Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prof. d-r ZORAN SULEJMANOV Doc. d-r DEJAN SULEJMANOV<br />
USTAVNO SUDSTVO
Prof. d-r<br />
ZORAN SULEJMANOV<br />
Doc. d-r<br />
DEJAN SULEJMANOV<br />
USTAVNO SUDSTVO<br />
Skopje, 2013
CIP - Каталогизација во публикација<br />
Национална и универзитетска библиотека "Св. Климент Охридски", Скопје<br />
342.565.2(094.8)<br />
СУЛЕЈМАНОВ, Зоран<br />
Уставно судство / Зоран Сулејманов, Дејан Сулејманов. - Куманово :<br />
Флексограф, 2013. - 1081 стр. ; 24 см<br />
Фусноти кон текстот. - Библиографија: стр. 939-971<br />
ISBN 978-608-65427-4-0<br />
1. Сулејманов, Дејан [автор]<br />
а) Македонија - Уставен суд - Одлуки и решенија<br />
COBISS.MK-ID 94147338
P R E D G O V O R<br />
Hierarhijata na pravnite akti e imanentno svojstvo na sekoj<br />
praven poredok koj golemiot broj op{ti pravni akti gi opfa}a vo<br />
eden sistem. Poimot sistem pak podrazbira vnatre{na kohezija i<br />
me|usebna usoglasenost na negovite delovi. Toa zna~i deka sekoj<br />
op{t praven akt mora da ima svoe precizno, odnapred opredeleno<br />
mesto vo sistemot na op{tite pravni akti. Koe mesto vo toj<br />
sistem }e go zazeme konkretniot op{t akt zavisi od negovasta<br />
pomala ili pogolema pravna sila. Pravnata sila na oddelnite kategorii<br />
akti ja utvrduva ustavot, a taa ednostavno se sostoi vo obvrskata<br />
aktite so pomala pravna sila da bidat vo soglasnost so<br />
aktite so pogolema pravna sila. Na toj na~in so ustavot se opredeluva<br />
hierarhijata na op{tite pravni akti, i toa taka {to vo<br />
najop{tata {ema na ovie akti na vrvot na taa hierarhija se nao|a<br />
ustavot, pod nego se zakonite (koi mora da bidat vo soglasnost so<br />
ustavot), a potoa sleduvaat razli~niet kategorii na podzakonski<br />
akti (koi mora da bidat vo soglasnost so zakonot, a preku niv so<br />
ustavot).<br />
Osnovata hierarhijata na op{tite pravni akti se nao|a vo<br />
voveduvaweto na smislen red vo pravniot poredok i vo obezbeduvaweto<br />
na toj poredok kako neophoden element na vladeeweto na pravoto.<br />
So drugi zborovi, hierarhijata na pravnite akti e pretpostavka<br />
za ostvaruvawe na vladeweto na pravoto, sfateno kako vladeewe<br />
na zakonot namesto vladeewe na lu|eto, namesto ~ija bilo arbitrerna<br />
ili momentno formirana volja, odnosno pretpostavka za<br />
ostvaruvawe na na~eloto na ustavnosta i zakonitosta. Nepostoeweto<br />
na hierarhija na op{tite pravni akti vodi kon brojni opasnosti,<br />
me|u koi do pojava na bezakonie pa duri i do praven haos.<br />
Me|utoa, vladedweto na pravoto mo`e da ostane deklarativno na~elo<br />
dokolku vo dadeniot sistem ne e vovedena institucionalizirana<br />
ocena na ustavnosta i zakonitosta. Samo dokolku e predviden organ<br />
koj ja vr{i taa ocena, postapka za taa ocena i sankcii koi ja sledat<br />
mo`e da se smeta deka se ispolneti uslovite za efikasno ostvaruvawe<br />
na na~eloto na vladeeweto na pravoto. Zada~ata i rezultatot<br />
na taa ocena e otstranuvawe od pravniot poredok na aktite so<br />
pomala pravna sila koi ne se vo soglasnost so aktite so pogolema<br />
pravna sila.<br />
Vo tie ramki normativnata kontrola na vladeeweto na pravoto<br />
pretstavuva za{tita koja se ostvaruva preku ocenuvawe na<br />
soglasnosta na zakonite, drugite propisi i op{ti akti so ustavot<br />
i zakonot. Takvata kontrola, kako {to vidovme, podrazbira postoewe<br />
na organ {to e ovlasten vo odredena postapka da primenuva<br />
pravni sredstva so koi se obezbeduva primenata na vladeeweto na<br />
pravoto, {to }e re~e primenata na ustavot i zakonite, odnosno<br />
5
ostvaruvaweto na slobodite i pravata na ~ovekot i gra|anite so<br />
po~ituvawe na pravdata i pravednosta, kako i so ostvaruvaweto na<br />
ostanatite vrednosti i interesi na zaednicata. Takov organ vo na-<br />
{ta dr`ava e <strong>Ustavn</strong>iot sud na Republika Makedonija. Negovoto mesto<br />
i uloga vo ostvaruvaweto na normativnata kontrola na vladeeweto<br />
na pravoto e predmet na ovoj trud.<br />
Avtorite, 2011<br />
6
S O D R @ I N A<br />
PRV DEL<br />
SLOBODI, PRAVA I DOL@NOSTI NA ^OVEKOT I<br />
GRA\ANINOT<br />
G l a v a I<br />
SLOBODI I PRAVA NA ^OVEKOT I GRA\ANINOT<br />
I. LI^NI SLOBODI I PRAVA .............................................................. 19<br />
1. Pravo na `ivot (neprikosnovenost na `ivotot) ........................... 20<br />
2. Pravo na za{tita na fizi~kiot i moralniot integritet na<br />
li~nosta (zabrana na tortura) ......................................................... 32<br />
3. Pravo na za{tita od ropstvo i od prisilna rabota ...................... 62<br />
4. Zabrana na diskriminacija i pravo na ednakvost<br />
pred ustavot i zakonite..................................................................... 70<br />
5. Pravo na sloboda i bezbednost na li~nosta .................................... 89<br />
6. Pravo na pravi~no ili fer sudewe ................................................. 121<br />
7. Pravo na za{tita na privatnosta i semejniot `ivot.................. 146<br />
8. Sloboda na dvi`eweto i nastanuvaweto ........................................ 170<br />
9. Pravo na slobodno izrazuvawe ......................................................... 184<br />
10. Sloboda veroispovest ....................................................................... 204<br />
11. Pravo na dr`avjanstvo ..................................................................... 213<br />
II. POLITI^KI SLOBODI I PRAVA .............................................. 222<br />
1. Sloboda na politi~ko zdru`uvawe ................................................. 222<br />
2. Pravo na mirno sobirawe .................................................................. 243<br />
3. Izbira~ko pravo .................................................................................. 259<br />
4. Pravo na pretstavki ........................................................................... 273<br />
5. Pravo na vr{ewe na javni funkcii ................................................. 280<br />
III. EKONOMSKI SLOBODI I PRAVA ............................................ 290<br />
1. Pravo na sopstvenost i pravo na nasleduvawe .............................. 291<br />
2. Pravo na rabota ................................................................................... 313<br />
3. Pravo na sindikalno organizirawe ................................................ 336<br />
4. Pravo na {trajk ................................................................................... 347<br />
IV. SOCIJALNI SLOBODI I PRAVA.............................................. 365<br />
1. Pravo na socijalna sigurnost i socijalno osiguruvawe ............. 367<br />
2. Pravno na socijalna za{tita ............................................................ 392<br />
3. Pravo na pomo{ i posebna za{tita................................................. 405<br />
4. Posebni socijalni prava ................................................................... 411<br />
5. Pravo na zdravstvena za{tita .......................................................... 417<br />
6. Pravno na posebna za{tita na semejstvoto ................................... 435<br />
7. Pravo na ra|awe deca .......................................................................... 441<br />
8. Pravo na posebna za{tita na maj~instvoto,<br />
decata i maloletnite lica ............................................................. 443<br />
9. Pravo na zdrava `ivotna sredina .................................................... 452<br />
V. KULTURNI SLOBODI I PRAVA .................................................. 467<br />
7
1. Pravo na obrazovanie ......................................................................... 467<br />
2. Sloboda na nau~no i umetni~ko tvore{tvo ................................... 480<br />
3.. Sloboda na izrazuvawe na nacionalnata pripadnost ................. 483<br />
VI. SLOBODI I PRAVA NA PRIPADNICITE NA<br />
MALCINSKITE ZAEDNICI ......................................................... 514<br />
1. Sloboda na izrazuvawe na identitetot .......................................... 518<br />
2. Pravo na osnovawe svoi institucii i zdru`enija ....................... 525<br />
3. Pravo na obrazovanie na svoj jazik .................................................. 530<br />
4. Pravo na upotreba na svojot jazik kako slu`ben jazik ................ 538<br />
VII. PRAVA NA STRANCITE ................................................................ 547<br />
VIII. PRAVA I DOL@NOSTI NA OSUDENITE LICA ............... 570<br />
1. Prava na osudenite lica .................................................................... 570<br />
2. Dol`nosti na osudenite lica ........................................................... 576<br />
3. Disciplinska i materilana odgovornost ....................................... 577<br />
Glava II<br />
ZA[TITA NA SLOBODITE I PRAVATA<br />
Glava III<br />
GRANCII NA OSNOVNITE SLOBODI I PRAVA<br />
Glava IV<br />
DOL@NOSTI NA ^OVEKOT I GRA\ANINOT<br />
I. Po~ituvawe na ustavot i zakonite ....................................................... 615<br />
II. Pla}awe na danok i drugi javni dava~ki............................................ 615<br />
III. Za{tita i unapreduvawe na `ivotnata i prirodnata sredina .... 621<br />
IV. Odbrana na Republika Makedonija .................................................... 622<br />
V. ^uvawe i unapreduvawe na zdravjeto .................................................. 623<br />
VI. Dol`nost za gri`a za decata i iznemo{teni roditeli ................ 624<br />
VTOR DEL<br />
VLADEEWE NA PRAVOTO I NEGOVATA REPRESIVNA<br />
KONTROLA<br />
G l a v a I<br />
ORGANIZACIJA I PODELBA NA VLASTA<br />
I. OSAMOSTOJUVAWE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA,<br />
TEMELNI VREDNOSTI NA NEJZINIOT USTAVEN<br />
POREDOK I POIM NA ORGANIZACIJATA NA VLASTA . 627<br />
II. PODELBA NA VLASTA ..................................................................... 631<br />
1. Zakonodavna vlast ............................................................................... 632<br />
2. Izvr{na vlast ...................................................................................... 633<br />
3. Sudska vlast .......................................................................................... 634<br />
8
4. <strong>Ustavn</strong>iot sud i podelbata na vlasta ............................................... 640<br />
G l a v a II<br />
USTAVNOST I ZAKONITOST<br />
I. USTAVNOST ........................................................................................... 648<br />
II. ZAKONITOST....................................................................................... 651<br />
III. CELI NA USTAVNOSTA I ZAKONITOSTA .......................... 659<br />
IV. KONTROLA NA USTAVNOSTA NA ZAKONITE .................... 659<br />
1. Sistem na samokontrola .................................................................... 659<br />
2. Sistem na politi~ka, sudska kontrola i kontrola od poseben<br />
ustaven organ ..................................................................................... 660<br />
G l a v a III<br />
ODNOS ME\U VNATRE[NOTO I ME\UNARODNOTO PRAVO<br />
G l a v a IV<br />
TOLKUVAWE<br />
I. POIM NA TOLKUVAWE .................................................................... 695<br />
II. VIDOVI TOLKUVAWE ...................................................................... 696<br />
1. Tolkuvawe spored subjektot .............................................................. 696<br />
2. Tolkuvawe spored obimot .................................................................. 699<br />
3. Na~in na tolkuvawe ............................................................................ 700<br />
3.1. Jazi~ko (gramati~ko tolkuvawe ............................................. 701<br />
3.2. Logi~ko tolkuvawe ................................................................... 702<br />
a) Argumentum a simile (analogija) ................................................ 704<br />
b) Argumentum a contrario ................................................................. 708<br />
v) Argumentum a fortiori .................................................................... 714<br />
g) Argumentum ad absurdum .............................................................. 715<br />
d) Exceptiones non sunt extendendae ................................................. 716<br />
|) Drugi logi~kopravni argumenti, konstrukcii<br />
i logi~ki gre{ki ................................................................... 716<br />
3.3. Celno (teleolo{ko) tolkuvawe ............................................. 717<br />
3.4. Sistematsko tolkuvawe ........................................................... 718<br />
3.5. Istorisko tolkuvawe ............................................................... 719<br />
3.6. Sporedbeno (komparativno) tolkuvawe ............................... 719<br />
3.7. <strong>Ustavn</strong>o skladno tolkuvawe .................................................... 719<br />
3.8. Tolkuvawe spored teorijata zemawe predvid<br />
na posledicite ............................................................................ 720<br />
3.9. Tolkuvawe - sredstvo/cel/efekt test .................................... 720<br />
3.10. Tolkuvawe so upotreba na balansni testovi ..................... 721<br />
3.11. Tolkuvawe na Evropskata konvencija za za{tita na<br />
~ovekovite prava i osnovni slobodi ....................................... 721<br />
a) Metod na efektivnoost ............................................................ 721<br />
9
) Metod na proporcionalnost ................................................... 722<br />
v) Metodot na margina na procena (margin of appreciacion) ..... 723<br />
G l a v a V<br />
USTAVEN SUD<br />
I. POLO@BA I SOSTAV NA USTAVNIOT SUD ........................... 731<br />
II. NADLE@NOST NA USTAVNIOT SUD ........................................ 734<br />
1. Normativna kontrola na op{tite pravni akti ............................ 735<br />
1.1. Kontrola na ustavnosta i zakonite ....................................... 738<br />
1.2. Kontrolata na ustavnosta i zakonitosta na drugite<br />
propisi i op{ti akti ................................................................. 738<br />
a) Podzakonski propisi .................................................................. 739<br />
b) Op{ti akti ................................................................................... 743<br />
v) Propisi i op{ti akti koi <strong>Ustavn</strong>iot sud ne gi ocenuva<br />
poradi nenadle`nost .................................................................. 743<br />
2. Neposredna za{tita na ustavnite slobodi i prava<br />
na ~ovekot i gra|aninot .................................................................. 749<br />
3. Re{avawe na sporovi za nadle`nost me|u samite dr`avni<br />
organi i re{avawe sporovi za nadle`nost me|u dr`avnite<br />
organi i edinicite na lokalnata samouprava ............................ 753<br />
4. Odlu~uvawe za odgovornosta na pretsedatelot<br />
na Republika Makedonija ............................................................... 753<br />
5. Odlu~uvawe za ustavnosta na programite i statutite na<br />
politi~kite partii i na zdru`nijata na gra|anite.................. 754<br />
6. Drugi nadle`nosti .............................................................................. 754<br />
III. AKTI NA USTAVNIOT SUD .......................................................... 754<br />
IV. POSTAPKA PRED USTAVNIOT SUD ........................................ 754<br />
1. Poveduvawe i tek na redovna postapka ........................................... 756<br />
1.1. Postapkata za ocenuvawe na ustavnosta na zakon i<br />
ustavnosta i zakonitosta na propis ili drug op{t akt ........... 756<br />
a) poveduvawe na postapkata ........................................................ 756<br />
b) tek na postapkata ....................................................................... 766<br />
1.2. Postapkata za za{tita na slobodite i pravata .................. 772<br />
a) poveduvawe na postapkata ........................................................ 772<br />
b) tek na postapkata ....................................................................... 773<br />
1.3. Postapkata za re{avawe na sudir na nadle`nosti ............ 774<br />
1.4. Postapkata za utvrduvawe na odgovornosta<br />
na pretsedatelot na Republikata ............................................ 774<br />
1.5. Drugi postapki ........................................................................... 775<br />
V. ZAPIRAWE NA POSTAPKATA .................................................... 775<br />
VI. PRAVNO DEJSTVO NA ODLUKITE NA<br />
USTAVNIOT SUD ................................................................................ 776<br />
VII. IMUNITET NA SUDIITE NA USTAVNIOT SUD............... 781<br />
VIII. JAVNOST VO RABOTATA NA USTAVNIOT SUD................ 785<br />
10
IX. VNATRE[NA ORGANIZACIJA NA USTAVNIOT SUD ...... 786<br />
A P E N D I X<br />
I. USTAV NA REPUBLIKA MAKEDONIJA .................................... 791<br />
II. AMANDMANI NA USTAVOT NA<br />
REPUBLIKA MAKEDONIJA .......................................................... 835<br />
III. USTAVEN ZAKON ZA SPROVEDUVAWE NA<br />
USTAVOT NA REPUBLIKA MAKEDONIJA .............................. 847<br />
IV. USTAVEN ZAKON ZA IZMENUVAWE I<br />
DOPOLNUVAWE NA USTAVNIOT ZAKON ZA<br />
SPROVEDUVAWE NA USTAVOT NA REPUBLIKA<br />
MAKEDONIJA ....................................................................................... 853<br />
V. USTAVEN ZAKON ZA SPROVEDUVAWE NA<br />
AMANDMANITE OD XX DO XXX NA USTAVOT NA<br />
REPUBLIKA MAKEDONIJA ........................................................... 855<br />
VI. DELOVNIK NA USTAVNIOT SUD NA REPUBLIKA<br />
MAKEDONIJA ....................................................................................... 857<br />
VII. KRITERIUMI ZA OGRANI^UVAWE NA<br />
^OVEKOVITE PRAVA VO USTAVNOTO SUDSTVO ............... 883<br />
VIII. PROBLEMATIKATA NA ZAKONODAVNIOT<br />
PROPUST VO USTAVNOSUDSKATA PRAKTIKA .................. 899<br />
IX. USTAVNA PRAVDA: FUNKCII I ODNOSI SO DRUGI<br />
JAVNI ORGANI .................................................................................... 921<br />
X. ZAKONI NA REPUBLIKA MAKEDONIJA .............................. 939<br />
XI. MULTILATERALNI DOGOVORI ................................................ 973<br />
XII. BILATERALNI DOGOVORI .......................................................1017<br />
KORISTENA LITERATURA ............................................................1067<br />
11
I DEL<br />
SLOBODI, PRAVA I DOL@NOSTI NA ^OVEKOT<br />
I GRA\ANINOT
G l a v a I<br />
SLOBODI I PRAVA NA ^OVEKOT I GRA\ANINOT<br />
1. Da se zboruva za slobodite i pravata na ~ovekot ne mo`e, a da<br />
ne se spomne nivniot istoriski razvoj koj datira od prvite ~ekori na<br />
civilizacijata. 1 Vo ovaa sfera, sepak e najzna~ajno nivnoto pomestuvawe<br />
vo opredleni dokumenti {to pretstavuvaat prvi ~ekori vo nivnoto<br />
pravno kodificirawe vo forma vo koja tie denes se sre}avaat vo<br />
sovremenite ustavi. Stanuva zbor za slednite akti:<br />
- Magna charta libertatum (Golemata karta na slobodite) od 1215<br />
kako prv dokument {to sodr`i odredbi za slobodite i pravata na ~ovekot.<br />
- Habeas Corpus Act, 2 donesen od angliskiot parlament vo 1679<br />
garantira edno od osnovnite prava na ~ovekot - negovata li~na sloboda<br />
i zabranuva da mu se odzeme, osven vo slu~ai predvideni so zakon i vo<br />
propi{ana postapka, pri {to re{ava~ka uloga vo li{uvaweto od sloboda<br />
ima sudot. Su{tinata na ovoj akt se sostoi vo obvrskata na sekoj<br />
upraven ili drug organ, liceto {to }e go li{i od sloboda vedna{ da<br />
mu go predade na sudot, kako i pravoto na sekoe lice li{eno od sloboda<br />
da podnese prigovor do sudot protiv i po povod negovoto li{uvawe<br />
od sloboda. Organot e dol`en, so predavaweto na liceto, da mu podnese<br />
na sudot i obrazlo`enie za pri~inite za li{uvaweto od sloboda i dokazi<br />
za zakonitosta na toa li{uvawe. So ovoj akt, sudot e dol`en da go<br />
raspravi slu~ajot i da odlu~i vedna{ so ili bez polo`ena garancija.<br />
1<br />
Poimot "prava na ~ovekot" e plod na racionalisti~kata prirodnopravna<br />
misla i podrazbira{e deka ~ovekot spored svojata priroda poseduva<br />
odredeni prava koi sekoja vlast mora da gi po~ituva. Tie prava neraskinlivo<br />
vrzani za li~nosta bea ozna~uvani kako "prirodni," "vrodeni," "nepovredivi"<br />
i "neotu|ivi." So nivnoto poseduvawe ili gubewe stoi ili pa|a ~ovekovata<br />
li~nost. Oznakata "osnovni prava" ~ovekovite prava ja dobivaat po~nuvaj-<br />
}i od francuskata i amerikanskata revolucija koga za prv pat dostignuvaat<br />
kodifikacija vo ustavni dokumenti na dr`avite, Iako mislata za ~ovekovite<br />
prava vo izvesna smisla se poklopuva so po~etocite na civilizacijata, duri<br />
so amerikasnkiot i francuskiot ustav taa e realizirana i vo strogo pravna<br />
smisla. Stojanovi}, D. Osnovna prava ~oveka, Ljudska prava i slobode u ustavima<br />
evropskih dr`ava, Ni{, 1989, str. 9.<br />
2<br />
Bukvalniot prevod na habeas corpus na latinski zna~i - ima{ telo, a<br />
sodr`inata na procesniot institut proizleguva od latinskiot izraz habeas<br />
corpus cubiciendum {to zna~i - ti si dol`en da go predade{ liceto na sud.<br />
15
- Bill of Rights (Zakon za pravata) koj e donesen od angliskiot parlament<br />
vo 1688, sodr`i izre~ni odredbi za bitnite slobodi i garancii<br />
za nivnoto ostvaruvawe kako i na~elni odredbi za vrhovnite organi<br />
na vlasta i nivnite nadle`nosti i odnosi. Spored svojata sodr`ina<br />
toj ima karakter na ustaven dokument.<br />
- Bill of Rights (Zakon za pravata) {to kako deklaracija za pravata<br />
e donesen od pretstavnicite na narodot na Virxinija na 12. 06. 1776.<br />
Vo ovoj dokument se istaknuva deka site lu|e od prirodata se ednakvo<br />
slobodni i nezavisni i deka imaat izvesni vrodeni prava. Seta vlast<br />
proizleguva od narodot, a zakonodavnata i izvr{nata vlast se odvoeni<br />
i razli~ni od sudskata vlast.<br />
- Deklaracija za nezavisnost na SAD donesena od Kongresot na<br />
04. 06. 1776. Vo nea se veli deka na ~ovekot mu pripa|a neotu|ivo pravo<br />
na `ivot, sloboda i streme` kon sre}a i deka celta na vlasta e da gi<br />
obezbedi tie prava. Vlasta mora da proizleguva od soglasnosta na onie<br />
so koi se vladee, a dokolku se poka`e {tetna za ostvaruvawe na postavenite<br />
celi, narodot ima pravo da ja promeniili ukine.<br />
- Ustavot na SAD od 1787.<br />
- Deklaracijata za pravata na ~ovekot i gra|aninot (Declaratrion<br />
des droits de l'homme et citoyen), donesena vo Francija na 26. 08. 1789.<br />
- Vtorata Deklaracijata za pravata na ~ovekot i gra|aninot,<br />
donesena vo Francija na 25. 06. 1793.<br />
- Vajmarskiot ustav donesen vo 1919 vo Germanija.<br />
2. Op{t stav na ustavnopravnata i politi~kata teorija e deka<br />
eden sovremen demokratski sistem treba da gi sodr`i slednive elementi:<br />
1 0 sistem na razvieni individualni slobodi i prava na ~ovekot i<br />
gra|aninot, 2 0 neograni~en politi~ki pluralizam i, 3 0 odgovorna<br />
vlada. Toa e prvata i dovolna pri~ina i ovoj trud da zapo~ne so sumarna<br />
eksplikacija na osnovnite slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot.<br />
3 Toa zna~i deka nemame pretenzii od po{iroko navleguvawe vo<br />
3<br />
Pod terminot ~ovek, Ustavot, po pravilo, go podrazbira sekoe `ivo<br />
~ove~ko su{testvo vrz koe po razli~ni osnovi se protega jurisdikcijata na<br />
Republika Makedonija, bez razlika dali e nejzin dr`avjanin i bez razlika na<br />
negovite individualni prirodni ili socijalni svojstva. Pod terminot gra|anin,<br />
Ustavot naj~esto gi podrazbira gra|anite na Republika Makedonija. Me-<br />
|utoa, negovata paralelna upotreba so terminot ~ovek za ozna~uvawe na subjektot<br />
na najgolemiot broj slobodi i prava samo po sebe ne zna~i isklu~uvawe<br />
na licata koi ne se dr`avjani na Republika Makedonija i vrz koi po razli~ni<br />
osnovi se protega nejzinata jurisdikcija, od poseduvaweto na tie slobodi i<br />
prava. So drugi zborovi, upotrebata na ovoj termin ne e diskriminatorska<br />
nitu po vid ni po sodr`ina ili po obem na garantirawe, ostvaruvawe ili za-<br />
{tita na odredenite slobodi i prava. Me|uresorska rabotna grupa, Izve{taj<br />
za kompatibilnosta na zakonodavstvoto na Republika Makedonija so standardite<br />
i barawata od Evropskata konvencija za za{tita na ~ovekovite prava i<br />
16
nivnite istoriski i po{iroki op{toteoretski dimenzii so koi, vpro-<br />
~em, vo posledno vreme vo dovolna mera e preplavena ne samo stranskata<br />
tuku i doma{nata literatura.<br />
3. Na ustavno ramni{te osnovnata cel na garantiraweto na ~ovekovite<br />
slobodi i prava e obezbeduvawe na nivnata pravna neotu|ivost.<br />
Ottamu, vo ramkite na doma{niot praven poredok, sodr`inata na<br />
osnovnite slobodi i prava e ekskluzivna materija. Tie, po pravilo se<br />
ostvaruvaat neposredno vrz osnova na Ustavot, a so zakon mo`at da se<br />
pro{iruvaat uslovite i na~inite na nivnoto ostvaruvawe samo ako za<br />
toa postoi izre~no ustavno ovlastuvawe i samo vo ramkite na toa<br />
ovlastuvawe. So toa, se razbira, vo ramkite na doma{niot praven poredok,<br />
vo krajna linija samo Ustavot e merilo za ostvaruvaweto na za-<br />
{titata na ~ovekovite slobodi i prava. 4 So toa - preku ostvaruvaweto<br />
na principot na ustavnosta vo sozdavaweto, transformiraweto i primenata<br />
na pravoto, slobodite i pravata na ~ovekot i gra|aninot stanuvaat<br />
so Ustavot postavena materijalna garancija za vr{ewe na javnata<br />
vlast. 5 Pritoa, ovde e va`no posebno da se podvle~e deka listata na<br />
pravata i slobodite i nivnite garancii koi se sodr`ani vo Ustavot na<br />
Republika Makedonija ne e zamislena kako kone~na i zatvorena. Taa<br />
lista se nadopolnuva i permanentno }e se pro{iruva so odredbite na<br />
me|unarodnite dogovori na koi im pristapila ili vo idnina }e im<br />
pristapi na{ata dr`ava. Za{to, spored odredbata od ~l. 118 od Ustavot,<br />
"Me|unarodnite dogovori {to se ratifikuvani vo soglasnost so<br />
Ustavot se del od vnatre{niot praven poredok i ne mo`at da se menuvaat<br />
so zakon," a spored pravnata sila se nad zakonot.<br />
4. Me|unarodnata obvrska na dr`avite da gi po~ituvaat ~ovekovite<br />
prava na sopstvenite gra|ani proizleguva od tri osnovni izvori:<br />
1 0 me|unarodnite obi~ai, 2 0 me|unarodnite dogovori, i 3 0 op{tite<br />
pravni na~ela na civiliziranite narodi.<br />
1 0 Najzna~ajni izvori na me|unarodnoto obi~ajno pravo se pravilata<br />
na Univerzalnata deklaracija za pravata na ~ovekot, doneseni<br />
na osnovnite slobodi, Skopje, Vlada na Republika Makedonija, 1996, str. 15.<br />
4<br />
Nu`no e da se istakne deka vo nekoi dr`avi, na primer, vo Francija<br />
i [panija, temelnite ustavni normi za pravata i slobodite na ~ovekot i gra-<br />
|aninot i za organizacijata na vlasta se razrabotuvaat vo posebni vidovi zakoni<br />
koi vo ustavnata teorija se narekuvaat organski zakoni, a koi spored<br />
pravnata sila se nao|aat pod ustavot, me|utoa nad ostanatite zakoni. Pogolemata<br />
pravna sila na organskite zakoni proizleguva, od postrogoto odnosno<br />
kvalifikuvanoto mnozinstvo so koi tie se donesuvaat za razlika od site ostanati<br />
zakoni koi se donesuvaat so obi~no mnozinstvo od odnosnite zastapnici<br />
vo pretstavni~koto telo. Sokol, S i Smerdel, B. <strong>Ustavn</strong>o pravo, Informator, Zagreb,<br />
1995, str. 14-15.<br />
5<br />
Izve{taj za kompatibilnosta... , str. 9.<br />
17
od strana na Obedinetite nacii vo 1948 godina. Za nea voobi~aeno se<br />
smeta deka nema zadol`itelna pravna sila, tuku deklarativen i programski<br />
karakter. Me|utoa, najgolemiot broj od nejzinite pravila prifateni<br />
od strana na dr`avite, kako i vo me|unarodnite pravni akti<br />
taka i vo vnatre{noto zakonodavstvo, prerasnaa vo obi~ajno pravo koi<br />
kako takvi im se nametnaa na site dr`avi, odnosno prerasnaa vo nekoj<br />
vid minimum {to mora da bide prifaten vo sekoe civilizirano op{etstvo.<br />
Ottamu kako i od drugi pri~ini, 6 vo koi ovde nema da navleguvame,<br />
Univerzalnata deklaracija ne e ednostavna preporaka, tuku<br />
izvor na pravoto.<br />
2 0 Za razlika od me|unarodnoto obi~ajno pravo koe ednakvo gi<br />
obvrzuva site dr`avi, me|unarodnite dogovori za ~ovekovite prava gi<br />
obvrzuvaat samo onie dr`avi koi se obvrzale so dogovorot. Dogovorite<br />
za ~ovekovite prava se razlikuvaat od drugite dogovori po toa {to<br />
iako se zaklu~uvaat me|u dr`avi, nivni korisnici ne se dr`avite,<br />
tuku nejzinite dr`avjani. Najzna~ajni od tie dogovori se Me|unarodniot<br />
pakt za gra|anski i politi~ki prava i Me|unarodniot pakt za<br />
ekonomski, socijalni i kulturni prava od 1966 godina, kako i Evropskata<br />
konvencija za ~ovekovite prava i osnovnite slobodi od 1950 godina.<br />
Vo me|unarodna smisla odredbite od navedenite spogodbi i drugi<br />
dogovori za ~ovekovite prava pretstavuvaat konkretizacija na pravilata<br />
sodr`ani vo Univerzalnata deklaracija za pravata na ~ovekot. Na<br />
toj na~in, odredbite na Univerzalnata deklaracija od programski i<br />
deklarativni, preku niv perasnaa vo pravni pravila.<br />
3 0 Op{tite pravni na~ela na civiliziranite narodi, kako supsidijaren<br />
izvor na me|unarodnoto pravo, nastanaa od potrebata da se<br />
reguliraat odnosite koi ne se pokrieni so me|unaroden dogovor, kako<br />
i od nemo`nosta nekoi odredbi od me|unarodnite dogovori da se protolkuvaat<br />
nadvor od kontekstot na op{tite na~ela na vnatre{nopravniot<br />
sistem osobeno toga{ koga tehnolo{kiot razvoj bara novi re{enija<br />
na koi me|unarodnoto pravo ne mo`e dovolno brzo da reagira. Bez<br />
ogled na faktot {to poimot na ovie na~ela e mnogu te{ko da se odredi,<br />
preovladuva stavot deka pod toa mo`e da se podrazberat na~elata<br />
na vnatre{nopravniot poredok koi se zaedni~ki za site pravni sistemi.<br />
Kako ilistracija za potrebata od primena na ovie na~ela mo`e da<br />
poslu`i tolkuvaweto na pravoto na za{tita na privatnosta garantirano<br />
so ~l. 17 od Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki prava.<br />
Vo toj ~len e predvideno deka "nikoj ne mo`e da bide izlo`en na proizvolno<br />
me{awe vo negoviot privaten `ivot, semejstvoto, domot i<br />
prepiskata." Ovaa za{tita na privatnosta mo`e da bide zagrozena so<br />
usovr{uvawe na tehnikata, na primer, so sovremenite elektronski<br />
uredi za prislu{uvawe na dale~ina ili so posebni kompjuterski banki<br />
6<br />
Vidi: Dimitrijevi}, V. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima posle ~etrdeset<br />
godina, Arhiv, Beograd, 1988/4, str. 610 i natamu.<br />
18
na podatoci za gra|anite. So ogled na toa {to ~l. 17 od Paktot zabranuva<br />
samo "prizvolno i nezakonito me{awe" vo privatnata sfera, toa<br />
zna~i deka dopu{ta "zakonsko me{awe" vo taa sfera, odnosno deka<br />
dopu{ta mo`nost privatnata sfera na poedinecot da se ograni~i so<br />
zakon. Me|utoa, toa ne zna~i deka dr`avata vo celost e slobodna na koj<br />
i da bilo na~in i vo koja bilo mera so zakon da ja ograni~i ovaa privatna<br />
sfera na poedinecot. Op{tite pravni na~ela na civiliziranite<br />
narodi gi obvrzuvaat dr`avite tie zakonski ograni~uvawa da ne bidat<br />
proizvolni, tuku da soodvetstvuvaat na dostignatiot stepen na me|unarodnata<br />
op{testvena svest koja pak, po ova pra{awe se izrazuva preku<br />
zakonodavstvoto i praktikata na pove}eto dr`avi. 7<br />
5. Na{a opredelba e ovde da gi pomestime i samo vo osnovni<br />
crti da gi prika`eme li~nite, politi~kite, ekonomskite, socijalnite,<br />
kulturnite i malcinskite prava kako osnoven izvor na gra|anskiot<br />
status na poedinecot vo na{eto demokratsko op{testvot i vo toj kontekst<br />
da gi sogledame vo najelementarnata nu`na relacija so drugite<br />
ustavnopravni instituti koi se zna~ajni za ustavnosudskata praktika.<br />
I. LI^NI SLOBODI I PRAVA<br />
1. Od gledi{te na me|unarodnoto pravo, li~nite slobodi i prava<br />
se smetaat za imperativni prava (ius cogens), 8 odnosno za apsolutno<br />
zadol`itelni prava za site dr`avi, vklu~itelno i na onie koi ne se<br />
potpisni~ki na me|unardnite konvencii za ~ovekovite slobodi i prava.<br />
So drugi zborovi, so samoto svoe nastanuvawe site dr`avi se dol-<br />
`ni da gi po~ituvaat ovie apsolutni prava, nezavisno dali stanuva<br />
zbor za dr`avjanite, za strancite ili za neprijatelite na konkretnata<br />
dr`ava koja gi dr`i pod svoja jurisdikcija. Ovie prava, isto taka, ne<br />
7<br />
Lazin, \. Me|unarodni ugovori o ljudskim pravima i jugoslovensko zakonodavstvo,<br />
JRKKP, Beograd, 1989, str. 96. Vidi i Avramov. S. Op{ta na~ela kao izvori<br />
me|unarodnog prava, Jugoslovenska revija za me|unarodno pravo, Beograd, 1959/3,<br />
str. 385 i 389.<br />
8<br />
Ius cogens, (za razlika od ius dispositivum) pretstavuva me|unarodno<br />
zadol`ietelno pravo. Toa e onoj del od me|unarodnoto pravo {to go so~inuvaat<br />
normite koi pretstavuvaat osnova na me|unarodniot praven poredok i ne<br />
mo`at da se menuvaat so drugi dogovori pome|u dr`avite, osven po istiot<br />
praven pat po koj nastanale i so odredbi od ista pravna sila, imeno so novi ius<br />
cogens normi. Zadol`itelni normi na me|unarodnoto pravo, na primer, se:<br />
zabrana na upotreba na sila i zakana vo re{avaweto na sporovite me|u dr`avite,<br />
zabrana na zlostorstvoto genocid, na~eloto na zabrana na diskriminacija,<br />
vr{eweto krivi~ni dela protiv ~ove~nosta, zabrana na trgovija so belo<br />
robje, po~ituvawe na suverenosta na dr`avite i nivnata ramnopravnost, po-<br />
~ituvawe na osnovnite ~ovekovi prava.<br />
19
mo`at da bidat suspendirani za vreme na vojna ili vonredna sostojba. 9<br />
Inaku, li~nite prava se vo funkcija na obezbeduvawe na avtonomijata<br />
na li~nosta na ~ovekot vo odnos na dr`avata i na ovlastuvawata<br />
na nejzinite organi, kako i na site drugi organizacii i institucii<br />
{to vr{at javni ovlastuvawa. Nivna cel e da go obezbedat fizi~kiot<br />
i duhovniot integritet na ~ovekot, kako sfera na negovata privatnost<br />
koja e apsolutno zabraneta za kakvi i da e zadirawa od strana<br />
na organite koi vr{at javna vlast. Li~nite prava se osnova za ostvaruvaweto<br />
na site drugi prava na ~ovekot, osobeno na onie od politi~ka<br />
priroda. 10 Ili nakratko, li~nite prava pretstavuvaat sredstvo za postignuvawe<br />
individualno opredelenite interesi na ~ovekot.<br />
Po~ituvaweto na ovoj vid slobodi i prava se ostvaruva preku<br />
obvrskata na dr`avata, od edna strana, da ne sozdava nikakvi pravni,<br />
institucionalni ili fakti~ki barieri koi bi gi spre~uvale lu|eto<br />
vo vr{eweto na ovie slobodi i prava, odnosno koi bi go ote`nuvale<br />
ili bi go obeshrabruvale nivnoto vr{ewe, i od druga strana, preku destimuliraweto<br />
(glavno preku kaznuvawe) na onie subjekti koi inaku se<br />
skloni kon sozdavawe na takvite barieri. 11<br />
2. Me|u li~nite slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot obi-<br />
~no se pomestuvaat: 1 0 pravo na `ivot (neprikosnovenost na `ivotot),<br />
2 0 pravo na za{tita na fizi~kiot i moralniot integritet na li~nosta<br />
(neprikosnovenost na li~nosta), 3 0 pravo na za{tita od ropstvo i od<br />
prisilna rabota, 4 0 zabrana na diskriminacija i pravo na ednakvost<br />
pred ustavot i zakonite, 5 0 pravo na sloboda i sigurnost na li~nosta, 6 0<br />
pravo na pravi~no ili fer sudewe, 7 0 pravo na za{tita na privatnosta<br />
i semejniot `ivot, 8 0 sloboda na dvi`eweto i nastanuvaweto, 9 0 pravo<br />
na slobodno izrazuvawe, 10 0 sloboda na veroispovest, i 11 0 pravo na<br />
dr`avjanstvo.<br />
1. PRAVO NA @IVOT (NEPRIKOSNOVENOST NA @IVOTOT)<br />
~l. 10<br />
@ivotot na ~ovekot e neprikosnoven.<br />
Vo Republika Makedonija ne mo`e da se izre~e smrtna kazna po<br />
nitu eden osnov.<br />
1. Spored navedeniot ~len od Ustavot, `ivotot na ~ovekot e neprikosnoven<br />
i zatoa ne mo`e da se izre~e smrtna kazna nitu po edna<br />
osnova. Ustavot, isto taka, predviduva deka "ograni~uvaweto na slobo-<br />
9<br />
[kari}, S. Sporedbeno Makedonsko <strong>Ustavn</strong>o pravo, Matica, Skopje,<br />
2004, str. 361.<br />
10<br />
Izve{taj za kompatibilnosta..., str. 16.<br />
11<br />
Izve{taj za kompatibilnosta..., str. 17.<br />
20
dite i pravata ne mo`e da se odnesuva na pravoto na `ivot" (~l. 54 st.<br />
4). Me|utoa, od gledi{te na me|unarodnoto, a ottamu i od na{eto vnatre{noto<br />
pravo, pravoto na `ivot ne e apsolutno. Taka, ovlastenite<br />
slu`beni lica (policija, zatvorska stra`a, carinski slu`benici)<br />
imaat pravo da upotrebat ogneno oru`je protiv kriminalec zate~en vo<br />
vr{ewe na krivi~no delo ili pri begstvo, ako takvoto lice upotrebuva<br />
oru`je, bega ili odbiva da se predade. 12<br />
Deka pravoto na `ivot ne e apsolutno, odnosno deka postojat<br />
odredeni isklu~oci vo odnos na op{tata zabrana za namerno li{uvawe<br />
od `ivot, zboruvaat i krivi~nopravnite instituti ubistvo na mig i<br />
nu`na odbrana. 13 Imeno, na{iot krivi~en zakonik (vo natamo{niot<br />
tekst KZ) vodi smetka za aktivno provokativniot pridones na `rtvata<br />
kaj izvr{uvaweto na ubistvata. Toj pridones zakonodavecot go vrednuva<br />
kako okolnost {to ja namaluva odgovornosta na storitelot, bilo<br />
preku propi{uvawe kazna pomala od voobi~aenata (kako {to e slu~aj<br />
kaj ubistvoto na mig), ili preku propi{uvawe mo`nost za fakultati-<br />
12<br />
Spored ~l. 35 od Zakonot za vnatre{ni raboti, ovlasteno lice ima<br />
pravo da upotrebi ogneno oru`je ako so drugi sredstva na prisilba ne mo`e:<br />
1) da go za{titi `ivotot na gra|anite, 2) da odbie od sebe neposreden napad so<br />
koj se zagrozuva negoviot `ivot, 3) da odbie napad na objekt ili li~nost {to<br />
se obezbeduva i 4) da se spre~i begstvo na lice zate~eno vo vr{ewe na krivi-<br />
~no delo za koe e propi{ana kazna zatvor vo traewe od najmalku pet godini,<br />
kako i begstvo na lice li{eno od sloboda i lice za koe e izdaden nalog za li-<br />
{uvawe od sloboda zaradi izvr{uvawe na vakvo krivi~no delo.<br />
Sli~na odredba e predvidena i vo ~l. 187 od Zakonot za izvr{uvawe na<br />
sankciite (ZIS). Spored taa odredba: (1) Pripadnik na slu`bata za obezbeduvawe<br />
pri vr{eweto na slu`beno dejstvo mo`e da upotrebi ogneno oru`je samo<br />
ako ne mo`e poinaku da postapi za da: 1. go za{titi `ivotot na ~ovekot, 2.<br />
odbie neposreden napad so koj se zagrozuva negoviot `ivot, 3. odbie napad na<br />
objekt koj go obezbeduva, 4. spre~i begstvo na osudeno lice od ustanova od<br />
zatvoren vid, odnosno od zatvoreno oddelenie i 5. spre~i begstvo na osudeno<br />
lice pri negovo sproveduvawe ako e osudeno za krivi~no delo za koe e predvidena<br />
kazna zatvor od 15 godini ili pote{ka kazna zatvor. (2) Pripadnikot na<br />
slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi ogneno oru`je samo ako so<br />
upotreba na drugi sredstva na prisilba ne mo`e da go obezbedi izvr{uvaweto<br />
na slu`benoto dejstvo. (3) Koga slu`benoto dejstvo se vr{i pod neposredno<br />
rakovodstvo na direktorot na ustanovata ili na slu`benoto lice koe rakovodi<br />
so slu`bata za obezbeduvawe, pripadnikot na slu`bata za obezbeduvawe<br />
smee da upotrebi ogneno oru`je samo po nivna naredba. Naredbata<br />
za upotreba na ogneno oru`je mo`e da se izdade samo koga se ispolneti<br />
uslovite od stavovite 1 i 2 na ovoj ~len. (4) Pri upotrebata na ogneno oru`je,<br />
pripadnikot na slu`bata za obezbeduvawe e dol`en da vnimava da ne go zagrozi<br />
`ivotot na drugite lica.<br />
13<br />
Vidi: ~l. 9 st. 3 i 125 KZ.<br />
21
vno poblago kaznuvawe i za osloboduvawe od kazna zaradi pre~ekoruvawe<br />
na granicite na nu`nata odbrana, odnosno celosno nekaznuvawe<br />
so osloboduvawe od obvinenie vo slu~aj na nu`nata odbrana.<br />
Natamo{na otstapka od pravoto na `ivot e pomestena kaj abortusot.<br />
Vo ovaa sfera gra|anskoto pravo voveduva pravna fikcija spored<br />
koja, koga e vo pra{awe negoviot interes za~natoto dete se izedna-<br />
~uva so rodeno dete. Takvata fikcija, vidovme ne e prifatena vo krivi~noto<br />
pravo vo koe, po pravilo, abortusot ne se poistovetuva so ubistvo<br />
na dete pri pora|awe. 14<br />
2. Pravoto na `ivot obi~no se nao|a na vrvot od katalogot na<br />
osnovnite prava i slobodi vo re~isi site ustavi na evropskite zemji.<br />
Vo nekoi od niv, iako izre~no ne se spomenuva, ova pravo e opfateno<br />
so pravoto na nepovredivosta na telesniot integritet ili so apsolutnata<br />
zabrana na smrtnata kazna. Vo pogled na smrtnata kazna ustavnite<br />
odredbi razlikuvaat dve grupi dr`avi: onie vo koi smrtnata kazna<br />
e apsolutno zabraneta i onie dr`avi vo koi taa e dopu{tena samo vo<br />
slu~ai predvideni vo voena sostojba.<br />
3. Pravoto na `ivot kako edno od najva`nite prava na ~ovekot e<br />
predvideno so ~l. 2 od Evropskata konvencija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi i so ~l. 1-3 od Protokolot br. 6 kon Konvencijata.<br />
15 Pritoa, nitu Konvencijata ne predviduva bezuslovna za-<br />
{tita na samiot `ivot, ni garancija za odreden kvalitet na `ivotot.<br />
So navedenite odredbi ednostavno se nastojuva da se ostvari za{tita<br />
na poedinecot od toa dr`avata samovolno da go li{i od `ivot. So drugi<br />
zborovi, ovde se raboti za obvrska na vlastite da go za{titat pravoto<br />
na `ivot sledeno so zabrana za namerno li{uvawe od `ivot. Ovaa<br />
zabrana se odnesuva samo na slu~aite koga kr{eweto na ova pravo e po<br />
vina, ili poradi nedovolna za{tita od strana na vlasta. Za razlika od<br />
toa, ~l. 10 st. 1 od Ustavot na Republika Makedonija podrazbira bezuslovna<br />
(neograni~ena) za{tita na `ivotot na ~ovekot. Ustavot ne govori<br />
za pravoto na `ivot, tuku za samiot `ivot. Ottamu, zabranata da<br />
14<br />
Spored Zakonot za prekinuvawe na bremenosta, abortusot vo Republika<br />
Makedonija e dozvolen. "Prekinuvaweto na bremenosta e posebna medicinska<br />
intervencija za koja slobodno odlu~uva bremenata `ena. Pravoto na<br />
prekinuvawe na bremenosta mo`e da se ograni~i samo zaradi zdravjeto na bremenata<br />
`ena (~l. 1)." Vidi i ~l. 129 KZ - Protivpravno prekinuvawe na bremenosta.<br />
15<br />
Evropskata konvencija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi e del od pravniot sistem i doma{nite sudovi i site dr`avni organi<br />
se dol`ni da gi primenuvaat nejzinite odredbi. Vo nacionalnite postapki<br />
poedincite mo`at direktno da se povikaat na nejziniot tekst i sudskata praktika<br />
koi {to nacionalnite sudovi mora da gi primenuvaat. Pokraj toa, nacionalnite<br />
vlasti, vklu~itelno i sudovite, mora da í dadat prioritet na Konvencijata<br />
pred koj i da e nacionalen zakon {to e sprotiven so nea.<br />
22
se posegne po ~ij i da e `ivot ne se odnesuva samo na vlasta, tuku i na<br />
sekoj subjekt vklu~itelno i na privatnite lica. Ovaa odredba, isto<br />
taka, upatuva na zaklu~ok deka se nudat garancii protiv site mo`ni<br />
zakani po `ivotot na ~ovekot, a ne samo protiv namernoto li{uvawe<br />
od `ivot. 16<br />
^lenot 2 st. 1 od istata konvencija propi{uva deka pravoto na<br />
`ivot na sekoj ~ovek e za{titeno so zakon. Vo praktikata ova zna~i<br />
deka dr`avata mora da gi sproveduva zakonite so koi se kaznuva namernoto<br />
ubistvo od strana na poedinci. Me|utoa, toa ne zna~i deka<br />
dr`avata e obvrzana da im obezbedi li~na policiska za{tita ili telohraniteli<br />
na licata za koi postoi zakana so smrt (na primer, na licata<br />
koi mo`at da bidat predmet na teroristi~ki napad) ili na onie<br />
koi `iveat vo oblasti vo koi vladeat nemiri (na primer, Severna<br />
Irska). 17<br />
Treba da se podvle~e i toa deka ~l. 2 od Konvencijata ne proglasuva<br />
deka `ivotot zapo~nuva so za~nuvaweto, kako {to toa se pravi<br />
so ~l. 4 st 1 od Amerikanskata konvencija za ~ovekovite prava. 18 Ottamu,<br />
iako Sudot sî u{te ne razgleduval nitu eden slu~aj vo vrska so bremenosta,<br />
Komisijata zaklu~i deka priznavaweto na bezuslovnoto pravo<br />
na embrionot bi bilo sprotivno na predmetot i celta na Konvencijata<br />
(@alba br. 8416/78). Komisijata, ocenila deka dr`avata mo`e da<br />
postavi odredeni ograni~uvawa na pravoto na prekin na bremenosta, a<br />
pritoa da ne go povredi pravoto na privaten `ivot na bremenata `ena<br />
spored ~l. 8 (Bruggmann and Scheuten, Izve{taj na Komisijata,1977). 19<br />
Vo slu~ajot Paton protiv Velika Britanija, vo koj tatkoto na nerodeno<br />
dete se obidel da gi uveri angliskite sudovi da ja odvratat majkata<br />
od abortus, Komisijata sepak zaklu~ila deka ~l. 2 od Konvencijata e<br />
primenliv samo za ve}e rodeni deca, za{to `ivotot na fetusot e povrzan<br />
so `ivotot na majkata. Vo sprotivno, ako ~l. 2 e primenliv i za<br />
16<br />
Vo toj pogled ovaa odredba potse}a na idelot na Lok, spored koj:<br />
"Sekoj ~ovek, za{to e dol`en da se so~uva sebesi, a ne volevo da go napu{ti<br />
svojot `ivot, isto taka, koga negoviot sopstven opstanok ne e vo pra{awe,<br />
treba kolku {to e mo`no pove}e da go so~uva opstanokot na ~ove{tvoto, i dokolku<br />
toa ne e so cel za izvr{uvawe na pravdata nad prestapnikot, ne smee da<br />
go odzeme ili zagrozi `ivotot, ili ona {to odi kon za~uvuvawe na `ivotot,<br />
slobodata, zdravjeto na ~lenovite na semejstvoto ili dobrata na nekoj drug<br />
~ovek. Vidi: Parsons, T. Teorije o dru{tvu, Vuk Karad`i}, Beograd, 1969, str. 105.<br />
17<br />
Gomien, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovi<br />
prava (Short Guide to the European Convention of Human Rights), Makedonska<br />
verzija, Sovet na Evropa, Strazbur, 1991, str. 16-17.<br />
18<br />
Spored ~l. 4 st. 1 od Konvencijata: "Sekoj ima pravo da se po~ituva<br />
negoviot `ivot. Ova pravo se za{tituva so zakon i toa, op{to zemeno, od momentot<br />
na za~nuvaweto. Nikoj ne mo`e samovolno da bide li{en od `ivot."<br />
19<br />
Gomien, D. op. cit. str. 16.<br />
23
fetusot zna~i zabrana za abortus duri i toga{ koga odr`uvaweto na<br />
bremenosta mo`e seriozno da go zagrozi `ivotot na majkata. Na toj<br />
na~in bi bila dadena pogolema vrednost na `ivotot na fetusot od onoj<br />
na majkata {to bi bilo sprotivno na ~l. 2 koj ne dozvoluva namerno<br />
odzemawe na `ivotot na edno, za da se spasi `ivotot na drugo lice.<br />
Osven smrtnata kazna (kako isklu~ok od ~l. 2 st. 1), vo st. 2 od<br />
istiot ~len se predvideni u{te tri isklu~oci vo odnos na op{tata<br />
zabrana za namerno li{uvawe od `ivot. Prviot isklu~ok se odnesuva<br />
na odbranata na sekoe lice od nezakonito nasilstvo, vtoriot na zakonsko<br />
li{uvawe od sloboda ili spre~uvawe na begstvo na uapseno lice,<br />
a tretiot, na spre~uvawe bunt ili vostanie. Na~eloto so koe dr`avata<br />
mora da se rakovdi pri primenata na ovie isklu~oci e deka se raboti<br />
za upotreba na sila {to e "apsolutno nu`na." 20<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 3<br />
Sekoj ima pravo na `ivot, sloboda i li~na bezbednost.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 2<br />
1. Pravoto na `ivot na sekoj ~ovek e za{titeno so zakon. Nikoj<br />
20<br />
Poradi razli~noto tolkuvawe na terminot "apsolutno nu`na sila"<br />
vo razli~ni dr`avi, Evropskiot sud za ~ovekovite prava dozvoluva sekoja<br />
dr`ava samostojno da gi opredeluva standardite za negovata procena, no vo ramkite<br />
na nasokite dadeni od Komisijata. Spored tie nasoki pak, procenata<br />
dali upotrebenata sila od strana na slu`benicite so policiski ovlastuvawa<br />
soglasno okolnostite na slu~ajot bila "apsolutno nu`na," va`no e vo sekoj<br />
konkreten predmet da bide vo nadle`nost na nezavisnoto <strong>sudstvo</strong> koe za toa }e<br />
odlu~i po vnimatelna analiza na akcijata, upotrebenoto oru`je i primenetata<br />
taktika. Ottuka, proizleguva deka ovlastuvawata spored koi za<br />
opravdanosta i pravilnosta na upotrebata na sredstvata za prisilba i ogneno<br />
oru`je odlu~uva neposredno povisokiot rabotnik (~l. 38 od Zakonot za vnatre{ni<br />
raboti), odnosno Direkcijata (~l. 188 st. 2 od Zakonot za izvr{uvawe<br />
na sankciite) ne se vo soglasnost so navedenite nasoki. Me|utoa, <strong>Ustavn</strong>iot<br />
sud na Republika Makedonija izrazi sprotivno, spored mene pogre{no, stojali{te<br />
(Vidi podolu: Re{enie 140/2000)<br />
Ovde treba da se spomne i toa deka spored praktikata od primenata na<br />
Evropskata konvencija, upotrebata na sila koja imala za posledica smrt vo<br />
slu~aj na begastvo pri apsewe ili begstvo na zatvorenik, ne e opravdana dokolku<br />
ne postoela seriozna opasnost po `ivotot na policiskiot slu`beni<br />
(Farrel case). I ovde <strong>Ustavn</strong>iot sud na Republika Makedonija izrazi sprotivno,<br />
spored mene pogre{no, stojali{te (Vidi podolu: Re{enie U. br. 76/2005)<br />
24
ne mo`e namerno da bide li{en od `ivot, osven pri izvr{uvawe na<br />
smrtna kazna, izre~ena so sudska presuda za krivi~no delo za koe so<br />
zakon e predvidena taa kazna.<br />
2. Nema da se smeta deka li{uvaweto od `ivot e predizvikano<br />
so povreda na ovoj ~len koga toa rezultiralo od upotreba na sila koja e<br />
apsolutno potrebna.<br />
a) vo odbrana na koe bilo lice od protivpravno nasilstvo,<br />
b) pri zakonito apsewe ili spre~uvawe begstvo na zakonito<br />
pritvoreno lice,<br />
c) pri zakonito dejstvie prezemeno poradi zadu{uvawe na bunt<br />
ili vostanie.<br />
Protokol br. 6 kon Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi od 1950<br />
~l. 1<br />
Smrtnata kazna se ukinuva. Nikoj ne mo`e da bide osuden na takva<br />
kazna ili poguben.<br />
~l. 2<br />
Dr`avata vo zakon mo`e da propi{e smrtna kazna za dela storeni<br />
za vreme na vojna ili neposredna voena opasnost. Takva kazna }e<br />
se primenuva samo vo slu~ai predvideni so toj zakon i vo soglasnost so<br />
negovite odredbi. Dr`avata }e go izvesti generalniot sekretar na Sovetot<br />
na Evropa za soodvetnite odredbi od toj zakon.<br />
~l. 3<br />
Ne e dozvoleno kakvo i da e otstapuvawe od odredbite na ovoj<br />
Protokol spored ~len 15 od Konvencijata.<br />
Protokol br. 13 kon Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi od 1950<br />
~l. 1<br />
Smrtnata kazna }e se ukine. Nitu edno lice nema da bide osudeno<br />
na, nitu pak vrz nego }e se izvr{i smrtna kazna.<br />
~l. 2<br />
Ne e dozvoleno derogirawe, spored ~lenot 15 od Konvencijata<br />
na odredbite na ovoj Protokol.<br />
~l. 3<br />
Ne e dozvoleno stavawe na rezervi, vo soglasnost so ~lenot 57<br />
od Konvencijata, vo odnos na odredbite od ovoj Protokol.<br />
25
Me|unaroden pakt za gra|anski i politi~ki prava od 1966<br />
~l. 6<br />
1. Sekoe ~ove~ko su{testvo ima prirodeno pravo na `ivot. Toa<br />
pravo treba da bide za{titeno so zakon. Nikoj ne smee samovolno da<br />
bide li{en od `ivot.<br />
2. Vo zemjite vo koi ne e ukinata smrtnata kazna, smrtna presuda<br />
mo`e da se izre~e samo za najte{ki krivi~ni dela, vo soglasnost<br />
so zakonite koi va`ele vo vreme na storenoto delo i ne se vo sprotivnost<br />
so odredbite na ovoj pakt i so Konvencijata za spre~uvawe i kaznuvawe<br />
na zlostorstvoto genocid. Taa kazna mo`e da se izre~e samo<br />
vrz osnova na kone~na presuda donesena od nadle`en sud.<br />
3. Ako li{uvaweto od `ivot pretstavuva zlostorstvo genocid,<br />
se smeta deka ni{to vo ovoj ~len ne ja ovlastuva dr`avata stranka na<br />
ovoj pakt da otstapi na koj i da e na~in od koja bilo obvrska prezemena<br />
so Konvencijata za spre~uvawe i kaznuvawe na zlostorstvoto genocid.<br />
4. Sekoj koj e osuden na smrt, ima pravo da bara pomiluvawe ili<br />
zamena na kaznata. Amnestija, pomiluvawe ili zamena na smrtnata kazna<br />
mo`e da se odobri vo site slu~ai.<br />
5. Smrtnata presuda ne smee da se izre~e za krivi~no delo storeno<br />
od lica pod 18 godini i ne mo`e da se izvr{i nad bremena `ena.<br />
6. Stranka na ovoj Pakt ne mo`e da se povika na {to i da e od<br />
Paktot za da se odlo`i ili spre~i ukinuvaweto na smrtnata kazna od<br />
strana na nekoja dr`ava.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Amerikanska deklaracija za pravata i dol`nostite na ~ovekot.<br />
Usvoena na IX Me|unarodna konferencija na amerikanskite<br />
dr`avi vo Bogota od 30. 03. 1948. Naslov na originalot: American Declaration<br />
of the Rights and Duties of Man.<br />
- Garancii za za{tita na pravata na licata osudeni na smrt.<br />
Odobrena od strana na Ekonomsko-socijalniot sovet so Rezolucija<br />
1984/50 od 25. 05. 1984. Naslov na orginalot: Safeguards Guranteeing of the<br />
Rights of thoze Facing the Death Penalty. 21<br />
- Deklaracija na policijata na Sovetot na Evropa.<br />
- Kodeks na odnesuvawe na licata odgovorni za primena na zakonot.<br />
Usvoen od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii<br />
na 17. 12. 1979 so Rezolucija 34/169. Naslov na orginalot: Code of Conduct<br />
for Law Enforcement Officials. 22<br />
- Osnovni principi za upotreba na sila i ogneno oru`je od<br />
strana na licata koi go sproveduvaat zakonot. Osmi kongres na ON za<br />
21<br />
Vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penolo{ki kompendium, Grafohartija, Skopje,<br />
1997, str. 179-180.<br />
22<br />
Vidi: Ibid, str. 181-192.<br />
26
prevencija na kriminalitetot i tretman na storitelite. Naslov na<br />
orginalot: Basic Principles on the Use of Force and Firearms by Law Enforcement<br />
Officials. 23<br />
- Principi za efektivna prevencija i istraga na vonzakonskite,<br />
arbitrernite i proizvolni postapki.<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Re{enie U. br. 140/2000 od 25. 10. 2000, <strong>Ustavn</strong>iot sud, ne<br />
povede postapka za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 38 od Zakonot za<br />
vnatre{ni raboti ("SV RM," br.19/1995 i 55/1997).<br />
Spored navodite vo inicijativata so osporenata odredba se isklu~uvala<br />
mo`nosta od sudsko odlu~uvawe pri upotrebata na sredstvata<br />
za prisilba ili ogneno oru`je od strana na ovlastenite slu`beni<br />
lica, odnosno "sudot da dava procena za nu`nosta od upotreba na<br />
smrtna sila na slu`benicite so policiski ovlastuvawa," so {to ne se<br />
popre~uvalo samovolnoto odnesuvawe na dr`avnite organi, a {to ne<br />
bilo vo soglasnost so ~l. 8 st. 1 al. 4, ~l. 10 st. 1, ~l. 11 st. 1 i ~l. 98 st.<br />
1 i 2 od Ustavot.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 38 od Zakonot, osnovanosta,<br />
opravdanosta i pravilnosta na upotrebata na sredstvata za<br />
prisilba ili ogneno oru`je vo sekoj konkreten slu~aj ja ocenuva neposredno<br />
povisokiot odgovoren rabotnik.<br />
So Zakonot za vnatre{ni raboti se utvrdeni vnatre{nite raboti<br />
i nivnoto vr{ewe, taka {to spored ~l. 6 od ovoj zakon, rabotnicite<br />
na Ministerstvoto za vnatre{ni raboti rabotite i zada~ite gi<br />
izvr{uvaat vo soglasnost so pravata, dol`nostite i ovlastuvawata<br />
utvrdeni so zakon i drugi propisi doneseni vrz osnova na zakon i tie<br />
se dol`ni da gi izvr{uvaat tie raboti, osven ako izvr{uvaweto na naredbata<br />
pretstavuva krivi~no delo, a spored ~l. 7 od Zakonot, rabotnicite<br />
vo Ministerstvoto se dol`ni vo vr{eweto na rabotite i zada~ite<br />
da go {titat i ~uvaat `ivotot i imotot na gra|anite, da gi po-<br />
~ituvaat slobodite i pravata na ~ovekot i gra|aninot i da gi primenuvaat<br />
na propi{an na~in samo merkite i sredstvata na prisilba {to<br />
so ovoj zakon ili drug propis se utvrdeni. Ponatamu, vo glava III, so ~l.<br />
21 do 43 od Zakonot, konkretno se propi{ani posebnite dol`nosti i<br />
ovlastuvawa na Ministerstvoto i pravata i dol`nostite na ovlastenite<br />
slu`beni lica. Me|u drugoto, so odredbite na ~l. 34 do 39 od Zakonot<br />
se opredeluva deka ovlastenoto slu`beno lice mo`e da upotrebi<br />
sredstva na prisilba propi{ani so akt na Vladata zaradi vospostavuvawe<br />
na naru{en javen red i mir vo pogolem obem, sovladuvawe<br />
otpor na lice koe go naru{uva javniot red i mir ili lice koe treba da<br />
se privede, zadr`i ili li{i od sloboda, zaradi odbivawe napad od<br />
23<br />
Vidi: Ibid, str. 193-201.<br />
27
sebe, od drugo lice ili objekt {to se obezbeduva, zaradi prisilno otstranuvawe<br />
na lica od opredeleno mesto, kako i lice koe ne postapuva<br />
po naredba na ovlasteno slu`beno lice. Ovlastenoto slu`beno lice<br />
}e upotrebi ogneno oru`je, ako so drugi sredstva na prisilba ne mo`e:<br />
da go za{titi `ivotot na gra|anite, da odbie od sebe neposreden napad<br />
so koj se zagrozuva negoviot `ivot, da odbie napad na objekt ili li~nost<br />
{to se obezbeduva i da se spre~i begstvo na lice zate~eno vo vr{-<br />
ewe na krivi~no delo za koe e propi{ana kazna zatvor vo traewe od<br />
najmalku pet godini, kako i begstvo na lice li{eno od sloboda i lice<br />
za koe e izdaden nalog za li{uvawe od sloboda zaradi izvr{uvawe na<br />
vakvo krivi~no delo. Ovlastenite slu`beni lica koi vr{at slu`ba<br />
neposredno pod rakovodstvo na odgovoren rabotnik smeat da upotrebat<br />
sredstva na prisilba ili ogneno oru`je samo na negova naredba, a pred<br />
upotrebata na sredstvata na prisilba ili ogneno oru`je, ovlastenoto<br />
slu`beno lice e dol`no da go predupredi, glasno liceto sprema koe<br />
treba da go upotrebi toa sredstvo, odnosno oru`je. Ako sredstvata na<br />
prisilba ili ognenoto oru`je se upotrebeni vo granicite na ovlastuvawata<br />
i vo soglasnost so odredbite na Zakonot, isklu~ena e odgovornosta<br />
na ovlastenoto slu`beno lice koe gi upotrebilo i na odgovorniot<br />
rabotnik koj ja naredil nivnata upotreba, kako i na lice koe na<br />
povik na Ministerstvoto ili na ovlasteno slu`beno lice uka`alo<br />
pomo{ vo izvr{uvaweto na slu`benite raboti.<br />
Trgnuvaj}i od sodr`inata na odredbite od ~l. 8 st. 1 al. 4, 10 st.<br />
1, 11 st. 1 i 98 od Ustavot i navedenite zakonski odredbi, a imaj}i ja<br />
predvid sodr`inata na osporenata odredba i pri~inite za nejzinoto<br />
osporuvawe, spored misleweto na Sudot, jasno proizleguva deka taa ne<br />
mo`e da se tretira nadvor od kontekstot na drugite odredbi od Zakonot,<br />
nitu, pak, od nejzinata sodr`ina proizleguva mo`nost za samovolno<br />
postapuvawe na dr`avnite organi i isklu~uvawe na krivi~na i<br />
druga odgovornost na ovlastenite slu`beni lica za nezakonita upotreba<br />
na sredstva za prisilba ili ogneno oru`je.<br />
Imeno, neprikosnovenosta na `ivotot na ~ovekot i negoviot<br />
fizi~ki i moralen integritet se negovo osnovno i su{testveno pravo,<br />
koe e realna osnova za ostvaruvawe na drugite negovi osnovni slobodi<br />
i prava. Takviot karakter na ova pravo e potvrda na op{toprifatenite<br />
svetski standardi za pravata i slobodite na ~ovekot i gra|aninot<br />
i potvrda na humaniot odnos sprema ~ovekot kako integrirana li~nost<br />
i subjekt na aktiven ~initel vo sevkupnoto dejstvuvawe vo op{testvoto<br />
vo sopstven i interes na zaednicata vo koja `ivee. Se razbira, toa<br />
ne zna~i glorifikacija i apsolutizacija na toa pravo so tolkuvawe od<br />
mo`nost za negova zloupotreba. Ostvaruvaweto na takvoto pravo ne<br />
mo`e da bide na {teta na istoto takvo pravo na drugite lica. Poa|aj}i<br />
od takvata osnova i pri~ina, sekoe op{testvo vklu~itelno i na{eto,<br />
gi zadr`uva sredstvata za prisilba, strogo opredeluvaj}i ja so zakon<br />
nivnata upotreba i toa tokmu vo funkcija na ostvaruvawe na<br />
28
slobodite i pravata na ~ovekot i gra|aninot. Vo taa smisla, upotrebata<br />
na sredstvata za prisilba, vklu~uvaj}i go i ognenoto oru`je, vo so<br />
zakon strogo opredeleni granici i konkretno propi{ani postapki, ne<br />
mo`e da se sprotivstavuva na ustavnata neprikosnovenost na pravoto<br />
na `ivot i fizi~kiot i moralen integritet na ~ovekot. Vsu{nost,<br />
opredelbata od osporenata odredba deka osnovanosta, opravdanosta i<br />
pravilnosta na upotrebata na sredstvata za prisilba ili ogneno oru-<br />
`je vo sekoj konkreten slu~aj da ja ocenuva neposredno povisokiot<br />
odgovoren rabotnik, se razbira vo ramkite na odnosite utvrdeni so<br />
drugite odredbi na Zakonot, e garancija pove}e da ne dojde do neosnovana,<br />
neopravdana i nepravilna primena na takvite sredstva.<br />
Vo odnos na prigovorot deka so osporenata odredba se povreduva<br />
ustavniot princip za podelba na vlasta, isto taka, spored misleweto<br />
na Sudot, toa ne stoi, a zalo`bata vo sekoj konkreten slu~aj sudot<br />
da dava procena za nu`nosta od upotreba na sredstvata za prisilba ili<br />
ogneno oru`je, nitu e racionalno i mo`no, nitu, pak, e vo nadle`nost<br />
na <strong>Ustavn</strong>iot sud da se proiznesuva za ustavnosta na sodr`ina koja ne<br />
postoi vo osporenata odredba. Drugo e pra{aweto, dokolku pri upotrebata<br />
na prisilnite sredstva dojde do nivno pre~ekoruvawe ili drug<br />
oblik na zloupotreba, no vo takov slu~aj, ne e isklu~ena krivi~nata<br />
odgovornost pred sudovite, odnosno disciplinskata odgovornost pred<br />
soodvetniot organ, {to jasno proizleguva od odredbite na Zakonot.<br />
Trgnuvaj}i od napred navedenoto, spored misleweto na Sudot,<br />
so osporenata odredba na ~l. 38 od Zakonot ne se povreduva neprikosnovenosta<br />
na pravoto na `ivot na ~ovekot i negoviot fizi~ki i moralen<br />
integritet, poradi {to Sudot ne go postavi pra{aweto za soglasnosta<br />
na osporenata odredba so navedenite odredbi od Ustavot.<br />
2. So Re{enie U. br. 76/2005 od 11. 01. 2006, <strong>Ustavn</strong>iot sud, ne<br />
me|u drugoto, ja otfrli inicijativata za poveduvawe postapka za<br />
ocenuvawe na: a) ustavnosta na ~l. 44 st. 2 t. 3 i 4 i st. 3 od Zakonot za<br />
Carinskata uprava ("SV RM," br. 46/2004) i b) ustavnosta i zakonitosta<br />
na Uredbata za upotrebata na sredstvata za prisila kako i noseweto<br />
i upotrebata na ognenoto oru`je od strana na carinskite slu`bi<br />
("SV RM," br. 21/2005).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 44 st. 2 carinskite<br />
slu`benici mo`at da upotrebat ogneno oru`je koga: ne postoi drug na-<br />
~in da se zaprat vozilata, kako i `ivotni koi imaat namera da ja preminat<br />
granicata i po povtorenite naredbi od strana na carinskiot<br />
slu`benik da zaprat (t. 3) i ne mo`at na drug na~in da spre~at namerno<br />
o{tetuvawe na objekti ili sredstva na Carinskata uprava (t. 4).<br />
Spored ~l. 44 st. 1 od Zakonot za Carinskata uprava, carinskite<br />
slu`benici pri sproveduvawe na svoite nadle`nosti mo`at da upotrebat<br />
sredstva na prisila, kako i da nosat i da upotrebat ogneno oru-<br />
`je.<br />
29
Spored osporeniot st. 2 od ovoj ~len carinskite<br />
slu`benici mo`at da upotrebat ogneno oru`je koga: 1) se vo situacija<br />
na samoodbrana, 2) ne postoi drug na~in na zapirawe lica koi imaat<br />
namera da ja preminat granicata i ne gi po~ituvaat povtorenite<br />
naredbi od strana na carinskiot slu`benik da zaprat, 3) ne postoi<br />
drug na~in da se zaprat vozilata, kako i `ivotni koi imaat namera da<br />
ja preminat granicata i po povtorenite naredbi od strana na<br />
carinskiot slu`benik da zaprat (osporena odredba) i 4) ne mo`at na<br />
drug na~in da spre~at namerno o{tetuvawe na objekti ili sredstva na<br />
Carinskata uprava (osporena odredba).<br />
Spored osporeniot st. 3 od ~l. 44 od Zakonot, Vladata na Republika<br />
Makedonija na predlog na ministerot za finansii, poblisku ja<br />
propi{uva upotrebata na sredstvata za prisila, kako i noseweto i<br />
upotrebata na ognenoto oru`je od strana na carinskite slu`benici.<br />
Vrz osnova na ovlastuvaweto od ~l. 44 st. 3 od Zakonot, Vladata<br />
na Republika Makedonija ja donel osporenata Uredba za upotrebata na<br />
sredstvata za prisila kako i noseweto i upotrebata na ognenoto oru-<br />
`je od strana na carinskite slu`bi, so koja se propi{uva upotrebata<br />
na sredstvata za prisila, kako i noseweto i upotrebata na ognenoto<br />
oru`je od strana na carinskite slu`benici (~l. 1 od Uredbata).<br />
Sudot isto taka utvrdi deka Uredbata za upotrebata na sredstvata<br />
za prisila kako i noseweto i upotrebata na ognenoto oru`je od<br />
strana na carinskite slu`bi se sostoi od 4 dela: prviot del "Op{ti<br />
odredbi" gi opfa}a ~l. 1 do 5, vtoriot del "Upotrebata na sredstvata<br />
za prisila" gi opfa}a ~lenovite od 6 - 12, tretiot del "Noseweto i<br />
upotrebata na ognenoto oru`je" gi opfa}a ~l. 13 do 21, a ~etvrtiot del<br />
"Zavr{ni odredbi" go sodr`i ~l. 22 spored koj ovaa Uredba vleguva vo<br />
sila naredniot den od denot na objavuvaweto vo "SV RM."<br />
Spored ~l. 3 od Uredbata, koga postojat mo`nosti za upotreba<br />
na pove}e sredstva za prisila, }e se upotrebi sredstvoto za prisila<br />
koe, so ogled na nastanatata situacija, nema da predizvika {teta ili<br />
{tetata }e bide minimalna.<br />
Spored ~l. 4 od Uredbata, pred sekoja upotreba na sredstva za<br />
prisila ili ogneno oru`je carinskiot slu`benik jasno go predupreduva<br />
liceto za upotrebata na sredstvata za prisila ili za ogneno oru`je,<br />
a dokolku za toa postojat uslovi i se legitimira.<br />
Vo ~l. 5 od Uredbata e opredeleno deka pukaweto vo vozduh, zaradi<br />
signalizacija, barawe pomo{ i zastra{uvawe, kako i pukawe vo<br />
`ivotni koga tie go zagrozuvaat `ivotot na lu|eto, ne se smeta kako<br />
upotreba na ogneno oru`je vo smisla na ovaa Uredba.<br />
Vo ostanatite delovi od Uredbata se utvrduvaat "II. Upotrebata<br />
na sredstvata za prisila" kako i "III Noseweto i upotrebata na<br />
ognenoto oru`je." Vo ovoj del od Uredbata, od aspekt na pri~inite poradi<br />
koi se osporuva Uredbata, zna~aen e ~l. 20, spored koj za upotrebata<br />
na sredstvata za prisila ili ogneno oru`je od strana na carins-<br />
30
kiot slu`benik se podnesuva pismen izve{taj na neposredno povisokiot<br />
odgovoren rabotnik zaradi ocenuvawe na osnovanosta, opravdanosta<br />
i pravilnosta na upotrebata na sredstvata na prisila, odnosno<br />
ognenoto oru`je. Izve{tajot od st. 1 na ovoj ~len sodr`i podatoci za:<br />
vremeto, mestoto i na~inot na upotrebata na sredstvoto na prisila<br />
odnosno ognenoto oru`je, liceto sprema koe e upotrebeno, vidot, eventualnite<br />
posledici od upotrebata, li~no ime na carinskiot slu`benik<br />
koj go upotrebil sredstvoto za prisila, odnosno ognenoto oru`je.<br />
Ponatamu, vo ~etvrtiot del "IV Zavr{na odredba" e predviden<br />
~l. 22, spored koj ovaa Uredba vleguva vo sila naredniot den od denot<br />
na objavuvaweto vo "SV RM."<br />
Imaj}i gi predvid ~l. 110 al. 1 i 2 od Ustavot i ~l. 28 al. 1 od<br />
Delovnikot na <strong>Ustavn</strong>iot sud na Republika Makedonija, a trgnuvaj}i<br />
od toa deka podnositelot na inicijativata ustavnosta na osporenite<br />
odredbi od Zakonot i Uredbata, vsu{nost, gi osporuva samo od aspekt<br />
na mo`nosta da se zloupotrebat vo primenata sredstvata na prisila,<br />
koi soglasno osporeniot ~l. 34 od Zakonot se propi{uvaat so akt na<br />
Vladata, a mo`at da se upotrebat samo vo slu~ai i postapki utvrdeni,<br />
isto taka, vo Zakonot, Sudot utvrdi deka ne e nadle`en da postapuva po<br />
baraweto vo inicijativata, zatoa {to zloupotrebata se utvrduva vo<br />
sekoj konkreten slu~aj i pretstavuva fakti~ko pra{awe {to ne e kriterium<br />
za ocenuvawe na ustavnosta.<br />
Imeno, za zloupotrebata za koja stanuva zbor vo ovoj slu~aj,<br />
mo`e da se zboruva samo koga ovlastenoto slu`beno lice sredstvata na<br />
prisila, vklu~uvaj}i go i ognenoto oru`je, }e gi upotrebi nadvor od<br />
granicite na ovlastuvawata, odnosno nadvor od slu~aite, obemot i<br />
na~inite na koi vo Zakonot e dozvoleno da se upotrebat, a toa mo`e da<br />
se utvrdi samo vo sekoj konkreten slu~aj, vrz osnova na opredeleni fakti<br />
i okolnosti.<br />
Ottuka, so ogled na toa {to zlupotrebata na sredstvata na prisila<br />
mo`e da nastane samo vo konkreten slu~aj vo koj se upotrebeni<br />
edno ili pove}e sredstva na prisila, Sudot oceni deka pri~inite za<br />
osporuvawe na ustavnosta na odredbite od Zakonot i na ustavnosta i<br />
zakonitosta na Uredbata vo su{tina ne se odnesuvaat na nivnata sodr-<br />
`ina, tuku na nivnata primena, od ~ij aspekt <strong>Ustavn</strong>iot sud ne e nadle-<br />
`en da ja ocenuva ustavnosta na osporenite zakonski odredbi, odnosno<br />
ustavnosta i zakonitosta na osporenata Uredba.<br />
31
2. PRAVO NA ZA[TITA NA FIZI^KIOT I MORALNIOT<br />
INTEGRITET NA LI^NOSTA (ZBRANA NA TORTURA)<br />
~l. 11 st. 1 i 2<br />
Fizi~kiot i moralniot integritet na ~ovekot se neprikosnoveni.<br />
Se zabranuva sekoj oblik na ma~ewe, ne~ove~ko ili poni`uva-<br />
~ko odnesuvawe i kaznuvawe.<br />
1. Ova pravo zna~i sekomu da mu bide za{titen negoviot telesen<br />
integritet i slobodno da odlu~uva 24 za sopstveniot moralen razvoj<br />
kako negovi neprikosnoveni vrednosti. Ottamu, Ustavot izre~no zabranuva<br />
fizi~ka i moralna tortura vrz li~nosta, a posebno sekoj oblik<br />
na ma~ewe, ne~ove~no ili poni`uva~ko odnesuvawe i kaznuvawe. Ovaa<br />
zabrana se odnesuva na site situacii (nezavisno dali liceto se nao|a<br />
na sloboda, ili e vo pritvor, odnosno zatvor) i toa kako od dejstvija na<br />
ogranite na dr`avnata represija, taka i od dejstvijata na site gra|ani<br />
kako poedinci. Osven toa, Ustavot predviduva i deka ograni~uvaweto<br />
na slobodite i pravata ne mo`e da se odnesuva na zabranata na ma~ewe,<br />
na ne~ove~no i poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe (~l. 54 st. 4).<br />
2. Krivi~niot zakonik vo ~l. 142 st. 1 go zasiluva pravoto na<br />
za{tita na fizi~kiot i moralniot integritet na li~nosta specificiraj}i<br />
go mo`niot nositel na ma~eweto kako lice koe "vo vr{eweto<br />
na slu`bata }e upotrebi sila, zakana ili drugo nedopu{teno sredstvo<br />
ili nedopu{ten na~in so namera da iznudi priznanie ili nekoja druga<br />
izjava od obvinet, svedok, ve{tak ili drugo lice." Krivi~niot zakonik<br />
go predviduva i krivi~noto delo maltretirawe vo vr{eweto na<br />
slu`bata (~l. 143).<br />
Spored ~l. 34 od Zakonot za vnatre{ni raboti ovlastenoto<br />
slu`beno lice mo`e da upotrebi sredstva na prisilba propi{ani so<br />
akt na Vladata na Republika Makedonija zaradi vospostavuvawe na naru{en<br />
javen red i mir vo pogolem obem, sovladuvawe otpor na lice koe<br />
go naru{uva javniot red i mir ili lice koe treba da se privede, zadr`i<br />
ili li{i od sloboda, zaradi odbivawe napad od sebe, od drugo lice<br />
ili objekt {to se obezbeduva, zaradi prisilno otstranuvawe na lica<br />
od opredeleno mesto, kako i lice koe ne postapuva po naredba na ovlastenoto<br />
slu`beno lice. So istata cel, specificirawe na uslovite pod<br />
koi ovlastenite slu`beni lica mo`at da upotrebat sredstva za prisilba,<br />
e stipulirana i odredbata od ~l. 186 od Zakonot za izvr{uvawe na<br />
sankciite: "Sprema osudenoto lice mo`e da se upotrebat sredstva na<br />
24<br />
Liceto e slobodano ako nadvore{no ne e spre~eno da deluva po volja<br />
i ako ima sposobnost za takvo deluvawe. Puhovski, @. Mogu~nost pravne dr`ave u<br />
Jugoslaviji, Pravna dr`ava, Beograd, Poslovna politika, Beograd, 1991. str. 53.<br />
32
prisilba samo vo onaa mera i koga toa e neophodno da se spre~i begstvo<br />
od ustanova i begstvo pri sproveduvawe, fizi~ki napad, nanesuvawe na<br />
povreda, samopovreduvawe, pri~inuvawe na materijalna {teta ili sovladuvawe<br />
na otpor na osudeni lica po povod na zakonita naredba na<br />
slu`beno lice (st. 1). Kako sredstva za prisilba {to mo`at da se upotrebat<br />
se: izdvojuvawe, vrzuvawe, gumena palka, {mrkovi so voda i<br />
hemiski sredstva (st. 2). Pritoa, va`no e deka so navedenite odredbi e<br />
isklu~ena mo`nosta od primena na sila zaradi iznuduvawe priznanie<br />
ili dobivawe informacii ili zaradi kaznuvawe. Vo ovoj kontekst se<br />
zna~ajni i odredbata od ~l. 38 25 i 46 26 od istiot zakon.<br />
Pravoto na za{tita na fizi~kiot i moralniot integritet na<br />
li~nosta se obezbeduva i so odredbite od Zakonot za krivi~nata postapka,<br />
so to~no utvrdeni isklu~oci. Taka spored ~l. 251 - telesen<br />
pregled na obvinetiot }e se prezeme i bez negova soglasnost ako e<br />
potrebno da se utvrdat faktite va`ni za krivi~nata postapka. Telesen<br />
pregled na drugi lica mo`e da se prezeme bez nivna soglasnost<br />
samo toga{ ako mora da se utvrdi dali na nivnoto telo se nao|a opredelena<br />
traga ili posledica od krivi~noto delo (st. 1). Zemawe na krv i<br />
drugi lekarski dejstvija {to spored pravilata na medicinskata nauka<br />
se prezemaat zaradi analiza i utvrduvawe na drugi fakti va`ni za<br />
krivi~nata postapka, mo`at da se prezemat i bez soglasnost na liceto<br />
koe se pregleduva, ako poradi toa ne bi nastapila nekakva {teta za negovoto<br />
zdravje. Ne e dozvoleno sprema obvinetiot ili svedokot da se<br />
primenat medicinski intervencii ili da im se davaat takvi sredstva<br />
so koi bi se vlijaelo vrz nivnata volja pri davaweto na iskaz (st. 2).<br />
3. Kako {to mo`e{e da se zabele`i ova pravo dobi svoja podrobna<br />
razrabotka i vo KZ, a osobeno vo pove}e odredbi na ZKP 27 i ZIS.<br />
25<br />
"Pri izvr{uvaweto na kaznata zatvor mora da se za{titi psihofizi~kiot<br />
i moralniot integritet na osudenoto lice i da se po~ituva ~ovekovata<br />
li~nost i dostoinstvo (st. 1)." "Se zabranuva sekoj oblik na ma~ewe, ne-<br />
~ove~ko ili poni`uva~ko odnesuvawe i kaznuvawe (st. 2)." "Mora da se obezbeduva<br />
pravoto na li~na sigurnost na osudenoto lice i samopo~ituvaweto na<br />
negovata li~nost (st. 3)."<br />
26<br />
"Osudenite lica ne mo`at da bidat podlo`eni na medicinski ili<br />
drugi eksperimenti so koi se naru{uva fizi~kiot, psihi~kiot i moralniot<br />
integritet na osudenite lica (st. 2)" i "Soglasnosta na osudenite lica za nivno<br />
u~estvo vo eksperimentot od stav 2 na ovoj ~len ne ja isklu~uva odgovornosta<br />
na liceto koj istiot go dozvolil (st. 3)."<br />
27<br />
Vo ZKP e predvideno i toa deka ispituvaweto treba da se vr{i taka<br />
{to vo polna mera }e se po~ituva li~nosta na obvinetiot (~l. 210 st. 6). Sprema<br />
obvinetiot ne smeat da se upotrebat sila, zakana ili drugi sli~ni sredstva<br />
za da se dojde do negova izjava ili priznanie (~l. 210 st. 7). Sprema obvinetiot<br />
ne smee da se upotrebi izmama za da se dojde do negova izjava ili priznanie<br />
(~l. 211 st. 1). Pri soslu{uvaweto na svedokot ne e dozvoleno slu`ewe<br />
33
So niv nadle`nite organi na progonot, izrekuvawe i izvr{uvawe na<br />
krivi~nite sankcii se obvrzuvaat so obvinetite i osudenite lica da<br />
postapuvaat ~ove~no, da ja po~ituvaat nivnata li~nost i ~ove~ko dostoinstvo,<br />
da go obezbedat nivnoto pravo na li~na sigurnost, da vodat<br />
gri`a za za{tita na nivniot fizi~ki i moralen integritet, odnosno<br />
za~uvuvawe na nivnoto fizi~ko i du{evno zdravje i samopo~ituvaweto<br />
na sopstvenata li~nost. Vo ovie obvrski na nadle`nite organi koi<br />
treba da se ostvaruvaat vo soglasnost so odredbite na zakonite i po~ituvaweto<br />
na me|unarodnite konvencii, vsu{nost, se zalo`eni glavnite<br />
barawa od koi se sostoi principot na humanost vo izrekuvaweto i<br />
izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii.<br />
4. Garancii na nepovredivosta na fizi~kiot i moralniot integritet<br />
na li~nosta, obi~no zaedno, sodr`at re~isi site evropski ustavi.<br />
Vo nekoi od ponovite ustavi se utvrduva deka vo nitu eden slu~aj,<br />
nikoj ne smee da bide podlo`en na tortura i ne~ove~ko kaznuvawe ili<br />
poni`uva~ko postapuvawe. Vo drugi se predvideni i posebni garancii<br />
za za{tita na telesniot i moralniot integritet na li~nosta. Taka, na<br />
primer, so Ustavot na [vedska (~l. 5) se zabraneti site medicinski<br />
postapki koi imaat za cel iznuduvawe ili spre~uvawe na davawe izjava,<br />
a spored Ustavot na Italija (~l. 14) proveruvaweto i pregledite od<br />
zdravstveni pri~ini i pri~ini na javniot moral e opredeleno so donesuvaweto<br />
posebne zakon.<br />
5. Zabranata na tortura koja e sodr`ana vo na{iot Ustav, vo<br />
brojnite me|unarodni konvencii, kako i vo ~l. 3 od Evropskata konvencija<br />
za za{tita na ~ovekovite prava i osnovni slobodi, e del od me|unarodno<br />
pravo i se smeta za ius cogens. ^lenot 3 od Konvencijata so koj<br />
neposredno se za{tituva pravoto na ~ovekot na fizi~ki integritet i<br />
dostoinstoto na ~ovekot, mo`e da bide prekr{en so promisleno nametnuvawe<br />
na nesoodvetno odnesuvawe i od nebre`nost ili so neprezemawe<br />
na opredeleno dejstvie ili obezbeduvawe na prikladni standardi<br />
za zgri`uvawe. Ottamu, ovoj ~len nametnuva negativni i pozitivni<br />
obvrski: obvrski za vozdr`uvawe od opredeleno dejstvie i obvrski za<br />
prezemawe dejstvija za obezbeduvawe na pravata na poedincite i nivna<br />
za{tita od zabraneto postapuvawe.<br />
so izmama (~l. 224 st. 1). Naru{uvaweto na ovie prava e predupredeno so predviduvaweto<br />
na krivi~noto delo tortura (~l. 142 KZ). Natamo{na brana od nivnoto<br />
nepo~ituvawe e vrz osnova na iskazot na obinetiot ili svedokot dobien<br />
so sila, zakana ili so drugi sli~ni sredstva ne mo`e da se zasnova sudskata<br />
presuda (~l. 210 st. 9 i ~l 220 ZKP), a dokolku iskazot na obvinetiot ili<br />
svedokot e dobien so izmama, toa pretstavuva bitna povreda na odredbite na<br />
ZKP poradi {to presudata mo`e da se napa|a so `alba ako toa bilo ili mo-<br />
`elo da bide od vlijanie vrz zakonitoto i pravilno donesuvawe na presudata<br />
(~l. 355 st. 2 ZKP).<br />
34
Site vidovi odnesuvawe ne spa|aat vo opfatot na ovoj ~len.<br />
Evropskiot sud za ~ovekovi prava (vo natamo{niot tekst - Sudot),<br />
u{te od po~etokot razjasni deka vo smisla na ovaa odredba, nesoodvetnoto<br />
odnesuvawe mora da dostigne opredeleno minimalno ramni{te<br />
na surovost (ostrina) - pravilo de minimis. Me|utoa, vo slu~ajot Irska<br />
protiv Obedinetoto Kralstvo, Sudot pojasni deka procenata na<br />
minimalnoto nivo zavisi od site okolnosti na slu~ajot, kako {to se<br />
traeweto na postapuvaweto, negovite fizi~ki i psihi~ki efekti, a vo<br />
nekoi slu~ai i polot, vozrasta i zdravstvenata sostojba na `rtvata. 28<br />
Inaku, nitu Konvencijata ne dozvoluva ograni~uvawe na sodr-<br />
`inata na ovoj ~len. So drugi zborovi ne postojat okolnosti (kako na<br />
primer, odnesuvaweto na `rtvata, potrebniot pritisok vrz storitelot<br />
na krivi~no delo za napredok vo istragata ili spre~uvaweto duri i<br />
na organiziran kriminal) spored koi doma{niot praven sistem mo`e<br />
da go opravda pribegnuvaweto kon povedenija zabraneti so ~l. 3 od Konvenvijata.<br />
Zabranite od ~l. 3 ne e dozvoleno da se derogiraat nitu vo<br />
vreme na vonredna sostrojba ili vojna. Zabranata za primena na nesoodvetnoto<br />
postapuvawe podednakvo va`i i za lica pritvoreni vrz<br />
medicinska osnova ili zatvoreni zaradi medicinski tretrman.<br />
Fakti~kite situacii poradi koi se poveduvaat postapki za prekr{uvawe<br />
na ~l. 3 od Konvencijata se odnesuvaat na `albi deka so licata<br />
koi se nao|ale vo policiski pritvor ili zatvor bilo postapuvano<br />
na nesoodveten na~in, deka uslovite vo zatvorite bile ne~ove~ni ili<br />
poni`uva~ki, deka proteruvaweto ili ekstradicijata liceto }e go<br />
izlo`i na ne~ove~no postapuvawe vo zemjata kade se upatuva. 29 Pred<br />
Komisijata i Sudot bile upatuvani i `albi protiv sudovite deka<br />
`rtvite ne gi za{titile od zloupotrebi storeni od strana na privatni<br />
lica.<br />
6. Torturata (ma~ewe) e "sekoj akt so koj namerno se predizvikuva<br />
silna fizi~ka ili psihi~ka bolka ili stradawe od strana na<br />
oficielno lice ili po negova naredba, zatoa, od liceto koe e podlo-<br />
`eno na takvoto postapuvawe ili kaznuvawe ili od treto lice, da se<br />
dobijat izvestuvawa ili priznanie so cel da se kazni za delo koe go<br />
izvr{ilo ili postoi somnevawe deka go izvr{ilo, ili so cel toa ili<br />
ostanatite lica da se zaspla{at, ili pak od koja bilo pri~ina zasnovana<br />
vrz na diskriminacija od kakov i da e vid." 30 Evropskiot sud za<br />
28<br />
Vo slu~ajot Soering protiv Obedinetoto Kralstvo (1989), Sudot<br />
dodade deka ostrinata zavisi i "od site okolnosti na slu~ajot, kako {to se<br />
prirodata i kontekstot na postapuvaweto ili kaznuvaweto, na~inot i metodot<br />
na izvr{uvaweto."<br />
29<br />
Iako pove}eto od poslednive tvrdewa bile neuspe{ni, Sudot utvrdil<br />
povreda vo slu~ajot Soering protiv Obedinetoto Kralstvo (1989).<br />
30<br />
Vo slu~ajot Isto~noafrikanskite azijci (Izv. Kom. od 1973),<br />
aplikantite (proterani od Uganda, Tanzanija i Kenija) se `alele deka Obed-<br />
35
~ovekovite prava, iako gi identifikuva{e elementite koi go karakteriziraat<br />
postapuvaweto ili kaznuvaweto kako tortura, nikoga{ ne se<br />
obide to~no da definira {to zna~i toj poim, no sepak delumno ja potvrdi<br />
prethodno navedenata definicija od ~l. 1 od Deklaracijata na<br />
ON za za{tita na site lica od tortura i drugi oblici na surovo, nehumano<br />
i poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe od 1975. Ottamu se<br />
izvle~eni tri elementi {to pretstavuvaat tortura: a) nanesuvawe surovi<br />
psihi~ki ili fizi~ka bolki ili stradawe, b) namerno ili promisleno<br />
nanesuvawe bolki i stradawa, i b) sledewe na opredeleni<br />
celi kako {to se dobivawe informacii, kaznuvawe ili zapla{uvawe.<br />
Ad. a) Sudot utvrdi deka razlikuvaweto me|u tortura i drugite<br />
vidovi na nesoodvetno postapuvawe i kaznuvawe treba da se zasnova<br />
vrz "razlikata vo intenzitetot na nanesenoto stradawe." Ostrinata<br />
ili intenzitetot na nanesenoto stradawe mo`e da se izmeri so povikuvawe<br />
na okolnostite: aa) traeweto, ab) psihi~kite i fizi~kite efekti,<br />
av) polot, vozrasta i zdravstvenata sostojba na `rtvata i ag) na-<br />
~inot i metodite na postapuvaweto, odnosno kaznuvaweto. 31<br />
inetoto Kralstvo odbilo kako nositeli na britanski paso{i, da im dozvoli<br />
da se naselat vo Obedinetoto Kralstvo poradi nivnata rasa. Komisijata utvrdila<br />
deka vakviot institucionaliziran rasizam pretstavuva povreda na ~l.<br />
3. Me|utoa, vo slu~ajot Abdulazis Cabales and Balkandali protiv Obedinetoto<br />
Kralstvo (1985), za da postoi povreda na ~l. 3, Sudot dodade deka e potrebno<br />
dr`avata da saka nekogo da poni`i.<br />
31<br />
Postojat brojni slu~ai vo koi se smetalo deka postapuvaweto spored<br />
Konvencijata pretstavuva tortura. Vo slu~ajot Selmouni protiv Francija,<br />
aplikantot koj bil danski i marokanski dr`avjanin zatvoren vo Francija,<br />
bil podlo`en na golem broj intenzivni udari. Go vle~ele za kosa, go terale da<br />
tr~a niz hodnik vo koj od dvete strani stoele policajci koi go sopnuvale, go<br />
terale da kle~i na kolena pred nekoja devojka, mokrele vrz nego i mu se zakanuvale<br />
so lemilica i so igla. Ottamu Sudot utvrdi deka "fizi~koto i psihi~koto<br />
nasilstvo izvr{eno vrz aplikantot vo celina predizvikalo ostra<br />
bolka i stradawe i bilo osobeno seriozno i surovo." Vo ovoj slu~aj Sudot<br />
izjavi "koga liceto e pritvoreno vo dobra zdravstvena sostojba, a pri osloboduvaweto<br />
}e se utvrdi deka strada od nekoi povredi, dr`avata e dol`na da<br />
dade validno objasnuvawe za toa kako nastanale povredite." Vo slu~ajot Ilhan<br />
protiv Turcija, se rabotelo za silno tepawe kombinirano so neuka`uvawe<br />
lekarska pomo{. Vo Akkoc protiv Turcija, `rtvata, me|u drugoto, bila podlo`na<br />
na elektro{okovi, tretman so topla i ladna voda, udari vo glavata i<br />
lo{o postapuvawe so nejzinite deca. Vo Aydin protiv Turcija, Sudot najde<br />
deka siluvaweto na aplikantkata dodeka se nao|ala vo policiski pritvor od<br />
strana na dr`aven slu`benik, isto taka, pretstavuva tortura. Vo Salman protiv<br />
Turcija se rabotelo za tepawe po tabanite (falanga). Za site ovie slu-<br />
~ai e zaedni~ko deka nastanale za vreme na izdr`uvaweto na merkata pritvor.<br />
Vidi: Reidy, A. Zabrana za tortura, Directorate General of Human Rights, Cou-<br />
36
Ad. b) Sudot natamu utvrdi deka torturata ja karakterizira toa<br />
{to e promislena forma na ne~ove~no postapuvawe. Vo slu~ajot Askoy<br />
protiv Turcija (1996), Sudot zabele`a deka beseweto na `rtvata za<br />
racete koi prethodno í bile vrzani zad grbot ("palestinsko besewe"),<br />
mo`elo da se izvr{i samo promisleno, odnosno deka za toa "bil potreben<br />
opredelen stepen na podgotovka i napor." Vo slu~ajot Dikme<br />
protiv Turcija (1997), Sudot, isto taka, utvrdi deka golemiot broj<br />
udari i sli~ni formi na tortura bile namerno naneseni sprema `rtvata<br />
od strana na agenti na dr`avata pri izv{uvaweto na nivnite dol`nosti.<br />
Ad. v) Vo Aksoy, Dikme, i vo drugi slu~ai, Sudot utvrdi deka nesoodvetnoto<br />
postapuvawe bilo izvr{eno so cel da se izvle~e priznanie<br />
ili informacii za delata za koi `rtvite bile osomni~eni.<br />
Nakratko, torturata se sveduva na iskoristuvawe na ~ovekovoto<br />
svojstvo da ja ~uvstvuva i te{ko da ja podnesuva bolkata, so cel da se<br />
postigne nekoja racionalna ili iracionalna cel. Vo osnova ma~eweto<br />
e `elba da se pobedi drug ~ovek so toa {to ja iskoristuva navedenata<br />
slabost na ~ovekovoto telo. So navedenata definicija se opfateni dve<br />
formi na tortura: 1 0 ma~ewe poradi: a) otkrivawe na skrieni izvestuvawa<br />
i misli i b) poradi izdejstvuvawe priznanie i 2 o ma~ewe poradi<br />
kaznuvawe.<br />
1 0 Najprvin }e razgledame nekoi od varijantite na prvata forma<br />
na torturata: tortura zaradi dobivawe izvestuvawa ili priznanie.<br />
a) Nezjinata prva varijanta, opredelena od streme`ot kon sovr-<br />
{ena bezbednost ima za cel da se dobie korisna informacija za planovi<br />
i dejnosti {to mo`at da ja zagrozat vlasta. Spomenatiot streme` go<br />
podrazbira poznavaweto na site opasnosti sprema re`imot, a pottikot<br />
za tortura e dotolku pogolem, dokolku re`imot se smeta posemo-<br />
}en. 32<br />
b) Vtorata varijanta na ma~ewe se sostoi vo streme`ot da se<br />
izdejstvuva priznanie {to }e se iskoristi kako dokaz protiv ma~enikot.<br />
Ovoj vid tortura ima izrazeno licemerno obele`je, za{to se sveduva<br />
na formata: nekoj, koj i onaka neminovno }e bide kaznet, se naveduva<br />
so sopstven iskaz toa da go opravda, iako sekoga{ ostanuva somnenieto<br />
deka iskazot e la`en, daden samo za da se prekine neizdr`lincil<br />
of Europe, Strasbourg Cedex, 2002. str. 15- 16 i 25-26.<br />
32<br />
"Sekoja apsolutna vlast se stremi kon celosna kontrola i svoja sovr{ena<br />
bezbednost. Postoeweto na li~na tajna, avtonomnost na ~ovekovata<br />
psiha, e neprekinat i nepodnosliv predizvik za nea. Koga nema drugi sredstva<br />
da ja doznae ~ovekovata du{evna vnatre{nost, taa pribegnuva kon ona za {to<br />
smeta deka e najsilno i za koe smeta deka e nejzino osnovno svojstvo i glavna<br />
potpora - fizi~koto nasilstvo." Dimitrijevi}, V i dr. Tortura i njeno suzbijanje,<br />
Jugoslovenska revija za me|unarodno pravo, Beograd, 1983/1-3, str. 2.<br />
37
vata bolka. 33<br />
Takvoto ma~ewe koe postoe{e vo robovladetelskite gr~ki dr`avi<br />
i Rim, se pretvori vo op{ta praktika na feudalnite dr`avi i }e<br />
trae se do XIX vek. Na preodot vo XX vek, barem vo Evropa, se ~uvstvuva{e<br />
opa|awe na nejzinata primena no, denes povtorno pretstavuva<br />
problem za koj se bara kone~no re{enie. Nejziniot najsilen podem sepak<br />
se vrzuva za "Svetata inkvizicija," ustanova na katoli~kata crkva<br />
koja zaradi suzbivawe na eresot zapo~na da deluva vo XIII vek. Toa e<br />
vreme vo koe, spored Avgustin, za eretnik se smeta{e sekoj "qui falsas<br />
vol novas opiniones gignit vel sequitur" (koj sozdava ili sledi pogre{ni<br />
ili novi mislewa), a priznanieto za najsilen dokaz vo krivi~nata<br />
postapka. Takvata praktika na inkvizicijata i na sli~ni ustanovi so<br />
koi se proglasuvaa eretnici i ve{tici vode{e kon toa liceto koe e<br />
izbrano za `rtva da bide nepovratno izgubeno. Ako liceto izlo`eno<br />
na ma~ewe dade priznanie, zna~elo deka e vinovno, a ako ne priznae (a<br />
toa retko se slu~uvalo, za{to ma~eweto mo`elo da trae beskone~no),<br />
toa bilo dokaz deka se raboti za tvrdoglav i uporen prestapnik (deka<br />
|avolot dlaboko navlegol vo negovoto srce) koj ottamu zaslu`il da<br />
umre vo maki. 34<br />
Vo uslovi koga so tortura mo`e{e da se izdejstvuva kakov i da e<br />
iskaz, mnogumina, makar i po cena da bidat osudeni na smrt, samo za da<br />
si gi skratat makite, priznavale i dela {to fizi~ki ne mo`at da se<br />
izvr{at. Toa e i vreme koga za ~ovekovaat sudbina zapo~na da odlu~uva<br />
denuncijacijata. Po doa|aweto vo mesto koe trbalo da se "is~isti" od<br />
eretnici i sli~ni nepodobni lica, na vratite od crkvite, inkvizitorite<br />
po pravilo postavuvale dostavni kutii. Toa be{e izvonredna prilika<br />
za podlite, zavidlivite, bolnite i budalestite da podnesuvaat<br />
prijavi, a na prijavenite im nemalo spas dokolku ne postoel nekoj koj e<br />
dovolno mo}en da gi za{titi. Ottamu i `rtvite na inkvizicijata<br />
prete`no bile od niskite sloevi na naselenieto, a skoro site "ve{tici,"<br />
hendikepirani ili nepismeni `eni. 35 I kone~no, dolgogodi{nata<br />
33<br />
Ibid, str. 2 i 3.<br />
34<br />
Ibid, str. 4. Vidi isto taka: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penologija, vtoro izmeneto<br />
i dopolneto izdanie, str. 66 i 252-255, Zlatari}-Dama{ka, Rje~nik krivi~nog<br />
prava i postupka, Informator, Zagreb, 1966, str. 101, Monteskije, O duhu zakona,<br />
Filip Vi}nji}, Beograd, Tom I, str. 212-215, i Beccaria, C. O zlo~inima i kaznama,<br />
Logos, Split, 1984, str. 88-92.<br />
35<br />
"Taka, na primer, edna `ena tu`ila druga zatoa {to od nea í bilo<br />
sovetuvano da mu dava ~aevi na svoeto bolno dete koi premnogu brgu go izlekuvale!<br />
Potoa sinot na optu`enata, dete od osum 8 godini, "priznalo" deka majkamu<br />
"{uruva" so |avolot. Stavena na maki, otkako videla deka e izgubena<br />
"ve{ticata" kako svoi "sou~esnici" gi poso~ila site onie so koi imala neras~isteni<br />
smetki, {to dovelo do petnaeset smrtni presudi" Dimitrijevi}, V i dr.<br />
Tortura i njeno suzbijanje, str. 5.<br />
38
primena na torturata zapo~na sî pove}e da se zasnova vrz edna ~udna<br />
logika koja mo`e da se izrazi na sledniov na~in: kolku {to e pote{ko<br />
obvinenieto, mo`nosta na obinetiot e pomala, za{to na takviot te-<br />
`ok potencialen vinovnik navodno ne mo`at da mu se dadat voobi~aenite<br />
pravni garancii. 36<br />
Raznite vidovi tortura, za `al, ne im se nepoznati i na sovremenoto<br />
op{testvo. Taa denes se primenuva vo golem broj zemji kako<br />
oficielna politika ili kako praktika na policiskite i pomo{nite<br />
aparati koja vlasta ja tolerira ili ne mo`e sekoga{ da ja spre~i (razlikata<br />
ne mo`e sekoga{ lesno da se utvrdi). Osven toa, iako fantazijata<br />
vo izmisluvaweto na makite otsekoga{ bila bogata, formite<br />
koi se primenuvaat denes se mnogu raznovidni i usovr{eni. 37 Na ova<br />
mesto }e poso~ime na del primerite na tortura {to se navedeni kaj<br />
Dimitrijevi}, 38 i vo Istanbulskiot protokol, potsetuvaj}i deka sekoj<br />
den nosi i novoprimeneti izumi me|u koi zna~itelen broj zasekoga{<br />
ostanuvaat nepoznati za javnosta.<br />
- Naj{iroko primenuvan oblik na tortura sî u{te pretstavuva<br />
tepaweto. Pritoa se koristat najrazli~ni spravi, od starinski stapovi,<br />
kam{ici i `ili do specijalni gumeni palki i remeni. Ma~itelite<br />
se naso~uvaat kon oddelni delovi na teloto, od koi osobeno se<br />
privle~ni tabanite. Posledniot metod vo Latinska Amerika se narekuva<br />
falanga, a so sigurnost se znae deka se primenuva i vo Saudiska<br />
Arabija, Turcija, Pakistan, Libija, Kamerun i Iran. 39 Telefon e metod<br />
na istovremeno udirawe na `rtvata po dvete u{i i prili~no e<br />
"popularen" vo Latinska Amerika, a osobeno vo ^ile.<br />
- Tepaweto se kombinira so posebna polo`ba na `rtvata. "Papagalska<br />
{ipka" (pau de arara) zna~i deka izma~uvaniot e obesen, so<br />
vrzani zglobovi na racete i nozete, za {ipka protnata vo prostorot<br />
me|u laktovite i kolenata. Se koristi vo Latinska Amerika, Ju`noafri~kata<br />
Republika, Xibuti i Haiti. Pokraj toa, vo ^ile i Ju`na<br />
Koreja na `rtvata i se turiva voda vo ustata i nosot i se izlo`uva na<br />
dejstvo na elektri~na struja. Na Filipinite e poznat metodot nare~en<br />
"most San Huaniko" spored imeto na vistinskiot most me|u ostrovot<br />
Samar i Lejte. @rtvata le`i me|u dve posteli taka {to glavata í e vrz<br />
ednata a stopalata vrz drugata. Ostatokot na teloto mora pod zakana<br />
na tepawe da se odr`uva vo ramna polo`ba. Postapkava vo Bolivija se<br />
36<br />
Ibid, str. 5.<br />
37<br />
Ibid, str. 10<br />
38<br />
Ibid, str. 11-13.<br />
39<br />
Vo prviot slu~aj vo koj Komisijata treba{e da razgeduvaat `alba za<br />
tortura - me|udr`avniot Gr~ki slu~aj (Izve{taj od 5 noemvri 1969), me|u<br />
drugoto se rabote{e za praktika na primena na falanga od strana na toga{nata<br />
voena hunta na Grcija. Interesno e deka toga{nata gr~ka Vlada nabrzo po<br />
istragata se otka`a od Konvencijata.<br />
39
narekuva "sviwa" (chancho). "Mala sviwa" zna~i stavawe na ispitanikot<br />
vo drveno sanda~e so metalna pregrada vo sredinata: so podvi`en<br />
kapak se zgolemuva pritisokot vrz grbot.<br />
- "Plat†n" vo Urugvaj, Haiti i Surinam zna~i prisiluvawe na<br />
`rtvata so ~asovi da stoi vo stav mirno, a "zname" zna~i trajno besewe<br />
za racete pri {to nozete ne go dopiraat podot.<br />
- Drug ~est metod e spre~uvawe na di{eweto. "Kapewe" (pilleta)<br />
zna~i celosno potopuvawe vo voda koja obi~no e ne~ista i e izme{ana<br />
so fekalii. Dr`eweto na glavata vo takvata te~nost obi~no se narekuva<br />
"podmornica" (submarino) i e vo {iroka upotreba. "Suva podmornica"<br />
zna~i deka glavata na ispituvaniot e vo plasti~na, a "kapuqa~a"<br />
vo platena kesa {to se lepi za ustata i nosot i go ote`nuva di{eweto<br />
i toga{ koga glavata }e se izvadi od te~nosta.<br />
- @rtvite isto taka se polnat so ogromno koli~estvo voda i<br />
drugi te~nosti, pa duri i so benzin. Nekoi islednici vo Azija smetaat<br />
deka najdobro deluvaat gaziranite pijaloci (tn. "tehnika 7-Up", spored<br />
imeto na eden takov proizvod).<br />
- Dodeka ovie metodi se varijacii na so vekovi poznatite oblici<br />
na tortura, elektri~nata struja na sovremenite ma~iteli im otvori<br />
{iroko pole na inventivno deluvawe. Dodeka nekade strujata se<br />
koristi vo osnovniot na~in, vo drugi sredini se upotrebuvaat mnogu<br />
posovr{eni, za toa specijalno konstruirani spravi koi gi prizveduvaat<br />
i na policijata im gi prodavaat renomirani kompanii vo najrazvienite<br />
zemji. Pokraj toa, elektri~nite palki koi slu`at za poteruvawe<br />
na stoka (picana elestrica) od podamna se primenuvaat za izma~uva-<br />
~ki celi vo Argentina, Bolivija, Paragvaj i Urugvaj.<br />
Po primerot na francuskite padobranci vo Al`ir, za koi se<br />
smeta deka se pioniri na elektri~ata tortura, strujnite udari naj~esto<br />
se naso~uvaat kon genitaliite. Polovite organi se osobeno privle~i,<br />
zatoa {to dobar del od ma~itelite poka`uvaat znaci na seksualna<br />
iskol~enost i zatoa {to tie delovi na teloto ne samo {to se isklu~telno<br />
~uvstvitelni na bolka, tuku predizvikuvaat ~uvstvo na osobena<br />
poni`enost i stav od sterilnost. Zakanata so kastracija e isto<br />
taka metod {to im e drag na ma~itelite.<br />
- Nepodnoslivi bolki se predizvikuvaat i na bezbroj drugi na-<br />
~ini kako {to se, zaboduvawe igli pod noktite (na primer, Ruanda i<br />
Bolivija), kornewe na noktite (osobeno vo vremeto na progonuvaweto<br />
na "titoistite" vo isto~noevropskite zemji, kako i vo Peru i Avganistan),<br />
kornewe kosa (na primer, Italija, Banglade{), palewe kibrit~iwa<br />
me|u prstite ili zdrobuvawe na prstite (na primer, Zair i<br />
Filipini), udiarawe so glavata napred ili nazad (na primer Izrael<br />
i Ju`na Koreja), prskawe na solzavec vo liceto (na primer, SAD).<br />
Pokraj seto sleduva i nanesuvawe opekotini so cigara ({to re~isi e<br />
op{ta praktika), so `ar od jaglen (na primer, Mauritanija), ili so<br />
sulfurna kiselina (na primer, vo Salvador).<br />
40
- Otpornosta na ispitanikot se smaluva so negovoto sistematsko<br />
izmoruvawe {to naj~esto se projavuva vo vid na skratuvawe na sonot,<br />
{to se spomenuva vo sovremenite izve{tai od Pakistan, Ju`na<br />
Afrika, Avganistan, Gvajana, Tajvan i Izrael. Nespieweto se povrzuva<br />
so neprekinato ispituvawe. Spored zapisite na pre`iveanite, ova<br />
bil redoven metod na stalinisti~kite islednici. Tie se smenuvale<br />
istapuvaj}i so ~asovi pred zatvorenicite koi povremeno se budele so<br />
ladna voda i bile prisileni da sedat na stol koj na mestoto na sedi{-<br />
teto imal samo ramka (tn. konvejer). Pokraj toa, sleduvalo i skratuvawe<br />
na hranata ili sosema slaba i zagadena hrana (tn. crna dieta vo zatvorite<br />
vo Gvineja), izlo`uvawe na golem stud (na primer, vo Ju`na<br />
Afrika i Urugvaj) ili na `e{tini (na primer, vo Zair i Izrael).<br />
- Izma~uva~kite napadi vrz psihata se zasnovaat vrz postojani<br />
zakani, dr`ewe vo neizvesnost i poni`uvawa. Vo prv red, sekoga{ i<br />
re~isi sekade kade {to se primenuva torturata, se vr{i zakana so<br />
smrt, a vrv se la`nite egzekucii ili prisilnoto prisustvo na egzekucii<br />
na drugi, {to e ~esto vo Iran. Se vr{at zakani i so amputacija, a<br />
osobeno so kastracija (na primer, vo Izrael i Bolivija). Zakanite mo-<br />
`at da se odnesuvaat i na ~lenovite na semejstvoto, osobeno od `enski<br />
pol (na primer, vo Ju`na Afrika i Libija).<br />
- Fantazijata na ma~itelite e nepresu{na i vo izmisluvaweto<br />
na~ini, pokraj nanesuvaweto na bolki, `rtvite i da se poni`at. Toa<br />
glavno se postignuva so nivno soblekuvawe za vreme na ispituvaweto<br />
dopolneto so komi~ni dejstvija koi `rtvata mora da gi vr{i pred<br />
islednikot i druga "publika", pa duri i pred ~lenovite na svoeto semejstvo.<br />
Edna od niv se narekuva "odewe na patka" - racete na zatvorenikot<br />
se vrzuvaat so lisici pod negovite noze i pod zakana so tepawe<br />
vo takva polo`ba se prisiluva da se dvi`i (na primer, Ju`na Afrika<br />
i Peru). Koga `rtvata }e se vrati vo kelijata i misli deka ma~itelskata<br />
sesija barem za toj den kone~no e zavr{ena, toga{ mo`e da se<br />
dr`i vo postajan strav taka {to bravata na kelijata povremeno se<br />
otvora i zatvora, poradi {to nikoga{ ne e sigurna deka mirno }e ja<br />
provede no}ta (tn. cerrojos). @rtvite na poni`uvawe se osobeno intelektualci<br />
i voop{to lica koi pri apseweto imaat opredelen op{testven<br />
ugled. Takvite situacii najte{ko gi pogoduvaat tokmu tie lica,<br />
a od druga strana najpove}e se zadovoluva op{testvenata zavist i popre~enosta<br />
na ma~itelot.<br />
- Modernata tortura se potpira i na prisilno davawe droga.<br />
Glavno stanuva zbor za preparati koi deluvaat vrz psihata na zatvorenikot<br />
i koi, pod kontrolirani uslovi i vo opredelni dozi im se davaat<br />
na du{evno bolnite lica. Edna od niv e sulfazin so koj nekoga{ se lekuvala<br />
{izofrenijata. Pokraj psihi~koto dejstvo preparatot predizvikuva<br />
i ogromna temperatura. So terapija od insulinski {okovi ma-<br />
~eniot se doveduva vo hipoglikemi~ka koma, dodeka pentonalot, kako<br />
tn. "serum na vistinata" kaj `rtvata e presmetan od potrebata da do-<br />
41
vede do popu{tawe na sekoja vnatre{na kontrola. Morfimumot glavno<br />
se koristi po nanesuvaweto golemi bolki: se smeta deka nenadejnoto<br />
ugodno ~uvstvo }e ja navede `rtvata da go ka`e ona {to islednicite<br />
sakaat da go slu{nat.<br />
- A deka na izmisluvaweto na telesnite kaznuvawa im nema kraj<br />
govorat i nastanite od po~etokot na 2004 godina vo ira~kite zatvori<br />
koi ma~itelite se potrudija duri i da gi dokumentiraat so fotografii<br />
{to go obikolija celiot svet. Taka na primer, vo zatvorot "Abu<br />
Grejb" ne samo {to se rektiviraa poznatite metodi na privrzuvawe<br />
elektri~na struja za prstite, nozete i genitaliite, tuku se vovedeni i<br />
izma~uvawa od vidot na terawe na zatvorenicite da odat i lajat kako<br />
ku~iwa, da spijat na stomak vrz pod polien so voda i so kesa na glavata,<br />
da stojat so ~asovi napolno goli na prazni limeni kutii so }ulavka<br />
vrz glavata, pa duri i da da bidat javani kako dobitok, siluvani i prisiluvani<br />
na me|usebni homoseksualni orgii, kako i da gi konsumiraat<br />
dnevnite obroci od WC {olji.<br />
2 0 Ma~eweto poradi kaznuvawe, ili podobro re~eno, primenata<br />
na kazni koi se sostojat vo fizi~ko ili psihi~ko ma~ewe, isto taka e<br />
poznato od brojni primeri vo istorijata. So izvr{uvawe na torturata<br />
se potignuvala odmazda, a preku nea zadovoluvawe na pravdata.<br />
Torturata so telesni kazni e poznata u{te od robovladetelskiot<br />
period. Kastracijata, otsekuvaweto na oddelni delovi od teloto,<br />
`igosuvaweto, okovuvaweto vo prangii, stavaweto na vratot `elezen<br />
jarem, damnacio ad metalum (upatuvawe na te{ka rabota vo rudnici),<br />
damnacio ad galium (upatuvawe na galii) itn. nemale za cel smrt na<br />
osudenikot, tuku te{ko naru{uvawe na negoviot telesen integritet. 40<br />
Vo feudalizmot, osobeno pod vlijanie na hristijanstvoto, koga<br />
crkvata vo borbata protiv eretnicite ja prezede ulogata na sud, telesnite<br />
kazni imale za cel preku izma~uvaweto na du{ata na prestapnikot<br />
da se izvr{i pro~istuvawe na negovaat du{a od grevovite i negovo<br />
pomiruvawe so Gospod, zaradi toa da se odi ~ist na onoj svet. Sudskite<br />
procesi od toa vreme se karakterizirale so tajnost, surovost, apsurdnost,<br />
insceniranost i bezobzirnost. 41 Inkvizicijata im pru`i model<br />
na sudovite koi vrz osnova na mo{ne slabi indicii istrajno progonuvaa<br />
lu|e koi na koj i da e na~in im pre~ea na vlasta. So voveduvaweto<br />
na torturata, so favoriziraweto na potka`uvaweto, so istragata protiv<br />
obvinetite bez pravo na branitel, so iznuduvaweto priznanija po<br />
sekoja cena, so fizi~ka i psihi~ka prisilba, crkvata go zapre razvojot<br />
vo krivi~noto procesno pravo. Vo situacii koga srednovekovnata crkva<br />
ne mo`e{e da gi skr{i disidentite, im gi predava{e na svetovnata<br />
40<br />
Vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penologija, vtoro izmeneto i dopolneto izdanie,<br />
Skopje, Grafohartija, 1999, str. 70-83,<br />
41<br />
Za inkvizicionata postapka vidi: Foucault, M. Nadzor i kazna, ra|anje<br />
zatvora, Informator, Zagreb, 1994, str. 34-42.<br />
42
vlast so preporaka deka crkvata go prezira prolevaweto krv i so molba<br />
za milosrdie: {to, vsu{nost, zna~e{e - ubiejte go ili osakatete go<br />
vinovnikot. 42 A "pravo<strong>sudstvo</strong>to koe mora da pribegnuva kon ma~ewe<br />
na obvinetiot za da dojde do priznanie, so samoto toa priznava deka e<br />
nemo}no da dojde do vistinata." 43<br />
Iako e ova period na dominacija na izrekuvaweto i surovoto<br />
izvr{uvawe na smrtnite kazni, ~esta e i primenata na telesnite kazni<br />
koi se tretiraat kako dobro {to se pravi vo imeto na bo`jata pravda.<br />
Me|u niv dominiraat: `igosuvaweto, oslepuvaweto, sakateweto (otsekuvawe<br />
nos, u{i, jazik, race, noze, polovi organi i sl., kornewe jazik,<br />
kosa, brada i drugi delovi od teloto), udirawe so stap, kam{ikuvaweto,<br />
i dr.<br />
So pojavata na kapitalizmot se probiva idejata za voveduvawe<br />
na kaznata li{uvawe od sloboda, 44 no i natamu, bilo samostojno ili<br />
kako nejzino dopolnuvawe, ostanuvaat i telesnite kazni. Kako samostojni<br />
vo prv red se zadr`ani: udiraweto so stap, kam{ikuvaweto (bi-<br />
~uvawe, {ibawe), no i nekoi od posurovite telesni kazni. Zaradi zgolemuvaweto<br />
na bolkite pri kam{ikuvaweto bile koristeni specijalni<br />
sredstva kako na primer: "ma~ka so devet opa{ki" (kam{ik so devet<br />
jazlesti remeni) {to se koristel vrz koso polo`eniot prestapnik<br />
pomesten vo specijalna za toa izrabotena ramka {to mu ja {titela<br />
samo glavata. Od silnoto udiraweto so "ma~kata" od teloto na prestapnikot<br />
redovno se razletuvale par~ina meso. Kam{ikuvaweto so ova<br />
sredstvo, vo ne{to ubla`ena forma vo pozitivnite propisi na Anglija<br />
e zadr`ano se do 1948 godina. Takvoto tepawe po grbot, i osobeno po<br />
razgoleniot zadnik na prestapnikot, {to bilo mo{ne zbavno za publikata,<br />
dolgo vreme bilo zadr`ano vo SAD, Kanada, Norve{ka (kalamus<br />
botum), i drugi zemji, a vo na{eto neposredno oprkru`uvawe vo Srbija<br />
({iba i mrtva {iba). Obi~no se primenuvalo dodeka `rtvata se onesvesti,<br />
no ~esto "po gre{ka" i do smrt na prestapnikot.<br />
Kako mo{ne ilustrativen primer za upotrebata na telesnite<br />
kazni kako dopolnuvawe na kaznata li{uvawe od sloboda se istaknuva<br />
42<br />
Vidi: Harrington, M. Suton kapitalizma, Globus, Zagreb, 1979, str. 49.<br />
Taka i Ba~i}: "Vistinsko licemerie e koga crkovnata vlast, koja zaklu~ila<br />
deka za eretnikot ne e dovolna ni najte{kata kazna (do`ivotna temnica na<br />
leb i voda), toj eretnik da go prepu{ta na svetovnata vlast za da go kazni so<br />
zaslu`enata kazna. Toa, kako {to veli Bajer e neve{to kamuflirana smrtna<br />
kazna izre~ena od crkovniot sud. Toa sekoga{ zna~e{e da se izre~e smrtna kazna."<br />
Ba~i}, F. Op}i pogled na srednovjekovno krivi~no pravo (XI-XIV vjek), Zbornik<br />
pravnog fakulteta u Zgrebu, Zagreb, 1988/5, str. 693.<br />
43<br />
Lucka, E. Torquemenda ili Inkvizicija u [paniji, Nolit, Beograd, 1933, str.<br />
146.<br />
44<br />
Za toa podrobno: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penologija, vtoro izmeneto i dopolneto<br />
izdanie, str. 158 i natamu.<br />
43
angliskiot "izum" nare~en "Trade-mil". Stanuva zbor za ogromnata<br />
sprava za ma~ewe sli~na na melni~ko trkalo. "Nepokornite" osudenici<br />
na kazna li{uvawe od sloboda, vo vreme od osum do devet ~asovi,<br />
bile prisiluvani neprekinato da go vrtat trkaloto. Pritoa, dokolku<br />
se proma{ela edna od stapkite na trkaloto, ostanatite stapki silno<br />
udirale po glavata na prestapnikot. Ovaa sredstvo za ma~ewe se primenulo<br />
kako te{ka telesna kazna za skrotuvawe na robija{ite, protiv<br />
onie osudenici koi ne se zalagale dovolno pri rabotata, protiv licata<br />
koi se obidele da izvr{at begstvo itn. Spored opredeleni podatoci,<br />
samo vo 1900 godina so ovoj na~in na ma~ewe bile kazneti 45.854<br />
osudenici.<br />
[to se odnesuva do smrtnite kazni, istorijata nedvosmisleno<br />
uka`uva deka osnovniot streme` pri nivnoto izvr{uvawe se sveduval<br />
na zgolemuvawe na bolkata, za{to se smetalo deka ednostavnoto odzemawe<br />
na `ivotot prestavuvalo premnogu malo stradawe za prestapnikot.<br />
Zaradi zadovoluvawe na potrebata za odmazda, odzemaweto na `ivotot<br />
treba{e da bide sporo, postepeno i svirepo. Pritoa, "za da se<br />
nare~e ma~ewe, kaznata mora da odgovara na tri glavni kriteriumi.<br />
Taa najprvin mora da proizveduva soodvetna koli~estvo na stradawe<br />
koe, ako ne mo`e to~no da se meri, toga{ barem da se proceni, sporedi<br />
i hierarhizira. Smrtta e ma~ewe vo onaa mera vo koja ne pretstavuva<br />
ednostavno li{uvawe na pravoto na `ivot, tuku prilika i kone~en<br />
stepen na presmetano stepenuvawe na stradawata: od otsekuvawe na<br />
glavata - so {to site stradawa se sveduvaat na edno edinstveno dvi-<br />
`ewe i toa vo eden moment. Kako nulten stepen na ma~ewe - pa se do<br />
ras~ere~uvawe so {to ma~eweto se prodol`uva do beskone~nost, a<br />
me|u niv stojat, beseweto, spaluvaweto i trkaloto na koi ~ovekot pominuva<br />
dolgotrajna agonija: smrta-ma~ewe e umeewe da se zadr`i `ivotot<br />
vo stradawe, negova podelba na "iljadnici gubewa na `ivotot" i<br />
postignuvawa na the most exquisite agonies, pred samoto prestanuvawe na<br />
postoeweto." 45 Za taa cel smrtnata kazna se kombinira{e so telesnoto<br />
izma~uvawe koe se javuva{e vo najrazli~ni formi. Me|u brojnite primeri<br />
vo ovaa prilika gi izdvojuvame: spaluvaweto `eni vrz grobovite<br />
na nivnite ma`i, koe zaradi prequba se izvr{uva{e vo Hindustan sî<br />
do XIX vek, stavaweto vo v`e{teni statui na opredeleni bo`enstva,<br />
spaluvawe poradi eres, magioni~arstvo i vra`bini; dereweto na ko-<br />
`ata itn. Natamo{ni karakteristiki na smrtnite, kako i na telesnite<br />
kazni vpro~em, bile javen i ritualen na~in na nivnoto izvr{uvawe.<br />
46 45<br />
Foucault, M. op. cit. str. 33.<br />
46<br />
Nekoi teoreti~ari me|utoa od javniot i ritualniot karakter na kaznite<br />
od XVII vek izvlekuvaat pogre{en zaklu~ok deka takviot sistem im<br />
dava prednost na osudenicite po dva osnovi. Prviot, relativno sigurna za{-<br />
tita od preteranata surovost, za{to nasobranata masa na nabquduva~i so vni-<br />
44
Kako {to mo`e{e da se zabele`i celta na ovaa tortura e ma~enikot<br />
da se kazni. Kaznata mo`e da se sostoi vo samoto nanesuvawe fizi~ka<br />
bolka, ili vo toa {to bolkata se dodava kon kaznata li{uvawe<br />
od sloboda ili smrtnata kazna za tie da bidat pote{ki. Torturata vo<br />
ovoj vid ~esto e povrzano i so poni`uvawe. Od `rtvata ne se bara ni-<br />
{to, i kako kaj sekoja druga kazna, se veruva deka postigala nekakva<br />
cel, bilo da stanuva se raboti za odmazda, za zastra{uvawe na ma~enikot<br />
da ne go povtori deloto, ili deluvawe vrz drugi da ne se povedat po<br />
negoviot primer. 47<br />
Zabranata na tortura vo ovaa smisla vsu{nost opfa}a zabrana<br />
na svirepo i ne~ove~no kaznuvawe. Pritoa, kako {to pravilno zabele-<br />
`uva Dimitrijevi}, 48 poimite za toa {to e svirepo, a osobeno {to e<br />
ne~ove~no vo postapuvaweto so lu|eto i nivnoto kaznuvawe se nao|aat<br />
vo postojana evolucija i zavisat od kulturata i tradicijata. Dodeka od<br />
edna strana pod vlijanie na islamskiot fundamentalizam povtorno se<br />
istaknuva deka amputacijata na delovi od teloto, ako e izvedena na<br />
stru~en na~in (vo nekoi islamski zemji so asistencija na lekari i davawe<br />
anestezija) ne e svirepa, od druga strana se veruva deka dolgotrajnoto<br />
li{uvawe od sloboda osobeno pod opredeleni uslovi e ne~ove-<br />
~no. Poznato e ve}e tvrdeweto deka do`ivotniot zatvor e posurov od<br />
smrtnata kazna. Toa va`i i za senzornata deprivacija 49 i drugi postamanie<br />
ja sledela rabotata na xelatot taka {to nekompeteniot xelat koj na<br />
`rtvata i nanesuva nepotrebni bolki i stradawa rizikuval da bide rastrgnat<br />
od masata. I vtoriot, javnoto izvr{uvawe na kaznata na osudenikot mu davalo<br />
i mo`nost preku neposrednoto obra}awe na nasobraniot svet da dojde do<br />
opredelena moralna satisfakcija pa i do odbrana na svoite na~ela. Vidi:<br />
Ignatieff, M. A Just Measure of Pain: The Penitentiary in the Industrial Revolution,<br />
Macmillan, London, 1978, str. 24.<br />
47<br />
"Od sodr`inata na kaznite i od iska`uvawata vo sudskata praktika,<br />
kako cel na kaznuvaweto se istaknuva - zadovoluvawe na o{teteniot, a od neposredno<br />
javnite celi - smiruvawe na gnevot na boga, odmazda, zastra{uvawe<br />
na gra|aniet i storitelite na delata (preku talionskoto na~elo storitelot<br />
da go pogodi zloto koe toj go tokmel za drug), eliminirawe na storitelot,<br />
odnosno toj da se napravi ne{teten - {to odgovaralo na barawata i potrebite<br />
na `ivotot i se nametnuvalo kako nu`no, a bilo vo soglasnost so celokupnata<br />
toga{na op{ta kultura i dostignatoto kulturno ramni{te na samoto krivi-<br />
~no pravo." Ba~i}, F. Op}i pogled na srednovjekovno krivi~no pravo (XI-XIV vjek),<br />
Zbornik pravnog fakulteta u Zgrebu, Zagreb, 1988/5, str. 705.<br />
48<br />
Dimitrijevi}, V i dr, op cit, str. 8.<br />
49<br />
Senzornata deprivacija, postapka koja denes se primenuva vo porazvienite<br />
zemji (pr. vo Germanija sprema osudenici za terorizam) podrazbira<br />
dr`ewe na zatvorenikot vo napoleno bela prostorija (kelija) vo koja ne<br />
prodira kakov i da e zvuk i kade celosno se isklu~eni site ostanati ~uvstvitelni<br />
drazbi {to neophodno mu se potrebni na sekoe ~ove~ko su{testvo.<br />
45
pki koi mo`at vo celost da ja izobli~at li~nosta.<br />
7. Ne~ove~noto ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe.<br />
Spored praktikata na Komsijata i Sudot za ~ovekovi prava, nesoodvetnoto<br />
postapuvawe {to nema dovolen intenzitet i opredelena<br />
cel, i ottamu ne mo`e da se opredeli kako tortura, se kvalifikuva<br />
kako ne~ove~no ili poni`uva~ko. Pritoa, treba da se pravi razlika<br />
me|u: a) ne~ove~no postapuvawe, b) poni`uva~ko postapuvawe, i v) ne-<br />
~ove~no i poni`uva~ko kaznuvawe.<br />
a) Ne~ove~no postapuvawe. Vo slu~ajot Norve{ka, [vedska i<br />
Holandija protiv Grcija od 1969 (Gr~kiot slu~aj) trgnuvaj}i od<br />
kriteriumot "prag na serioznosta na povredite," 50 Komisijata izjavi<br />
deka "poimot ne~ove~no postapuvawe vo najmala raka opfa}a takvo<br />
postapuvawe koe namerno predizvikuva ostro psihi~ko ili fizi~ko<br />
stradawe, koe vo opredelena situacija ne mo`e da se opravda." Vakvata<br />
procena, me|utoa e relativna. Ottamu, vo vtoriot me|udr`aven slu~aj<br />
Irska protiv Obedinetoto Kralstvo (1978), e vospostavena nova<br />
gradacija spored koja: 1 0 ma~eweto pretstavuva namerno ne~ove~no postapuvawe<br />
koe predizvikuva seriozni i surovi stradawa, 2 0 nehumanoto<br />
postapuvawe ili kaznuvawe zna~i predizvikuvawe na silni fizi~ki<br />
ili du{evni stradawa i, 3 0 poni`uva~koto postapuvawe zna~i zlostavuvawe<br />
naso~eno kaj `rtvata da predizvika ~uvstvo na strav, stradawe<br />
i podredenost koi mo`at da ja poni`at i kaj nea da go skr{at<br />
fizi~iot ili moralaniot otpor. Vo konkretniot slu~aj, Komisijata<br />
ednoglasno utvrdi deka pri kombiniranata upotreba na tn. pet tehniki<br />
na dezorientacija ili li{uvawe od setila, stanuva zbor za praktika<br />
na ne~ove~no postapuvawe i na tortura. Se raboti za postapkite: stoewe<br />
pokraj yid (prisiluvawe na zatvorenicite so ~asovi da stojat so<br />
ra{ireni race i noze pokraj yid vo stresna pozicija), zamotuvawe<br />
(stoewe na zatvorenicite so ~asovi so vre}a vrz glavata), izlo`uvawe<br />
na bu~ava (vo kelija), li{uvawe od son i li{uvawe od hrana i voda.<br />
50<br />
Ovoj kriterium go opfa}a intenzitetot na stradawata na poedinecot<br />
koi proizleguvaat od neadekvatnoto povedenie na izv{no-policiskite<br />
organi. Ova, pred sî, podrazbira deka sekoj lo{ tretman na poedinecot voedno<br />
ne e i ne~ove~no ili poni`uva~ko postapuvawe ili ma~ewe. Lo{iot tretman<br />
od strana na soodvetnite dr`avni organi o~igledno mora da nadmine odreden<br />
prag na serioznost za da se dovede do eden od trite vidovi na zabraneto povedenie<br />
na tie organi sprema ~ovekot. Vo Gr~kiot slu~aj tie vidovi na zabraneto<br />
povedenie se izdiferencirale na sledniov na~in: 1. Ma~ewe kako ne~ove~no<br />
postapuvawe so odredeni celi kako {to se dobivawe izvestuvawa ili<br />
otstapki od izvr{uvaweto na kaznata. 2. Nehumano postapuvawe ili kaznuvawe<br />
kako povedenie koe namerno predizvikuva te{ki fizi~ki i mentalni<br />
stradawa, a koe vo konkretnite okolnosti ne e opravdano. 3. Poni`uva~ko<br />
postapuvawe koe grubo go poni`uva ~ovekot pred drugi ili go prisiluva da se<br />
odnesuva protivno na svojata volja ili sovest.<br />
46
Site navedeni tehniki se upotrebuvale pred soslu{uvawe. Me|utoa,<br />
Sudot ne se soglasi so Komisijata i takvoto postapuvawe so mnozinstvoto<br />
go kvalifikuval kako ne~ove~no postapuvawe, a ne kako tortura.<br />
Sudot utvrdi deka zatoa {to tehnikite bile primenuvani kombinirano,<br />
so umisla i so ~asovi bez prekin, predizvikuvale intenzivno fizi~ko<br />
i psihi~ko stradawe, a dovele i do akutni psihijatriski rastrojstva<br />
za vreme na soslu{uvaweto. Ottamu, tie spa|aat vo kategorijata<br />
ne~ove~no postapuvawe vo smisla na ~l. 3 od Konvencijata. Pokraj toa,<br />
tehnikite bile i poni`uva~ki, za{to kaj `rtvite predizvikuvale ~uvstvo<br />
na strav, ma~nina i inferiornost koi mo`at da gi poni`at i da<br />
gi povredat, a mo`no e i da im go skr{at fizi~kiot i moralniot<br />
otpor. Me|utoa, tie ne pri~inile stradawe so poseben intenzitet<br />
{to go implicira terminot tortura. 51<br />
Ovde e zna~ajno da se spomne deka vo vrska so primenata na institutot<br />
pritvor postojat brojni primeri na ne~ove~no postapuvawe<br />
kade, spored mislewe na Sudot, `rtvite bile podlo`eni na nesoodvetno<br />
postapuvawe, no ne so intenzitet {to e potreben postapuvaweto da<br />
se tretira kako tortura. Za ne~ove~no postapuvawe spored praktikata<br />
na Sudot, stanuva zbor i nadvor od pritvorot koga `rtvite se izlo-<br />
`eni na svoevolni surovi postapuvawa prosledeni so ogromni ma}i. 52<br />
b) Poni`uva~ko postapuvawe. Spored Sudot za ~ovekovite<br />
prava, poni`uva~ko postapuvawe e ona koe kaj `rtvata predizvikuva<br />
~uvstvo na strav, du{evni stradawa i inferiornost koi mo`at da ja<br />
poni`at ili obezvrednat. Sudot, isto taka, smeta deka e poni`uva~ko<br />
i postapuvaweto {to dovelo do kr{ewe na fizi~kiot i moralniot<br />
otpor na `rtvata ili go nateralo da rea|ira sprotivno na svojata volja<br />
i sovest. Treba da se spomne i toa deka vo Gr~kiot slu~aj (1969) e<br />
pojasneto deka i postapkite {to se storeni nasamo ednakvo mo`at da ja<br />
poni`at `rtvata, kako i onie koi se izvr{eni pred drugi lica.<br />
Inaku, spored Sudot i uslovite vo koi se izdr`uva pritvorot<br />
ili kaznata zatvor mo`e da pretstavuvaat ne~ove~no ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe. Vo Gr~kiot slu~aj, Komisijata zaklu~i deka uslovite vo<br />
zatvorot koj bil prepoln (prenatrupanost) i nemal soodvetni uslovi<br />
za greewe, sanitarni jazli, dovolno mesta za spiewe, hrana, uslovi za<br />
51<br />
Reidy, A. Zabrana za tortura, Directorate General of Human Rights,<br />
Council of Europe, Strasbourg Cedex, 2002. str. 13-14.<br />
52<br />
Taka vo slu~ajot Selcuk and Asker proti Turcija (1998), domovite na<br />
aplikantite bile uni{teni od pripadnicite na bezbednosnite sili koi izvr-<br />
{uvale akcii vo oblastite kade {to tie `iveele. Komisijata i Sudot<br />
utvrdile deka uni{tuvaweto na domovite pretstavuva akt na nasilstvo i svoevolno<br />
uni{tuvawe so celosno zapostavuvawe na bezbednosta i dobrosostojbata<br />
na aplikantite koi bile ostaveni bez pokriv nad glavata i pod okolnosti<br />
koi predizvikale bolki i stradawa. Toa bilo ne~ove~no postapuvawe vo smisla<br />
na ~l. 3 od Konvencijata.<br />
47
ekreacija i kontakti so nadvore{niot svet, bile poni`uva~ki. Za<br />
takvi uslovi spored praktikata na Sudot mo`e da se smeta i otsustvoto<br />
na ventilacija i nehigiena vo prostoriite kade se smesteni zasegnatite<br />
lica, otsustvoto na prirodna svetlina, topla voda, koristeweto<br />
na toalet vo prisustvo na drug zatvorenik, nedostigot od soodvetna<br />
medicinska ili stomatolo{ka za{tita i sl. [to se odnesuva pak, do<br />
uslovite na smestuvaweto vo samica i odvojuvaweto, za koi ~esto se<br />
podnesuvani `albi za ne~ove~en ili poni`uva~ki tretman, Sudot ne<br />
smeta deka tie sami po sebe se sprotivni na ~lenot 3. Me|utoa, Komisijata<br />
za prevencija od tortura smeta deka vo odredeni okolnosti i<br />
tie mo`e da pretstavuvaat ne~ove~no i poni`uva~ko postapuvawe. Vo<br />
odredeni slu~ai i pretresuvaweto na skrienite delovi od teloto, za<br />
koi ~esto ima potreba vo uslovi na izdr`uvawe na pritvorot, odnosno<br />
zatvorot, spored ocena na Sudot mo`e da pretstavuvat poni`uva~ko<br />
postapuvawe.<br />
v) Ne~ove~no i poni`uva~ko kaznuvawe. Trgnuvaj}i od stavot<br />
deka bi bilo apsurdno kaznata izre~ena vo sudska postapka da se tretira<br />
kako poni`uva~ka, za{to sekoja kazna generalno sodr`i poni`uva~ki<br />
elementi, Sudot nazna~i deka samo vo isklu~itelni okolnosti<br />
nekoja te{ka kazna mo`e da go otvori pra{aweto spored ~l. 3 od Konvencijata.<br />
Ottamu, dr`avite u`ivaat sloboda vo odlu~uvaweto za vidot<br />
na kaznite {to gi propi{uvaat i izrekuvaat. Me|utoa, vo slu~ajot<br />
Tyrer protiv Obedinetoto Kralstvo (1978), Sudot donese odluka<br />
deka so sistemot na sudski telesni kazni za maloletni prestapnici<br />
{to se koristel vo Obedinetoto Kralstvo bil povreden ~l. 3. Vo ovoj<br />
slu~aj vo koj britanskite vlasti osudile eden maloleten prestapnik da<br />
bide tepan so brezovi pra~ki, Sudot na{ol deka so takvoto institucionalizirano<br />
nasilstvo prestapnikot se stava vo polo`ba koja go doveduva<br />
vo pra{awe negovoto dostoinstvo i fizi~kiot integritet, za-<br />
{to kon nego se postapuva kako kon predmet vo racete na vlasta. Vo<br />
slu~ajot Y protiv Obedinetoto Kralstvo (1991), Sudot utvrdi deka<br />
se raboti za sli~na poni`uva~ka telesna kazna koja se upotrebuva vo<br />
u~ili{tata. 53 Vo dvata slu~ai se rabotelo za institucionalizirana<br />
praktika koja e vo sprotivnost so odredbite za zabrana na poni`uva~kite<br />
postapuvawa od ~l. 3. Me|utoa, vo slu~ajot Cambell and Cosans protiv<br />
Obedinetoto Kralstvo (1982), Sudot utvrdil deka samata opasnost<br />
od telesno kaznuvawe vo u~ili{teto ne pretstavuva dovolen stepen<br />
na poni`uvawe so koj se preminuva pragot koga nastanuva povreda<br />
na ~l. 3. 54<br />
53<br />
Vo ovoj kontekst treba da se spomne deka vo ~l. 64 st. 2 od Zakonot za<br />
osnovno obrazovanie i ~l. 51 od Zakonot za sredno obrazovanie, se zbranuva<br />
telesno i psihi~ko maltretirawe na u~enicite.<br />
54<br />
Vo ovoj slu~aj Sudot go iznel slednovo stanovi{te: "Obrazovanieto<br />
na decata e sevkupen proces so koj vo sekoe op{testvo vozrasnite nastojuvaat<br />
48
8. Pravoto na zabrana od tortura e plod na dolg evolutiven proces<br />
potpren vrz vekovnite usilbi na naprednite umovi ~ii genijalni<br />
misli bea naso~eni kon izgradba na pristojni op{testveno-politi~ki<br />
uslovi za podobar `ivot i razvoj na ~ovekot, za postojano zgolemuvawe<br />
na negovite prava i slobodi i negoviot pobrz tvore~ki napredok, za<br />
~ovek {to vo podemokratski op{testveni odnosi odlu~uva za svojata<br />
sudbina i samostojno pridonesuva za svojata sre}a i idnina. Za negovata<br />
afirmacija, sepak od posebno zna~ewe se zalo`bite izneseni na<br />
Prviot kongres na ON za suzbivawe na zlostorstvata i postapuvawe so<br />
zlostornicite (London, 1955). Glavnite stavovi prezentirani na ovoj<br />
kongres i nivnata razrabotka i dopolnuvawe so novi idei na narednite<br />
sobiri na me|unarodnite organizacii bea zna~ajna osnova za nivno<br />
preto~uvawe vo pove}e me|unarodni konvencii i drugi dokumeti, 55 koi<br />
gi naveduvame podolu.<br />
Inaku od dokumentite na ON proizleguvaat slednive specijalni<br />
tela za spre~uvawe na torturata: Komitet protiv tortura (Se<br />
sostoi od 10 eksperti i vr{i monitoring na Konvencijata protiv tortura),<br />
Komitet za ~ovekovite prava (Osnovan spored ~l. 28 od Konvencijata<br />
za gra|anski i politi~ki prava so cel da vr{i monitoring<br />
na inplementacija na Konvencijata. Sostaven e od 18 nezavisni eksperti),<br />
Komisija za ~ovekovite prava (Sostavena od 53 dr`avi seleksvoite<br />
uveruvawa, obi~ai i drugi vrednosti da im gi prenesat na najmladite,<br />
dodeka nastavata i obrazovanieto osobeno se odnesuvaat na prenesuvawe na<br />
znaewa i na intelektualna naobrazba. Mo`e da se ka`e deka telesnoto kaznuvawe<br />
vo opredelena smisla spa|a vo vnatre{noto upravuvawe so u~ili{teto,<br />
me|utoa, koga }e se primeni, toa e sostaven del na procesot vo koj u~ili{teto<br />
nastojuva da ja postigne celta poradi koja e formirano, vklu~uvaj}i gi tuka<br />
razvivaweto i formiraweto na karakterot i umstvenite mo`nosti na svoite<br />
u~enici." Gomien, D. op. cit. str. 113-114.<br />
55<br />
Pokraj dolunavedenite instrumenti, standardite koi se odnesuvaat<br />
na pravata na ~ovekot se sodr`ani i vo Nacrtot na na~elata za ednakvost vo<br />
krivi~noto pravo<strong>sudstvo</strong>. Ovoj izve{taj e podelen na nekolku delovi: prava<br />
pri pritvorawe i li{uvawe od sloboda vo o~ekuvawe na sudewe; prava na<br />
obvinetite vo odnos na sudskata postapka; prava na osudenite lica; prava na<br />
site lica li{eni od sloboda na za{tita od tortura i drugi vidovi na surovi,<br />
nehumani ili poni`uva~ki postapki ili kazni; standardi na odnesuvawe za<br />
sudiite, advokatite, policijata i drugite slu`beni lica vo pravo<strong>sudstvo</strong>to i<br />
na~ela na nediskriminacija po site osnovni pra{awa. Treba da potsetime i<br />
na toa deka na Me|unarodnata konferencija za pravata na ~ovekot odr`ana vo<br />
Teheran vo 1968 godina, na site vladi im be{e prepora~ano da prezemat potrebni<br />
merki neopravdano i nezakonito da ne se odolgovlekuva periodot na<br />
li{uvaweto od sloboda vo o~ekuvawe na podigawe na obvinenieto ili sudeweto<br />
(rezolucija XIV) kako i toa vladite da razvivaat seopfaten sistem na<br />
pravna pomo{ {to bi bil dostapen na site zainteresirani (Rezolucija XIX).<br />
49
tirani od Ekonomskiot i socijalniot sovet so trigodi{en mandat. Komisijata<br />
odr`uva godi{ni sostanoci vo traewe od {est sedmici vo<br />
@eneva. Taa mo`e da inicira studii i misii za utvrduvawe fakti, da<br />
predlaga deklaracii i konvencii i da diskutira za odredeni prekr{uvawa<br />
na ~ovekovite prava), Specijalen izvestitel za tortura (Za<br />
prv pat nazna~en vo 1985 od strana na Komisijata za ~ovekovi prava so<br />
Rezolucija 33/1985. Negoza zada~a e da bara i da prima verodostojni<br />
informacii za pra{awe koi se relevantni za tortura i bez odlagawe<br />
da odgovara na tie informacii), Specijalen izvestitel za nasilstvo<br />
vrz `enata (Za prv pat nazna~en vo 1994 od strana na Komisijata za<br />
~ovekovi prava so Rezolucija 45/1994) i Volonterski fond za<br />
`rtvite od tortura (Formiran od Generalnoto sobranie na ON vo<br />
1981. Dobrovolnite prilozi koi se primaat vo fondot se distribuiraat<br />
do nevladinite organizacii koi pak, natamu obezbeduvaat psiholo{ka,<br />
medicinska, socijalna, ekonomska, pravna i drugi vidovi pomo{<br />
na `rtvite od tortura i na ~lenovite na nivnite semejstva).<br />
Najposle, ako se frli samo eden pogled vrz barawata sodr`ani<br />
vo ovie dokumenti lesno e da se zabele`i deka nivnata sodr`ina e<br />
inkorporirana i vo na{eto zakonodavstvo. Toa vo prv red se odnesuva<br />
na humanata orientacija koja vo prv red e izrazena vo baraweto za po-<br />
~ituvawe na ~ovekovata li~nost vo site fazi na krivi~nata postapka<br />
i vo postapkata na izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii. Pritoa, bitno<br />
e da se istakne deka humanosta vo izvr{uvaweto na krivi~nite sankcii<br />
ne e sodr`ana samo vo prethodno navedenite zakonski odredbi.<br />
So ovoj princip e potkrepen celiot Zakon za izvr{uvawe na sankciite<br />
i toa bez ogled na vidot na sankcijata {to se primenuva. Vo oblasta<br />
na izvr{uvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda ova na~elo {iroko<br />
e implementirano vo baraweto za grupno izdr`uvawe na kaznata,<br />
voveduvaweto na re`imot na otvoreni i poluotvoreni ustanovi, vo<br />
materijata koja se odnesuva na polo`bata na osudenite lica i na~inot<br />
na nejzinoto ostvaruvawe vo sistemot na pogodnostite i drugite merki<br />
{to zna~at normalizacija na `ivotot, vo streme`ot kon maksimalno<br />
eliminirawe na site okolnosti {to go ote`nuvaat toj `ivot i ostvaruvaweto<br />
na tretmanot vo kaznenopopravnite ustanovi. Nakratko, so<br />
primenata na ovoj princip kaj ovie kazni, no i kaj site drugi krivi~ni<br />
sankcii se nastojuva da se izbegnat nepotrebnite maki i stradawa na<br />
osudenite lica i onie okolnosti {to na bilo koj na~in ja vlo{uvaat i<br />
onaka mo{ne nepovolnata polo`ba povrzana so izvr{uvaweto na sankciite.<br />
Vrven dostrel na ova na~elo kaj nas e ukinuvaweto na smrtnata<br />
kazna i logi~no na toa nepostoeweto normi za nejzino izvr{uvawe.<br />
50
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 5<br />
Nikoj ne smee da bide izlo`en na ma~ewe ili svirepo, ne~ove-<br />
~no ili poni`uva~ko postapkuvawe ili kaznuvawe.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 3<br />
Nikoj ne smee da bide podlo`en na ma~ewe, ne~ove~no ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe ili kaznuvawe.<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite slobodi od 1966<br />
~l. 7<br />
Nikoj nema da bide podlo`en na ma~ewe ili svirepo, ne~ove~no<br />
ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe. Nikoj ne smee bez svoja<br />
slobodna volja da bide nateran da se podvede na lekuvawe ili na nau-<br />
~ni eksperimenti.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- @enevski konvencii za za{tita na `rtvite od vojnata od 1949<br />
godina: 1. @enevska konvencija za podobruvawe na polo`bata na ranetite<br />
i bolnite vo oru`enite sili na kopno (od 12. 08. 1949, vo sila<br />
od 21. 10 1950), 2. @enevska konvencija za podobruvawe na sudbinata na<br />
ranetite, bolnite i brodolomnicite vo oru`enite sili na more (od<br />
12. 08. 1949, vo sila od 21. 10. 1950), 3. @ensevska konvencija za<br />
postapuvawe so voenite zarobenici (od 12. 08. 1949, vo sila od 21. 10.<br />
1950) 4. @enevska konvencija za za{tita na civilnoto naselenie za<br />
vreme na vojna (od 12. 08. 1949, vo sila od 21. 10. 1950), 5. Dopolnitelen<br />
protokol za za{tita na `rtvite na me|unarodnite oru`eni sudiri<br />
(Protokol 1, od 8. 06. 1977, vo sila od 7. 12. 1978. - v. ~l. 88), 6.<br />
Dopolnitelen protokol za za{tita na `rtvite na me|unarodnite<br />
oru`eni sudiri (Protokol 2, od 8. 06. 1977, vo sila od 7. 12. 1978.).<br />
Konvenciite ja obvrzuvaaat Republkika Makedonija. 56<br />
56<br />
Vrz osnova na ~l. 45 od Zakonot za Vladata na Republika Makedonija<br />
("SV RM", 1990/38), a soglasno ~l. 5 od <strong>Ustavn</strong>iot zakon za sproveduvawe na<br />
Ustavot na Republika Makedonija, Vladata donese: "Odluka za pristapuvawe<br />
na Republika Makedonija kon @enevskite konvencii i Protokoli" ("SV<br />
RM," 48/1993). Vo zaedni~kiot ~l. 3 na ovie konvencii se veli: "...slednite<br />
akti }e ostanat zabraneti vo koe bilo vreme i na koe bilo mesto... nasilstvo<br />
vrz `ivotot i vrz lica, osobeno ubistva od isti vidovi, osakatuvawe, svirepo<br />
postapuvawe i tortura... napad vrz ~ovekovoto dostoinstvo, osobeno poni`uva~koto<br />
i degradira~koto postapuvawe..."<br />
51
- Standardni minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite,<br />
prifateni na Prviot kongres na obedinetite nacii za prevencija<br />
na kriminalitetot i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo @eneva<br />
i potvrdeni od ekonomskiot i socijalniot sovet so Rezolucija 663<br />
C (XXIV) od 31 juli 1957 i 2076 (LXII) od 13. 05. 1977. Naslov na orginalot:<br />
Rules for the Treatment of Prisoners. 57<br />
- Postapki za efikasna implementacija na standardnite minimalni<br />
pravila za postapuvawe so zatvorenicite, usvoeni od Ekonomsko-socijalniot<br />
sovet na 21-to plenarno zasedanie so Rezolucija 1984/<br />
47 od 25. 05. 1984 god. Nalov na orginalot: Procedures for the Effective<br />
implementation of the Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisoners. 58<br />
- Praktina implementacija na standardnite minimalni pravila<br />
za postapuvawe so zatvorenicite. Rezolucija br. 4 od 8 maj 1995 godina,<br />
donesena na Devetiot kongres na Obedinetite nacii za prevencija<br />
na kriminalot i postapuvawe so prestapnicite. Naslov na orginalot:<br />
Practical Implementation of the Standard Minimum Rules for the Treatment<br />
of Prisoners. 59<br />
- Osnovni principi za postapuvawe so zatvorenicite, Usvoeni<br />
od strana na Generalnoto sobranie so Rezolucija 45/111 na 68-to zasedanie<br />
od 14 dekemvri 1990 godina. Naslov na orginalot: Basic Principles<br />
for the Treatment of Prisoners. 60<br />
- Deklaracija za za{tita na site lica od ma~ewe i drugite<br />
oblici na svirepo, poni`uva~ko ili nehumano postapuvawe i kaznuvawe.<br />
Usvoena od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii<br />
na 9 dekemvri 1975 so rezolucija 3452 (XXX). Naslov na orginalot: Declaration<br />
on the Protection of All Pesons from Being Subjected to Torture and<br />
Other Crual, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment. 61<br />
57<br />
Vo niv, pokraj drugoto, e utvrdeno zadol`itelno zakonsko ili administrativno<br />
regulirawe na vidot na disciplinskite prekr{oci za koi se predviduvaat<br />
kazni, nivniot tip, traeweto i organot {to gi opredeluva. Isto<br />
taka, izre~no e navedeno vo koi isklu~itelni slu~ai mo`e da se primeni sila<br />
sprema zatvorenikot: vo slu~aj na samoodbrana, obid za begstvo i aktiven ili<br />
pasiven fizi~ki otpor sprema redot vo ustanovata zasnovan vrz zakonski propisi.<br />
58<br />
Vidi: Ibid, str. 121-129.<br />
59<br />
Vidi: Ibid, str. 131-133.<br />
60<br />
Vidi: Ibid, str. 135-137.<br />
61<br />
Vo ~l. 3 od Deklaracijata stoi: "Ni edna dr`ava ne smee da dopu{ti<br />
ili da tolerira tortura ili drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe ili kaznuvawe. Posebnite okolnosti kako {to se voenata<br />
sostojba ili zakanata so vojna, vnatre{na politi~ka nestabilnost ili bilo<br />
koj drug iten slu~aj, ne smeat da bidat opravduvawe za vr{ewe tortura ili nekoj<br />
drug na~in na postapuvawe so zatvorenicite ili za izrekuvawe na kazni".<br />
.<br />
52
- Tokiska deklaracija - Upatstva na lekarite za povedenie vo<br />
vrska so ma~ewe i drugi oblici na svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />
postapuvawe ili kaznuvawe na lica li{eni od sloboda ili smesteni<br />
vo kazneni ustanovi. Usvoena na 29-to Sobranie na Svetskoto medicinsko<br />
zdru`enie vo Tokiio, oktomvri, 1975 godina. 62<br />
- Na~ela na medicinskata etika koi se odnesuvaat na zdravstveniot<br />
personal, posebno na lekarite, za za{tita na pritvoreni i zatvoreni<br />
lica od ma~ewe i drugite oblici na svirepo, poni`uva~ko ili<br />
nehumano postapuvawe i kaznuvawe. Usvoeni od strana na Generalnoto<br />
sobranie na Obedinetite nacii na 18 dekemvri 1982 so Rezolucija 37/<br />
194. Naslov na orginalot: Principles of Medical Ethics relevant to the Role of<br />
Health Personnel, in the Protection of Prisoners and Detainees Against Torture and<br />
Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatmenet or Punishment. 63<br />
- Konvencija protiv ma~ewe i drugite oblici na svirepo, nehumano<br />
ili poni`va~ko postapuvawe i kaznuvawe. Usvoena i otvorena za<br />
potpi{uvawe, ratifikacija i pristapuvawe so Rezolucija na Generalnoto<br />
sobranie na ON 39/46 od 10 dekemvri 1984 godina. Vlegla vo sila<br />
na 26 juni 1987 vo soglasnost so ~l. 27 (1). Naslov na orginalot: Convention<br />
Against Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment.<br />
64<br />
- Fakultativen protokol kon Konvencijata protiv torturata i<br />
drugite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki postapki ili kazni, Usvoena<br />
so Rezolucija A/57/199 od Generalnoto sobranie na ON na 18. 12.<br />
2002. 65<br />
Vidi go celiot tekst na Deklaracijata vo: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penolo{ki kompendium,<br />
Grafohartija, Skopje, 1997, str. 99-119. Vidi go celiot tekst na Deklaracijata,<br />
Ibid, str. 139-142.<br />
62<br />
Vidi: Ibid, str. 143-144.<br />
63<br />
Na~eleta vo prv red gi stavaat vo ista polo`ba na za{tita kako potencijalni<br />
bolni licata li{eni od sloboda i onie koi toa ne sî, a potem naveduvaat<br />
{to vo odnosite so pritvorenite lica se smeta za povreda na medicinskata<br />
etika: aktivno ili pasivno vovlekuvawe vo dejstvija koi pretstavuvaat<br />
u~estvo, sou~esni{tvo, pottiknuvawe ili obid da se izvr{i akt na tortura<br />
ili druga svirepa, ne~ove~na ili poni`uva~ka postapka; primena na svoite<br />
znaewa i ve{tini so cel da se pomogne pri soslu{uvaweto na zatvorenicite<br />
na na~in koj mo`e da deluva nepovolno na nivnoto fizi~ko ili mentalno<br />
zdravje; svedo~ewe ili u~estvo vo svedo~ewe za zdravstvenata sposobnost na<br />
zatvorenikot za koj i da e vid na postapuvawe ili kaznuvawe koj mo`e nepovolno<br />
da vlijae na negovoto mentalno ili fizi~ko zdravje ili u~estvuvawe vo<br />
koja i da e takva postapka; u~estvo vo postapki na zadr`uvawe na pritvorenite<br />
vo centeri za detencija, osven ako vo toa ne bile rakovodeni od ~isto<br />
medicinski pri~ini. Vidi go celiot tekst na Na~elata, Ibid, str. 145-149.<br />
64<br />
Vidi: Ibid, str. 151-166.<br />
65<br />
Od ovoj Protokol izdvojuvame nekolku pozna~ajni odredbi. "Celta<br />
53
- Kodeks na odnesuvawe na licata odgovorni za primena na zakonot.<br />
Usvoen od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii<br />
na 17 dekemvri 1979 so Rezolucija 34/169. Naslov na orginalot:<br />
Code of Conduct for Law Enforcement Officials. 66<br />
- Upatstvo za efikasna implementacija na Kodeksot za odnesuvawe<br />
na licata odgovorni za primena na zakonot. Usvoena od strana na<br />
Ekonomsko-socijalniot sovet na Obedinetite nacii na 15-to zasedanie<br />
so Rezolucija 1989/61 od 24 maj 1989. Naslov na orginalot: Guidelines for<br />
the Effective implementation of the Code of Conduct for Law Enforcement Officials.<br />
67<br />
- Osnovni principi za upotreba na sila i ogneno oru`je od strana<br />
na licata odgovorni za primena na zakonot. Osmi kongres na ON za<br />
prevencija na kriminalitetot i tretman na storitelite. Naslov na<br />
orginalot: Basic Principles on the Use of Force and Firearms by Law Enforcement<br />
Officials. 68<br />
- Standardni minimalni pravila na obedinetite nacii za primena<br />
na sudskite postapki sprema maloletnicite (Pekin{ki pravila).<br />
Prepora~ani za usvojuvawe na Sedmiot kongres na Obedinetite nacii<br />
za prevencija na zlostorstvata i postapuvawe so prestapnicite, vo<br />
Milano od 26. 8 do 6. 9. 1985 i prifateni od Generalnoto sobranie so<br />
Rezolucijata 40/33 od 29 noemvri 1985 godina. Naslov na orginalot:<br />
na ovoj Protokol e vospostavuvawe sistem na redovni poseti od strana na nezavisni<br />
me|unarodni ili nacionalni tela na mestata kade {to licata se li-<br />
{eni od sloboda, zaradi prevencija od tortura i drugo svirepo, nehumano ili<br />
poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe (~l. 1). Se osnova Potkomitet za prevencija<br />
od tortura i drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />
ili kaznuvawe na Komitetot protiv tortuara (vo natamo{niot tekst - Potkomitet<br />
za prevencija) koj }e gi vr{i funkciite navedeni vo ovoj Protokol<br />
(~l. 2 st. 1). Sekoja dr`ava potpisni~ka }e gi odr`uva postoe~kite, odnosno<br />
najdocna vo rok od edna godina od vleguvaweto vo sila na ovoj Protokol ili<br />
od negovata ratifikacija ili pristapuvawe, }e postavi ili }e osnova eden<br />
ili pove}e nezavisni nacionalni mehanizmi za prevencija od torturata na doma{no<br />
nivo. Mehanizmite postaveni kako decentralizirani edinici mo`at<br />
da se imenuvaat kako nacionalni mehaniznmi za prevencija za celite na ovoj<br />
Protokol. ako se vo soglasnost so negovite odredbi (~l. 17)."<br />
66<br />
Vo ~l. 5 od Kodeksot se veli: "Nitu eden pretstavnik na zakonot ne<br />
smee da nanesuva, pottiknuva ili tolerira bilo kakov oblik na tortura ili<br />
nekoe drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe,<br />
nitu smee da se slu`i so povisoki naredbi ili isklu~itelni slu~ai kako {to<br />
se voena sostojba ili zakana so vojna, zakana vrz dr`avnata bezbednost, vnatre{na<br />
politi~ka nestabilnost ili bilo koj drug javen nastan, za da ja opravda<br />
torturata ili ostanatite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki postapki ili<br />
kaznuvawa."Vidi go celiot tekst na Kodeksot, Ibid, str. 181-187.<br />
67<br />
Vidi: Ibid, str. 189-192.<br />
68<br />
Vidi: Ibid, str. 193-201.<br />
54
United Nations Standard Minimum Rules for the Administration of Juvenile Justice<br />
(The Beijing Rules). 69<br />
- Standardni minimalni pravila na obedinetite nacii za vonzavodskite<br />
merki (Tokiski pravila). Usvoeni od strana na Generalnoto<br />
sobranie na Obedinetite nacii na 68-to plenarno zasedanie na 14<br />
dekemvri 1990 godina. Naslov na orginalot: United Nations Standard Minimum<br />
Rules for Non-custodial Measures (The Tokyo Rules). 70<br />
- Deklaracija za osnovnite na~ela na pravdata za `rtvite na<br />
kriminalot i zloupotrebata na ovlastuvawata. Prepora~ana za usvojuvawe<br />
na Sedmiot kongres na Obedinetite nacii za prevencija na kriminalitetot<br />
i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo Milano od 26<br />
avgust do 6 septemvri 1985 godina, i usvoena od strana na Generalnoto<br />
sobranie so rezolucija 40/34 od 29 noemvri 1985 godina. Naslov na<br />
orginalot: Declaration of Basic Principles of Justice for Victims of Crime and<br />
Abuse of Power. 71<br />
- Ramkovna spogodba za transfer na stranski zatvorenici i<br />
preporaki za tretman na stranski zatvorenici. Naslov na orginalot:<br />
Model Agreement on the Transfer of Foreingn Prisoners and Recommendation on<br />
the Treatment of Foreign Prisoners. 72<br />
- Ramkovna spogodba za prenos na nadzorot na prestapnicite<br />
koi se uslovno osudeni ili se nao|aat na usloven otpust. Usvoena od<br />
strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii na 68-to plenarno<br />
zasedanie od 14 dekemvri 1990 godina. Nalsov na orginalot: Model<br />
Treaty on the Transfer of Supervision of Offenders Conditionally Sentenced or<br />
Conditionally Released. 73<br />
- Preporaka R (87) 3 - Evropski zatvorski pravila. Usvoena od<br />
Komitetot na ministrite na Sovetot na Evropa na 12 februari 1987<br />
na 404 - ta sednica na Zamenicite na ministrite. Naslov na orginalot:<br />
Recommendation No. R (87) 3 of the Committe of Ministers to Member States on<br />
the European Prison Rules. 74<br />
- Objasnuvawa kon evropskite zatvorski pravila. Naslov na<br />
orginalot: Explanatory memorandum relating to the European Prison Rules. 75<br />
- Evropska konvencija za za{tita od ma~ewe i ne~ovenko ili<br />
poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe. Naslov na orginalot: European<br />
Convention for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or<br />
Punishment, Strasburg, 26. 11. 1987, European Treati Series, 126. 76<br />
69<br />
Vidi: Ibid, str. 203-229.<br />
70<br />
Vidi: Ibid, str. 231-244.<br />
71<br />
Vidi: Ibid, str. 245-248.<br />
72<br />
Vidi: Ibid, str. 249-254.<br />
73<br />
Vidi: Ibid, str. 255-262.<br />
74<br />
Vidi: Ibid, str. 275-298.<br />
75<br />
Vidi: Ibid, str. 299-338.<br />
76<br />
Vidi: Ibid, str. 363-371. Ovaa Konvencija go ovlastuva Komitetot za<br />
55
- Protokol br. 1 kon Evropskata konvencija za za{tita od ma-<br />
~ewe i ne~ovenko ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe. Naslov<br />
na orginalot: Protokol No. 1 to the European Convention for the Prevention of<br />
Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment, Strasburg, 411.<br />
1993, European Treaty Series, 151. 77<br />
- Protokol br. 2 kon Evropskata konvencija za za{tita od ma-<br />
~ewe i ne~ovenko ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe. Naslov<br />
na orginalot: Protokol No. 2 to the European Convention for the Torture and<br />
Inhuman or Degrading Treatment or Punishment,. Strasbourg, European Treaty<br />
Series, 152. 78<br />
- Rezolucija (62) 2 - Izborni, gra|anski i socijalni prava na<br />
zatvorenicite - Preporaka 195. Usvoena od Zamenicite na ministrite<br />
na 1 februari 1962 godina. Naslov na orginalot: Resolution (62) 2, Electoral,<br />
Civil and Rights of Prisoners – Recommendation 195. 79<br />
- Rezolucija (78) 41 - Edukacija za ~ovekovite prava. Naslov na<br />
orginalot: Teaching of Human Rights. 80<br />
- Preporaka br. R. (80) 11 - Pritvoreni lica koi o~ekuvaat sudska<br />
odluka. Usvoena od Komitetot na ministrite na 27 juli 1980 godina<br />
na 321-to zasedanie na Zamenicite na ministrite. Naslov na orginalot:<br />
Recommendation No. R (80) 11 Custody Pending Trial. 81<br />
- Preporaka br. R (82) 17 - Zatvorawe i postapuvawe so opasni<br />
zatvorenici. Usvoena od Komitetot na ministrite na 24 septemvri<br />
1982 godina na 350-to sobranie na zamenicite na ministrite. Naslov<br />
na orginalot: Recommendation No. R (82) 17, Custody and Traetment of Danprevencija<br />
od ma~ewe i ne~ove~no ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe<br />
da gi razgleduva uslovite na pritvor i voop{to odnosot kon pritvorenite<br />
i licata koi se nao|aat vo zatvori so uveruvawe deka podobro e da se<br />
spre~at zloupotrebite, odo{to da se obezbeduva nadomest na {teta na `rtvite<br />
otkako taa }e se napravi. Celta na Konvencijata e da im pomogne na dr`avite<br />
da ja podobrat za{titata na pritvorenite i zatvorenite lica, a ne da se<br />
osuduvaat dr`avite. Toa zna~i deka odnosite me|u Komitetot i potpisni~kite<br />
na Konvencijata se opredelni od dve na~ela: sorabotka i doverlivost. Na-<br />
~eloto na sorabotka podrazbira deka Komitetot ima pravo da poseti koe bilo<br />
mesto kade prestojuvaat lica li{eni od sloboda, osven ako ne postojat nekoi<br />
isklu~itelni okolnosti koi go spre~uvaat vo toa. Na~eloto na doverlivost<br />
podrazbira deka izve{taite na Komitetot se objavuvaat samo ako dr`avata ne<br />
e uspe{na vo sorabotka so Komitetot ili odbiva da gi vnese podobruvawata<br />
{to proizleguvaat od negovite preporaki.<br />
77<br />
Vidi: Ibid, str. 373-375.<br />
78<br />
Vidi: Ibid, str. 377-378..<br />
79<br />
Vidi: Ibid, str. 379-382.<br />
80<br />
Vidi: Ibid, str. 405-406.<br />
81<br />
Vidi: Ibid, str. 411-415.<br />
56
gerous Prispners. 82<br />
- Policiska tortura i maltretirawe vrz rasna osnova vo Zapadna<br />
Evropa. Usvoena kako programa od 12 to~ki od strana na Amnesti<br />
Interne{enel, oktomvri 1983, kako del od kampawata za ukinuvawe<br />
na ma~eweto. 83<br />
- Prira~nik za delotvorna istraga i dokumentirawe na tortura<br />
i drugi svirepi, nehumani i poni`uva~ki postapki ili kazni (Istambulski<br />
protokol) Podnesen do Visokiot komesar za ~ovekovi prava<br />
pri ON od 9. 08. 1999. 84<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Re{enie U. br. 208/1998 od 3. 02. 1999, <strong>Ustavn</strong>iot sud ne povede<br />
postapka za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 12 st. 3 od Zakonot za<br />
pazarnata inspekcija ("SV RM," br. 35/1997).<br />
Spored navodite vo inicijativata so navedeniot ~len od Zakonot<br />
se predviduva pazarniot inspektor samiot da gi izvr{uva svoite<br />
re{enija i toa da go pravi so neposredna prisilba, so {to se povreduva<br />
podelbata na dr`avnata vlast na zakonodavna, izvr{na i sudska, potoa<br />
se povreduva fizi~kiot i moralniot integritet na ~ovekot i toa<br />
pretstavuva oblik na ma{ewe ili ne~ove~ko ili poni`uva~ko odnesuvawe,<br />
a isto taka se predviduva i ograni~uvawe na slobodite i pravata<br />
na ~ovekot i gra|aninot so zakon, nadvor od Ustavot, poradi {to<br />
~l. 12 st. 3 od Zakonot ne bil vo soglasnost so ~l. 8 st. 1 al. 4 i 98 st. 1<br />
od Ustavot, so ~l. 11 st. 1 i 2 od Ustavot i so ~l. 54 st. 1 od Ustavot.<br />
82<br />
Vidi: Ibid, str. 427-432.<br />
83<br />
Dvanaesette to~ki za prevencija na torturata od ovoj dokument se<br />
odnesuvaat na: 1 oficielnata osuda na torturata, 2 pristap do zatvorenicite,<br />
3 nepostoewe na tajno li{uvawe od sloboda, 4 za{titni merki za vreme na<br />
ispituvaweto i pritvorot, 5 nezavisna istraga po prijava za tortura, 6 zabrana<br />
na upotreba na izjavi dobieni od tortura, 7 zabrana na tortura so zakon,<br />
8 gonewe na poznati ma~iteli, 9 proceduri na obuka za odbivawe poslu{ost<br />
na bilo kakav naredba za primena na tortura, 10 kompenzacija i rehabilitacija<br />
na `rtvite na tortura, 11 me|unaroden odgovor i, 12 ratifikacija na site<br />
me|unarodni instrumenti protiv tortura.<br />
84<br />
Istanbulskiot protokol ima za cel da poslu`i kako me|unaroden<br />
standard za procenuvawe na licata koi prijavuvaat tortura, za ispituvawe<br />
slu~ai na navodna tortura i za izvestuvawe za takvi slu~ai do <strong>sudstvo</strong>to ili<br />
do nekoi istra`ni organi. Prira~nikot kako sostaven del gi vklu~uva i Principite<br />
za delotvorna dokumentacija na tortura i drugo svirepo, nehumano<br />
ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe (dodadeni na Rezolucijata<br />
55/89 na Generalnoto sobranie na ON na 4. 09. 2000 i na Rezolucijata<br />
2000/43 na Komisijata za ~ovekovi prava na 20. 04 2000, pri {to dvete bea usvoeni<br />
bez glasawe).<br />
57
Sudot na sednicata utvrdi deka so osporeniot ~l. 12 st. 3 od Zakonot<br />
se predviduva izvr{noto re{enie na pazarniot inspektor koe<br />
ne se odnesuva na pari~ni obvrski, inspektorot da mo`e da go izvr{i<br />
i po pat na neposredna prisilba.<br />
So ~l. 5 od Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za<br />
organite na upravata ("SV RM," br. 63/1998), se opredeluva deka Republi~kiot<br />
pazaren inspektorat e organ vo sostav na Ministerstvoto za<br />
trgovija.<br />
Spored ~l. 96 od Ustavot, organite na dr`avnata uprava rabotite<br />
od svojata nadle`nost gi vr{at samostojno vrz osnova i vo ramkite<br />
na Ustavot i zakonite i za svojata rabota se odgovorni na Vladata. Toa<br />
zna~i deka so Ustavot i zakonite se opredeluvaat osnovite i granicite<br />
vo koi mo`at da se dvi`at organite na dr`avnata uprava, pri {to<br />
Ustavot propi{uva obemot na ovlastuvawata na dr`avnata uprava da<br />
mo`e da se dimenzionira so zakon. Ottuka, predviduvaweto (vo osporeniot<br />
~l. 12 st. 3 od Zakonot) pazarniot inspektor da ima ovlastuvawe<br />
da go izvr{uva svoeto izvr{no re{enie koe se odnesuva na stoki, i toa<br />
da go vr{i so nesporedna prisilba, ne e vo nesoglasnost so ozna~enata<br />
ustavna odredba (zna~i, zakonodavecot mo`e da propi{e tolkavo ovlastuvawe<br />
za dr`avnata uprava, a pazarnata inspekcija potoa samo izvr-<br />
{uva takvo zakonsko ovlastuvawe).<br />
2. So Re{enie U. br. 220/1998 od 22. 12. 1999, Sudot ne povede<br />
postapka za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 107 st. 1, vo delot "toj e dol`en<br />
da gi iznese site fakti {to mo`at da dovedat do negovo krivi~no<br />
gonewe," na ~l. 108 st. 2 t. 1 i 2 od Zakonot za ste~aj ("SV RM,"<br />
br. 55/ 1997).<br />
Spored navodite vo inicijativata so osporenite odredbi od Zakonot<br />
se iznuduvalo priznanie od dol`nikot vo ste~ajnata postapka so<br />
{to se vr{elo i krivi~no delo tortura predvideno vo ~l. 142 od Krivi~niot<br />
zakonik. Poradi toa podnositelot na inicijativata smeta<br />
deka tie ne bile vo soglasnost so ~l. 12 st. 3 od Ustavot na Republika<br />
Makedonija, spored koj od liceto povikano, privedeno ili li{eno od<br />
sloboda ne mo`e da se bara izjava, dotolku pove}e {to bil vo pra{awe<br />
dol`nik.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 107 od Zakonot za<br />
ste~aj, dol`nikot e dol`en na sudot, na ste~ajniot upravnik, na odborot<br />
na doveritelite i po nalog na sudot, na sobranieto na doveritelite<br />
da im gi dava site potrebni informacii za okolnostite {to se<br />
odnesuvaat na postapkata. Toj e dol`en da gi iznese site fakti {to<br />
mo`at da dovedat do negovo krivi~no gonewe. Me|utoa, faktite {to<br />
dol`nikot gi otkril poradi obvrskata nalo`ena so ovoj ~len ne mo-<br />
`at da se koristat protiv dol`nikot bez negova soglasnost vo sudska,<br />
upravna ili druga postapka povedena protiv nego (st. 1). Dol`nikot e<br />
dol`en da mu pomaga na ste~ajniot upravnik pri ispolnuvaweto na negovite<br />
zada~i (st. 2). Dol`nikot e dol`en, po nalog na sudot, da dava<br />
58
informacii i da sorabotuva vo sekoe vreme. Dol`en e da se vozdr`uva<br />
od site aktivnosti so koi bi se ote`nalo ispolnuvaweto na tie obvrski<br />
(st. 3).<br />
Spored ~l. 108 od Zakonot, ako poradi pribavuvawe na soodvetni<br />
izjavi e potrebno, sudot mo`e da odredi priveduvawe na dol`nikot<br />
(st. 1). Sudot, po soslu{uvaweto mo`e da go pritvori dol`nikot ako:<br />
1. odbil da gi dade potrebnite informacii ili odbil da sorabotuva so<br />
ste~ajniot upravnik vo ispolnuvaweto na negovite zada~i, 2. izbegnuva<br />
ili ima namera da izbegne davawe na informacii i sorabotka, a osobeno<br />
ako se podgotvuva za begstvo ili, 3. ako toa e potrebno da se spre-<br />
~i dol`nikot vo prezemaweto aktivnosti so koi bi se onevozmo`ilo<br />
ili ote`nalo pribiraweto na potrebnite ispravi i informacii, a<br />
osobeno pribiraweto i za{titata na ste~ajnata masa.<br />
Na pritvorot na dol`nikot od st. 2 na ovoj ~len na soodveten<br />
na~in se primenuvaat odredbite za pritvor vo krivi~na postapka.<br />
Pritvorot se ukinuva po slu`bena dol`nost, {tom }e prestanat pri-<br />
~inite poradi koi e opredelen (st. 3).<br />
Od odredbite od ~l. 8 st. 1 al. 1, 12, 50 st. 3 i 54 stav 1 od Ustavot,<br />
proizleguva deka garantiraj}i ja slobodata na ~ovekot kako neprikosnovena<br />
vrednost, Ustavot predviduva mo`nost i za nejzino ograni~uvawe<br />
so odluka na sud i vo slu~ai i vo postapka utvrdena so zakon,<br />
{to zna~i ograni~uvawe na slobodite i pravata na gra|anite i vo interes<br />
na ostvaruvaweto na funkcijata na sudovite i ostvaruvawe na<br />
pravata i slobodite na drugite gra|ani.<br />
Nesomneno e deka, koga e vo pra{awe za{titata i ostvaruvaweto<br />
na pravata i slobodite na gra|anite od tn. korpus na slobodi i prava,<br />
garancija za nivnata za{tita davaat i zakonite od oblasta na gra-<br />
|anskoto i krivi~noto pravo i drugite oblasti ~ii {to normi sudot<br />
gi primenuva pri razgleduvawe i odlu~uvawe na oddelni pra{awa, so<br />
drugi zborovi, pri ostvaruvawe na sudskata funkcija. Vo ovaa smisla i<br />
Zakonot za ste~aj i toa vo delot nasloven za ste~ajna postapka, konkretno<br />
vo ~l. 6, predviduva deka vo ste~ajnata postapka se primenuvaat<br />
odredbite na Zakonot za parni~nata postapka, ako so ovoj zakon ne e<br />
poinaku opredeleno.<br />
Vo ~l. 7 od Zakonot za ste~aj, vo koj se utvrdeni na~elata na<br />
ste~ajnata postapka, vo st. 3, e utrdeno na~eloto deka sudot po slu`bena<br />
dol`nost gi utvrduva site fakti {to se od zna~ewe za ste~ajnata<br />
postapka i poradi toa mo`e da gi izveduva site potrebni dokazi. Pritoa<br />
e nesomneno deka zakonodavecot mislel na utvrduvawe na site fakti<br />
{to se bitni za donesuvawe na odluka i {to se utvrduvaat po pravilata<br />
na Zakonot za parni~nata postapka, kako i drugi dokazi ako sudot<br />
smeta deka so dobienite informacii od dol`nikot }e se dorazjasnat<br />
opredeleni okolnosti koi proizleguvaat od postapkata. So drugi<br />
zborovi, i na~elata na ste~ajnata postapka i na~eloto za utvrduvawe<br />
na materijalnata vistina vo parni~nata postapka, go obvrzuva sudot da<br />
59
gi izvede site dokazi za da mo`e napolno i vistinito da gi utvrdi spornite<br />
fakti od koi zavisi pravednata odluka.<br />
Spored na~elata vrz koi e uredena parni~nata postapka vo vrska<br />
so odlu~uvaweto po tu`benite barawa, me|u drugoto, e predvideno i<br />
deka strankite se dol`ni da gi iznesat site fakti vrz koi gi zasnovaat<br />
site barawa, a kako dokazno sredstvo e predvideno i soslu{uvawe na<br />
strankite. Spored ~l. 249 od Zakonot za parni~nata postapka sporenite<br />
fakti va`ni za odlukata sudot mo`e da gi utvrduva i so soslu-<br />
{uvawe na strankite, kako i soslu{uvaweto na strankite da se izvede<br />
kako dokaz koga nema drugi dokazi ili koga i pokraj izvedenite drugi<br />
dokazi }e najde deka toa e potrebno za utvrduvawe na va`ni fakti.<br />
Spored misleweto na Sudot, preku propi{anata obvrska na dol`nikot,<br />
na sudot i drugite subjekti na ste~ajnata postapka, dol`nikot<br />
da im gi dava site potrebni informacii za okolnostite {to se<br />
odnesuvaat na postapkata, se ovozmouva tie da dobijat potrebni soznanija<br />
za fakti i okolnosti va`ni za ste~ajnata postapka, za koi inaku<br />
ne e vo mo`nost da gi dobijat, {to mu odi vo prilog na dol`nikot, a<br />
sudot bi bil onevozmo`en da donese pravedna odluka. So drugi zborovi<br />
vo ste~ajnata postapka se odlu~uva za vrednosti od javen interes i<br />
interes na gra|anite, i poa|aj}i od na~eloto na materijalnata vistina<br />
pri nejzinoto utvrduvawe sudot mo`e da gi izveduva site potrebni dokazi<br />
pa i da obezbedi prisustvo na dol`nikot i nalo`i da gi dade site<br />
potrebni informacii {to ima za cel uspe{no zavr{uvawe na ste~ajnata<br />
postapka i namiruvawe na doveritelite. Pritoa, treba da se ima<br />
predvid deka dol`nikot e dol`en taka da postapi samo vo slu~aite ako<br />
za toa odlu~i sudot. Spored toa, obvrskata dol`nikot vo ste~ajnata<br />
postapka po nalog na sudot, da gi dade site potrebni informacii za<br />
okolnostite {to se odnesuvaat na postapkata i da gi iznese site fakti<br />
{to mo`at da dovedat do negovo krivi~no gonewe ne mo`e da se poistoveti<br />
so iznuduvawe izjava od dol`nikot, odnosno so vr{ewe tortura<br />
nad dol`nikot, zatoa {to faktite {to dol`nikot gi otkril ne<br />
mo`at da se koristat protiv dol`nikot bez negova soglasnost vo sudska,<br />
upravna ili druga postapka, poradi {to ne mo`e da se postavi<br />
pra{aweto za soglasnosta na osporenata odredba so Ustavot.<br />
Poa|aj}i od vakvoto sfa}awe na osporenata odredba, taa ne<br />
mo`e da se podvede pod kvalifikacijata na krivi~noto delo "tortura"<br />
utvrdeno vo ~l. 142 od Krivi~niot zakonik, nitu pak gi sodr`i elementite<br />
za bitieto na ova krivi~no delo.<br />
Osporenite odredbi na ~l. 108 od Zakonot za ste~aj go ureduva<br />
pra{aweto za izrekuvawe na merkata pritvor i pari~nata kazna za dol`nikot<br />
za ispolnuvawe na dol`nostite od ~l. 107 od ovoj zakon, ili<br />
ako ne gi ispolnuva dol`nostite od ovoj ~len.<br />
Vo vrska so ovaa odredba se postavuva pra{aweto dali priveduvaweto,<br />
pritvorot i pari~nata kazna kako merka na prisilba vo funkcija<br />
na obezbeduvawe soodvetna izjava od dol`nikot, odnosno da gi<br />
60
dade ili da izbegne da gi dade potrebnite informacii, kako i da gi<br />
obezbedi dol`nostite od ~l. 107 na Zakonot, mo`e da se smetaat kako<br />
sredstvo vo ste~ajnata postapka.<br />
Spored ~l. 12 st. 5 od Ustavot, izmenet so Amandman III na Ustavot<br />
na Republika Makedonija ("SV RM,"br. 31/1998), pritvor do podignuvaweto<br />
na obvinenieto, po odluka na sud mo`e da trae najdolgo 180<br />
dena od denot na pritvoraweto.<br />
Po podignuvawe na obvinenieto pritvorot go prodol`uva ili<br />
go opredeluva nadle`niot sud vo slu~aj i postapka utvrdena so zakon.<br />
Spored ~l. 183 st. 1 od Zakonot za krivi~nata postapka pritvor<br />
mo`e da se opredeli samo pod uslovite predvideni so ovoj zakon, a spored<br />
~l. 184, pritvor mo`e da se opredeli ako postoi osnovano somnenie<br />
deka opredeleno lice storilo krivi~no delo i toa ako: 1. se krie,<br />
ako ne mo`e da se utvrdi negoviot identitet ili ako postojat drugi<br />
okolnosti {to uka`uvaat na opasnost od begstvo, 2. postoi osnovan<br />
strav deka }e gi uni{ti tragite na krivi~noto delo ili ako osobeni<br />
okolnosti uka`uvaat deka }e ja popre~uva istragata so vlijanie vrz<br />
svedocite, sou~esnicite ili prikriva~ite, i 3. osobeni okolnosti go<br />
opravduvaat stravot deka }e go povtori krivi~noto delo ili deka }e<br />
stori krivi~no delo so koe se zakanuva.<br />
Od Ustavot i ozna~enite odredbi na Zakonot za krivi~nata postapka<br />
pritvorot pretpostavuva storuvawe na krivi~no delo i e najstroga<br />
merka od site drugi merki za obezbeduvawe prisustvo na obvinetiot<br />
vo krivi~nata postapka i zna~i li{uvawe od sloboda i toa vrz<br />
osnova na re{enie na nadle`en sud i koga se ispolneti uslovite utvrdeni<br />
so ovoj zakon. Pritvorot }e se opredeli samo ako postojat nekoi<br />
od navedenite osnovi, a pri~inite za negovo opredeluvawe treba da se<br />
so golem stepen na verojatnost deka }e nastapat.<br />
Me|utoa, trgnuvaj}i od sodr`inata na osporenite odredbi i<br />
pokraj toa {to se vostanovuva pritvor vo ste~ajnata postapka, po svojata<br />
su{tina ovaa merka e naso~ena kon obezbeduvawe na prisustvoto na<br />
dol`nikot vo ste~ajnata postapka i toa vo slu~aite ako odbil da gi<br />
dade potrebnite informacii ili da sorabotuva so ste~ajniot upravnik<br />
vo ispolnuvaweto na negovite zada~i, izbegnuva ili ima namera da<br />
izbegne davawe na infromacii i sorabotka, a osobeno ako se podgotvuva<br />
za begstvo ili so svoi aktivnosti onevozmo`i i ote`ni pribirawe<br />
na potrebni ispravi i informacii, a osobeno za za{tita na ste~ajnata<br />
masa. Ottuka, i pokraj upatnata norma deka na pritvorot na dol`nikot<br />
na soodveten na~in }e se primenuvaat odredbite za pritvor vo krivi~nata<br />
postapka, {to zna~i deka pritvorot se opredeluva za dol`nikot<br />
so odluka na sud i ako postojat osnovite za izrekuvawe na ovaa merka,<br />
pritvorot vo ste~ajnata postapka se opredeluva poradi protivewe na<br />
zakonski nalog na sudot ili so cel da se obezbedi izvr{uvawe na so zakon<br />
propi{ana obvrska. Spored misleweto na Sudot pritvorot kako<br />
prisilna merka vo ste~ajnata postapka ima za cel da go obezbedi dol-<br />
61
`nikot, a so toa da se ovozmo`i uspe{no zavr{uvawe na ste~ajnata postapka<br />
i za{tita na ste~ajnata masa i ste~ajnite doveriteli. Spored<br />
toa, pritvorot vo ste~ajnata postapka ne mo`e da se poistoveti so pritvorot<br />
vo krivi~nopravna smisla, tuku kako merka na prisilba vo funkcija<br />
na obezbeduvawe prisustvo na dol`nikot zaradi pribavuvawe<br />
na potrebni informacii i sorabotka so ste~ajniot sud i drugite ste-<br />
~ajni organi i so ogled na toa {to e predviden so zakon, Sudot oceni<br />
deka ne mo`e da se postavi pra{aweto za soglasnosta na osporenite<br />
odredbi na ~l. 108 od Zakonot so ~l. 12 st. 5 od Ustavot.<br />
1.3. PRAVO NA ZA[TITA OD ROPSTVO I OD PRISILNA RABOTA<br />
~l. 11 st. 3<br />
Se zabranuva prisilna rabota.<br />
1. Poimite ropstvo i pot~ineta polo`ba pretstavuvaat trajni<br />
sostojbi koi poedinecot ne mo`e da gi promeni, odnosno da gi ukine.<br />
Za razlika od niv, pod poimot prisilana rabota treba da se podvede<br />
sekoja rabota ili usluga koi se baraat od koe i da e lice pod prisilba<br />
na nekakva kazna ili na koi toa lice ne dalo dobrovolna soglasnost.<br />
2. Vo literaturata so pravo se tvrdi deka prvite rezultati vo<br />
pogled na za{titata na li~nosta na ~ovekot se postignati na podra~jeto<br />
na zabranata na ropstvoto. 85 Dr`avite u~esni~ki na Vienskiot<br />
kongres od 1815, vo na~elo ja osudija trgovijata so "crno robje" od stojali{te<br />
na na~elata na ~ove~nost i op{tiot moral, kako pojava koja ja<br />
poni`uva Evropa. Me|utoa, prviot pove}estran dogovor od ovaa oblast<br />
e donesen duri vo 1841 na konferencijata odr`ana vo London. Spored<br />
ovoj dogovor voeni brodovi na dr`avite-dogovorni~ki bea ovlasteni<br />
da gi pregleduvaat site somnitelni brodovi na dr`avi dogovorni~ki.<br />
So aktot od Kongo od 1885 i so Briselskiot Generalen akt od 1890, zabranata<br />
e pro{irena i na podra~jeto na Kongo, isto~noto krajbre`ie<br />
na Afrika i Indiskiot okean. Dogovorite od 1885 i 1890 bea zameneti<br />
so Konvencijata od Sent @ermen od 1919 vo koja be{e stipulirana<br />
op{ta obvrska za celosno ukinuvawe na site vidovi na ropstvo i<br />
trgovijata so robje.<br />
Najcelosni odredbi za zabrana na ropstvoto se sodr`i vo Konvencijata<br />
za suzbivawe na ropstvoto donesena vo ramkite na Dru{tvoto<br />
na narodite vo 1926. So ovaa Konvencija ne samo {to se popolnuva<br />
prazninata na porane{nite akti, tuku se opfa}aat i novi vidovi<br />
ropstvo. Zna~ajno e i toa deka vo nea posebno se sodr`ani i ograni~uvawa<br />
vo pogled na prisilnata rabota. Na konferencijata na ON od<br />
85<br />
Taka: Avramov, S. Me|unarodno javno pravo, Savremena administracija,<br />
Beograd, 1973, str. 200.<br />
62
1956 e usvoena Dopolnitelnata konvencija za ukinuvawe na ropstvoto,<br />
trgovijata so robje i ustanovite i praktikata sli~ni na ropsto.<br />
86 Ne{to podocna se pristapi kon zabrana na trgovijata so "belo<br />
robje," t.e. so `eni i deca. Vo taa smisla najprvin dojde do zaklu~uvaweto<br />
na dogovorite vo Pariz vo 1904 i 1909 godina, kade se usvoeni Me-<br />
|unarodnata spogodba za za{tita od kriminalna trgovija so belo<br />
robje od 1904, 87 Me|unarodnata konvencija za suzbivawe na trgovija so<br />
belo robje od 1910. 88<br />
Po formiraweto na Ligata na narodite (1919) se usvoeni: Me-<br />
|unarodnata konvencija za suzbivawe na trgovija so `eni i deca od<br />
1921, 89 Konvencijata za ropstvoto (Slavery Convention) od 1926 90 i Konvencija<br />
za suzbivawe na trgovija so polnoletni `eni od 1933. 91<br />
Vo ovaa smisla sepak najzna~ajnite ~ekori se napraveni od strana<br />
na ON, vo ~ii ramki se doneseni pove}e konvencii, rezulucii i<br />
izve{tai {to trebaa da pomognat vo suzbivaweto na ropskiot odnos,<br />
nasilstvoto nad `enata i drugite negativni aspekti od trgovijata so<br />
lu|e. Od taa aktivnost hronolo{ki proizlegoa: Univerzalnata deklaracija<br />
za ~ovekovite prava, 92 Konvencijata za suzbivawe i ukinuvawe<br />
86<br />
Konvencijata od 1926 i Dopolnitelnata od 1956 go definaraat ropstvoto<br />
kako "sostojba ili polo`ba na nekoj poedinec nad koi se vr{at atriburi<br />
na pravo na sopstvenost ili nekoi od niv, a rob e poedinecot koj go ima<br />
toj status. Kako svoja osnovna cel, Konvencijata go postavuva ne samo iskorenuvaweto<br />
na ropstvoto, tuku i ustanovite ili praktikata sli~ni na ropstvoto,<br />
kako {to, na primer, se: pot~inetost poradi dolg, prisilba nekoj da raboti<br />
i `ivee na zemja koja mu pripa|a na drug bez pravo da ja smeni svojata polo`ba,<br />
vetuvawe ili ma`ewe na `ena za pari~en nadomest, nasleduvawe na<br />
`ena ili proda`ba na maloletni deca.<br />
87<br />
Ovaa spogodba gi obvrzuva{e potpisnicite da prezemaat merki protiv<br />
trgovijata so devojki, na nadzor na `elezni~kite stanici i pristani{ta,<br />
na pribirawe izvestuvawa i na repatrijacija.<br />
88<br />
Ovaa spogodba gi obvrzuva{e potpisnicite na kaznuvawe na trgovijata<br />
so devojki i na predavawe na storitelite koi izbegale vo stranstvo.<br />
89<br />
Ovaa Konvencija koja be{e sklu~ena vo @eneva na 30. 09. 1921<br />
odreduva{e deka treba da se kaznivi podgotvitelni dejstvija kako i samiot<br />
obid za trgovija so devojki i deca.<br />
90<br />
Konvencijata koja e usvoena na 25. 09. 1926 vo @eneva, vlegla vo sila<br />
na 7. 07. 1955.<br />
91<br />
Ova Konvencija se protega i na trgovija so polnoletni `eni duri i<br />
koga tie ja dale svojata soglasnost za toa.<br />
92<br />
Univerzalnata deklaracija izre~no ne ja spomenuva prisilnata rabota,<br />
tuku nejzinata zabrana e opfatena so na~eloto "nikoj ne smee da bide<br />
dr`an vo ropstvo ili vo ropski odnos" (~l. 4) i so na~eloto na "sloboden<br />
izbor na vrabotuvaweto (~l. 23 st. 1).<br />
63
na trgovija so luge i iskoristuvawe na prostitucijata na drugi od<br />
1949 (so nea se unificirani site porane{ni pravila od dotoga{nite<br />
spogodbi i konvencii od taa oblast i e predviden mnogu poefikasen<br />
sistem na kontrola), Dopolnitelnata konvencija za ukinuvawe na<br />
ropstvoto, trgovijata so robovi i instituciite i praktikata<br />
sli~i na ropstvoto, od 1956, Konvencijata za ukinuvawe na prisilnata<br />
rabota od 1957, 93 Me|unarodniot pakt za gra|anski i politi~ki<br />
prava, (vo ~l. 8 se potvrduva zabranata na ropstvoto), Konvencijata<br />
za eliminirawe na site formi na diskriminacija sprema `enata od<br />
1967, Konvencijata protiv tortura i drugi surovi, nehumani ili<br />
poni`uva~ki kazni ili postapuvawa od 1984.<br />
Posledniot najzna~aen dokument od ovaa oblast e sekako Protokolot<br />
za prevencija, onevozmo`uvawe i kaznuvawe na trgovijata<br />
so lu|e, osobeno so `eni i deca, (dokument A 55/383 na Generalnoto<br />
sobranie) kako i dopolnitelniot dokument na Konvencijata na ON za<br />
spre~uvawe na organiziraniot transnacionalen kriminal. 94 Ovoj dokument<br />
poznat kako Protokol od Palermo, pretstavuva prv univerzalen<br />
instrument {to zafa}a site aspekti koi se odnesuvaat na trgovijata<br />
so lu|e.<br />
Vo site ovie dokumenti se sodr`ani obvrski za dr`avite potpisni~ki<br />
da gi preveniraat ropskite i na niv sli~nite osnosi, prisilnata<br />
rabota, prisilnata prostitucija, nametnatite dolgovi i ropski<br />
uslugi i grubite naru{uvawa na ~ovekovite slobodi i prava vo ovie<br />
sferi. Toa e osobeno slu~aj so Protokolot od Palermo (Antitrafficking<br />
Protocol), vo koj trgovijata so lu|e se razgleduva kako sovremena forma<br />
93<br />
Spored ~l. 1 na ovaa konvencija na MOT (The Abolition of Forced Labour<br />
Convention, br. 105. Usvoena na 25. 06. 1957, vlegla vo sila na 17. 01. 1959),<br />
koja ne be{e ratifikuvana od porane{na Jugoslavija nitu pak e ratifikuvana<br />
od Republika Makedonija, se zabranuva sekoja forma na prisilna ili zadol`itelna<br />
rabota vo sledive pet slu~ai: "a) kako sredstvo na politi~ka<br />
prisilba ili vospituvawe ili kako sankcija za zastapuvawe ili iznesuvawe<br />
na politi~ki mislewa koi ideolo{ki se vo sprotivnost so postojniot politi~ki,<br />
socijalen ili ekonomski poredok, b) kako sredstvo za mobilizacija i<br />
koristewe na rabotnata sila zaardi ekonomski razvoj, s) kako sredstvo na<br />
rabotna disciplina, d) kako kazna za u~estvo vo {trajkovi, e) kako sredstvo<br />
za rasna, socijalna nacionalna ili verska diskriminacija." Spored Komitetot<br />
na eksperti na MOT za primena na konvenciite i preporakite uvodnite<br />
zborovi od ~l. 1 na Konvencijata bea protolkuvani kako zabrana na "sekoja<br />
forma" na prisilna rabota, taka {to se zabranuva i rabota nalo`ena vrz<br />
osnova na sudska odluka, kako i drugi formi na prisilna rabota. Vukas, B.<br />
Me|unarodna organizacija rada i za{tita prava ~oveka, Jugoslovenska revija za me|unarodno<br />
pravo, Beograd, 1989/1-2. str. 98.<br />
94<br />
Protokolot be{e potpi{an od na{ata zemja na 13. 12. 2000 godina vo<br />
Palermo.<br />
64
na ropstvo koja spored ~l. 3 (a) vo sebe gi vklu~uva aktivnostite na regrutirawe,<br />
prevezuvawe, prenos, zasolnuvawe ili prifa}awe na lica<br />
preku zakana ili so upotreba na sila ili drugi formi na prisilba, kidnapirawe,<br />
izmama, zala`uvawe, ili so zloupotreba na mo} ili sostojba<br />
na nemo} ili pak so davawe ili primawe na pari ili korist, zaradi<br />
postignuvawe soglasnost na lice koe ima kontrola nad drugo lice so<br />
cel za eksploatacija. Pod eksploatacijata pak se podrazbira eksploatacija<br />
na prostitucija na drugi lica ili drugi formi na seksualna<br />
eksploatacija, prisilna rabota ili prisilnoto davawe uslugi, ropstvo<br />
ili postapuvawe sli~no na ropstvoto, sluguvawe ili vadewe na<br />
organi od ~ovekovo telo.<br />
Osnovnite celi na Protokolot se: spre~uvawe i suzbivawe na<br />
trgovijata so lu|e, osobeno na `enite i decata, za{tita i pomo{ na<br />
`rtvite od vakov vid trgovija i celosno po~ituvawe na nivinite prava,<br />
i vo taa smisla vospostavuvawe cvrsti formi na sorabotka. 95<br />
3. Ustavot na Republika Makedonija ne sodr`i izre~na odredba<br />
so koja se zabranuva ropstvoto i ropski odnos iako me|unarodnoto pravo<br />
eksplicitno zabranuva ropstvo od bilo kakov vid. Me|utoa, ottamu<br />
ne mo`e da se izvede zaklu~ok deka vo na{ata dr`ava ne postoi nikakva<br />
za{tita od ropstvoto. Soglasno ~l. 32 st. 1 od Ustavot, pravoto na<br />
sloboden izbor na vrabotuvawe se tolkuva kako zabrana na: ropstvo vo<br />
smisla na ~l. 4 st. 1 od Evropskata konvencija, kako zavisnost vrz<br />
osnova na trud sli~na na ropstvoto ili kako prisilen ili zadol`itelen<br />
trud vo smisla na ~l. 4 st. 2. 96 Vo ovaa smisla, Ustavot go formulira<br />
pravoto na za{tita pri vrabotuvaweto, a Zakonot za rabotnite<br />
odnosi preku brojni odredbi sistematizirani kako prava na rabotnicite<br />
i nivnata polo`ba. Sodr`inata na ovie ustavnopravni i zakonski<br />
re{enija ne ostava prostor za somnenie deka vo pravniot poredok<br />
na Republika Makedonija ne postojat kakvi bilo institucionalni<br />
osnovi protiv ropstvoto, polo`bata sli~na na ropstvo ili kakva bilo<br />
forma na prisilba vrz osnova na trud. 97<br />
4. Od pravoto na zabrana na prisilna rabota se predvideni slednite<br />
so zakon opredeleni isklu~oci.<br />
Spored Zakonot za izvr{uvawe na sankciite rabotata na osudenite<br />
lica se tretira kako primaren oblik na nivnata resocijalizacija.<br />
Celta na vakviot vid rabota e, pred sî, edukativna i stru~noosposobuva~ka,<br />
odnosno sozdavawe rabotni naviki i qubov kon rabotata<br />
(vo slu~ai koga taa ne postoi) i odr`uvawe na rabotnata kondicija<br />
(vo slu~ai koga rabotnite navi}i ve}e nesomneno se izgradeni). Nejzina<br />
cel e preku procesot na trudot da go razviva ~uvstvoto na me|use-<br />
95<br />
Za kriminolo{kite aspekti na trgovijata so lu|e ("belo robje")<br />
vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Kriminologija, ISPPI, Skopje, 2003, str. 567-572.<br />
96<br />
Vidi: Izve{taj za kompatibilnosta... str. 38.<br />
97<br />
Ibid, str. 39.<br />
65
no po~ituvawe, sorabotka i drugarstvo. Nejzinata eti~ka funcija<br />
pridonesuva za razvivawe na ~uvstvoto na red i samodisciplina kako i<br />
spre~uvawe na razni oblici na neurozi, depresija i negativno odnesuvawe.<br />
Vo nikoj slu~aj ne e isklu~ena ekonomskata funkcija na osudeni~kata<br />
rabota, me|utoa istata ne e primarna. Site ovie funkcii na<br />
osudeni~kata rabota se na linijata na sfa}aweto na Evropskiot sud<br />
prezentirano vo presudata po povod Vagranci case. 98<br />
Navedeniot zakon gi razviva slednive na~ela vo vrska so osudeni~kata<br />
rabota: rabotata ne smee da ima poni`uva~ki karakter, vo<br />
opredeluvaweto na vidot na rabotata se vodi smetka za psihi~kite i<br />
fi~kite sposobnosti na osudenikot, dozvoluvawe mo`nost za izbor na<br />
rabotata od strana na osudenoto lice, zanimavawe so produktivna rabota<br />
vo ramkite na opredeleno rabotno vreme, na~elo na profesionalno,<br />
stru~no i korisno osposobuvawe, na~elo na ednakvi uslovi za rabota<br />
so onie {to vladeeat na sloboda i na~elo na pravi~no nagraduvawe.<br />
Pritoa, fakt e deka Zakonot za izvr{uvawe na sankciite ne sodr`i<br />
odredba so koja se normira deka rabotata na osudenite lica e<br />
zadol`itelna, nitu pak sodr`i odredbi spored koi, koga odbiva da raboti,<br />
osudenoto lice mo`e da se prisili na toa.<br />
Zakonot za odbrana na Republika Makedonija, vo ~l. 11 predvidviduva<br />
rabotna obvrska za gra|anite koja mo`e da se nalo`i samo<br />
vo uslovi na voena sostojba. Rabotnite zada~i za koi mo`e da se vovede<br />
ovaa obvrska se: ostvaruvawe na proizvodstvo i vr{ewe uslugi vo preprijatijata<br />
i javnite ustanovi i slu`bi od posebno zna~ewe za odbranata,<br />
vo pretprijatijata koi vr{at uslugi za potrebite na armijata, vo<br />
pretprijatijata koi sklu~ile dogovor so Ministerstvoto za odbrana za<br />
proizvodstvo ili vr{ewe uslugi vo voena sostojba, ureduvawe pati-<br />
{ta, `elezni~ki prugi i aerodromi, ureduvawe i odr`uvawe na mesta<br />
za preminuvawe preku vodeni i drugi pre~ki, pomo{ pri gasnewe po-<br />
`ari i ras~istuvawe na urnatini, izgradba na rovovski zasolni{ta i<br />
drugi zasloni za za{tita na naselenieto, vr{ewe seidbeni, `etveni i<br />
drugi sli~ni raboti za potrebite na odbranata. Alternativno slu-<br />
`ewe na voeniot rok koe spored ~l. 7 st. 1 od Zakonot za odbrana na<br />
Republika Makedonija se dozvoluva od verski pri~ini (prigovor na<br />
sovesta), isto taka, ne prestavuva zadol`itelna (prisilna rabota).<br />
Vo ~l. 117 - 119 od Zakonot za rabotnite odnosi pod poimot<br />
zadol`itelna (prisilna) rabota ne se smeta rabotata za vreme na nu-<br />
`da ili nesre}a koga rabotnoto vreme mo`e da trae podolgo od 40<br />
~asa. Tie situacii vo prv red se: zemjotres, poplavi, po`ari, epidemija,<br />
epizotija i druga vi{a sila ili nesre}a koja se slu~ila ili koja<br />
98<br />
Izve{taj za kompatibilnosta... str. 40. Vidi: podrobno: <strong>Sulejmanov</strong>,<br />
Z. Penologija, vtoro dopolneto izdanie, Grafohartija, Skopje, 1999, str. 549-<br />
570 i <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Komentar na zakonot za ivr{uvawe na sankciite, Grafohartija,<br />
Skopje, 1998, str. 194-207.<br />
66
neposredno se zakanuva, davawe pomo{ na drug rabotodava~ na koj mu se<br />
slu~ila nesre}a ili neposredno se zakanuva, koga e neophodno da se<br />
zavr{i zapo~natiot proces na rabota ~ii prekin so ogled na prirodata<br />
na tehnologijata i organizacijata na rabotata bi predizvikal<br />
zna~itelna materijalna {teta ili zagrozuvawe na `ivotot ili zdravjeto<br />
na lu|eto, za da se zapo~ne ili dovr{i itna medicinska (humana<br />
ili veterinarna) intervencija, ili druga neodlo`na zdravstvena<br />
merka.<br />
Spored ~l. 11 od Zakonot za obligacionite odnosi edinstvenoto<br />
ograni~uvawe na slobodata na dogovarawe se "osnovnite na~ela<br />
na op{testvenoto ureduvawe, prisilnite propisi, moralot na op{testvoto."<br />
Od ovie odredbi proizleguva deka sekoe storuvawe koe e slobodno<br />
dogovoreno pod pretpostavka da ne e sprotivno na zakonot ne<br />
pretstavuva prisilna rabota.<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 4<br />
Nikoj ne smee da bide dr`an vo ropstvo ili pot~inetost: ropstvoto<br />
i trgovijata so robije se zabraneti vo site oblici.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 4<br />
1. Nikoj ne smee da bide dr`an vo ropstvo ili vo ropska zavisnost.<br />
2. Nikoj ne smee da bide prisilen da vr{i prisilna ili zadol-<br />
`itelna rabota.<br />
3. Vo ovoj ~len "prisilna ili zadol`itelna rabota" nema da se<br />
smeta:<br />
a) sekoja rabota koja normalno se bara od licata koi se nao|aat<br />
vo zatvor vo smisla na odredbite na ~len 5 od ovaa Konvencija ili za<br />
vreme na uslovniot otpust,<br />
b) sekoja slu`ba koja ima voen karakter ili nekoja druga slu`ba<br />
namesto slu`ewe na voeniot rok, koga se raboti za lica koi se povikale<br />
na prigovor na sovesta vo onie zemji vo koi toa e predvideno so<br />
zakon,<br />
c) sekoja slu`ba koja se nalo`uva vo slu~aj na opasnost od nesre}a<br />
{to go zagrozuva `ivotot ili blagosostojbata na zaednicata,<br />
d) sekoja rabota ili slu`ba koi se sostaven del na voobi~aeni<br />
gra|anski obvrski.<br />
*<br />
^lenot 4 od Evropskata konvencija, ropstvoto i ropskata polo-<br />
`ba gi razgleduva oddelno od prisilnata ili zadol`itelna rabota.<br />
67
1 0 Ropstvoto i ropskata polo`ba gi opfa}aat doveduvaweto<br />
do krajnost formite na pot~inetost na poedinecot i se odnesuvaat na<br />
uslovite na ugnetuvawe koi {to poedinecot ne mo`e da gi promeni i<br />
izbegne. 99 Komisijata i Sudot razgleduvale nekolku slu~ai vo koi `alitelite<br />
tvrdele deka e povreden ~l. 4 st. 1, me|utoa pogolemiot broj<br />
od tie `albi gi podnele zatvorenici bez kakov i da e uspeh. 100<br />
2 0 Prisilnata ili zadol`itelna rabota se sveduva na nedobrovolniot<br />
karakter na odredena rabota ili uslugi koi se vr{at privremeno<br />
ili kako dopolnuvawe na gra|anskite ili obvrskite koi proizleguvaat<br />
od odredeni okolnosti. 101 Komisijata i Sudot razgleduvale<br />
izvesen broj slu~ai vo koi se otvora pra{aweto vo vrska so primenata<br />
na ~l. 4 st. 2 so koj se zabranuva prisilna i zadol`itelna rabota i ~l. 4<br />
st. 3 vo koj se naveduvaat isklu~oci vo odnos na ovaa op{ta zabrana.<br />
Me|utoa, kako i kaj `albite vrz osnova na ~l. 4 st. 1, Komisijata i<br />
Sudot nitu edna{ ne utvrdile povreda na zabranata. 102<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava od 1966<br />
~l. 8<br />
1. Nikoj ne smee da se dr`i vo ropstvo: zabraneto e ropstvoto i<br />
trgovijata so robje vo site negovi oblici.<br />
2. Nikoj ne mo`e da se dr`i vo odnos sli~en na ropskiot.<br />
3. a) Nikoj ne smee da se pra}a na prisilna i zadol`itelna rabota.<br />
b) To~kata a) na ovoj stav ne smee da se tolkuva deka go zabranuva<br />
izvr{uvaweto na kaznata prisilna rabota vrz osnova na presuda<br />
99<br />
Gomein, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovite<br />
prava, str. 22.<br />
100<br />
Vo slu~ajot Van Dreoogenbroeck protiv Belgija (1982), eden recidivist,<br />
staven na raspolagawe na vlastite, tvrdel deka toj vid nadzor pretstavuva<br />
ropska polo`ba zabraneta so ~l. 4 st. 1. Sudot ne go podr`al smetaj}i<br />
deka se primeneti restriktivni merki koi i vremenski se ograni~eni i se<br />
predmet na sudska kontrola. Sudot go zabele`al i toa deka ovie merki ne navleguvaat<br />
vo pravnata polo`ba na `alitetot vo obem potreben za da se nadmine<br />
stepenot so koj se ureduva poimot na ropstvo i ropska zavisnost.<br />
101<br />
Ibid, str. 22.<br />
102<br />
Vo slu~ajot Van der Mussale protiv Belgija (1983), eden belgiski<br />
advokatski pripravnik, od kogo se baralo bez nadomest da zastapuva siroma-<br />
{en klient, se `alel na povreda na ~l. 4 vo vrska so ~l. 14. Sudot zaklu~il<br />
deka dr`avata ima pravo na advokatite da im nametnuva vakvi obvrski, za{to<br />
ne samo {to advokatite se nao|aat vo polo`ba razli~na od onaa na pripadnicite<br />
na drugite profesii na koi takva obvrska ne im se nametnuva (stomatolozi,<br />
sudii i sl.), tuku i otamu {to osporenata praktika e eden od na~inite<br />
na koj Belgija go obezbeduva pravoto na pravi~no sudewe zagarantirano<br />
so ~l. 6 od Konvencijata.<br />
68
na takva kazna od strana na nadle`en sud vo zemjite kade {to odzemaweto<br />
na slobodata so prisilna rabota mo`e da se izre~e kako kazna za<br />
nekoi krivi~ni dela.<br />
c) Vo smisla na ovoj stav ne se smeta kako "prisilna i zadol-<br />
`itelna rabota":<br />
I) sekoja rabota ili slu`ba koi ne se spomnuvaat vo to~ka b), a<br />
koja redovno se bara od lice koe e zatvoreno vrz osnova na zakonita<br />
odluka na sud ili za koe e izdadena takva odluka, a se nao|a na usloven<br />
otpust.<br />
II) sekoja slu`ba od voeno zna~ewe i, vo zemjite kade se dopu{ta<br />
odbivawe na slu`ewe na voenata obvrska od pri~ina na sovesta, sekoja<br />
nacionalna slu`ba koja zakonot ja bara od licata koi stavaat takov<br />
prigovor.<br />
III) sekoja slu`ba koja se bara vo slu~aj na vi{a sila ili nesre}i<br />
koi go zagrozuvaat `ivotot i blagosostojbata na zaednicata.<br />
IV) sekoja rabota ili slu`ba koi se del na redovnite gra|anski<br />
obvrski.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Konvencija za ropstvoto. Usvoena na 25 septemvri 1926 vo @eneva.<br />
Vlegla vo sila na 7 juli 1955. Naslov na originalot: Slavery Convention.<br />
- Konvencija za spre~uvawe na trgovija so lu|e, eksploatacija,<br />
prostitucija na drugi. Usvoena na 21. 03. 1950. Naslov na originalot<br />
Convention for the Suppression of the Traffic in Persons of the Exploitation of the<br />
Prostitution of Others.<br />
- Me|unarodna konvencija za spre~uvawe na trgovija so `eni i<br />
deca. Usvoena na 30. 09. 1921. Naslov na originalot: International Convention<br />
for the Suppression of the Traffic in Women and Children.<br />
- Dopolnitelna konvencija za ukinuvawe na ropstvoto, trgovijata<br />
so robovi i ustanovite i praktikata sli~ni na ropstvoto. Usvoena<br />
so Rezolucijana Ekonomskiot i socijalniot sovet 608 (XXI) na 30. 04.<br />
1956. Vlegla vo sila na 1. 04. 1957 vo soglasnost so odredbata od ~l. 13.<br />
Naslov na originalot: Suplementary Convention on the Slavery, the Slave<br />
Trade and Institutions and Practices similar to Slavery.<br />
- Konvencija br. 29 na Me|unarodnata organizacija na trudot za<br />
prisilna rabota, od 28. 06. 1930. Vo sila od 1. 05. 1932. Naslov na originalot:<br />
Forced Labour Convention.<br />
- Konvencija za ukinuvawe na prisilnata rabota. Usvoena na 25.<br />
06. 1957 na Op{tata konferencija na Me|unarodnata organizacija na<br />
trudot. Vlegla vo sila na 17 januari 1959 vo soglasnost so odredbata od<br />
~l. 4. Naslov na originalot: The Abolition of Forced Labour Convention.<br />
- Konvencija za politikata na vrabotuvaweto. Usvoena na 9. 06.<br />
1964 na Op{tata konferencija na Megunarodnata organizacija na tru-<br />
69
dot. Vlegla vo sila na 15. 06. 1965. Nalov na originalot: Convention<br />
concerning Enployment Polici.<br />
- Dopolnitelen Protokol kon Konvencijata protiv transnacionalniot<br />
organiziran kriminal za prevencija, spre~uvawe i kaznuvawe<br />
na trgovijata so lu|e, posebno `eni i deca.<br />
- Konvencijata za eliminirawe na site formi na diskriminacija<br />
sprema `enata. Usvoena i proklamirana so Rezolucija na Generalnoto<br />
sobranie 2263 (XXII) od 7. 11. 1967.<br />
- Konvencijata protiv tortura i drugi surovi, nehumani ili<br />
poni`uva~ki kazni ili postapuvawa. Usvoena i otvorena za potpis,<br />
ratifikacija ili pristapuvawe so Rezolucija na Generalnoto sobranie<br />
39/46 od 10. 12. 1984. Vo sila na 26. 07 1987. Naslov na originalot:<br />
Convention against Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Traetmaent or<br />
Punishment.<br />
4. ZABRANA NA DISKRIMINACIJA I PRAVO NA EDNAKVOST<br />
PRED USTAVOT I ZAKONITE<br />
~l. 9<br />
Gra|anite na Republika Makedonija se ednakvi vo slobodite i<br />
pravata nezavisno od polot, rasata, bojata na ko`ata, nacionalnoto i<br />
socijalnoto poteklo, politi~koto i verskoto uveruvawe, imotnata i<br />
op{testvenata polo`ba.<br />
Gra|anite pred Ustavot i zakonite se ednakvi.<br />
1. Od ovaa ustavna odredba proizleguva: a) zabrana na diskriminacija<br />
ili pravo na ednakvost na gra|anite vo pravoto (zabrana<br />
navedenite svojstva da bidat osnova za neednakva pravna polo`ba na<br />
gra|anite pri ureduvaweto na op{testvenite odnosi so op{ti pravni<br />
normi), i b) pravo na ednakvost na gra|anite pred Ustavot i zakonite<br />
(ostvaruvawe na slobodite, pravata i dol`nostite na ~ovekot i<br />
gra|aninot preku ednakva primena na Ustavot i zakonite). Zabranata<br />
na diskriminacija (prvo ramni{te) i pravoto na ednakvost pred Ustavot<br />
i zakonot (vtoro ramni{te), me|u sebe se odnesuvaat kako normativno<br />
i stvarno, a zaedno se narekuvaat na~elo na ednakvost.<br />
1 0 Zabrana na diskriminacija (na~elo na ednakvost na prvo<br />
ramni{te). Zabranata na diskriminacija ili sloboda od diskriminacija<br />
(~l. 9 st. 1 Ustav) e pravo na gra|anite na ednakvost vo sferata na<br />
slobodite i pravata nezavisno od nivniot pol, rasa, boja na ko`ata,<br />
nacionalnoto i socijalnoto poteklo, politi~koto i verskoto uveruvawe,<br />
imotnata i op{testvenata polo`ba. Osven toa, ograni~uvaweto<br />
na pravata i slobodite ne mo`e da bide diskriminatorsko vrz osnova<br />
na navedenite prirodni i op{testveni svojstva na ~ovekot (~l. 54. st. 3<br />
Ustav).<br />
70
Zabranata na diskriminacija zna~i deka site gra|ani podednakvo<br />
se tretiraat vo Ustavot i zakonite, odnosno deka vo op{tite pravni<br />
akti tie gi imaat site prava i slobodi nezavisno od nivnite prirodni<br />
osobini (pol, rasa i boja na ko`ata) i nivnite socijalni svojstva<br />
(etni~ka pripadnost, socijalno poteklo, politi~ko uveruvawe, verski<br />
opredelba, imotna polo`ba i op{testven status). So drugi zborovi,<br />
ova pravo se sveduva na takvo tretirawe vo pravoto na ~lenot na edna<br />
kategorija, koe vo ni{to ne se razlikuva od tretiraweto na site drugi<br />
~lenovi na istata kategorija.<br />
Negativno opredeleno - pravoto na nediskriminacija, pravoto<br />
na zabrana na diskriminacija na gra|anite vrz osnova na nivnite prirodni<br />
i socijalni karakteristiki, vsu{nost, zna~i deka navedenite<br />
svojstva i polo`bi na lugeto ne smeat da bidat upotrebeni vo pravoto<br />
kako osnova bilo za nametnuvawe na posebni obvrski i ograni~uvawa,<br />
bilo za dodeluvawe posebni prava i privilegii vo koj i da e od pravnite<br />
odnosi. Toa proizleguva ottamu {to diskriminacijata kako praven<br />
poim zna~i ograni~uvawe ili priviligirawe vo pravata na edni vo<br />
odnos na drugi lica, nivni razli~en praven tretman vo zavisnost od<br />
odredeni nerazumni klasifikacii i podvojuvawa. 103 Taa zna~i nepravedna<br />
podelba ili razgrani~uvawe na edni vo odnos na drugi zaradi<br />
eliminirawe ili naru{uvawe na nivnite prava, sozdadavawe razliki,<br />
isklu~uvawa, ograni~uvawa ili nametnuvawa uslovi za koristewe na<br />
tie prava zasnovani vrz elementi koi ne mo`e da se opravdaat od aspekt<br />
na op{toprifatenite vrednosti: pravdata i pravednosta. Ili poednostavno,<br />
diskriminacijata zna~i neednakvo postapuvawe vo odnos<br />
na lica me|u koi postojat prirodni i socijalni razliki.<br />
Diskriminacijata, me|utoa, ne postoi pri sekoja, tuku samo pri<br />
nepravedna klasifikacija na lice ili grupa na lica, koja doveduva do<br />
neednakov tretman vo pravoto na ednakvite lica. Me|utoa, ottamu {to<br />
pokraj ednakvoto postapuvawe so ednakvite (bitno sli~nite), pravdata<br />
bara i neednakvo postapuvawe so neednakvite (bitno razli~nite), se<br />
pojavuva potrebata od klasifikacii na lica za koi }e se obezbedi poinakov<br />
praven tretman nasproti licata i grupite {to se razli~ni od<br />
niv. Vo tie slu~ai diskriminacijata e nu`na za da se postigne ednakvost<br />
vo tretmanot na razli~nite lica vo ramkite na nivnata kategorija,<br />
no razli~en vo odnos na ednakviot tretman vo ramkite na druga<br />
kategorija na lica. Takvata diskriminacija e pravedna, za{to se pravi<br />
vrz osnova na razumni (prifatlivi), odnosno pravedni kriteriumi za<br />
klasifikacija.<br />
Ottamu, zabranata na diskriminacija zna~i pravna ednakvost,<br />
ednakvost na pravoto sprema site (pravedno e ednakvite da se tretiraat<br />
ednakvo). Na ova normativno ramni{te principot na ednakvosta se<br />
103<br />
Inaku, samiot termin diskriminacija (lat. discriminere) zna~i pravewe<br />
razlika, delewe, podvojuvawe.<br />
71
pojavuva kako fundamentalno pravo na ~ovekot da se bide tretiran<br />
ednakvo vo soglasnost so svojata ~oveka priroda, ottamu {to ~ovekovite<br />
bitija imaat ednakva vrednost. Zabranata na diskriminacija, me-<br />
|utoa, ne ja isklu~uva i kategorijata na razli~en tretman (pravedno e<br />
razli~nite da se tretiraat razli~no) ako e zasnovan vrz utvrduvaweto<br />
na negovata potreba vo oddelen slu~aj so primena na pravdata. 104 Nakratko,<br />
ova pravo se sveduva samo na toa vo sozdavawe pravno relevantna<br />
obvrska za nositelite na normativnata dejnost, pri ureduvaweto<br />
na konkretnite pravni odnosi razli~nite pravni svojstva na subjetite<br />
vo pravoto da ne smeat da se zasnovaat vrz nabroenite okolnosti. Toa<br />
samo po sebe zna~i deka od aspekt na ovaa ustavna norma razli~nite<br />
svojstva po osnova na nekoja druga okolnost, odnosno sozdavaweto razli~ni<br />
kategorii subjekti vrz nekoja drug osnova, ne se zabraneti.<br />
Zabranata na diskriminacija ne ja isklu~uva nitu pozitivnata<br />
diskriminacija. Pozitivnata diskriminacija - ednakvo postapuvawe<br />
vo odnos na lica me|u koi postojat prirodni i socijalni razliki<br />
(obratna diskriminacija, benigna diskriminacija, afirmativna akcija<br />
na dr`avata, preodni ili preferentni merki, specijalni merki),<br />
isto taka, mu slu`i na principot na ednakvosta so voveduvawe privremena,<br />
poedine~na i predmetno ograni~ena neednakvost vo pravata.<br />
"Pozitivnata diskriminacija, vsu{nost, pretstavuva akcija na dr`avata<br />
za potkrepa na mo`nostite za realizacija na nekoi propi{ani<br />
prava na poedinci ili gupi koi tie samite ne mo`at da gi iskoristuvaat<br />
poradi razli~ni socijalni, fizi~ki ili politi~ki hedikepi.<br />
Ovoj institut ima ultimativna cel da ja namali razlikata me|u for-<br />
104<br />
"... Razlikite i neednakvostite koi gi imaat lu|eto se podeleni na<br />
onie {to ne se od zna~ewe za ednakvosta pred zakonot i na takvi {to se od<br />
zna~ewe i {to treba da se zemat predvid. Na primer, neednakvostite vrz osnova<br />
na polot, rasata, bojata na ko`ata i sl. se neednakvosti, koi ne treba da se<br />
zemat predvid za statusot na ednakvosta - imeno, lu|eto nezavisno od niv treba<br />
da se tretiraat ednakvo pred zakonot. Principot na pravdata, {to bara: sekomu<br />
da mu se dade {to mu pripa|a - bara od zakonot da bide "slep" sprema spomenatite<br />
prirodni neednakvosti. No istiot princip pak bara, zakonot da gi<br />
"vidi" i da utvrdi razli~en tretman na nekoi drugi neednakvosti bitni za postignuvawe<br />
na realna ednakvost vo zakonot - onamu kade {to razli~nosta stanuva<br />
hendikep za realizacija na pravoto, kade {to ekonomskite, socijalnite i<br />
kulturnite razliki stanuvaat pre~ka za postignuvaweto na efektivna ednakvost<br />
- tie razliki mora zakonski da se nadminat za da se izbegne sozdavawe<br />
na u{te pogolemi razliki i urivawe na principot na ednakvost... So eden<br />
zbor, principot na zakonski razli~en tretman e del od principot na ednakvost<br />
i toj mo`e da se opravda so specifi~nite prakti~ni okolnosti koi sozdavaat<br />
razliki vo {ansite da se koristat pravata {to im pripa|aat na lu|eto."<br />
Danailov Fr~koski, Q. Me|unarodno pravo za pravata na ~ovekot, Magor,<br />
Skopje, 2001, str. 59.<br />
72
malnata i stvarnata ednakvost, a ne da kreira originerni novi prava<br />
za nekogo ili da sozdava privilegirani nositeli na prava." 105 "Pozitivnata<br />
diskriminacija ili afirmativnite akcii se: poedine~ni<br />
merki, vremenski ograni~eni od dr`avata vo ovozmo`uvawe na specijalni<br />
prava - tretman na oddelni lica ili grupi, a so cel da im se<br />
ovozmo`i izedna~eni {ansi vo koristeweto na pravata {to im se garantirani."<br />
106<br />
Odredbata od ~l. 9 st. 1 od Ustavot, vo koja e sodr`ano pravoto<br />
na zabrana na diskriminacija ima karakter na op{ta odredba koja ima<br />
vrednost na pravo na ~ovekot i samata za sebe (ima vrednost na ~ovekovo<br />
pravo kako i site drugi ~ovekovi prava), me|utoa nejzinoto ostvaruvawe<br />
se realizira vo konkretni op{testveni odnosi ~ija sodr`ina ja<br />
~inat odredeni ili razli~ni kategorii na prava na ~ovekot. Ova pravo<br />
se smeta za op{to pravo (za{to se odnesuva na site drugi ~ovekovi<br />
prava, nezavisno od toa dali tie prava se koristat vo normalni uslovi<br />
ili za vreme na voena ili vonredna sostojba) koe treba da bide po~ituvano<br />
vo odnos na oddelnite posebno nabroeni prava na ~ovekot. Pravoto<br />
na nediskriminacija, vsu{nost, go oblikuva na~eloto na ednakvost<br />
na negovoto prvo, po~etno ramni{te. 107 Negovoto ostvaruvawe na<br />
ova ramni{te vo izvesna smila se obezbeduva so samoto va`ewe na<br />
op{tite pravni normi. 108 Sepak, dobivaj}i karakter na pravo, nediskriminacijata<br />
vo u`ivaweto na pravata ja obvrzuva dr`avata da prezeme<br />
opredeleni merki vo sankcioniraweto na otstapuvawata od po~ituvaweto<br />
na ova pravo. Vo ova smisla vo Krivi~niot zakonik e sodr`i<br />
odredba so koja se sankcionira povredata na ramnopravnosta na gra|anite<br />
(~l. 137 KZ). 109<br />
105<br />
Danailov Fr~koski, Q. Me|unarodno pravo za pravata na ~ovekot,<br />
Magor, Skopje, 2001, str. 64.<br />
106<br />
Ibid, str. 65.<br />
107<br />
Negovata sodr`ina kako pozitivno pravno pravilo se sostoi vo sozdavawe<br />
pravno relevantna obvrska za nositelite na normativnata dejnost -<br />
pri ureduvaweto na opredeleni pravni odnosi, nabroenite osnovi da ne smeeat<br />
da bidat bitni za pravnata polo`ba na pravnite subjekti. Vidi: Izve{taj<br />
za kompatibilnosta..., str. 221.<br />
108<br />
Op{tosta na normite koi sodr`at odredeni barawa upateni kon<br />
apstraktni subjeti od edna kategorija, li{eni od kakvi i da e individualni<br />
osobenosti, sama po sebe podrazbira, identi~na primena vo sekoj inidividualen<br />
slu~aj {to mo`e da se podvede pod hipotezite od op{tata norma.<br />
109<br />
Vidi: Izve{taj za kompatibilnosta..., str. 217. So ~l. 417 KZ e predvideno<br />
deloto Rasna i druga diskriminacija. Spored ovaa odredba: (1) Toj {to<br />
vrz osnova na razlika na rasa, boja na ko`a, nacionalnost ili etni~ko poteklo<br />
gi povreduva osnovnite ~ovekovi prava i slobodi priznati od strana na<br />
me|unarodnata zaednica, }e se kazni so zatvor od {est meseci do pet godini.<br />
(2) So kaznata od stav 1 }e se kazni toj koj{to vr{i progonuvawe na orga-<br />
73
2 0 Pravo na ednakvost na gra|anite pred ustavot i zakonite<br />
(na~elo na ednakvost na vtoro rami{te). Ednakvosta pred Ustavot<br />
i zakonot (~l. 9 st. 2 Ustav), zna~i deka Ustavot i zakonite podednakvo<br />
se primenuvaat kon site gra|ani. Pravoto na ednakvost na gra|anite<br />
pred Ustavot i zakonite, go oblikuva na~eloto na ednakvost na negovoto<br />
vtoro ramni{te, negovata neposredna primena na edno pravilo od<br />
strana na ovlastenite dr`avni organi. Pritoa, voop{to ne e bitna sodr`inata<br />
na pravnite normi {to treba da se primenat na konkretniot<br />
slu~aj. Inaku, za ozna~uvawe na ova pravo ispravna e i upotrebata na<br />
sinonimite: ednakvost vo primena na zakonot i ednakvo dejstvo na pravoto<br />
sprema site. Vrednosta na ova pravo se sostoi vo obezbeduvawe na<br />
po~ituvawe na na~eloto na zakonitost vo site slu~ai vo koi se odlu~uva<br />
za poedine~ni raboti. Vo su{tina stanuva zbor za primena na pravoto,<br />
odnosno za ednoobranost vo primena na normata vo site slu~ai.<br />
Ovaa ednakvost se izrazuva kako ednakvost na gra|anite pred sudot<br />
i pred upravnite organi, odnosno kako ednakva polo`ba na site subjekti<br />
vo primenata na pravoto. Ili poinaku, ovaa ednakvost se izrazuva<br />
kako ednakva primena na isti pravni pravila vo site individualni<br />
slu~ai, odnosno podednakvo ili uniformno tretirawe na site pripadnici<br />
na odredena grupa subjekti. Isklu~ok od uniformnosta vo postapuvaweto<br />
pretstavuva principot na pravi~nost. Pritoa, pravi~nosta<br />
ne pretstavuva naru{uvawe na na~eloto na ednakvosta, tuku samo<br />
prilagoduvawe na ednakvosta na poedine~niot slu~aj od gledi{te na<br />
op{tata norma. 110<br />
2. Ovde e zna~ajno da se istakne i toa deka od gledi{te na ednakvosta,<br />
slobodite i pravata imaat razli~en status vo Ustavot na Republika<br />
Makedonija.<br />
1 0 Li~nite i politi~kite prava i slobodi podednakvo im pripa-<br />
|aat na site gra|ani. Za u`ivawe na ovie prava dovolno e da se ima status<br />
na gra|anin, i ni{to pove}e od toa. Ovie slobodi i prava se ostvaruvaat<br />
neposredno vrz osnova na Ustavot. Zakonskoto ureduvawe na<br />
ovie prava pretstavuva isklu~ok, a ne pravilo. Pritoa, sudovite davaat<br />
ednakva za{tita vo slu~aj na nivna povreda ili ograni~uvawe od<br />
strana na dr`avnata vlast. Po pravilo, dr`avata se vozdr`uva od prezemawe<br />
merki za ograni~uvawe na ovie slobodi i prava i ne obezbeduva<br />
finansiski sredstva za nivno ostvaruvawe vo praktikata. 111<br />
Takviot stav vo celost se poklopuva so liberalnodemokratskiot<br />
koncept za ~ovekovite prava i slobodi. Za toj koncept e karakterinizacii<br />
ili na poedinci poradi nivnoto zalagawe za ramnopravnost na lu|eto.<br />
(3) Toj koj{to {iri idei za superiornost na edna rasa nad druga ili propagira<br />
rasna omraza ili pottiknuva na rasna diskriminacija, }e se kazni so<br />
zatvor od {est meseci do tri godini.<br />
110<br />
[kari}, S. Makedonija na site kontinenti, str. 293.<br />
111<br />
Ibid, str. 294.<br />
74
sti~no ograni~uvaweto samo na negativnoto opredeluvawe i na slobodite<br />
i na ednakvosta. Vo ovoj koncept ednakvosta vo forma na ednakva<br />
pravna sposobnost na poedinecot e svedena samo na najnu`niot uslov<br />
za ostvaruvawe na individualnata sloboda. Taa e ograni~ena samo na<br />
javnata sfera, odnosno samo na odnosite me|u gra|anite i vlasta (zakonot),<br />
a se izrazuva kako pravno garantirawe na negovite li~ni i politi~ki<br />
prava, odnosno kako garantirawe na pravnata forma na me|usebnite<br />
odnosi vo ekonomskata sfera. Ova garancija za gra|aninot zna~i<br />
da bara ~ist prostor i otsustvo na diskriminacija vo vr{eweto na<br />
negovite li~ni i politi~ki prava, a na dr`avata obvrska, koja ednakvo<br />
se odnesuva na site gra|ani, samata da ne sozdava pre~ki za nivnoto<br />
ostvaruvawe, kako i da gi onevozmo`uva centrite na na mo} nadvor od<br />
nea, vklu~uvaj}i gi i drugite gra|ani vo sozdavaweto takvi pre~ki, bez<br />
nikakva obvrska za sozdavawe materijalni i drugi uslovi tie prava i<br />
slobodi da se ostvarat ednakvo ili barem pribli`no ednakvo. 112<br />
2 0 Sprotivno od toa, na~eloto na ednakvost poinaku se ostvaruva<br />
vo oblasta na socijalnite i ekonomskite slobodi i prava. Za razlika<br />
od ednakvosta vo politi~kata sfera, vo socijalnoekonomskata sfera<br />
Ustavot ima za cel da obezbedi samo elementarna ednakvost na ~ovekot,<br />
odnosno minimalno nivo na materijalna i socijalna sigurnost na<br />
lu|eto. Vo funkcija na toa, dr`avata ima aktivna uloga vo zakonskoto<br />
ureduvawe na ovie slobodi i prava i vo obezbeduvaweto na finansiskite<br />
sredstva za nivnoto ostvaruvawe vo praktikata (pozitivni prava).<br />
Vo ostvaruvaweto na navedenata uloga, dr`avnata vlast nastapuva<br />
kako klu~en faktor na distributivnata pravda vo socijalnoekonomskata<br />
sfera. 113<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 2<br />
Sekomu mu pripa|aat site prava i slobodi proglaseni vo ovaa<br />
Deklaracija bez kakva i da e razlika vo pogled na rasata, bojata, polot,<br />
jazikot, veroispovesta, politi~koto i drugo mislewe, nacionalnoto<br />
ili socijalnoto poteklo, imotot, ra|aweto ili drugi okolnosti.<br />
Natamu, nikakva razlika nema da se pravi vrz osnova na politi~kata,<br />
pravnata ili me|unarodnata polo`ba na zemjata ili teritorijata<br />
na koe liceto im pripa|a, bilo taa da e nerazviena, pod staratelstvo,<br />
nesamoupravna ili se nao|a pod kakvo i da e ograni~uvawe na<br />
suverenosta.<br />
112<br />
Cvetkovski, C. op. cit. str. 332.<br />
113<br />
[kari}, S. op, cit. str. 294.<br />
75
~l. 74<br />
Site pred zakoniot se ednakvi i bez kakva i da e razlika na podednakva<br />
za{tita na zakonot. Site imaat pravo na ednakva za{tita<br />
protiv koja i da e diskriminacija so koja se kr{i ovaa Deklaracija i<br />
protiv kakvo i da e pottiknuvawe na takva diskriminacija.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 14<br />
U`ivaweto na pravata i slobodite, priznati so ovaa Konvencija<br />
e obezbedeno od diskriminacija zasnovana vrz polot, rasata, bojata<br />
na ko`ata, jazikot, verata, politi~koto ili koe i da e drugo mislewe,<br />
nacionalnoto ili socijalnoto poteklo, pripadnosta na nacionalno<br />
malcinstvo, materijanata polo`ba, potekloto po ra|awe ili po<br />
koja i da e druga osnova.<br />
Protokol br. 12 kon Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi od 1950<br />
~l. 1<br />
1. U`ivaweto na sekoe pravo predvideno so zakon }e bide obezbedeno<br />
bez diskriminacija vrz bilo koja osnova kako pol, rasa, boja,<br />
jazik, religija, politi~ko ili drugo mislewe, nacionalno ili socijalno<br />
poetklo, povrzanost so nacionalno malcinstvo, imot, ra|awe ili<br />
drug status.<br />
2. Nikoj ne smee da bide diskriminiran od strana na javen organ<br />
po bilo koja osnova navedena vo stav 1.<br />
*<br />
Vo Evropskata konvencija ne postoi op{ta obvrska za nediskriminacija.<br />
Namesto toa, za{titata vrz osnova na ~l. 14 e povrzana so<br />
drugi su{tinski prava navedeni vo Konvencijata: taa ne postoi sama za<br />
sebe. So drugi zborovi, ~l. 14 ne gi obvrzuva dr`avite da obezbedat<br />
op{ta garancija protiv diskriminacijata, tuku samo da obezbedat nediskriminacija<br />
vo pogled na pravata i slobodite izneseni vo Konvencijata.<br />
Vo nego, isto taka, se bara, koga Konvencijata dozvoluva ograni~uvawa<br />
ili namaluvawa na edno garantirano pravo, tie ograni~uvawa<br />
ili namaluvawa da ne smeat da bidat nametnati na diskriminatorski<br />
na~in. Ovoj princip zna~i deka Sudot gi razgleduva tvrdewata za<br />
prekr{uvawe na su{tinskite prava od Konvencijata zaedno so zabranata<br />
za diskriminacija. Toa se pravi ottamu {to faktite za slu~ajot<br />
mo`ebi nema da poka`at prekr{uvawe na postojnoto pravo koga toa<br />
pravo se razgleduva oddelno, no mo`ebi }e poka`at prekr{uvawe koga<br />
se razgleduva zaedno so ~l. 14.<br />
Zna~ajno e da se istakne i toa deka Komisijata i Sudot ponekoga{<br />
odbivaat da razgleduvaat povredi na ~l. 14. Toa e slu~aj toga{<br />
76
koga ve}e utvrdile deka se prekr{eni edno ili pove}e od su{tinskite<br />
prava zagarantirani so drugite ~lenovi na Konvencijata. 114<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava od 1966<br />
~l. 26<br />
Site lica se ednakvi pred zakonot i imaat pravo bez kakva i da<br />
e diskriminacija na ednakva za{tita pred zakonot. Za taa cel zakonot<br />
treba da zabrani sekakva diskriminacija i na site lica da im garantira<br />
ednakva i delotvorna za{tita protiv sekakva diskriminacija<br />
osobeno vrz osnova na rasa, boja, jazik, veroispovest, politi~ko i koe i<br />
da e drugo mislewe, nacionalno i socijalno poteklo, imot, ra|awe ili<br />
nekoja druga sostojba.<br />
Me|unaroden pakt za ekonomskite, socijalnite i kulturnite prava od<br />
1966<br />
~l. 4<br />
Dr`avite stranki na ovoj Pakt priznavaat deka, so ogled na<br />
u`ivaweto na pravata koi gi dava dr`avata vo soglasnost so ovoj Pakt,<br />
dr`avata mo`e da gi podvede tie prava samo pod takvi ograni~uvawa<br />
koi se odredeni so zakon i samo vo mera kolku {to toa e vo soglasnost<br />
so prirodata na tie prava i isklu~ivo vo funkcija na unapreduvawe na<br />
op{tata blagosostojba vo demokratskoto op{testvo.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Konvencija koja se odnesuva na diskriminacija vo pogled na<br />
vrabotuvaweto i zanimaweto. Usvoena na 25. 06. 1958 na Op{tata konferencija<br />
na Me|unarodnata organizacija na trudot. Vlegla vo sila<br />
na 15. 07. 1960 vo soglasnost so odredbata od ~l. 8. Naslov na originalot:<br />
Discrimination (Employment and Occupation) Convention.<br />
- Konvencija ze ednakvo nagraduvawe na ma{kata i `enskata rabotna<br />
sila za rabota od ednakva vrednost. Usvoena na 29. 06. 1951 na<br />
Op{tata konferencija na Me|unarodnata organizacija na trudot, vlegla<br />
vo sila na 23. 05. 1953 vo soglasnost so odredbata od ~l. 6. Naslov<br />
na originalot: Convention Conserning Equal Renuneration for Men and<br />
Women Workers for Work of Equal Value.<br />
- Konvencija protiv diskriminacija vo obrazovanieto, usvoena<br />
na 14. 12. 1960 na Op{tata konferencija na UNESKO, Vlegla vo sila na<br />
22.05.1962 vo soglasnost so odredbite od ~l. 14. Naslov na originalot<br />
Convention Against Discrimination in Education.<br />
114<br />
Taka vo slu~aite Jophnston i drugi protiv Irska (1986) i Dudgeon<br />
protiv Obedinetoto Kralstvo (1981) utvrduvaj}i deka e povredeno pravoto<br />
na semeen `ivot od ~l. 8, Sudot go proglasil za nebitno razgleduvaweto na<br />
predmetot vo vrska so ~l. 14 od Konvencijata.<br />
77
- Deklaracija na ON za ukinuvawe na site vidovi rasna diskriminacija.<br />
Usvoena i proklamirana so Rezolucija na Generalnoto sobranie<br />
1904 (XVIII) od 20. 11. 1963. Naslov na originalot: United Nation<br />
Declaration on the Elimination of all Forms of Radical Descrimination.<br />
- Me|unarodna konvencija za ukinuvawe na site vidovi rasna diskriminacija.<br />
Usvoena i otvorena za potpi{uvawe ili pristapuvawe<br />
so Rezolucija na Generalnoto sobranie na ON 2106 (XX) od 21. 12. 1965.<br />
Naslov na originalot: International Convention on the Elimination of all<br />
Formas od Radical Descrimination.<br />
- Konvencija na ON za ukinuvawe na diskriminacija sprema<br />
`enite. Usvoena i proklamorana so Rezolucija na Generalnoto sobranie<br />
na ON 2263 (XXII) od 7. 11. 1967. Naslov na originalot: United Nation<br />
Declaration on the Elimination of Descrimination Against Women.<br />
- Konvencija za politi~kite prava na `enata. Otvorena za potpi{uvawe<br />
i ratifikacija so Rezolucija na Generalnoto sobranie na<br />
ON 640 od 20. 12. 1952. Vo sila na 7. 07. 1954 vo soglasnost so odredbata<br />
od ~l. IV. Usvoena na 31. 03. 1953, Wujork. Naslov na originalot: Convention<br />
on the Political Rights od Women.<br />
- Konvencija za borba protiv diskriminacija vo oblasta na<br />
obrazovanieto. Usvoena na 14. 12. 1960 na Op{tata konferencija na<br />
Megunarodnata organizacija na trudot. Vlegla vo sila na 22. 05. 1967<br />
vo soglasnost so odredbata od ~l. 14. Naslov na originalot: Convention<br />
Against Descrimination in Education.<br />
- Konvencija za pravata na deteto. Usvoena na 20. 11. 1989 Vo<br />
sila na 17. 11. 1991. Naslov na originalot: Convention on the Rights of the<br />
Child.<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Re{enie U. br. 77/1997 od 28. 05. 1997, Sudot ne povede postapka<br />
za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 7 od Zakonot za danocite na<br />
imot ("SV RM," br. 80/1993 i 71/1996).<br />
Spored navodite vo inicijativata so Zakonot za danocite na<br />
imot ne bile definirani pove}e pra{awa {to se odnesuvale na odano-<br />
~uvaweto na sopstvenicite na stanovite, kako rezultat na {to osporenata<br />
odredba bila nejasna, odnosno ovozmo`uvala dvojno tretirawe na<br />
eden ist gra|anin i neramnopravno tretirawe na gra|anite koi imaat<br />
stan vo koj ne `iveat i onie vo koj `iveat, {to ne bilo vo soglasnost<br />
so ~l. 9 i ~l. 54 st. 3 od Ustavot.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 7 od Zakonot, obvrznikot<br />
na danokot na imot na stanbena zgrada ili stan, vo koj `ivee so<br />
~lenovite na semejstvoto ima pravo na namaluvawe na presmetaniot<br />
danok vo visina od 50%.<br />
So ~l. 33 od Ustavot e utvrdeno deka sekoj e dol`en da pla}a danok<br />
i drugi javni dava~ki i da u~estvuva vo namiruvaweto na javnite<br />
78
ashodi na na~in utvrden so zakon, a spored ~l. 68 st. 1 al. 3 od Ustavot,<br />
Sobranieto na Republika Makedonija gi utvrduva javnite dava~ki.<br />
So odredbite na ~l. 2 do 8 od Zakonot za danocite na imot se<br />
uredeni pra{awata za predmetot na odano~uvawe, dano~niot obvrznik,<br />
dano~nata osnova, dano~nite stapki i dano~nite osloboduvawa i olesnuvawa<br />
od danokot na imot. Vo taa smisla, predmet na odano~uvawe e<br />
sopstvenosta na nedvi`en imot, me|u koi se stanbenite zgradi ili stanovi,<br />
obvrznik e sopstvenikot na imotot, osnovata e pazarnata vrednost<br />
na imotot, a stapkata iznesuva 0,10%. Vo delot za dano~nite osloboduvawa<br />
i olesnuvawa, pokraj taksativno nabroenite slu~ai za koi ne<br />
se pla}a danok na imot, e sodr`ana i osporenata odredba od Zakonot.<br />
Trgnuvaj}i od navedenite odredbi jasno proizleguva deka obvrskata<br />
za pla}awe na danokot na imot, negovite obvrznici i nivnite<br />
olesnuvawa pri pla}aweto na danokot se pravo na zakonodavniot<br />
organ, {to toj gi uredil so Zakonot. So osporenata odredba, vo konkretniot<br />
slu~aj, spored misleweto na Sudot, ne se naru{uva principot<br />
na ednakvost na gra|anite, nitu, pak, se ograni~uvaat nivnite prava i<br />
slobodi. Imeno, dano~noto olesnuvawe za obvrznikot na danokot na<br />
imot za stanbenata zgrada ili stan vo koj `ivee so ~lenovite na semejstvoto<br />
ne zna~i diskriminatorski odnos, bidej}i gra|anite kako sopstvenici<br />
na stan vo koj `iveat i gra|anite kako sopstvenici na stan vo<br />
koj ne `iveat, ne se nao|aat vo ednakva pravna polo`ba, a predvidenoto<br />
olesnuvawe za dano~nite obvrznici, so osporenata odredba se odnesuva<br />
ednakvo za site gra|ani {to se nao|aat vo takva polo`ba. So<br />
ogled na toa, Sudot oceni deka ne mo`e da se postavi pra{aweto za<br />
soglasnosta na ~l. 7 od Zakonot so odredbite od Ustavot.<br />
2. So Re{enie U. br. 14/1999 od 10. 02. 1999, Sudot ne povede postapka<br />
za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 11 st. 1 od Zakonot za sudski<br />
taksi ("SV RM," br. 46/1990, 11/1991, 65/1992 i 20/1995).<br />
Spored podnositelot na inicijativata, osporenata odredba ne<br />
bila vo soglasnost so ~l. 9 i 33 od Ustavot, bidejki so nea se sozdavala<br />
neednakvost me|u navedenite subjekti vo ~l. 11 i drugite subjekti, iako<br />
i tie bile dol`ni da pla}aat taksi kako i site drugi gra|ani vo<br />
Republika Makedonija.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 11 st. 1 od Zakonot,<br />
od pla}awe taksi oslobodeni se Republika Makedonija, op{tinata,<br />
dr`avnite organi, mesnite zaednici, organizacijata na crveniot krst<br />
i drugite humanitarni organizacii, i stranska dr`ava i stranski dr`avjani,<br />
ako toa e predvideno so me|unaroden dogovor ili pod uslov na<br />
reciprocitet.<br />
^len 1 od Zakonot za sudskite taksi utvrduva deka pred sudovite<br />
vo Republika Makedonija se pla}aat sudski taksi spored odredbite<br />
od ovoj zakon i taksenata tarifa koja e sostaven del na ovoj zakon.<br />
79
Spored ~l. 9 st. 1 na ovoj zakon, sudskite taksi se prihod na Republi~kiot<br />
buxet.<br />
Vo delot II od ovoj zakon vo desetina odredbi e uredeno osloboduvaweto<br />
od pla}awe na taksa za odredeni pravni i fizi~ki lica.<br />
Ustavot na Republika Makedonija, osnovnite slobodi i prava<br />
gi vrzuva za poimot ~ovek i gra|anin, so posebna podelba na gra|anski<br />
i politi~ki slobodi i prava vo koi spa|a ~l. 9 i ekonomski, socijalni<br />
i kulturni prava vo koi spa|a ~l. 33.<br />
Ottuka, jasno proizleguva deka ~l. 9 od Ustavot zboruva za ednakvost<br />
na slobodite i pravata na gra|anite, odnosno za ednakvost na<br />
gra|anite pred Ustavot i zakonite. Spored toa, so osporeniot ~len od<br />
Zakonot, ne se povreduva ustavnoto na~elo na ednakvost na gra|anite<br />
bidejki toj voop{to ne se odnesuva na gra|anite, tuku na to~no utvrdeni<br />
subjekti kako {to se Republika Makedonija, op{tinite, dr`avnite<br />
organi, mesnite zaednici, organizacijata na crveniot krst i drugi<br />
humanitarni organizacii kako i stranska dr`ava i stranski dr`avjanin<br />
ako e toa predvideno so me|unaroden dogovor ili pod uslov na reciprocitet.<br />
Toa zna~i deka vo konkretniot slu~aj ne stanuva zbor za<br />
neednakvost vo pravata na gra|anite, tuku deka se raboti za drugi<br />
pravni subjekti koi imaat poinakva pravna polo`ba od gra|anite.<br />
3. So Odluka U. br. 32/2000 od 12. 07. 2000, Sudot go ukina ~l. 18a<br />
st. 2 od Zakonot za prekr{ocite protiv javniot red i mir ("SV RM,"<br />
br. 27/1972, 29/1983, 51/1988, 19/1990, 26/1993), vo delot "grob ili drugo."<br />
Na sednicata Sudot utvrdi deka vo osporenata odredba e predvideno<br />
so kazna zatvor od 40-60 dena da se kazni toj {to na grob ili<br />
drugo javno mesto postavi natpis, fotografija ili podigne spomen<br />
obele`je na lice koe go izgubilo `ivotot kako neprijatel na NOB<br />
ili op{testveno politi~koto ureduvawe na Republika Makedonija.<br />
Razgleduvaj}i ja osporenata odredba od zakonot vo kontekst na<br />
odredbite od ~l. 8 st. 1 al. 8, ~l. 9, ~l. 11 st. 1 i ~l. 25 od Ustavot, Sudot<br />
oceni deka taa, vo delot so koj kako kaznivo povedenie go opredeluva<br />
istaknuvaweto fotografija, natpis ili spomen obele`je na grobot na<br />
liceto {to go izgubilo `ivotot kako neprijatel na NOB ili na op{testveno-politi~koto<br />
ureduvawe, ima implikacii vrz respektiraweto<br />
na ~ove~koto dostoinstvo kako ustavna vrednost {to go protkajuva<br />
ustavniot koncept na ~ovekovite prava i slobodi. Spored misleweto<br />
na Sudot, iznesenite ustavni odredbi, i ne samo tie, ja istaknuvaat<br />
vrednosta i neprikosnovenosta na ~ove~kata li~nost kako osnova i<br />
smisla na garantiraweto na ~ovekovite prava. ~ove~koto dostoinstvo,<br />
vo taa smisla, ne e samo edno od ~ovekovite prava {to izre~no se prepoznava<br />
vo ~l. 25 od Ustavot, tuku i nivna pretpostavka izrazena vo temelnata<br />
vrednost na humanizmot vo ~l. 8 st. 1 al. 8 od Ustavot.<br />
Iako ~ove~koto dostoinstvo e vrednost {to vo prv red bara za-<br />
{tita koga se raboti za `ivite lu|e, <strong>Ustavn</strong>iot sud smeta deka negoviot<br />
doseg sekako gi opfa}a i umrenite. Iako izrazuvaweto na respe-<br />
80
ktot kon umrenite mo`e da ima razli~ni nivoa i formi osobeno vo javnata<br />
sfera, Sudot smeta deka elementaren uslov za respekt na ~ove-<br />
~koto dostoinstvo e umreniot da bide pogreban onaka kako {to `ivite<br />
gi pogrebuvaat umrenite spored va`e~kite obi~ajni i pravni pravila,<br />
nezavisno od nivnite zaslugi ili grevovi gledani od aspekt na op{testvenata<br />
zaednica. Vo isto vreme toa go podrazbira i pravoto na bliskite<br />
(vrz bilo koja osnova) na umreniot da ne bidat popre~uvani da go<br />
pogrebat na voobi~aen, bi se reklo, dostoen na~in.<br />
Vo Republika Makedonija dostojnoto ili voobi~aenoto pogrebuvawe,<br />
so odredeni razliki vo pogled na verskata ili nacionalnata<br />
pripadnost, podrazbira i istaknuvawe znaci, fotografii, natpisi,<br />
obele`ja ili nadgrobni spomenici, {to e izre~no dozvoleno so ~l. 10<br />
od Zakonot za grobi{ta ("SV SRM," br. 18/1973).<br />
Vrz osnova na iznesenoto, Sudot smeta deka so toa {to osporenata<br />
odredba od Zakonot kako kaznivo povedenie go opredeluva postavuvaweto<br />
na fotografija, natpis ili spomen obele`je na grob na lice<br />
koe go zagubilo `ivotot kako neprijatel na NOB ili na op{testvenopoliti~koto<br />
ureduvawe na Republika Makedonija, se povreduva elementarnoto<br />
dostoinstvo na ~ovekot preku skratuvawe na pravoto da bide<br />
pogreban na na~in kako {to se pogrebuvaat umrenite i se povreduva,<br />
bez osnova, ispolnuvaweto na moralnata dol`nost na negovite bliski<br />
da go pogrebat na takov na~in.<br />
4. So Odluka U. br. 77/2000 od 13. 09. 2000, Sudot go poni{ti Zakonot<br />
za ostvaruvawe na predvremena penzija ("SV RM," br. 37/2000,<br />
41/2000 i 53/2000).<br />
Na sednicata Sudot utvrdi deka so osporeniot zakon se opredeluvaat<br />
uslovite za ostvaruvawe na predvremena penzija za vrabotenite<br />
kaj korisnicite i edinkite-korisnici na sredstvata od Buxetot na Republika<br />
Makedonija (~l. 1) i tie se najmalku 63 godini `ivot (ma`),<br />
odnosno 58,5 godini `ivot (`ena) i 20 godini penziski sta` i najmalku<br />
35 godini penziski sta` (ma` i `ena) bez ogled na godinite na `ivot<br />
(~l. 2).<br />
Vo ~l. 3 od Zakonot se opredeluva penziskata osnovica na vrabotenite<br />
na koi }e im prestane rabotniot odnos vrz osnova na ~l. 2 al.<br />
1 od ovoj zakon, a vo ~l. 4 od Zakonot se predviduva mo`nost za dobrovolno<br />
zaminuvawe vo predvremena penzija na vraboteniot kaj korisnicite<br />
od ~l. 1 na ovoj zakon.<br />
Spored ~l. 6 od Zakonot, sredstvata za isplata na predvremena<br />
penzija ostvarena spored ovoj zakon se obezbeduvaat od Buxetot na Republika<br />
Makedonija, a vo ~l. 8 od Zakonot se utvrduva deka za sproveduvawe<br />
na ovoj zakon e nadle`en Fondot za penzisko i invalidsko osiguruvawe<br />
na Makedonija.<br />
Vo ~l. 9 od Zakonot se predviduva mo`nost za dobrovolno ostvaruvawe<br />
na predvremena penzija na vrabotenite vo visokoto obrazovanie<br />
izbrani vo nastavni~ko zvawe (docent, vonreden profesor ili<br />
81
edoven profesor) i na vrabotenite vo javnite nau~ni ustanovi izbrani<br />
vo nau~ni zvawa (nau~en sorabotnik, vi{ nau~en sorabotnik ili nau~en<br />
sovetnik), a, spored ~l. 9-b od Zakonot, ako korisnikot na predvremenata<br />
penzija zasnova raboten odnos ili otpo~ne da vr{i samostojna<br />
dejnost mu se zapira isplatata na predvremenata penzija.<br />
Trgnuvaj}i od ustavnite opredelbi, Sudot utvrdi deka osporeniot<br />
zakon ne propi{uva ednakva pravna polo`ba na gra|anite. Imeno,<br />
Sudot utvrdi deka predviduvaweto, vo ~l. 1, Zakonot da se odnesuva<br />
samo na nekoi vraboteni kaj korisnicite i edinkite - korisnici na<br />
sredstvata od Buxetot na Republika Makedonija, a ne na site koi ostvaruvaat<br />
sredstva od toj ist izvor, zna~i deka Zakonot ima neednakov<br />
tretman kon gra|anite koi se vo ista op{testvena polo`ba. Sudot,<br />
isto taka, utvrdi deka Zakonot ima neednakov tretman kon gra|anite<br />
koi se vo ista op{testvena polo`ba i so sodr`inata na ~l. 4 od Zakonot<br />
(nekoj vraboten kaj korisnik na sredstvata od Buxetot da mo`e da<br />
bira dali }e zamine vo predvremena penzija, a nekoj ne), so sodr`inata<br />
na ~l. 9 od Zakonot (nekoi vraboteni vo visokoobrazovnite i nau~ni<br />
institucii da ostvaruvaat pravo na predvremena penzija, a nekoi ne),<br />
kako i so sodr`inata na ~l. 10 od Zakonot (imeno, Zakonot da va`i do<br />
31. 12. 2000 godina i, so toa, da se odnesuva na edni vraboteni, a ne na<br />
site vraboteni).<br />
Ponatamu, Sudot utvrdi deka predviduvaweto, vo ~l. 2 st. 1 al. 1<br />
od Zakonot, na ma`ite-vraboteni kaj korisnicite na sredstvata od Buxetot<br />
da im prestane rabotniot odnos so 63 godini `ivot, a na `enitevraboteni<br />
kaj korisnicite na sredstvata od Buxetot so 58,5 godini `ivot,<br />
vo situacija koga tie imaat isti godini penziski sta`, zna~i neednakov<br />
odnos na Zakonot kon gra|anite vrz osnova na pol. Sudot, isto<br />
taka, utvrdi deka Zakonot ima neednakov tretman kon gra|anite so razli~en<br />
pol i so sodr`inata na ~l. 3 od Zakonot so ogled na toa {to so<br />
nego se predviduva razli~na visina (razli~en procent) na penziska<br />
osnovica na ma`ite i `enite (i ednite i drugite vraboteni kaj korisnicite<br />
na sredstvata od Buxetot) so isti godini penziski sta`, so {to<br />
ma`ite se staveni vo ponepovolna pravna polo`ba. [to se odnesuva,<br />
pak, do sodr`inata na drugite zakonski odredbi, Sudot smeta deka tie<br />
se vo funkcija na napred navedenite zakonski odredbi i ne mo`at samostojno<br />
da egzistiraat vo pravniot poredok.<br />
Imaj}i go predvid iznesenoto (sodr`inata na osporeniot zakon<br />
vo negovata celina), od edna strana, i paralelno so ovoj zakon postoewe<br />
na regulativata za rabotnite odnosi i za penziskiot sistem (Zakonot<br />
za rabotnite odnosi i Zakonot za penziskoto i invalidskoto osiguruvawe),<br />
vo koi se sodr`ani poinakvi re{enija za prestanokot na<br />
rabotniot odnos i za ostvaruvaweto na pravoto na penzija otkolku vo<br />
osporeniot zakon, od druga strana, Sudot utvrdi deka osporeniot zakon<br />
ne se pridr`uva do ustavnata obvrska za toa gra|anite da bidat ednakvo<br />
tretirani i nediskriminirani so zakon.<br />
82
Istovremeno, so ogled na toa {to na vrabotenite kaj korisnicite<br />
na sredstvata od Buxetot, opfateni so osporeniot zakon, im se<br />
menuvaat pravata od rabotniot odnos i vo vrska so penzijata, a na drugite<br />
vraboteni ne, Sudot oceni deka so toa Zakonot sozdava pravna nesigurnost<br />
i, preku nea koja e sostaven del na dominantnosta na pravoto<br />
kako objektivno merilo nad subjektivnata volja, go povreduva vladeeweto<br />
na pravoto, {to e temelna vrednost na pravniot poredok na Republika<br />
Makedonija spored ~l. 8 st. 1 al. 3 od Ustavot.<br />
5. So Odluka U. br. 15/2001 od 19. 09. 2001, Sudot go ukina ~l. 60<br />
stav 1 od Zakonot za semejstvo ("SV RM," br. 80/1992 i 9/1996).<br />
Spored navodite vo inicijativata od odredbata na ~l. 60 st. 1 od<br />
zakonot, proizleguva deka deteto e ograni~eno vo pravoto da mo`e da<br />
vodi postapka za utvrduvawe na tatkovstvo, a dodeka liceto koe se smeta<br />
za tatko e neograni~eno da vodi postapka za utvrduvawe na tatkovstvo<br />
nezavisno od vozrasta na deteto. Spored toa, re{enijata sodr`ani<br />
vo zakonot po odnos na ova pra{awe go doveduvaat vo neramnopravna<br />
polo`ba deteto vo odnos na liceto koe se smeta za tatko na deteto<br />
{to e sprotivno na ~l. 9 od Ustavot.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka vo Zakonot za semejstvoto pra-<br />
{aweto na utvrduvawe na tatkovstvo odnosno maj~instvo e regulirano<br />
vo ~l. 51-63. Vo osporeniot ~l. 60 st. 1 e predvideno deka deteto rodeno<br />
nadvor od brak tu`ba zaradi utvrduvawe na tatkovstvo mo`e da podnese<br />
do navr{uvawe na 21 godina od `ivotot.<br />
Od navedenite zakonski odredbi koi go reguliraat pra{aweto<br />
na utvrduvawe na tatkovstvo odnosno maj~instvo na dete rodeno nadvor<br />
od brak proizleguva deka na roditelite im e priznato neograni~eno<br />
pravo vo tekot na `ivotot da mo`at da baraat utvrduvawe na tatkovstvo<br />
odnosno maj~instvo bez ogled na vozrasta na deteto, pa duri i da<br />
go priznaat so testament.<br />
Od druga strana, pak, deteto rodeno nadvor od brak pri utvrduvawe<br />
na tatkovstvo odnosno maj~instvo e ograni~eno i toa mo`e da<br />
bara utvrduvawe na tatkovstvo odnosno maj~instvo do navr{uvawe na<br />
21 godina od `ivotot.<br />
Pri ocenuvawe na ustavnosta na osporenata zakonska odredba<br />
od aspekt na na~eloto na ednakvost i ramnopravnost vo odnos na koi<br />
istata i se osporuva so inicijativata, Sudot smeta deka pred sî treba<br />
da se imaat predvid odnosite koi se reguliraat so Zakonot za semejstvo<br />
vo celina, a posebno odnosite me|u roditelite i decata, kade kako<br />
osnovni principi vrz koi se temeli semejnoto pravo se principot na<br />
ednakvosta i ramnopravnosta, principot na za{tita na interesite na<br />
decata i principot na za{tita na semejstvoto.<br />
Imeno, Sudot smeta deka semejno pravniot odnos kako predmet<br />
na semejnoto pravo pretstavuva specifi~na pravna kategorija vo koja<br />
dominacija imaat li~no pravnite elementi, koi se sveduvaat na prava<br />
i obvrski me|u ~lenovite na semejstvoto i tie se javuvaat kako prava i<br />
83
obvrski od neimoten karakter (vernost, pomagawe, po~ituvawe i drugo)<br />
i prava i obvrski koi se od imoten karakter (pravo na izdr`uvawe<br />
me|u bra~nite drugari, kako i me|u roditelite i decata) me|u bra~nite<br />
drugari i me|u roditelite i decata, pri {to utvrdenite rokovi vo<br />
zakonot se me|a za zapo~nuvawe ili prestanuvawe na ostvaruvawe na<br />
utvrdenite prava, me|utoa tie ne treba da pretstavuvaat pre~ka za ostvaruvawe<br />
na odredeni prava.<br />
So ogled na toa {to vo konkretniov slu~aj kaj institutot na<br />
utvrduvawe na tatkovstvo, odnosno maj~instvo na dete rodeno nadvor<br />
od brak, deteto e ograni~eno da go ostvari ova pravo do 21 godi{na<br />
vozrast vo odnos na roditelite koi toa pravo go imaat vo tekot na celiot<br />
svoj `ivot, Sudot oceni deka osporenata odredba ne e vo soglasnost<br />
so na~eloto na ednakvost i ramnopravnost.<br />
6. So Re{enie U. br. 86/2001 od 18. 09. 2002, Sudot ne povede postapka<br />
za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 16 st. 2 od Zakonot za zdru`enijata<br />
na gra|ani i fondaciite ("SV RM," br. 31/1998).<br />
Spored navodite vo inicijativata osporenata odredba se ureduvalo<br />
deka osnova~i na zdru`enija na gra|ani ne mo`at da bidat lica na<br />
koi so pravosilna sudska presuda im e odzemena delovnata sposobnost,<br />
{to ne bilo vo soglasnost so ~l. 9, 20 st. 1 i 2 i 54 st. 1 od Ustavot.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 16 st. 2 od Zakonot,<br />
osnova~i na zdru`enie na gra|ani ne mo`at da bidat lica na koi so<br />
pravosilna sudska presuda im e odzemena delovnata sposobnost.<br />
So Zakonot za zdru`enijata na gra|ani i fondaciite se ureduva<br />
na~inot, uslovite i postapkata za osnovawe, registracija, rabotewe i<br />
prestanok na zdru`enijata na gra|ani i fondaciite. Taka, so ~l. 2 st. 1<br />
od ovoj zakon e uredeno deka gra|anite slobodno mo`at da se zdru`uvaat<br />
vo zdru`enija na gra|ani i da osnovaat fondacii zaradi ostvaruvawe<br />
i za{tita na ekonomski, socijalni, kulturni, nau~ni, stru~ni, tehni~ki,<br />
humanitarni, obrazovni, sportski i drugi prava, interesi i uveruvawa<br />
vo soglasnost so Ustavot i zakonot.<br />
Op{topoznato e deka delovnata sposobnost nu`no pretpostavuva<br />
pravna sposobnost, bidej}i za da mo`e da se sozdavaat prava i obvrski<br />
so svoja izjava na volja, treba da se ima sposobnost liceto da bide<br />
subjekt na prava i obvrski. Imeno, ~ovekot kako fizi~ko lice e nositel<br />
na prava i obvrski, toj e subjekt na pravoto. Svojstvoto na ~ovekot<br />
da bide nositel na prava i obvrski e vsu{nost pravna sposobnost. Sekoj<br />
~ovek e pravno sposoben, zna~i, sekoj ~ovek e nositel na prava i<br />
obvrski i toa ne e usloveno od vozrasta, polot ili drugite svojstva na<br />
~ovekot. Me|utoa, za razlika od pravnata sposobnost, kaj delovnata<br />
sposobnost na fizi~kite lica, se bara od liceto sposobnost da izrazi<br />
pravno relevantna volja da u~estvuva vo pravniot promet, odnosno toa<br />
da bide sposobno samostojno da se gri`i za sebe, za svoite prava i za<br />
svoite obvrski. Delovna sposobnost ne mo`e da ima sekoe lice, tuku,<br />
toa koe e svesno, koe mo`e da gi sfati svoite postapki, da ima raz-<br />
84
viena volja za da mo`e da se odnesuva po nea. Za takvata sposobnost se<br />
baraat odredeni uslovi (soodvetna vozrast i zdravje).<br />
Delovnata sposobnost, spored Zakonot za semejstvoto e definirana<br />
kako sposobnost na lice da izrazi pravno relevantna volja za u~estvo<br />
vo pravniot promet.<br />
Trgnuvaj}i od navedenoto, a imaj}i ja predvid sodr`inata na<br />
osporenata odredba spored koja osnova~ na zdru`enie na gra|ani ne<br />
mo`e da bide lice na koe so pravosilna sudska presuda mu e odzemena<br />
delovnata sposobnost, spored Sudot, ne se povreduvaat ustavnite principi<br />
za ednakvost na gra|anite i slobodata na zdru`uvawe. Opredelbata<br />
{to proizleguva od osporenata odredba, osnova~ na zdru`enie na<br />
gra|ani da ne mo`e da bide lice na koe mu e odzemena delovnata sposobnost<br />
so pravosilnata sudska presuda, se konkretizira so samata presuda<br />
i trae tolku kolku {to e utvrdeno so taa presuda. Poradi toa, pred<br />
Sudot ne se postavi pra{aweto za soglasnosta na osporenata odredba<br />
na ~l. 16 st. 2 od Zakonot so ~l. 9, 20 i 54 st. 1 od Ustavot.<br />
7. So Odluka U. br. 167/2002, Sudot ja ukina Uredbata za izmenuvawe<br />
i dopolnuvawe na Uredbata za uslovite i na~inot na koristewe<br />
na uslugite {to gi vr{i Slu`bata za op{ti i zaedni~ki raboti<br />
vo Vladata na Republika Makedonija ("SV RM," br. 86/2002).<br />
So ovaa Uredba se ureduvaat uslovite i na~inot na koristewe<br />
na uslugite {to gi vr{i Slu`bata za op{ti i zaedni~ki raboti vo<br />
Vladata na Republika Makedonija.<br />
Ukinuvaj}i ja ovaa uredba, Sudot izrazi stav deka so predviduvaweto<br />
pravo na koristewe na patni~ko vozilo na porane{niot pretsedatel<br />
na Vladata, po prestanok na funkcijata, Vladata gi pre~ekorila<br />
ovlastuvawata vo smisla {to ne bila ovlastena za porane{niot<br />
pretsedatel na Vladata da predviduva prava koi ne se vo funkcija na<br />
izvr{uvawe na slu`benite raboti.<br />
Vo ovoj kontekst, Sudot izrazi stav spored koj so predviduvawe<br />
na odredeni prava po prestanok na funkcijata na porane{niot pretsedatel<br />
na Vlada ovie prava stanuvaat privilegii samo poradi faktot<br />
{to odredeno lice vo opredelen vremenski period bil nositel na javna<br />
funkcija, odnosno so toa se doveduva vo pra{awe na~eloto na ednakvost<br />
i na~eloto na vladeewe na pravoto.<br />
8. So Odluka U. br. 151/2003 i U. br. 173/2003, Sudot go ukina ~l.<br />
14 st. 1 vo delot "od Vladata na Republika Makedonija" od Zakonot za<br />
izvr{uvawe na Buxetot na Republika Makedonija za 2003 godina ("SV<br />
RM," br. 21/2003).<br />
Osporeniot ~len predviduva{e na rakovodnite rabotnici i rakovodnite<br />
dr`avni slu`benici imenuvani od Vladata na Republika<br />
Makedonija kaj buxetskite korisnici, koi `iveat vo edna, a rabotat vo<br />
druga op{tina, dokolku ne ostvaruvaat pravo na nadomestok na tro{oci<br />
za odvoen `ivot, da im sleduva nadomestok za prevoz vo visina na<br />
stvarnite tro{oci za prevoz za najevtinoto prevozno sredstvo od ja-<br />
85
vniot soobra}aj koe ovozmo`uva navremeno pristignuvawe i zaminuvawe<br />
od rabota.<br />
Ukinuvaj}i ja ovaa odredba od Zakonot, Sudot izrazi stav spored<br />
koj principot na ednakvosta podrazbira so ednakvite ednakvo da se<br />
postapuva, bidej}i navedenata odredba se odnesuva samo na nekoi korisnici<br />
na sredstva od Buxetot na Republika Makedonija, odnosno samo<br />
za rakovodni rabotnici i rakovodni dr`avni slu`benici imenuvani<br />
od Vladata, a ne i rakovodni rabotnici i rakovodni dr`avni slu`benici<br />
imenuvani od Sobranieto, Pretsedatelot na Republikata, <strong>Ustavn</strong>iot<br />
sud na Republika Makedonija, Vrhovniot sud na Republika Makedonija,<br />
Republi~kiot sudski sovet, Narodniot pravobranitel, Agencijata<br />
za dr`avni slu`benici, Dr`avniot zavod za revizija i Javnoto<br />
obvinitelstvo koi se vo ista polo`ba, a ostvaruvaat sredstva od ist<br />
izvor, se doveduva vo pra{awe principot na ednakvosta.<br />
9. So Odluka U. br 228/2005 od 5. 04. 2006, Sudot go poni{ti ~l.<br />
38-d od Krivi~niot zakonik ("SV RM," br. 37/1996, 80/1999, 4/2002, 43/<br />
2003, 19/2004 i 81/2005).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 38-d od Krivi~niot<br />
zakonik povisokiot sud mo`e na barawe na storitelot na krivi~noto<br />
delo ako mu e izre~ena kazna zatvor do edna godina, da ja zameni so pari~na<br />
kazna, imaj}i gi predvid negovite li~ni priliki i negovoto odnesuvawe<br />
po storenoto krivi~no delo, stepenot na krivi~nata odgovornost,<br />
pobudite od koi e storeno deloto, kako i imotnata sostojba na<br />
storitelot, vodej}i pritoa smetka za negovite drugi prihodi, za negoviot<br />
imot i za negovite semejni obvrski.<br />
Izre~enata kazna zatvor od stavot 1 ne mo`e da se zameni so pari~na<br />
kazna, dokolku storitelot krivi~noto delo go storil vo povrat.<br />
Pri zamenuvaweto na izre~enata kazna zatvor so pari~na kazna<br />
od stavot 1, sudot }e go zameni sekoj den zatvor so pari~na kazna vo visina<br />
na dnevna globa, pri {to brojot na dnevnite globi za sekoj den<br />
zatvor {to se zamenuva ne mo`e da bide pomal od 50 dnevni globi.<br />
Pari~nata kazna so koja se zamenuva izre~enata kazna zatvor do<br />
edna godina, ne mo`e pove}e da se zamenuva so druga kazna.<br />
Trgnuvaj}i od ~l. 8 st. 1 al. 3 od Ustavot, spored Sudot, vo konkretniov<br />
slu~aj so osporenata zakonska odredba se povreduva na~eloto<br />
na vladeeweto na pravoto. Ova od pri~ina {to, spored Sudot, so osporenata<br />
zakonska odredba se otstapuva od celokupniot koncept na kazneniot<br />
sistem reguliran so pozitivnata zakonska regulativa.<br />
Imeno, vo Glava treta na Krivi~niot zakonik, vo koja e sodr-<br />
`ana i osporenata zakonska odredba, vo dve poglavja so kategorijalno<br />
zna~ewe, vo edna koherentna celina regulirani se kaznite i toa: 1 0 Celite<br />
na kaznuvaweto, vidovite kazni i uslovi za nivno izrekuvawe i 2 0<br />
Odmeruvawe na kaznata. So toa, vsu{nost Krivi~niot zakonik sistemski<br />
gi razgrani~il kaznite razli~ni po svojata pravna priroda i represivno<br />
dejstvo. Imeno, pomestuvaweto na celta na kaznuvaweto na po-<br />
86
~etokot od regulativata za kaznite, vpro~em, ja potvrduva tradicijata<br />
na kaznenoto zakonodavstvo eksplicitno i jasno da izrazi {to se o~ekuva<br />
od kaznata, {to ne e cel sama za sebe, tuku e i svoevidna pravna<br />
orientacija na sudijata vo izborot i odmeruvaweto na kaznata.<br />
Ne ispu{taj}i ja od vid prirodata na kaznata, krivi~nopravnata<br />
nauka kontinuirano postavuva brojni uslovi i barawa kako neophodni<br />
karakteristiki na sovremenata kazna. Tokmu pod vlijanie na ovie<br />
zalo`bi krivi~nopravnite sistemi i zakonodavstvata na civiliziranite<br />
zemji prifatile kazna od javnopraven karakter, propi{ana, izre-<br />
~ena i izvr{liva samo od nadle`en sud.<br />
Od sodr`inata na ~l. 32, 33, 40, 40, 41 st. 2 od Krivi~niot zakonik,<br />
jasno proizleguva deka zakonodavecot jasno i decidno gi predviduva<br />
granicite na ubla`uvaweto na kaznata vo ramkite na predvideniot<br />
minimum na kazna. Ottuka, logi~en e zaklu~okot deka so osporenata<br />
zakonska odredba vsu{nost se derogira odredbata od ~l. 41 od Zakonikot,<br />
odnosno se naru{uvaat temelite na drugite instituti, predvideni<br />
vo Krivi~niot zakonik. Tokmu poradi toa, spored Sudot, so osporenata<br />
zakonska odredba se povreduva temelniot princip na ustavniot<br />
poredok od ~l. 8 st. 1 al. 3 od Ustavot - vladeeweto na pravoto.<br />
Od analizata na osporenata zakonska odredba, spored Sudot,<br />
isto taka, proizleguva zaklu~ok deka istata e nejasna i neprecizna i<br />
poradi toa {to voop{to ne e jasno dali vo slu~ajov stanuva zbor za zamena<br />
na kazna zatvor izre~ena so pravosilna sudska odluka, ili istata<br />
se u{te e vo faza na `albena postapka, odnosno dali stanuva zbor za<br />
nepravosilna presuda, po koja povisokiot sud mo`e da se proiznese po<br />
izjaven redoven praven lek (`alba) i vo koja postapka povisokiot sud<br />
vo ramkite na granicite {to se propi{ani so zakon za toa delo, a imaj}i<br />
gi pritoa vo vid krivi~nata odgovornost na storitelot, te`inata<br />
na deloto i celite na kaznuvaweto, }e mu odmeri kazna na storitelot<br />
na krivi~noto delo. Ottuka, nesporen e zaklu~okot deka toj, sudijata, e<br />
dominus litis vo postapkata, i onoj koj po zakonski sprovedena postapka<br />
vrz osnova na svoeto sudisko nao|awe i ubeduvawe }e go opredeli vidot<br />
na kaznata, kako i visinata na istata. Pritoa, sudot gi ima predvid<br />
site okolnosti {to vlijaat kaznata da bide pomala ili pogolema, a<br />
osobeno: stepenot na krivi~nata odgovornost, pobudite od koi e storeno<br />
deloto, ja~inata na zagrozuvaweto ili povredata na za{titenoto<br />
dobro, okolnostite pod koi e storeno deloto, porane{niot `ivot na<br />
storitelot, negovite li~ni priliki i negovoto odnesuvawe po storenoto<br />
krivi~no delo, a posebno vodej}i smetka za vkupnoto dejstvo na<br />
kaznata i nejzinite posledici vrz mo`nosta i potrebite za resocijalizacija<br />
na storitelot. Ova se okolnosti koi samo sudot vo kontradiktorna<br />
postapka vo neposreden kontakt so storitelot na krivi~noto<br />
delo, mo`e so sigurnost da gi proveri i utvrdi i vrz osnova na niv da<br />
go opredeli vidot i visinata na kaznata.<br />
So Ustavot, isto taka, precizno se definirani osnovnite slo-<br />
87
odi i prava na ~ovekot i gra|aninot.<br />
Od ~l. 9 st. 1 od Ustavot proizleguva deka Ustavot ne dopu{ta<br />
diskriminacija, odnosno neednakvost na gra|anite vo nivnite slobodi<br />
i prava po koj bilo osnov predviden vo ovaa ustavna odredba.<br />
Trgnuvaj}i od faktot {to pari~nata kazna e sankcija od imoten<br />
karakter, a od aspekt na navodite vo inicijativata, Sudot utvrdi deka<br />
so osporenata zakonska odredba se pravi razlika me|u gra|anite po<br />
osnov na imotna sostojba. Imeno, od analizata na osporenata odredba<br />
vsu{nost proizleguva deka do povisokiot sud barawe za zamena na<br />
izre~enata kazna zatvor so pari~na kazna mo`e da podnesat onie storiteli<br />
na koi im e izre~ena kazna zatvor do edna godina koi se vo mo`nost<br />
istata da ja platat. Me|utoa, storitelite koi se so dobra imotna<br />
sostojba na ovoj na~in se doveduvaat vo privilegirana polo`ba za<br />
razlika od onie koi se vo lo{a, odnosno slaba imotna sostojba, so {to<br />
vsu{nost se naru{uva na~eloto na ednakvost po osnov na imotna polo-<br />
`ba, predvideno vo ~l. 9 od Ustavot na Republika Makedonija.<br />
Imeno, ednakvosta kako vrednosen ideal na demokratijata, zna-<br />
~i ednakvost na gra|anite pred zakonite, odnosno u`ivawe ednakva za-<br />
{tita od zakonite. Vo sekoe gra|ansko op{testvo prisutna e i neophodna<br />
potrebata vo op{testvoto da postoi ednakvost, bidej}i neednakvosta<br />
ra|a nezadovolstvo. Za za{tita na ~ovekovata sloboda, neophodno<br />
e obezbeduvawe ramnopravnost, odnosno lu|eto da bidat ednakvi<br />
pred pravnite normi, {to spored Sudot, so re{enieto vo osporenata<br />
zakonska norma ne se ovozmo`uva.<br />
Spored Amandmanot XXV od Ustavot, so koj e zamenet ~l. 98 od<br />
Ustavot na Republika Makedonija, sudskata vlast ja vr{at sudovite.<br />
Sudovite se samostojni i nezavisni. Sudovite sudat vrz osnova na Ustavot<br />
i zakonite i me|unarodnite dogovori ratifikuvani vo soglasnost<br />
so Ustavot. Zabraneti se vonredni sudovi. Vidovite, nadle`nosta,<br />
osnovaweto, ukinuvaweto, organizacijata i sostavot na sudovite, kako<br />
i postapkata pred niv, se ureduvaat so zakon {to se donesuva so dvotretinsko<br />
mnozinstvo glasovi od vkupniot broj pratenici.<br />
Od sodr`inata na citiranata ustavna norma jasno proizleguva<br />
deka vidovite, nadle`nosta, osnovaweto, organizacijata, sostavot na<br />
sudovite, kako i postapkata pred sudovite se ureduvaat samo so zakon<br />
{to e donesen so dvotretinsko mnozinstvo glasovi od vkupniot broj<br />
pratenici, a ne i so zakon donesen so obi~no mnozinstvo, kako {to e vo<br />
slu~ajov. Imeno, so samoto odreduvawe na nadle`nost na povisok sud,<br />
vo osporenata zakonska odredba koja e del od zakonik koj e donesen so<br />
obi~no mnozinstvo i koj ne gi regulira pra{awata za nadle`nost na<br />
sudovite, Sudot utvrdi deka osporenata zakonska odredba ne e vo soglasnost<br />
so Amandmanot XXV t. 1 st. 4 na Ustavot.<br />
Od navedenite pri~ini, osporenata odredba ne e vo soglasnost<br />
so ~l. 8 st. 1 al. 3, ~l. 9 st. 1 i Amandman XXV t. 1 st. 4 od Ustavot.<br />
88
5. PRAVO NA SLOBODA I BEZBEDNOST NA LI^NOSTA<br />
~l. 12 st. 1-4<br />
Slobodata na ~ovekot e neprikosnovena.<br />
Nikomu ne mo`e da mu bide ograni~ena slobodata, osven so<br />
odluka na sudot i vo slu~aj i vo postapka utvredna so zakon.<br />
Liceto povikano, privedeno ili li{eno od sloboda mora vedna{<br />
da bide zapoznato so pri~inite na negovoto povikuvawe, priveduvawe<br />
ili li{uvawe od sloboda i so negovite prava utvrdeni so zakon i<br />
od nego ne mo`e da se bara izjava. Liceto ima pravo na branitel vo policiskata<br />
i sudskata postapka.<br />
Liceto li{eno od sloboda mora vedna{, a najdocna vo rok od 24<br />
~asa od momentot na li{uvaweto od sloboda, da bide izvedeno pred sud,<br />
koj bez odlagawe }e odlu~i za zakonitosta na li{uvaweto od sloboda.<br />
Amandman III<br />
Pritvorot do podignuvaweto na obvinenieto po odluka na sud<br />
mo`e da trae najdolgo 180 dena od denot na pritvoruvaweto.<br />
Po podignuvaweto na obvinenieto, pritvorot go prodol`uva<br />
ili go opredeluva nadle`niot sud vo slu~ai i vo postapka utvrdeni so<br />
zakon.<br />
~l. 12 st. 6<br />
Pritvorenoto lice mo`e pod uslovi utvrdeni vo zakon da bide<br />
pu{teno da se brani od sloboda.<br />
1. Pravoto na sloboda zna~i pravo na ~ovekot na fizi~ka sloboda,<br />
na negovo slobodno dvi`ewe i odnesuvawe. 115 Negativno odredeno<br />
toa zna~i deka nikoj ne smee da ne bide uapsen ili pritvoren, se razbira<br />
pod uslov li{uvaweto od sloboda da ne e zakonito. Kako barawe<br />
na ~ovekot da bide za{titen od kakvo i da e zagrozuvawe od strana na<br />
dr`avata, ova pravo be{e pomesteno u{te vo ~l. 2 od Deklaracijata za<br />
pravata na ~ovekot od 1789 godina kako prirodno i nezavisno pravo na<br />
~ovekot. Vo ~l. 7, 8 i 9 od istata Deklaracija bea pomesteni i pretpostavkata<br />
na nevinost, pravoto na odbrana, principot na zakonitost i<br />
115<br />
"Celta e ... da se utvrdi edno mnogu ednostavno na~elo koe apsolutno<br />
}e vladee vo site prisilni i kontrolni postapki na op{testvoto sprema<br />
poedinecot, bilo so sredstva na fizi~ka sila vo forma na zakonita kazna,<br />
bilo preku moralna prisilba na javnoto mislewe. Toa na~elo glasi deka isklu~iva<br />
cel, individualno ili kolektivno zagarantirana na lu|eto pri vpletuvaweto<br />
vo slobodata na deluvaweto sprema koj i da e od niv e negovata sopstvena<br />
za{tita. Deka edinstvena cel vo koja mo}ta mo`e so pravo, protiv negova<br />
volja da se primeni na koj i da e pripadnik na civiliziranata zaednica e<br />
da se spre~i {tetata na drugi." John Srewart Mill, On Liberty, Navedeno spored<br />
Held, D. Modeli demokratije, [kolska kniga, Zagreb, 1990, str. 68.<br />
89
zabranata na retroaktivnost na krivi~niot zakonik.<br />
2. Kako osnovno i su{testveno pravo taa e realna osnova za ostvaruvawe<br />
na drugite ~ovekovi prava, kako na primer, pravoto na po-<br />
~ituvawe na privatniot i semejniot `ivot, slobodata na dvi`ewe i sl.<br />
Se razbira, takvata sloboda ne mo`e da se apsolutizira poradi mo`nosta<br />
od nejzina zloupotreba na {teta na drugite lica. 116 Slobodata se<br />
sfa}a kako mo`nost da se pravi se ona {to ne mu {teti na drug, a toa<br />
zna~i deka granicite na vr{eweto na pravata se opredeleni so istite<br />
tie prava koi im pripa|aat na drugite. Poleto na slobodata na eden<br />
titular e ograni~eno so poleto na istata sloboda na drugiot titular.<br />
Sferata na pravata e sfera na slobodite koi se vo me|uzavisen odnos<br />
so slobodiet na drugite. 117 Ottamu, nikomu ne mo`e da mu bide ograni-<br />
~ena slobodata, osven so odluka na sudot i vo slu~ai i vo postapka<br />
utvrdena so zakon. Toa zna~i deka nejzinoto ograni~uvawe mora da se<br />
vr{i so strogo po~ituvawe na zakonitosta, koja ja so~inuvaat so zakon<br />
propi{anite uslovi i postapka, so {to se isklu~uva sekoe samovolie<br />
na koj i da e organ. Posebna garancija e nadle`nosta na sudot, kako samostoen<br />
i nezavisen organ, da odlu~uva za nejzinoto ograni~uvawe.<br />
Pritoa, bitna karakteristika e {to postapkata se vodi po slu`bena<br />
dol`nost, {to e itna i {to kone~nata odluka ja donesuva sudot. Spored<br />
toa gra|aninot mo`e da bide li{en od sloboda samo koga takviot<br />
slu~aj e predviden so zakon, a ednovremeno postoi i odluka na sudot za<br />
negovo priveduvawe, odnosno li{uvawe od slobodata. Takvoto ograni-<br />
~uvawe na slobodata Ustavot go predviduva pod slednive uslovi:<br />
1 0 liceto povikano, privedeno ili li{eno od sloboda mora vedna{<br />
da bide zapoznaeto so pri~inite za negovoto povikuvawe, priveduvawe<br />
ili li{uvawe od sloboda, 118<br />
116<br />
Zloupotreba na pravata postoi koga tie se koristat sprotivno na<br />
celta poradi koja tie se vostanoveni ili priznati (objektivno stanovi{te),<br />
odnosno koga nekoj svoeto pravo go vr{i so namera drug da povredi (subjektivno<br />
stanovi{te).<br />
117<br />
"Edinstvenata sloboda vredna na svoeto ime e slobodata na nastojuvawe<br />
kon sopstvenoto dobro na sopstven na~in, tolku dolgo dodeka ne se obideme<br />
drugite da gi li{ime od nivnite slobodi, ili da gi spre~ime nivnite<br />
usilbi da gi ostvarat." John Srewart Mill, On Liberty, Navedeno spored Held, D.<br />
Modeli demokratije, [kolska kniga, Zagreb, 1990, str. 72.<br />
118<br />
Zakonot za krivi~nata postapka vo ~l. 3 st. 1 vo celost gi prezema<br />
re{enijata od ~l. 5 st. 2 od Evropskata konvencija i glasi: Liceto povikano,<br />
privedeno ili li{eno od sloboda mora vedna{ da bide izvesteno, na jazik<br />
{to go razbira, za pri~inite za povikuvaweto, priveduvaweto ili li{uvaweto<br />
od sloboda i za bilo kakvo krivi~no obvinenie protiv nego, kako i za negovite<br />
prava i od nego ne mo`e da se bara izjava." Isto taka, ~l. 29 st. 2 od Zakonto<br />
za vnatre{ni raboti gi obvrzuva ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto<br />
da go zapoznat liceto privedeno ili li{eno od sloboda so pri~i-<br />
90
2 0 liceto mora da bide zapoznato so negovite prava i od nego ne<br />
mo`e da se bara izjava,<br />
3 0 liceto ima pravo na branitel vo policiska i sudska postapka,<br />
4 0 liceto li{eno od sloboda mora vedna{, a najdocna vo rok od<br />
24 ~asa od momentot na li{uvaweto od sloboda, da bide izvedeno pred<br />
sud, koj bez odlagawe }e odlu~i za zakonitosta na li{uvaweto od sloboda,<br />
119 5 0 pritvorot do podignuvawe na obvinenieto, po odluka na sud,<br />
mo`e da trae najdolgo 180 dena od denot na pritvoraweto,<br />
6 0 po podigaweto na obninenieto, pritvorot go prodol`uva ili<br />
go opredeluva nadle`niot sud vo slu~aj i vo postapka utvrdeni so zakon.<br />
7 0 Pritvorenoto lice mo`e pod uslovi utvrdeni vo zakon da<br />
bide pu{teno da se brani od sloboda. 120<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 1<br />
Site ~ove~ki su{testva se ra|aat slobodni i ednakvi vo dostoinstvoto<br />
i pravata. Tie se obdareni so razum i svest i edni sprema<br />
drugi treba da postapuvaat vo duhot na bratstvoto. 121<br />
nite na priveduvaweto ili li{uvaweto od sloboda i so negovite prava utvrdeni<br />
so ustavot i zakonite.<br />
119<br />
Taka i ~l. 3. st. 3 ZKP i ~l. 29 st. 1 od Zakonot za vnatre{ni raboti.<br />
Ovde e zna~ajna i odredbata od ~l. 288 st. 2 spored koja pri doveduvaweto<br />
ovlastenoto slu`beno lice na Ministerstvoto za vnatre{ni raboti ima obvrska<br />
da go izvesti istra`niot sudija za pri~inite i za vremeto na li{uvaweto<br />
od sloboda.<br />
120<br />
Vidi: ~l. 179-182 ZKP.<br />
121<br />
Vo ustavnopravnata rasprava za osnovnite ~ovekovi prava poimot<br />
na slobodata tredicionalno igra osnovna uloga. Vo pozadinata na toa nekoga{<br />
bila ideologijata deka ~ovekot vo "prirodnata sostojba" - vo princip e<br />
sloboden: zasnovaj}i nekoja dr`ava toj nejze i gi prenel site svoi slobodi, a<br />
zada~ata na legitimnata dr`ava se sostoi zaemno da ja obezbeduva slobodata<br />
na poedinecot dokolku taa ne gi spre~uva slobodite na drugite i ako dr`avata<br />
ostvaruvaj}i ja taa zada~a pri ograni~uvaweto na slobodata na poedinecot<br />
e vrzana so onie slobodi na drugite koi se utvrdeni vo osnovnite prava... Sekako<br />
deka slobodata i avtonomijata na poedinecot mora da se smetaat za edno<br />
od sredi{nite dobra, pa zatoa proizleguva i potrebata da se bide za{titen vo<br />
svojata sloboda so edno sredi{no moralno pravo. Me|utoa, za pra{aweto koi<br />
prava treba da se smetaat za temelni odgovorot mo`e da bide samo poimot na<br />
potrebite (ili na interesite). Va`nosta na slobodata bi ostanala vo vozduh<br />
koga taa ne bi bila edna od osnovnite potrebi na poedincite koi mora mora-<br />
91
~l. 3<br />
Sekoj ima pravo na `ivot, sloboda i li~na sigurnost.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 5<br />
1. Sekoj ima pravo na sloboda i na li~na sigurnost. Nikoj ne<br />
smee da bide li{en od sloboda, osven vrz osnova na zakonska postapka<br />
vo dolunavedenite slu~ai:<br />
a) ako izdr`uva kazna zatvor po presuda na nadle`en sud.<br />
b) ako bil uapsen ili pritvoren poradi protivewe na zakonski<br />
nalog na sudot ili so cel da se obezbedi izvr{uvawe na so zakon propi{ana<br />
obvrska. 122<br />
lno da se priznaat, ednakvo kako i potrebata na telesna nepovredivost, me|utoa,<br />
na primer, i potrebata za nega i gri`a vo slu~aj na nemo} i za vospituvawe<br />
vo fazata na detstvoto kako i potrebata za politi~ko u~estvo. Poimot<br />
na slobodata ne mo`e da se stavi na ~elo na popisot na osnovnite prava. Ottamu,<br />
vo ponovo vreme na negovo mesto ~esto stapuva poimot na ~ovekovoto dostoinstvo<br />
(taka vo ~l. 1 na Op{tata deklaracija za ~ovekovite prava na ON od<br />
1948 i vo ~l. 1 na Ustavot na Sojuzna Republika Germanija od 1949). Dodu{a<br />
toa bi mo`elo lesno da izgleda kako prazna formula ako da se priznava dostoinstvoto<br />
na nekoj ~ovek zna~i da se priznae kako praven subjekt. Toga{ }e<br />
morame da se pra{ame dali rekursot na ~ovekovoto dostoinstvo mo`e da dade<br />
ne{to pove}e od kru`noto povratno upatuvawe na pravata. Tugendhat, E. Predavanja<br />
o etici: Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 308-310.<br />
122<br />
Pod odredbata na ovoj ~len mo`e da se podvede prisilnoto doveduvawe<br />
na svedok koj uredno bil povikan, a ne do{ol na raspravata, nitu go<br />
opravdal svoeto nedoa|awe. Vakva odredba, kako i odredba so koja e predvideno<br />
negovo zatvorawe poradi odbivawe da svedo~i sodr`i ~l. 229 ZKP. Natamu<br />
vo ~l. 142 st. 1 ZKP e predvideno deka "Ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto<br />
za vnatre{ni raboti imaat pravo licata zate~eni na mestoto na<br />
izvr{uvaweto na krivi~no delo da gi upatat do istra`niot sudija ili da gi<br />
zadr`at do negovoto doa|awe, ako tie lica bi mo`ele da dadat podatoci va-<br />
`ni za krivi~nata postapka i ako e verojatno deka podocna ne bi mo`elo da se<br />
izvr{i nivno soslu{uvawe ili toa bi bilo vrzano so zna~itelno odol`uvawe<br />
ili so drugi te{kotii. Zadr`uvaweto na ovie lica na mestoto na izvr-<br />
{uvaweto na krivi~noto delo ne mo`e da trae podolgo od {est ~asa." Nesporno<br />
e deka zadr`uvaweto na ovie lica pretstavuva li{uvawe od sloboda, za-<br />
{to toa se pravi protiv nivnata volja.<br />
Sli~no na prethodnoto, spored ~l. 29 st. 1 od Zakonot za vnatre{ni<br />
raboti "Ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto, imaat pravo da zadr`at<br />
lice najmnogu 24 ~asa ako istoto go naru{uva ili zagrozuva javniot red<br />
i mir, a vospostavuvaweto na javniot red i mir ili otstranuvaweto na zagro-<br />
92
c) ako e uapsen ili pritvoren zaradi iznesuvawe pred nadle`en<br />
sudski organ, koga postoi opravdano somnenie deka izvr{il krivi~no<br />
delo, ili koga osnovano se smeta deka e neophodno da se spre~i da izvr{i<br />
krivi~no delo ili begstvo po izvr{enoto krivi~no delo.<br />
d) ako se pritvora maloletnik vrz osnova na zakonska naredba<br />
zaradi stavawe pod vospiten nadzor ili zaradi izveduvawe pred nadle-<br />
`en sudski organ. 123<br />
e) ako se pritvoraat lica za da se spre~i {irewe na nekoja zarazna<br />
bolest, du{evno bolni lica, alkoholi~ari, narkomani ili skitnici.<br />
124 f) ako vrz osnova na zakon se apsi ili pritvora lice koe treba<br />
da bide spre~eno ilegalno da vleze vo zemjata ili lice protiv koe e vo<br />
tek postapka za proteruvawe ili ekstradicija.<br />
2. Sekoe uapseno lice vedna{ }e se izvesti, na jazikot koj go razbira<br />
za pri~inite na apseweto i za site obvinenija protiv nego.<br />
3. Sekoj koj e uapsen ili pritvoren, soglasno odredbite od stav<br />
1c od ovoj ~len, mora vedna{ da bide izveden pred sudija ili drugo sluzuvaweto<br />
ne mo`e da se postigne na drug na~in i vo slu~aj koga liceto go<br />
ispora~al stranski organ na bezbednosta zaradi sproveduvawe do nadle`en<br />
organ."<br />
Pod ovaa odredba na Evropskata konvencija mo`e da se podvede i prisilnoto<br />
doveduvawe zaradi davawe izvestuvawa, predvideno so ~l. 142 st. 3<br />
ZKP. Vo ovoj slu~aj se raboti za prisilno doveduvawe koe spored na~inot na<br />
koj se vr{i ne e ni{to drugo tuku apsewe {to sprotivno na voljata na liceto<br />
go realizira policijata. Iako liceto ne e osomni~eno za krivi~no delo, ova<br />
odredba dava mo`nost toa prisilno da bide li{eno od sloboda, poradi neispolnuvawe<br />
na krajno nejzasna zakonska obvrska. Od druga srana spored ~l. 177<br />
st. 1 ZKP, doveduvawe (priveduvawe) mo`e da naredi samo sud.<br />
Pod ~l. 5 st. 1 t. b) mo`e da se podvede i institutot upatuvawe na<br />
obvinetiot so odluka na istra`niot sudija vo zdravstvena ustanova zaradi posmatrawe<br />
(so cel da se utvrdi negovata presmetlivost) od ~l. 250 st. 2 ZKP.<br />
Sli~no e i so telesniot pregled na obvinetoto lice i drugi lica bez nivna<br />
soglasnost (~l. 251 st. 1 ZKP), zemaweto krv i drugi lekarski dejstvija bez soglasnost<br />
na liceto (~l. 251 st. 2), kako i so pretres na dom i lice (~l. 198-202<br />
ZKP).<br />
123<br />
Vo na{eto zakonodavstvo vospitni merki {to vklu~uvaat pritvorawe<br />
vo smisla na ovaa odredba na Evropskata konvencija, mo`e da opredeli<br />
sudijata za maloletnici soglasno KZ i ZKP. Spored Zakonot za socijalnata<br />
za{tita (~l. 77-79), so cel za pedago{ki tretman maloletnicite so asocijalno<br />
odnesuvawe se upatuvaat vo ustanova za smestuvawe na deca i mladinci so<br />
vospitno socijalni problemi i so naru{eno povedenie vrz osnova na re{enie<br />
na centarot za socijalni raboti.<br />
124<br />
Vo na{eto zakonodavstvo pritvoraweto na mentalno bolni, alkoholi~ari<br />
i narkomani e uredeno so Zakonot za vonparni~na postapka.<br />
93
`beno lice so zakon ovlasteno da vr{i sudska vlast, i mora da ima<br />
pravo na sudewe vo razumen rok ili da bide pu{ten na sloboda vo o~ekuvawe<br />
na sudeweto. Pu{taweto mo`e da se uslovi so davawe garancija<br />
deka toa lice }e se pojavi na sudeweto.<br />
4. Sekoj {to e li{en od sloboda so apsewe ili pritvorawe ima<br />
pravo da izjavi `alba, po koja sudot itno }e ja razgleda zakonitosta na<br />
toa li{uvawe od sloboda i ako toa ne bilo zakonito }e naredi negovo<br />
osloboduvawe. 125<br />
5. Sekoj koj bil `rtva na apsewe ili pritvor protivno na odredbite<br />
na ovoj ~len ima zakonsko pravo na obe{tetuvawe.<br />
Protokol br. 4 kon Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi od 1950<br />
~l. 1<br />
Nikoj nema da bide li{en od svojata sloboda samo zatoa {to ne<br />
e vo sostojba da ispolni nekoja dogovorna obvrska.<br />
*<br />
1. So ~l. 5 st. 1 od Evropskata konvencija, se garantira pravoto<br />
na sloboda i li~na bezbednost, osven vo {est slu~ai koi pretstavuvaat<br />
isklu~ok od op{toto pravilo. Tie slu~ai dozvoluvaat ograni~uvawe<br />
na slobodata na ~ovekot pri {to go uslovuvaat da bide vo soglasnost<br />
so postapkata propi{ana so zakon. Toa zna~i deka sekoe li{uvawe od<br />
sloboda mora da bide jasno predvideno i propi{ano vo pravoto na<br />
dr`avata i dostapno do sekoj poedinec, so cel da se obezbedi zakonitost<br />
vo li{uvaweto od negovoto pravo na sloboda. Ova so drugi zborovi<br />
zna~i deka zakonot treba da bide dostapen, predvidliv i siguren,<br />
kako i da sodr`i drugi garancii protiv rizikot od proizvolnost vo<br />
na~inot na koj onie koi potpa|aat pod nego bi mo`ele da bidat tretirani.<br />
Pritoa, dr`avite dogovoreni~ki nemaat diskreciono pravo da<br />
sozdavaat novi vidovi opravduvawa za li{uvawe od sloboda nadvor od<br />
onie {to gi ureduva Konvencijata. Inaku, pravoto na sloboda i bezbednost<br />
na li~nosta pretstavuva edinstveno pravo (pravo koe treba da se<br />
gleda vo celina). Pritoa, li~nata sigurnost treba da se razbere vo<br />
kontekst na fizi~ka sloboda i ne smee da se tolkuva kako dol`nost na<br />
125<br />
Vo ovaa smisla spored ~l. 185 st. 5 ZKP, protiv re{enieto za pritvor<br />
pritvorenoto lice mo`e da se `ali do sovetot na sudot vo rok od 24 ~asa<br />
od ~asot na predavaweto na re{enieto, a spored stavot 6, sovetot {to odlu-<br />
~uva za `albata e dol`en da donese odluka vo rok od 48 ~asa. [to se odnesuva<br />
do preispituvaweto na merkata na bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />
lekuvawe i ~uvawe vo zdravstvena ustanova spored ~l. 63 st. 4 KZ, sudot e dol-<br />
`en da ja preispituva potrebata od lekuvawe i ~uvawe sekoi dve godini, a<br />
spored ~l. 239 st. 1 od Zakonot za izvr{uvawe na sankciite sudot se informira<br />
za sostojbata na liceto zatvoreno vo zdravstvena ustanova vo koja se<br />
izvr{uva ovaa merka na bezbednost najmalku edna{ godi{no.<br />
94
dr`avata nekomu da mu obezbedi li~na za{tita od napad od strana na<br />
drugi ili kako pravo na socijalna sigurnost. Va`no e da se podvle~e i<br />
toa deka ~l. 5 na Evropskata konvencija nudi za{tita isklu~ivo protiv<br />
nezakonito li{uvawe od sloboda, a ne protiv ograni~uvaweto na<br />
fizi~kata sloboda na li~nosta voop{to.<br />
Treba da se spomne deka poedinecot ne mo`e da se otka`e od<br />
svoite prava od ~l. 5. So drugi zborovi, duri ako nekoj im se predade na<br />
vlastite i ako se soglasi na toa da bide li{en od sloboda, li{uvaweto<br />
od sloboda i natamu mo`e da bide nezakonsko i sprotivno na ~l. 5 (De<br />
Wilde, Ooms and Verysp protiv Belgija - 1971).<br />
2. So ~l. 5. st. 1 od Konvencijata se predviduva deka dr`avata<br />
mo`e nekogo zakonski da go pritvori od pri~ini {to se zasnovani vrz<br />
krivi~niot ili na gra|anskiot zakon. Evropskata kovencija najprvin<br />
zboruva za li{uvawe od sloboda kako del od krivi~nata postapka.<br />
Vo ovaa smisla se priznati tri situacii vo koi li{uvaweto od sloboda<br />
mo`e da bide opravdano: 1 0 priveduvawe na osomni~eno lice zaradi<br />
involviranost vo vr{ewe krivi~no delo (osomni~eni prestapnici, t.<br />
c), 2 0 zatvorawe na lice kako kazna za storeno krivi~no delo (osudeni<br />
prestapnici, t. a) i 3 0 zatvorawe na lice koe se goni po barawe za ekstradicija<br />
(ekstradicija, t. f).<br />
1 0 Osomni~eni prekr{iteli. Od ~l. 5 st. 1c, proizleguva deka<br />
li{uvaweto od sloboda na osomni~eno lice e mo`no i opravdano pred<br />
ili po storeniot prestap. Vo ovaa smisla najprvin e neophodno da postoi<br />
prestap (krivi~no delo) predviden spored nacionalnoto zakonodavstvo<br />
(Lukanov protiv Bugarija - 1997). Pokraj ovoj preduslov<br />
potrebno e da bidat ispolneti u{te dve barawa. Prvo, celta na priveduvaweto<br />
na osomni~eniot mora da bide negovo iznesuvawe "pred nadle`nite<br />
sudski vlasti" 126 i vtoro, somnenieto za prestapot mora<br />
da bide osnovano (reasonable suspicion). 127 Kon seto toa neophodno e da se<br />
126<br />
Vo slu~ajot Lawlees protiv Irska (1961), Sudot utrdil deka dr`avata<br />
ne mo`e nikogo da pritvori bez izveduvawe pred sud i bez namera da mu<br />
sudi. Me|utoa vo slu~ajot Brogan protiv Obedinetoto kralstvo (1988), Sudot<br />
utvrdil deka `alitelite bile pritvoreni za da se sprovede policiska<br />
istraga za faktite vrz koi bile zasnovani opredeleni somnevawa i zatoa nemalo<br />
povreda na ~l. 5 st. 1c.<br />
127<br />
Somnevaweto mora sekoga{ da e vistinsko. Vo Murray protiv Obedinetoto<br />
Kralstvo (1994), Sudot naglasi deka ~esnosta i bona fide na somnevaweto<br />
se nezamenliv element na negovata osnovanost, no za osnovano<br />
mo`e da se smeta samo somnevaweto {to se zasnova vrz fakti ili informacii<br />
koi osomni~enoto lice objektivno go povrzuvaat za navodnoto krivi~no delo.<br />
Za toa treba da postojat dokazi za aktivnostite koi zasegnatoto lice neposredno<br />
go poso~uvaat ili dokumenti ili sudski dokazi so sli~en efekt. Zatoa<br />
ne treba da do|a do li{uvawe od sloboda zasnovano vrz ~uvstva, instikti, ~isti<br />
asocijacii ili etni~ki, religiozni ili drugi predrasudi. Vidi: Macovei,<br />
95
dodade i postoeweto potreba da se obezbedi celokupnoto traewe na<br />
sekoe gubewe na slobodata pred sudeweto da ne bide preterano i<br />
mo`nosta za osloboduvawe soodvetno da e razgledana.<br />
So ovoj ~len e propi{ano deka dr`avata mo`e nekogo da pritvori<br />
za da bide priveden pred nadle`en sudski organ poradi osnovano<br />
somnenie deka izvr{il krivi~no delo koga opravdano se smeta deka<br />
toa e potrebno za da se spre~i da izvr{i krivi~no delo ili da izbega.<br />
2 0 Osudeni prestapnici. ^lenot 5 st. 1a, dozvoluva izdr`uvawe<br />
kazna li{uvawe od sloboda na lice po presuda od nadle`en sud. Vakvoto<br />
zatvorawe mora da se zasnova vrz osuditelna osuda za disciplinski,<br />
prekr{o~ni i krivi~ni prestapi predvideni vo nacionalnoto zakonodavstvo<br />
i da se potpira na presuda donesena od nadle`en sud. Osudata e<br />
od prvostepeniot sud, taka {to dodeka trae postapkata po `alba sekoe<br />
pritvorawe se opravduva so povikuvawe na ~l. 5 st. 1a, a ne so ~l. 5. st.<br />
1c.<br />
Sporeduvaj}i gi ~l. 5 st. 1a so ~l. 6 st. 2 i ~l. 7 st. 1, Sudot<br />
na{ol deka za celite na Konvencijata nema da postoi osuda dokolku ne<br />
e vostanoveno vo soglasnost so zakon deka postoel prestap (disciplinski,<br />
prekr{o~en ili krivi~en). Ovde, kako i na drugi mesta vo Konvencijata,<br />
klasifikacijata usvoena vo doma{niot praven sistem ne e<br />
presudana. Taka prestapot }e se smeta kako krivi~en ako sledi kazena<br />
sankcija {to se sostoi od li{uvawe od sloboda iako, mo`ebi taa se<br />
klasifikuva kako prekr{ok ili disciplinski prestap. 128<br />
Od ovoj ~len se isklu~eni slu~aite vo koi liceto e najdeno vinovno<br />
za prestap i namesto da bide izre~ena sankcija zatvor kako kazna<br />
e naredeno pritvorawe vo zdravstvena ustanova za lekuvawe na du-<br />
{evno bolni lica. Vo taa smisla postoi opredeleno sovpa|awe na t. a)<br />
i e). Sepak, koga obvinetiot e osloboden i potoa e opredeleno lekuvawe<br />
vo zdravstvena ustanova, se primenuva samo ~l. 5 st. 1e. 129<br />
Spored ovoj ~len Sudot ne mo`e da ja razgleduva zakonitosta na<br />
presudata ili izre~enata sankcija. Isto taka, liceto ne mo`e da ja<br />
osporuva dol`inata i soodvetnosta na sankcijata nitu uslovite na zatvoraweto.<br />
M. Pravoto na sloboda i sigurnost na li~nosta, Directorate General of Human<br />
Rights, Council of Europe, Strasbourg Cedex, 2001, str. 29. Me|utoa, {to mo`e da<br />
se smeta za razumno vo golema mera sepak }e zavisi od okolnostite na sekoj<br />
oddelen slu~aj. Va`no e da se istakne i toa deka spored ovaa osnova liceto ne<br />
mo`e da se pritvori ednostavno zaradi ispra{uvawe dokolku ne postoi osnovano<br />
somnenie deka storilo krivi~no delo (Fox, Cempbeel and Hartley protiv<br />
Obedinetoto Kralstvo - 1990).<br />
128<br />
Kalajxiev, G. Slobodata i bezbednosta na li~nosta pod Evropskata<br />
konvencija za pravata na ~ovekot, Revija za kriminologija i kazneno pravo,<br />
Skopje, 1996/1-2, str. 100.<br />
129<br />
Ibid, str. 100.<br />
96
3 0 Ekstradicija. ^lenot 5 st. 1f, sodr`i odredeni garancii<br />
koga organite na dr`avnata vlast apsat ili pritvoraat lice (naj~esto<br />
stranec) vo o~ekuvawe na odluka za negovo proteruvawe ili predavawe<br />
(ekstradicija). Pritoa, predavaweto ili ekstradicijata mora da se zakoniti,<br />
{to zna~i da se vo soglasnost so doma{niot zakon i Konvencija<br />
i ne smeeat da bidat proizvolni. 130 Ovoj ~len ne postavuva vremenski<br />
ograni~uvawa vo pogled na dol`inata na pritvorot. Me|utoa, i pokraj<br />
toa Komisijata se izjasni deka postapkata za proteruvawe ili ekstradicija<br />
treba da se sprovedat "so potrebna trudoqubivost." 131<br />
3. Vo ~l. 5 st. 1 od Evropskata konvencija se pomesteni i drugi<br />
opravduvawa na li{uvaweto od sloboda vo slu~aj na postoewe razli-<br />
~ni okolnosti od onie koi involviraat sproveduvawe na krivi~na postapka.<br />
Toa e slu~ai na: 1 0 sudskata naredba i obvrska propi{ana so zakon<br />
( t. b), 2 0 pritvorawe na maloletnici (t. d) i 3 0 pritvor na du{evno<br />
rastroeni lica, alkoholi~ari, zavisnici od droga, skitnici kako i zaradi<br />
spre~uvawe na zarazni bolesti (t. e).<br />
1 0 Sudskata naredba i obvrska propi{ana so zakon. Spored ~l.<br />
5 st. 1b, apsewe 132 ili pritvor e dozvoleno zaradi nepo~ituvawe na<br />
zakonita sudska naredba (na primer, koga liceto nema da ja plati pari~nata<br />
kazna, koga nema medicinski da se pregleda, koga nema da se<br />
pojavi kako svedok 133 ili koga ne gi po~ituva ograni~uvaweto na dvi-<br />
`ewe vo mestoto na `iveewe ili ne dade izjava za imotot) ili zaradi<br />
130<br />
Zakonitosta na pritvorot vo odnos na ekstradicijata be{e problem<br />
vo slu~ajot Bozano protiv Francija(1986), a vo odnos na proteruvaweto<br />
vo slu~ajot Dougoz protiv Grcija. Vidi: Macovei, M. Pravoto na sloboda i sigurnost<br />
na li~nosta, str. 44-45.<br />
131<br />
Vo slu~ajot Lynas protiv [vajcarija, Komisijata pojasni deka dokolku<br />
postapkite ne se sprovedeni so potrebnata trudoqubivost ili ako pritvorot<br />
proizleguva od zloupotreba na ovlastuvawata, toj ne e opravdan spored<br />
~l. 5 st. 1f. Me|utoa, dokolku pritvorot vo o~ekuvawe na ekstradicija e<br />
odlo`en vo interes ili na barawe na zasegnatoto lice, toa ne mo`e da tvrdi<br />
deka e `rtva na prodol`en pritvor. Taka na primer, vo slu~ajot X protiv Germanija<br />
(1983) be{e utvrdeno deka pritvorot od 22 meseci vo o~ekuvawe na<br />
ekstradicija bil opravdan, za{to toj period germanskite vlasti go iskoristile<br />
vo obid da dobijat garancii od turskata Vlada deka koga }e bide ekstradiran<br />
na aplikantot nema da mu bide izre~ena smrtna kazna. Ili vo Kolompar<br />
protiv Belgija (1992) pritvorot od tri godini vo o~ekuvawe na ekstradicija<br />
bil opravdan, za{to samiot aplikant na razli~ni na~ini ja odlo`uval<br />
postapkata. Vidi: Macovei, M. Pravoto na sloboda i sigurnost na li~nosta,<br />
str. 45.<br />
132<br />
Vo na{eto pravo nikade ne se upotrebuva poimot apsewe. Namesto<br />
ovoj poim se koristat poimite povikuvawe, prisilno doveduvawe ili priveduvawe.<br />
133<br />
Vakva odredba sodr`i i ~l. 229 st. 2 ZKP.<br />
97
neispolnuvawe na "odredena i konkretna obvrska" propi{na so zakon<br />
(na primer, slu`ewe voena i civilna slu`ba, nosewe li~na karta, pla-<br />
}awe na carina ili danok, psihijatrisko ve{ta~ewe, zemawe krv zaradi<br />
ispituvawe i sl.). 134<br />
Vo na{eto pravo, institutot upatuvawe na obvinetiot vo zdravstvena<br />
ustanova zaradi posmatrawe so cel da se utvrdi negovata presmetlivost<br />
naredeno so re{enie na istra`niot sudija (~l. 250 st. 2<br />
ZKP), mo`e da se podvede pod ~l. 5 st. 1b od Evropskata konvencija.<br />
Sli~no e so telesniot pregled na obvinetoto lice i drugi lica bez nivna<br />
soglasnost (~l. 251 st. 1 ZKP), zemaweto krv i drugi lekarski dejstvija<br />
bez soglasnost na liceto (~l. 251 st. 2 ZKP) i pretres na dom i<br />
lice (~l. 198-202 ZKP). Me|utoa, ostanuva nejasno {to pretstavuva<br />
osnova na ovlastuvaweto na policijata da vr{i zadr`uvawe 135 na "licata<br />
zate~eni na mestoto na izvr{uvaweto na krivi~noto delo" soglasno<br />
~l. 143 st. 1 ZKP, i "liceto {to go naru{uva ili zagrozuva javniot<br />
red i mir" soglasno ~l. 29 st. 1 od Zakonot za vnatre{ni raboti<br />
Stanuva zabor za na~ini na li{uvawe od sloboda koi ne mo`e da se<br />
opravdaat spored odredbata od ~l. 5 st. 1b na Konvencijata. 136<br />
Ovaa odredba ne ja opravduva politikata na preventivno pritvorawe<br />
na lica za koi se pretpostavuva deka mo`at da go povredat zakonot<br />
vo idnina. Vo ovaa smisla, Komisjata izrazi mislewe deka ovoj<br />
~len ne se odnesuva na apsewe ili pritvorawe za prevencija na prest-<br />
134<br />
Vo ovaa smisla, za pritvorot da mo`e da se opravda po ovoj osnov, ne<br />
e dovolno povikuvawe na op{ta obvrska na sekoe lice da go po~ituva pravoto,<br />
tuku mora da postoi specifi~na obvrska {to poedinecot propu{til da ja<br />
ispolni, a pritvorot mora da e opredelen tokmu so cel da se ispolni nejzinoto<br />
ispolnuvawe. So drugi zborovi, pritvoraweto spored ovaa odredba ne<br />
mo`e da se opravda dokolku e opredeleno kako kazna. Me|utoa, dokolku dr`avata<br />
odlu~i neispolnuvaweto na nekoja obvrska da go predvidi kako kaznivo<br />
delo, vo takov slu~aj }e postoi opravduvawe spored ~l. 5 st. 1a, a ne spored ~l.<br />
5 st. 1b. So ~l. 5 st. 1b ne se {titat pomalku seriozni ograni~uvawa na li~nata<br />
sloboda, kako {to se primenata na soobra}ajni propisi, zadol`itelnoto<br />
prijavuvawe na strancite ili gra|anite, najgolemiot del merki povrzani so<br />
nadzorot na licata {to se uslovno pu{teni na sloboda, policiskiot ~as i<br />
drugi vidovi nadzor so koi seriozno ne se ograni~uva slobodata na ~ovekot za<br />
prestoj i dvi`ewe vo zaednicata. Gomein, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija<br />
za ~ovekovite prava, str. 27.<br />
135<br />
Vo praktikata na Komisijata i Sudot najmogu slu~ai na apsewe i<br />
pritvorawe se izvr{eni od strana na policijata. Se smeta deka koga policaec<br />
so fizi~ka sila, so zborovi ili so drugo povedenie }e poka`e deka liceto ne<br />
e slobodno da si odi, postoi li{uvawe od sloboda vo smisla na ~l. 5 od Konvencijata.<br />
136<br />
Vidi pove}e: Izve{taj za kompatibilnosta... str. 51-52 i Slejmanov,<br />
Z, Krivi~no procesno pravo, str. 321-324.<br />
98
api protiv javniot red i mir ili protiv bezbednosta na dr`avata (Lawless<br />
protiv Irska - 1961).<br />
2 0 Pritvorawe na maloletnici. ^lenot 5. st. 1d dozvoluva zakonski<br />
pritvor na maloletnik zaradi podlo`uvawe na vospiten nadzor<br />
ili zaradi izveduvawe pred nadle`nite sudski organi.<br />
Prvata osnova za pritvor va`i za slu~ai kade sudot ili administrativno<br />
telo so zakonska naredba }e odlu~i na maloletnikot da mu<br />
ja ograni~i slobodata so negovo smestuvawe vo ustanova za vospituvawe<br />
ili vo zdravstvena ustanova zaradi vospiten ili lekarski tretman<br />
i nadzor.<br />
Vtorata osnova se razlikuva od onaa od ~l. 5 st. 1b. Dokolku maloletnikot<br />
e osomni~en za storeno krivi~no delo, negovoto apsewe<br />
ili pritvorawe }e se opravda so ~l. 5 st. 1b, a dokolku e osuden mo`e<br />
da bide zatvoren soglasno ~l. 5 st. 1a. Ottamu, odredbata od ~l. 5 st. 1d<br />
go opravduva samo ona pritvorawe na maloletnik koga ne e vo pra{awe<br />
kriminalitet, tuku koga se bara od drugi pri~ini (na primer, nadzor<br />
{to e neophoden zaradi negovata zapu{tenost ili zloupotreba, poradi<br />
toa {to e nador od kontrola na roditelite ili poradi toa {to ednostavno<br />
nema koj da se gri`i za nego). 137<br />
3 0 Pritvor na du{evno rastroeni lica, 138 alkoholi~ari, zavisnici<br />
od droga, skitnici kako i zaradi spre~uvawe na zarazni bolesti.<br />
Ovoj pritvor spored ~l. 5 st. 1e, sprema navedenite lica se opredeluva<br />
od pri~ina {to tie vo dadena prilika mo`at da bidat opasni za javnata<br />
bezbednost, no ~esto i zaradi nivniot sopstven interes (Guzzardi<br />
protiv Italija - 1980).<br />
137<br />
Vo na{eto zakonodavstvo, vospitni merki {to vklu~uvaat pritvorawe<br />
vo smisla na ~l. 5 st. 1d od Evropskata konvencija, mo`e da opredeli sudijata<br />
za maloletnici vo ramkite na krivi~nata postapka sprema maloletnik.<br />
Soglasno Zakonot za socijalna za{tita, vrz osnova na re{enie na centarot za<br />
socijalna rabota, malolenticite so poblagi formi na asocijalno odnesuvawe<br />
se upatuvaat vo dom zaradi prevospituvawe i pedago{ki tretman. Me|uta, vrz<br />
vakvite merki ne e predvidena sudska kontrola vo smisla na ~l. 5 st. 4 od<br />
Konvencijata.<br />
138<br />
Vo slu~ajot Winterwerp protiv Holandija (1979), Sudot gi postavi<br />
kriteriumite {to treba da se ispolnat za pritvorot na lice so du{evno rastrojstvo<br />
da se smeta kako neproizvolen. Toa se slednive kriteriumi: 1 0 du{evnoto<br />
rastrojstvo mora da se utvrdi preku objektivna medicinska ekspertiza,<br />
2 0 prirodata ili stepenot na rastrojstvoto mora da bidat dovolno ekstremni<br />
za da go opravdaat pritvorot, 3 0 pritvorot treba da trae samo kolku {to trae<br />
medicinskoto rastrojstvo i negovata serioznost, 4 0 vo slu~aite koga pritvorot<br />
potencijalno e neograni~en, mora da se pravat periodi~ni kontroli od<br />
strana na ovlasten tribunal koj ima ovlastuvawe da go oslobodi zasegnatoto<br />
lice i 5 0 pritvorot mora da se ostvaruva vo bolnica, klinika ili druga soodvetna<br />
institucija {to se ovlasteni za zgri`uvawe na takvite lica.<br />
99
Inaku, Konvencijata ne bara odlukata za takvoto pritvorawe<br />
da bide donesena od strana na sudski organ, me|utoa soglasno ~l. 5. st. 4<br />
postavuva baraweto za sudska kontrola na toa li{uvawe i toa vedna{<br />
po li{uvawe od sloboda.<br />
Vo na{eto zakonodavstvo pritvoraweto na du{evno bolni, alkoholi~ari<br />
i narkomani e uredeno so Zakonot za vonparni~na postapka.<br />
4. Evropskata konvencija sodr`i i proceduralni garancii vo<br />
slu~ai na li{uvawe od sloboda. Tie garancii se predvideni kako: 1 0<br />
pravo na informirawe za pri~inite na li{uvaweto od sloboda (~l. 5<br />
st. 2), 2 0 pritvor pred sudewe (~l. 5 st. 3), 3 0 postapka habeas corpus (~l. 5<br />
st. 4), i 4 0 pravo na obe{tetuvawe (~l. 5 st. 5).<br />
1 0 Pravo na informirawe za pri~inite na li{uvaweto od<br />
sloboda. Izvestuvaweto za pri~inite poradi koi e li{eno od sloboda<br />
sodr`ano vo ~l. 5 st. 2 od Konvencijata e zna~ajno ottamu {to na liceto<br />
mu ovozmo`uva da razbere {to mu se stava na tovar so cel da se poslu`i<br />
so merki so koi pred sudot }e ja ospori zakonitosta na apseweto<br />
ili pritvorot i efikasno }e se koristi so ostanatite garancii predvideni<br />
vo stavovite 3 i 4 na istiot ~len. Ottamu, informiraweto<br />
mora da gi nudi su{tinskite pravni i fakti~ki pri~ini za li{uvaweto<br />
od sloboda i najdobro e ako e dadeno so neposredna izjava do zasegnatoto,<br />
od strana na slu`benoto lice. Vo slu~aite koga ne e mo`na<br />
efikasna komunikacija poradi vozrasta ili du{evnata sostojaba na<br />
zasegnatoto lice, objasnuvaweto treba da mu bide dadeno na negoviot<br />
staratel. Ako pak, se raboti za lice {to ne go razbira oficielniot<br />
jazik, objasnuvaweto mora da bide dadeno na jazikot {to toa lice go<br />
razbira. 139 Samoto informirawe ne mora da bide strogo formano (na<br />
primer, da e dadeno vo pismena forma), 140 nitu na zasegnatoto (osomni-<br />
~enoto) lice mora da mu se obezbedi praven sovet, pravo da informira<br />
nekogo za svoeto apsewe i da kontaktira so branitel. 141 Va`no e liceto<br />
da soznae {to mu se slu~uva.<br />
Inaku, Sudot kako vo krivi~nite, taka i vo gra|anskite predmeti<br />
({to zna~i po site osnovi od ~l. 5 st. 1), prifa}a deka izvestuvawata<br />
od ovoj vid ne mora da bidat podrobni kako onie propi{ani vo<br />
139<br />
Sudot utvrdil povreda na ~l. 5 st. 2 vo slu~ajto Van der Leer protiv<br />
Holandija (1990), za{to holandskite vlasti ne samo {to ne ja izvestile podnositelkata<br />
na `albata za pri~inite na nejzinoto zadr`uvawe vo psihijatriska<br />
ustanova, tuku duri i ne í soop{tile deka e li{ena od sloboda.<br />
140<br />
Za razlika od praktikata na Komisijata i Sudot, vo na{eto pravo<br />
postoi obvrska za formalno i pismeno izvestuvawe. Vidi: ~l. 152 st. 1, 176 st.<br />
2, 185 st. 2, 254 i 421 ZKP.<br />
141<br />
Me|utoa, spored praktikata na Komisijata i Sudot, pravoto na branitel<br />
vo prethodnata postapka pod odredeni okolnosti se izveduva od ~l. 5 st.<br />
4, ili ~l. 6 st 1 i 3c.<br />
100
~l. 6 st. 3 od Konvencijata. 142 Me|utoa, ako nacionalnite vlasti ne<br />
uspeat da odgovarat na barawata od ~l. 5 st. 2, apseweto i pritvorot se<br />
nezakonski duri i toga{ koga mo`e da se podvedat pod nekoj od uslovite<br />
od ~l. 5 st. 1 na Konvencijata.<br />
2 0 Pritvor pred sudewe. ^lenot 5 st. 3, koj se odnesuva samo na<br />
kategorijata lica privoreni soglasno ~l. 5 st. 1c od Konvencijata,<br />
predviduva su{tinska garancija so cel li{uvaweto od sloboda da bide<br />
isklu~ok i da se obezbedi sudski nadzor na apseweto i pritvoraweto.<br />
Ili poinaku, celta na ovaa odredba e da se obezbedi sudska kontrola<br />
vrz li{uvaweto od sloboda kako garancija deka nikoj nema samovolno<br />
da bide li{en od sloboda i, {to e mnogu pova`no, obezbeduvawe deka<br />
koe bilo apsewe ili pritvorawe }e bide {to e mo`no pokratko. Pravoto<br />
da ne bide izlo`eno na nepotrebno li{uvawe od sloboda, na<br />
edna{ vo policiska stanica zatvoreno lice, se transformira vo pravo<br />
da ne bide bezpri~inski prolongirano.<br />
So odredbata, vsu{nost, se dava mo`nost za izbor me|u: a) brzo<br />
izveduvawe pred sudija ili drug so zakon ovlasten organ da vr{i sudska<br />
vlast 143 i b) sudewe vo razumen rok ili osloboduvawe na zasegnatoto<br />
lice (osloboduvaweto mo`e da se uslovi so garancija deka zasegnatoto<br />
lice }e se pojavi na sudewe).<br />
a) Pravo na liceto li{eno od sloboda na brzo izveduvawe pred<br />
sudija. Ova pravo, od edna strana, treba da se razlikuva od pravoto na<br />
pravi~no sudewe od ~l. 6 i, od druga strana, od pravoto da se ospori zakonitosta<br />
na pritvoraweto obezbedeno so ~l. 5 st. 4. Ovde e vo pra{awe<br />
obvrska apseweto, odnosno pritvoraweto da se odobri od sudija 144<br />
142<br />
Informiraweto spored ~l. 6 st. 3a, e zamisleno da ovozmo`i obvinetiot<br />
da ja podgotvi svojata odbrana i poradi toa treba da bide celosno.<br />
Inaku, vo na{iot Zakon za krivi~nata postapka postojat pove}e odredbi {to<br />
insistiraat na adekvatno izvestuvawe na obvinetiot vo smisla na ~l. 6 st. 3a<br />
od Evropskata konvencija. Vo taa smisla so ~l. 4 st. 2 ZKP se bara "sekoj da<br />
bide informiran vedna{, na jazik {to go razbira i detalno za delata za koi<br />
se tovari i dokazite protiv nego." Pritoa, pod "deloto za koe se tovari" se<br />
podrazbira dejstvieto {to mu se stava na tovar. Ovaa op{ta odredba natamu e<br />
konkretizirana vo ~l. 210 st. 2 ZKP.<br />
143<br />
Terminot "drug slu`benik koj so zakon e ovlasten so zakon da vr{i<br />
sudska vlast," soglasno Konvencijata treba da se sfati kako lice koe vr{i<br />
sudska funkcija i ispolnuva drugi uslovi od koi sekoj posebno konstituira<br />
garancii za liceto koe e pritvoreno. Vo na{iot praven poredok mo`nosta<br />
drug organ, a ne sud (istra`en sudija) da odlu~uva za opredeluvawe na pritvorot,<br />
sosema e isklu~ena.<br />
144<br />
Na~eloto spored koe za dopu{etnosta na traeweto na pritvorot<br />
odlu~uva samo sud e prifateno vo site ustavi. Spored ustavot na [panija,<br />
privremenoto li{uvawe od sloboda ne mo`e da trae podogo od vremeto {to e<br />
neophodno za proveruvawe so cel za utvrduvawe na faktite i vo sekoj slu~aj<br />
101
vo edna rana faza so cel da se izbegne prodol`enoto policisko pritvorawe.<br />
Za vreme na ova prvo ispituvawe pretstavnikot na sudot<br />
treba da napravi edna prvi~na (prima facie) ocena za toa dali uslovite<br />
za pritvorawe spored st. 1s (i striktnite uslovi na doma{noto pravo)<br />
se ispolneti. Ispituvaweto naj~esto }e bide relativno kratko, za{to<br />
slu~ajot mo`e sî u{te da e vo rana faza od istragata so postoewe samo<br />
na rudimentirani elementi od dokazite i informaciite. 145<br />
Kako {to Sudot utvrdil vo slu~ajot Schiesser protiv [vajcarija<br />
(1979), sudijata ili drug nadle`en slu`benik pred koj e izvedeno<br />
liceto, vsu{nost, e dole`no da go soslu{a za okolnostite {to odat vo<br />
prilog ili protiv potrebata za pritvoraweto. Od toa sleduva deka liceto<br />
mora li~no da bide izvedeno pred sudski organ. Vo navedeniot<br />
slu~aj Sudot, utvrdil deka sudskiot organ mora da gi razgleda site<br />
pra{awa svrzani so pritvorot i vrz procena koja se zasnova vrz objektivni<br />
merila da donese kone~ana odluka. Za taa cel sudskiot organ<br />
mora da odlu~i nezavisno vo soglasnost so normite i vo postapka predvideni<br />
so zakon. 146 Pritoa, osobeno e zna~ajno toa {to za razlika od<br />
postapkite soglasno ~l. 5 st. 4, sudskata kontrola od ~l. 5 st. 3 e avtomatska,<br />
odnosno ne se bara inicijativa na liceto li{eno od sloboda.<br />
Inaku, izrazot vedna{ vo ~l. 5 st. 3, pretstavuva postrog standard<br />
od izrazot itno vo ~l. 5. st. 4. 147 Peritoa, va`no e da se naglasi,<br />
deka Komisijata i Sudot ne postavija nekakvi striktni granici za<br />
izveduvawe na pritvorenoto lice pred sudija, no sepak se ~ini deka<br />
privedenoto lice mora vo rok od 72 ~asa da se pu{ti na sloboda ili da mu se<br />
stavi na raspolagawe na sudot. Spored Ustavot na Portugalija, ako ne e podignato<br />
obvinenie za pritvoraweto mora vo rok od 48 ~asa da se donese sudska<br />
naredba za potvrduvawe so toa {to sudijata mora da bide izvesten za pri~inite<br />
na pritvoraweto i toa da mu go soop{ti na pritvoreniot, da go ispita i da<br />
mu ovozmo`i da se brani (~l. 28 st. 1). Vo Ustavot na Italija pak, e predvideno<br />
deka vo isklu~itelni taksativno predvideni slu~ai vo zakonot, organot na<br />
javna bezbednost mo`e da prezeme privremeni merki koi mora da mu gi soop-<br />
{ti na sudot vo rok od 48 ~asa. Dokolku ovie merki vo rok od narednite 48<br />
~asa ne se potrdat se smetaat za otpovikani i nemaat nikakva va`nost (~l. 14<br />
st. 4).<br />
145<br />
Kalajxiev, G. op. cit, str. 112.<br />
146<br />
Vo slu~ajot Skooqstrom protiv [vedska (1984), Sudot utvrdil deka<br />
ovie barawa ne se ispolneti za{to dr`avniot slu`benik istovremeno nastapuval<br />
kako tu`itel i kako istra`en sudija.<br />
147<br />
Iako, nitu Komisijata, ni Sudot ne utvrdile cvrst minimalen standard,<br />
na{le deka vremeto od 6 do 11 dena e dolgo (De Jong, Baljet i Van den Brink<br />
protiv Holandija - 1984). Vo slu~ajot Brogan protiv Obedinetoto Kralstvo<br />
(1988), i pokraj posebnite te{kotii kaj istragata kaj krivi~nite dela<br />
na terorizam, Sudot utvrdil deka rokot od ~etiri dena i {est ~asa e predolg<br />
za da go zadovoli ovoj standard.<br />
102
granicata od ~etiri dena vostanovena vo Brogan protiv Obedinetoto<br />
Kralstvo (1988) go izrazuva maksimumot {to mo`e da se tolerira i<br />
toa samo vo vonredni slu~ai. 148<br />
b) Pravo na pritvorenoto lice da mu bide sudeno vo razumen<br />
rok. 149 Ako liceto ne e pu{teno na sloboda, ~lenot 5 st. 3 isto taka, mu<br />
go garantira pravoto na sudewe vo razumen rok. So ova odredba se saka<br />
da se izbegne neograni~eniot pritvor za seto vreme na istragata. Kako<br />
{to toa Sudot go zabele`al vo slu~ajot Wemhoff protiv SR Germanija<br />
(1968), obvinetoto lice koe se nao|a vo istra`en zatvor ima pravo na<br />
negovoto sudewe da mu se dade prednost vo odnos na liceto koe se brani<br />
od sloboda. Me|utoa, Sudot istovremeno zabele`al deka privremenoto<br />
pu{tawe na sloboda na obvinetiot ne go poni{tuva negovoto pravo da<br />
mu se sudi vo razumen rok. Standardot na razumnost spored ~l. 5 st. 3 ne<br />
e ednakov kako onoj koj se primenuva vo odnos na pravednoto sudewe<br />
spored ~l. 6 st. 1. 150<br />
Periodot na pritvorot {to pritoa go razgleduva sudot, te~e od<br />
momentot na apseweto do momentot koga liceto e oslobodeno. 151 Ako<br />
148<br />
Ova pravo, so koe se obezbeduva apseweto ili pritvoraweto da se<br />
odobri od sudija so cel da se izbegne prodol`enoto policisko pritvorawe,<br />
treba da se razlikuva od pravoto na pravi~no sudewe od ~l. 6 i od pravoto da<br />
se spori zakonitosta na pritvoraweto obezbedeno so ~l 5 st. 3 od Konvencijata.<br />
149<br />
Zborot "razumen" Sudot ne go vrzuava so goneweto i sudeweto, tuku<br />
so dol`inata na pritvorot. Taka dolgoto traewe na postapkata mo`e da bide<br />
razumno so ogled na kompleksnosta na slu~ajot ili brojot na svedocite i sl.,<br />
{to ne zna~i deka i prodol`enoto pritvorawe mora, isto taka, da bide razumno.<br />
Od druga strana, po pu{taweto da se brani od sloboda, za dr`avata i natamu<br />
ostanuva obvrskata od ~l. 6 od Evropskata konvencija, sudeweto da go<br />
zavr{i vo razumen rok. Kalajxiev, G. op. cit, str. 114.<br />
150<br />
Gomien, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovi<br />
prava, str. 34.<br />
151<br />
Terminite apsewe i pritvor vo re~isi site odredbi na ~l. 5 od Konvencijata<br />
se koristat so isto zna~ewe. Tie vo osnova se odnesuvaat na sekoja<br />
merka (bez razlika na terminot koj go koristi nacionalniot zakon) koja<br />
deluva vo nasoka na li{uvawe od sloboda. Pritoa ne e va`no dali liceto, na<br />
primer, dobrovolno se predalo ili pak, deka ne e svesno za samoto li{uvawe -<br />
za postoewe na li{uvaweto od sloboda e dovolno liceto pove}e da ne e slobodno<br />
da zamine od opredelen prostor. Za utvrduvaweto dali stanuva zbor za li-<br />
{uvawe od sloboda od zna~ewe e i statusot na zasegnatoto lice. Vo ovaa smisla<br />
ne pretstavuva li{uvawe od sloboda zatvoraweto vo odredeni mesta na<br />
lica koi slu`at vo vooru`enite sili zaradi primena na normalen disciplinski<br />
re`im. Isto taka, ne pretstavuva li{uvawe od sloboda nametnuvaweto<br />
na pogolemi ograni~uvawa na slobodata na nekoe lice koe ve}e se nao|a vo<br />
zatvor zaradi izdr`uvawe na kaznata - na primer, prefrluvawe na lice od za-<br />
103
liceto ne e oslobodeno za vreme na sudeweto, periodot {to se razgleduva<br />
zavr{uva koga prvostepeniot sud donel osuditelna ili osloboditelna<br />
odluka. Periodot na pritvor po presudata od strana na sudot -<br />
na primer, za vreme na `albenata postapka, ne se zema predvid. Kako<br />
{to odlu~i Sudot, ~l. 5 st. 3 prestanuva da va`i za pritvorot po presudata<br />
od strana na sudot koja }e se utvrdi vrz osnova na ~l. 5 st. 1a.<br />
Me|utoa, dokolku apelacioniot sud ja poni{ti prvata presuda i naredi<br />
novo sudewe, pritvorot za vreme na periodot me|u poni{tuvaweto i<br />
novata presuda, isto taka se zema predvid. 152 Ova ne zna~i deka periodot<br />
na odlo`nata kazna do poni{tuvaweto na prvi~nata presuda }e se<br />
smeta za pritvor pred sudewe vrz osnova na ~l. 5 st. 3.<br />
Inaku, Komisijata i Sudot ne postavuvaat poseben vremenski<br />
rok preku koj prodol`enoto pritvorawe stanuva neprifatlivo. Nivno<br />
stanovi{te e deka sekoga{ treba da se zemat predvid site okolnosti<br />
na slu~ajot. Ottamu, dodeka periodi podolgi od edna godina se smetaat<br />
za preterani, periodi me|u dve i tri godini bea utvrdeni i kako prifatlivi<br />
i kako neopravdani. Sli~na razlika vo toj pogled mo`e da se<br />
utvrdi i za periodite me|u tri i ~etiri godini. Periodite nad pet godini<br />
ne e utvredeno deka se opravdani. 153<br />
v) Vo ~l. 5 st. 3 se spomenuva i pravoto (ili) da bide pu{teno da<br />
se brani od sloboda, {to mo`e da bide usloveno so garancii deka istoto<br />
}e se javi na pretresot. Vo taa smisla e vostanoveno deka liceto bi<br />
moralo da se pu{ti da se brani od sloboda dokolku dr`avata ne poka-<br />
`e deka postojat relevantni i dovolni pri~ini {to }e go opravdaat<br />
prodol`uvaweto na pritvorot, i toa:<br />
Sudot priznava ~etiri okolnosti pod koi mo`e da se opravda<br />
otfrluvaweto na ponudenite garancii, odnosno okolnosti {to se relevantni<br />
za prodol`uvawe na pritvorot na lice pred sudewe kade sî<br />
u{te postoi razumno (osnovano) somnenie za storeno krivi~no delo.<br />
Toa se: va) rizik od begstvo, vb) rizik od popre~uvawe na ostvaruvaweto<br />
na pravdata, vv) potreba da se spre~i krivi~no delo i vg) potreba da<br />
se za~uva javniot red.<br />
va) Relevantni okolnosti za postoewe rizik od begstvo mo`at<br />
da bidat situaciite: koga liceto ve}e izbegalo otkako bilo obvineto<br />
za krivi~no delo, koga bila pobarana ekstradicija so cel da se sprovede<br />
postapkata, koga postojat konkretni dokazi za planovi za begstvo,<br />
postoewe vrski na liceto so drugi zemji {to bi mo`ele da go olesnat<br />
begstvoto ili pak, nepostoewe na kakvi i da e vrski so zemjata vo koja<br />
e povedena postapkata i sl. Visinata na predvidenata kazna sama po<br />
tvor so poslab, vo zatvor so postrog re`im na obezbeduvawe.<br />
152<br />
Vo slu~ajot Wemhoff protiv SR Germanija (1968), Sudot objasnil<br />
deka dr`avata mo`e da pritvori nekoe lice duri i ako toa podnelo `alba na<br />
prvostepenata presuda.<br />
153<br />
Macovei, M. Pravoto na sloboda i sigurnost na li~nosta, str. 39.<br />
104
sebe ne mo`e avtomatski da pretstavuva takva okolnost za prodol`uvawe<br />
na pritvorot. Ottamu, potrebno e vo sekoj konkreten slu~aj da se<br />
napravi sevkupna procena na rizikot od begstvo. Pritoa, presudite<br />
koi se zasnovaat vrz stereotipni izrazi bez kakvo i da e pojasnuvawe<br />
za postoeweto na pri~inite na rizik od begstvo, nikoga{ ne se smetaat<br />
za prifatlivi od strana na Sudot. 154<br />
vb) Rizikot od popre~uvawe na pravdata pretstavuva opasnost<br />
deka osomni~enoto lice svoeto osloboduvawe mo`e da go iskoristi<br />
da ja popre~i istragata so vr{ewe pritrisok vrz svedocite da ne<br />
svedo~at, so informirawe na drugi lica koi, isto taka se pod istraga,<br />
so dogovarawe so lica involvirani vo slu~ajot kako da se odnesuvaat<br />
vo krivi~nata postapka, kako i preku uni{tuvawe na dokumenti i drugi<br />
materijalni dokazi ili so popre~uvawe na postapkata na drug na-<br />
~in. 155 vv) Potrebata od spre~uvawe krivi~no delo e priznata kako<br />
legitimna osnova za prodol`uvawe na pritvorot koga se raboti za seriozno<br />
obvinenie. Me|utoa, vo tie slu~ai mora da se demonstrira deka<br />
sekoja zagri`enost od vr{ewe na drugi krivi~ni dela vo idnina e verodostojna<br />
i deka merkata vo dadeniot slu~aj e soodvetna. 156<br />
vg) Potrebata od odr`uvawe na javniot red, vklu~itelno i<br />
na gri`ata za za{tita na obvinetiot, mo`e da bide osnova za prodol-<br />
`uvawe na pritvorot, no samo koga mo`e da se demonstrira deka osloboduvaweto<br />
na zasegnatoto lice navistina bi go naru{ilo javniot red<br />
vo odredeno vreme. 157<br />
Ovaa odredba go sodr`i pravoto na garancija (kaucija) do sudeweto.<br />
Koga }e se utvrdi deka niedna od navedenite pri~ini ne mo`e da<br />
se primeni, osloboduvaweto na zasegnatoto lice mo`e da se bara vrz<br />
osnova na ~l. 5 st. 3 od Konvencijata. Pritoa, so ogled na toa {to garancijata<br />
ima za cel da go obezbedi prisustvoto na obvinetiot vo istragata,<br />
nejzinata suma treba da bide vo soglasnost so taa cel. Ottamu,<br />
odreduvawe na pari~en iznos koj e pove}e od dovolen za da se postigne<br />
taa cel (dovolno zastra{uvawe {to bi ja uni{tilo sekoja `elba da se<br />
izbega) bi zna~elo povreda na pravoto na garancija.<br />
3 0 Pravo na habeas corpus (pravo na liceto li{eno od sloboda za<br />
zakonitosta na negovoto apsewe da odlu~i sudot). 158 So ~lenot 5 st. 4 se<br />
154<br />
Vidi: Ibid, str. 32-35.<br />
155<br />
Vidi: Ibid, str. 35-36.<br />
156<br />
Vidi: Ibid, str. 36.<br />
157<br />
Vidi: Ibid, str. 37.<br />
158<br />
Habeas corpus na latinski zna~i naredba zatvorenikot da se dovede<br />
pred sudot za da se utvrdi dali e pravilno zadr`an. "Se raboti za sudska kontrola<br />
vrz zakonitosta na li{uvaweto od sloboda, pri {to zakonitosta na<br />
istoto se ispituva kako od aspekt na baraweto na doma{noto pravo, taka i od<br />
gledi{te na tekstot na Konvencijata, tamu sodr`anite op{ti principi i ce-<br />
105
garantira mo`nosta pritvorenoto lice da povede postapka za osporuvawe<br />
na zakonitosta na pritvorot pred sudot, koj pak, dokolku pritvorot<br />
e nezakonski, mora brzo da donese odluka za osloboduvawe. 159 Inaku,<br />
pogolemiot broj od `albite podneseni vrz osnova na ovoj ~len se<br />
odnesuvaat na tvrdeweto deka otsustvoto na redovni periodi~ni proverki<br />
na zakonitosta na pritvorot e ramno na povreda na ovoj ~len.<br />
Pritoa, iako postoi golema sloboda vo odlu~uvaweto za toa koj e prifatliviot<br />
interval me|u prvi~niot pritvor i sudskiot nadzor, mnogu<br />
slu~ai spored ~l. 5 st. 4 jasno poka`uvaat deka vremeto sepak ne treba<br />
da bide podolgo od nekolku sedmici i pokraj toa {to treba da ima olesnuvawa<br />
vo osobeno slo`eni slu~ai. 160 Periodite koi nadminuvaat<br />
eden mesec bile osuduvani vo pove}e slu~ai, kako vo Bezicheri protiv<br />
Italija (1989) 161 i Sanchez-Reisse protiv [vajcarija (1976). Odlo`uvawata<br />
koi se dol`at na okolnosti kako {to se godi{en odmor na sudijata<br />
ili prekumerna rabota, ne se prifatlivi. Od druga strana,<br />
odlo`uvawata od strana na pritvorenoto lice ne se zemaat predvid.<br />
Va`no e, isto taka, ako e potrebna odluka za obezbeduvawe pravna pomo{<br />
za pritvorenoto lice, toa treba da se stori brzo: sedum sedmici<br />
be{e predolgo vo slu~jot Zanmir protiv Obedinetoto Kralstvo. 162<br />
Spored Ustavot na Portugalija (~l. 31) na habeas corpus mo`e da<br />
se povika protiv sekoja zloupotreba na vlasta vo forma na apsewe ili<br />
lite na ograni~uvawata dopu{teni vo ~l. 5 st. 1. Garancijata se primenuva po<br />
odnos na site li{uvawa od sloboda, nezavisno dali spa|aat vo ramkite na kategoriite<br />
od st. 1, ili ne, za{to smislata e da se obezbedi efikasna kontrola<br />
na li{uvaweto od sloboda i sekoe prodol`eno pritvorawe (zadr`uvawe).<br />
Ovoj stav mo`e da se primenuva naporedno so st. 3 vo vrska so licata pritvoreni<br />
kako osomni~eni za storen prestap, zaradi spre~uvawe storuvawe na<br />
takov prestap ili spre~uvawe begstvo soglasno ~l. 5 st. 1 t. s). Kalajxiev, G.<br />
op. cit. str. 117.<br />
159<br />
Za razlika od ~l. 5 st. 3 koj se odnesuva samo na apsewe ili pritvor<br />
za celi na krivi~nata postapka, garanciite od ~l. 5 st. 4 se odnesuvaat na site<br />
lu{uvawa od sloboda. Se raboti za pravo na sudska kontrola na zakonitosta<br />
na li{uvaweto od sloboda, pri {to zakonitosta na toa li{uvawe se ispituva<br />
kako od aspekt na barawata na doma{noto pravo, taka i od gledi{te na Konvencijata.<br />
160<br />
Vo slu~ajot De Jong, Beljet i Van der Brink protiv Holandija (1984),<br />
Sudot utvrdil deka ne mo`e da se ~eka me|u {est i edinaeset dena na prvo<br />
ispituvawe na zakonitosta na pritvorot.<br />
161<br />
Vo ovoj slu~aj, Sudot smeta deka intervalite vo koi odlukite za<br />
pritvor se proveruvaat mora da bidat srazmerno kratki. Tie mo`at da bidat i<br />
podolgi koga se raboti za smestuvawe vo psihijatriski ustanovi, a pritoa da<br />
ne se povredi Konvencijata. Vo ovaa smisla ~l. 64 st. 4 KZ i 239 od Zakonot za<br />
izvr{uvawe na sankciite celosno se kompatibilen so ~l. 5 st. 4.<br />
162<br />
Macovei, M. Pravoto na sloboda i sigurnost na li~nosta, str. 72.<br />
106
nezakonito pritvorawe pred redoven ili voen sud. Primenata na ova<br />
pravno sredstvo mo`e da go bara samoto zainteresirano lice ili koi<br />
da e drug gra|anin koj u`iva politi~ki prava. Sudskata odluka po baraweto<br />
habeas corpus se donesuva vo rok od 8 dena so primena na na-<br />
~eloto na kontradiktornost. Celta na habeas corpus - za{titata koja ja<br />
prifatena i od Ustavot na [panija e stavawe na raspolagawe na sudot<br />
na sekoe lice koe nezakonito e li{eno od sloboda. Spored Ustavot na<br />
Holandija, sekoe lice na koe mu e odzemena slobodata bez sudska naredba,<br />
vo rok opredlen so zakon treba da se soslu{a pred sudot i ako<br />
sudot smeta deka odzemaweto na slobodata e nezakonito, vedna{ narededuva<br />
osloboduvawe (~l. 15 st. 2).<br />
4 0 Pravo na obe{tetuvawe. So ~l. 5 st. 5 se predviduva pravo na<br />
obe{tetuvawe na sekoe lice koe sprotivno na ~l. 5 bilo `rtva na<br />
apsewe ili pritvor.<br />
5. So odredbata od ~l. 4 od Protokolot br. 4 kon Konvencijata<br />
se predviduva dopolnitelno ograni~uvawe na vlastite za li{uvawe na<br />
opredeleno lice od sloboda. Ova zabrana nema apsolutna priroda {to<br />
zna~i deka so Konvencijata ne se zabranuva li{uvawe od sloboda poradi<br />
nesposobnost za ispolnuvawe dogovorno-pravna obvrska vo slu~aite<br />
koga: dol`nikot e sposoben istata finansiski da ja ispolni i koga<br />
dol`nikot se slu`i so izmama ili dejstvuva so zla namera. 163<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava od 1966<br />
~l. 9 st. 1-4<br />
1. Sekoj ima pravo na sloboda i li~na bezbednost. Nikoj ne<br />
mo`e samovolno da bide uapsen ili da se dr`i vo pritvor. Nikoj ne<br />
smee da bide li{en od sloboda osven od pri~ini i spored postapkata<br />
koi se propi{ani so zakon.<br />
2. Sekoe uapseno lice mora vo momentot na apseweto da se izvesti<br />
za pri~inite na apseweto i mora da mu se soop{ti kakvo i da e<br />
obvinenie protiv nego.<br />
3. Sekoe uapseno ili pritvoreno lice poradi krivi~no delo vo<br />
najkratok mo`en rok treba da se izvede pred sudija ili drug organ koj<br />
so zakon e ovlasten da vr{i sudska vlast i vo razumen rok treba da<br />
bide sudeno ili oslobodeno. Stavaweto vo pritvor na lice koe o~eku-<br />
163<br />
Vo na{eto pravo relevantnite odredbi vo ovaa smisla se pomesteni<br />
vo Zakonot za izvr{uvawe. Vo na{eto zakonodavstvo sredstvata za izvr{uvawe<br />
se prisposobuvaat kon sodr`inata na obvrskite {to treba da gi izvr{i<br />
dol`nikot, no nitu vo eden slu~aj ne e propi{ano zatvorawe na dol`nikot<br />
kako sredstvo za izvr{uvawe. Za nekoi dejstija {to se nezamenlivi, odnosno<br />
{to ne mo`at da bidat dovereni da gi izvr{i treto lice namesto dol`nikot,<br />
propi{ano e izrekuvawe na pari~ana kazna kon dol`nikot od strana na sudot,<br />
no ne i zatvorawe na dol`nikot, na primer, za da se vrazumi i da go izvr{i<br />
dejstvieto so koe e zado`len.<br />
107
va da mu se sudi ne smee da bide op{to pravilo, me|utoa pu{taweto na<br />
sloboda mo`e da bide usloveno so davawe garancija koja }e go obezbedi<br />
prisustvoto na liceto na sudeweto i vo koj i da e stadium na sudskata<br />
postapka, zaradi izvr{uvawe na presudata.<br />
4. Sekoe uapseno ili lice koe se nao|a vo pritvor ima pravo da<br />
se obrati do sudot so cel bez odlagawe sudot da odlu~i za zakonitosta<br />
na negovoto apsewe ili ako pritorot e nezakonit da nalo`i negovo pu-<br />
{tawe na sloboda.<br />
~l. 10<br />
1. So sekoj koj e li{en od sloboda }e se potapuva ~ove~no i so<br />
po~ituvawe na negovoto dostoinstvo.<br />
2. a) Obvinetite, osven vo isklu~itelni slu~ai, se odvoeni od<br />
osudenicite i podlo`eni na posebna postapka koja soodvetstvuva na<br />
nivnata polo`ba na neosudeni lica.<br />
b) Obvinetite maloletnici }e bidat oddeleni od vozrasnite i<br />
za nivniot predmet }e se odlu~uva {to e mo`no pobrgu.<br />
3. Kazneno-popravniot re`im podrazbira postapuvawe so osudenicite<br />
~ija bitna cel e nivnoto prevospituvawe i povtorno vklu~uvawe<br />
vo op{testvoto.<br />
Maloletnite prestapnici }e bidat oddeleni od vozrasnite i<br />
podlo`eni na re`im koj soodvetstvuva na nivnoto dobro i nivnata<br />
pravna polo`ba.<br />
~l. 11<br />
Nikoj ne mo`e da se zatvori edinstveno zatoa {to ne mo`e da<br />
ispolni nekoja dogovorna obvrska.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Korpus na principi za za{tita na site lica od bilo kakva forma<br />
na pritvorawe ili li{uvawe od sloboda. Usvoen od strana na Generalnoto<br />
sobranie na ON na 76-to zasedanie so rezolucija 43/173 od 9.<br />
12. 1988. Naslov na orginalot: Body of Principles for the Protection of All<br />
Persons under Any Form of Detention or Imprisonment. 164<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Odluka U. br. 156/1994 od 28. 12. 1994, Sudot gi ukina ~l.<br />
195 st. 2 i 3, ~l. 196, ~l. 197 st. 2, vo delot: "Ako postapkata se vodi za<br />
krivi~no delo za koe mo`e da se izre~e kazna zatvor nad pet godini<br />
ili pote{ka kazna, sovetot na Republi~kiot, odnosno na pokrainskiot<br />
164<br />
Vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penolo{ki kompendium, Grafohartija, Skopje,<br />
1997, str. 167-178.<br />
108
vrhoven sud mo`e od va`ni pri~ini da go prodol`i pritvorot najmnogu<br />
za u{te tri meseci", ~l. 199, ~l. 210 i ~l. 214 st. 2 od Zakonot za krivi~nata<br />
postapka ("SL. SFRJ" br. 4/1977, 14/1985, 74/1987, 57/1989 i<br />
3/1990).<br />
Na sednicata Sudot utvrdi deka so odredbite na ~l. 195 st. 2 i 3,<br />
~l. 196, ~l. 197 st. 2, vo delot {to se odnesuva na ovlastuvaweto na<br />
Vrhovniot sud na Republika Makedonija, od va`ni pri~ini, da go prodol`i<br />
pritvorot najmnogu za u{te tri meseci, ako postapkata se vodi<br />
za krivi~no delo za koe mo`e da se izre~e kazna zatvor na pet godini<br />
ili pote{ka kazna i st. 3 na ovoj ~len i ~l. 199 od Zakonot za krivi~na<br />
postapka, koj soglasno ~l. 5 od <strong>Ustavn</strong>iot zakon za sproveduvawe na<br />
Ustavot na Republika Makedonija, se primenuva kako republi~ki zakon,<br />
mu se dava ovlastuvawe na organot za vnatre{ni raboti da li{uva<br />
od sloboda lice za koe postoi osnovanio somnenie deka izvr{ilo krivi~no<br />
delo pove}e od 24 ~asa i da naredi pritvor pred podignuvawe na<br />
obvinenie i se propi{uva pritvorot da mo`e da trae podolgo od 90<br />
dena.<br />
So ogled na toa {to so osporenite odredbi od zakonot li{uvaweto<br />
od sloboda mo`e da trae pove}e od 24 ~asa, a pritvorot pove}e od<br />
90 dena od pritvoraweto i so ogled na toa {to pritvor mo`e da naredat<br />
i organite za vnatre{ni raboti, Sudot oceni deka ne se vo soglasnost<br />
so ~l. 12 od Ustavot.<br />
2. So Odluka U. br. 59/1996 od 25. 12. 1996, Sudot go ukina ~l. 151<br />
st. 3 od Zakonot za krivi~nata postapka ("SL. SFRJ" br. 26/1986, 74/<br />
1987, 5719/89, 30/1990).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 151 st. 3 od Zakonot<br />
organite na vnatre{ni raboti mo`at i da povikuvaat gra|ani. Vo pokanata<br />
mora da se nazna~i pri~inata za povikuvaweto, Prisilno mo`e<br />
da se dovede lice {to ne se odpovikalo na pokanata samo ako vo pokanata<br />
bilo predupredeno za toa. Pri postapuvaweto spored odredbite<br />
na ovoj ~len, organite za vnatre{ni raboti licata povikani, privedeni<br />
ili li{eni od sloboda mora vedna{ da bidat zapoznaeni so pri~inite<br />
za nivnoto povikuvawe, priveduvawe ili li{uvawe od sloboda i<br />
so nivnite prava utvrdeni so zakon i od niv ne mo`e da se bara izjava,<br />
ne mo`at da gi soslu{uvaat vo svojstvo na obvinet, svedok ili ve{tak,<br />
ako vo ovoj zakon ne e predvideno poinaku.<br />
Soglasno ~l. 12 st. 1 i 2 od Ustavot li{uvaweto od sloboda na<br />
gra|aninot go dozvoluva samo pri kumulativno ispolnuvawe na dvata<br />
uslovi. Toa zna~i deka Ustavot dava mo`nost so zakon da se utvrdat<br />
slu~aite na ograni~uvawe na slobodata na gra|anite vo interes na ostvaruvaweto<br />
na pravata na gra|anite i vr{eweto na sudskata vlast. Toa,<br />
isto taka, zna~i deka gra|aninot mo`e da bide li{en od sloboda samo<br />
koga takviot slu~aj e predviden so zakon, a ednovremeno postoi i odluka<br />
na sudot za negovo priveduvawe, odnosno li{uvawe od sloboda.<br />
109
So ogled na toa {to ~l. 151 st. 3 od Zakonot predviduva gra|anite<br />
da mo`at da bidat privedeni dokolku ne se otpovikale na pokanata<br />
so koja bile predupredeni za toa, bez postoewe na sudska odluka, odnosno<br />
deka vo nego ne se kumulativno predvideni uslovite za li{uvaweto<br />
na gra|aninot od sloboda, {to e ustavna obvrska, Sudot oceni deka<br />
istiot e nesoglasen so Ustavot na Republika Makedonija.<br />
3. So Odluka U. br. 229/1997 od 3. 06. 1998, Sudot gi ukina ~l. 29<br />
i ~l. 65 st. 5 od Zakonot za vnatre{ni raboti ("SV RM," br. 19/1995).<br />
Trgnuvaj}i od toa deka so odredbite na ~l. 29 od Zakonot 165 se<br />
davalo pravo na ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto za vnatre{ni<br />
raboti da zadr`at lice najmnogu 24 ~asa, ako istoto go naru{uva<br />
ili zagrozuva javniot red i mir i se propi{uva policiska postapka<br />
koja gi sodr`i maksimalnite rokovi od 24 ~asa pri priveduvawe ili<br />
li{uvawe od sloboda na lice, pri {to e predvideno donesuvawe na re-<br />
{enie i `alba po re{enie, takviot na~in i postapka, spored misleweto<br />
na Sudot, izleguva nadvor od kontekstot na ~l. 12 od Ustavot, od koj<br />
proizleguva deka liceto li{eno od sloboda mora vedna{ da bide izvedeno<br />
pred sud, koj bez odlagawe }e odlu~i za zakonitosta na li{uvaweto<br />
od sloboda. So ogled na toa {to osporenata odredba sodr`i elementi<br />
spored koi ograni~uvaweto na slobodata se vr{i od strana na<br />
organot za vnatre{ni raboti, a ne so odluka na sudot, Sudot oceni deka<br />
~l. 29 od Zakonot ne e vo soglasnost so ~l. 12 od Ustavot.<br />
4. So Odluka U. br. 91/2001 od 9. 12. 2001, Sudot go ukina ~l. 12<br />
st. 2 i 3 od Pravilnikot za vr{ewe na rabotite na Ministerstvoto za<br />
165<br />
"Ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto, imaat pravo da zadr`at<br />
lice najmnogu 24 ~asa ako istoto go naru{uva ili zagrozuva javniot red<br />
i mir, a vospostavuvaweto na javniot red i mir ili otstranuvaweto na zagrozuvaweto<br />
ne mo`e da se postigne na drug na~in i vo slu~aj koga liceto go<br />
ispora~al stranski organ na bezbednosta zaradi sproveduvawe do nadle`en<br />
organ.<br />
Ovlastenite slu`beni lica na Ministerstvoto se dol`ni liceto privedeno<br />
ili li{eno od sloboda da go zapoznaat so pri~inite za priveduvawe<br />
ili li{uvawe od sloboda i so negovite prava utvrdeni so Ustavot i zakon.<br />
Ovlastenite slu`beni lica ne treba privedenite lica da gi izlo`uvaat<br />
na javna qubopitnost.<br />
Zadr`anoto lice ima pravo na `alba do ministerot vo rok od 12 ~asa<br />
od momentot na zadr`uvaweto.<br />
@albata ne go odlaga izvr{uvaweto na re{enieto.<br />
Re{enie po `albata se donesuva i dostavuva na liceto koe e zadr`ano<br />
vo rok od 12 ~asa, od ~asot od koga e izjavena `albata.<br />
Ovlastenoto slu`beno lice, dokolku ima uslovi e dol`no vo rok od<br />
tri ~asa da go izvesti semejstvoto na zadr`anoto lice, a pretprijatieto ili<br />
organot vo koj e vraboten dokolku toj toa go bara, kako i da go zapoznae liceto<br />
so pri~inite za zadr`uvaweto i so negovoto pravo na branitel."<br />
110
vnatre{ni raboti ("SV RM," br. 12/1998).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka vo ~l. 12 st. 1 od Pravilnikot e<br />
predvideno deka povikuvawe na gra|ani se vr{i zaradi barawe potrebni<br />
izvestuvawa vo vrska so storeno krivi~no delo ili zaradi sobirawe<br />
izvestuvawa {to bi mo`ele da bidat od korist za uspe{no vodewe<br />
na krivi~nata postapka.<br />
Spored osporeniot st. 2 na ovoj ~len, povikanoto lice na jazik<br />
{to go razbira }e se izvesti za pri~inite za povikuvaweto i }e se pou~i<br />
za negovite prava: pravoto da mol~i, da se sovetuva so advokat, da<br />
ima branitel po negov izbor za vreme na davaweto na izvestuvaweto.<br />
Liceto koe e povikano ne mo`e da bide soslu{uvano vo svojstvo na<br />
obvinet, svedok ili ve{tak, osven ako javniot obvinitel ne pobara od<br />
Ministerstvoto da prezeme oddelni istra`ni dejstvija vo koj slu~aj za<br />
prezemenite istra`ni dejstvija od Ministerstvoto se sostavuva zapisnik<br />
i istiot se dostavuva do javniot obvinitel.<br />
Soglasno osporeniot st. 3 na ovoj ~len, liceto mo`e prisilno<br />
da se dovede samo so sudska odluka i samo toga{ koga o~igledno odbegnuva<br />
da se javi na uredno dostavena pokana vo koja bilo predupredeno<br />
na mo`nosta od prisilno doveduvawe i toga{ koga svoeto nedoa|awe<br />
nema da go opravda.<br />
Vo ~l. 142 od Zakonot za krivi~na postapka se ureduvaat uslovite<br />
pod koi Ministerstvoto za vnatre{ni raboti mo`e da prezema<br />
dejstvija vo pretkrivi~nata postapka. Vo st. 3 na ovoj ~len e predvideno<br />
deka liceto mo`e prisilno da se dovede samo so sudska odluka i<br />
samo toga{ koga o~igledno odbegnuva da se javi na uredno dostavena<br />
pokana vo koja bilo predupredeno na mo`nosta od prisilno doveduvawe<br />
i toga{ koga svoeto nedoa|awe nema da go opravda.<br />
Poa|aj}i od ~l. 12 od Ustavot i zakonski odredbi, Sudot oceni<br />
deka so ~l. 12 st. 2 i 3 od Pravilnikot se ureduvaat pra{awa {to se<br />
odnesuvaat na uslovite za ograni~uvawe na slobodata i polo`bata na<br />
povikanite lica, {to se ureduvaat ili so Ustavot ili so Ustavot i so<br />
zakon, no ne i so podzakonski propis. ^len 12 stav 2 od Pravilnikot<br />
predviduva isklu~ok od zabranata za barawe izjava od povikano lice i<br />
toa vrz osnova na barawe na Javniot obvnitel, a ne vrz osnova na sudski<br />
akt vo istra`na postapka. So ~l. 12 st. 3 od Pravilnikot, isto<br />
taka, se ureduvaat uslovi za ograni~uvawe na slobodata na gra|anite,<br />
{to soglasno Ustavot, mo`e da bide predmet na ureduvawe samo so zakon.<br />
Pritoa, Sudot go ima{e predvid faktot {to ~l. 12 st. 3 od Pravilnikot<br />
e identi~en so ~l. 142 st. 3 od Zakonot za krivi~nata postapka,<br />
no toa ne e pri~ina za relativizirawe na ustavnite odredbi. Poradi<br />
toa, Sudot oceni deka ~l. 12 st. 2 i 3 od Pravilnikot ne e vo soglasnost<br />
so ~l. 12 st. 2 i 3 od Ustavot na Republika Makedonija.<br />
5. So Re{enie U. br. 174/2002 od 11. 12. 2002, Sudot ne povede postapka<br />
za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 38 st. 3 i 4 od Krivi~niot za-<br />
111
konik ("SV RM," br. 37/1996, 80/1999 i 4/2002).<br />
Spored navodite vo inicijativata so osporenite odredbi ne se<br />
po~ituvale op{to prifatenite normi na me|unarodnoto pravo, spored<br />
koi bilo zabraneto li{uvawa od sloboda poradi dolg, taka {to, sudot<br />
pretvoraj}i ja pari~ata kazna vo kazna zatvor, vsu{nost liceto go li-<br />
{uvalo od sloboda poradi dolg, {to ne bilo vo soglasnost so ~l. 8 st. 1<br />
al. 3 i 11, ~l. 12, 15, 98 st. 2 i ~l. 118 od Ustavot, ~l. 5 st. 1 i 4 i ~l. 13<br />
od Konvencijata za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite slobodi i<br />
~l. 1 od Protokolot broj 4 kon Konvencijata za za{titata na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 38 st. 3 od Krivi~niot<br />
zakonik, ako osudeniot ne ja plati pari~nata kazna vo opredeleniot<br />
rok, sudot }e ja izvr{i taka {to za sekoi zapo~nati iljadi denari pari~na<br />
kazna }e opredeli eden den zatvor, so toa {to zatvorot da ne<br />
mo`e da bide podolg od {est meseci. So stavot 4 od ovoj ~len, ako osudeniot<br />
isplati samo del od pari~nata kazna, ostatokot srazmerno }e se<br />
pretvori vo zatvor, a ako osudeniot go isplati ostatokot od pari~nata<br />
kazna, izvr{uvaweto na zatvorot }e se zapre.<br />
Trgnuvaj}i od ~l. 8 st. 1 al. 3 i 11, 12, 15, 98 st. 2, i ~l. 118 od<br />
Ustavot, ~l. 2, 5, 38, i 39 st. 3 i 5 od Krivi~niot zakonik, ~l. 5 st. 1 od<br />
Evropskata Konvencija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi i ~l. 1 od Protokolot broj 4 kon Konvencijata za za{tita na<br />
~ovekovite prava i osnovnite slobodi, a imaj}i ja predvid sodr`inata<br />
na osporenite odredbi na ~l. 38 st. 3 i 4 od Krivi~niot zakonik, spored<br />
misleweto na Sudot, so ni{to ne se povreduvaat op{to prifatenite<br />
normi na me|unarodnoto pravo, nitu pak, se ograni~uvaat osnovnite<br />
slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot priznati so me|unarodnoto<br />
pravo i utvrdeni so Ustavot. Imeno, pari~nata kazna ne pretstavuva<br />
dogovorena obvrska odnosno dolg kako {to ja tretira podnositelot<br />
na inicijativata, tuku imotna sankcija koja se sostoi vo obvrska<br />
na osudeniot da go plati iznosot na kaznata utvrden so presudata. Elementite<br />
za nejzinoto izrekuvawe, odmeruvawe i izvr{uvawe se sodr-<br />
`ani vo odredbite na Krivi~niot zakonik. Pritoa, zakonodavecot so<br />
osporenite odredbi utvrdil i poseben na~in za nejzino izvr{uvawe,<br />
dokolku osudeniot ne ja izvr{i. Zatvorot vo ovaa situacija e so funkcija<br />
da go supstituira izvr{uvaweto na pari~nata kazna i zatoa ne go<br />
poseduva svojstvoto na "kazna zatvor" tuku na merka za efektuirawe na<br />
sudskata odluka koja ne mo`ela prisilno da se izvr{i. Spored misleweto<br />
na Sudot, takviot na~in na izvr{uvawe na pari~nata kazna e<br />
voobi~aena krivi~nopravna merka za nejzino izvr{uvawe i so nejzinata<br />
primena, pod uslovite utvrdeni vo celinata na odredbite na Krivi-<br />
~niot zakonik za odmeruvawe i izvr{uvawe na krivi~nite sankcii,<br />
taa ne e naso~ena protiv li~nosta na osudeniot. Osporenite odredbi,<br />
isto taka, ne mo`at da se stavat vo korelacija so me|unarodnite dokumenti<br />
na koi se povikuva podnesitelot na inicijativata, bidej}i pari-<br />
112
~nata kazna i na~inot na nejzinoto izvr{uvawe ne pretstavuva dogovorna<br />
obvrska.<br />
6. So Re{enie U. br. 2/2003 od 12 i 13. 11. 2003, Sudot ne povede<br />
postapka za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 145 i 146 od Zakonot za<br />
krivi~nata postapka ("SV RM," br. 15/1997 i 44/2002).<br />
Spored navodite vo inicijativata so osporenite zakonski odredbi<br />
se povreduvale temelnite vrednosti na ustavniot poredok inkorporirani<br />
vo ~l. 8 od Ustavot, osnovnite slobodi i prava na ~ovekot i<br />
gra|aninot sodr`ani vo ~l. 9, 12 i 13 od Ustavot, i se povreduvale ~l.<br />
50, 51 i 54 od Ustavot.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka vo ~l. 145 od Zakonot za krivi-<br />
~nata postapka e predvideno: "Javniot obvinitel so soglasnost na<br />
o{teteniot mo`e da go odlo`i krivi~noto gonewe za krivi~no delo za<br />
koe e propi{ana pari~na kazna ili kazna zatvor do tri godini ako osomni~eniot<br />
e podgotven da se odnesuva spored upatstvata na javniot<br />
obvinitel i da gi ispolni opredelenite obvrski so koi se namaluvaat<br />
ili otstranuvaat {tetnite posledici na krivi~noto delo. Takvi obvrski<br />
mo`at da bidat: 1. otstranuvawe ili nadomestuvawe na {tetata, 2.<br />
pla}awe na opredelen pridones vo polza na buxetot ili druga institucija<br />
{to vr{i javni ovlastuvawa ili vo humanitarni celi, 3. ispolnuvawe<br />
na obvrskite vo odnos na izdr`uvaweto. Ako storitelot vo<br />
rok koj ne mo`e da bide podolg od {est meseci ja ispolni obvrskata,<br />
javniot obvinitel }e ja otfrli krivi~nata prijava protiv storitelot<br />
na krivi~noto del od stav 1 na ovoj ~len."<br />
Vo ~l. 146 od navedeniot zakon e predvideno: "Javniot obvinitel<br />
ne e dol`en da prezeme krivi~no gonewe, odnosno mo`e da se otka-<br />
`e od goneweto ako: 1 0 Vo Krivi~niot zakonik e utvrdeno deka sudot<br />
mo`e storitelot na krivi~no delo da go oslobodi od kazna i javniot<br />
obvinitel so ogled na konkretnite okolnosti na slu~ajot oceni deka<br />
samata presuda bez krivi~na sankcija ne e potrebna, 2 0 Vo Krivi~niot<br />
zakonik za krivi~noto delo e propi{ana pari~na kazna ili kazna zatvor<br />
do tri godini, a osomni~eniot poradi vistinsko kaewe go spre~il<br />
nastanuvaweto na {tetnite posledici ili ja nadomestil seta {teta, i<br />
javniot obvinitel so ogled na konkretnite okolnosti na slu~ajot oceni<br />
deka krivi~nata sankcija ne bi bila osnovana."<br />
Vo ~l. 8 od Ustavot na Republika Makedonija, pokraj drugite,<br />
kako temelni vrednosti na ustavniot poredok utvrdeni se: osnovnite<br />
slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot priznati so me|unarodnoto<br />
pravo i utvrdeni so Ustavot i vladeewe na pravoto.<br />
Spored ~l. 106 od Ustavot, javnoto obvinitelstvo e edinstven i<br />
samostoen dr`aven organ koj gi goni storitelite na krivi~ni dela i<br />
na drugi so zakon utvrdeni kaznivi dela i vr{i i drugi raboti utvrdeni<br />
so zakon. Svoite funkcii javniot obvinitel gi vr{i vrz osnova i<br />
vo ramkite na Ustavot i zakonite. Imaj}i ja predvid navedenata ustavna<br />
odredba, a vo nasoka na po~ituvaweto i za{tita na ~ovekovite pra-<br />
113
va, javniot obvinitel ima posebna uloga vo kaznenoto gonewe voop{to,<br />
a posebno kako inicijator i subjekt na kaznenata postapka. Efikasnoto<br />
gonewe na izvr{itelite na kaznivite dela e eden od osnovnite<br />
uslovi za ostvaruvawe na za{titnata funkcija na kaznenoto pravo.<br />
Vo ostvaruvaweto na taa funkcija, javniot obvinitel se rakovodi<br />
od na~eloto na legalitet vo krivi~noto procesno pravo, spored<br />
koe toj e dol`en da prezeme krivi~no gonewe za krivi~no delo za koe<br />
se goni po slu`bena dol`nost sekoga{ koga se ispolneti opredeleni<br />
zakonski uslovi, bez ogled na toa dali li~no e uveren vo celesoobraznosta<br />
i korisnosta na krivi~noto gonewe vo opredelen slu~aj. Toa<br />
zna~i, deka sekoga{ koga postoi verojatnost za primena na nekoja<br />
krivi~na sankcija vrz storitelot na krivi~noto delo za koe se goni po<br />
slu`bena dol`nost, ako ne postojat zakonski pre~ki, javniot obvinitel<br />
e dol`en da go prezema krivi~noto gonewe.<br />
Primenata na ovoj princip vo krivi~noto procesno pravo ovozmo`uva<br />
ednakvost na gra|anite vo pogled na krivi~noto gonewe i pretstavuva<br />
garancija od arbitrernost {to doveduva do zacvrstuvawe na<br />
pravnata sigurnost na gra|anite.<br />
Me|utoa, iako na{eto krivi~noprocesno pravo se temeli vrz<br />
principot na legalitet vo krivi~noto gonewe, toa sepak ne go prifatilo<br />
ovoj princip vo negoviot ~ist apsoluten oblik. Imeno, vo Zakonot<br />
za krivi~nata postapka se predviduva i primena na principot na<br />
oportunitet.<br />
Spored principot na oportunitet javniot obvinitel ne mora da<br />
prezeme krivi~no gonewe ako smeta deka krivi~nata postapka i kaznuvaweto<br />
na prestapnicite odnosno primenata na krivi~nopravnite<br />
sankcii vo konkretniot slu~aj ne bi bilo celishodno, pri {to se rakovodi<br />
od interesot {to goneweto }e go predizvika vo javnosta, zna-<br />
~ajnosta na krivi~noto delo, visinata na storenata {teta, faktot {to<br />
{tetata e nadomestena i drugo.<br />
Vo prilog na ova na~elo mo`e da se navede deka so negovata primena<br />
se ovozmo`uva vodewe smetka kako za individualni taka i za<br />
op{testveniot interes. Toa se potpira na diskrecionata vlast na javniot<br />
obvinitel {to dozvoluva poelasti~en stav i zemawe vo vid na baraweto<br />
na sovremenata pravna filozofija i kriminalna politika, se<br />
ovozmo`uva za odreden broj na krivi~ni dela so pomalo op{testveno<br />
zna~ewe storitelot da ne se goni, i sli~no.<br />
Imaj}i go predvid navedenoto vo odnos na na~eloto na oportunitet,<br />
vo Zakonot za krivi~nata postapka se predvideni slu~ai na primena<br />
na principot na oportunitet i toa vo postapkata sprema maloletnici,<br />
vo postapkata za ekstradicija, pri transformirawe na krivi~noto<br />
delo vo disciplinski delikt, kaj primenata na institutot odobrenie<br />
za krivi~no gonewe, kako i kaj drugi krivi~nopravni instituti<br />
kako {to se abolicijata i zastarenosta.<br />
Me|u slu~aite na primena na principot na oportunitet e slu-<br />
114
~ajot utvrden vo ~l. 145 od Zakonot za krivi~nata postapka spored koj<br />
javniot obvinitel kako ovlasten tu`itel za krivi~ni dela za koi se<br />
goni po slu`bena dol`nost i za koi e predvidena pari~na kazna ili<br />
kazna zatvor do tri godini, mo`e da go odlo`i krivi~noto gonewe rakovodej}i<br />
se od opravdanosta na goneweto i toa vo sekoj konkreten slu-<br />
~aj imaj}i gi predvid site okolnosti koi go opravduvaat odlo`uvaweto<br />
na goneweto. Ocenata za opravdanosta od natamo{no vodewe na<br />
krivi~nata postapka javniot obvinitel ja vr{i imaj}i go vo vid, pred<br />
sé, vidot na krivi~noto delo i visinata na kaznata, kako i postoeweto<br />
soglasnost na o{teteniot osomni~eniot da ispolni odredeni obvrski<br />
soglasno upatstvoto na javniot obvinitel.<br />
Opravdanosta na primenata na ovoj institut spored misleweto<br />
na Sudot proizleguva od faktot {to se raboti za krivi~ni dela koi<br />
spored vidot i visinata na zakanetata kazna ne se od takva priroda javniot<br />
obvinitel da ne mo`e da se otka`e od gonewe. Toa osobeno ottamu<br />
{to se raboti za krivi~ni dela za koi e predvideno da se vodi skratena<br />
krivi~na postapka vo koja ne se sproveduva istraga.<br />
Od druga strana, Sudot smeta deka so voveduvaweto na ovoj institut<br />
se odi kon vostanovuvawe na alternativi na kaznata li{uvawe<br />
od sloboda. Imeno, stanuva zbor za prifa}awe na takvi merki {to vodat<br />
kon delumno ili celosno supstituirawe na kaznata li{uvawe od<br />
sloboda kako edno od najprifatlivite re{enija za nadminuvawe na posledicite<br />
{to gi sozdava primenata na preteranata retribucija i<br />
otsustvoto na o~ekuvanite efekti od resocijalizacijata.<br />
Voveduvaweto na alternativite na kaznata li{uvawe od sloboda<br />
vo na{eto krivi~noprocesno pravo e rezultat na donesuvaweto na<br />
standardnite minimalni pravila na ON za vonzavodski merki usvoeni<br />
od Generalnoto sobranie na ON na 14 dekemvri 1990 godina i Evropskite<br />
pravila za alternativni sankcii i merki primenuvani vo zaednicata<br />
doneseni so Preporaka R/92 na Sovetot na Evropa od 19 oktomvri<br />
1992 godina, a prifatena od Ministerskiot komitet na zamenici ministri.<br />
Navedenite pravila sodr`at {irok spektar na nezatvorski<br />
merki koi treba da ovozmo`at implementacija na alternativni merki<br />
na kaznata li{uvawe od sloboda.<br />
Otstapuvawe od principot na legalitet i primenata na principot<br />
na oportunitet e utvrdeno i vo ~l. 146 t. 1 od Zakonot za krivi~nata<br />
postapka. Spored ovaa odredba javniot obvinitel ne e dol`en da<br />
prezeme krivi~no gonewe ako vo Krivi~niot zakonik e utvrdeno deka<br />
sudot mo`e storitelot na krivi~noto delo da go oslobodi od kazna, a<br />
so ogled na konkretnite okolnosti na slu~ajot se oceni deka samata<br />
presuda bez sankcii ne e potrebna.<br />
Vo kontekst na ovaa odredba zna~ajno e da se istakne deka osloboduvaweto<br />
od kazna e poseben institut vo vrska so odmeruvawe na kaznata<br />
i zna~i davawe naj{iroki ovlastuvawa na sudot so cel za {to podobro<br />
ostvaruvawe na individualizacija na kaznata. Krivi~niot zako-<br />
115
nik so odredbata od ~l. 42 dozvoluva osloboduvawe od kazna kako poseben<br />
vid na individualizacija, no samo vo so zakon opredeleni slu~ai.<br />
Od navedenoto mo`e da se zaklu~i deka, javniot obvinitel ne e<br />
dol`en da prezeme krivi~no gonewe toga{ koga Krivi~niot zakonik<br />
dozvoluva osloboduvaweto od kazna kako poseben vid individualizacija<br />
samo vo so zakonot izre~no opredeleni slu~ai. Toa se pravi od kriminalnopoliti~ki<br />
pri~ini (slu~ai vo koi zakonodavecot saka da vlijae<br />
kon opredeleno povedenie na storitelot na toj na~in {to so osloboduvaweto<br />
od kazna liceto se pottiknuva da se otka`e od izvr{uvaweto<br />
na deloto, da go spre~i negovoto izvr{uvawe, da go prijavi deloto,<br />
da gi otstrani ili ubla`i negovite posledici) ili od pri~ini na<br />
pravi~nost (slu~ai na krivi~ni dela ~ii {to okolnosti uka`uvaat na<br />
maliot intenzitet na op{testvena opasnost na storitelot), odnosno<br />
od pri~ini {to kaznuvaweto go pravat necelishodno. Takvi osnovi<br />
ima i vo op{tiot i vo posebniot del na Krivi~niot zakonik.<br />
Vo ~l. 146 t. 2 od Zakonot za krivi~nata postapka e predviden<br />
u{te eden slu~aj na primena na principot na oportunitet, odnosno mo-<br />
`nost javniot obvinitel da se otka`e od krivi~no gonewe vo situacija<br />
koga vo Krivi~niot zakonik za krivi~noto delo e propi{ana pari~na<br />
kazna ili kazna zatvor do 3 godini, a osomni~eniot poradi vistinsko<br />
(delotvorno) kaewe go spre~il nastanuvaweto na {tetni posledici<br />
ili ja nadomestil {tetata poradi {to krivi~nata sankcija ne bi bila<br />
osnovana.<br />
Od navedenoto proizleguva deka odnesuvaweto na storitelot na<br />
krivi~noto delo koe vo teorijata se narekuva delotvorno kaewe, za<br />
krivi~noto delo za koi e predvidena pari~na kazna ili kazna zatvor<br />
do tri godini, mo`e da ima vlijanie odnosno da pretstavuva osnova za<br />
otka`uvawe od krivi~noto gonewe od strana na javniot obvinitel dokolku<br />
toj oceni deka krivi~nata sankcija ne bi bila osnovana.<br />
Spored toa, Sudot smeta deka na planot na kriminalnata politika<br />
primenata na ovoj institut otka`uvawe od krivi~noto gonewe<br />
ima za cel da go odvrati storitelot na krivi~noto delo od dovr{uvawe<br />
na zapo~natoto delo, da go pottikne da gi sanira {tetnite posledici<br />
ili da ja nadomesti {tetata pred poveduvawe na krivi~nata<br />
postapka za polesni krivi~ni dela.<br />
Trgnuvaj}i od navedenite ustavni odredbi, analizata na osporenite<br />
zakonski odredbi, kako i mestoto i ulogata na javniot obvinitel<br />
vo pravniot sistem, a posebno vo krivi~nata postapka, Sudot smeta<br />
deka so predvidenite instituti koi zna~at otstapuvawe od principot<br />
na legalitet i primena na principot na oportunitet vo krivi~nata<br />
postapka ne se doveduva vo pra{awe na~eloto na vladeewe na pravoto<br />
poradi {to ne mo`e da se postavi pra{aweto za soglasnosta na ~l. 145<br />
i 146 od Zakonot za krivi~nata postapka so Ustavot.<br />
Vo odnos na navodite vo inicijativata koi se zadr`uvaat na<br />
prakti~nite implikacii koi kako devijantni pojavi se pojavuvaat od<br />
116
primenata na osporenite instituti, Sudot smeta deka ne mo`e da bidat<br />
predmet na ocena pred <strong>Ustavn</strong>iot sud.<br />
Sudot ne se vpu{ti ni vo ocenata na navodite vo inicijativata<br />
za nesoglasnosta na osporenite odredbi so ~l. 9, 12, 13, 50, 51 i 54 od<br />
Ustavot na koi podnositelot na inicijativata samo popatno se povikuva<br />
bez da gi navede pri~inite poradi koi smeta deka se doveduva vo<br />
pra{awe ostvaruvaweto na principite utvrdeni vo navedenite ustavni<br />
odredbi.<br />
7. So Odluka U. br. 34/2005 od 24. 05. 2006, Sudot gi ukina ~l. 184<br />
stav 2 i 185 stav 1 vo delot: "osven koga pritvorot e zadol`itelen" od<br />
Zakonot za krivi~nata postapka ("SV RM," br. 15/1997, 44/2002 i 74/<br />
2004).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka soglasno ~l. 184 st. 1 od Zakonot<br />
za krivi~nata postapka ako postoi osnovano somnenie deka opredeleno<br />
lice storilo krivi~no delo, pritvor protiv toa lice mo`e da se opredeli<br />
ako:<br />
1) se krie, ako ne mo`e da se utvrdi negoviot identitet ili ako<br />
postojat drugi okolnosti {to uka`uvaat na opasnost od begstvo,<br />
2) postoi osnovan strav deka }e gi uni{ti tragite na krivi-<br />
~noto delo ili ako osobeni okolnosti uka`uvaat deka }e ja popre~uva<br />
istragata so vlijanie vrz svedocite, sou~esnicite ili prikriva~ite, i<br />
3) osobeni okolnosti go opravduvaat stravot deka }e go povtori<br />
krivi~noto delo ili }e go dovr{i obidenoto krivi~no delo ili deka<br />
}e stori krivi~no delo so koe se zakanuva.<br />
Sudot, isto taka, utvrdi deka spored ~l. 69 od Zakonot za izmenuvawe<br />
i dopolnuvawe na Zakonot za krivi~nata postapka ("SV RM,"<br />
br. 74/2002) vo ~l. 184 se dodava nov st. 2 (koj e osporen so inicijativata)<br />
spored koj pritvor zadol`itelno se opredeluva koga postoi osnovano<br />
somnenie deka liceto storilo krivi~no delo za koe mo`e da se<br />
izre~e kazna do`ivoten zatvor.<br />
Spored ~l. 185 st. 1 od Zakonot, pritvor opredeluva istra`en<br />
sudija na predlog na ovlasten tu`itel, osven koga pritvorot e zadol-<br />
`itelen. Protiv re{enieto so koe se odbiva predlogot za opredeluvawe<br />
pritvor, dozvolena e `alba vo rok od 48 ~asa do sovetot od ~l. 22<br />
st. 6 na ovoj zakon.<br />
Spored ~l. 8 st. 1 al. 4 od Ustavot, podelbata na dr`avnata<br />
vlast na zakonodavna, izvr{na i sudska e edna od temelnite vrednosti<br />
na ustavniot poredok na Republika Makedonija.<br />
Soglasno ~l. 12 st. 1 od Ustavot na Republika Makedonija slobodata<br />
na ~ovekot e neprikosnovena, a vo st. 2 od ovoj ~len e utvrdeno<br />
deka nikomu ne mo`e da mu bide ograni~ena slobodata, osven so odluka<br />
na sudot i vo slu~ai i vo postapka utvrdena so zakon.<br />
Spored ~l. 13 st. 1 od Ustavot liceto obvineto za kaznivo delo<br />
}e se smeta za nevino se dodeka negovata vina ne bide utvrdena so pravosilna<br />
sudska odluka.<br />
117
Spored Amandman XXI t. 1 st. 1 od Ustavot na Republika Makedonija,<br />
se garantira pravoto na `alba protiv odluki doneseni vo postapka<br />
vo prv stepen pred sud.<br />
Soglasno ~l. 118 od Ustavot na Republika Makedonija, me|unarodnite<br />
dogovori {to se ratifikuvani vo soglasnost so Ustavot se del<br />
od vnatre{niot praven poredok i ne mo`at da se menuvaat so zakon.<br />
Konvencijata za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite slobodi<br />
na Sovetot na Evropa e ratifikuvana so Zakon objaven vo "SV<br />
RM," br. 11/1997.<br />
Spored ~l. 5 st. 1 t. b od Konvencijata sekoj ~ovek ima pravo na<br />
sloboda i na bezbednost. Nikoj ne smee da bide li{en od sloboda, osven<br />
vrz osnova na zakon, me|u drugoto, i ako e uapsen ili pritvoren poradi<br />
priveduvawe pred nadle`na sudska vlast, koga postoi opravdano<br />
somnenie deka toa lice izvr{ilo krivi~no delo, ili koga postojat<br />
opravdani pri~ini toa lice da se spre~i da izvr{i krivi~no delo, ili<br />
po izvr{uvaweto na krivi~noto delo da pobegne.<br />
Spored ~l. 5 st. 3 od Konvencijata sekoe lice uapseno ili pritvoreno<br />
spored odredbite na stav 1v od ovoj ~len mora vedna{ da bide<br />
izvedeno pred sudija ili drugo sudsko lice, so zakon ovlasteno da vr{i<br />
sudska vlast i da ima pravo na sudewe vo razumen rok ili na pu{tawe<br />
na sloboda vo tekot na sudskata postapka. Pu{taweto mo`e da se<br />
uslovi so davawe garancija deka toa lice }e se pojavi na sudeweto.<br />
Soglasno ~l. 6 st. 2 od Evropskata konvencija za ~ovekovi prava<br />
sekoj koj e obvinet za krivi~no delo se smeta za nevin se dodeka negovata<br />
vina ne se doka`e po zakonski pat.<br />
Ustavot garantiraj}i ja slobodata na ~ovekot i gra|aninot odi<br />
do tamu {to go utvrduva i vremetraeweto na pritvorot koj mo`e do podigawe<br />
na obvinenieto da trae najdolgo 180 dena, a po podigawe na<br />
obvinenieto pritvorot mo`e da se opredeli ili da se prodol`i samo<br />
so odluka na nadle`en sud, vo slu~aj i vo postapka utvrdeni so zakon,<br />
{to zna~i negovoto traewe ne e ustavno ograni~eno.<br />
Od navedenata odredba od ~l. 12 od Ustavot proizleguva deka<br />
Ustavot proklamiraj}i ja neprikosnovenosta na slobodata na ~ovekot<br />
kako negovo osnovno pravo, istovremeno gi utvrduva i osnovnite uslovi<br />
i na~inot na nejzinoto ograni~uvawe, taka {to utvrduva deka nikomu<br />
ne mo`e da mu bide ograni~ena slobodata, osven so odluka na sudot<br />
i vo slu~ai i vo postapka utvrdena so zakon. Spored toa, nejzinoto<br />
ograni~uvawe mora da se vr{i so strogo po~ituvawe na zakonskite,<br />
odnosno so zakon propi{anite uslovi i postapka, so {to se isklu~uva<br />
sekakvo samovolie na bilo koj organ. Posebna garancija e nadel`nosta<br />
na sudot kako nezavisen i samostoen organ koj odlu~uva za nejzinoto<br />
ograni~uvawe.<br />
Spored toa, gra|aninot mo`e da bide li{en od sloboda koga takviot<br />
slu~aj e predviden so zakon i koga za toa postoi odluka na sudot<br />
za negovo li{uvawe od sloboda.<br />
118
Od sodr`inata na ~l. 13 od Ustavot i od ~l. 6 od navedenata<br />
Konvencija proizleguva deka zna~eweto na prezumpcijata na nevinost,<br />
me|u drugoto, se sostoi i vo toa obvinetoto lice da ne mo`e da trpi<br />
niedna pravna posledica pred pravosilnosta na sudskata presuda, nitu<br />
da se smeta kako vinovno, odnosno osudeno.<br />
Imajki predvid deka so pritvorot se ograni~uva li~nata sloboda<br />
na ~ovekot, Zakonot za krivi~nata postapka vrz osnova na Ustavot<br />
detalno go ureduva institutot pritvor kako najstroga merka za obezbeduvawe<br />
na prisustvo na obvinetiot vo postapkata.<br />
Imeno, vo ~l. 184 na Zakonot za krivi~nata postapka to~no se<br />
utvrdeni osnovite koi treba da bidat ispolneti za da mo`e da se opredeli<br />
pritvor sprema obvinetiot. Vo ~l. 185 od Zakonot e utvrdeno<br />
deka pritvorot go opredeluva istra`niot sudija so re{enie vo koe pokraj<br />
li~nite podatoci na obvinetiot, krivi~noto delo za koe se obvinuva,<br />
zakonskata osnova za pritvorot utvrdena e i pouka za pravoto na<br />
`alba po odnos na utvrduvaweto na pritvorot. Vo st. 5 na ~l. 185 e predvideno<br />
deka protiv re{enieto za pritvor pritvorenoto lice mo`e da<br />
se `ali do sovetot (~l. 22 st. 6) vo rok od 24 ~asa od ~asot na predavaweto<br />
na re{enieto za pritvor. Sovetot {to odlu~uva po `albata za<br />
pritvorot e dol`en da donese odluka vo rok od 48 ~asa.<br />
Za traeweto na pritvorot po predavaweto na obvinitelniot<br />
akt Zakonot predviduva povremena kontrola koja se ostvaruva po slu-<br />
`bena dol`nost od strana na sovetot sekoi 30 dena i bez predlog na<br />
strankite. Za traeweto na pritvorot sovetot odlu~uva i pri sekoe<br />
odlu~uvawe po predmetot.<br />
Pritvorot e smesten vo Glava XVII od Zakonot za krivi~nata<br />
postapka, kade se utvrdeni merkite za obezbeduvawe prisustvo na obvinetiot<br />
i za uspe{no vodewe na krivi~nata postapka.<br />
Pritvorot e najstrogata od predvidenite merki za obezbeduvawe<br />
prisustvo na obvinetiot vo postapkata i se sostoi vo odzemawe<br />
na slobodata na dvi`eweto vrz osnova na re{enie na nadle`niot sud,<br />
koga se ispolneti uslovite predvideni so ovoj zakon.<br />
So ogled na toa {to ja ograni~uva li~nata sloboda na ~ovekot,<br />
kako edno od negovite neprikosnoveni prava, vo soglasnost so ustavniot<br />
postulat deka nikomu ne mo`e da mu bide ograni~ena slobodata,<br />
osven so odluka na sudot i vo slu~aite i vo postapka utvrdena so zakon,<br />
maksimirano e negovoto traewe (180 dena) dodeka postojat zakonski<br />
uslovi za toa (~l. 12 od Ustavot na Republika Makedonija).<br />
Odredbata {to gi propi{uva pravilata za sveduvawe na negovoto<br />
traewe na najkuso nu`no vreme gi obvrzuva organite i u~esnicite<br />
vo postapkata da postapuvaat so "osobena itnost," ako obvinetiot se<br />
nao|a vo pritvor.<br />
Inaku, vo Krivi~niot zakonik ("SV RM," br. 37/1996, 80/1999, 4/<br />
2002, 43/2003, 19/2004, 81/2005 i 60/2006) krivi~nite dela za koi se predviduva<br />
i kaznata do`ivoten zatvor se pomesteni vo dvaeset i sedma<br />
119
glava "Krivi~ni dela protiv bezbednosta na javniot soobra}aj vo podnaslovite:<br />
"Grabnuvawe vozduhoplov ili brod," "Zagrozuvawe na bezbednosta<br />
na vozdu{niot soobra}aj." Ponatamu, vo dvaeset i osma glava<br />
"Krivi~ni dela protiv dr`avata" vo podnaslovite "Priznavawe na<br />
okupacija," "Ubistvo na pretstavnici na najvisokite dr`avni organi,"<br />
"Kaznuvawe za najte{kite formi na krivi~ni dela." Vo dvaeset i devetata<br />
glava "Krivi~ni dela protiv vooru`enite sili" vo podnaslovite<br />
"Sprotivstavuvawe na pretpostaven", "Napad vrz voeno lice vo<br />
vr{eweto na slu`bata", i vo Trieset i ~etvrtata glava "Krivi~ni<br />
dela protiv ~ove~nosta i me|unarodnoto pravo" vo podnaslovite "Genocid,"<br />
"Zlostorstvo protiv ~ove~nosta," "Voeno zlostorstvo protiv<br />
civilno naselenie," "Voeno zlostorstvo protiv raneti i bolni," "Voeno<br />
zlostorstvo protiv voeni zarobenici," "Upotreba na nedozvoleni<br />
sredstva na borba," "Upotreba na hemisko ili biolo{ko oru`je,"<br />
"Protivpravno ubivawe i ranuvawe na neprijatel," "Me|unaroden teririzam,"<br />
"Zagrozuvawe lica pod me|unarodna za{tita" i "Zemawe zalo`nici."<br />
Vo vrska so navodite vo inicijativata deka za pritvorot ne<br />
odlu~uva istra`niot sudija, tuku toj e vrzan za kvalifikacijata na deloto<br />
{to ja dava javniot obvinitel, Sudot utvrdi deka zakonodavecot<br />
so predviduvaweto na merkata zadol`itelen pritvor za krivi~nite<br />
dela za koi e propi{ana kazna do`ivoten zatvor, "de iure i de facto" bez<br />
ogled dali ima ili ne predlog na ovlasten tu`itel za opredeluvawe na<br />
merkata pritvor, toga{ koga istra`niot sudija sprema odredeno lice<br />
donese re{enie za sproveduvawe na istraga poradi postoewe na osnovano<br />
somnenie za krivi~no delo za koe mo`e da se izre~e kazna do`ivoten<br />
zatvor, sudijata e onevozmo`en vrz osnova na svoeto slobodno sudisko<br />
uveruvawe i sestrana i gri`liva ocena na faktite i dokazite da<br />
ocenuva dali postojat osnovite utvrdeni vo ~len 184 od Zakonot za<br />
krivi~nata postapka za da ja opredeli merkata pritvor. Dotolku pove-<br />
}e {to osporenata odredba e koncipirana taka {to nema gradacija po<br />
odnos na odredena faza na postapkata, tuku taa mo`e da se primenuva<br />
vo tekot na celata krivi~na postapka se do donesuvawe na pravosilna<br />
sudska presuda. Ottuka, Sudot oceni deka osporenata odredba od Zakonot<br />
ne e vo soglasnost so principot na prezumpcijata na nevinost od<br />
~l. 13 od Ustavot.<br />
Osporeniot st. 2 od ~l. 184 od Zakonot za krivi~nata postapka<br />
ja izmestuva ustavnata pozicija na sudot da odlu~uva za potrebata i<br />
osnovanosta na pritvorot kako najstroga merka za obezbeduvawe prisustvo<br />
na obvinetiot vo krivi~nata postapka, a zakonodavecot preku<br />
ovaa imperativna norma go obvrzuva sudot samo formalno da donese<br />
re{enie za pritvor. Utvrduvaj}i obvrska za sudot zadol`itelno da<br />
opredeli merka pritvor, samo zatoa {to Zakonot imperativno toa go<br />
nalo`uva, zna~i deka Zakonot za konkretni krivi~ni dela odlu~il za<br />
merkata pritvor, a ne sudot.<br />
120
Ottuka, Sudot oceni deka osporenata odredba od ~l. 184 st. 2 od<br />
Zakonot za krivi~na postapka ne e vo soglasnost so temelnata vrednost<br />
na ustavniot poredok - podelbata na dr`avnata vlast na zakonodavna,<br />
izvr{na i sudska od ~l. 8 st. 1 al. 4 i principot deka za li{uvawe<br />
od sloboda odlu~uva sudot od ~l. 12 i Amandman III od Ustavot.<br />
Koga krivi~niot sovet (od ~l. 22 st. 6 od Zakonot za krivi~nata<br />
postapka) treba da odlu~i za podnesena `alba protiv re{enieto na<br />
istra`niot sudija za zadol`itelen pritvor, ne postoi zakonska mo`nost,<br />
vrz osnova na sopstvena ocena na site relevantni dokazi i okolnosti,<br />
su{tinski da ja ocenuva opravdanosta na pritvorot, zatoa {to<br />
osporenata imperativna zakonska norma za zadol`itelnosta na pritvorot<br />
toa go onevozmo`uva. Pri vakva pravna sostojba pravoto na `alba<br />
ja gubi osnovnata su{tina i ima samo proceduralno zna~ewe, poradi<br />
{to Sudot utvrdi deka osporenata oredba od Zakonot ne e vo soglanost<br />
so pravoto na `alba garantirano so Ustavot.<br />
Trgnuvaj}i od faktot deka pri opredeluvawe na merkata zadol-<br />
`itelen pritvor sudot apsolutno ne e nezavisen vo odlu~uvaweto za<br />
opravdanosta od opredeluvaweto na ovaa merka, zatoa {to toj mora da<br />
donese takva merka bidej}i zakonot taka mu nalo`uva, Sudot oceni<br />
deka ~l. 184 st. 2 i ~l. 185 st. 1 vo delot: "osven koga pritvorot e<br />
zadol`itelen" od Zakonot za krivi~nata postapka ne e vo soglasnost<br />
so navedenite odredbi od Ustavot na Republika Makedonija.<br />
6. PRAVO NA PRAVI^NO ILI FER SUDEWE<br />
~l. 13<br />
Liceto obvineto za kaznivo delo }e se smeta za nevino sî dodeka<br />
negovata vina ne bide utvrdena so pravosilna sudska odluka<br />
Liceto nezakonito li{eno od sloboda, pritvoreno ili nezakonito<br />
osudeno, ima pravo na nadomest na {teta i drugi prava utvrdeni<br />
so zakon.<br />
AMANDMAN XX<br />
Za prekr{oci opredeleni so zakon, sankcija mo`e da izre~e<br />
organ na dr`avnata uprava ili organizacija i drug organ {to vr{i javni<br />
ovlastuvawa.<br />
Protiv kone~na odluka za prekr{ok se garantira sudska za{tita<br />
pod uslovi i postapka utvrdeni so zakon.<br />
~l. 14<br />
Nikoj ne mo`e da bide kaznet za delo koe pred da bide storeno<br />
ne bilo utvrdeno so zakon ili so drug propis kako kaznivo delo i za<br />
koe ne bila predvidena kazna.<br />
Nikoj ne mo`e povtorno da bide suden za delo za koe ve}e bil<br />
suden i za koe e donesena pravosilna sudska odluka.<br />
121
AMANDMAN XXI<br />
Se garantira pravoto na `alba protiv odluki doneseni vo postapka<br />
vo prv stepen pred sud.<br />
Pravoto na `alba ili drug vid na pravna za{tita protiv poedine~ni<br />
pravni akti doneseni vo postapka vo prv stepen pred organ na<br />
dr`avnata uprava ili organizacija i drug organ {to vr{i javni ovlastuvawa<br />
se ureduva so zakon.<br />
1. Pravoto na pravi~no sudewe zna~i pravo na gra|aninot:<br />
1 0 da se smeta za nevin se dodeka sudot ne ja doka`e negovata<br />
vina (prezumpcija na nevinost),<br />
2 0 Za prekr{oci opredeleni so zakon, sankcija mo`e da izre~e<br />
organ na dr`avnata uprava ili organizacija i drug organ {to vr{i javni<br />
ovlastuvawa,<br />
3 0 Protiv kone~na odluka za prekr{ok se garantira sudska za{-<br />
tita pod uslovi i postapka utvrdeni so zakon.<br />
4 0 mo`e da odgovara samo za delo koe e predvideno so zakon kako<br />
kaznivo, a izre~enata kazna za kaznivoto delo, isto taka, mora da bide<br />
predvidena so zakon (na~elo na zakonitost), 166<br />
5 0 ne mo`e povtorno da bide suden za delo za koe ve}e bil osuden<br />
so pravosilna sudska presuda,<br />
6 0 ima pravo na `alba protiv prvostepenite sudski presudi i<br />
7 0 Ima pravo na `alba ili drug vid na pravna za{tita protiv<br />
poedine~ni pravni akti doneseni vo postapka vo prv stepen pred organ<br />
na dr`avnata uprava ili organizacija i drug organ {to vr{i javni<br />
ovlastuvawa se ureduva so zakon.<br />
8 0 ima pravo na nadomest na {teta ako nezakonito e li{en od<br />
sloboda ili ako nezakonito e osuden za opredeleno delo. 167<br />
2. Ottamu {to Ustavot ne gi opredeluva site prava na fer sudewe,<br />
brojni prava od ovaa sfera se pomesteni vo Zakonot za krivi~na<br />
postapka 168 i Zakonot za sudovite. Ovie na~ela pretstavuvaat osnovni<br />
pravni postavki koi sodr`inski pretstavuvaat rakovodni idei, a<br />
166<br />
Vidi i ~l. 1 KZ.<br />
167<br />
Posebni odredbi za nadomest na {teta na lica neosnovano li{eni<br />
od sloboda i neopravdano osudeni se sodr`ani vo Glava XXXII ZKP (~l. 526-<br />
531). Za toa podrobno: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Krivi~no procesno pravo, Institut za<br />
sociolo{ki i politi~ko-pravni istra`uvawa, Skopje, 2002. str. 473-478 i<br />
Izve{taj za kompatibilnosta... str. 204-207.<br />
168<br />
ZKP najprvin go definira na~eloto na pravi~no sudewe vo ~l. 4 st.<br />
1 na sledniov na~in: "Liceto obvineto za krivi~no delo ima pravo na pravi-<br />
~no i javno sudewe, vo razumen rok, pred nadle`en, nezavisen i nepristrasen<br />
sud, ustanoven so zakon."<br />
122
akciono osnovni pravni barawa na eden sistem na krivi~na postapka.<br />
Tie uslovno mo`at da se podelat na slednive tri grupi: 1 0 krivi~noprocesni<br />
na~ela (na~elo na akuzatornost, na~elo na oficielnost, na-<br />
~elo na zakonitost, na~elo na oportunitet, na~elo na kontradiktornost,<br />
na~elo na usmenost, na~elo na neposrednost, na~elo na javnost,<br />
na~elo na vistinata, na~elo na pravna sigurnost, na~elo na pove}estepenost<br />
na krivi~nata postapka, na~elo na pravna pomo{ i na~elo na<br />
procesna ekonomija), 169 2 0 na~ela koi se odnesuvaat na organizacijata<br />
na vr{eweto na sudskata funkcija (sudovite se osnovaat so zakon,<br />
nezavisnost i samostojnost na sudskata funkcija, na~elo na aktivnost<br />
na krivi~niot sud, na~elo na procesna akvizicija, na~elo na slobodno<br />
sudisko uveruvawe i na~elo na postojanost na krivi~niot predmet),<br />
170 3 0 na~ela koi se odnesuvaat na materijalniot vid na sudskata<br />
funkcija i koi se povrzani so izvesni individualni i kolektivni<br />
prava (u~estvo na gra|anite vo sudeweto, izbornost bez ograni-<br />
~uvawe na traeweto na mandatot na nositelite na sudskata funkcija,<br />
inkopatibilnost na sudskata funkcija so vr{eweto na druga javna funkcija,<br />
profesija ili ~lenstvo vo politi~ka partija i zabrana na politi~ko<br />
organizirawe i dejstvuvawe vo <strong>sudstvo</strong>to, sudiski imunitet,<br />
kolegijalnost (zbornost) vo sudeweto i upotreba na svojot jazik vo postapkata<br />
pred sudot), 171 i 4 0 ostanati na~ela (na~elo na sloboda i li-<br />
~na sigurnost, na~elo na ednakvost na site gra|ani vo za{titata na<br />
svoite prava pred sudot i zakonot, na~elo prezumcija na nevinost, na-<br />
~elo zabrana na tortura, na~elo na nepostapuvawe po slu`bena dol`nost,<br />
na~elo na odbrana, na~elo na zabrana na sudewe vo otsustvo na<br />
obvinetiot, na~elo favor libertatis, na~elo na za{tita na li~nata sloboda,<br />
na~elo beneficium cohaesionis, na~elo na zabrana na reformatio in<br />
peius, na~elo na nadomest na {teta za neosnovana osuda, na~elo na pravna<br />
pomo{ na neuka stranka, na~elo ne bis in idem i eskluziono na-<br />
~elo). 172<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 8<br />
Sekoj ima pravo nadle`nite nacionalni sudovi efikasno da go<br />
za{tituvaat od delata so koi se kr{at osnovnite prava koi mu se priznati<br />
so ustav i so zakon.<br />
169<br />
Podrobno za ovie na~ela: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Krivi~no procesno pravo,<br />
Institut za sociolo{ki i politi~ko-pravni istra`uvawa, Skopje, 2002, str.<br />
67-102.<br />
170<br />
Vidi podrobno Ibid, str. 106-109.<br />
171<br />
Podrobno Ibid, str. 110-115.<br />
172<br />
Podrobno Ibid, str. 115-125.<br />
123
~l. 9<br />
Nikoj ne smee proizvolno da bide uapsen, pritvoren ili proteran.<br />
~l. 10<br />
Sekoj ima celosno ednakvo pravo na pravi~no i javno sudewe<br />
pred nezavisen i nepristrasen sud koj }e odlu~uva za negovite prava i<br />
obvrski, i za osnovanosta na sekoe krivi~no obvinenie protiv nego.<br />
~l. 11<br />
(1) Sekoj koj e obvinet za krivi~no delo ima pravo da bide smetan<br />
za nevin se dodeka vo soglasnost so zakonot ne mu se doka`e vinata<br />
na javnen pretres na koj mu se obezbedeni site garancii za negovata<br />
odbrana.<br />
(2) Nikoj ne smee da bide osuden za storuvawa ili propu{tawa<br />
koi ne pretstavuvale krivi~no delo spored nacionalnoto ili me|unarodnoto<br />
pravo vo vremeto koga se izvr{eni. Isto taka, ne smee da se<br />
izrekuva pote{ka kazna od onaa koja mo`ela da se primeni vo vremeto<br />
koga krivi~oto delo bilo izvr{eno.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 6<br />
1. Sekoj ima pravo na pravi~no i javno, vo razumen rok, pred nezavisen<br />
i nepristrasen so zakon osnovan sud, da bidat razgledani i<br />
utvrdeni negovite gra|anski prava i obvrski, ili osnovanosta na kakvo<br />
i da e obvinenie protiv nego. Presudata se izrekuva javno, a novinarite<br />
i publikata mo`at da bidat isklu~eni za vreme na celiot ili<br />
na eden del od postapkata vo interes na moralot, javniot red ili nacionalnata<br />
bezbednost vo edno demokratsko op{testvo, koga toa go nalo-<br />
`uvaat interesite na maloletnik ili za za{tita na privatniot `ivot<br />
na strxanata vo sporot, ili koga toa sudot go smeta za neophodno zatoa<br />
{to vo posebni okolnosti javnosta na postapkata bi mo`ela da im nanese<br />
{teta na interesite na pravdata.<br />
2. Sekoj koj e obvinet za krivi~no delo se smeta za nevin sî dodeka<br />
ne se doka`e deka e vinoven vo soglasnost so zakonot.<br />
3. Sekoj obvinet gi ima slednite minimalni prava:<br />
a) da bide vedna{ podrobno izvesten na jazikot koj go razbira<br />
za prirodata i osnovanosta na obvinenieto podignato protiv nego,<br />
b) da mu se obezbedat dovolno vreme i adekvatni uslovi za podgotvuvawe<br />
na negovata odbrana,<br />
c) da se brani samiot ili od strana na branitel po svoj izbor, a<br />
dokolku ne raspolaga so sredstva za branitel, koga toa go nalo`uvaat<br />
interesite na pravdata da dobie besplaten slu`ben advokat.<br />
d) samiot da gi soslu{a ili da ovlasti nekoj drug da gi soslu{a<br />
124
svedocite koi {to go teretat, kako i da obezbedi prisustvo na soslu-<br />
{uvawe na svedoci vo svoja polza, pod istite uslovi koi va`at i za<br />
svedocite {to go teretat.<br />
e) da koristi besplatna pomo{ na preveduva~ dokolku ne go razbira<br />
ili ne go zboruva jazikot na koj se vr{i sudeweto.<br />
~l. 7<br />
1. Nikoj nema da se smeta za vinoven za koe bilo krivi~no delo<br />
izvr{eno so storuvawe ili propu{tawe koe vo vremeto na izvr{uvaweto<br />
ne pretstavuvalo kaznivo delo spored doma{noto ili me|unarodnoto<br />
pravo. Isto taka nema da se izre~e pote{ka kazna od onaa {to<br />
bila propi{ana vo vremeto na izvr{uvaweto na kaznivoto delo. 173<br />
2. Ovoj ~len ne se odnesuva na postapkata i kaznuvaweto na lice<br />
koe so storuvawe ili propu{tawe storilo kaznivo delo koe vo vremeto<br />
na izvr{uvaweto pretstavuvalo kaznivo delo spored op{tite<br />
pravni na~ela priznaeni od civiliziranite narodi. 174<br />
~l. 9 st. 5<br />
5. Sekoe lice koe bilo `rtva na apsewe ili pritvorawe protivno<br />
na ovoj ~len ima pravo na obe{tetuvawe.<br />
~l. 13<br />
Sekoj ~ii prava i slobodi, priznati so ovaa Konvencija se naru{eni,<br />
ima pravo na vistinski praven lek pred nacionalnite vlasti,<br />
duri i toga{ koga povredata na ovie prava i slobodi ja izvr{ile lica<br />
vo slu`beno svojstvo.<br />
Protokol br. 7 kon Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite<br />
prava i osnovnite slobodi od 1950<br />
~l. 2<br />
1. Sekoj kogo sudot go proglasil za vinoven za krivi~no delo<br />
ima pravo presudata ili kaznata izre~ena za toa delo da bide razgle-<br />
173<br />
Za razlika od ~l. 11 st. 2 od Univerzalnata deklaracija koja go upotrebuva<br />
terminot krivi~no delo (penal offence), ~l. 7 od Evropskata konvencija<br />
go upotrebuva terminot kaznivo delo (criminal offence) kako po{irok termin<br />
koj vo sebe pokraj krivi~nite dela gi opfa}a site ~ovekovi povedenija<br />
koi so pravoto se proglaseni za zabraneti i za koi e predvidena sankcija.<br />
174<br />
So ovaa odredba eksplicitno se utvrduva isklu~ok od zabranata za<br />
retroaktivno dejstvo na zakonite vo osobeno isklu~itelni okolnosti koga so<br />
dopu{taweto na retroaktivnosta na zakonite se saka da se kaznat storitelite<br />
na osobeno te{ki krivi~ni dela (voenite zlostornici), bez ogled {to vo<br />
vremeto na nivnoto storuvawe tie dela izre~no ne bile utvrdeni vo doma{-<br />
noto pravo kako krivi~ni dela i za niv ne bila propi{na kazna, Ovaa odredba,<br />
vsu{nost, se odnesuva na krivi~nite dela protiv me|unarodnoto pravo.<br />
125
dana od povisok sud. Ostvaruvaweto na ova pravo, vklu~itelno i na<br />
osnovite vrz koi toa mo`e da se vr{i, mora da bide vo soglasnost so<br />
zakonot.<br />
2. Od ova pravo mo`e da ima isklu~oci vo odnos na prekr{oci<br />
od pomalo zna~ewe koi se propi{ani so zakon ili vo slu~ai vo koi na<br />
liceto za koe stanuva zbor, u{te vo prvostepenata postapka mu sudel<br />
najvisok sud ili e proglaseno za vinovno i osudeno otkako e vlo`ena<br />
`alba protiv negovoto osloboduvawe.<br />
~l. 3<br />
Koga nekoe lice spored kone~nata odluka e osudeno za krivi~no<br />
delo i koga podocna taa kazna }e bide poni{tena ili ukinata vrz<br />
osnova na novi ili dopolnitelno utvrdeni fakti, koi uverlivo poka-<br />
`uvaat deka se rabotelo za pogre{no lice, liceto koe ja izdr`uvalo<br />
kaznata kako posledica na takvata presuda treba da dobie obe{tetuvawe<br />
vo soglasnost so zakonot ili praktikata na dr`avata za koja<br />
stanuva zbor, ako ne se doka`e deka samoto toa lice celosno ili delumno<br />
onevozmo`ilo tie nepoznati fakti da se otkrijat na vreme.<br />
~l. 4<br />
1. Nikoj ne mo`e da bide izveden pred sud ili osuden vo krivi-<br />
~na postapka spored nadle`nosta na istata dr`ava za delo za koe ve}e<br />
bil kone~no osloboden ili osuden vo soglasnost so zakonot i krivi~nata<br />
postapka na taa dr`ava.<br />
2. Odredbite od prethodniot stav ne go zabranuvaat povtornoto<br />
otvorawe na postapkata vo soglasnost so zakonot i krivi~nata postapka<br />
na dr`avata, dokolku postojat novi ili dopolnitelno otkrieni<br />
fakti ili dokolku e utvrdeno deka e napraven biten propust vo prethodnata<br />
postapka, koj mo`el da vlijae na rezultatot od postapkata.<br />
3. Ne e dozvoleno kakvo i da e otstapuvawe od odredbite od ovoj<br />
~len spored ~lenot 15 od Konvencijata.<br />
*<br />
1. Pravoto na pravi~no sudewe se garantira so ~l. 6 Evropskata<br />
konvencija. So ovoj ~len, vsu{nost, se garantira pravoto na pravi~no<br />
i javno sudewe pri utvrduvaweto na gra|anskite prava i obvrski na poedinecot<br />
i pri razgleduvaweto na sekoe krivi~no obvinenie. Pritoa,<br />
prviot stav od ovoj ~len se odnesuva na gra|anskata i na krivi~nata<br />
postapka, a vtoriot i tretiot stav mo`at da se primenuvaat samo vo<br />
krivi~ni predmeti. Pritoa, va`no e da se ima predvid deka vo op{tite<br />
barawa od ~l. 6 st. 1 se vklu~eni i barawata na pospecifi~nite ~lenovi.<br />
So drugi zborovi konceptot na pravi~no sudewe od ~l. 6 vo sebe<br />
sodr`i pove}e aspekti na sudskiot proces i ottamu pove}e barawa ili<br />
na~ela na pravi~nost koi ne se iska`ani vo samiot ~len, no se zna~ajni<br />
za negovoto sproveduvawe. Toa se slednive aspekti: 1 0 pravo na pristap<br />
do sud, 2 0 istraga vo prisustvo na obvinetiot 3 0 sloboda od samoob-<br />
126
vinuvawe, 4 0 ednakvost na sredstvata i pravo na postapka vo koja se<br />
sprotivstaveni dvete strani, i 5 0 obrazlo`ena presuda. 175<br />
1 0 Pravo na pristap do sud. Pristapot do sudskiot organ mora<br />
da bide fakti~ki, a ne formalen. Na primer, vo slu~ajot Airey protiv<br />
Irska (1979), Sudot utvrdil deka odbivaweto na pravna pomo{ na siroma{na<br />
`ena vo postapkata vo koja barala sudski razvod od svojot<br />
brutalen soprug pretstavuva povreda na nejzinoto pravo na pristap do<br />
sudot vrz osnova na ~l. 6. st. 1. Me|utoa, pravoto na pristap do sud ne e<br />
apsolutno pravo. Vo slu~ajot Golder protiv Obedinetoto Kralstvo<br />
(1975), Sudot navede deka prirodata na ova pravo bara regulirawe (koe<br />
vo zavisnost od vremeto i mestoto mo`e da varira spored potrebite i<br />
resursite na zaednicata ili poedincite) od strana na dr`avata, iako<br />
takvoto regulirawe nikoga{ ne smee da ja povredi su{tinata na<br />
pravoto, nitu pak da se sudri so drugite prava dadeni vo Konvencijata.<br />
Pritoa, va`no e deka spored praktikata na Sudot, sekakvo ograni~uvawe<br />
bi bilo kompatibilno so ~l. 6 samo dokolku se zasnova vrz legitimna<br />
cel i dokolku postoi razumen odnos na proporcionalnost me|u sredstvata<br />
{to se primenuvaat i celta {to saka da se postigne. 176<br />
Inaku, vrz osnova na ~l. 24 od Ustavot na Italija, site gra|ani<br />
mo`at da pristapat pred sudot za za{tita na svoite prava i so zakon<br />
za{titeni interesi. Ova pravo vo Germanija se ozna~uva kako garancija<br />
na praven pat protiv zloupotreba od javnata vlast: sekomu komu so<br />
deluvawe na javnata vlast mu e povredeno pravo, mu e otvoren praven<br />
pat. Pravoto na sudska za{tita vo Ustavot na [panija se odnesuva na<br />
site povredi taka {to sekoj ima pravo da dobie efektivna pravna za{-<br />
tita od sudija i sud vo vr{eweto na svoite prava i zakoniti interesi i<br />
vo nikoj slu~aj taa za{tita ne mo`e da mu bide skratena (~l. 24). Spored<br />
stanovi{te na <strong>Ustavn</strong>iot sud na [panija, terminot "efektivna za-<br />
{tita" pretpostavuva pravo na soslu{uvawe pred sudot kako i pravo<br />
na pravno obrazo`ena odluka bez ogled na toa dali so nea mu e udovoleno<br />
na baraweto ili toa e otfrleno. Pravoto na efektivna za{tita go<br />
vklu~uva i pravoto na izvr{uvawe na sudskata odluka, vra}awe na baratelot<br />
na pravoto na pravata na nivanta zakonita pozicija i vo daden<br />
slu~aj pravo na nadomestok na pretrpenata {teta. 177<br />
2 0 Istraga vo prisustvo na obvinetiot. Sudot odlu~i deka<br />
obvinetite vo krivi~nata postapka mora da se prisutni za vreme na sudskata<br />
istraga (Ekbatani protiv [vedska - 1988), za{to predmetot i<br />
celta na ~l 6 st. 1 i st. 3 t. b-e odnapred pretpostavuva prisustvo na<br />
175<br />
^lenot 6 ne predviduva `alba protiv krivi~na presuda, me|utoa<br />
ova pravo e zagarantirano so ~l. 2 od Protokolot br. 7.<br />
176<br />
Vidi pove}e: Mole, N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, Directorate<br />
General of Human Rights, Council of Europe, Strasbourg Cedex, 2001, str.<br />
36-39.<br />
177<br />
Stojanovi}, D. op. cit. str. 122.<br />
127
obvinetiot. Krivi~noto sudewe vo otsustvo na obvinetiot ili strankata<br />
mo`e da se dozvoli pri odredeni isklu~itelni uslovi dokolku<br />
vlastite postapile soodvetno, no ne bile vo mo`nost da ja izvestat zasegnatata<br />
li~nost (Colozza protiv Italija - 1985), a mo`e da se dozvoli<br />
i ako e vo interes na sproveduvaweto na pravdata vo nekoi slu~ai<br />
na bolest. 178 [to se odnesuva do gra|anskite predmeti, baraweto strankite<br />
da bidat prisutni za vreme na postapkata se odnesuva samo na nekoi<br />
vidovi predmeti kako {to se onie {to vklu~uvaat procena na li~noto<br />
odnesuvawe na strankata. 179<br />
3 0 Sloboda od samoobvinuvawe. Vo slu~ajot Kremzow protiv<br />
Avstrija (1993), Sudot odlu~i deka pravoto na pravi~no sudewe vo<br />
krivi~ni predmeti vo sebe go vklu~uva i pravoto na sekoj obvinet za<br />
krivi~no delo na mol~ewe i na nepridonesuvawe vo inkriminiraweto<br />
na sebesi. 180<br />
4 0 Ednakvost na sredstvata i pravo na postapka vo koja se<br />
sprotivstaveni dvete strani. Principot na ednakvost na sredstvata,<br />
iako izre~no ne e spomnat vo ~l. 6, pretstavuva ideja spored<br />
koja sekoja stranka vo postapkata treba da ima isti mo`nosti da gi<br />
iznese svoite argumenti i nitu edna od niv ne smee da ima pogolema<br />
prednost vo odnos na svojot protivnik. 181 Toa zna~i deka sekoj koj e<br />
stranka vo postapkata mora da ima razumna mo`nost za pretresuvawe<br />
na svojot predmet pred sudot pod uslovi koi ne go stavaat vo zna~ite-<br />
178<br />
Za sudewe vo otsustvo vo na{eto pravo vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Krivi-<br />
~noprocesno pravo, ISPPI, Skopje, 2002, str. 120.<br />
179<br />
Mole, N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, str. 39.<br />
180<br />
Spored ~l. 12 od Ustavot i ~l. 3 st. 1 ZKP, liceto povikano, privedeno<br />
ili li{eno od sloboda mora vedna{ da bide izvesteno, na jazik {to go razbira,<br />
za pri~inite za povikuvaweto, priveduvaweto ili li{uvaweto od sloboda<br />
i za bilo kakvo krivi~no obvinenie protiv nego, kako i za negovite prava<br />
i od nego ne mo`e da se bara izjava. Pritoa, ustanata zabrana da se bara<br />
izjava od osomni~enoto lice se tolkuva kako pravo na mol~ewe i zabrana osomni~enoto<br />
lice da se prisili da dade ili potpi{we izjava, a ne kako apsolutna<br />
zabrana da se zboruva so nego. Soglasno ~l. 3 st. 2 ZKP, osomni~eniot,<br />
odnosno obvinetiot mora najprvin na jasen na~in da se pou~i za pravoto da<br />
mol~i, pravoto da se sovetuva so advokat i da ima branitel po negov izbor za<br />
vreme na ispituvaweto, kako i za pravoto za priveduvaweto ili li{uvaweto<br />
od sloboda da se izvesti ~len na negovoto semejstvo ili nemu blisko lice. Vo<br />
smisla na pravoto na odbrana zna~ajni se i odredbite od ~l. 10 i 210 ZKP.<br />
181<br />
Taka, vo slu~ajot Neumeister protiv Avstrija (1968), Sudot zaklu-<br />
~il deka i dvete strani vo krivi~nata postapka mora da bidat zastapeni vo sekoj<br />
moment na raspravata, a vo slu~ajot Bomisch protiv Avstrija (1985) deka<br />
ve{tacite {to gi predlagaat i dvete stranki mora da bidat soslu{ani,<br />
dodeka vo slu~ajot Feldbrugge protiv Holandija (1986) zaklu~il deka sekoja<br />
stranka mora da dobie mo`nost da se sprotivstavi na navodite na drugata.<br />
128
lno ponepovolna situacija nasproti svojot protivnik. Pravoto na<br />
postapka vo koja se sprotivstaveni dvete strani e samo dopolnuvawe<br />
na prethodnoto pravo. 182 Nakratko, spored ovie na~ela site dokazi<br />
mora da bidat izneseni vo prisustvo na obvinetiot na javen pretres<br />
pred nepristrasen sud, so mo`nost za kontradiktorna rasprava. 183 Ovie<br />
na~ela podednakvo va`at za krivi~nite i za gra|anskite predmeti.<br />
5 0 Obrazlo`ena presuda. 184 So ~l. 6 se bara nacionalnite sudovi<br />
da ja obrazlo`at svojata presuda kako vo krivi~nata, taka i vo gra-<br />
|anskata postapka. Pritoa, sudovite ne se obvrzani da dadat podrobni<br />
odgovori na sekoe praa{awe (Van de Hurk protiv Holandija - 1994),<br />
me|utoa ako podnesenite dokazi se krajno bitni za rezultatot na predmetot,<br />
sudot mora konkretno da gi razraboti vo svojata presuda. 185<br />
2. Nezavisen i nepristrasen sud 186 osnovan so zakon. 187 Princi-<br />
182<br />
Bo ovaa smisla, Sudot dosledno ja utvrdil povredata na ~l. 6 st. 3s,<br />
koga presudite bile doneseni vrz osnova na svedo~eweto na anonimni svedoci<br />
koi ne bile dostapni za ispra{uvawe od odbranata (Kostovski protiv Holandija<br />
- 1989 i Windisch protiv Avstrija - 1990), ili koga stanuva zbor za<br />
svedo~eweto na svedoci koi dobile "privilegirana" polo`ba vrz osnova na<br />
doma{nite zakoni. Vo slu~ajot Unterpretinger protiv Avstrija (1986), `alitelot<br />
bil osuden vrz osnova na svedo~ewata na svojata `ena i }erka, koi ne<br />
mo`el da gi ospori zatoa {to spored avstriskiot zakon, tie go u`ivaat toj<br />
privilegiran status. Iako Komisijata go prifatila tvrdeweto na vladata<br />
deka poradi {to nitu obvinenieto, ni odbranata ne postavile pra{awa za<br />
privilegirani svedoci, nemalo neednakvosti me|u strankite, Sudot zaklu~i<br />
deka odbivaweto na baraweto za soo~uvawe zna~itelno go ograni~ilo pravoto<br />
na odbranata od ~l. 6, zatoa {to izjavite na ovie svedoci bile prifateni<br />
kako dokaz za vistinitosta na nekoi to~ki od obvinenieto. Vidi pove}e: Mole,<br />
N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, str. 50-51.<br />
183<br />
Za na~eloto na kontradiktornost vo na{eto pravo vidi: <strong>Sulejmanov</strong>,<br />
Z. Krivi~noprocesno pravo, ISPPI, Skopje, 2002, str. 82-83.<br />
184<br />
Vidi ja odredbata od ~l. 348 st. 7 ZKP vo koja e predvideno podrobno<br />
obrazlo`enie na presudata.<br />
185<br />
Mole, N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, str. 45.<br />
186<br />
Pravoto na nezavisen i nepristrasen sud vo na{iot praven sistem e<br />
garantirano vo ~l 98 st. 2 od Ustavot i ~l. 100 st. 1 i 2 od Ustavot koj obezbeduva<br />
pravna i institucionalna nemo`nost za davawe instrukcii vo vr{eweto<br />
na sudskata funkcija. Vo nasoka na nezavisnosta i nepristrasnosta na <strong>sudstvo</strong>to<br />
se stipulirani i pove}e ~lenovi od Zakonot za sudovite. Subjektivnata<br />
nepristrasnost na sudiite, sudiite - porotnici javnite obviniteli i licata<br />
koi vrz osnova na zakonot za javnoto obvinitelstvo se ovlasteni da go zastapuvaat<br />
javniot obvinitel vo postapkata, zapisni~arite, tolkuva~ite i stru-<br />
~nite lica, kako i vrz ve{tacite, ako za niv ne e opredeleno ne{to drugo, se<br />
obezbeduva so intitutot izzemawe pomesten vo ~l. 38-41 ZKP.<br />
187<br />
Pravoto na obvinetiot na sud osnovan so zakon e pomesteno vo ~l.<br />
129
pot na nezavisnost i nepristrasnost se zasnova vrz na~eloto na podelbata<br />
na vlasta, no nitu Konvencijata, ni organite vospostaveni so nea<br />
ne gi opredeluvaat na~inite na ispolnuvawe na ova barawe. Me|utoa,<br />
praktikata poka`uva deka pripadnicite na izvr{nata vlast ne smeat<br />
da se zanimavaat so kone~nata ocena za toa dali zakonot e pravilno<br />
primenet. Vo slu~ajot Sramek protiv Avstrija (1984), Sudot zaklu~i<br />
deka e povreden ~l. 6, za{to eden ~len do sudskiot sovet vo profesionalna<br />
smisla bil zavisen od edna od strankite vo sporot. Vo slu~ajot<br />
DeCubber protiv Belgija (1984), Sudot ne dozvolil istra`niot sudija<br />
da bide ~len na sudskiot sovet, a vo slu~ajot Piersack protiv Belgija<br />
(1982), do{ol do ist zaklu~ok, za{to pretsedatelot na sudot porano<br />
bil javen obvinitel vo istiot predmet. Vo slu~ajot Hauschildt protiv<br />
Danska (1989), Sudot konstatiral deka e povreden ~l. 6, za{to sudijata<br />
od glavniot pretres, odlu~uval vo istra`nata postapka za opredeluvawe<br />
na pritvorot.<br />
3. Prifatlivost na dokazite. Spored Evropskiot sud pravilata<br />
za upotrebata na dokazite vo postapkata vo na~elo se predmet na<br />
ocena na nacionalnite sudovi. Me|utoa, Sudot vospostavi i nekoi va-<br />
`ni nasoki, me|u koi zna~ajno e misleweto deka prifa}aweto na dokazi<br />
dobieni na nezakonski na~in samo po sebe ne go povreduva ~l. 6 od<br />
Konvencijata. 188 Ova e zna~ajno ottamu {to radikalna novina vo na-<br />
{eto pravo pretstavuva bezuslovnata ekskluzija na site dokazi {to se<br />
pribaveni nezakonito ili so kr{ewe na slobodite i pravata utvrdeni<br />
98 st. 5 od Ustavot.<br />
188<br />
Me|utoa, vo slu~ajot Schenk protiv [vajcarija (1988), {to se<br />
odnesuval na upotrebata na nelegalna snimka koja ne bila nara~ana od istra`niot<br />
sudija, Sudot odlu~i deka ~l. 6 st. 1 ne e povreden, za{to odbranata<br />
mo`ela da ja ospori upotrebata na snimkata, a postoele i drugi dokazi koi ja<br />
potkrepile osudata na obvinetiot. Vo ovaa smisla, u{te pokarakteristi~en e<br />
slu~ajot Khan protiv Obedinetoto Kralstvo (2000). Vo ovoj slu~aj aplikantot<br />
pristignal vo Obedinetoto Kralstvo so avion kako i negoviot rodnina<br />
kaj koj bila pronajdena droga. Pet meseci podocna, aplikantot posetil<br />
prijatel koj bil pod istraga za trgovija so heroin. Pritoa, bez znaewe na prijatelot,<br />
vo negoviot dom bil instaliran prislu{en ured. Policijata dobila<br />
snimka od razgovorot spored koja aplikantot priznal deka bil involviran vo<br />
trgovija so droga. Taka bil uapsen, obvinet i osuden. Pred Evropskiot sud<br />
aplikantot tvrdel deka so toa se povredeni ~l. 8 (pravo na po~ituvawe na privatniot<br />
`ivot) i ~l. 6 od Konvencijata. Vo odnos na `albata po ~l. 6, Sudot<br />
zabele`al deka aplikantot imal vistinska mo`nost da gi ospori avtenti-<br />
~nosta i upotrebata na snimkata. Toj ja osporil upotrebata, no ne i avtenti-<br />
~nosta. Faktot deka bil neuspe{en vo toa, spored Sudot ne pravi razlika vo<br />
ocenata na Sudot i zatoa utvrdil deka materijalot koj bil dobien so prekr-<br />
{uvawe na ~l. 8 ne bil vo konflikt so barawata na pravi~nost vklu~eni vo<br />
~l. 6 od Konvencijata.<br />
130
so Ustavot, zakonite i me|unarodnite dogovori, kako i na dokazite<br />
proizlezeni od niv (~l. 15 st. 2 ZKP). Re{enieto deka takvite dokazi<br />
ne mo`at da se koristat i vrz niv ne mo`e da se zasnova sudskata<br />
odluka e strogo i se pribli`uva do amerikanskata praktika za "exclusionary<br />
rule." Vakviot pristap ja ozna~uva opredelba na zakonodavecot<br />
efikasniot krivi~en progon ponekoga{ da se `rtvuva vo korist na<br />
zakonitosta na postapkata i pravata na poedinecot i ima za cel da gi<br />
"disciplinira" organite na progonot.<br />
Sudot sî u{te nema odlu~eno dali dokazite dobieni so povreda<br />
na nacionalniot zakon, koi pritoa pretstavuvaat edinstven ili glaven<br />
dokaz nekoj da bide proglasen za vinoven, pretstavuva prekr{uvawe na<br />
~l. 6 od Konvencijata. Sudot, me|utoa, vo ovaa smisla se izjasnil deka<br />
upotrebata na agent-provokator ne e dozvoleno dokazno sredstvo. 189<br />
Upotrebata na dokazi dobieni od policiski informatori, tajni<br />
agenti i `rtvi na kriminal ponekoga{ mo`e da go postavat baraweto<br />
za za{tita od identifikuvawe i odmazda. Me|utoa, vo slu~ajot<br />
Doorson protiv Holandija (1996), Sudot izjavi deka "na~elata na pravi~no<br />
sudewe, isto taka, vo soodvetni slu~ai baraat interesite na<br />
odbranata da se balansiraat nasproti onie na svedocite ili `rtvite<br />
povikani da svedo~at.<br />
Komisijata odlu~i deka dokazite na soou~esnik na koj mu e ponuden<br />
imunitet od strana na obvinitelot, ne pretstavuvaat povreda<br />
na ~l. 6, dokolku odbranata i porotata bile celosno zapoznaeni so<br />
uslovi za dobivawe na imunitetot (X protiv Belika Britanija).<br />
Vo krivi~nata postapka ne mo`at da se upotrebat dokazite<br />
{to se dobieni so primena na tortura. Od tie pri~ini vo slu~ajot G<br />
protiv Velika Britanija, Komisijata zabele`a deka raniot pristap<br />
do branitel pretstavuva zna~ajna za{tita vo odnos na validnosta na<br />
189<br />
Vo slu~ajot Tixeira de Casto protiv Portugalija (1998), se rabotelo<br />
za dvajca policajci na tajna zada~a koi mu pri{le na liceto osomni~eno<br />
za sitna trgovija so droga i pobarale da im nabavi droga. Preku drugo lice<br />
bil vospostaven kontakt so aplikantot koj se soglasil da obezbedi heroin i<br />
go nabavil od treto lice. Koga ja predal drogata bil uapsen, a podocna i osuden.<br />
Sudot zaklu~il deka akcijata na policajcite ja nadminala onaa na tajni<br />
agenti, za{to pottiknale prestap i nemalo ni{to drugo {to sugeriralo deka<br />
bez nivnata intervencija toa bi se slu~ilo. Soodvetno na toa bil prekr{en<br />
~l. 6 od Konvencijata. Pritoa, Sudot zabele`al deka koristeweto na tajni<br />
agenti mora da se ograni~i i da se vospostavi za{tita duri i vo slu~aite na<br />
borba protiv droga. Op{tite barawa za pravi~nost od ~l. 6 va`at za postapkite<br />
koi se odnesuvaat na site vidovi krivi~ni dela od najednostavnite do<br />
najslo`enite. Javniot interes vo borbata protiv kriminalitetot ne mo`e da<br />
se opravda so upotrebata na dokazi dobieni kako rezultat na pottiknuvawe od<br />
strana na policijata. Vidi: Mole, N and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe,<br />
str. 49.<br />
131
priznanieto {to e dobieno po pat na maltretirawe na obvinetiot.<br />
Sudot razgleduval i priznanija na obvinetiot dadeni za vreme<br />
na izolacionen pritvor. Vo slu~ajot Barbara, Messegue and Jabardo<br />
protiv [panija (1988), toj izrazil rezerviranost okolu upotrebata na<br />
takvi priznanija, osobeno koga vlastite ne mo`at jasno da poka`at<br />
deka aplikantite se otka`ale od svoeto pravo na pravna pomo{. 190<br />
4. Razumen rok. 191 Standardot "razumen rok" spomnat vo ~l. 6 st.<br />
1 e subjektiven i mo`e da se razlikuva vo krivi~nite i vo gra|anskite<br />
predmeti. Vremeto {to treba da se zeme predvid zapo~nuva so poveduvawe<br />
na obvinenieto vo krivi~nite predmeti i so poveduvawe na postapkata<br />
vo gra|anskite predmeti. 192 [to se odnesuva do dol`inata na<br />
vremenskiot period, Sudot utvrdil deka vo procenata na razumnosta<br />
na periodot treba da se zemat predvid: slo`enosta na slu~ajot (karakterot<br />
na faktite koi treba da se utvrdat, brojot na obvinetite lica i<br />
svedocite, me|unarodni elementi, povrzanosta na slu~ajot so drugi<br />
slu~ai i intervencii na drugi lica vo postapkata), 193 odnesuvaweto na<br />
aplikantot (postapkite so koi toj go predizvikal odlagaweto na<br />
sudeweto ja oslabuvaat `albata), 194 i odnesuvaweto na sudskite i<br />
190<br />
Mole, N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, str. 52.<br />
191<br />
Pravoto na sudewe vo razumen rok, kako li~no pravo na obvinetiot,<br />
za prv pat e vneseno vo na{iot praven sistem vo ~l. 7 od Zakonot za sudovite i<br />
~l. 4 st. 1 ZKP.<br />
192<br />
Vo vrska so krivi~nite predmeti, Sudot utvrdil deka vremeto<br />
po~nuva da se meri od momentot koga e dadeno "oficielno izvestuvawe na liceto<br />
od strana na nadle`niot organ deka postoi tvrdewe oti toa izvr{ilo<br />
krivi~no delo" (Deweer protiv Belgija -1980). Vo slu~ajot Eskle protiv SR<br />
Germanija (1982), Sudot go dopolnil kriteriumot so toa {to "polo`bata na<br />
osomni~eniot e bitno pogodena," {to, vsu{nost, e ist standard koj se primenuva<br />
koga treba da se utvrdi dali nekoj e obvinet za krivi~no delo.<br />
193<br />
Dolgata postapka ponekoga{ mo`e da se opravda so slo`enosta na<br />
slu~ajot. Na primer, vo slu~ajot Boddaert protiv Belgija (1992), Sudot ne<br />
smetal deka {est godini i tri meseci se nerazumen rok so ogled na toa {to<br />
slu~ajot se odnesuval na slo`ena istraga za ubistvo i paralelno razvivawe na<br />
dva slu~ai. Sepak, duri i vo mnogu slo`eni slu~ai mo`e da ima nerazumni<br />
odlagawa. Vo slu~ajot Ferranteli and Santangelo protiv Italija (1982), Sudot<br />
smetal deka {esnaeset godini ne se razumen vremenski period iako slu-<br />
~ajot se odnesuval na slo`eno, te{ko sudewe za ubistvo koj involviral ~uvstvitelni<br />
problemi na postapuvawe so maloletnici. Mole, N and Harbi, C. Pravoto<br />
na pravi~no sudewe, str. 23-24.<br />
194<br />
Od aplikantot se bara aktivno da sorabotuva vo zabrzuvaweto na<br />
postapkata, me|utoa ne mo`e da mu se zabele`i {to gi upotrebil site raspolo`ivi<br />
sredstva vo korist na svojata odbrana. Vo slu~aot Union Alimentaria<br />
Sanders S. A. protiv [panija, Sudot izjavil deka dol`nosta na aplikantot<br />
se sostoi samo vo toa da "poka`e ekspeditivnost vo izvr{uvaweto na<br />
132
administrativnite organi na dr`avata (dr`avata e odgovorna za<br />
odlagawata koi gi predizvikuvaat nejzinite organi). 195<br />
Vo vrska so gra|anskata postapka, Sudot utvrdil povreda na<br />
~l. 6 vo slu~aj koga postapkata za razvod na brak traela devet godini<br />
(Bock protiv SR Germanija - 1989) koga bile potrebni sedum godini i<br />
sedum meseci predmetot da stigne od prvostepeniot upraven sud do<br />
dr`avniot sovet (X protiv Francija - 1989) i koga na kone~nata<br />
odluka za nadomestuvawe na {teta trebalo da se ~eka {est godini i sedum<br />
meseci (Naves and Silva protiv Portugalija - 1989). 196<br />
5. Vo praktikata na organite za primena na Konvencijata vo<br />
Strazbur srazmerno retko se postavuva pra{aweto za primenata na na-<br />
~eloto na javnost na sudeweto. 197 Vo princip, Komisijata i Sudot<br />
proceduralnite ~ekori relevantni za nego, da se vozdr`uva od upotreba na<br />
taktiki za odlagawe na predmetot i celosno da gi iskoristi mo`nostite {to<br />
gi nudi nacionalnoto pravo za skratuvawe na postapkata. Vo slu~ajot<br />
Cirocosta and Viola protiv Italija (1995), koj se odnesuval na barawe za<br />
suspendirawe na aktivnosti koi najverojatno bi gi popre~ile imotnite prava<br />
so ogled na toa {to aplikantot baral 17 odlagawa, a ne se protivel na {est<br />
drugi barawa za odlagawe postaveni od drugata stranka, Sudot smetal deka 15<br />
godini ne se nerazumni. Ibid, str. 24.<br />
195<br />
Odlagawata koi Komisijata i Sudot gi pripi{uvale na dr`avata vo<br />
krivi~nite predmeti se odnesuvale na prenesuvawe predmetot od eden vo drug<br />
sud, na zaedni~ka rasprava protiv dva ili pove}e obvinenija, na raspravi po<br />
`albi i sl. Odlagawata vo gra|anskite predmeti se odnesuvale na odlagawe na<br />
postapkata vo o~ekuvawe na rezultatite od drug slu~aj, odlagawe na raspravata<br />
od strana na sudot ili odlagawe na iznesuvaweto na dokazite od<br />
strana na dr`avata i sl. Vo slu~ajot Zimmerman and Stainer protiv [vajcarija<br />
(1983), Sudot smetal deka dr`avite se dol`ni "da gi organiziraat svoite<br />
pravni sistemi na na~in koj na sudovite }e im ovozmo`i da se pridr`uvaat<br />
kon barawata od ~lenot 6 st. 1 vklu~uvaj}i ja i garancijata za sudewe vo<br />
razumen rok. Ottamu, Sudot gi otfrlil argumentite na vladata spored koi nedostatokot<br />
od personal i op{tite administrativni te{kotii se dovolni pri-<br />
~ini za prodol`uvawe na "razumniot rok" (DeCubber protiv Belgija - 1984 i<br />
Guincho protiv Portugalija - 1984). Me|utoa, vo Pretto and Others protiv<br />
Italija - 1983, Sudot na{ol deka rokot od {est godini pred doma{nite sudovi<br />
(na koi se nadovrzale u{te {est godini pred organite vo Strazbur) ne e<br />
vo nesoglasnost so standardot "razumen rok" spored ~l. 6.<br />
196<br />
Gomein, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovite<br />
prava, str. 46-47.<br />
197<br />
Osnovnata smisla na javnata rasprava e za{titata na interesite na<br />
strankite od eventualni zloupotrebi na procesot na tajno izvr{uvawe na<br />
pravdata, odnosno za~uvuvawe (odr`uvawe) na doverbata na gra|anite kon pravo<strong>sudstvo</strong>to.<br />
Vidi ~l. 102 od Ustavot i ~l. 279-282 ZKP. Vidi i <strong>Sulejmanov</strong>, Z.<br />
Krivi~noprocesno pravo, ISPPI, Skopje, 2002, str. 86-87.<br />
133
odlu~uvaat na koja od posebnite okolnosti navedeni vo ~l. 6 st. 1 treba<br />
í da sî dade prednost (1 0 interes na moralot, 2 0 javniot red, 3 0 nacionalnata<br />
bezbednost, 4 0 koga toa go nalo`uvaat interesite na maloletnikot,<br />
198 5 0 za{tita na privatniot `ivot na stranata vo sporot, 199 6 0<br />
koga toa sudot go smeta za neophodno, 7 0 zatoa {to vo posebni okolnosti<br />
javnosta na postapkata bi mo`ela da im nanese {teta na interesite<br />
na pravdata) pred da prifatat deka postapkata zad zatvoreni vrati<br />
ne e vo soglasnost so ova na~elo. 200 Me|utoa, vo sekoj slu~aj presudata<br />
mora da se izre~e javno. 201<br />
6. Vo ~l. 6 st. 2 od Konvencijata e utvrdeno na~eloto prezumpcija<br />
na nevinost. Sudot ja opredeli smislata na ova na~elo vo slu-<br />
~ajot Minelli protiv [vajcarija (1983), kade podnositelot se `alel<br />
poradi toa {to so opredluvaweto na sudskite tro{oci i nadomestot<br />
vo postapkata koja bila prekinata poradi zastarenost, e povredena<br />
pretpostavka na nevinost. Sudot se soglasil so tie navodi i utrdil:<br />
"bez obvinetiot prethodno da bide proglasen za vinoven vrz osnova na<br />
zakon, i osnovano, bez da mu e dadena mo`nost da go koristi svoeto pravo<br />
na odbrana, vo sudskata odluka protiv nego se izrazuva stav deka toj<br />
e vinoven." Ovde e va`no da se istakne deka so ~l. 6 st. 2 liceto ne se<br />
{titi od neprijatnostite svrzani so obvinenieto, kako {to e na primer<br />
pritvorot.<br />
7. Pravo na efikasno pravno sredstvo. Ottamu {to ~l. 6 st. 1<br />
bara pravi~no sudewe, pri odlu~uvaweto po krivi~ni tu`bi i za gra-<br />
|anski prava i obvrski, Komisijata i Sudot ~esto go opfa}aat i ~l. 13<br />
pri razgleduvaweto na pra{awata vo vrska so ~l. 6. ^lenot 13 sekomu,<br />
~ii prava i slobodi mu se povredeni spored Konvencijata, mu garantira<br />
praven lek pred nacionalnite organi. Toj ima op{to zna~ewe i se<br />
odnesuva na site drugi slobodi i prava garantirani so Konvencijata.<br />
Pritoa, iako ovaa odredba e vo funkcija na dopolnuvawe na su{tinskite<br />
prava i slobodi garantirani so Konvencijata, za da se smeta deka<br />
e povreden ~l. 13, ne mora da bide povredena i nekoja druga odredba: do-<br />
198<br />
Vidi: ~l. 467 ZKP.<br />
199<br />
Interesot za za{tita na moralot vo praktikata na Sudot e prisuten<br />
so upotreba na po{irokiot termin "navleguvawe vo privatnata sfera na<br />
involviranite strani." Pod vlijanie na taa praktika vo ~l. 280 ZKP, kako<br />
nov poseben osnov za isklu~uvawe na javnosta od glavniot pretres e predviden<br />
"za{tita na li~niot i intimniot `ivot na optu`eniot."<br />
200<br />
Vo slu~ajot Axen protiv SR Germanija (1983), Sudot utvrdil deka<br />
na~eloto na javnost se odnesuva na sekoja faza od postapkata koja mo`e da<br />
vlijae na definitivnata odluka. Vo slu~ajot Le Compte, Van Leuven and De<br />
Meyere protiv Belgija (1981), Sudot konstatiral deka principot na javnost<br />
ne mora nu`no da bide povreden ako dvete stranki vo postapkata se soglasat<br />
sudeweto da se odr`i zad zatvoreni vrati.<br />
201<br />
Vidi: ~l. 102 od Ustavot i ~l. 344 i 362 ZKP.<br />
134
volno e pravniot sistem da ne ovozmo`uva soodvetno pravno sredstvo<br />
za za{tita na odredena sloboda ili pravo, odnosno na `alitelot fakti~ki<br />
da mu bilo onevozmo`eno da go koristi predvidenoto pravno<br />
sredstvo. Me|utoa, od slu~ajot Klass case (1978), vo praktikata nema<br />
nitu eden slu~aj vo koj e utvrdena povreda na ~l. 13, bez pritoa da ne e<br />
utvrdena povreda i na nekoja druga odredba od Konvencijata.<br />
Ovoj ~len pretpostavuva: 1 0 postoewe vo doma{niot praven sistem<br />
na pravni sredstva za za{tita na soodvetnite prava i slobodi garantirani<br />
so Konvencijata, bez ogled na nivnata inkorporiranost vo<br />
doma{noto zakonodavstvo, i 2 0 toa pravno da e efikasno. 202 Pritoa,<br />
prviot uslov za baraweto za{tita soglasno ~l. 13 e da se raboti za povreda<br />
na slobodi i prava garantirani so Konvencijata, a ne za slobodi i<br />
prava voop{to. Dopolnitelen uslov za toa e da se raboti za osnovano<br />
somnevawe deka e napravena takva povreda, a ne samo tvrdewe na `alitelot<br />
koe {to ne e potvrdeno so relevantni dokazi.<br />
8. Prava na odbranata. Od ~l. 6 na Konvencijata proizleguvaat<br />
slednite prava na obvinetiot: 1 0 pravo da bide informiran za obvinenijata<br />
protiv nego, 2 0 dovolno vreme i mo`nosti za podgotvuvawe na<br />
odbranata, 3 0 pravo da se brani samiot ili so pomo{ na branitel, 4 0<br />
pravo da se povikuvaat i ispitaat svedocite i 5 0 pravo na preveduva~.<br />
1 0 Za pravoto na obvinetiot da bide podrobno informiran za<br />
obvinenijata protiv nego soglasno ~l 5. st. 3a, ve}e stana zbor.<br />
2 0 Dovolno vreme i mo`nosti za podgotvuvawe na odbranata<br />
(~l. 6 st. 3b). Vo vrska so ovaa odredba Komisijata i Sudot vo prv red<br />
se gri`at za postoeweto dovolno vreme za podgotvuvawe na odbranata<br />
vo prvostepenata postapka, a toa e vremeto od dostavuvaweto na obvinitelniot<br />
akt, izvestuvaweto za denot na pretresot, apseweto na osomni~eniot<br />
ili nazna~uvawe na branitel po slu`bena dol`nost do denot<br />
na glavniot pretres. 203<br />
3 0 Pravo da se brani samiot ili so pomo{ na branitel (~l. 6<br />
st. 3s). Spored ovaa odredba, obvinetiot ima pravo da se brani samiot<br />
ili preku pravna pomo{ po negov izbor, ili ako nema dovolno sredstva<br />
za pravna pomo{, istata vo interes na pravdata da bide besplatno obezbedena.<br />
Vo na{iot praven poredok, pravoto na branitel soglasno ~l. 12<br />
202<br />
Pod efikasnost ne se podrazbira sigurnost na uspehot na onoj {to<br />
bara za{tita, za{to uspehot e fakti~ko pra{awe koe vo prv red zavisi od toa<br />
dali navistina postoi povreda na soodvetnata sloboda ili pravo i od drugite<br />
okolnosti na konkretniot slu~aj (Swedish Engine Drivers Case), tuku za nego da<br />
odlu~uva nadle`en organ (naj~esto sudot) i toa odlu~uivawe da ima meritorna<br />
priroda.<br />
203<br />
Odredbite {to gi sodr`i na{eto pravo vo pogled na obezbeduvaweto<br />
dovolno vreme za podgotvuvawe na odbranata se sodr`ani vo ~l. 4 st. 2,<br />
273 st. 3, 329, 330, 425 st. 3 ZKP.<br />
135
od Ustavot e pro{ireno i vrz policiskata postapka. Pravoto na branitel<br />
e konkretizirano vo mnogu odredbi na Zakonot za krivi~nata<br />
postapka, vklu~itelno i takvi {to propu{taweto obvinetiot da se<br />
izvesti za pravoto na branitel povlekuva stogi procesni sankcii {to<br />
se sostojat vo zabrana na sudskata odluka da se zasnova vrz dadeniot<br />
iskaz. Obvinetiot mo`e da se brani sam i, po pravilo, slobodno odlu-<br />
~uva dali i kogo }e go zeme za branitel. Ova sepak ne zna~i deka vakvoto<br />
pravo e apsolutno, za{to za branitel mo`e da se izbere samo advokat<br />
(~l. 3 st. 2 ZKP), a so ~l. 66 st. 2-5, 440, 478 st. 3 ZKP se opredeluva<br />
vo koi slu~ai obvinetiot mora da ima branitel. Dokolku obvinetiot<br />
ne izbere branitel, sudot }e mu obezbedi branitel po slu`bena dol`nost.<br />
Pokraj slu~aite na zadol`itelna odbrana, odbranata po slu`bena<br />
dol`nost e mo`na i koga obvinetiot ne mo`e da gi podnese tro{ocite<br />
na odbranata. Zakonot za krivi~na postapka sodr`i i odredbi<br />
{to obvinetiot go {titat od nesovesen branitel (~l. 287 i 293 ZKP).<br />
Branitelot postaven po slu`bena dol`nost, pretsedatelot na sudot<br />
mo`e da go razre{i na barawe na obvinetiot ili po sopstvena inicijativa<br />
so soglasnost na obvinetiot. Na mestoto na razre{eniot branitel<br />
se postavuva drug, a za razre{uvaweto se izvestuva advokatskata<br />
komora (~l. 68 ZKP). Glavniot pretres mo`e da bide prekinat, odnosno<br />
odlo`en vo slu~aj koga branitelot nema da dojde, bez dozvola }e go<br />
napu{ti ili }e bide otstranet od glavniot pretres. [to se odnesuva<br />
do tro{ocite na odbranata, duri i koga }e se oglasi za vinoven, obvinetiot<br />
sekoga{ se osloboduva od tro{ocite vo slu~aite koga branitelot<br />
mu e postaven od strana na sudot, tokmu od pri~ini {to samiot nemal<br />
sredstva da gi plati, kako i vo slu~aite na zadol`itelna odbrana<br />
koga so ispla}aweto na tie tro{oci bi bilo dovedeno vo pra{awe<br />
negovoto i izdr`uvaweto na negovoto semejstvo (~l. 93 ZKP).<br />
[to se odnesuva do pravoto na nepre~ena komunikacija na<br />
obvinetiot so branitelot, Komisijata i Sudot dosega nemaat precizirano<br />
kriteriumi za negovoto ograni~uvawe. Vo taa smisla, od nivnata<br />
praktika kako prifatlivi opravduvawa se poso~uvaat: opasnosta<br />
od koluzija, 204 pri~ini na bezbednosta i serioznosta na prestapot.<br />
Komisijata ne ja ispituva{e nu`nosta na vakvite ograni~uvawa, nitu<br />
dali pomalku restriktivni merki bi bile dovolni za postignuvawe na<br />
istata cel. Taa se ograni~uva{e samo na toa dali nivniot obem i traewe<br />
se od takva priroda {to mo`e da se popre~i prezentiraweto na<br />
odbranata pred sudot. Takvata praktika e promeneta vo slu~ajot Can<br />
protiv Avstija (1985). Vo toj slu~aj pritvorot na obvinetiot se<br />
opravduval so povikuvawe na opasnost od koluzija, pri {to, spored<br />
204<br />
Postoewe okolnosti koi uka`uvaat deka obvinetiot }e ja popre~i<br />
istragata so vlijanie vrz svedocite, sou~esnicite ili prikriva~ite, so potkup,<br />
zakana, prisilba, ili deka }e gi uni{ti tragite na storenoto krivi~no<br />
delo - osnovi so koi se nastojuva da se popre~i ili ote`ne istragata.<br />
136
avstriskoto zakonodavstvo pri ragovorite so branitelot, sî do podignuvaweto<br />
na obvinenieto, bilo predvideno prisustvo na sudski slu-<br />
`benik. 205 Pritoa, Komisijata dojde do zaklu~ok deka nitu opasnosta<br />
od koluzija, ni prestapite za koi se vodela istragata bile od osobena<br />
te`ina i, {to e najva`no, ne postoele indikacii deka branitelot ja<br />
zloupotrebil prilikata koga nasamo razgovaral so klientot. Vo otsustvo<br />
na nekoi posebni okolnosti, zadr`uvaweto na komunikaciite re-<br />
~isi tri meseci vo sostojba {to bila kriti~na za razvoj na postapkata<br />
bilo preterano poradi {to e povreden ~l. 6 st. 3s. Nakratko, Komisijata<br />
ocenila deka, vo princip razgovorite me|u obvinetiot i negoviot<br />
branitel treba da se vr{at ne samo so cel da se so~uva nivnata me-<br />
|usebna doverba tuku i profesionalnata tajna na branitelot. Me|utoa,<br />
vo slu~ajot Campbell and Fell protiv Obedinetoto Kralstvo (1984),<br />
Sudot utvrdil deka vo nekoi isklu~itelni okolnosti dr`avata mo`e<br />
da gi ograni~i razgovorite vo ~etiri o~i, na primer, koga postojat<br />
opravdani pri~ini za somnevawe deka branitelot }e ja zloupotrebi<br />
svojata polo`ba so toa {to, vo dogovor so svojot klient, }e gi sokrie<br />
ili uni{ti dokazite ili }e vr{i seriozna opstrukcija na sudskata<br />
postapka.<br />
Spored Sudot, prislu{uvaweto telefonski razgovori pome|u<br />
obinetiot i branitelot, isto taka, prestapuva povreda na ~l. 6 st. 3s od<br />
Konvencijata (D protiv Avstrija).<br />
4 0 Pravo da se povikuvaat i ispitaat svedocite (~l. 6 st. 3d).<br />
Spored ovaa odredba obvinetite lica mora da imaat pravo da povikaat<br />
i ispitaat svedok ~ii {to svedo~ewe, spored nivno mislewe, e zna-<br />
~ajno za predmetot kako i mo`nost da go ispitaat sekoj svedok {to e<br />
povikan od strana na obvinitelot. 206 Odredbata, me|utoa, ne mu dava<br />
205<br />
Sli~na odredba postoi i vo na{iot praven sistem. Spored ~l. 70<br />
ZKP: "Ako obvinetiot se nao|a vo pritvor branitelot mo`e so nego slobodno<br />
i bez nadzor da se dopi{uva i da razgovara. Po isklu~ok, istra`niot sudija vo<br />
tekot na istragata, ova pravo mo`e da go podlo`i na nadzor ako pritvorot e<br />
odreden po osnov na ~len 184 stav 1 to~ka 2, a postoi somnenie deka<br />
obvinetiot }e ja zloupotrebi komunikacijata so branitelot.<br />
206<br />
Ustavot i ZKP ne sodr`at izre~na garancija na ova pravo vo smisla<br />
na elementarno li~no pravo. ZKP navistina bara, site dokazi od zna~ewe<br />
za pravilno odlu~uvawe da bidat iznesenio pred sudot (na~elo na neposrednost),<br />
i predviduva uslovi pod koi zapisnicite so iskazite na svedocite mo`e<br />
da se ~itaat. Me|utoa, se ~ini deka seto ova pove}e e predvideno od aspekt na<br />
ulogata i zada~ite na sudot vo funkcija na utvrduvawe na vistinata, a ne kako<br />
garancija za obvinetiot. Ova stanuva jasno osobeno ako se zeme predvid deka<br />
uslov za dopu{tawe na ovie iskazi ne e postoeweto na adekvatna i dovolna<br />
prilika svedokot da se ispita od strana na odbranata. Dopu{tenosta na iskazite<br />
dadeni nadvor od glavniot pretres se ispituva edinstveno od aspekt na<br />
na~eloto na neposrednost. Se smeta za va`no sudot samiot na glavniot pret-<br />
137
apsolutno pravo na obvinetiot da povikuva svedoci ili pravo da gi<br />
prisili nacionalnite sudovi da soslu{aat odreden svedok. Nacionalniot<br />
zakon mo`e da odredi uslovi za povikuvawe na svedoci, a sudot da<br />
odbie nekoi od niv toga{ koga smeta deka ne se raboti za relevantni<br />
dokazi. Ottamu, aplikantot mora da doka`e deka nemo`nosta da se soslu{a<br />
odreden svedok dovelo do negovo o{tetuvawe vo predmetot. Sepak,<br />
postapkata za povikuvawe i soslu{uvawe na svedocite mora da<br />
bide ednakva i za obvinitelstvoto i za odbranata i mora da postoi ramnopravnost.<br />
Vo na~elo site dokazi na obvinenieto mora da bidat<br />
izvedeni vo prisustvo na obvinetiot na javna rasprava so mo`nost da<br />
se iska`at i argumentite na sprotivnata strana. 207<br />
5 0 Pravo na preveduva~ (~l. 6 st. 3e). Ovde se raboti za pravo na<br />
obvinetiot na besplatna pomo{ od preveduva~ toga{ koga ne go razbira<br />
ili ne go zboruva jazikot na koj se zboruva vo sudot. Pritoa, ovaa<br />
obvrska ne e ograni~ena samo na nazna~uvaweto na preveduva~ tuku, vo<br />
slu~aj na prigovor, i na kontrolata na adekvatnosta na prevodot. 208<br />
9. Pravoto predvideno so ~l. 3 od Protokolot br. 7 se odnesuva<br />
samo na obe{tetuvawe poradi pogre{na osuda na lica vo krivi~nata<br />
postapka, {to zna~i pretpostavkata za koristewe na ova pravo e izre-<br />
~ena osuda za krivi~no delo so kone~na odluka, odnosno koga predmetot<br />
dobil karakter res iudicata. Natamo{ni pretpostavki se liceto da<br />
bilo kazneto i kaznata da bila promeneta ili liceto da bilo pomiluvano.<br />
Ponatamu se bara, novite fakti vrz osnova na koi presudata bila<br />
promeneta, odnosno bilo dadeno pomiluvaweto, da ne bile prezentirani<br />
vo tekot na krivi~nata postapka poradi vina na osudeniot. Kone-<br />
~no, potrebno e i toa osuduvaweto da bilo neopravdano.<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava od 1966<br />
~l. 2 st. 3<br />
3. Sekoja dr`ava stranka na ovoj Pakt se obvrzuva deka:<br />
a) }e obezbedi deka na sekoe lice ~ii prava i slobodi priznaeni<br />
so ovoj Pakt se povredeni, da raspolaga so pravo na delotvorna `alba,<br />
duri i koga taa povreda bila storena od lica koi deluvale vo<br />
res da go soslu{a svedokot, za da mo`e da go nabquduva negovoto povedenie, pa<br />
zemaj}i gi predvid negovoto dr`eweto i sli~ni psihi~ki elementi da ja oceni<br />
negovata verodostojnost. ^itaweto na zapisnicite od prethodnata postapka<br />
po pravilo ne e dozvoleno od ovoj aspekt. Zapisnici od iskazi dadeni vo<br />
policija se izdvojuvaat i ne smeat da se ~itaat, no mo`at da se ~itat iskazite<br />
na obvinetiot i svedocite od istragata ako nekoj od ovie umre, se razboli i<br />
sl, ne saka da svedo~i ili otstapuva od prethodniot iskaz (~l. 325 ZKP). Izve-<br />
{taj za kompatibilnosta..., str. 100-101.<br />
207<br />
Mole, N. and Harbi, C. Pravoto na pravi~no sudewe, str. 63.<br />
208<br />
Za odredbite povrzani so ova pravo vo na{to zakonodavstvo vidi:<br />
~l. 3 st. 1, 4 st. 2 al. 1, 6-9, 88 st. 5, 314 st. 4, 355 st. 3, 511 st. 4 ZKP.<br />
138
vr{ewe na svojata slu`bena dol`nost.<br />
b) }e obezbedi nadle`niot sudski, upraven, zakonodaven ili koj<br />
i da e drug organ koj e nadle`en spored zakonodavstvo na dr`avata, da<br />
re{ava za pravata na sekoe lice koe vlo`ilo `alba i da razviva mo-<br />
`nosti na sudski pravni lekovi.<br />
c) }e obezbedi nadle`nite organi da postapat po sekoja `alba<br />
koja {to }e bide usvoena kako opravdana.<br />
~l. 9 st. 5<br />
5. Sekoe lice koe stanalo `rtva na nezakonsko apsewe ili pritvorawe<br />
ima pravo na nadomest na {teta.<br />
~l. 14<br />
1. Site pred sudot se ednakvi. Sekoj ima pravo so zakon odreden<br />
nadle`en, nezavisen i nepristrasen sud, negoviot predmet javno da go<br />
ispita i da odlu~i za opravdanosta na sekoe krivi~no obvinenie koe e<br />
podignato protiv nego ili spor za gra|anskopravni prava i obvrski.<br />
Javnosta mo`e da se isklu~i od celata rasprava ili od nejzin del od<br />
pri~ini na moralot, javniot poredok ili dr`avnata bezbednost vo<br />
demokratskoto op{testvo ili koga toa go bara interesot na pravniot<br />
`ivot na strankite ili, pak, vo obem koj spored misleweto na sudot e<br />
apsolutno potrebno vo posebni okolnosti kade javnosta bi mo`ela da<br />
bide {tetna za interesite na pravdata. Me|utoa, sekoja presuda donesena<br />
vo krivi~ni ili gra|anski predmeti mora javno da se proglasi,<br />
osven ako toa poinaku go bara interesot na maloletnikot ili ako postapkata<br />
se odnesuva na bra~ni sporovi ili na staratelstvo na deca.<br />
2. Sekoj koj e obvinet za krivi~no delo ima pravo da se smeta za<br />
nevin se dodeka vrz osnova na zakon ne se doka`e negovata vina.<br />
3. Sekoj koj e obvinet za krivi~no delo ima celosno ednakvo<br />
pravo barem na ovie garancii:<br />
a) vo najkratok mo`en rok, na jazik koj go razbira podrobno da<br />
bide izvesten za prirodata na obvinenieto koe se podiga protiv nego.<br />
b) da ima dovolno vreme i olesnuvawa za podgotvuvawe na svojata<br />
odbrana i za komunicirawe so branitelot po sopstven izbor,<br />
c) da mu se sudi bez prekumerno odolgovlekuvawe,<br />
d) da mu se sudi vo negovo prisustvo i da se brani sam ili so<br />
pomo{ na branitel po sopstven izbor. Ako nema branitel da bide pou~en<br />
za svoeto pravo da go ima i, sekoga{ koga toa go baraat interesite<br />
na pravdata, da mu bide dodelen branitel po slu`bena dol`nost i<br />
toa besplatno ako nema sredstva da go plati,<br />
e) da ispituva ili da izdejstvuva ispituvawe na svedocite na<br />
obvinenieto i da mu se ovozmo`i ispituvawe na svedocite na odbranata<br />
pod isti uslovi kako i na svedokot na obvinenieto,<br />
f) da ima besplatna pomo{ od preveduva~ ako ne go razbira ili<br />
ne go govori jazikot koj se upotrebuva vo sudot,<br />
139
g) da ne bide prisiluvan da svedo~i protiv sebesi ili da ja priznae<br />
vinata,<br />
4. Vo postapka koja se primenuva sprema mladi lica koi od stojali{te<br />
na krivi~niot zakon ne se polnoletni }e se vodi smetka za nivnata<br />
vozrast i za interesot na nivnoto prevospituvawe,<br />
5. Sekoj koj e proglasen za vinoven za nekoe krivi~no delo ima<br />
pravo proglasuvaweto na negovata vina i kazna da se ispita od povisok<br />
sud vo soglasnost so zakonot.<br />
6. Koga kone~nata kaznena osuda podocna e poni{tena ili koga<br />
e dadeno pomiluvawe, bidejki nekoj nov ili novonastanat fakt doka-<br />
`uvaat deka do{lo do sudska zabluda na liceto koe ja izdr`alo kaznata<br />
poradi takvata osuda }e mu bide nadomestena {tetata vo soglasnost<br />
so zakonot, osven ako se doka`e deka vinata, vo celost ili delumno,<br />
mo`e da mu se pripi{e na liceto zatoa {to nepoznatiot fakt ne bil<br />
vo vistinsko vreme otkrien.<br />
7. Nikoj ne smee da se goni ili kaznuva za delo poradi koe ve}e<br />
bil osloboden ili kone~no osuden vo soglasnost so zakonot i so krivi~na<br />
postapka na sekoja zemja.<br />
~l. 15<br />
1. Nikoj ne smee da bide osuden za storuvawa ili propu{tawa<br />
koi nitu spored doma{tnoto, ni spored me|unarodnoto pravo ne pretstavuvale<br />
krivi~no delo vo vreme na storuvaweto. Isto taka, ne mo`e<br />
da se izre~e pote{ka kazna od onaa koja mo`ela da bide primeneta vo<br />
vremeto koga krivi~noto delo bilo storeno. Ako po izvr{uvaweto na<br />
deloto zakonot odredi poblaga kazna, storitelot }e ja koristi taa blagodet.<br />
2. Ni{to vo ovoj ~len nepre~i da se sudi ili kazni koe i da e<br />
lice za storuvawe ili propu{tawe koe vo vremeto na izvr{uvaweto<br />
bilo kaznivo delo spored op{tite na~ela na pravoto priznaeni od me-<br />
|unarodnata zaednica.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Osnovni na~ela za nezavisnost na <strong>sudstvo</strong>to. Usvoeni na Sedmiot<br />
kongres na ON za prevencija na kriminalitetot i postapuvawe so<br />
prestapnicite, 1985 i potvrdena so Rezolucija na Generalnoto sobranie<br />
40/32 i 40/146 od 1985.<br />
- Univerzalna deklaracija za nezavisnost na pravdata. Usvoena<br />
na zavr{nata plenarna sednica na Prvata svetska konferencija za nezavisnosta<br />
na pravdata odr`ana vo Montreal na 10 juni 1983. Naslov na<br />
originalot: The Universal Declaration on the Independence od Justice.<br />
- Korpus na principi za za{tita na site lica od bilo kakva forma<br />
na pritvorawe ili li{uvawe od sloboda. Usvoen od strana na Generalnoto<br />
sobranie na ON na 76-to zasedanie so rezolucija 43/173 od 9.<br />
140
12. 1988. Naslov na orginalot: Body of Principles for the Protection of All<br />
Persons under Any Form of Detention or Imprisonment. 209<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Odluka U. br 272/1993 od 5. 04. 1995, Sudot go ukina ~l. 307<br />
od Zakonot za carinite ("SV RM," br. 20/1993).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka soglasno ~l. 307 od Zakonot<br />
prekr{o~nata postapka vo prv stepen ja vodi i re{enie za prekr{ok<br />
donesuva Komisijata za prekr{oci vo prv stepen, a vo vtor stepen Komisijata<br />
za prekr{oci vo vtor stepen.<br />
Stavot 2 na ~l. 307 od Zakonot predviduva ovie komisii da bidat<br />
sostaveni od po tri ~lena od koi edniot ~len e pretsedatel i deka<br />
pretsedatelot i ~lenovite imaat svoi zamenici.<br />
Soglasno st. 3 na ovoj ~len od Zakonot, pretsedatelot i ~lenovite<br />
na Komisijata za prekr{oci vo prv stepen, kako i nivnite zamenici,<br />
gi opredeluva direktorot na Carinskata uprava od redot na rabotnicite<br />
na carinarnicata, a pretsedatelot i ~lenovite na Komisijata<br />
za prekr{oci vo vtor stepen kako i nivnite zamenici - od redot na<br />
rabotnicite na Carinskata uprava.<br />
Od odredbi od ~l. 15 i 50 st. 2 od Ustavot proizleguva deka `albata,<br />
kako pravno sredstvo voop{to, a vo upravnata postapka posebno,<br />
ima cel da dade mo`nost vo vtorostepenata postapka da odlu~uva organ<br />
{to ne bil vklu~en koga po pravnata rabota se odlu~uvalo vo prv stepen.<br />
Spored toa, Sudot utvrdi deka so predviduvaweto po `albata da<br />
odlu~uva vtorostepenata komisija za carinski prekr{oci pri Carinskata<br />
uprava, zainteresiranite lica se li{eni od mo`nosta da vodat<br />
postapka od vtor stepen, zatoa {to i vo toj stepen vsu{nost re{ava<br />
istiot organ {to ja donel ob`alenata odluka.<br />
Imajki go predvid iznesenoto, Sudot utvrdi deka predviduvaweto<br />
na komisija od vtor stepen {to }e odlu~uva po odlukite doneseni<br />
od komisijata od prv stepen pri istata carinska uprava, pretstavuva<br />
samo eden vid kontrola, a ne odlu~uvawe na vtorostepen organ po `alba<br />
vo prava smisla na zborot, poradi {to utvrdi deka ~l. 307 od Zakonot<br />
e nesoglasen so Ustavot na Republika Makedonija.<br />
2. So Odluka U. br. 184/1998 od 10. 02. 1999, Sudot go ukina ~l. 6<br />
t. 29 od Zakonot za gradot Skopje ("SV RM," br. 49/1996).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka spored ~l. 6 t. 29 od Zakonot,<br />
gradot Skopje samostojno odreduva prestapi i kazni koga ne se po~ituvaat<br />
propisite na gradot Skopje.<br />
Spored misleweto na Sudot, ustavna osnova za osporenata odre-<br />
209<br />
Vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penolo{ki kompendium, Grafohartija, Skopje,<br />
1997, str. 167-178.<br />
141
dba od Zakonot za gradot Skopje mo`e da bide ~l. 14 st. 1 od Ustavot<br />
spored koj nikoj ne mo`e da bide kaznet za delo koe pred da bide storeno<br />
ne bilo utvrdeno so zakon ili drug propis kako kaznivo delo i za<br />
koe ne bila predvidena kazna. Ottuka, soglasno ovoj ~l. od Ustavot,<br />
gradot Skopje, kako posebna edinica na lokalnata samouprava, mo`ebi<br />
bi mo`el da utvrduva prestapi i kazni koga ne se po~ituvaat propisite<br />
na gradot Skopje, me|utoa, imajki go predvid ~l. 13 od Ustavot,<br />
spored koj liceto obvineto za kaznivo delo, a pod koj poim, spored misleweto<br />
na Sudot, mo`at da se podvedat i prestapite, so ogled na toa<br />
{to i za niv se predviduva kazna, }e se smeta za nevino se dodeka negovata<br />
vina ne bide utvrdena so pravosilna sudska odluka, pred Sudot se<br />
postavi pra{aweto koj organ }e odlu~uva po prestapite odnosno koj<br />
organ ke ja utvrduva vinata i }e ja izrekuva kaznata na liceto obvineto<br />
za prestap. Ova dotolku pove}e {to i soglasno ~l. 98 st. 2 od Ustavot<br />
sudovite sudat vrz osnova na Ustavot i zakonite i me|unarodnite<br />
dogovori ratifikuvani vo soglasnost so Ustavot, i {to soglasno st. 5<br />
od istiot ~len nadle`nosta na sudovite se utvrduva so zakon, taka {to<br />
od ovie ustavni odredbi proizleguva deka sudovite ne bi mo`ele da<br />
odlu~uvaat za prestapi, kako kaznivi dela koi prethodno ne bile utvrdeni<br />
so zakon i za ~ie odlu~uvawe predhodno ne e utvrdena nivna nadle`nost<br />
so zakon.<br />
Od navedenite ustavni odredbi, isto taka, proizleguva deka za<br />
prestapite, kako kaznivi dela odredeni so propisite na gradot Skopje,<br />
kako posebna edinica na lokalnata samouprava, ne mo`at da odlu~uvaat<br />
nitu organite na gradot Skopje, zatoa {to toa bi bilo vo sprotivnost<br />
i so ustavnoto na~elo na podelbata na vlasta, spored koe sudskata<br />
vlast ja vr{at edinstveno sudovite, a ne i drugi organi.<br />
Ponatamu, ako se ima predvid deka rabotite, odnosno nadle`nostite<br />
na gradot Skopje kako posebna edinica na lokalnata samouprava,<br />
utvrdeni vo ~l. 6 od Zakonot glavno se usloveni da bidat vo soglasnost<br />
so zakon, proizleguva deka gradot Skopje, odnosno negoviot sovet nema<br />
potreba da utvrduvaat prestapi i kazni bidejki svoite nadle`nosti gi<br />
vr{at vo soglasnost so opredeleni zakoni vo koi se ve}e predvideni<br />
kaznivi dela i sankcii. Pritoa, osobeno treba da se ima predvid faktot<br />
deka edinicite na lokalnata samouprava, odnosno nejzinite organi<br />
soglasno Ustavot rabotat vo interes na lokalnoto naselenie, no nemaat<br />
ingerencii da go kaznuvaat naselenieto. Utvrduvaweto na kaznivi<br />
dela i sankcii e isklu~iva nadle`nost na dr`avnata vlast.<br />
3. So Odluka U. br. 118/1996 od 13. 11. 1996, Sudot go ukina ~l. 34<br />
to~ka 14 od Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za Narodnata<br />
banka na Makedonija ("SV RM," br. 17/1996).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka so t. 14 na ~l. 34 od Zakonot e<br />
predvideno, pokraj mer}ite {to se prezemaat protiv banka, odnosno<br />
{tedilnica koja vo svoeto rabotewe ne se pridr`uva na pravnata legislativa,<br />
go ovlastuva guvernerot da prezema i drugi merki za koi smeta<br />
142
deka se neophodni da se primenat.<br />
Soglasno ~l. 14 st. 1 od Ustavot na Republika Makedonija nikoj<br />
ne mo`e da bide kaznet za delo koe pred da bide storeno ne bilo utvrdeno<br />
so zakon ili so drug propis kako kaznivo delo i za koe ne bila<br />
predvidena kazna.<br />
So ogled na toa deka guvernerot na Narodnata banka, kako inokosen<br />
organ na istata, pokraj merkite koi Narodnata banka na Makedonija<br />
gi prezema protiv bankite koi vo svoeto rabotewe ne se pridr-<br />
`uvaat na zakonot i koi se taksativno nabroeni vo ~l. 34 od Zakonot za<br />
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za Narodnata banka na Makedonija,<br />
so t. 14 od istiot ~len od Zakonot e ovlasten da prezema i drugi<br />
merki za koi smeta deka e neophodno da se primenat kon soodvetnata<br />
banka, bez da se utvrdi koi se tie merki i koi se tie slu~ai koga ovie<br />
mer}i bi bile neophodni, Sudot oceni deka ovaa odredba od Zakonot e<br />
nesoglasna so Ustavot. Ova dotolku pove}e {to spored ocena na Sudot<br />
guvernerot na Narodnata banka, kako inokosen organ na istata, vo situacija<br />
koga vo Ustavot na Republika Makedonija e zastapena koncepcijata<br />
na podelba na vlasta na zakonodavna, sudska i izvr{na, ne mo`e<br />
da bide ovlasten sam da go opredeluva vidot na merkite i sam da ceni<br />
vo koi slu~ai e neophodno istite da se primenat.<br />
4. So Re{enie U. br. 154/2000 od 27. 12. 2000, Sudot ne povede postapka<br />
za ocenuvawe na ustavnosta na ~l. 9 st. 1 t. 5 od Zakonot za dr`avnite<br />
slu`benici ("SV RM," br. 59/2000).<br />
Spored navodite vo inicijativata ovaa zakonska odredba ne<br />
bila vo soglasnost so ~l. 13 st. 1 i ~l. 14 st. 1, a vo vrska so ~l. 32 st. 2 i<br />
54 st. 1 od Ustavot, bidej}i so nea se vr{elo trajno ograni~uvawe na<br />
pravata i polo`bata na gra|anite, iako takvite ograni~uvawa ne bile<br />
dopu{teni, osven ako toa ne bilo predvideno so Ustavot.<br />
Kako argumenti za neustavnosta na osporenata zakonska odredba<br />
podnositelot go naveduva i ~l. 66 od Krivi~niot zakonik spored<br />
koj sudot e toj {to go opredeluva traeweto na merkata zabrana na vr{-<br />
ewe na profesija, dejnost ili dol`nost, koe ne mo`e da bide pokratko<br />
od edna nitu podolgo od deset godini, ponatamu ~l. 110 st. 3 od istiot<br />
zakonik, spored koj zastarenosta na izvr{uvaweto na ovaa merka nastapuva<br />
koga }e pomine vremeto za koe e izre{ena taa merka, kako i ~l.<br />
106 st. 5, od ovoj zakonik spored koj nikoj nema pravo da bara od gra|anite<br />
da podnesuvaat dokazi za svojata osuduvanost ili neosuduvanost.<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka vo osporenata odredba (to~ka 5)<br />
na st. 1 na ~l. 9 od Zakonot), pome|u drugite uslovi pod koi mo`e da se<br />
vraboti lice kako dr`aven slu`beni, e utvrdeno i na liceto da ne mu e<br />
izre~ena merka na bezbednost - zabrana na vr{ewe profesija, dejnost<br />
ili dol`nost.<br />
Razgleduvaj}i ja osporenata odredba od Zakonot vo odnos na<br />
ozna~enite odredbi od ~l. 32 st. 2 i 5 od Ustavot, Sudot smeta deka<br />
143
utvrduvaweto na liceto da ne mu e izre~ena merka na bezbednost - zabrana<br />
na vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost, kako eden od uslovite<br />
{to liceto mora da go ispolnuva za da mo`e da se vraboti kako<br />
dr`aven slu`benik, ima neposreden osnova tokmu vo navedenite ustavni<br />
odredbi. Ova zatoa {to so osporenata odredba vsu{nost se ureduva<br />
na~inot, odnosno eden od uslovite pod koi se obezbeduva ostvaruvaweto<br />
na pravoto na rabota vo dr`avnite organi, vo ~ija funkcija, so<br />
ogled na specifi~nostite po vid, slo`enost i zna~ewe na rabotite<br />
{to gi vr{at dr`avnite slu`benici, a koi se povrzani so funkciite<br />
na dr`avata, zakonodavecot se opredelil vo ~l. 9 od Zakonot, osven<br />
ovoj uslov, da utvrdi i drugi posebni, odnosno poinakvi uslovi od onie<br />
{to se utvrdeni vo op{tite propisi za rabotnite odnosi.<br />
Ottuka, pravoto na vrabotuvawe kako dr`aven slu`benik, spored<br />
dikcijata na ~l. 9 od Zakonot mu e dostapno na sekoj gra|anin pod<br />
uslovite utvrdeni vo toj ~len, ili so drugi zborovi, dostapnosta na rabotnoto<br />
mesto kako dr`aven slu`benik vo ovoj ~len od Zakonot e<br />
usloveno so ispolnuvawe na ednakvi uslovi na site potencijalni kandidati<br />
za koi podednakvo va`i i uslovot na site tie kandidati da ne<br />
im e izre~ena i merka na bezbednost - zabrana na vr{ewe profesija,<br />
dejnost ili dol`nost, poradi {to, spored misleweto na Sudot, ustavnosta<br />
na osporenata odredba ne mo`e da se problematizira, dokolku<br />
istata se ocenuva od aspekt samo na ~l. 32 st. 2 i 5 od Ustavot.<br />
Me|utoa, so ogled na toa {to ustavnosta na ovaa odredba se<br />
osporuva od aspekt i na ~l. 13 st. 1 i 14 st. 1 od Ustavot, pri ocenata na<br />
nejzinata ustavnost Sudot gi ima{e predvid i dvata principi na<br />
kazneno-pravniot odnos utvrdeni vo ozna~enite odredbi na ~l. 13 i 14<br />
od Ustavot, a toa se, prvo, deka za izvr{enoto kaznivo delo na storitelot<br />
mo`e da mu se izre~e kazna, odnosno sankcija samo so pravosilna<br />
sudska odluka i vtoro, deka storitelot mo`e da bide kaznet samo za<br />
delo koe pred da bide storeno bilo utvrdeno so zakon ili drug propis<br />
i za koe e predvidena kazna. Ova, od druga strana zna~i deka kaznenopravniot<br />
odnos se iscrpuva vo relacijata na kaznivoto delo i sudski<br />
izre~enata kazna za negoviot storitel i deka natamo{ni posledici od<br />
negovoto izvr{uvawe, odnosno od kaznata za toa delo koi se sostojat vo<br />
ograni~uvawe na drugite prava na gra|anite, odnosno na storitelot na<br />
kaznivoto delo, ne se dopu{teni, osven ako toa ne e izre~no utvrdeno<br />
so Ustavot, soglasno ~l. 54 st. 1 od Ustavot.<br />
Trgnuvaj}i od vakvata su{tina na dvata principi predvideni vo<br />
ozna~enite odredbi na ~l. 13 i 14 od Ustavot, od edna, kako i sodr`inata<br />
na osporenata zakonska odredba so ovaa inicijativa, od druga<br />
strana, Sudot utvrdi deka i pokraj toa {to so osporenata odredba se<br />
vr{i vremeno ograni~uvawe na pravata i polo`bata na gra|anite, vo<br />
konkretniot slu~aj na pravoto na vrabotuvawe kako dr`aven slu`benik<br />
na licata na koi im e izre~ena merkata na bezbednost - zabrana na<br />
vr{ewe na profesija, dejnost ili dol`nost, sepak vakvoto ograni~uv-<br />
144
awe soglasno ovaa odredba od Zakonot nastapuva kako posledica koja<br />
odgovara na prirodata i sodr`inata na samata merka na bezbednost -<br />
zabrana na vr{ewe na profesija, dejnost ili dol`nost {to sudot ve}e<br />
prethodno ja izrekol na storitelot na opredeleno krivi~no delo, a ne<br />
od bilo koja druga krivi~na sankcija i po sila na samiot zakon.<br />
Imaj}i predvid deka, soglasno ~l. 66 st. 2 od Krivi~niot zakonik<br />
traeweto na ovaa merka go opredeluva sudot, koe ne mo`e da bide<br />
pokratko od edna nitu podolgo od deset godini, smetaj}i od denot na<br />
pravosilnosta na odlukata, logi~no proizleguva deka i ograni~uvaweto<br />
na pravoto na vrabotuvawe na licata kako dr`avni slu`benici na<br />
koi im e izre~ena ovaa merka na bezbednost }e trae tolku vreme kolku<br />
{to e opredeleno so odlukata na sudot, a ne neograni~eno kako {to<br />
smeta podnositelot na inicijativata, se razbira dokolku vo me|uvreme<br />
osudenoto lice ne e rehabilitirano, {to zna~i predvremen prestanok<br />
na merkite na bezbednost i pravnite posledici na osudata i bri{ewe<br />
na osudata od kaznenata evidencija.<br />
Spored misleweto na Sudot, uslovuvaweto na pravoto na vrabotuvawe<br />
kako dr`aven slu`benik so neizre~ena merka na bezbednost -<br />
zabrana na vr{ewe na profesija, dejnost ili dol`nost, e osnovano i<br />
opravdano i od aspekt na institutot izvr{uvawe na krivi~nite sankcii,<br />
a povrzano so toa i na merkite na bezbednost, kako eden vid na<br />
krivi~ni sankcii, ~ie izvr{uvawe inaku e uredeno vo posebniot Zakon<br />
za izvr{uvawe na sankciite. Od sodr`inata na ~l. 254 od navedeniot<br />
zakon proizleguva deka za izvr{uvawe na merkata na bezbednost<br />
zabrana na vr{ewe na profesija, dejnost ili dol`nost se nadle`ni<br />
pravnite lica i instituciite vo koi osudenoto lice e vraboteno, organot<br />
nadle`en za izdavawe odobrenie za vr{ewe profesija, dejnost ili<br />
dol`nost, nadle`niot organ na inspekcijata na trudot vo mestoto na<br />
`iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto na osudenoto lice, nadle-<br />
`niot sud za registracija na pretprijatijata, kako i Ministerstvoto<br />
za vnatre{ni raboti.<br />
Od aspekt na pri~inite poradi koi se osporuva odredbata od ~l.<br />
9 st. 1 t. 5 od Zakonot, zna~ajno e re{enieto na ~l. 255 st. 2 od navedeniot<br />
zakon, spored koe inspekcijata na trudot merkata na bezbednost -<br />
zabrana na vr{ewe na profesija, dejnost ili dol`nost ja izvr{uva so<br />
prezemawe na dejstvija so koi na osudenoto lice mu se onevozmo`uva da<br />
vr{i opredelena profesija, dejnost ili dol`nost na koe mu e izre~ena<br />
ovaa merka na bezbednost.<br />
Razgleduvaj}i ja osporenata zakonska odredba vo kontekst i na<br />
navedenata zakonska regulativa proizleguva deka vremenoto ograni~uvawe<br />
na pravoto na vrabotuvawe na liceto kako dr`aven slu`benik na<br />
koe mu e izre~ena merkata na bezbednost - zabrana na vr{ewe na profesija,<br />
dejnost ili dol`nost {to se vr{i so taa odredba e vo funkcija<br />
i na izvr{uvawe na pravosilna sudska odluka so koja na potencijalnite<br />
kandidati koi konkruriraat za priem eventualno im e izre~ena<br />
145
ovaa merka na bezbednost, bidej}i smislata i celta na ovaa odredba e<br />
da ne ovozmo`i osudenoto lice da vr{i opredelena profesija, dejnost<br />
ili dol`nosti odnosno raboti za koi mu e izre~ena soodvetna sudska<br />
zabrana poradi izvr{eno krivi~no delo, {to od druga strana zna~i<br />
deka direktna osnova za ograni~uvawe na ova pravo pretstavuva pravosilna<br />
presuda so koja poradi doka`ana vina na storitelot na deloto e<br />
izre~ena i zabranata, a ne samiot zakon.<br />
Imaj}i go predvid navedenoto, Sudot oceni deka so osporenata<br />
odredba od Zakonot ne se povreduvaat principite na prezumcija na nevinost<br />
na ~ovekot do pravosilna sudska odluka i na zabranata na kaznuvawe<br />
za delo koe ne bilo utvrdeno so zakon i za koe ne bila predvidena<br />
kazna predvideni vo ~l. 13 st. 1 i 14 st. 1 od Ustavot, poradi {to i<br />
ne go postavi pra{aweto za nejzinata soglasnost so ovie ustavni odredbi,<br />
a vo vrska so ~l. 32 st. 2 i ~l. 54 st. 1 od Ustavot.<br />
Vo vrska so navodite vo inicijativata deka osporenata odredba<br />
ne e vo soglasnost i so ~l. 106 st. 5 od Krivi~niot zakonik, spored koj<br />
nikoj nema pravo da bara od gra|anite da podnesuvaat dokazi za svojata<br />
osuduvanost ili neosuduvanost, iako <strong>Ustavn</strong>iot sud ne e nadle`en za<br />
ocenuvawe na me|usebnata usoglasenost na odredbi od eden zakon so<br />
drug i bez ogled {to ova pra{awe spa|a vo sferata na primenata na<br />
osporenata odredba, Sudot smeta deka utvrduvaweto na uslovot na liceto<br />
da ne mu e izre~ena merka na bezbednost zabrana na vr{ewe na<br />
profesija, dejnost ili dol`nost, samo po sebe ne zna~i deka za doka-<br />
`uvawe na ovoj fakt organot }e bara od samoto lice da podnesuva dokazi<br />
za toa. Naprotiv, utvrduvaweto na ovoj fakt za sekoj kandidat posebno<br />
organot }e go utvrduva sam, so koristewe na podatoci od kaznenata<br />
evidencija, koi spored ~l. 106 st. 4 od Krivi~niot zakonik mo`at<br />
da se dadat, me|u drugite, i na dr`avnite organi po nivno obrazlo`eno<br />
barawe, poradi {to i ovie navodi vo inicijativata kako argumenti za<br />
neustavnosta na osporenata odredba, se neosnovani.<br />
7. PRAVO NA ZA[TITA NA PRIVATNOSTA I SEMEJNIOT @IVOT<br />
Amandman XIX<br />
1. Se garantira slobodata i nepovredivosta na pismata i na<br />
site drugi oblici na komunikacija.<br />
Samo vrz osnova na odluka na sud, pod uslovi i vo postapka utvrdeni<br />
so zakon, mo`e da se otstapi od pravoto na nepovredivost na pismata<br />
i site drugi oblici na komunikacija, ako toa e neophodno zaradi<br />
spre~uvawe ili otkrivawe krivi~ni dela, zaradi vodewe krivi~na postapka<br />
ili koga toa go baraat interesite na bezbednosta na Republikata.<br />
Zakonot se donesuva so dvotretinsko mnozinstvo glasovi od<br />
vkupniot broj pratenici.<br />
146
~l. 18<br />
Se garantiraat sigurnosta i tajnosta na li~nite podatoci.<br />
Na gra|anite im se garantira za{tita od povreda na li~niot<br />
integritet {to proizleguva od registriraweto na informacii za niv<br />
preku obrabotka na podatocite.<br />
~l. 25<br />
Na sekoj gra|anin mu se garantira po~ituvawe i za{tita na<br />
privatnosta na negoviot li~en i semeen `ivot, na dostoinstvoto i<br />
ugledot.<br />
~l. 26<br />
Se garantira nepovredivosta na domot.<br />
Pravoto na nepovredivost na domot mo`e da bide ograni~eno<br />
edinstveno so sudska odluka koga e vo pra{awe otkrivawe ili spre~uvawe<br />
na krivi~ni dela ili za{tita na zdravjeto na lu|eto.<br />
1. Pravoto na po~ituvawe i za{tita na privatnosta i semejniot<br />
`ivot zna~i zabrana na koj i da e (dr`avata, grupa ili poedinec) od<br />
kakvo bilo me{awe vo privatnosta i vo odnosite vo semejstvoto (me|u<br />
sopru`nicite, me|u roditelite i decata i na~inot na nivniot `ivot)<br />
kako i zabrana na iznesuvawe vo javnosta na nastanite i sostojbite od<br />
privatniot i semejniot `ivot, osven koga vo ostvaruvaweto na ovie<br />
odnosi se povreduvaat op{testvenite normi.<br />
Po~ituvaweto na privatnosta i na semejniot `ivot se odnesuva<br />
na dol`nosta i obvrskata na sekogo sprema drugiot, a za{titata e<br />
osnova za dol`nost i obvrska na dr`avnite organi da ja obezbedat privatnosta<br />
i semejniot `ivot so svojata neposredna aktivnost ili neposredno<br />
po barawe na gra|aninot pred sudskata i drugite vlasti koga<br />
se raboti za nivno zagrozuvawe.<br />
Po~ituvaweto na lin~iot `ivot na gra|aninot e osnova za zabrana<br />
na koj i da e da se me{a vo li~noto odnesuvawe na ~ovekot i vo<br />
negovoto opredeluvawe, odnosno li~niot `ivot e privatna rabota na<br />
~ovekot vo koja nikoj ne mo`e da se me{a, osven vo slu~aite koga izrazuvaweto<br />
i odnesuvaweto na li~nosta gi doveduva vo pra{awe op{toprifatenite<br />
op{testveni normi. Sli~ni karakteristiki ima i privatnosta<br />
na semejniot `ivot. Toa zna~i deka nikoj nema pravo da se me{a<br />
vo odnosite vo semejstvoto, me|u bra~nite drugari i me|u roditelite i<br />
decata, vo na~inot na nivnoto `iveewe, semejniot red i sli~no.<br />
Grantiraweto na privatnosta i semejniot `ivot podrazbira zabrana<br />
na javno izrazuvawe na tajni i toa ne samo na nivno javno iznesuvawe,<br />
tuku i zabrana na protivpraven na~in da se dojde do informacii<br />
za privatnosta i semejniot `ivot na ~ovekot i gra|aninot.<br />
2. Vo funkcija na toa, Ustavot gi garantira 1 0 slobodata i tajnosta<br />
na pismata i na site drugi oblici na komunikacija (Amandman<br />
XIX), 2 0 sigurnosta i tajnosta na li~nite podatoci (~l. 18) i 3 0 nepov-<br />
147
edivosta na domot (~l. 26) i sodr`i izre~na zabrana za nivna zloupotreba<br />
protiv li~niot integritet na ~ovekot i negovoto dostoinstvo.<br />
1 0 Spored Ustavot, od na~eloto na nepovredivost na tajnosta<br />
na pismata i site drugi oblici na komunikacija mo`e da se<br />
otstapi samo so odluka na sudot: ako toa e neophodno zaradi spre~uvawe<br />
ili otkrivawe krivi~ni dela, zaradi vodewe krivi~na postapka<br />
ili koga toa go baraat interesite na bezbednosta na Republikata. Dopolnitelna<br />
za{tita na privatnosta e obezbedena so ~l. 147, 148, 150,<br />
151 i 152 od Krivi~niot zakonik so koi se sankcionira povreda na tajnosta<br />
na pisma ili drugi pratki, neovlasteno objavuvawe li~ni zapisi,<br />
zloupotreba na istite, neovlasteno otkrivawe na tajna, neovlasteno<br />
prislu{uvawe i tonsko snimawe.<br />
2 0 Sigurnost i tajnosta na li~nite podatoci. Pra{aweto<br />
na za{titata na privatnosta stanuva osobeno aktuelno vo sovremenite<br />
op{testva vo koi poedinecot se pove}e stanuva subjekt na nadgleduvawe<br />
preku sozdavaweto, ~uvaweto i upotrebata na baznite li~ni podatoci.<br />
Toa se podatoci pribrani i ~uvani od policijata za prevencija,<br />
otkrivawe i suzbivawe na kriminalitetot i dosieja {to gi formiraat<br />
i odr`uvaat bezbednosnite slu`bi za za{tita na nacionalnata bezbednost.<br />
Vo ovaa smisla, Zakonot za za{tita na li~nite podatoci<br />
sodr`i cvrsti garancii za za{tita na privatnosta na ~ovekot. Soglasno<br />
~l. 4 od ovoj zakon, zbirkite koi sodr`at li~ni podatoci se vospostavuvaat,<br />
vodat i odr`uvaat samo vrz osnova na zakon ili vrz osnova<br />
na pismena soglasnost na liceto na koe se odnesuvaat podatocite. Spored<br />
~l. 9 od Zakonot, dostavuvaweto na podatocite od zbirkata mora da<br />
bide za nameni opredeleni so zakon ili za nameni koi proizleguvaat<br />
od pismena soglasnost na liceto. So zakonot e predvidena i mo`nost<br />
liceto za koe e formirana bazata na podatoci da ostvari uvid i da<br />
bara izvod od podatocite koi se odnesuvaat na nego (~l. 17), kako i da<br />
bara zbirkata da se dopolni ili da se poravat ili izbri{at podatoci<br />
za koi }e doka`e deka se nepotpolni, neto~ni ili nea`urirani (~l.<br />
18). Zna~ajno e da se podvle~e i toa deka vo ~l. 10, se pomesteni i dopolnitelni<br />
garancii deka zbirkata na li~i podatoci nema da se ~uvaat<br />
nadvor od potrebata za koja bile pribaveni, obraboteni i ~uvani.<br />
Spored ~l. 149 KZ, neovlastenoto sobirawe, sistematizirawe,<br />
obrabotka i koristewe na podatoci pretstavuva krivi~no delo.<br />
3 0 Pravoto na nepovredlivost na domot zna~i zabrana na<br />
protivustavno vleguvawe vo tu| dom i vo drugi prostorii i nivno pretresuvawe.<br />
Zakonot za krivi~nata postapka vo ramkite na istragata gi<br />
predviduva uslovite pod koi mo`e da se prezeme pretres na dom i lice<br />
i uslovite pod koi takvoto istra`no dejstvie mo`e da bide legitimno.<br />
Taka, so ~l. 198 st. 1 ZKP, pretres na dom i drugi prostorii na obvinetiot<br />
ili na drugi lica mo`e da se prezeme ako e verojatno deka so pretresot<br />
}e se fati obvinetiot ili }e se pronajdat tragi na krivi~noto<br />
delo ili predmeti va`ni za krivi~nata postapka. So istiot ~len, e<br />
148
predvideno deka pretresuvaweto e mo`no samo dokolku e verojatno<br />
deka so toa }e se pronajdat tragi ili predmeti va`ni za krivi~nata<br />
postapka.<br />
I ova pravo mo`e da bide ograni~eno, no samo so sudska odluka,<br />
ako e vo pra{awe otkrivawe ili spre~uvawe na kaznivo delo ako toa<br />
go bara za{titata na zdravjeto na drugite lu|e. Toa zna~i, generalno<br />
na~elo vo pogled na vleguvaweto i pretresuvaweto na domot e deka go<br />
nareduva sudot. Edinstveniot isklu~ok od toa na~elo se opravduva so<br />
~l. 26 od Ustavot i ~l. 199 st. 3 ZKP koga kon pretresuvawe mo`e da se<br />
pristapi i bez prethodno predavawe na naredba, kako i bez prethodna<br />
pokana za predavawe na lice ili predmeti, ako se pretpostavuva vooru`en<br />
otpor ili ako e nu`no pri somnevawe deka e storeno te{ko<br />
krivi~no delo {to go storila grupa ili organizacija pretresot da se<br />
izvr{i nenadejno, ili ako pretresuvaweto treba da se izvr{i vo javni<br />
prostorii. Pritoa, policijata e ovlastena da gi zapleni predmetite<br />
za koi bila ovlastena so naredbata (nalogot) za pretresuvawe. Taka,<br />
spored ~l. 200 st. 8 i 9 ZKP, policijata mo`e privremeno da gi odzeme<br />
samo predmetite i ispravi {to se vo vrska so celta na pretresuvaweto<br />
vo dadeniot slu~aj, kako i predmetite {to nemaat vrska so krivi~noto<br />
delo poradi koe e naredeno pretresuvaweto, no koi uka`uvaat na drugo<br />
krivi~no delo za koe se goni po slu`bena dol`nost.. Vo ramkite na<br />
merkite {to gi prezema zaradi otkrivawe na storitelot i krivi~noto<br />
delo (~l. 142 st. 1 ZKP), ili poradi opasnost od odlagawe (~l. 141 st. 1<br />
ZKP), policijata mo`e i pred poveduvaweto istraga da izvr{i<br />
privremeno odzemawe na predmeti {to spored krivi~niot zakonik<br />
treba da se odzemat ili {to mo`at da poslu`at kako dokaz vo krivi~nata<br />
postapka (~l. 203 st. 1 ZKP), ako postojat osnovi za somnevawe<br />
deka e izvr{eno krivi~no delo za koe se goni po slu`bena dol`nost.<br />
Pretresot na lice za celite na krivi~nata postapka dovolno<br />
jasno e reguliran vo istite ~lenovi kako i pretresot na dom (~l. 147<br />
st. 1 i 198-202 ZKP), {to ne mo`e da se ka`e i za ~l. 32 od Zakonot za<br />
vnatre{ni raboti. Inaku, pretresot na lice ima svoe opravduvawe vo<br />
okolnosta deka se vr{i sprema lica za koi osnovano se smeta deka<br />
ukrale dobra ~ie poseduvawe najavno mesto samo po sebe pretstavuva<br />
krivi~no delo (poseduvawe droga ili oru`je), odnosno koga takviot<br />
pretres policijata go vr{i zaradi li{uvawe od sloboda.<br />
Zame{uvaweto vo privatnata sfera na ~ovekot mo`e da se izvr-<br />
{i i preku telesen pregled na obvinetiot (~l. 251 ZKP) ili negovoto<br />
zadol`itelno podveduvawe na psihijatrisko ispituvawe (~l. 250<br />
ZKP).<br />
2. Vo pogled na pravoto na privatnost, interesen e Ustavot na<br />
Portugalija vo koj najprvin e utvrdeno pravoto na sekogo na identitet<br />
na li~nosta, na gra|anska i delovna sposobnost, na dr`avjanstvo, na<br />
dobro ime i glas, na sopstvena slika za sebe i na po~ituawe na privatniot<br />
i semejniot `ivot (~l. 26 st. 1). Vo stavot 2 na istiot ~len e sodr-<br />
149
`an nalog zakonodavecot da sozdade efikasni garancii za suzbivawe<br />
zlonamerna i protiv dostoinstvoto naso~ena primena na informacii<br />
za li~nosta i semejstvoto. Vo ramkite na pravoto na privatnost portugalskiot<br />
ustav go predviduva i pravoto na za{tita na podatoci. Ova<br />
pravo predviduva dva aspekti. Prviot se odnesuva na informirawe na<br />
gra|anite za podatocite koi se odnesuvaat na niv, a koi se sodr`ani vo<br />
mehanografskite registri, kako i za namenata na tie podatoci: gra|anite<br />
imaat pravo da baraat i ispravka i a`urirawe na tie podatoci.<br />
Vtoriot aspekt na ova pravo sodr`i zabrana na pristap na treti lica<br />
kon li~nite podatoci i zabrana na elektronska obrabotka na podatocite<br />
za politi~kite i verskite uveruvawa ili za privatniot `ivot.<br />
Vo ~l. 35 st. 5 Ustavot na Portugalija e pomestena i norma koja ne<br />
mo`e da se najde nitu vo eden drug ustav: zabrana na dodeluvawe na gra-<br />
|anite na edinstven mati~en broj.<br />
ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />
~l. 12<br />
Nikoj ne smee da bide izlo`en na proizvolno me{awe vo privatniot<br />
`ivot, semejstvoto, domot ili dopi{uvaweto, nitu na napadi vrz<br />
svojata ~est i ugled. Sekoj ima pravo na za{tita od zakonot protiv takvite<br />
me{awa i napadi.<br />
Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />
slobodi od 1950<br />
~l. 8<br />
1. Sekoj ima pravo na po~ituvawe na negoviot privaten i semeen<br />
`ivot, domot i korespondencijata.<br />
2. Vlasta ne smee da go popre~uva ostvaruvaweto na ova pravo,<br />
osven koga toa e vo soglasnost so zakon i e neophodno vo demokratskoto<br />
op{testvo vo interes na dr`avnata bezbednost, javnata bezbednost,<br />
ekonomskata blagosostojba na zamjata, za{titata na poredokot od neredi<br />
i krivi~ni dela, za{tita na zdravjeto i moralot ili za{tita na<br />
pravata i slobodite na drugite.<br />
*<br />
1. Grantiraweto na pravoto na sekoj ~ovek na po~ituvawe na negoviot<br />
privaten i semeen `ivot e pomesteno vo ~l. 8 st. 1 od Evropskata<br />
konvecija. Ovaa odredba ne se vpu{ta vo definiraweto na tie prava,<br />
tuku ostava toa da go storat samite dr`avi soglasno so politi~kiot<br />
sistem i po~ituvaweto na op{to prifatenite normi na me|unarodnoto<br />
pravo.<br />
So ~l. 8 st. 1, vsu{nost, se obezbeduva za{tita na pravata na<br />
sekoja individua na semeen `ivot, a ne za{tita na smejstvoto kako zaednica.<br />
Pritoa vo sudskata praktika na Sudot, vo ramkite na "seme-<br />
150
jniot `ivot" vleguvaat i vonbra~nite deca (Johnston protiv Irska -<br />
1986), 210 deca koi `iveat vo monoparentalno semejstvo (Marckx protiv<br />
Belgija), 211 kako i parovite {to ne sklu~ile brak, no `iveat vo zaedni~ko<br />
domakinstvo (Johnston protiv Irska). Vo ramkite na za{titata<br />
na semejniot `ivot vleguvaat i pravata na vonbra~nite tatkovci da<br />
bidat informirani za posvojuvawe na nivnite deca, dokolku tie prethodno<br />
`iveele so majkata na deteto (Keegan protiv Irska).<br />
3. So ~l. 8 st. 2 od Konvencijata se predvideni ograni~uvawata<br />
210<br />
Eden ma` podolgo `iveel vo brak so `ena so koja imal tri zaedni-<br />
~ki deca. Potoa se radvoil od nea i zapo~nal vonbra~en `ivot so druga `ena,<br />
vo koj dobile }erka. Poradi toa {to vo toa vreme vo Irska razod na brak ne<br />
bil dozvolen (razvodot e voveden duri vo 1995 godina), tie ne mo`ele da sklu-<br />
~at brak i nivnata }erka ne mo`ela da stekne status na bra~no dete. Roditelite<br />
ja tu`ele Irska deka vonbra~niot status na nivnata }erka pretstavuva<br />
naru{uvawe na pravoto na semeen `ivot. Sudot ja usvoil tu`bata kako osnovana,<br />
za{to smetal deka nemo`nosta na deteto rodeno vo vonbra~na zaednica<br />
da ima ist status kako dete rodeno vo brak e povreda na pravoto na semeen `ivot<br />
koj ja opfa}a i trajnata vonbra~na zaednica. Pritoa, istakna deka "normalniot<br />
razvoj na semejnite vrski me|u roditelite i nivnata }erka bara taa<br />
da bide vo ista socijalna i pravna polo`ba kako onaa na dete rodeno vo brak.<br />
Za razlika od vakvata odluka, spored Sudot, dokolku ne postoi zaedni~ki `ivot,<br />
edna vonbra~na vrska ne mo`e da se smeta za semejna zaednica, i pokraj<br />
toa {to vrskite me|u tatkoto i decata rodeni vo zaednicata se smetaat za semejni<br />
vrski (X i Y protiv [vajcarija). Navedeno spored Mickovi}, D.<br />
Konceptot na semejstvoto vo Evropskata konvencija za pravata na ~ovekot,<br />
Evrodijalog, Studentski zbor, Skopje, 2003/4, str. 80.<br />
211<br />
Vo ovoj slu~aj, Paula Marks i nejzinata }erka Aleksandra podnesoa<br />
tu`ba do Sudot pradi toa {to vo belgiskoto zakonodavstvo vonbra~noto dete<br />
nema pravna vrska so svojata majka. Spored belgiskoto pravo, potrebno e priznavawe<br />
na deteto, no toa ne mu gi obezbeduva na deteto site prava. Posvojuvaweto<br />
na deteto od strana na vonbra~nata majka mu obezbeduva nasledni<br />
prava koi sepak ne se izedna~uvaat so naslednite prava na bra~nite deca, poradi<br />
toa {to ne postoi pravoto na nasleduvawe vo odnos na desdovcite i babite.<br />
Vo tu`bata se naveduva deka vo Belgija se povreduva ~l. 8 i 14 od Konvencijata,<br />
poradi toa {to vo Belgija postoi o~igledna diskriminacija pome|u<br />
bra~nite i vonbra~nite deca. Vo ovoj slu~aj sudot opredeli deka dete, bez<br />
ogled dali se ra|a vo brak ili vo vonbra~na vrska, ima pravo da bide integrirano<br />
vo svoeto semejstvo. Sudot smeta deka belgiskoto zakonodavstvo e<br />
sprotivno na konvencijata, poradi {to Belgija izvr{i reforma na svoeto<br />
zakonodavstvo i ja izedna~i pravnata polo`ba na bra~nite i vonbra~nite<br />
deca. Vo ovoj sllu~aj, Sdot dosledno go sledi praviloto mater semper certa est<br />
i odlu~i deka sekoga{ postoi vrska me|u majkata i deteto. Navedeno spored<br />
Mickovi}, D. Konceptot na semejstvoto vo Evropskata konvencija za pravata<br />
na ~ovekot, Evrodijalog, Studentski zbor, Skopje, 2003/4, str. 80.<br />
151
na pravoto na privaten i semeen `ivot. Popre~uvaweto na ostvaruvaweto<br />
na tie prava od strana na organite na javnata vlast e mo`no samo<br />
pod uslovi utvrdeni so zakon ako se raboti za prezemawe na nekoja od<br />
merkite vo interes na dr`avnata i javnata bezbednost, ekonomskata<br />
blagosostojba na zamjata, prevencijata od neredi i kriminal, za{tita<br />
na zdravjeto i moralot ili za{tita na pravata i slobodite na drugite<br />
i ako toa e potrebno vo demokratskoto op{testvo.<br />
Spored Sudot, ne se raboti za semeen `ivot i nema osnova da se<br />
bara za{tita vrz osnova na ~l. 8 st. 1 od Konvencijata: 1 0 kaj ve{ta-<br />
~koto oploduvawe (vo ovie slu~ai doniraweto sperma so cel da se izvr{i<br />
ve{ta~ko oploduvawe ne mu dava pravo na donatorot za za{tita<br />
na semjniot `ivot), 2 0 kaj poligamnite brakovi (slu~ajot Alilouch El<br />
Abasse protiv Holandija - 1992) i 3 0 kaj homoseksualnite zaednici (vo<br />
slu~ajot X i Y protiv Velika Britanija, Sudot istakna deka i pokraj<br />
sovremenaat evolucija na stavovite vo odnos na homoseksualnosta,<br />
trajnata homoseksualna zaednica nema pravo na po~ituvawe na pravoto<br />
na semejniot `ivot).<br />
Na ova mesto treba da se istakne i toa deka pri opredelbata<br />
dali mo`e da dojde do ograni~uvawe na pravoto na privaten i semeen<br />
`ivot (koi se ograni~eni so pravata na drugite, osobeno so pravata na<br />
decata) treba da se vodi smetka za odredeno diskreciono pravo na dr`avite<br />
da procenuvaat {to e soodvetno za nivnite op{testva i vo ramkite<br />
na toa da mo`at da prezemaat opredeleni merki. Vakvoto pravo na<br />
dr`avata, Sudot go potvrdi vo slu~ajot Hadyside protiv Velika Britranija<br />
so poznatoto stanovi{te deka poradi nivniot neposreden i<br />
postojan kontakt so vitalnite sili na svojata zemja, dr`avnite vlasti<br />
vo princip se vo podobra pozicija od me|unarodniot sudija da dadat<br />
mislewe za to~nata sodr`ina na legilativa {to go {titi moralot.<br />
Sepak, Sudot postavi granica vo odnos na naru{uvaweto na privatniot<br />
i semejniot `ivot {to dr`avata ne smee da ja premine pod obrazlo-<br />
`nie deka go {titi moralot. Tokmu, vo ovaa smisla vo slu~ajot Dudgeon<br />
protiv Irska, Sudot oceni deka celosnata zabrana na homoseksualnite<br />
odnosi, so obrazlo`enie deka se {titi moralot, pretstavuva<br />
nedozvoleno me{awe na dr`avata vo privatniot `ivot na gra|anite.<br />
4. Spored praktikata na Komisijata i Sudot, pravoto na po~ituvawe<br />
na privatniot `ivot pretstavuva pravo da poedinecot da<br />
`ivee kako {to saka za{titen od javnosta. Toa pravo vo opredelena<br />
mera go opfa}a i pravoto na vospostavuvawe i odr`uvawe odnosi so<br />
drugite ~ove~ki su{testva (razvivawe odnosi so drugite lica i so nadvore{niot<br />
svet), osobeno vo emocionalnata sfera, zaradi razvivawe i<br />
zadovoluvawe na sopstvenata li~nost (Van Oosterwijk protiv Belgija,<br />
Izv. Kom. - 1979 i Niemietz protiv Germanija - 1993). 212 Vo McFeeley i<br />
212<br />
Vo ovoj slu~aj, vo koj transeksualno lice baralo da mu se izmeni<br />
izvodot od mati~nata kniga na rodenite, Komisijata go ograni~ila pravoto<br />
152
Ors protiv Obedinetoto Kralstvo, Komisijata ja istakna va`nosta<br />
na odnosite so drugi lica i kaj zatvorenicite i prifati deka za po~ituvawe<br />
na nivniot privaten `ivot e potreben odreden stepen na zdru-<br />
`uvawe kako socijalna karakteristika na toj `ivot.<br />
1 0 Zadol`itelnoto medicinsko lekuvawe, bez ogled kolku e bezna~ajno<br />
spa|a vo opfatot na privatniot `ivot. Tuka spa|aat: testovite<br />
na krvta i urinata nameneti za voza~i, za zatvorenici ili pritvoreni<br />
lica, ili vo postapka za utvrduvawe na tatkovstvo; zadol`itelni<br />
vakcinacii, stomatolo{ki pregledi ili rentgenski snimki za deca<br />
kako i zadol`itelno snabduvawe so hrana.<br />
Vo ovaa smisla, me|utoa vo slu~ajot X protiv Holandija i Y<br />
protiv Avstrija, Komijata zastana na stanovi{te deka zemaweto krv<br />
od osomni~eno lice lesno se opravduva preku potrebata da se za{titat<br />
pravata na drugite od ~l. 8 st. 2 od Konvencijata. Sli~en stav Komisijata<br />
ima i vo odnos na fotografiraweto i zemaweto daktiloskopski<br />
otpe~atoci od osomni~eno lice. Vo slu~ajot McVeight, O'Neill i Evans<br />
protiv Obedinetoto Kralstvo (1981), koj se odnesuval na toa deka<br />
policijata go povredila pravoto na `alitelite na privatnost ottamu<br />
{to gi fotografirala i im zela otpe~atoci od prstite pri apseweto<br />
na aerodromot vo Liverpul, Komisjata konstatirala deka takvite dejstvija<br />
na policijata se nu`ni vo demokratskoto op{testvo zaradi prevencija<br />
od terorizam.<br />
2 0 Vo X i Y protiv Holandija (1985), Sudot smeta{e deka privatniot<br />
`ivot e koncept koj go opfa}a i fizi~kiot i moralniot integritet<br />
na liceto, vklu~itelno i negoviot seksualen `ivot. Vo toj slu-<br />
~aj nemo`nosta na edna du{evno bolna 16-godi{na devojka da inicira<br />
krivi~na postapka protiv izvr{itelot na siluvawe vrz nea, bila oceneta<br />
kako pra{awe spored ~l. 8 st. 1 od Konvencijata, ottamu {to sekoj<br />
neprijaten napad vrz edno lice mo`e da go naru{i privatniot `ivot<br />
na napadnatiot.<br />
3 0 Za{titata vo ramkite na pravoto na privaten `ivot, ja u`ivaat<br />
i site onie odnosi koi ne mo`at da se podvedat pod poimot semeen<br />
`ivot. Tuka spa|aat odnosoite me|u roditelite koi posvoile deca i<br />
decata za koi se gri`at, odnosite me|u strani koi sî u{te ne se ven-<br />
~ale, odnosite me|u homoseksualci i nivnite partneri so ili bez deca.<br />
Taka, vo slu~aite Dudgeon protiv Obedinetioto Kralstvo (1981) i<br />
Noris proitiv Irska (1988), Sudot konstastiral deka zabranata na dobrolni<br />
seksualni odnosi me|u polnoletni lica postari od 21 godina,<br />
pretstavuva neopravdano popre~uvawe na privatniot `ivot vrz osnova<br />
na ~l. 8. Vo Dudgeon, Sudot smeta{e deka so ogled na li~nite okolnosti<br />
na aplikantot, duri i samoto postoewe na zakonodavstvo koe homoseksualnoto<br />
odnesuvawe go postavuva nadvor od zakonot imalo postojano<br />
i neposredno vlijanie na negoviot privaten `ivot. Vo ovoj slu~aj<br />
na po~ituvawe na privantiot `ivot vrz osnova na ~l. 8 od Konvencijata.<br />
153
e vospostaveno i va`no na~elo deka privatnoto seksualno odnesuvawe<br />
{to e vitalen element na li~nata sfera na poedinecot, ne mo`e da se<br />
zabrani samo zatoa {to mo`e da gi {okira ili navredi drugite.<br />
4 0 Vo smisla na prethodnoto treba da se gleda i zame{uvaweto<br />
vo privatnata sfera na transeksualcite. Taka, vo slu~aite Rees<br />
protiv Obedinetoto Kralstvo (1976) i Cossey protiv Obedinetoto<br />
Kralstvo (1990), Sudot utvrdil deka spored ~l. 8, dr`avata ne e<br />
obvrzana da gi menuva oficielnite registri za da im izleze vo presret<br />
na licata koi go promenile polot. Me|utoa, vo vtoriot slu~aj,<br />
Sudot istaknal deka dr`avata mo`e da bide obvrzana da go garantira<br />
pravoto na transeksualnoto lice da stapi vo brak i pokraj "pogre{noto"<br />
polovo opredeluvawe vo knigata na rodenite. Pritoa, Sudot sepak<br />
ne konstatira deka e povredeno pravoto na sklu~uvawe brak vo smisla<br />
na ~l. 12 od Konvencijata.<br />
5 0 Sudskata praktika za pravoto na po~ituvawe na privatniot<br />
`ivot go opfa}a i pra{aweto na regulirawe na li~nite imiwa. Iako<br />
~l. 8 ne sodr`i nikakvo eksplicitno povikuvawe, imeto na sekoj<br />
poedinec e zna~ajno ottamu {to se odnesuva na negoviot privaten `ivot.<br />
Fakt e me|utoa deka Sudot nikoga{ ne utvrdi prekr{uvawe vo<br />
ovaa oblast vo koja dava {iroka margina na procena. 213 Pokraj toa, Sudot<br />
uka`a deka postojat prifateni razmisluvawa za javniot interes<br />
{to mo`e da se koristat za opravduvawe na normativnite ograni~uvawa<br />
za izbor i promena na li~nite imiwa. Tuka spa|aat: va`nosta<br />
{to se dava na stabilnosta na imeto, to~nata registracija na naselenieto,<br />
obezbeduvaweto na li~nata identifikacija i povrzanosta na<br />
nositelitte na odredeno ime so semejstvoto.<br />
6 0 Ovde treba na~elno da se istakne deka vo svojot izve{taj vo<br />
slu~ajot Brugmann and Scheuten protiv SR Germanija (1977), Komisijata<br />
se povikala na obemot na pravoto na privaten `ivot i zaklu~ila deka<br />
"baraweto za po~ituvawe na privatniot `ivot avtomatski se ograni-<br />
~uva do stepen vo koj samiot poedinec svojot privaten `ivot go dovel<br />
vo dopir so javniot `ivot ili vo tesna vrska so drugi za{titeni interesi.<br />
4. Pravoto na po~ituvawe na semejniot `ivot vo prv red gi<br />
opfa}a bliskite li~ni vrski na ~lenovite od potesnoto semejstvo,<br />
me|utoa, so ogled na nivnata zna~ajna uloga vo semejniot `ivot i<br />
takvite vrskite me|u bliski rodnini. Kako osnova za doka`uvawe na<br />
213<br />
Vo slu~ajot Sterjna protiv Finska, aplikantot se `alel deka nemo`nosta<br />
spored finskiot zakon da go promeni svoeto prezime e sprotivno<br />
na ~l 8. Toj tvrdel deka prezimeto mu predizvikuvalo problemi, za{to bilo<br />
{vedsko i bilo podl`no na pogre{en izgovor, {to predivikuvalo docnewe na<br />
po{ta i potiknuvalo kon formirawe prekar. Sudot ne gi prifati negovite<br />
argumenti zabele`uvajki deka mnogu imiwa podle`at na izvrtuvawa i dodavawa<br />
na prekari.<br />
154
semejniot `ivot, organite vospostaveni so Konvencijata go dozvoluvaat<br />
povikuvawe na krvnoto srodstvo, pri {to, vo na~elo, prednost im<br />
se dava na vrskite na krvno srodstvo vo prava linija. 214 Me|utoa, krvnoto<br />
srodstvo tie ne go prifa}aat kako presuden faktor i ottamu gi<br />
razgleduvaat i okolnostite kako {to se materijalnata i psiholo{kata<br />
zavisnost me|u licata koi se povikuvaat na toa pravo.<br />
Najsilen dokaz za postoewe na semejniot `ivot e da se utvrdi<br />
deka poedincite koi se povikuvaat na toa pravo ve}e ostvaruvaat takvi<br />
vrski od zakonski sklu~en brak. Me|utoa, spored Sudot, toa ne zna~i<br />
deka poradi nereguliraniot bra~niot status 215 tie se nadvor od<br />
dosegot na ~l. 8 od Konvencijata.<br />
Komisijata i Sudot razgleduvale pove}e `albi so koi se osporuvale<br />
razli~ni vidovi merki na dr`avite za stavawe deca pod javen<br />
nadzor. Iako teoretski go zadr`uvaat pravoto da se vpu{tat vo osnovanosta<br />
na odlukata na dr`avata da im go odzeme pravoto na roditelite<br />
na staratelstvo nad deteto, Komisijata i Sudot na dr`avite im<br />
ostavaat {iroka margina na procena i po pravilo se ograni~uvaat na<br />
ispituvawe na ispravnosta na postapkata. Na primer, vo niza `albi<br />
protiv Obedinetoto Kralstvo, Sudot utvrdil deka e povreden ~l. 8 naj~esto<br />
poradi toa {to dr`avata gi isklu~ila roditelite od postapkata<br />
za donesuvawe odluka za toa deteto da se oddeli od semejstvoto, ili,<br />
vo nekoi slu~ai na roditelite da im se zabrani pristap do deteto (slu-<br />
~aite O. H. W. B i R protiv Obedinetoto Kralstvo - 1987). Vo Olsson<br />
protiv [vedska (1988), Sudot utvrdil deka roditelite u`ivale<br />
214<br />
Pri opredeluvaweto dali postoi semeen `ivot, Sudot samo edna{<br />
utvrdi deka takov `ivot postoi me|u lica bez krvno srodstvo. Vo slu~ajot X,<br />
Y i Z protiv Obedinetoto Kralstvo (1997), Sudot smeta{e deka odnosot<br />
me|u eden `ensko-ma{ki transeksualcec i negovata }erka rodena so ve{ta~ko<br />
oploduvawe od donator pretstavuva semeen `ivot. Me|utoa, vo ovoj slu~aj Sudot<br />
ne uspea da utvrdi deka za po~ituvaweto na semejniot `ivot e potrebno i<br />
priznavawe na drugiot transeksualec za tatko na deteto vo nejziniot izvod od<br />
mati~nata kniga na rodenite.<br />
215<br />
^lenot 8 se primenuva avtomatski na odnosite me|u majkata i nejzinoto<br />
dete bez ogled na nejziniot bra~en status (slu~ajot Marckx protiv Belgija<br />
- 1979). Za neven~anite devojki koi `iveat so svoite deca, isto taka<br />
mo`e da se ka`e deka se semejstvo (slu~ajot Johnston protiv Irska - 1986).<br />
Vo Boughanemi protiv Francija (1996), Sudot smeta{e deka konceptot na<br />
semeen `ivot vrz koj se zasnova ~l. 8, ja vklu~uva za{titata spored ~l. 8 duri<br />
i koga ne postoi kohabitacija, vrskata me|u roditelot i negovoto dete bez<br />
ogled dali toa e zakonsko ili ne. Nitu za zadocnetoto priznavawe na deteto<br />
od strana na tatkoto, otsustvoto na finansiska podr{ka za deteto i negovata<br />
odluka da go ostavi kaj rodninite tie da se gri`at za nego koga toj emigriral<br />
vo druga dr`ava, ne se smeta za isklu~itelna okolnost vo toj pogled (slu~ajot<br />
S protiv Belgija - 1996).<br />
155
dovolna proceduralna za{tita vo smisla na ~l. 8, no vo slu~ajot Eriksson<br />
protiv [vedska (1988), Sudot konstatioral deka strogite i dolgotrajni<br />
ograni~uvawa za pristap do deteto zaedno so {estgodi{nata<br />
zabrana za napu{tawe na prisilno opredeleniot staratelski dom, ne<br />
se vo soodnos so zakonskite celi. 216<br />
Pravoto na semeen `ivot spored ~l. 8 e tesno povrzano so pravoto<br />
na sklu~uvawe brak i formirawe semejstvo, zagarantirani so ~l.<br />
12. Va`no e me|utoa da se ima predvid deka so ~l. 12 se za{tituvaat poedine~ni<br />
akti - sklu~uvawe brak ili ra|awe i usvojuvawe deca, dodeka<br />
so ~l. 8 se {titi edna prodol`ena sostojba. Ova razlika ja navela Komisijata<br />
da konstatira deka dr`avite ne mo`at da im zabranuvaat na<br />
zatvorenicite da sklu~uvaat brak, no na supru`nicite - zatvorenici<br />
mo`at da im zabranat da `iveat zaedno. 217 Me|utoa, vo spomnatiot slu-<br />
~aj Abdulazis, Cabales i Balkandali, Sudot utvrdil deka semejstvoto nastanuva<br />
so sklu~uvawe zakonski brak i deka sopru`nicite normalno<br />
`iveat zaedno. Pritoa, dopolnil deka e te{ko da se zamisli pravoto<br />
na formirawe semejstvo spored ~l. 12, koe ne go opfa}a i pravoto na<br />
zaedni~ki `ivot. 218<br />
5. Vo kontekst na pravoto na po~ituvawe na domot, poimot<br />
dom pretstavuva sekoe mesto nameneto za `iveewe na zasegnatoto lice.<br />
Pokraj toa, vo slu~ajot Niemietz protiv Germanija (1992), poimot dom,<br />
Sudot go pro{iri i na nekoi delovni prostorii vo kontekst na opravduvaweto<br />
na baraweto za niven pretres.<br />
Vo slu~ajot Gillow protiv Obedinetoto Kralstvo (1986), Sudot<br />
utvrdi dela dr`avata go povredila ~l. 8 so toa {to na `alitelite<br />
odbila da im dade dozvola da se vselat vo svojata ku}a, za{to toa bilo<br />
neproporcionalno so inaku zakonskata cel - obezbeduvawe na ekonomskata<br />
blagosostojba na ostrovot Gensi. 219 Sudot dojde do razli~en zaklu~ok<br />
vo Velosa Barreto protiv Portugalija (1995), kade aplikantot<br />
bil spre~en da ja zeme vo sopstvenost ku}ata {to ja nasledil od svoite<br />
roditeli za samiot da `ivee vo nea. So ogled na toa {to merkata<br />
imala za cel socijalno da gi za{titi stanarite, a doma{nite sudovi<br />
utvrdile deka toj nemal itna potreba za sopstvenosta, za{to `iveel so<br />
drugi ~lenovi od semejstvoto, Sudot smeta{e deka e postignata pravedna<br />
ramnote`a me|u interesot na poedinecot i interesot na zaednicata<br />
spored ~l. 8 od Konvencijata.<br />
216<br />
Gomien, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovi<br />
prava, str. 73.<br />
217<br />
Slu~aite Draper protiv Obedinetoto Kralstvo, Izv. Kom. od<br />
1980 i Hamer protiv Obedinetoto Kralstvo, Izv. Kom. od 1979.<br />
218<br />
Gomien, D. Kratok vodi~ niz Evropskata konvencija za ~ovekovi<br />
prava, str. 73-74.<br />
219<br />
Vidi: Kilkelly, U. Pravoto na po~ituvawe na privatnosta i semejniot<br />
`ivot, str. 71-72.<br />
156
Vo slu~ajot Chappel protiv Obedinetoto Kralstvo (1989),<br />
Sudot pak, zaklu~il deka vlastite ne go povredile ~l. 8 koga dozvolile<br />
ednovremeno izvr{uvawe na policiski nalog za pretres i sudska odluka<br />
so koja na strankite vo gra|anski spor im se dozvoluva da ja pretresat<br />
ku}ata i delovnite prostorii na `alitelot.<br />
6. Pravoto na po~ituvawe na korespondencijata pretstavuva<br />
pravo na koe i da e lice na nepre~ena i necenzurirana (privatna ili<br />
delovna) komunikacija so drugi. Za{titata na ova pravo se odnesuva na<br />
sredstvata (kako {to se dopi{uvaweto, telefonskite razgovori, teleksi<br />
i sli~no) ili na na~inot na komunikacijata, a ne i na nejzinata sodr`ina.<br />
Identitetot na ispra}a~ot ili prima~ot na prepiskata mo`e<br />
da ima uloga vo smisla na ~l. 8 od Konvecnijata. 220<br />
Vo slu~ajot Klass i drugi protiv SR Germanija (1978), vo koj<br />
`alitelot tvrdel deka pravoto na nepre~ena korespondencija mu e povredeno<br />
so tajno sledewe vo tekot na krivi~nata postapka, Sudot utvrdil<br />
deka germanskiot zakon e dovolno jasen i deka postapkata za poveduvawe<br />
na sekoja merka za pribirawe na informacii spored toj zakon<br />
dava dovolno garancii deka bile ispolnetii preduslovite za zakonitost<br />
spored ~l. 8 od Konvencijata. 221 Pritoa, Sudot utvrdil deka potrebata<br />
na dr`avata da se {titi od neposrednite opasnosti protiv<br />
slobodniot demokratski ustaven poredok pretstavuva zakonska cel i<br />
deka vo taa smisla ograni~uvaweto e potrebno vo demokratskoto op{testvo,<br />
vo interes na nacionalnata bezbednost i zaradi spre~uvawe na<br />
vr{ewe neredi i krivi~ni dela. Vo ovoj slu~aj Sudot go istakna i<br />
svojot generalen stav okolku prislu{uvaweto na komunikaciite vo<br />
220<br />
Vo Campbell protiv Obedinetoto Kralstvo (1992), aplikantot se<br />
`alel deka korespondencijata do i od negoviot advokat bila otvorana i<br />
~itana od strana na zatvorskite vlasti. Sudot smeta{e deka ~itaweto na vakvata<br />
korespondencija treba da bide dozvoleno samo pod isklu~itelni okolnosti,<br />
osobeno koga vlastite imaat razumna pri~ina da veruvaat deka privilegijata<br />
e zloupotrebena taka {to sodr`inata na pismoto ja zagrozuva bezbednosta<br />
na zatvorot ili na drugite ili od drugi pri~ini od kriminalna priroda.<br />
Vidi: Kilkelly, U. Pravoto na po~ituvawe na privatnosta i semejniot `ivot,<br />
str. 52-53.<br />
221<br />
Vo ovoj slu~aj, Sudot razgleduva{e dali so germanskoto zakonodavstvo<br />
(koe, zaradi nacionalnata bezbednost i prevencija na neredi i kriminal,<br />
dozvoluva otvorawe na pisma i prislu{uvawe) e prekr{eno pravoto na<br />
aplikantot od ~l. 8 st. 1, ottamu {to mu nedostasuvaat adekvatni mehanizmi za<br />
obezbeduvawe od mo`ni zloupotrebi. Sudot naglasi deka e potrebna sudska<br />
kontrola na nadgleduvaweto, me|utoa, go odobri germanskiot sistem iako nadzorot<br />
mu bil prepu{ten na eden parlamentaren odbor i od nego izbranata Komisija<br />
nare~ena G10. Toa od pri~ini {to i dvete tela bile nezavisni od organite<br />
{to go vr{at nadgleduvaweto i im bile dadeni dovolno ovlastuvawa za<br />
vr{ewe na efikasna i postojana kontrola.<br />
157
stanovi{teto: "Mo}ta tajno da se nadgleduvaat gra|anite e karakteristika<br />
na policiskite dr`avi i taa e tolerantna soglasno Konvencijata<br />
samo dokolku ne e otideno predaleku vo nejzinoto praktikuvawe i<br />
ako e nu`na za za{tita na demokratskite institucii."<br />
Vo slu~ajot Malone protiv Obedinetoto Kralstvo (1984),<br />
bile prislu{kuvani telefonskite razgovori na `alitelot, bile zabele`ani<br />
i site broevi {to gi baral, a bila sledena i prepiskata na<br />
negovata sopruga. Sudot ja analiziral usoglasenosta na policiskoto<br />
prislu{uvawe na telefonskite razgovori i utvrdil deka propisot na<br />
Obedinetoto Kralstvo so koj se regulira toa prislu{uvawe e sosema<br />
nejasen za da odgovori na uslovot "predviden so zakonot." Pokraj toa,<br />
Sudot utvrdil deka dostavuvaweto na takvite podatoci na policijata<br />
bez zakonsko regulirawe ili soglasnost na liceto ~ii razgovori se<br />
bele`at, pretstavuva neopravdano me{awe vo privatnata sfera.<br />
Inaku, {to se odnesuva do po~ituvaweto na pravoto na prepiska,<br />
pogolemiot broj `albi se podnesuvaat od strana na zatvorenici.<br />
Vo Goleder protiv Obedinetoto Kralstvo (1975), Sudot utrdil deka<br />
zatvoreni~koto pravo na necenzurirana prepiska so advokatot ili so<br />
sudskiot organ ne treba nikoga{ da bide povredeno, za{to stanuva<br />
zbor za glavnoto sredstvo {to mo`e se koristi za ostvaruvawe na<br />
svoite prava. Me|utoa, Sudot sepak im dozvoluva na dr`avite da voveduvaat<br />
nekoi ograni~uvawa na prepiskite koi nemaat vrska so sudskata<br />
postapka. 222 Taka, vo slu~ajot Silver i drugi protiv Obedinetoto Kralstvo<br />
(1973), Sudot utvrdi deka dr`avata smee da gi cenzurira pismata<br />
na zatvorenicite ako toa mo`e da se opravda so prisustvo na<br />
opasni delinkventi vo istiot zatvor, so vr{ewe na nezakonski dejstvija<br />
ili so drugi sli~ni okolnosti.<br />
7. Komisijata i Sudot raspravale i slu~ai koga sobiraweto i<br />
koristeweto na li~ite podatoci od strana na dr`avnite organi<br />
pretstavuva povreda na odredbite od ~l. 8 st. 1 od Konvencijata. Vo<br />
slu~ajot Leander protiv [vedska (1987), vo koj podnositelot se `alel<br />
deka okolnosta {to {vedskata vlada sobirala tajni podatoci za nego i<br />
gi iskoristila za da go spre~i negoviot priem vo dr`avna slu`ba e<br />
sprotivna na ~l. 8, Sudot utvrdil deka odlukata e vo soglasnost so<br />
zakonskoto barawe. Nao|aj}i deka ~l. 8 ne e povreden, Sudot konstatiral<br />
deka so Konvencijata ne se garantira pravo na stapuvawe vo javna<br />
slu`ba i deka merkite {to dr`avata gi prezela vo ovoj slu~aj ne pretstavuvaat<br />
pre~ka `alitelot svojot `ivot da go vodi po sloboden<br />
izbor. 223<br />
222<br />
Sudot potvrdi deka "neophodnosta" za popre~uvawe na koristeweto<br />
na pravoto na nekoj osuden zatvorenik na po~ituvawe na negovata korespondencija<br />
mora da se po~ituva imaj}i gi predvid voobi~aenite i razumni uslovi<br />
na zatvorskiot `ivot."<br />
223<br />
Za drutite implikacii od ovoj slu~aj vidi: Kilkelly, U. Pravoto na<br />
158
Vo slu~ajot Gaskin protiv Obedinetoto Kralstvo (1989) se<br />
rabotelo za propu{tawe na dr`avata pozitivno da odgovori na baraweto<br />
na `alitelot (koj re~isi celiot `ivot go pominal vo detski domovi)<br />
da mu se ovozmo`i pristap do negovoto dosie so obrazlo`enie<br />
deka podatocite se dobieni kako doverlivii i deka ne mo`e da se obezbedi<br />
soglasnost od licata koi nekoga{ gi dale. Vo ovoj slu~aj, Sudot<br />
najprvin gi sporedil interesite na `alitelot da gi dobie podatocite<br />
za svojot `ivot so interesite na drugite lica da ja so~uvaat doverlivosta<br />
i interesot na dr`avata da go pottiknuva sobiraweto na objektivni<br />
informacii. 224 Pritoa, iako utvrdil deka taa sporedba e vo ramkite<br />
na slobodnata procena na dr`avata, Sudot sepak utvrdil povreda<br />
na ~l. 8, za{to ne bila predvidena postapka pred nezavisen organ<br />
koj mo`el da donese kone~na odluka toga{ koga liceto koe e izvor na<br />
izvestuvaweto ne mo`e da se pronajde ili koga bez pri~ina odbilo da<br />
dade soglasnost za obelodenuvawe na podatocite.<br />
Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite slobodi od 1948<br />
~l. 17<br />
1. Nikoj ne mo`e da bide podlo`en na samovolno ili nezakonito<br />
me{awe vo negoviot privaten `ivot, semejstvoto, dom ili dopi{uvaweto,<br />
nitu na nezakoniti napadi na negovata ~est i dostoinstvo.<br />
2. Sekoj ima pravo na zakonska za{tita protiv takvoto me{awe<br />
ili napadi.<br />
DRUGI RELEVANTNI ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />
- Kodeks na odnesuvawe na licata odgovorni za primena na zakonot.<br />
Usvoen od strana na Generalnoto sobranie na Obedinetite nacii<br />
na 17 dekemvri 1979 so rezolucija 34/169. Naslov na orginalot: Code of<br />
Conduct for Law Enforcement Officials. 225<br />
USTAVNOSUDSKA PRAKTIKA<br />
1. So Odluka U. br. 146/1993 od 13. 10. 1994, Sudot gi ukina: a) ~l.<br />
10 od Zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za vnatre{ni<br />
raboti ("SV RM," br. 36/1991), b) ~l. 35 st. 3, ~l. 36 st. 3, ~l. 40 st. 2 i<br />
~l. 44 od Pravilata za rabota na Slu`bata za dr`avna bezbednost, doneseni<br />
od Ministerot za vnatre{ni raboti ("Poseben slu`ben vesnik"<br />
br. 10, od 22. 06. 1992), i v) Upatstvoto za primena na operativnopo~ituvawe<br />
na privatnosta i semejniot `ivot, str. 42.<br />
224<br />
Vo ovoj slu~aj e potvrdena doktrinata na proporcionalnost kako<br />
generalno na~elo na Evropskata konvencija.<br />
225<br />
Vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z. Penolo{ki kompendium, Grafohartija, Skopje,<br />
1997, str. 181-192 (Vidi: ~l. 4 od Kodeksot).<br />
159
tehni~kite sredstva i metodite na Slu`bata za dr`avna bezbednost,<br />
doneseno od Ministerot za vnatre{ni raboti vo april 1992 godina.<br />
Na sednicata Sudot utvrdi deka so ~l. 10 od Zakonot za izmenuvawe<br />
i dopolnuvawe na Zakonot za vnatre{ni raboti se menuva ~l. 23<br />
od Zakonot ("SV SRM," odnosno "SV RM" br. 37/1980, 24/1988, 36/1990,<br />
40/1990 i 19/1992), taka {to glasi: "Koga e toa neophodno za vodewe na<br />
krivi~na postapka ili bezbednosta na zemjata, na predlog na ministerot,<br />
nadle`niot sud odlu~uva da se prezemat opredeleni merki so koi<br />
se otstapuva od na~elot na nepovredlivosta na tajnata na pismata i na<br />
drugite sredstva za op{tewe".<br />
Sudot, ponatamu utvrdi deka so osporenite pravila za rabota na<br />
Slu`bata za dr`avna bezbednost se uredeni sredstvata i metodite koi<br />
Slu`bata za dr`avna bezbednost gi primenuva vo svojot delokrug na<br />
rabota i na~inot na nivnata primena, oblicite na operativna rabota<br />
vo primenata na tie sredstva i metodi i na~inot na sozdavawe i vodewe<br />
na dokumentacijata, statistikata i evidencijata.<br />
Vo ~l. 32 i 33 od Pravilata, se propi{ani vidovite operativni<br />
sredstva so koi se otstapuva od na~eloto na nepovredlivost na tajnosta<br />
na site sredstva za komunicirawe, a ne samo na pismata, {to se prezemaat<br />
zaradi otkrivawe i popre~uvawe na aktivnosti naso~eni kon<br />
nasilna promena ili zagrozuvawe na poredokot utvrden so Ustavot ili<br />
zagrozuvawe na nejzinata bezbednost, a spored ~l. 35 st. 3, ~l. 36 st. 3,<br />
~l. 40 st. 2 i ~l. 33, odluka za koristewe na operativnite sredstva,<br />
osven tajna kontrola na pismata, donesuva ministerot, po prethodno<br />
pismenko obrazlo`en predlog na rakovoditelot na slu`bata. Za razlika<br />
od toa, so ~l. 37 st. 2 od pravilata, odluka za tajna kontrola na<br />
pismata i na drugite po{tenski pratki ministerot donesuva po prethodno<br />
pribavena odluka od nadle`niot sud za primena na ovaa merka.<br />
So osporenoto upatstvo e uredena postapkata za primena na<br />
operativno-tehni~kite sredstva i metodi so koi se otstapuva od na-<br />
~eloto za nepovredlivosta na tajnosta na site sredstva za komunicirawe,<br />
a ne samo na pismata, kako i na~inot na koj se vr{i primenata na<br />
tie sredstva i metodi.<br />
So odredbata od ~l. 17 od Ustavot se garantira tajnosta na pismata<br />
i na drugite sredstva za komunicirawe vo funkcija na obezbeduvawe<br />
na privatnosta na gra|aninot i toa, kako od posegawa vrz nea od<br />
strana na drugite poedinci, taka i od strana na dr`avnite organi. Poseben<br />
vid na ustavna garancija na ovaa sloboda pretstavuva isklu-<br />
~ivoto ustavno ureduvawe na osnovite i uslovite za otstapuvawe od<br />
ovoj princip, pri {to e dadena mo`nost da se otstapi od na~elot na<br />
nepovredlivost na tajnosta samo vo pogled na pismata.<br />
Poradi toa, Sudot oceni deka osporenata odredba od Zakonot za<br />
vnatre{ni raboti, so toa {to predviduva mo`nost za otstapuvawe od<br />
nepovredlivosta na tajnosta na site oblici na komunicirawe, a ne<br />
samo na pismata, izlegua nadvor od ramkite na ustavnoto ograni~uvawe<br />
160
na mo`nostite za otstapuvawe od ovoj princip.<br />
Sudot, isto taka, oceni deka osporenata zakonska odredba, so<br />
toa {to predviduva mo`nost za otstapuvawe od na~eloto na tajnosta na<br />
pismata i na drugite sredstva za komunicirawe ako e toa neophodno za<br />
bezbednosta na zemjata, gi nadminala ramkite na ustavnoto ograni-<br />
~uvawe na mo`nosta za otstapuvawe od ovoj princip, koe pokraj krivi-<br />
~nata postapka se odnesuva samo na interesite povrzani so odbranata<br />
na zemjata, a ne i na bezbednosta na zemjata.<br />
So ogled na toa {to vo navedenite odredbi od Pravilata i Upatstvoto<br />
se dava mo`nost da se upotrebat sredstva i metodi so koi se<br />
naru{uva na~eloto na nepovredlivost na tajnosta na site sredstva za<br />
komunicirawe, a ne samo na pismata, Sudot oceni deka tie ne se vo soglasnost<br />
so Ustavot, dotolku pove}e {to koga se raboti za otstapuvawe<br />
od tajnosta na drugite sredstva za komunicirawe odlukata na Sudot<br />
voop{to ne ja predviduvaat.<br />
Soglasno ~l. 52 st. 1 i 2 od Ustavot, zakonite i drugite propisi<br />
se objavuvaat pred da vlezat vo sila. Zakonite i drugite propisi se<br />
objavuvaat vo "Slu`ben vesnik na Republika Makedonija" najdocna vo<br />
rok od sedum dena od nivnoto donesuvawe. Osporenite pravila se objaveni<br />
vo "Slu`ben vesnik na Republika Makedonija - poseben Slu`ben<br />
vesnik," a osporenoto upatstvo ne e objaveno.<br />
Soglasno ~l. 2 st. 2 od Zakonot za objavuvawe na zakonite i drugite<br />
republi~ki propisi i op{ti akti na Sobranieto na Republika<br />
Makedonija i drugite republi~ki propisi i op{ti akti ("SV RM," br.<br />
43/1980), vo posebniot slu`ben vesnik se objavuvaat, pokraj propisite<br />
na Sobranieto i na Vladata, i propisite i drugite op{ti akti na<br />
funkcionerite {to rakovodat so republi~kite organi na upravata<br />
{to sodr`at podatoci ~ie objavuvawe bi bilo vo sprotivnost so interesite<br />
na bezbednosta i odbranata na Republikata i so drugi op{testveni<br />
interesi utvrdeni so zakon, za koi toa }e go opredeli funkcionerot<br />
{to go donel propisot.<br />
Imaj}i predvid deka osporenkoto upatstvo voop{to ne e objaveno,<br />
Sudot oceni deka toa ne e vo soglasnost so ~l. 52 st. 1 od Ustavot.<br />
2. So Odluka U. br. 156/1994 od 28. 12. 1994, Sudot, me|u drugoto,<br />
gi ukina ~l. 210 i ~l. 214 st. 2 od Zakonot za krivi~nata postapka ("SL.<br />
SFRJ" br. 4/1977, 14/1985, 74/1987, 57/ 1989 i 3/1990).<br />
Spored osporeniot ~l. 214 od Zakonot, javniot obvinitel mo`e<br />
da nareduva zadr`uvawe na pratki, bez odluka na istra`niot sudija do<br />
3 dena.<br />
So st. 1 na ~l. 17 od Ustavot se garantira slobodata i tajnosta<br />
na pismata i na site drugi oblici na op{tewe, a spored st. 2 na ovaa<br />
ustavna odredba, samo vrz osnova na odluka na sudot mo`e da se otstapi<br />
od na~eloto na nepovredlivost na tajnosta na pismata, ako e toa neophodno<br />
za vodewe na krivi~na postapka ili toa go baraat interesite na<br />
161
odbranata na Republikata.<br />
Od navedenata ustavna odredba proizleguva deka so Ustavot decidno<br />
se opredeleni slu~aite i uslovite za otstapuvawe od ustavnata<br />
garancija za slobodata i tajnosta na pismata. So ogled na toa {to so<br />
osporenata zakonska odredba se predviduva mo`nost, pokraj sudot i javniot<br />
obvinitel da naredi zadr`uvawe na pratki {to se upateni do<br />
obvinetiot ili {to toj gi upatuva, Sudot oceni deka ovaa odredba ne e<br />
vo soglasnost so ~l. 17 od Ustavot.<br />
Spored ~l. 210 od Zakonot, ovlastenite slu`beni lica na organ<br />
za vnatre{ni raboti mo`at i bez naredba da vlezat vo tu| stan i drugi<br />
prostorii i po potreba da izvr{at pretresuvawe, ako dr`atelot na<br />
stanot go saka toa, ako nekoj vika za pomo{, ako vo stanot ili druga<br />
prostorija se nao|a lice {to po naredba od nadle`niot dr`aven organ<br />
treba da se pritvori ili prisilno da se dovede ili {to tuka se zasolnilo<br />
od goneweto, ili ako e o~igledno deka poinaku ne bi mo`elo da<br />
se obezbedat dokazi.<br />
Ovlastenite slu`beni lica na organ na vnatre{ni raboti mo-<br />
`at bez naredba za pretresuvawe i bez prusustvo na svedoci da izvr{at<br />
pretresuvawe na lica i pri izvr{uvaweto na re{enieto za priveduvawe<br />
ili li{uvawe od sloboda, ako postoi somnevawe deka toa lice<br />
poseduva oru`je ili orudie za napad ili ako postoi somnevawe deka }e<br />
gi otfrli, skrie ili uni{ti predmetite {to treba od nego da se odzemat<br />
kako dokaz vo krivi~nata postapka.<br />
Koga ovlastenite slu`beni lica na organ za vnatre{ni raboti<br />
}e izr{at pretresuvawe bez naredba za pretresuvawe, tie se dol`ni<br />
vedna{ da mu podnesat izve{taj na istra`niot sudija, a ako se u{te ne<br />
se vodi postapka - na nadle`niot javen obvinitel.<br />
Spored ~l. 26 od Ustavot na Republika Makedonija se garantira<br />
nepovredlivosta na domot. Pravoto na nepovredlivosta na domot mo`e<br />
da bide orani~eno edinstveno so sudska odluka koga e vo pra{awe otkrivawe<br />
ili spre~uvawe na krivi~ni dela ili za{tita na zdravjeto na<br />
lu|eto.<br />
Poa|aj}i od zna~eweto na domot kako uslov za `iveewe i rabota<br />
na ~ovekot, nepovredlivosta na domot Ustavot ja garantira na na~in<br />
{to taa nepovredlivost mo`e da bide ograni~ena samo so odluka na sud<br />
i koga se vo pra{awe otkrivawe i spre~uvawe na krivi~ni dela ili<br />
za{tita na zdravjeto na lu|eto.<br />
So ogled na toa {to so osporeniot ~l. 210 od Zakonot e dadena<br />
mo`nost za organot za vnatre{ni raboti bez sudska odluka da ja naru-<br />
{i nepovredlivosta na domot, Sudot oceni deka ne e vo soglasnost so<br />
~l. 26 od Ustavot.<br />
3. So Odluka U. br. 141/2000 od 18. 07. 2001, Sudot go ukina ~l. 18<br />
st. 10 al. 1 od Zakonot za telekomunikacii ("SV RM," br. 22/1998).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka soglasno ~l. 18 st. 10 al. 1 od Zakonot<br />
za telekomunikacii direktorot ima ovlastuvawe da bara od jav-<br />
162
nite telekomunkaciski operatori i davatelite na javna telekomunikaciska<br />
usluga da mu dostavuvaat potrebni informacii, koi Direkcijata<br />
gi smeta za potrebni zaradi vr{ewe na nejzinata nadle`nost<br />
utvrdena so ovoj zakon, obvrzuvaj}i se da ne objavuva doverlivi informacii.<br />
Vrz osnova na odredbite ~l. 18 st. 1 i 2 od Ustavot, Sudot oceni<br />
deka so ovlastuvaweto na direktorot da bara od davatelite na javnite<br />
telekomunikaciski uslugi da mu dostavuvaat potrebni informacii<br />
svrzani so rabotata na Direkcijata, i davaj}i mu pravo sam da gi kvalificira<br />
kako doverlivi, odnosno nedoverlivi, e sprotivno na ~l. 18<br />
st. 1 i 2 od Ustavot.<br />
4. So Odluka U. br. 32/2000 od 12. 07. 2000, Sudot go ukina ~l. 18-<br />
a st. 2 od Zakonot za prekr{ocite protiv javniot red i mir ("SV RM,"<br />
27/1972, 29/1983, 51/1988, 19/1990 i 26/1993), vo delot "grob ili drugo."<br />
Na sednicata Sudot utvrdi deka vo osporenata odredba e predvideno<br />
so kazna zatvor od 40-60 dena da se kazni toj {to na grob ili<br />
drugo javno mesto postavi natpis, fotografija ili podigne spomen<br />
obele`je na lice koe go izgubilo `ivotot kako neprijatel na NOB<br />
ili op{testveno politi~koto ureduvawe na Republika Makedonija.<br />
Razgleduvaj}i ja osporenata odredba od zakonot vo kontekst na<br />
~l. 8 st. 1 al. 8, 9, 11 st. 1 i 25 od Ustavot, Sudot oceni deka taa, vo delot<br />
so koj kako kaznivo povedenie go opredeluva istaknuvaweto fotografija,<br />
natpis ili spomen obele`je na grobot na liceto {to go izgubilo<br />
`ivotot kako neprijatel na NOB ili na op{testveno-politi~koto<br />
ureduvawe, ima implikacii vrz respektiraweto na ~ove~koto dostoinstvo<br />
kako ustavna vrednost {to go protkajuva ustavniot koncept<br />
na ~ovekovite prava i slobodi. Spored misleweto na Sudot, iznesenite<br />
ustavni odredbi, i ne samo tie, ja istaknuvaat vrednosta i neprikosnovenosta<br />
na ~ove~kata li~nost kako osnova i smisla na garantiraweto<br />
na ~ovekovite prava. ^ove~koto dostoinstvo, vo taa smisla, ne e<br />
samo edno od ~ovekovite prava {to izre~no se prepoznava vo ~l. 25 od<br />
Ustavot, tuku i nivna pretpostavka izrazena vo temelnata vrednost na<br />
humanizmot vo ~l. 8 st. 1 al. 8 od Ustavot.<br />
Iako ~ove~koto dostoinstvo e vrednost {to vo prv red bara za-<br />
{tita koga se raboti za `ivite lu|e, <strong>Ustavn</strong>iot sud smeta deka negoviot<br />
doseg sekako gi opfa}a i umrenite. Iako izrazuvaweto na respektot<br />
kon umrenite mo`e da ima razli~ni nivoa i formi osobeno vo javnata<br />
sfera, Sudot smeta deka elementaren uslov za respekt na ~ove-<br />
~koto dostoinstvo e umreniot da bide pogreban onaka kako {to `ivite<br />
gi pogrebuvaat umrenite spored va`e~kite obi~ajni i pravni pravila,<br />
nezavisno od nivnite zaslugi ili grevovi gledani od aspekt na op{testvenata<br />
zaednica. Vo isto vreme toa go podrazbira i pravoto na bliskite<br />
(vrz bilo koja osnova) na umreniot da ne bidat popre~uvani da go<br />
pogrebat na voobi~aen, bi se reklo, dostoen na~in.<br />
Vo Republika Makedonija dostojnoto ili voobi~aenoto pogre-<br />
163
uvawe, so odredeni razliki vo pogled na verskata ili nacionalnata<br />
pripadnost, podrazbira i istaknuvawe znaci, fotografii, natpisi,<br />
obele`ja ili nadgrobni spomenici, {to e izre~no dozvoleno so ~l. 10<br />
od Zakonot za grobi{ta ("SV SRM," br. 18/1973).<br />
Vrz osnova na iznesenoto, Sudot smeta deka so toa {to osporenata<br />
odredba od Zakonot kako kaznivo povedenie go opredeluva postavuvaweto<br />
na fotografija, natpis ili spomen obele`je na grob na lice<br />
koe go izgubilo `ivotot kako neprijatel na NOB ili na op{testvenopoliti~koto<br />
ureduvawe na Republika Makedonija, se povreduva elementarnoto<br />
dostoinstvo na ~ovekot preku skratuvawe na pravoto da bide<br />
pogreban na na~in kako {to se pogrebuvaat umrenite i se povreduva,<br />
bez osnova, ispolnuvaweto na moralnata dol`nost na negovite bliski<br />
da go pogrebat na takov na~in.<br />
5. So Odluka U. br. 40/2003 od 30. 07. 2004, Sudot gi ukina ~l. 5<br />
st. 1 t. 3, 4, 5 i 6 i st. 2, ~l. 6 st. 1 t. 4, 6, 8 i 11 i st. 2 i ~l. 10 st. 1 t. 2 od<br />
Zakonot za finansiskata policija ("SV RM," br. 55/2002).<br />
Sudot na sednicata utvrdi deka so Zakonot za finansiskata policija<br />
se osnova finansiskata policija i se ureduva nejzinata organizacija,<br />
nadle`nost i na~inot na rabota. Finansiskata policija e<br />
organ na dr`avnata uprava vo sostav na Ministerstvoto za finansii<br />
osnovana so cel da se spre~at nelegalnite finasiski aktivnosti, odnosno<br />
da se aktivira borbata protiv korupcijata, a osobeno fiskalnata<br />
evazija kako isklu~itelno {tetno i opasno kriminalno odnesuvawe.<br />
Tokmu vo taa nasoka, vo Zakonot za finansiskata policija se utvrdeni<br />
odredeni nadle`nosti so cel da bidat otkrieni prekr{itelite vklu-<br />
~eni vo odredeni aktivnosti povrzani so dano~no zatajuvawe, krium~arewe<br />
ili drug vid na krivi~ni dela i prekr{oci utvrdeni vo Krivi-<br />
~niot zakonik, Zakonot za prekr{ocite i drugi zakoni. Me|utoa, pri<br />
utvrduvaweto na tie nadle`nosti na ovoj organ, ima pove}e nepreciznosti<br />
i nedore~enosti so koi se ote`nuva ostvaruvaweto na osnovnite<br />
na~ela utvrdeni so Ustavot.<br />
Sudot imaj}i go predvid navedenoto utvrdi deka vo ~l. 5 st. 1 od<br />
Zakonot, pokraj drugite predvideni raboti {to gi izvr{uva finansiskata<br />
policija e utvrdeno deka taa vr{i istraga.<br />
Imeno, spored t. 3, 4, 5 i 6 od st. 1 na ~l. 5 od Zakonot, finansiskata<br />
policija vr{i: "Istragi protiv edno ili pove}e lica za koi<br />
postoi osnovano somnevawe deka se vme{ani vo nedozvoleni finansiski<br />
aktivnosti koi se protiv ekonomskite interesi na zemjata vo celina<br />
ili na odredeni sektori od stopanstvoto, koi se organiziraat vo<br />
zemjata ili se od me|unaroden karakter i se vo nadle`nost na Ministerstvoto<br />
za finansii,<br />
Istragi vo koi se vklu~eni fizi~ki lica ili pretprijatija koi<br />
se zanimavaat so aktivnosti koi se vo sprotivnost so postojnite<br />
propisi za perewe na pari, danoci ili drugi vidovi finansiski kriminal,<br />
164
Istragi na finansiski kriminal koj ne mo`e da se doka`e neposredno<br />
so postojnite dokazi i vklu~uva metodi na posredno doka`uvawe,<br />
kako na primer: tro{oci, procena na vrednosti ili postoewe<br />
bankovni smetki i sli~no, koi se koristat vo slu~ai koga del ili celokupnata<br />
finansiska dokumentacija na dano~niot obvrznik ne postoi,<br />
e uni{tena ili poradi druga pri~ina nedostapna,<br />
Istragi vo slu~ai koga postoi somnevawe za sklu~eni dogovori<br />
od somnitelen karakter."<br />
Poa|aj}i od odredbi od ~l. 8 st. 1 al. 3 i 4, ~l. 51, ~l. 98 st. 1, 2 i<br />
5 od Ustavot, so Zakonot za krivi~nata postapka zakonodavecot gi<br />
uredil procesnite pravila i pravno propi{anite formi na postapuvawe<br />
na subjektite i u~esnicite vo krivi~nata postapka so koja se<br />
obezbeduva ustavnoto na~elo na prezumpcija na nevinost.<br />
Vo funkcija na ostvaruvawe na ova na~elo Zakonot za krivi~nata<br />
postapka go soobrazil postapuvaweto na nadle`nite organi koi<br />
imaat zada~a da gi otkrivaat, gonat i sudat storitelite na krivi~ni<br />
dela.<br />
Spored ovoj zakon, istragata e stadium vo krivi~nata postapka<br />
vo koja ovlastenite dr`avni organi prezemaat odredeni procesni dejstvija<br />
koga postoi osnovano somnennie deka opredeleno lice storilo<br />
krivi~no delo. Istragata se sproveduva po barawe na javniot obvinitel<br />
koe se podnesuva do istra`niot sudija na nadle`niot sud.<br />
Baraweto za sproveduvawe istraga se odnesuva na konkretno<br />
edno ili pove}e lica za edno ili pove}e dela so {to se opredeluvaat<br />
dimenziite na subjektivniot i objektivniot identitet pome|u baraweto<br />
na javniot obvinitel i istragata.<br />
Iako baraweto za istraga na javniot obvinitel ili ovlasteniot<br />
tu`itel e procesna pretpostavka, taa nema zadol`itelen karakter.<br />
Imeno, istra`niot sudija e toj koj po priemot na baraweto ispituva<br />
dali postojat materijalnopravni i procesnopravni pretpostavki za<br />
istraga, pa vrz osnova na toa donesuva re{enie za sproveduvawe na istraga,<br />
od koj moment se smeta deka e zapo~nata krivi~nata postapka.<br />
Pred da donese re{enie za sproveduvawe na istraga istra`niot<br />
sudija, po pravilo, go ispituva liceto protiv koe se bara sproveduvawe<br />
na istraga osven dokolku postoi okolnosta - opasnost od odlagawe.<br />
Od navedenoto proizleguva deka za da se prezemat oddelni dejstvija,<br />
vo sekoj slu~aj, prethodno treba da bide doneseno re{enie za<br />
sproveduvawe na istraga.<br />
Vo ~l. 153 od Zakonot za krivi~nata postapka e predvideno koga<br />
ne se sproveduva istraga ako za toa se soglasi istra`niot sudija, a na<br />
predlog na javniot obvinitel.<br />
Istragata ja sproveduva istra`niot sudija pri {to oddelni dejstvija<br />
toj mo`e da gi doveri i na organite za vnatre{ni raboti.<br />
Imaj}i go predvid navedenoto mo`e da se zaklu~i deka po donesuvawe<br />
na re{enie za sproveduvawe na istraga, istragata ja sproveduva<br />
165
istra`niot sudija i e odgovoren za zakonitosta i efikasnosta na istra`nata<br />
postapka. Sproveduvaweto na istragata e pravo i dol`nost na<br />
istra`niot sudija koj odlu~uva za vremeto, mestoto i redosledot na<br />
prezemawe na istra`nite dejstvija i ne postoi nikakva procesna mo-<br />
`nost na istra`niot sudija da mu se odredi na~inot na postapuvawe.<br />
Trgnuvaj}i od navedenite ustavni odredbi i od odredbite na Zakonot<br />
za krivi~nata postapka so koi me|u drugoto e uredeno i pra{aweto<br />
na istragata kako procesno dejstvie koe e vo isklu~iva nadle-<br />
`nost na sud, a imaj}i ja predvid sodr`inata na t. 3, 4, 5 i 6 od ~l. 5 st.<br />
1 od Zakonot za finansiskata policija, spored koi e dadeno pravo na<br />
finansiskata policija da sproveduva "istragi", so {to se doveduva vo<br />
pra{awe na~eloto na podelba na vlasta na zakonodavna, izvr{na i sudska<br />
i na~eloto na vladeewe na pravoto, Sudot oceni deka tie odredbi<br />
ne se vo soglasnost so odredbite na Ustavot.<br />
- Sudot, isto taka, utvrdi deka vo ~l. 6 st. 1 t. 4 od Zakonot e<br />
predvideno deka finansiskata policija vr{i pretresuvawe na delovni<br />
prostorii na osomni~eniot i drugi prostorii, po sopstvena ocena<br />
ili po barawe na Javnoto obvinitelstvo.<br />
Spored ~l. 8 st. 1 al. 1, 6 i 11 od Ustavot kako temelni vrednosti<br />
na ustavniot poredok na Republika Makedonija se utvrdeni:<br />
osnovnite slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot priznati vo me|unarodnoto<br />
pravo i utvrdeni so Ustavot, pravnata za{tita na sopstvenosta<br />
i po~ituvaweto na op{to prifatenite normi na me|unarodnoto<br />
pravo.<br />
Poa|aj}i od zna~eweto na domot kako uslov za `ivot i rabota<br />
na ~ovekot, nepovredlivosta na domot, Ustavot ja garantira na na~in<br />
{to nepovredlivosta mo`e da bide ograni~ena samo so odluka na sud i<br />
koga e vo pra{awe otkrivawe i spre~uvawe na krivi~no delo ili za-<br />
{tita na zdravjeto.<br />
Me|utoa, imaj}i go predvid faktot {to Ustavot od edna strana<br />
predviduva maksimalna iako ne apsolutna nepovredlivost na domot, a<br />
Zakonot za krivi~nata postapka vo ~l. 198 pokraj drugite istra`ni<br />
dejstvija predviduva i pretres na dom i drugi prostorii na obvinetiot,<br />
Sudot smeta deka ustavnata garancija za nepovredlivosta na domot<br />
treba da se protega i na nepovredlivosta na drugi prostorii.<br />
So ogled na iznesenoto, Sudot oceni deka so pretresuvaweto na<br />
delovnite prostorii od strana na ovlastenite lica na finansiskata<br />
policija bez nalog na sudot se doveduva vo pra{awe na~eloto na nepovredlivosta<br />
na domot, poradi {to utvrdi deka ~l. 6 st. 1 t. 4 od Zakonot<br />
ne se vo soglasnost so odredbite na ~l. 8 i 26 od Ustavot.<br />
- Sudot ponatamu utvrdi deka vo ~l. 6 st. 1 t. 6 od Zakonot e predvideno<br />
deka pokraj drugoto, pri vr{eweto na svoite nadle`nosti<br />
finansiskata policija ima pravo da priveduva lica koi se pod istraga<br />
ili ja popre~uvaat ili onevozmo`uvaat istragata ili postapkata.<br />
Od ~l. 12 st. 1, 2 i 3 od Ustavot, proizleguva deka proklamiraj}i<br /><