• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
EKOLOGIJA<br />
Moderni<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>starjele rafinerije<br />
Stanovnici riječkog područja još nisu<br />
<strong>za</strong>boravili probleme koje je stvarala<br />
bakarska Koksara ali u mađarskom<br />
Molu, suvlasniku Ine, tvrde da,<br />
usvoji li se moderna tehnologija<br />
koju predlažu, neće biti nikakvog<br />
onečišćenja okoliša te da je koks puno<br />
isplativiji i <strong>za</strong> okoliš manje štetan<br />
ostatak u preradi nafte od mazuta.<br />
24 EKO REVIJA eco review<br />
Nakon lanjskog rušenja golemog dimnjaka,<br />
uz onečišćeni okoliš posljednjeg<br />
vidljivog traga bakarske Koksare,<br />
stanovnici riječkog područja su se zbog<br />
izuzetno lošeg iskustva s tom tvrtkom<br />
ponadali da nikad više neće imati posla<br />
sa proizvodnjom koksa. Jer tko zna<br />
koliko će još godina proći dok se uklone<br />
teške posljedice u okolišu Bakarskog<br />
<strong>za</strong>ljeva koji je ostavila već dugo<br />
<strong>za</strong>tvorena, a potom i srušena Koksara.<br />
Ali samo nekoliko mjeseci poslije koks<br />
im je potiho ponovo “<strong>za</strong>kucao na vrata”.<br />
No ovaj puta u sklopu <strong>za</strong>počete moderni<strong>za</strong>cije<br />
<strong>za</strong>starjele Inine riječke rafinerije.<br />
Naime, stručnjaci Ine i njenog strate-<br />
škog partnera Mola, kako smo doznali,<br />
razmatraju tehnologije koje će se tijekom<br />
moderni<strong>za</strong>cije ugraditi u <strong>za</strong>starjelu<br />
riječku rafineriju kako bi se poboljšala<br />
kvaliteta njenih proizvoda u skladu sa<br />
sve strožim europskim standardima.<br />
Stručnjaci <strong>za</strong> preradu nafte objašnjavaju<br />
da je osnovni cilj iz nafte preradom<br />
u rafineriji dobiti što više tzv. bijelih<br />
derivata - benzina i dizela jer oni imaju<br />
najbolju cijenu i najviše se traže na<br />
domaćem i stranom tržištu. No, čini<br />
se da je najteže pitanje što napraviti<br />
s ostatkom koji ostane kad se iz nafte<br />
proizvedu najisplativiji derivati.<br />
Po riječima Molovih stručnjaka, <strong>za</strong> njegovu<br />
preradu mogu se primijeniti dvije<br />
tehnologije. Prva je hydrocracking<br />
kojom se dobiva loživo ulje s prilično<br />
velikom količinom sumpora. Međutim,<br />
zbog sve strožih europskih propisa o<br />
kvaliteti goriva takvo loživo ulje i druge<br />
tzv. crne derivate sve je teže prodati, a<br />
i cijene su im sve niže. Zbog toga predstavnici<br />
Mola ističu da je bolje rješenje<br />
izgradnja postrojenja delayed coking<br />
u kojem se taj ostatak većim dijelom<br />
pretvara u bijele derivate (benzine i dizele),<br />
a manjim u koks kao nusprodukt.<br />
Ta opcija ima više prednosti u odnosu na<br />
hidrokreking, ističe Laszlo La<strong>za</strong>r, glavni<br />
inženjer Molove velike rafinerije Duna kod<br />
Budimpešte, dvostruko veće od riječke.<br />
Ta rafinerija spada među najmodernije u<br />
Europi jer već proizvodi goriva koja <strong>za</strong>dovoljavaju<br />
Euro V. standard kvalitete (dopušta<br />
samo minimalnu količinu sumpora<br />
u gorivima) koji će u Europskoj uniji postati<br />
obve<strong>za</strong>n tek od 2009. godine, a sada<br />
je na snazi standard Euro IV. koji dopušta<br />
nekoliko puta veću količinu sumpora.<br />
“Tom tehnologijom se iz iste količine nafte<br />
dobije više benzina i dizela (najkvalitetnijih<br />
i najvrjednijih derivata) pa proizvodimo<br />
čak oko 80 posto tih derivata.<br />
Ona, naime, omogućava da se iz ostatka<br />
ponovnom preradom dobije 75 posto tih<br />
goriva i 25 posto koksa, umjesto da od<br />
svega nastane nekvalitetno loživo ulje<br />
puno sumpora. Time je povećana i profitabilnost<br />
rafinerije jer je odmah nakon<br />
uvođenja nove tehnologije <strong>za</strong>rada po<br />
prerađenom barelu nafte znatno poveća-