove, ako je 

umjetnik pita ga o politici ili… on podržava sugovornika da kaže, traži da on govori svoje 

mišljenje o svemu pa ne samo o negativnim nego i o lijepim stvarima. Koncept toga, neću 

sada nabrajati tko je sve bio u toj Nedjeljom u 2, ja bih rado vidio neku drukčiju emisiju u 2 

sata. To je nedjeljni prime-time obiteljski. Ta emisija, ako pogledate Službu gledatelja, onu 

koju dobivamo, reakcije na njih takvi smo mi tu problema imali, ali ova emisija, ja mogu 

elaborirati i mogu ovdje, to ću predložiti, a kad ćemo imati vremena da pogledamo zajedno 

emisiju tu o kojoj govorim i da idemo od riječi, od rečenice od upita do upita. Mislim da 

bismo mogli naći ja vjerujem visoku civilizacijsku razinu svih nas vijećnika i volio bih da to 

zajedno pogledamo i da razgovaramo pa bismo se jako dobro razumjeli o čemu pokušavam 

govoriti. Neću citate jer ćemo tu uvijek izvrnuti iz konteksta. Dakle, s time sam jako, jako 

nezadovoljan. To je tako prošlo, mi dugo nismo imali vijeće najvjerojatnije će ponoviti isto i 

uopće negdje o tretiranju... Recimo, ja sam se ovdje uvijek bunio i branio, ja branim 

institucije, branim instituciju premijera, branim instituciju predsjednika države, sada 

isključivo govorimo o instituciji premijerke. Ja sam rekao kako je izgledao dan u našem 

programu kad je na Saboru bio onaj znameniti „Sat“ pun neugodnih i ispod svake ljudske 

razine prigovora i načina razgovaranja. To se vrtjelo na našoj Televiziji u direktnom prijenosu 

iz Sabora, vrtjelo se popodne na Drugom, vrtjelo se u središnjem Dnevniku i u zadnjim 

vijestima. Četiri puta isti blok taj inzistirao gdje su obadvije strane iznervirane, uglavnom to 

je bilo meni nepodnošljivo. Isto tako, ovdje sam spomenuo kad smo s kandidatima 

razgovarali, e, moram to reći jer se nadam da su to neke iznimke. Dnevnik kad je bio 

pronađen leš onog mafioza raskomadanog na Jarunu. To je bila prva vijest na Dnevniku koja 

je trajala tri-četiri skoro minute. Onda je išao prilog o gospodinu Milanoviću u Slavoniji. 

Početak neke predizborne kampanje. Nakon toga prigovori Vladi, nakon toga u 15. ili 12. 

minuti Dnevnika, opet možemo pogledati su išli neki potezi Vladini. Ja uopće samo 

zagovaram bez obzira tko će ikad biti tko govori o načinu tretiranja, jer ako je nešto Vlada 

naša legalno izabrana, predsjednik, premijerka ovo, ono mislim da to ne može biti 5. vijest, a 

pogotovo nakon ovog uvoda crne kronike koja je bila. To je bio neki Dnevnik i to je moje 

mišljenje o tome. Još o Dnevniku jednu stvar. Na Uskrs na večer, počne Dnevnik naravno s 

viješću između svih da je Papa u Rimu održao Urbi et orbi svoje znamenito putem kojeg je na 

sto jezika čestitao Uskrs, a poslije toga rečenica, ali Papa nije ništa govorio o silovanjima i 

pedofiliji. Dakle, ta vrsta primitivnog, neciviliziranog odnosa. Pourquoi? Zato jer je to 

pastoralna poruka. Uopće ne ulazim tko slavi Uskrs, tko ne slavi. To je pastoralna poruka koju 

je Papa izgovorio. Papa je drugi dan u svojoj drugoj homiliji govorio o zlu pedofilije. Molim 

da, uopće ne ulazim u meritum stvari koliko je što zlo, a koliko što nije. Ali, pastoralna 

poruka uopće o njoj nema mjesta ni potrebe da se govore takve stvari. To je poštivanje bez 

obzira koja vjera bila, a to je neko osnovno nepoštivanje. Ne može se reći da papa u homiliji 

gdje čestita Uskrs svim vjernicima kršćanima ove kugle zemaljske da nije spomenuo 

silovanje. Način riječi silovanje, mislim da je to neki propust nedopustiv na civilizacijskoj 

kulturnoj razini. O tome govorim samo. Dalje, nova emisija Država, selo, grad, nažalost od 

svega toga je najviše je selo. Ja moram priznati. To je moje mišljenje. Ona ima veliku 

gledanost. To još mene više ljuti jer ja se strašno borim da argumenta velika gledanost i to me 

nitko ne može uvjeriti bilo koja, da li se radi o bilo kojoj emisiji. Javna televizija neka ima 5 – 

6% ja sam zadovoljan. A, ta emisija po mom mišljenju nije na razini onoj kako je to kad smo 

26

dobili predstavljanje kako će ta emisija koja je njezina intencija bila… Dalje, razina govora. U 

Športskom programu, već sam umoran govoriti, to što oni svašta brljaju i da je skup to su 

rekli ljudi koji su govorili o Televiziji. Formula nas opet gnjavi s nepodnošljivo dosadnim 

utrkama, ali o tom ne bih htio. Ali generalno razina govora, izgovori imena, imena osobna, 

postoji predivna služba za jezik u koju je uloženo, koja funkcionira, koja ima seminare čujem, 

ali rezultat je mizeran. (ŽAMOR) Ali bih molio, i s time završavam, toliko o tome govorimo o 

toj razini govora, jezika, stranih imena pa zar je teško pitati lektora, zar je teško pitati u 

športskoj kabini do sebe novinara Portugala da nije Maniče siroti nego je Maniš, nije Čavi ko 

čavao nego je Šavi, Frajšenet je šampanjac, a nije Frajčenet. Ma mislim, govorim samo 

notorne stvari. Ja bih toga cijelu, to mi je žao jer javna televizija i educira čak i o tome kako 

se izgovaraju imena, kako se formulira misao. Mislim da je to uz onaj dobri dio negativni dio. 

Evo, to bi bilo to. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Mesariću. Gospođo Modrić. Izvolite. 

MODRIĆ: Samo sam htjela o dvije sitničice, malo se na mog kolegu Mesarića nadovezati, 

ali ću zapravo govoriti nešto drugo. Naime, kolega Mesarić, znate Vlada, Crkva, institucije, 

ali mediji su upravo tu da propituju institucije i to je njihov posao jer ako im to zabranimo da 

propitujemo institucije onda ćemo ih ukinuti jer nam onda više ne trebaju. (UPADICA: Radi 

se o načinu!) Mislim, to je samo mala jedna i također isto vijest iz Vlade može biti 16, da. Pa 

valjda vjerujete urednicima, nekad mogu pogriješiti, fala bogu, mogu donijeti krive procjene, 

ali vijest iz Vlade može biti 16. vijest, može biti prva. Znate, to ovisi koliko ima 

informativnog kapaciteta ta vijest. Koliko ima sadržaja. 

MESARIĆ: Više me smeta crnilo na početku. 

MODRIĆ: Da, čujte, to je tako. No, dobro. To su sada male sitnice nego htjela sam vam reći 

ono što sam najavila. Dakle, mi imamo i problema razno-raznih kadrovsko ne znam kako bi to 

čovjek opisao. Već sam najavila da ću vam reći što sam istražila oko slučaja Jančić. 

MILAS: Je li to vezano uz program, gospođo Modrić? 

MODRIĆ: Je. To je jedan od urednika… 

MILAS: Onda izvolite, ako je, onda dobro. 

MODRIĆ: …to je jedan od urednika koji radi jednu jako gledanu emisiju protiv kojega se 

pokreću neke radnje. I sada, ja sam vam rekla, malo natuknula tko je slušao, ja sam krenula u 

tu istragu zato što je i kolegica Šovagović je rekla isto, ja ne znam što se tu događa. 

Vjerojatno ni vi ne znate, većina vas jer je to naprosto gnjavaža. Ja sam se s time bavila jedan 

dan jer sam, zapravo zašto sam se time bavila? Ne mogu reći da me ne zanima sudbina bilo 

čija, ali to je bilo da vam pravo kažem iz sebičnih razloga primarno zato što sam ja na izboru 

za glavnog ravnatelja glasala za gospodina Jančića. Poslije se pokazalo da su tu neke priče, da 

se tu nešto insinuira. Nikad to ništa nije metnuo na stol ali je ispalo tako da oko gospodina 

Jančića ima nešto prljavo. I tu je bio moj osnovni motiv i moj problem da sam ja išla vidjeti 

jer je, znate, uvijek smo mi svi ljudi sebični kad udari na tvoj obraz, onda gledajte, ja svoj 

obraz čuvam pa mi je žao da na njemu ostane ljaga. Dakle, to je bio moj motiv. Ja vam 

potpuno otvoreno kažem šta je bio moj motiv. Međutim, onda sam išla razgovarati s četvero 

ljudi s HRT-a koji ovdje ne žele biti imenovani jer se vjerojatno, to je moja pretpostavka, boje 

represije, a jučer sam oko pola 9 navečer nazvala i gospodina Jančića. Dakle, rezultati te moje 

male istrage su dosta porazni po vodstvo ove kuće. Samo ću dati mali brif. Dakle, protiv njega 

je pokrenut postupak otkaza ugovora o radu, pokrenuo je taj postupak… 

MILAS: Oprostite, gospođo Modrić, nemojte se ljutiti, poštivam Vas, ali mislim da je to 

nekakva obrana gospodina Jančića. Uopće ne znamo o čemu se radi, mislim da to nema veze s 

programom. To nije Hrvatska uživo ili emisija… 

MODRIĆ: Gledajte, gospodine predsjedniče! 

MILAS: Samo dopustite da kažem. 

MODRIĆ: Ali, gledajte, gospodine predsjedniče. 

MILAS: Da. Recite. 

MODRIĆ: Čovjek će izletiti na cestu pa ćemo se mi onda sjetiti da smo možda mogli i o 

tome raspraviti…. 

MILAS: Nemam ništa protiv, ali ne ovako. Nemam ništa protiv. (ŽAMOR) Možemo pod 

„Razno“ o tome, zaista. 

MODRIĆ: Mislite da se to ne tiče programa? 

MILAS: Ne tiče se. Možemo pod „Razno“. Gledajte…. 

27

MODRIĆ: Tretmana jedne gledane emisije čiji čovjek leti na cestu. Oprostite, ako vi mislite 

da se to toga ne tiče…. 

MILAS: Ja ne vidim, evo, iskreno ne vidim da se tiče programa… 

MODRIĆ: Ali, gledajte, mi se ne moramo oko raznih stvari slagati ja mislim da se oko nekih 

stvari i ne slažemo, oko drugih se slažemo, ali ja za razliku od vas mislim da to ima veze s 

programom i da je to jedna ljaga i na program ako je ljaga na čovjeka koji vodi taj program. 

Prema tome, izvolite odlučite da li želite da dalje govorim ili ne. 

MESARIĆ: (NERAZUMLJIVO - BEZ MIKROFONA) 

MILAS: Možete samo isključiti, molim Vas lijepo…. 

MODRIĆ: Ne. Ja sam molila da se kaže da li ja mogu dalje govoriti… (ŽAMOR) 

MILAS: Dat ću Vam riječ. Gledajte, nema nitko ništa protiv govoriti o slučaju Jančić ili ne 

znam nečem sličnom, ali otvorit ćemo raspravu kroz program gdje nećemo završiti nigdje. 

Najavio je gospodin Grubiša da će otići, izgubit ćemo kvorum. Dajte da ovu priču kratko 

završimo o programu onda možemo i o Jančiću i o onomu… 

MODRIĆ: Dobro, gospodine kolega, da li želite da otvorimo priču o gospodinu Jančiću ili o 

bilo kojem drugom gospodinu nakon što taj isti gospodin završi na cesti. To mi odgovorite pa 

onda ću se ja usuglasiti s Vašom procjenom. 

MILAS: Radi se o… 

MESARIĆ: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) 

MODRIĆ: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) …i da sam stotinu puta prešla preko 

stvari za koje sam mislila da ne trebam preći, ali sam prešla radi mira i mogućega dogovora. 

Ovo je jedna od stvari preko koje ja neću preći, a vi me zaustavite i ja onda neću govoriti pa 

ću se poslije obratiti kolegama novinarima. 

GRUBIŠA: Oprostite, ja sam tražio riječ. 

MILAS: Izvolite, gospodine Grubiša. 

GRUBIŠA: Kolegica Modrić ima pravo na legitimnu zabrinutost onime što se događa u ovoj 

kući u cjelini i mi joj moramo dati priliku da to iskaže. Ako predlažete formu posebne točke 

dnevnog reda, ja ću se suglasiti. (ŽAMOR) 

MILAS: Samo o tome riječ. 

GRUBIŠA: Ali onda imamo još točaka dnevnog reda iz funkcije i disfunkcije iz ove kuće za 

koje se mnogo govori, a koje bih ja volio da ovdje otvoreno razmotrimo. Jer svi smo mi 

legitimno zabrinuti za ovu kuću. To je naša kuća na neki način dok smo još tu, jel' da. 

MILAS: Gledajte, kad dobijete prijedlog dnevnog reda on nije konačan, dakle, imate pravo 

dopunjavati dnevni red, imamo pravo oko toga se i usuglasiti. Nikad nitko nije ovdje rekao da 

je nešto definitivno. Prema tome, sve ono za što mislite da je potrebno za ovu kuću i njen 

boljitak, izvolite, dapače, samo treba neku, ne želim ovo nazvati formu, samo hajmo zadržati 

nekakav, kako bih rekao, točka o programu između dvije sjednice. Ja ne znam je li taj 

gospodin Jančić uopće dobio nekakav papir ili nije. Znači, mi govorimo o programu između 

dvije sjednice. Izvolite. 

MODRIĆ: Ja ću Vas još jedanput, možete zatvarati oči, pitati… 

MILAS: Ma, ja ne zatvaram oči. 

MODRIĆ: …da li su dostavljeni papiri. Međutim, u mojim rukama se nalazi papir koji ste i 

vi mogli dobiti da ste ga tražili, a on se zove… Što je, Marina? (ŽAMOR) …a taj se papir 

zove Odluka o otkazu ugovora o radu za radnika Veljka Jančića. Taj papir je dugačak čak 4 – 

5 stranica. Potpisala ga je Sabina Škrtić, gospođa koja je valjda… (ŽAMOR) …za 

poslodavca. Prema tome, vi me pitate, ja sam vam strašno alergična na formalizme. Vi me 

pitate, pa ste me tu baš pogodili, je li netko dobio neki papir? Evo, papira. Prema tome, 

gledajte. Ja sam rekla neka Vijeće odluči što god hoće i o tome ćete me izvijestiti pa ću se ja u 

skladu s time ponašati. 

MILAS: Da li je ovo pitanje programa. Gospodine Crnogorac, izvolite. Oprostite, nisam 

vidio. 

CRNOGORAC: Pitanje konkretno u vezi programa. Da li je gospodin Jančić dobio otkaz ili 

se predlaže otkaz? U vezi programa. 

ŠKRABALO: Ja bih htjela na tragu ovoga što su gospodin Crnogorac i gospođa Modrić 

rekli, da, tu postoji nekoliko pitanja za koje sam i ja i drugi možda tu očekivali da ćemo ih 

razmatrati u okviru programa. To je pitanje statusa koordinatora emisije Hrvatska uživo, to je 

pitanje napisa u medijima o brzopoteznim otkazima i zabranom ulaska u prostorije HRT-a 

skupini od 19 novinara, vanjskih suradnika dugogodišnjih među kojima su i vanjski suradnici 

28

dugogodišnji isto tako i Hrvatske uživo i drugih redakcija i emisija u Informativnom 

programu od kojih koliko znamo su neki bili godinama i educirani o trošku ove kuće da bi se 

pripremili za zahtjevnije zadatke. Imamo isto tako pitanje, znači ta dva pitanje. Imamo pitanje 

kakav je plan s novim zapošljavanjima tu. To sve ima veze isto kao i pitanje organizacijske 

strukture vezane uz manjinski program. Da. To su pitanja koja imaju veze s programom. Ono 

što nas nekoliko brine je da se radi o diletantskom improviziranom, ciljanom i arbitrarnom 

interveniraju u kadrovsku politiku u nekim dijelovima Informativnog programa koja ne 

djeluje kao nešto što bi se zvao strateški zahvat za kojeg jako dobro znamo da podloga ne 

postoji. Tako da mene te stvari zanimaju. Mene jako zanima, jako brine ono što sam pročitala 

u medijima da je moguće da bi do 100 ljudi izvan sustava moglo izletiti iz programa jer to ima 

veze s kvalitetom programa. Pitanje gospodina Jančića ima itekako veze s time što se događa 

s Hrvatskom uživo. Ja moram reći da meni ovo stvarno djeluje kao… ja nisam čula da su i 

drugi programi prošli kroz nekakve revizije i tako dalje. Zabrinuti smo jer imamo dojam da se 

događa nešto što je arbitrarno i što je ciljano na neke partikularne interese i želimo oko toga 

znati što se događa s time. 

MILAS: Gospodin Stipić, izvolite. 

STIPIĆ: Po mom mišljenju ove diskusije definitivno izlaze izvan rasprave o programu, a i 

izvan ovlasti članova Vijeća u vezi ovoga. Za poslovanje i zakonitost odgovorni su v. d. 

glavni ravnatelj i v. d. ravnatelji podružnica. Ja vjerujem da ste vi pojedine istrage pokrenuli 

jučer, a RJ Produkcija HTV-a je proučavala pojedine aktivnosti još od 11. mjeseca prošle 

godine. Nemam namjeru govoriti o detaljima ovoga što ste govorili… 

MODRIĆ: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) 

MILAS: Samo malo! Dopustite! Samo malo! Gospođo Modrić, polako. Vi meni ste 

prigovorili zadnji put kad smo otišli gospodin Grubiša i ja nešto na svoju ruku. Vi na svoju 

ruku radite istrage…. 


MILAS: Samo malo. Čekajte. Pa ne mogu Vas ja izvijestiti. To moramo pitati danas 

gospodu ravnatelje… 


MILAS: Pa onda ih pitajmo, kratko. (ŽAMNOR) Naravno, prvo pitati pa ćemo onda. 

(ŽAMOR) 

MESARIĆ: (BEZ MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) 

MILAS: Samo malo. U tome je jedini problem. Da li se možemo zadržati dovoljno vremena. 

(ŽAMOR) Ne. Ne možemo mijenjati. Dnevni red je utvrđen. Ako je to tako. Evo, ja vam 

dajem riječ. Izvolite, gospođo Modrić. Usuglasili smo se. Recite što ste imali reći. (ŽAMOR) 

Uključite se i izvolite. 

MODRIĆ: Dakle, ne radi se ni o kakvoj istrazi. Imalo je to malo primjesa. To su službeni 

papiri. 

MILAS: Tako ste rekli Vi, da ste napravili istragu. 

MODRIĆ: Pa naravno da sam rekla. Rekla sam da sam istražila. Znate, istražila šta se 

događa s jednom osobom koja ima neku važnu poziciju na HRT-u. Dakle, ono što sam 

saznala i pribavila te papire koje nitko od nas nema pa se samo pletu priče i glasine. Jest da je 

protiv gospodina pokrenut postupak otkaza ugovora o radu koji je pokrenuo v. d. glavnog 

ravnatelja HRT-a gospodin Josip Popovac na temelju nalaza revizije troškova emisije 

Hrvatska uživo. Revizija je provedena nakon prijave glavnog producenta Tomislava Pulića. 

Inače gospodin Pulić je sada umjesto, naš glavni v. d. glavnog ravnatelja je prije bio glavni 

producent, a sada je imenovao gospodina Pulića na svoje mjesto koje je napustio stupajući na 

ovu dužnost. (NERAZUMLJIVA UPADICA) 

MILAS: Samo malo. Rekli ste imena… 

MODRIĆ: Gospodine! (NERAZUMLJIVA UPADICA – BEZ MIKROFONA) Ma nemojte! 

(NERAZUMLJIVO – BEZ MIKROFONA) Gledajte! To s prijetnjama možete prijaviti 

policiji… 

MILAS: Samo malo. Nema dijaloga. Gospođo Modrić, suzdržite se od imena i prezimena. 

Rekli ste da su novinari koji su vam… 

MODRIĆ: Gledajte! Ta imena su vam ovdje. 

MILAS: Ma čekajte, samo malo. Novinari koji… 

MODRIĆ: Ta imena su ovdje. 

MILAS: Ma, slažem se s Vama… 

29

MODRIĆ: Sindikat se bavi njima. (UPADICA BEZ MIKROFONA) Stipiću! Primirite se. 

Morate smiriti gospodina Stipića. 

MILAS: Mir. Samo malo. Gledajte. Samo malo. Gospodine Stipiću uredu je. 

MODRIĆ: Vi niste član ovoga Vijeća… 

MILAS: Ali ne moramo ni mi koristiti poziciju… (ŽAMOR) Izvolite. 

MODRIĆ: Molim! 

MILAS: Kad završite onda će odgovoriti. To je rekao. (ŽAMOR) 

MODRIĆ: Tako je. Jer to je sve iz ovih papira. Znate! To nisam izmislila. Potpisano od 

gospođe i tako dalje. Dakle, otkaz se pokreće zbog osobito teških povreda obaveza iz radnog 

odnosa i drugih, citiram, i drugih važnih činjenica zbog kojih nastavak radnog odnosa za 

gospodina Jančića više nije moguć. Otkazni rok, piše ovdje, 22 dana. E, sad da vidimo kakve 

su to jako osobito teške povrede. Kad vi završite svi razgovarati onda ću ja nastaviti. 

(ŽAMOR) Dakle, to su tri, se navodi osobito teške povrede. Dakle, jedna je otkup gotovih 

reportaža za emisiju Hrvatska uživo, pa ćemo onda ići dalje. Kratko emisija Hrvatska uživo je 

prije bila u Mozaičkom programu onda je on ukinut, ona je prešla u Informativni. I došla je ta 

emisija u nadležnost Hloverke Novak Srzić i tako dalje, dakle, ona postaje šefica. Ona je i 

postavila Jančića za urednika emisije Hrvatska uživo, u stvari koordinatora i to usmeno ne 

pismeno i tako dalje. No, sad to nije bitno. U Mozaičnom programu dok je bila emisija ona je 

smjela uzimati sadržaje, odnosno vanjsku produkciju, vanjske elemente kao gotov proizvod 

pa se tako uzimao Fade in, one izvanredne stvari od Fade ina i druge stvari. No, kad je došla 

Hrvatska uživo u Informativni program, htjeli su to raditi i dalje. To je tražila i gospođa 

Hloverka Novak Srzić jer su to bili neki zanimljivi sadržaji. Međutim, rekla im je služba za 

otkup, Hloverki Novak Srzić i Jančiću i ne znam kome sve ne da u Informativnom programu 

nema otkupa gotovih sadržaja. Međutim, glavna urednica koja je bog i batina u toj situaciji 

odlučila da je to ipak potrebno zadržati. Jančić se s time složio…. 

MILAS: Zato nije više glavna urednica. 

MODRIĆ: …odlučeno je da će se to plaćati preko autorskih ugovora. To nije ništa strano. 

Mislim, nije… No, što se tiče plaćanja koje se stavlja Jančiću na teret s plaćanjem urednici 

nemaju nikakve veze to rade isključivo producenti. Znači, listu isplata za honorare potpisuju 

producenti. Producent programa, urednica Informativnog programa, producent HTV-a i na 

kraju direktor HTV-a. Ne smijem spominjati imena, ali svi znamo da je bio čovjek i Blago 

Markota prije toga, jel'? Dakle, oni su odgovorne osobe. Njihovi potpisi omogućuju plaćanja. 

Oni potpise nisu uskratili čime se plaćanja nisu zaustavila. E, sad pazite to je totalna 

karikatura. Sve što je plaćeno je i emitirano. I sad se radi toga želi dati Jančiću otkaz koji 

uopće ništa ne plaća, ne potpisuje, njegov potpis se nigdje ne traži jer to nije njegova 

nadležnost. Nije nadležnost urednika. Njegovo je da kaže, ja bih htio taj sadržaj, on je dobar, 

ali ga on ne plaća niti ga otkupljuje. Razumijete! Dakle, Jančiću se zbog toga želi dati otkaz. 

Dok petero ljudi čiji su potpisi na svakom takvom papiru nitko ne proziva, nitko ih ne dira. 

Optužba broj 2. Isplate za 27 vanjskih suradnika sa šifre, tako se to tu zove, emisije Hrvatska 

uživo. To je opet nova misterija, barem meni tako liči po onoj špranci po kojoj je bio i skandal 

u Službi za prijevode s tim nekim stanovitim Arturom Kosanovićem s kraja prošle godine o 

čemu nismo također dobili nikakvo objašnjenje ni od koga. Dakle, šta je utvrđeno, da se kao 

tamo i u Službi za prijevode da se sa šifre Hrvatske uživo isplaćivalo određenim imenima 

honorare. Tih imena je 27. Ta imena nitko ne poznaje. To su ljudi koje nitko ne zna, a ne 

poznaje ih također što mi je sinoć rekao Jančić, nikad za njih nije čuo. Međutim, on se tereti 

da je njima plaćao honorare, a to su bili zapravo, njima se plaćalo preko ugovora o djelu, 

dakle, on to nije ni vidio niti je mogao vidjeti jer se ugovorima o djelu bave samo producenti i 

Pravna služba. Dakle, ne urednici pa tako ni Jančić. Dakle, to je drugi krimen za kojeg se 

njega tereti. Čovjek nema pojam niti ima formalnu legitimaciju da o tome ima ikakve veze 

niti može ući kompjuterski u dokumente o tim plaćanjima, čak ni to da ih vidi. Treća stvar, 

dakle, ovdje to je jedan kupus, to je jedan pravni kupus nažalost tako da se stvari ni ne 

navode, ne obrazlažu nego to se tako, baca se lopatom. Treći njegov krimen je nekih 920 kuna 

protupravne koristi. Mislim, što je već smiješno, što je već zaista smiješno u situaciji kad se, 

mislim, nećemo ulaziti u ništa drugo, nije važno. Dakle, 920 kuna da je stekao taj urednik 

protupravne imovinske korist na račun HRT-a jer nešto nisu se dobro obračunavali putni 

nalozi. A ljudi kažu svi, da se čekaju idu u ekipi, onda napišu da idu u 9 ali dok se skupe onda 

se krene u 10. U ovim papirima sve piše. Dakle, sve to skupa, znate, to je jedna kafkijanska 

svinjarija. Mislim, pravno, čujte, vidjet ćete svi pa doći će to do vas na koncu ja ću vam dati 

30

pa pogledajte. Mislim, ja se nadam, ja ne znam, malo sam zbunjena jer se svi ljudi ovdje 

stalno pozivaju da su pravnici. Mislim, gospodin glavni ravnatelj stoji iza toga. Ja mislim da 

će nam on moći objasniti prirodu ove stvari i ovih pravnih nelogičnosti i ovih neobranjivih 

optužbi i ovoga neekspliciranja optužbi uopće. Jer to nije ništa objašnjeno. Mi ne vidimo 

imena. Nemamo cifre. Nemamo pojma kakva je šteta i tako dalje. To nažalost ide vama na 

dušu, znate, i vašim suradnicima. Prema tome, evo, to je ono što sam htjela reći. To je ono što 

sam htjela reći. Mislim, stvarno upozoravam svakoga, ovako en general, pa neka prihvati tko 

hoće prijateljski. Mislim, život je dug, znate prijatelji i s ugledom treba oprezno pogotovo s 

uglednom koji je netko dobio na veresiju. To vam je moj prijateljski savjet. Hvala lijepa. 

MILAS: Hvala Vama. Gospodin v. d. glavnog ravnatelja. 

POPOVAC: Pošto je konkretno pitanje dati ću i konkretne odgovore. Naime, što se tiče 

poslovnih procesa o kojima ste Vi govorili pogrešno ste ih detektirali. Dakle, urednik i 

producent emisije koji je isto tako u obradu i protiv kojeg je isto tako pokrenut postupak, 

mislim da se isto radi o redovitom otkazu ugovora, a tijekom istrage koju je provodila 

unutarnja revizija naša, a koja traje još od 11. mjeseca oni su i priznali sve ono što im se 

stavlja na teret prema tome ne bi se baš kockali s time da se bilo kome da otkaz, a da on nije 

na zakonu utemeljen. Određene stvari me obvezuju, a to je samo zato što postupak će biti 

gotov onda kad bude zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava pa i druge stvari prema tome ne 

želim špekulirati do kraja o kakvim se povredama radilo samo vam moram reći da nije 

problem nešto otkupiti ali simulirani ugovor je prilični problem. Jer ste Vi već neke detalje 

iznijeli van. Što se toga tiče producent i urednik emisije su u tom dijelu bili i solidarno 

odgovorni. Kad su u pitanju autorski ugovori svakako da urednik to ima. On ih i predlaže i 

uzima u dobrim dijelu redakcija i parafira. Ono što neki poslovni procesi nikada nisu bili do 

kraja definirani pa kafkijanski ispada sve u Hrvatskoj radioteleviziji ispada nitko nikada za 

ništa nije kriv. Definitivno je moguće na taj način podvaliti. I podvali se nekome potpis na 

nešto i podvaljivao se dugo vremena dok se nije našao novi producent Informativnog 

programa u 11. mjesecu koji je takve ugovore odbio potpisati. I tada je stvar završila na 

Internoj reviziji i od tada se ta stvar uvjetno rečeno kuha. Od sredine 11. mjeseca. Prema 

tome, unutarnja revizija je provela određene radnje. Istraživala je apsolutno sve okolnosti 

vezano i za te ugovore, a što se tiče ovih 27, situacija o kojima govorimo to vam je stvar po 

meni još definitivno najteži propust od svega. A sada ću vam reći i zašto? Ako imate određeni 

budžet i ne pratite sjedanje troškova i ako vam je moguće toliko silni novac opteretiti to se tek 

zove neuredno poslovanje. Dakle, s jedne strane neuredno poslovanje, s druge strane imate 

simulirane ugovore, i s treće strane imate određene činjenice i akcije da se, ne radi se to o sat 

vremena, za sat vremena sigurno nitko ne bi postavljao problem. Ali ako i sutradan ste isto 

tako evidentirani na Televiziji onda se tu očituje i stanovita namjera. Još puno je revizija u 

pitanju i u tijeku za mnoge stvari, za puno i krupnije stvari da se razumijemo. Prema tome ja 

bih prepustio eventualnu moju i pogrešku mojih suradnika hrvatskim sudovima ali uvjeren 

sam da tome nije tako, a upravo u cilju zaštite djelatnika nije ni mjesto ni vrijeme za govoriti 

o detaljima. Prema tome, ja bih to prepustio sudovima. Kažem, mnoge revizije su u tijeku i 

producent, urednik te emisije na koncu konca revizijski postupci se rade za još neka mjesta 

troška. Oni su povezani s nekakvim kriminalističkim istragama koje provodi policija i 

Državno odvjetništvo u Televiziji. Otvoreno, kad ste već spomenuli ovaj slučaj s 

Kosanovićem, nije moguće da to jedan čovjek sam radi. Nije moguće da baš nitko ne vidi 27 

legnutih honorara na šifru, znate, to su ogromni novci. Ja sam radio operativu i znadem da je 

vrlo teško kad vi dobijete obračun, a obračun sjeda ne uvidjeti 100 tisuća kuna da su vam 

sjele. Znate, onda se čovjek upita zašto je to tako pa mi to nismo potrošili barem na toj razini. 

Tako da ako se i želi insinuirati, a bilo je prilike da su to neki partikularni interesi. Da. Moj 

osobni interes je zakonitost, svaka povreda i sada da se radi o 980 kuna ili o 50 lipa, i 50 lipa 

je krađa. Odite u kiosk uzmite 980 kuna pa ćete vidjeti što će se dogoditi. Isključivo 

zakonitost. Do jedan postupak od ovih postupaka je proveden zakonito, provodila ga je 

Pravna služba, provodila ga je unutarnja revizija i tamo gdje god bude elemenata za podizanje 

kaznene prijave bit će podignute i kaznene prijave. Nikako, a sada ste maloprije spomenuli da 

je bilo špekulacija. Jedno je špekulirati. Osobno ne dopuštam i neću dopustiti da špekulacija 

postane presudna bilo kome za bilo što. Bilo kome za bilo što dok postupak nije završen 

revizijski i pravni špekulacije su nešto što ja mislim stvar pristojnosti da se s time ne izlazi. 

Netko može govoriti o timingu ovakvome i onakvome. Mi ovoga časa razgovaramo sada o 

situaciji gdje ja se moram u ime svojih kolega pravdati što štitim zakonitost i to mi više 

31

nikada ne pada na pamet u ime zakonitosti ja sam zakonski obvezan da štitim svaku 

zakonitost bila ona manja ili veća povreda. Ja ne arbitriram u tome. Sustav je postavljen tako 

da se nikakva zakonitost ne može tolerirati. Koordinacija sindikata je isto tako dala pozitivno 

mišljenje na ovaj slučaj još jedan je slučaj koliko ja znam i danas otišao na Koordinaciju 

sindikata i kako budu završavane revizije bit će ovakvih situacija više. Bit će ovakvih situacija 

još. Radi se o tome da je u HRT-u, evo, malo prije ste spomenuli vanjske suradnike, vanjsku 

suradnju. Svima su nam puna usta restrukturiranja. Svima su nam puna usta smanjenja 

troškova. E, odnekle trebamo krenuti. Gospodo draga, poslovni plan je ispao zadnja točka 

dnevnog reda bez njega ne možemo, znate, bez glavnog ravnatelja možemo funkcionirati. S v. 

d. se može funkcionirati ali nama je v. d. poslovni plan iscurio i nama ovaj poslovni plan 

treba. A, ja vam kažem, ova točka, ova rasprava sada o zakonitosti rada, ja to stavljam i neka 

bude meni na dušu, ja stojim iza toga i sankcionirat će se svaka nezakonitost ma o kome se 

radilo. I opet kažem, s određenim detaljima u cilju zakonitosti postupanja pa čak i iz 

poštovanja i zaštite dostojanstva određenih ljudi neke stvari baš i ne moraju ići u javnost. A 

mislim da ovakva rasprava nije primjerena jer zamislite što bi se dogodilo kad bi marginalni 

980 kuna uzeli apsolutno svih 3 500 djelatnika. To vam je 5 milijuna kuna. Znate. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Popovac. (ŽAMOR) Izvolite. 

MODRIĆ: Naime, gospodine Popovac, Vi nemojte misliti da ja ne želim da se radi zakonito. 

Ja upravo želim da se radi zakonito. Međutim, budući da ako eventualno se desi, Vi ste rekli 

riješit će sud. ali znate, sve sudske sporove koje gubi ova kuća plaćamo na koncu konca mi, 

znate, a ne vi. Dakle, samo moje upozorenje je išlo u pravcu toga, a takvih rupa ima jako 

mnogo. Recimo, mjestimično se kaže da je pričinjena velika šteta Televiziji. Onda vi kao 

pravnik morate znati u jednom aktu koji će doći pred sud ako kažete da je pričinjena šteta 

onda se mora reći kolika je ta šteta. Razumijete. Dakle, to su bila moja upozorenja. A, ovaj 

akt je toga pun koliko ja vidim prostim okom kao obični novinar ne pravnik. Jer štete ćemo 

plaćati mi svi zajedno. 


POPOVAC: Kad je u pitanju sam taj akt njega prati i velika količina literature koja je 

pribavljena i vjerujte osobno ne bih dopustio bilo kakvu pravnu akciju protiv bilo koga da ona 

nije utvrđena. Radile su službe kojima ja vjerujem i mislim da je ovo koliko god ja znam 

frapantno za javnost s obzirom da se radilo o čovjeku koji je bio i kandidat za glavnog 

ravnatelja ali vam moram reći da je i kolega producent isto tako involviran pa ne znam njega 

baš nitko nije u zaštitu uzeo. A, kažem, naš interni procesi kako se oni tumače to baš i nije sve 

tako. Kažem, veliki dio detalja koje mi isto tako ne smijemo kazati jer nažalost ne možemo ni 

dovoditi ni gospodina Jančića ni gospodina Žderu ni bilo koga u jednu takvu situaciju. Ja vas 

molim, što se tiče zakonitosti imate povjerenja u službe ove kuće. A kažem, rizik mi taj 

prihvaćamo i moram vam reći da će toga biti itekako više, revizije se rade i do sad kad je u 

pitanju zakonitost više nema sveze… Hala. 

MILAS: Hvala lijepa. Gospođo Škrabalo. 

ŠKRABALO: Kao prvo ja moram reći da sam ja dok sam slušala Vas, gospodine Popovac… 

mi je jako puno Vaših rečenica zvučalo kao da slušam gospodina Sutlića. Nisam znala da se 

taj tipa diskurzivne transformacije može dogoditi tako brzo u smislu pustimo da sudovi, mi 

samo radimo po zakonu, evo ja vam jamčim i tako dalje. Prvo nemojte jamčiti nešto za što ne 

možete biti sto posto sigurni da će apsolutno sve uvijek i samo biti u skladu sa zakonom. To je 

sjajno. Ali ja vam mogu reći da je moje povjerenje u to prilično malo zato što znam da čak i 

da vi želite, vi službe ove kuće ne možete od danas do sutra preoblikovati da apsolutno sto 

postotno u svemu rade do kraja efikasno. Danas smo vidjeli naslovnicu Večernjeg lista. Znači, 

bilancu HRT-a nije falsificirao nitko izvan ove kuće, je li tako, nego unutar ove kuće za 2008. 

godinu. A gospodine Popovac ja isto tako imam relativno nisu razinu povjerenja kad Vi meni 

nešto jamčite jer ste Vi meni jamčili da ćete biti jedan korektan tehnički v. d. ravnatelj ove 

kuće, a danas je 8. 4., mi imamo problema da pitamo neka pitanja. Ja nisam primijetila da je 

tu na dnevnom redu ikakvo izvješće o radu o prvom tromjesečju ili bilo što što bismo mi 

možda mogli dobiti kao Vaš proaktivni doprinos tome da se mi upoznamo s time što ste 

učinili po pitanju onoga što su bili prioriteti. Moj opći dojam je i to želim reći jer mislim da je 

to jako važno da ste Vi krenuli u neke kaznene bojne, neke ekspedicije koje se tiču internih 

revizija i tako dalje što je sve vrlo hvale vrijedno kad bi to bilo sustavno, kad bi to bilo 

potkrijepljeno s nečim što je nekakav transparentan plan djelovanja za koji smo recimo mi 

upoznati kao oni koji su Vam dali ovaj mandat. I druga stvar, mene zanima odgovor, 

32

pojašnjenje na pitanje po kojim se to kriterijima, temeljem koje analize koje nevjerojatne nove 

snimke stanja u kojim to konzultacijama s urednicima je određeno da će upravo tih 19 ljudi 

preko noći da će im se zaustaviti suradnja. Ja nisam čula da je jedan i to meni ima pitanje s 

bazičnim stvaranjem duha jer mi smo na kraju krajeva dali mandat da bi se podigla i razina 

morala i povjerenja i kvalitete rada, sad govorim o programu, a to je da netko dobije mail u 6 

popodne da mu od sutra ne može više ući na televiziju jer suradnja s tim ljudima nije potreba 

među kojima je čovjek koji je ravnatelj na HRT-u 90. godine ili ljudi koji su obučeni za 

multimediju. Mene zanima, temeljem koje snimke stanja, temeljem koje sistematizacije, 

temeljem koje odluke Ravnateljstva, temeljem čega vi radite intervencije tu revizije, tamo 

zahvala na suradnji. Mislim, o čemu se tu radi. Koliko ja čujem Hrvatski radio nema tako 

intenzivni program djelovanja. Pa vas lijepo molim da to pojasnite jer to stvara opći dojam 

interventnog djelovanja u svrhu po mom mišljenju i moj je dojam pozicioniranja. Kao 

stvaranja jednog dojma da se sad tu kao nešto radi ali se zapravo osvajaju pozicije moći. Ja ne 

vidim da to može dovesti i do kakve transformacije koja je dugoročna i sustavna. 

MILAS: Hvala. Gospodine Crnogorac, izvolite. 

CRNOGORAC: I ja mislim da sam isto tako bio postavio pitanje u vezi ove osobe, 

koordinatora emisije koja je objavila reportažu o gospodinu Drobcu u zadnje vreme. Mislim 

da je bilo čak nešto i u vezi Otoka znanja i mene interesuje da li kako što sam već konkretno 

postavio pitanje, da li će gospodin Veljko Jančić dobiti otkaz pošto vidim da su već 

spovedeni, hajmo reći svi postupci do potpisivanja rešenja o otkazu ugovora o radu. Pa me 

konkretno interesuje da li će gospodin Veljko Jančić dobiti otkaz? 

MILAS: Hvala. Izvolite, gospodine Grubiša. 

GRUBIŠA: Gledajte, ovo je jedna mučna rasprava. Problem je u tome, naravno, što mi ne 

možemo ignorirati one informacije koje mi dobivamo i kroz medije i kroz neformalne kanale. 

Mi nismo nojevi da stavljamo glavu u pijesak. Mi o tim stvarima moramo na adekvatan način 

porazgovoriti jer oni dovode u pitanje funkcioniranje cijelog HRT-a i ja sam za to da to 

odvojimo jednu ozbiljnu raspravu na temelju izvješća v. d. Ravnateljstva o tome što je sve 

poduzeto od početka toka tog mandata Ravnateljstva pa do sada. Jer, gledajte, ovaj slučaj s 

Jančićem u meni izaziva tjeskobu pogotovo kad povežem sa slučajem pisma koje smo svi mi 

dobili, a koje prešućujemo, jednog pisma jedne djelatnice u kome je tužila kandidata, isto tako 

za ravnatelja Duška Radića da joj je prijetio s otkazom ako pobijedi na natječaju. Dakle, moj 

dojam je da su to represalije prema svim kandidatima koji se javljaju iz ove kuće. 

Zastrašivanje svih nas. Tako djeluje. U vašem interesu i u našem interesu i u interesu javnosti 

vi to morate raščistiti. Nama sve iznijeti, podastrijeti sve argumente, sve elemente mi nismo 

protiv toga da ljudi snose odgovornost ako su doista pronevjerili pa čak i manje od 950 kuna. 

Dapače. Ali moramo to znati. Ako smo mi na neki način pod negativnim dojmom zato jer je 

19 ljudi dobilo otkaz preko noći, a kolegica Marina kaže, je li to dio neke strukture, je li to dio 

neke strategije, je li to dio nekog plana, je li to dio, to restrukturiranje, ja se slažem mora ići. 

Ali mora ići po nekakvom, da tako kažemo planu. A s druge strane stiže vijest da su primljeni 

neki, a neki su ispušteni, neki su pušteni, neki su primljeni, dajte da vidimo da li u toj ludosti 

ima sistema ili u tom sistemu ima ludosti. Ili je nešto drugo. Mi to moramo znati. Ovdje sada 

nije trenutak da o tome raspravljamo. Ja želim da se to, sljedeća točka dnevnog reda bude 

izviješće o radu Ravnateljstva i urednika i da se o tome porazgovorimo jer mi snosimo tu 

odgovornost. Ja bih se onda vratio na program. 

MILAS: Hvala lijepa. A to je upravo ono čemu smo na početku što sam pokušao sugerirati 

gospođi Modrić. Dakle, ukoliko imamo potrebe saznanja pričati o tome, idemo napraviti 

posebnu tematsku sjednicu prije koje ćemo zatražiti ono što možemo dobiti na uvid kako 

bismo mogli meritorno pričati o svemu ovome… (UPADICA – BEZ MIRKOFONA – 

NERAZUMLJIVO) Je. Gledajte. Vi ste dobili dnevni red onda kad ste ga dobili, mogli ste 

reći hoću točku takvu i takvu o tome i tome i nema nikakvih problema. (UPADICA - BEZ 

MIKROFONA – NERAZUMLJIVO) Pa ne, gledajte, dobra volja postoji, ali sam suglasan s 

ovim što je profesor Grubiša rekao. Pričamo stalno o rješavanju korupcije, ovoga ili onoga… 

MESARIĆ: Molim Vas, samo sekundu. 

MILAS: Izvolite, gospodine Mesariću. 

MESARIĆ: Gledajte, to sam upravo na početku predmnijevao i zato sam bio samo da 

krenemo u to znajući koja se pandorina kutija otvara. I to ne možemo izbjeći i to je tako i sada 

sve konzekvence otvaranja pandorine kutije su to što jesu. Zato se malo bojim i ograđujem se 

od riječi zastrašivanje. Nitko nas ne zastrašuje. Ja se uopće ne osjećam zastrašenim i malo isto 

33

iječ da se sve to radi za pozicioniranje. Malo sada smo počeli improvizirati po meni previše i 

intrigantno nešto govoriti. Ako se složimo nešto što svi govorimo da je na prvom mjestu 

zakonitost, ja ponavljam po stoti put, ne želim biti ni DORH, ni istražno povjerenstvo, ni 

policija, ni krim policija koja je već ovdje prisutna u ovoj kući po riječima v. d. ravnatelja. 

Dakle, krim policija obrađuje stvari. Meni ne pada na pamet da ikakvo ja osobno mišljenje o 

bilo čemu donosim što sam sada čuo dok ne dobijem relevantne rezultate istrage koja se 

sprovodi, istrage. To se uklapa u želju za izvještajem kakvo je v. d. Ravnateljstvo, ali izvještaj 

nadopunjen s istragom s rezultatima istrage s potvrđenim nalozima, ja to neću raditi niti o 

tome neću raspravljati. I neću… (ŽAMOR) Sve, slažem se. Ja neću raspravljati koji je motiv 

ravnatelja da bi pozvao kriminalističku policiju, da je to njegova želja za pozicioniranjem 

potpuno neprihvatljiv argumenat. Ja ih mogu 10 ovakvih literarno nakititi koji uopće ne drže 

vodu. Dakle, mi trebamo jedan, mislim da smo otvorili i artikulirali problem vrlo jasno koji je 

prisutan u medijima, koji brine nas jer želimo dobrobit ove kuće, ali mislim da moramo dati 

podršku Ravnateljstvu koje smo izabrali u smislu da se oni pod starim principom audiatur et 

altera pars da to poštujemo i svi smo to spremni raditi da se ljudi očituju. Ja sam se danas 

bojao da to njihovo očitovanje nećemo moći dobiti kad je krenulo niz točnih i preciznih 

pitanja koja traže jedan super materijal koji ćemo mi dobiti u pismenom obliku o kojemu se 

mi možemo sastati i konzultirati prije i da se neke stvari, mislim da je to jedini put da se stvari 

istjeraju na čistac što mislim da smo svi sukladni. Prema tome, moj prijedlog je da ovaj 

trenutak ovu diskusiju zaustavimo samo. Ona nije gotova. I da donesemo zaključak što 

tražimo? Kako pripremljene papire? Koje radnje da damo Ravnateljstvu da završi s krim 

policijom s internom kontrolom sa sindikatom. Ljudi, involvirani su svi ključni faktori. I to je 

sve u nekom postupku. Predlažem da se to usvoji kao naš zaključak i da odredimo koliko 

treba ljudima da se to napravi i da se uredno sastanemo i da s pripremljenim materijalima, 

mislim da ćemo puno lakše usustaviti naše zajedničke želje da svi želimo dobrobit ovoj kući, 

ali da poštujemo neku demokratsku proceduru o kojoj stalno govorimo pa neka ona vrijedi za 

sve i za one s kojima se ne slažemo. Eto, to je moj prijedlog za ovaj moment. Još nešto bih 

volio. Pošto čekaju još dvije točke, da pomognem predsjedniku, koje su jako važne, o 

poslovanju da ovu samo zaustavimo diskusiju s ovim mojim prijedlogom da ona ima i svoj 

zaključak i da obavimo ove o poslovanju jer su to neke stvari, kuća mora funkcionirati. Eto, 

predsjedniče, to je moj prijedlog. 

MILAS: Hvala. Gospodin Kunić, izvolite. 

KUNIĆ: S obzirom da se radi o mojem programu, da se radi o ljudima kojima sam ja, kao 

što veli gospođa Škrabalo, zahvalio, imam potrebu naprosto reći da mi je iskreno žao da 

Vijeće raspravlja o tome da nas je previše u ovoj kući zaposlenih, a kad se otpuste nota bene 

19 vanjskih, honorarnih suradnika od kojih neki i dalje surađuju unutar naše kuće onda zaista 

mislim da imam pravo reći da se ne slažem s mišljenjem gospođe Škrabalo da nisam 

kompetentan i da nisam znao što radim taj čas kad sam to odlučio. Ako je gospođa Škrabalo 

za mene glasala kad me je birala ovdje jednako tako može glasati i protiv mene na sljedećem 

Vijeću, ja nemam ništa protiv, ja se ne pozicioniram, mene to ne zanima, ali me zanima vrlo 

jasno što to znači 19 honorarnih suradnika na 380 ostalih zaposlenih novinara u 

Informativnom programu. Hvala lijepa. 

MILAS: Hvala lijepa. Gospodin Stipić, kratko rečenicu i završavamo s ovim. 

STIPIĆ: Ja bih Vas lijepo molio, tu je dosta optužbi bilo pa imam pravo da odgovorim. 

Prvo, ponavljam da je Vijeće izvan svojih ovlasti. Naime, čak po Zakonu o HRT-u članu 

Vijeća može prestati mandat ako svojim djelovanjem postupa protivno Zakonu i drugim 

propisima…. (SMIJEH) 

MILAS: Dobro. Pustite ga. Nije se nitko smijao ni na Vaše… 

STIPIĆ: Tako je. Smijte se. …ali vi zapravo negirate nama pravo da rukovodimo HRT-u i 

brinemo o poslovanju. Osobno moram reći da ovi pritisci mene sigurno neće zaplašiti za 

razliku od nekih drugih. Smatram da se radilo po zakonu. Dat ću vam čisto par odgovora na 

pitanja, na ove insinuacije da se zastrašuju određeni kandidati. Naime, podružnica HTV-a 

gdje sam stjecajem okolnosti znao o čemu se radi je 18. prosinca predala zahtjev v. d. glavnog 

ravnatelja i Internoj reviziji da se pojedine aktivnosti prouče. To znači, tijekom siječnja… 

MILAS: Gospodine Stipiću… 

STIPIĆ: Ne! Ovo su bitni detalji da se ne smatra… 

MILAS: Ali, razgovarat ćemo… 

STIPIĆ: …nemojte se ljutiti, smatram da se uopće nije trebala voditi ova rasprava, 

34

MILAS: Još dvije minute i gotovo. 

STIPIĆ: …ali smo optuženi. Gledajte! Tijekom siječnja su dosta pojedinaca saznalo za ovo 

o čemu se radi, to znači nikako te informacije nisu utjecale na provođenje dva kruga izbora za 

glavnog ravnatelja iako su neki od nas to znali. Ni na jedan način se nije probalo 

diskriminirati kandidate. Tako da su laži da se zastrašuju kandidati. Prvi ću, recimo, javno reći 

da ovo za što je Duško optužen smatram prvo da uopće nije vrijedno bilo da se šalje na Vijeće 

i prvi ću reći da smatram poznavajući Duška da on nije čovjek koji bi nekome prijetio. Tako 

da ako ste rekli da se nije reklo smatram potrebnim to reći, a kamoli da se ponavljaju ove 

besmislice da se netko zastrašuje. Tako da, evo, opet ponavljam mene sigurno ne budete 

spriječili u zakonitom obavljanju ove dužnosti. 

MILAS: Hvala lijepa, gospodine Stipiću. Evo, mislim da je prijedlog gospodina Mesarića 

zaključak da napravimo jednu posebnu priču o kojoj ćemo razgovarati o svim ovim 

medijskim napisima ali utemeljene zaista na relevantnim podatcima koje ćemo pa ako treba 

biti i zatvorena za javnost… (ŽAMOR) …a ja kažem, ako treba, mislim, ovisno o potrebama. 

Nemojte se odmah lijepiti za svaku riječ. (ŽAMOR) Ali koja će se temeljiti zaista na 

relevantnim podatcima koje ćemo dobiti od gospode iz Ravnateljstva. Jesmo li suglasni? Evo, 

tko je za takav zaključak, lijepo vas molim? Dakle, suglasni smo svi. Hvala lijepa. 

35

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeÄe HRT-a Broj: 79 ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeÄe HRT-a Broj: 79 ...