Broj: 34 jun 2009 - ICT magazin BIT

bit.me

Broj: 34 jun 2009 - ICT magazin BIT

AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA

ICT

magazin

HARDVER

AKTUELNO MOBILNI

Zaštita

djece na

Internetu

broj 34

jun 2009

godina III

cijena 1 eur

www.bit.me

PREDSTAVLJAMO

Mapiraj.me

Samsung

S7220

Ultra b

INTERVJU

Online plaćanje

konačno i u

Crnoj Gori

IGRE

X-men Origins:

Wolverine

AKTUELNOSTI HARDVER SOFTVER TESTOVI ŠKOLE IT BERZA


IMPRESUM

Izdava~:

”InfoBit” d.o.o

Izvr{ni direktor:

Zoran Jeli}

Glavni i odgovorni urednik:

Zoran Jeli}

Redakcija:

Mario Erceg

Danilo Tom~i}

Branimir Bukili}

Vladimir Gazivoda

Tehni~ki urednik:

Budimir Bukili}

Saradnici:

Milica Dakovi}

Elmir \okovi}

Ivana Petrovi}

D`enan Struji}

@eljka Ra~i}

Vladimir Peto{evi}

Goran Jeli}

Mladen Mugo{a

Nikola Sekuli}

Marija Roganovi}

Adresa:

II crnogorskog

bataljona bb

Web adresa:

www.bit.me

E-mail:

redakcija@bit.me

[tamparija:

3M Makarije

Redakcija i uredni{tvo

zadr`avaju sva prava nad

primljenim materijalom

(putem e-maila, po{te…).

Zabranjeno je reprodukovanje

materijala objavljenih u

magazinu „Bit" bez

saglasnosti uredni{tva.

Indexreklama

ERC commerce . . . . . . .2

Multiprint . . . . . . . . . . .7

bitmap . . . . . . . . . . . . .15

bitnet . . . . . . . . . . . . .17

e-Mon . . . . . . . . . . . .19

Enel . . . . . . . . . . . . . .25

Infostream . . . . . . . . . .29

Chip . . . . . . . . . . . . . .30

Contrateam . . . . . . . . . .36

^ikom . . . . . . . . . . . .43

T-com . . . . . . . . . . . . .44

informacione tehnologije

jun2009

Uvod

Malo smo prethodni mjesec mapirali i pokušavali objasniti suštinu. Vrijeme

će pokazati koliko smo bili uspješni. U jednom od prethodnih brojeva smo

vam približili OpenStreetMap i kako se to radi i nadam se da je neko bio i

zainteresovan da bude koristan i doprinese razvoju zajednice. Sada vam

opisujemo naš projekat kao izdavača i opet se nadamo da ćemo vas podstaći

da date doprinos zajednici. Sve informacije koje se unose na mapiraj.me

su free servis samo što ih morate poslati na mail info@mapiraj.me.

Takođe veoma zanimljiv intervju sa g-dinom Grbinom iz NLB-a o online

plaćanju se nalazi u ovom broju i nadam se da će zavrijediti vašu pažnju.

Online plaćanje je stiglo i kod nas, opet vrijeme čekamo da pokaže da li

ćemo znati uraditi nešto korisno.

U ovom broju po prvi put nema standardne rubrike IT berza iz prostog razloga

što je do kvalitetnih informacija za ovu rubriku veoma teško doći.

Računarske firme rijetko ažuriraju svoje sajtove, i jednostavno nismo htjeli

dijeliti sa vama nepotpune informacije. Pozvao bi sve firme da nam šalju

cjenovnike na adresu kontakt@bit.me i poslije dvobroja ćemo nastaviti sa

ovom rubrikom. Nadam se da nije potrebno objašnjavati da svi imaju koristi

od dijeljenja informacija. Međutim imate jedan odličan članak o tehnologiji

displeja, koji će imati svoj nastavak i u sljedećem broju.

aktuelno

Održan prvi “Power Your

Future”program u

Crnogorskom Telekomu 4

U ponudi Sony PlayStation 3 4

Modemi i dalje po cijeni

od 29 eura 4

Open Stream Api iz

Facebook-a 5

Android na zzzPhone-u 5

Opera slavi 15 godina 5

Novitet iz Apacera 5

Nečujni harddiskovi od

2 TB iz Western digitala 5

Novi browseri na sceni 5

Novi digitalni svijet 6

kolumna

b(l)oga ti 7

Zaštita djece na Internetu 8

Evropski ciljevi i standardi

razvoja Informacionog

društva 10

Protiv zaštite softvera

patentom 13

intervju

Mile Grbin

Online plaćanje konačno i u

Crnoj Gori 14

predstavljamo

Mapiraj.me 15

interesantni hardver 16

Softverska piraterija u

2008. godini u Crnoj Gori

na istom nivou kao i 2007. 18

Zoran Jelić

Glavni i odgovorni

urednik

SADRŽAJ

InfoKiosk 19

hardver

Ravni ekrani 22

softver

Microsoft MapPoint 26

linux 28

web

moj dan na internetu 30

inter(n)etsantni linkovi 31

mobilni softver 32

mobilni

Samsung S7220 Ultra b 33

škola

java 34

web 36

SQL 38

igre

X-men Origins: Wolverine 40

vi pitate, mi odgovaramo 42


Održan prvi “Power Your Future”

program u Crnogorskom Telekomu

U Crnogorskom Telekomu je

održan prvi “Power your future“

program, koji je nastao kao rezultat

saradnje sa EESTEC-om, studentskom

organizacijom

Elektrotehničkog fakulteta (ETF)

iz Podgorice. Dvadeset pet studenata

treće i četvrte godine tog

fakulteta imalo je priliku da upozna

Sektor tehnike Crnogorskog

Telekoma, kao i sve aktuelne projekte

iz oblasti fiksne i mobilne

telefonije, interneta i IP televizije.

Kroz petodnevni program studenti

su upoznali najznačajnije

tehničke sisteme koji

omogućavaju funkcionisanje servisa dostupnih korisnicima. Na kraju

programa, direktor Sektora tehnike mr Eva Ulićević uručila je sertifikate

svim učesnicima.

”Ovaj projekat je višestruko značajan i koristan, kako za učesnike programa,

tako i za Crnogorski Telekom. Za studente je ovo korak ka sticanju

novih znanja, a za nas prilika da na vrijeme otkrijemo izuzetne

potencijale mladih ljudi, od kojih će neki u budućnosti raditi na najvažnijim

projektima u našoj kompaniji” – izjavila je Ulićević.

Mr Dušan Banović, menadžer za razvoj IP

mreže i servisa u Crnogorskom Telekomu, istakao

je da je program napravljen sa ciljem da

preraste u tradicionalni događaj koji će se

održavati dva puta godišnje. „Sljedeći korak je

organizovanje prakse za nekoliko odabranih studenata

koji će imati mogućnost da učestvuju u

aktuelnim projektima iz oblasti broadband usluga.

Praksa će biti organizovana u skladu sa obavezama

studenata i rokovima realizacije kompanijskih projekata

u toku ove godine.” – kazao je Banović.

Studenti koji su učestvovali u programu su izjavili da

je program u potpunosti ispunio njihova očekivanja,

a posebno su pohvalili predusretljivost i ljubaznost zaposlenih

koji su bili njihovi domaćini:

Nikola Ljumović

„Projekat je bio veoma korisna prilika za studente koji su u neposrednoj

komunikaciji sa zaposlenima Kompanije mogli da prošire svoje

znanje i vide kako je ono što se uči na fakultetu primijenjeno u praksi.

Upoznavanjem sa različitim sektorima Crnogorskog Telekoma vidjeli

smo kako funkcioniše jedna moderna telekomunikaciona kompanija,

upoznali se sa primijenjenim tehnologijama, njenom organizacijom i

strukturom, kao i veoma lijepom atmosferom koja vlada među zaposlenima.

Veoma sam srećan što sam bio jedan od studenata koji su

dobili priliku da učestvuju u jednom ovakvom projektu koji će mi

svakako značiti u budućem učenju i radu.“

Alen Pelinković

„Program je bio izuzetno zanimljiv i u potpunosti je ispunio naša

očekivanja . Od velikog je značaja iz razloga što smo do sada sticali

samo teorijska znanja, a ovaj program nam je otvorio nove poglede i

pružio mogućnost da svako nađe sebe u nekoj od ovih oblasti.“

Ivan Varagić

„Učešćem u ovom projektu stekli smo jedno veliko iskustvo, koje će

nam sigurno u narednom periodu pomoći prije svega u odabiru posla

kojim ćemo se baviti, a takođe i u unaprijeđivanju znanja. Velika

ljubaznost i gostoprimstvo ljudi iz Telekoma učinilo je ovaj projekat

izuzetno prijatnim i korisnim.

Ana Nikolić

„Projekat Power Your Future koji je organizovan u saradnji

Crnogorskog Telekoma sa EESTEC-om je bio izuzetno koristan za nas

kao studente četvrte godine ETF-a, smjera telekomunikacije. Ovo je

nešto sto nam je nedostajalo u dosadašnjem školovanju, uglavnom

baziranom na teorijskom znanju. Pohvalili bismo izuzetnu otvorenost

i angažovanost ljudi iz Telekoma, kao i njihovu spremnost da izađu u

susret svim našim pitanjima, kako u toku samog projekta, tako i

nakon njega. Nadamo se da će ovakvih projekata u budućnosti biti

više.”

www.telekom.me

U ponudi Sony PlayStation 3

Popularni Sony PlayStation 3 (PS3) i igrice za konzolu od danas se

mogu nabaviti u svim T-Centrima Crnogorskog Telekoma. Ukoliko korisnici

kupe Sony PS3 uz neki od ADSL paketa, dobijaju

popust od 65-109 eura, zavisno od izabranog paketa.

Uz ADSL paket Fl@T 1, cijena Sony konzole iznosi 371

euro (popust od 65 eura), uz Fl@T 3, 349 eura (popust

87 eura), a uz Fl@T 6, 327 eura (popust od 109

eura). Za one koji žele samo Sony PS3, bez ADSL-a,

cijena konzole je 436 eura.

Ukoliko se korisnik odluči da kupi Sony PS3 uz ADSL

paket, potrebno je da se u T-Centru prijavi za ADSL

kao i da naruči konzolu koju može preuzeti nakon

instalacije ADSL-a.

Uz Sony PlayStation 3 u ponudi je i veliki broj

igrica, poput, recimo Street Fighter IV (53 eura),

Grand Theft Auto 4 i Metal Gear Solid 4 (47 eura), Pro

Evolution Soccer 2009 (44 eura), Gran Turismo 5 Prologue i Resistance

Fall of Man (28 eura) i mnoge druge.

Modemi i dalje po cijeni od 29 eura

Zbog velikog interesovanja korisnika, kompanija Promonte je odlučila

da akciju prodaje modema SonyEricsson MD300, po cijeni od

samo 29 eura, produži do 30. juna.

Osim novog modema, svi prepaid i postpaid korisnici po cijeni od 29

eura mogu kupiti PCMCI karticu. Prodaja kartica vršiće se dok traju

zalihe.

Zainteresovani korisnici Internet BiloGdje proizvode mogu kupiti u

Promonte poslovnicama u Podgorici, kao i u poslovnicama ovlašćenih

dilera, širom Crne Gore

4 strana informacione tehnologije

jun2009 bit


Open Stream Api iz Facebook-a

Iako bilježi 200 miliona korisnika, sa savršenim media profilom kao i

konstantno rastućom reklamnom bazom, Facebook je zabrinut zbog

sve više novih sajtova za društveno umrežavanje,

a najviše Twitter-a.

Iako je daleko iza Facebook-a po pitanju korisnika

ali je popularniji i to najviše zahvaljujući njegovim

članovima kao što su Oprah Winfrey i

Ashton Kutcher. Facebook zato ne stoji skrštenih

ruku i objavio je Open Stream Api, set alata koji omogućava kreiranje

aplikacija za čitanje i objavljivanje Facebook Newsfeed-ova.

Android na zzzPhone-u

Kineska kompanija zzzPhone, je druga firma koja nudi smartphone

kontrolisan Google-ovim Android operativnim sistemom. Njihovi zzz-

Phone (Alpha) su dostupni, kupcima koji naručuju velike količine

robe.

Opremljeni su do 32 GB memorije, TV tuner-om, QWERTY tastaturom,

3G ili EDGE tehnologijom, 802.11 b/g, Bluetooth-om, podrškom

za dvije SIM kartice, 3,8-inčnim ekranom osjetljivim na dodir,

dvije kamere, quad-band i još mnogo sitnih karakteristika.

Sve to po ne toliko velikoj cijeni od oko 200 dolara, zavisno od

odabranih opcija.

Opera slavi 15 godina

Prva linija koda Opere je napisana 1994 god. Dvije godine poslije

toga je predstavljena prva javna verzija-Opera 2.0. Od svog nastanka

pa do današnjeg dana, Operu je kao podrazumijevani pretraživač koristilo

40 miliona korisnika širom svijeta, što prema podacima analitičara

iznosi svega 2% od ukupnog udjela ovog softvera na svjetskom

tržištu.

Trenutno se nalazi u verziji 9.65, ali u javnosti je dostupna i alfa verzija

sa oznakom 10. I pored značajnog ljubileja i dobrih karakteristika,

Opera još uvijek nije uspjela da zauzme značajniji dio web prostora,

čak je nedavno pominjana i mogućnost da se više ne objavljuju nove

verzije programa.

Novi

browseri

na sceni

Postojećim pretraživačima

Interneta

pridružila su se još dva.

Prvi se zove Hulbee (izgovara

se halbi) i što je

interesantno partner

mu je kompanija Yahoo.

Tvorci se nadaju da će

konkurisati Googleu

tako što će pretraživanje biti jednostavnije i efektivnije. Njegovi aduti

u odnosu na tradicionalne pretraživače su vizuelno predstavljanje

mogućih pravljenja upita. Uvjerite se sami na www.hulbee.com.

Drugi pretraživač je Wolfram Alpha. Dobio je ime po svom tvorcu,

informacione tehnologije

jun2009

matematičaru i fizičaru Stivenu Wolframu. Wolfram Alpha se prema

najavi pokrenuo u subotu ujutro i to je bila faza testiranja koja je

mogla da se prati uživo preko Interneta do danas kada zvanično

počinje njegova operativna upotreba. Provjerite na www.wolframalpha.com.

Novitet iz Apacera

Apacer je zvanično je izdao DDR3 1066/1333 ecc registered DIMM

seriju za Intelove nove generacije sa Nehalem quad - core procesorom.

Ovaj proizvod uključuje 1/2/GB ecc registered DIMMs koji ne samo

da je kompatibilan najnovijom Intel Tylersburg platformom, već i daje

punu snagu pri visokim performansama novog Intelovog procesora. S

originalnim čipom namijenjenim serverima, serverska pouzdanost je

znatno povećana, kao i ukupna stabilnost pri velikim brzinama

obrade podataka između servera i radnih stanica.

Nečujni harddiskovi od 2 TB iz

Western digitala

WD AV-GP SATA tvrdi diskovi koriste WD GreenPower tehnologiju

kako bi se ispunile potrebe za ekstremno zahtjevnim audio i video

okruženjima. Sa smanjenjem snage do 40%, oni obezbjeđuju lagani i

tihi rad i pouzdanost pogodne za audio video aplikacija kao što su

PVRs, DVRs, set-top boksove (STBs), kao i snimanje pri video-nadzoru.

Diskovi su projektovani da traju u visokim temperaturama na digitalnom

streaming audio - video okruženju, kao što su PVR / DVR, DVR

snimači videorekorderi i nadzor. Nivoi buke su svedeni na minimum

za manje od jednog sona - praktično ispod praga čujnosti ljudskog

uva.

Kapacitet ovih diskova garantuje čuvanje do 400.000 digitalnih fotografija,

ili 500.000 mp3 pjesama, ili 150 sati DV videa, ili 770 sati

DVD videa ili 240 sati HD videa.

strana

5


Novi digitalni svijet

interakcija na Balkanu

Milada

Blagojević II dio

•Vrijeme je da se

Balkan približi ostatku

digitalnog svijeta

•Interactive je ostvario

partnersvo sa Google Double

Click servisom i postao

prvi licencni Ad serving

provajder našeg regiona

sa platformom DART for

Advertisers.

•Interactive Montenergo

moći će da ponude

klijentima sadržaj i mogucnosti

reklamiranja kakve

do sada nije bilo prilike

ponuditi.

Kompleksnost današnjih marketinških

i komunikacionih strategija

zahtjeva velike promjene i

razumijevanje svjetskih trendova.

Vrijeme je da se Balkan

približi ostatku digitalnog svijeta.

U posljednjih par godina, proces

kreiranja i vođenja online aktivnosti

je postao vidno kompleksniji

u odnosu na aktivnosti u

tradicionalnom advertajzingu.

Postoji sve veća potreba za

specijalizovanim agencijama koje

se bave servisiranjem potreba

klijenata u brzorastućem svijetu

digitalnih medija – takozvanim

“interactive” agencijama. Ove

agencije funkcionšu po principu

“tradicionalnih” marketinških

agencija, ali je svijet u kome

posluju svijet digitalnih medija,

prevashodno Internet.

Kao što je spomenuto u

prethonom broju, interactive

agencije pružaju usluge koje se

dijele na:

1) kreiranje sadržaja,

2) online reklamiranje,

i 3) razvoj novih medija,

a uglavnom ih čine grupe mladih

profesionalaca iz domena

kreative, programiranja i IT-a. U

ovakvim agencijama je spremnost

na brze i kvalitetne odgovore

na “real time” promjene i

praćenje globalnih trendova

povezanih sa idejama i

tehnološki naprednim realizacijama,

aposolutno neophodno za

uspjeh.

Početkom 2008. godine marketinška

agencija STRAWBERRY

Ideas & Solutions osnovala je

jednu od prvih specijalizovanih

„full service interactive” agencija

na našim prostorima – STRAW-

BERRY:INTERACTIVE i STRAW-

BERRY:INTERACTIVE

MONTENEGRO. Kreirana prema

modelu svjetskih „interactive”

agencija, Strawberry: Interactive

regionu i inostranom

tržištu nudi sve ono šta je

potrebno za kvalitetno pozicioniranje

na brzorastućem

tržištu digitalnih medija: od

kreiranja web sadržaja, preko

online reklamiranja, do

kreiranja i vodjenja kompleksnih

online kampanja.

Jedna od najvećih prednosti interactive

usluga je zapravo

“Ad serving” – kompletno

planiranje strategije, izrada

media plana, monitoring, reporting,

optimizacija i ROI analiza,

koja se vrši preko odabranog Ad-

Service-a. AdService pruža

mogućnost kompletne statistike

kampanje do nivoa jedinstvenog

korisnika, lokacije, operativnog

sistema itd., sve u realnom vremenu.

Krajem avgusta 2008. godine,

Strawberry: Interactive je

ostvario partnersvo sa Google

Double Click servisom i postao

prvi licencni Ad serving provajder

našeg regiona sa platformom

DART for Advertisers.

DART for Advertisers je

“Ad management i serving” platforma

preko koje se planiraju,

vode i prate Internet marketing

aktivnosti:

• Servisiranje online

reklamnih kampanja

• Napredno targetiranje

reklamnih poruka

• Optimizacija kampanja

u realnom vremenu

• Praćenje i analiza aktivnosti

korisnika

putem Double Clickove

Spotlight ®

tehnologije

• Integrisano izvještavanje

i analize

Zahvaljujući DFA, oglašivači

mogu da odluče na koji način će

plaćati reklamni sadržaj: po

prikazu (CPM), po kliku (CPC) ili

na nivou mjesečnog zakupa.

Takodje, postoji mogućnost

prikaza svih vrsta i formata bannera

(animirani (flash), statični ili

rich media), i optimizacije za

potrebe kampanje. Analizom korišćenja

bannera, sadržaj se

može optimizovati u toku trajanja

kampanje. Preko DFA sistema

izvještaja “Report Central”,

može se pratiti preko 100 tipova

naprednih izvještaja kampanja i

aktivnosti u realnom vremenu:

Reach and Frequency (per click i

per impression) izvještaji i analize,

Post impression i post click

izvještaji, analize posjetilaca,

Post buy analize, ROI analize, aktivnosti

i statistike posjećenosti

sajta itd.

Zahvaljujući partnerstvu Strawberry:

Interactive-a i Google

Double Click-a, na tržištu

Balkana biće moguće online

reklamiranje kao bilo gdje u svijetu:

klijenti će moći da se odluče

da li će plaćati svoje

6 strana informacione tehnologije

jun2009 bit


eklamne poruke po prikazu (per

impression), po kliku (per click)

ili jednokratnim mjesečnim zakupom.

Moći će da prikažu sve

vrste reklamnih bannera (bilo da

su rich media ili ne), optimizuju

kreativna rješenja, izvrše optimizacije

kampanja za vrijeme

njihovog trajanja, a zahvaljujuci

DART for Advertisers platformi,

moći će da se prate rezultati

kampanja i analize u realnom

vremenu. Uz ove mogućnosti,

Strawbery: Interactive i Strawberry:

Interactive Montenergo

moći će da ponude klijentima

sadržaj i mogucnosti reklamiranja

kakve do sada nije bilo prilike

ponuditi.

Kompleksnost današnjih marketinških

i komunikacionih strategija

zahtjeva velike promjene i

razumijevanje svjetskih trendova,

kako bi kompanije ostale

konkurentne na tržištu. Ako

firme zaista žele da uspješno

posluju, važno je da pronađu

“dobro obrazovanog” partnera

na kojeg mogu da se oslone u

svakom trenutku. Tim vrhunskih

stručnjaka u domenu online

marketinga, developera i kreati-

informacione tehnologije

bit jun2009

vaca koji aktivno sarađuju sa klijentima

agencije Strawberry:Interactive,

prošao je obuku od

strane Google Double Click-a,

tokom avgusta 2008. godine.

Ova agencija je u svakom smislu

adekvatno naoružana da odgovori

na sve zahtjeve klijenata i

omogući ljudima iz regiona da

aktivno počnu da koriste sve

mogućnosti koje im se pružaju

kako bi održali ili poboljšali svoje

pozicije na tržištu.

Vrijeme je da se kompanije koje

se nalaze na Balkanu približe ostatku

svijeta, ne samo onoga u

kojem žive i posluju, već i svijetu

digitalnih medija u kojem se zapravo

i nalazi budućnost poslovanja.

Kako bi zapravo

obezbjedile sebi sigurniju

budućnost, firme u takve avanture

treba da se upuštaju samo

uz pomoć onih koji se tu već

nalaze, koji zaista znaju šta rade i

koji će biti spremni da ih prate i

sprovedu kroz svaki nov doživljaj

i korak – onih temeljitih profesionalaca

i specijalista Strawberry:

Interactive-a.

B(l)oga ti

Elmir

Đoković

Kako je od pojave interneta postala popularna deviza-ako te nema na

internetu, nema te ni u realnom svijetu , to je veliki broj javnih ličnosti

pokrenuo svoje blogove.

Da parafraziram jednu izreku : blogujem-dakle postojim.

„Tajna“ popularnosti bloga je u tome što se na njemu ostavljaju

uglavnom lični utisci o stvarima i pojavama oko nas, tako se može pisati

blog o književnosti, političkoj situaciji, popularnoj kulturi , muzici ....

Pisanje bloga posatalo je kategorija potkulture izražavanja na internetu

i uopšte specifična literarna forma.

Postao je fenomen bez koga bi komunikacija na internetu bila siromašnija.

No budimo kritični prema blogu i blogerima. Zar pisanje bloga ne liči

pomalo na izvjesni egzibicionizam autora bloga. Gdje često nekritički

stavljaju na net raznorazne pikanterije iz svog, ali i iz tuđih života.I daju

ih na uvid drugim, mahom nepozantim ljudima.

Kako je otvaranje bloga postalo dostupno svakome ko ima web nalog,

pored nesumnjive demokratičnosti bloga , jer ga svako može i pisati i

čitati, postoji i pitanje: Ko zapravo čita blog nekog autora?

Najnovija istarživanja o čitanju na internetu pokazuju da prosječni posjetilac

malo čita, a više gleda .

Ako ste otvorili blog, i ako on zasigurno ima čitaoce. Nisu li ti ljudi što

vas čitaju zapravo vaši poznanici i prijatelji? Koje današnji tempo i način

života prinuđuju da na taj način komuniciraju.

Sjetih se jednog američkog filma, u kojem glavni junaci tokom cijeloga

filma zakazuju susret , doduše film govori o telefonskoj komunikaciji.

No obr ni-okreni svodi se na isto.

Uprkos tome što se cijelo vrijeme dogovaraju za susret i tulum od toga

ne ispadne–ništa. Prezauzetost poslom i telefoniranjem, a u našem

slučaju internetom, im ne dozvoljava da nađu vremana za zakazani

susret.

Nekako ispade da je ova vrsta komunikacije sebi svraha i cilj. Kao da se

piše i sam blog radi sebe , a ne radi drugih. Kao da je uspostavljena komunikacija

zapravo uzaludna jer ne donosi nikavoga pomaka u realnom

svijetu.

Svaka riječ, slika i zvuk ostanu taocima medija na kojem postoje...

Ovim, naravno, ne želim da Vas obeshrabrim u pokušaju da i sami

imate svoj blog, naprotiv-blogujte. No ako imate neki drugi način

izražavanja svoga mišljenja i komunikacije s ljudima osobito uživo-iskoristie

ga, jer možda sjutra bude kasno.

Možda i oni što ste s njima bili “kompa” budu zauzeti pisanjem bloga

svoga.


Radule Novović

Ministarstvo za

informaciono društvo

Ministarstvo za informaciono

društvo, kao državni organ

zadužen za sproveđenje

aktivnosti planiranih ovom

Strategijom, u narednom

periodu permanetno će raditi

na afirmaciji i približavanju

informaciono-komunikacionih

tehnologija svim segmentima

stanovništva

Istraživanje sprovedeno u SAD

prije nekoliko mjeseci,

pokazalo je da se djeca na Internetu

ne mogu zaštiti od

pornografije, seksualnih poziva

i raznih neprijatnosti samo

tehnološkim rješenjima,

odnosno programima

8 strana

Zaštita djece na

Svjetski dan telekomunikacija i informacionog

društva – 17. maj, obilježen je ove godine u cijelom

svijetu, na različite načine, a ovogodišnja

tema, odabrana od strane Međunarodne unije

za telekomunikacije, bila je Zaštita djece na Internetu.

Inače, 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija i

informacionog društva, obilježava se povodom

ustanovljenja Međunarodne unije za telekomunikacije.

Ovo je jedna od najstarijih međunarodnih

organizacija, osnovana 1865. godine,

potpisivanjem Međunarodne telegrafske konvencije.

Cilj obilježavanja ovog datuma u svijetu

jeste da se afirmišu informaciono-komunikacione

tehnologije, odnosno značaj koji imaju za

razvoj savremenog društva. I Crna Gora se

pridružuje obilježavanju ovog datuma, a nosilac

je Ministarstvo za informaciono društvo.

Crna Gora je odavno prepoznala značaj informaciono-komunikacionih

tehnologija za sopstveni

progres i ovoj oblasti posvetila je veliku

pažnju, izdižući je na nivo prioriteta u svojim

razvojnim planovima. U tom smislu, u prethodnim

godinama realizovan je veliki broj projekata,

sa ciljem da se naša zemlja u što većoj

mjeri uključi u tokove koji u ovoj oblasti važe u

savremenom svijetu. Pažnja je bila usmjerena u

više pravaca, a najvažniji su razvoj informaciono-komunikacione

infrastrukture, edukacija

kadrova i afirmacija pojma informaciono-komunikacionih

tehnologija, odnosno značaja koji

imaju za razvoj zemlje u cjelini. U ovom kontekstu,

može se zaključiti da je Crna Gora dostigla

zavidan stepen razvoja informatike i telekomunikacija

i da je po mnogim rješenjima koja se

primjenjuju u svakodnevnom životu, bilo

građana, bilo privrede, lider u regionu.

No, kao što znamo, jedno od glavnih svojstvava

savremenih tehnologija jeste neprestano mijenjanje

i razvoj sve novijih rješenja, a svako zaostajanje

u ovoj oblasti ostavlja ozbiljne

posljedice na funkcionisanje cijelog društva.

Upravo, uvažavajući dostignuti stepen razvoja, a

imajući u vidu savremene trendove koji u ovoj

oblasti važe u svijetu, Vlada Crne Gore nedavno

je usvojila Strategiju razvoja informacionog

društva do 2013. godine.

Strategija razvoja informacionog društva je

izuzetno važan dokument. Kroz njegovu adekvatnu

i permanentnu implementaciju, nema

sumnje da će Crna Gora u najskorije vrijeme biti

uzor mnogim zemljama, ne samo kad je u pitanju

region, u smislu razvoja informaciono-komunikacionih

tehnologija i dostupnosti servisa

najvećem broju naših građana.

Ministarstvo za informaciono društvo, kao

državni organ zadužen za sproveđenje aktivnosti

planiranih ovom Strategijom, u narednom

periodu permanetno će raditi na afirmaciji

i približavanju informaciono-komunikacionih

tehnologija svim segmentima stanovništva.

Upravo, u tom smislu Ministarstvo za informaciono

društvo obilježava Svjetski dan telekomunikacija

i informacionog društva. Ovogodišnja

tema, usvojena od strane Međunarodne unije

za telekomunikacije je Zaštita djece na Internetu

i prevashodno se, ali ne samo, odnosi na

djecu uzrasta između 12 i 16 godina.

Radi se o veoma važnoj temi, koja počinje da

pobuđuje sve veću pažnju stručne i šire

javnosti, jer znamo da su djeca, odnosno mladi,

informacione tehnologije

jun2009


Internetu

najveći i najažurniji korisnici informaciono-komunikacionih

tehnologija, a naročito Interneta.

Internet, koji iz dana u dan nudi nove mogućnosti i nove servise korisnicima

na svim meridijanima, nezaobilazan je činilac u životu

savremenog čovjeka, a naročito mladih i djece. Ovo je lako shvatiti,

kad znamo da je Internet medij koji nudi brojne mogućnosti za

edukaciju, zabavu, druženje, dakle sve ono što je prioritetno za

mlade ljude.

No, Internet, kao i mnogi drugi dometi savremene civilizacije, pored

bezbroj prednosti, uz neadekvatnu upotrebu, može uzrokovati i

određene opasnosti. Zato se odabirom ovogodišnje teme Zaštita

djece na Internetu želi skrenuti pažnja javnosti na sve više izražen

problem neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi na

Internetu, kao i na nužnost edukacije za roditelje i djecu o brojnim

prednostima korišćenja Interneta i uopšte modernih komunikacija, ali

i o svim opasnostima koje vrebaju sa, možda, najvećeg fenomena

današnjice. Suština je, dakle, u tome da se ukaže da je Internet medij

sadašnjosti i budućnosti, da nudi brojne mogućnosti, da ga kao

takvog treba koristiti u najvećoj mogućoj mjeri, ali sa prijeko potrebnim

oprezom.

informacione tehnologije

jun2009

Sva istraživanja koja se sprovode u raznim zemljama svijeta, a koja se

odnose na Zaštitu djece na Internetu, ukazuju na činjenicu da

roditelji o informatičkim tehnologijama, a naročito o Internetu,

manje znaju od svoje djece. Upravo zato, veliki broj roditelja oslanja

se na različite računarske programe koji štite djecu od neželjenih

sadržaja na Internetu. Međutim, istraživanje sprovedeno u SAD prije

nekoliko mjeseci, pokazalo je da se djeca na Internetu ne mogu zaštiti

od pornografije, seksualnih poziva i raznih neprijatnosti samo

tehnološkim rješenjima, odnosno programima. Doduše, ovi programi

umanjuju rizik, jer zabranjuju pristup određenim sajtovima, ali ga ne

mogu potpuno neutralizovati. Kao najbolje rješenje, predlaže se da

roditelji u što većeoj mjeri upoznaju Internet i da konstantno kontrolišu

boravak svoje djece ispred računara. Ovo je sasvim logično, jer

ako djeca koriste Internet u svojoj sobi, bez nadzora i ako to korišćenje

traje svakodnevno, satima, djecu će „surfovanje“ prije ili kasnije

odvesti do nekog neprimjerenog sadržaja.

Naročito se u posljednje vrijeme apostrofira kontrola podataka koje

dijete ostavlja na Internetu. Naime, istraživanja pokazuju da su djeca

veoma sklona da potpuno nepoznatom sagovorniku ili sagovornicima,

koje ne poznaje lično, pa čak ih i ne vidi, govori sve podatke o

sebi i svojim roditeljima. Od mnoštva korisnika ovakvih vidova komunikacije,

lako se mogu naći oni koji će te podatke zloupotrijebiti na

razne načine i učiniti neku neprijatnost djetetu, a u ekstremnim

slučajevima, koji danas u svijetu nijesu rijetki, i izložiti dijete raznim

vidovima iskorišćavanja (novčanog, seksualnog ...).

Još jedan pojam koji je u tijesnoj vezi sa zaštitom djece na Internetu,

a koji se sve češće čuje i u našoj sredini jeste Zavisnost od Interneta.

Naime, roditelje često muči dilema da li se kod njihove djece stvara

zavisnost od računara i koliko vremena da im dozvole da provode za

kompjuterom. Psiholozi kažu da zavisnost postoji ako dijete redovno

provodi više od četiri sata dnevno za računarom. Srećom, kako

pokazuju istraživanja, zavisnost od Interneta još uvijek nije toliko

raširena i obuhvata oko 3 posto korisnika.

Dakle, nemoguće je zabraniti korišćenje Interneta i uopšte savremenih

tehnologija djeci. Uostalom, to nije ni potrebno. Ono što

svakako možete učiniti, jeste da kontolišete kako vaše dijete koristi

vrijeme koje provodi za računarom, sa kim se dopisuje, sa kim razgovara,

koje sajtove gleda. Uz takvu pažnju, otklonićete sve opasnosti,

dijete će prihvatiti savremene tehnologije kao sastavni dio svojeg života,

kao nešto što je neophodno za moderan život, ali prema čemu

treba imati razumnu mjeru opreza, kao uostalom i prema mnogim

drugim stvarima sa kojima živimo.

strana 9


U procesu pridruživanja Evropskoj Uniji, jedan od bitnih segmenata

koje treba uskladiti sa evropskim standardima je Informaciono

društvo. Zemlje jugoistočne Evrope su prepoznale značaj uvođenja i

razvoja infromaciono komunikacionih tehnologija i veoma su aktivne

na regionalnom nivou, što se ogleda kroz suočavanje sa izazovima

na putu društva znanja, oslanjanje na potencijale koje pruža

digitalizacija, kao i kroz nastojanje da koriste mogućnosti integracije

svojih ekonomija u svjetsko tržište.

Preuzimajući obavezu da će progresivno raditi na aktivnostima koje

su identifikovane kao značajne u cilju razvoja društva znanja,

shodno potpisanoj eSEE Agendi, za period

2002-2007. godine, Crna Gora je izrazila

spremnost da istraje u procesu transformacije

iz industrijskog u informaciono

društvo. Strategija razvoja informacionog

društva, koja je obuhvatila period 2004-

2007, je usvojena 2004. godine, a u vezi

sa tim i zakonska infrastruktura za

sprovođenje poslova za razvoj eGovernment-a.

Usvojeni zakoni (Zakon o elektronskoj

trgovini, Zakon o elektronskom

potpisu, Zakon o primjeni propisa za zaštitu

prava intelektualne svojine, Zakon o

elektronskom dokumentu, Zakon o elektronskim

komunikacijama, Zakon o

tajnosti podataka i Zakon o zaštiti neobjavljenih

podataka) su usklađeni sa direktivama

Evropske Unije.

Obaveze koje su završene i aktivnosti na

kojima se kontinuirano radi, svrstale su

Crnu Goru u red vodećih zemalja u jugoistočnom

regionu, ali to je samo dio zadataka

i ciljeva koje diktira Evropa i koje treba ostvariti na putu daljeg

razvoja informacionog društva.

3.1. Strateški prioriteti

Izgradnjom informacionog društva stvaraju se preduslovi za ostvarenje

ciljeva koji se žele postići na putu društva znanja, a pozitivni

efekti se odražavaju na kompletnu ekonomiju. Shodno tome, stvara

se nova osnova na kojoj se uspostavljaju poslovne veze među komanijama,

postiže se velika raspoloživost informacijama, a

očigledne su i makroekonomske implikacije na zaposlenost, carinski

i poreski sistem, kao i na konkurentnost u širem smislu. Ciljevi koje

ovdje treba istaći su: brži ekonomski razvoj, kroz povećanje BDPa,

porast izvoza, smanjenje trgovinskog deficita, povećanje za-

Ministarstvo za

INFORMACIONO DRUŠTVO

Evropski ciljevi i standardi

razvoja Informacionog društva

10 strana

Mr Tamara Đuričković

poslenosti i dr.; prihvatanje evropskih standarda, ubrzane reforme i

razvoj demokratije; izgradnja jeftinije, efikasnije i transparentnije

državne uprave; kreiranje odgovarajućeg institucionalnog okruženja

koje će podržati širenje i efikasnu upotrebu informaciono komunikacionih

tehnologija i znanja u svim sektorima privrede; kreiranje

društva obrazovanih i kreativnih ljudi, sa mogućnošću da uče tokom

cijelog života; usvajanje pravne regulative za informaciono društvo

u skladu sa Aquis Communitaire; promovisanje razvoja Informacionog

društva, kao i veća sigurnost građana i poštovanje ljudskih

prava.

Najkraće rečeno, glavni ciljevi e-Evrope su

da za svakog građanina, svaki dom, svaku

školu, svako preduzeće i administraciju

otvore vrata ulaska u digitalno doba i

omoguće im pristup Internetu. Stvarajući

digitalno pismenu Evropu, čitav proces

ulaganja u nove ideje i njihov razvoj treba

da bude društveno uključiv, da se izgradi

povjerenje korisnika i da se doprinese

društvenom jedinstvu. Da bi se realizovali

ovi ciljevi, potrebno je obezbijediti:

• širokopojasni pristup (brzi pristup Internetu

po niskim cijenama, preko telefonskih

linija, putem bežične tehnologije ili

preko satelita)

• bezbjednost (zaštititi elektronsku

mrežu od hakera i virusa i učiniti je

bezbjednom, kako bi se izgradilo povjerenje

klijenata u elektronsko

plaćanje)

• e-uključivanje (osigurati da je informaciono društvo dostupno

velikom dijelu stanovništva, bez obzira na geografske

i socijalne razlike)

• e-uprava (približiti državnu upravu građanima i privredi,

obezbjeđujući korišćenje javnih usluga putem Interneta)

• e-učenje (prilagoditi obrazovni sistem i obučavanje u EU

privredi zasnovanoj na znanju i digitalnoj kulturi)

• e-zdravlje (omogućiti elektronske zdravstvene usluge,

koje su korisnički orjentisane i obezbijediti informacije

za građane i zdravstvene radnike, sa akcentom

informacione tehnologije

jun2009


na uvođenje infrastrukture za zdravstvenu zaštitu, prevenciju

bolesti i zdravstveno obučavanje putem Interneta)

• e-poslovanje (stimulisati razvoj e-trgovine, kroz kupovinu i

prodaju putem Interneta i reorganizaciju poslovnih

procesa korišćenjem digitalne tehnologije)

Potvrđujući značaj Inicijative za elektronsku jugoistočnu Evropu i

prihvatajući Informaciono društvo kao osnov bržeg razvoja regiona,

kroz smanjivanje jaza u razvoju između regiona i Evropske Unije,

kao i između zemalja regiona i ostatka svijeta, vlade zemalja regiona

su se usaglasile oko daljih ciljeva i zadataka definisanih dokumentom

eSEE Agenda Plus, za period 2008-2012. godine.

Ovim strateškim dokumentom definisani su ciljevi usklađeni sa Akcionim

planom zemalja članica EU i2010 „Evropsko informaciono

društvo za razvoj i zapošljavanje“. i2010 promoviše jedno otvoreno i

konkurentno digitalno tržište, ističući da su informaciono komunikacione

tehnologije glavni pokretač poboljšanja kvaliteta života.

Kao ključni element razvoja i poslovanja, i2010 teži integrisanom

pristupu informacionog društva i kreiranju politike audio-vizuelnih

medija u Evropskoj Uniji.

3.2. Ciljevi do 2013. godine

U nastojanju da bude dio jedinstvenog informacionog prostora jugoistočne

Evrope, Crna Gora mora uvoditi inovacije i ulagati u obrazovanje

i istraživanja u oblasti informaciono komunikacionih

tehnologija. Na putu društva znanja dalje je potrebno smanjiti digitalni

jaz, proširiti skup servisa i uvesti centralni sistem i portal elektronske

uprave. Analogno tome, u okviru specifičnosti okruženja

jugoistočne Evrope, prepoznata su tri ključna prioriteta: jedinstveni

informacioni prostor, inovacije i ulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje

i inkluzivno informaciono društvo (informaciono društvo za

sve). U sklopu ovih prioriteta precizirane su obaveze koje treba ispuniti

i ciljevi koje treba realizovati i to:

Kreiranje jedinstvenog informacionog prostora ima za cilj da se

stvori otvoreno i konkurentno tržište za informaciono društvo i

medijske usluge. U tom smislu, aktivnosti će biti usmjerene na: unapređivanje,

regulisanje i razvoj širokopojasne mreže velikih brzina i

servisa pomoću kojih može da se ponudi siguran pristup bogatim

sadržajima; stimulisanje razvoja digitalnog sadržaja i servisa u

oblastima od opšteg interesa – kultura, zdravstvo, naučni i obrazovni

sadržaj, geografske informacije itd; usvajanje nacionalnog

okvira interoperabilnosti u pogledu Evropskog okvira interoperabilnosti

(za administracije) kako bi se osigurala kompatibilnost i saradnja

sistema, procesa i ljudskih resursa i kako bi se omogućio

nesmetan ulazak u EU i pružili servisi usmjereni na klijenta; obezbijeđivanje

digitalne konvergencije Informacionog društva i medijskih

servisa, mreža i opreme, što podrazumijeva konzistentan sistem

pravila za Informaciono društvo i medije na osnovu tehnološke

neutralnosti koja je definisana relevantnim Evropskim regulatornim

okvirom; olakšavanje nacionalne/regionalne komunikacije i promet

izgradnjom ključne javne infrastrukture na nacionalnom i regionalnom

nivou za sigurno elektronsko poslovanje na osnovu kvalifikovanog

elektronskog potpisa.

Kroz Inovacije i ulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje

informacione tehnologije

jun2009

treba utvrditi mjere kojima će se to osvariti, sa ciljem da se osigura

veća dobit. U vezi sa tim će biti preduzete sljedeće mjere: kroz

obavezu informatičke pismenosti, investiraće se u ICT infrastrukturu

u obrazovnim institucijama i u stvaranje učionica opremljenih kompjuterima

i Internet konekcijama; kroz standarde za minimalna i

napredna ICT znanja unapređivaće se obrazovni sistem vršenjem direktnih

izmjena u nastavnim planovima i programima naših škola;

kroz prevazilaženje jaza između različitih generacija, biće uspostavljeno

stručno obrazovanje za ICT i sa privatnim sektorom će se biti

sprovedene aktivnosti na ujednačavanju ICT znanja, kao i obezbjeđivanja

programa za usavršavanje tokom cijelog života; kako bi se

realizovale nove tehnologije i metode za unapređenje regionalnih

ekonomija, pojačaće se istraživanja u regionu; kroz razvoj

akademske i naučnoistraživačke mreža i bolju povezanost između

istraživača i institucija, podržaće se ICT istraživanja i proces transfera

tehnologija.

Inkluzivno Informaciono društvo ima za cilj promovisanje jednakih

uslova za sve na putu društva znanja i prevazilaženje digitalnog

jaza. Shodno tome: obezbijediće se jednake mogućnosti u pristupu

tehnologiji, kroz prevazilaženje polne i digitalne podijeljenosti, kao i

kroz izjednačenost različitih društveno-demografskih grupa; realizovaće

se skup osnovnih rješenja za javne servise i elektronsku Vladu,

kroz izradu strategije elektronske Vlade i integraciju sa sveukupnim

reformama javne uprave; razvijaće se strategija za elektronsko

poslovanje i preduzeti aktivne mjere za prevazilaženje svih prepreka

za razvoj elektronskog poslovanja, kroz saradnju sa privatnim sektorom;

državne, školske i specijalističke biblioteke će biti opremljene

bibliotečkim informacionim sistemom, kroz uvođenje i razvoj

programa digitalizacije kulturnog i istorijskog naslijeđa; posebna

pažnja će biti posvećena alatima eUčešća, kako bi se u cilju ostvarenja

eDemokratije osigurala potpuna uključenost građana u sva

pitanja društva, uključujući upotrebu ICT-a u izbornom procesu.

Napomena: Iz Strategije razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori

od 2009 – 2013. godine

strana 11


020 272 816

pretplata@bit.me


Piše: Slobodan

Trifković

Uvod

Imali smo prilike da čujemo i od visoko obrazovanih pojedinaca, pa

čak i onih sa doktorskom titulom, koji se ne bave bliže pitanjima intelektualne

svojine, kako ne razlikuju patent i autorsku zaštitu. U

prošlom broju časopisa “Bit” smo vidjeli da je zaštita autorskim

pravom ustvari samo potvrda o deponovanju softvera. To znači da

ako ste imali prilike da vidite neki softver u izvršnom kodu, odnosno

da ga vidite “na djelu” kako funkcioniše i ako vam se svidio, nije vam

zabranjeno da sjednete kod kuće i sami napravite isti takav softver u

drugom ili istom alatu - sve je u redu. Prekršaj pravite samo ako se

dočepate diska sa tuđim izvornim kodom i iskoristite ga – dakle kada

izvršite klasičnu krađu. Takav tretman softvera omogućava razbuktavanje

razvoja bez rizika da ćete doći na sud posle čega će vam za sva

vremena prisjesti bavljenje softverom. Patent je, vidjeli smo ranije,

veoma rigorozna zaštita koja ne dozvoljava drugome da u istoj

oblasti koristi takvo (ili jako slično – što je često za diskusiju) rješenje

bez dozvole vlasnika patenta – što dosta košta.

Argumenti protiv

Patentiranje softvera odgovara velikim, moćnim softverskim kompanijama

jer time obezbeđuju monopol na tržištu. Sa druge strane

male kompanije, pojedinci, grupe I organizacije, pristalice “slobodnog

softvera” se osjećaju ugroženim. Protivnici patentiranja softvera

imaju jake argumente za svoj stav:

• Velik broj ozbiljnih naučnih i ekonomskih studija opravdava

zabranu patentiranja softvera.

• Autori softvera su već zaštićeni zakonom o zaštiti autorskih

prava koji dopušta drugima da rade inovacije u istom području

što sve stvara zdravu konkurenciju

• Previše je lako nesvjesno prekršiti softverske patente.

• Patentiranje softvera tjera proizvođače softvera da troše na

birokratiju i sudske parnice ono što bi inače potrošili na istraživanje

i razvoj.

• U SAD-u se potroše milijarde dolara godišnje na parničenje

oko softverskih patenata.

• Patentni sistem se zloupotrebljava za ograničavanje

tržišnog takmičenja radi ekonomske koristi nekolicine, ali

ne potpomaže inovativnost. Tržištu softvera je bolje bez

ikakvih patenata na softver. Zdrava konkurencija tjera učesnike

tržišta na inovacije.

• Odluke europskih sudova još uvijek u mnogim slučajevima

prihvaćaju pravovaljanost softverskih patenata koje dodjeljuju

Nacionalni patentni zavodi i Europska patentna organizacija

(EPO) koja je izvan demokratske kontrole. Ne samo

da ih i dalje dodjeljuju, već i lobiraju za njih. Uprkos trenutnoj

dubokoj krizi patentnog sistema, nisu sposobni reformisati

se i ugrožavaju previše evropskih kompanija

svojom "mekom" politikom dodjeljivanja patenata.

informacione tehnologije

jun2009

Protiv zaštite

softvera patentom

Nakon Amerike (SAD) koja odavno dozvoljava patentiranje softvera poslednjih godina je to prihvatila i Evropska

unija, što je izazvalo veliki bunt pojedinaca, grupa i organizacija koje su pristalice slobodnog razvoja softvera.

• Čini se da je Komisija (Evropske Unije) 2005. više podržavala

interese velikih međunarodnih konglomerata nego malih i

srednjih evropskih kompanija - koje su glavna snaga

evropske inovacije. Evropski parlament je na kraju odbacio

direktivu o softverskim patentima, ali nema vlast nad legislativnim

inicijativama.

2008-2009 Peticija za zabranu

patentiranja softvera u Evropi

Razvoj Interneta je za samo 10-15 posljednjih godina donio ogromne

društvene promjene u svijetu. Danas se putem Interneta sa lakoćom

može doći do bilo koje potrebne informacije, što je nekada trebalo

tražiti po bibliotekama, institutima, novinskim kućama i drugim

javnim ustanovama. Danas sve te ustanove imaju svoj sajt na Internetu

sa obiljem informacija kojima se najčešće može pristupiti bez

ikakvog plaćanja. Tu su i pojedinci sa svojim blogovima, grupe entuzijasta

koji se okupljaju oko neke ideje itd. Vrlo često su pojedinci na

Internetu inicijatori aktivnosti koje kasnije dobiju masovnu podršku.

Jedan takav je i Ivan F. Villanueva iz Berlina, bivši član FFII (Fondacija

za infrastrukturu slobodnih informacija - http://www.ffii.org/). On je

na Internetu pokrenuo peticiju za zabranu softverskog patenta u

Evropi kojoj se može pristupiti na adresi: http://stopsoftwarepatents.eu/stats/241000072965/.

U obrazloženju peticije se

kaže “Naša je peticija usmjerena na ujedinjavanje glasova zabrinutih

Evropljana, organizacija i kompanija te poziva naše političare u Europi

na zaustavljanje softverskih patenata”.Za sada se iz Crne Gore niko

nije oglasio, ali peticija je i dalje aktivna. Tabela koja slijedi prikazuje

manji dio statistike o potpisnicima ove peticije a podaci su preuzeti

krajem mjeseca aprila.

Zemlja Individualci Asocijacije Kompanije

Bosna i Hercegovina 23 0 2

Belgija 527 5 53

Njemačka 2725 13 287

Francuska 1757 24 66

Engleska 811 5 128

Hrvatska 58 1 3

Italija 2251 53 124

Makedonija 31 0 0

Rumunija 115 0 8

Srbija 37 2 0

Slovenija 155 1 11

Peticija zahtjeva od zakonodavaca evropskih zemalja:

da donesu nacionalna zakonska razjašnjenja materijalnom patentnom

pravu da se isključe bilo kakvi softverski patenti;

da ponište sve dodijeljene patente koji se mogu prekršiti uz pomoć

softvera koji se izvršava na programabilnom uređaju;

da takođe nastoje propagirati ova pravila na evropskom nivou,

uključujući i Evropsku patentnu konvenciju.

strana

13


NLB Montenegrobanka je od 21.

aprila ponudila svojim klijentima uslugu

prihvatanja platnih kartica

putem Interneta - NLB e-commerce.

Jednostavnije rečeno konačno će i u

Crnoj Gori kao i u ostatku svijeta

moći da se osjete čari online

plaćanja u pravom smislu riječi.

Jedna banka je napravila okvir na

redu je i IT sektor da ponudi prave

servise.

Na koji način su prevaziđeni problemi

kada je u pitanju elektronski

potpis, pošto znamo da i pored

usvojenog zakona imamo problema

u implementaciji?

Elektronski potpis u slučaju e-commerce-a

je potpis koji vam dodjeli

banka koja je izdala kartice. To u prevodu

znači da elektronski potpis koji

izdaje certifikaciono tijelo u ovom slučaju nije u funkciji tj.

primjenjuju se pravila Visa i MasterCard-a. U svakom slučaju

transakcija je potvrđena brojem kartice, CVV2 ili CVC kodom

(na poleđini kartice) i potvrdom banke izdavaoca o odobrenim

sredstvima za potrošnju. Dodatno, na e-commerce NLB Montenegrobanke

je implementiran 3D secure i samim tim

transakcija za prodavce i kupce je zaštićena.

Možete li nam pojasniti zašto se čekalo malo više za jedan

ovakav servis kada se zna i da je penetracija Internet korisnika

u Crnoj Gori na zavidnom nivou, negdje oko 40%?

Crna Gora je dosta kasno krenula u upotrebu platnih kartica,

što je nužno odložilo i ovaj servis. Suštinski iza e-commerca se

nalazi banka i kartica. Svima nam je poznato okruženje u

kojem radi crnogorska ekonomija u dijelu platnih transakcija,

još uvek je visok nivo plaćanja gotovinom, ali sam siguran da

će vremenom da se pređe na plaćanje nekim bezgotovinskim

sredstvom. Svi u lancu plaćanja imamo koristi od toga:

Država – svako bezgotovinsko plaćanje je oporezivo i

legalno

Prodavci – nemaju trošak manipulacije gotovinom, a

sredstva su odmah dostupna na računu

Potrošači – imaju sigurnost i flexibilnost u plaćanju, u

svakom momentu im je dostupan kredit

(preko kreditne kartice)

Možete li nam reći koliko je vremena potrebno od strane

banke da servis postane aktivan ako je klijent obezbjedio sve

tehnološke preduslove, već implementiran e-shop?

Da bi servis bio aktivan, potrebno je da se uradi nekoliko testnih

transakcija i da se potvrde tehnološki zahtjevi za sajt, u

14 strana

Mile Grbin

direktor Sektora

naprednih kanala

prodaje i kartičarstva,

NLB Montenegrobanka

Online plaćanje

konačno i u Crnoj Gori

svakom slučaju ako svi testovi prođu u

redu, u pitanju su dani.

Pošto nismo do sada mogli dobiti

odgovor od nadležnih institucija, možete

li nam Vi pomoći i pojasniti zašto nije

moguće putem PayPal sistema izvršiti

plaćanje iz Crne Gore? Iako možda nije

povezano sa temom intervjua, da li će

Vaš servis doprinijeti da se promijeni

nešto i u ovom slučaju?

PayPal sistem je rješenje univerzalnog

karaktera za e-commerce, s obzirom da je

rješenje univerzalno i cijena mu je vrlo visoka.

Ja sam se obratio više puta PayPal-u

sa pitanjem oko uključenja Crne Gore u

sistem, ali svaki put sam dobio manjeviše

isti odgovor, da je procjena puštanja

servisa za Crnu Goru još uvijek kod službe

za rizike PayPal-a i da će nakon pozitivne

ocjene uključiti Crnu Goru u PayPal sistem.

Mišljenja sam da Crna Gora može sama sebi najviše pomoći u

tome povećavajući sistem bezgotovinskog plaćanja i pomjeranje

trgovine sa ulice na web.

Da li skorije možemo očekivati još iznenađenja od NLB-a,

pošto ne sumnjamo da će ih u budućnosti biti, možda

napredniji mobilni servisi?

NLB Montenegrobanka prati trendove razvoja bankarskih

servisa u regionu i ujedno se trudimo da budemo dio toga svijeta.

E-commerce je jedan od tih servisa, malo je poznato da u

regionu nemaju sve države ovaj servis, a u nekima ih radi

samo jedna ili dvije banke. NLB Montenegrobanka je u e-commerce

uložila veliki trud i želi da se uvede novi vid prodaje u

Crnoj Gori, zar ne bi bilo odlično da se hoteli bookiraju preko

interneta, da se naruči pizza, da se iznajmi gliser za krstarenje,

da se pošalje cvijeće, da se naruči izrada fotografija, da se

kupe karte za pozorište ... samo sa par klikova mišem.

Mobilni servisi su još jedan pravac razvoja. NLB Montenegrobanka

je spremna i za bill presentment i bill payment usluge,

tako da možemo ponuditi klijentima u Crnoj Gori

plaćanje računa putem SMS-a.

Korist od ovog servisa imaju svi učesnici, od javnih institucija,

kompanija do krajnjih korisnika. Brzina života je stvorila

potrebu za ovim vidovima servisa.

M-banking (e-bank over mobile phone) je trenutno u testiranju,

i očekujemo da ćemo do kraja godine imati implementiranu

i ovu uslugu.

Zoran Jelić, Glavni urednik, ICT magazin BIT

informacione tehnologije

jun2009


Mapiraj.me – Zašto? Kako?

Web je masovni

komunikacioni medij našeg

vremena. On postaje sve veći i

veći dio svakodnevnog života.

Mape su nesumnjivo najbolji

način za vizualizaciju prostornih

podataka. Njihova

kombinacija je dobitna.

Mapiraj

Drugo dugme „Mapiraj me“, po

čemu je sajt dobio ime, pruža

mogućnost označavanja pozicije

i dobijanja web adrese koja će

otvoriti mapiranu lokaciju. Aktiviramo

funkciju, postavimo za-

stavicu, i u prozoru lijevo od

mape dobijamo web adresu. Ta

adresa će otvoriti sajt sa mapom

na kojoj je vidljiv označen mapirani

objekat, što će u mnogome

pomoći onima koji imaju problema

da objasne prijateljima ili

klijentima gdje se nalaze (adresu

možete poslati e-mailom ili

postaviti link na svome sajtu).

informacione tehnologije

jun2009

Web mapiranje je mnogo više od Google Mapsa.

Moguće je napraviti sopstveni stek i kontrolisati

svaki aspekt aplikacije, koristiti softver i

formate fajlova tako da ispunjavaju sve standarde,

i sve to bez brige o licencama, i bez

ikakvih troškova (osim, naravno, vašeg vremena).

Pojam stek iz prethodnog pasusa odnosi se na

komponente koje su potrebne da bi se napravila

aplikacija. U najjednostavnijem slučaju postoje

tri komponente steka:

Prvi sloj su sami podaci, koji se čuvaju kao fajlovi

ili smještaju u bazu podataka.

Drugi sloj je server koji prevodi podatke u

odgovarajući format pogodan za Web.

Posljednji sloj steka predstavlja korisnički interfejs

tj. ono što korisnik vidi na Web stranici.

U sljedećih nekoliko redova predstavićemo vam

svaku komponetu steka korišćenog u slučaju

Web aplikacije mapiraj.me (http://www.mapiraj.me).

Kao što je već rečeno prvi sloj predstavljaju

sami podaci. I sami podaci su organizovani po

slojevima, tako da imamo sloj ulice, sloj zgrade,

rijeke itd., jer se, složićete se, radi o različitim

tipovima podataka.

Podaci se smještaju u bazu podataka. U

konkretnom slučaju korišćen je PostgreSQL.

PostgreSQL je open-source objektno-relacioni

sistem za upravljanje bazama podataka (objektno-relacioni

DBMS ili ORDBMS). On sadrži

moćan objektno-relacioni model podataka,

bogat izbor vrsta podataka, laku nadogradivost,

kao i nadograđeni set naredbi SQL jezika.

Što se tiče unosa podataka poželjno je koristiti

softver koji omogućava rad sa prostornim podacima.

Postoji veliki broj opcija, a kako nas

zanima samo open-source, to se izbor sužava

na njih nekoliko: GRASS, OpenEV, Quantum

GIS, uDig. U slučaju konkretne Web aplikacije

tim se opredijelio za Quantum GIS, koji zadovoljava

sve potrebne zahtjeve, a ujedno je i najjednostavniji.

Drugi sloj treba da ima mogućnost da prevede

podatke u odgovarajući oblik pogodan za Web

tj. mogućnost renderovanja prostornih podataka.

Izbor je pao na UMN MapServer, kao

open-source platforme za prikazivanje prostornih

podataka. Alternativa je GeoServer.

Treći sloj je korisnički interfejs. Takođe postoji

veliki broj opcija: CartoWeb, ka-Map, OpenLayers,

MapFish, PHP MapScript...U konkretnom

slučaju koričćen je OpenLayers. OpenLayers je

čista JavaScript biblioteka za prikazivanje prostornih

podataka u većini modernih Web

browser-a.

On omogućava izradu bogatih Web baziranih

geografskih aplikacija, sličnih Google Maps-u,

sa jednom značajnom razlikom – OpenLayers je

besplatan. Takođe, on pruža korisniku mnogo

jednostavniji interfejs, za razliku od alternativa.

Jedan od najpoznatijih projekata koji koristi

OpenLayers je OpenStreetMap

(http://www.openstreetmap.org).

Na kraju da sumiramo tehnologije koje su korišćene:

smještanje podataka – PostgreSQL

inicijalni unos podataka – Quantum GIS

renderovanje podataka – UMN MapServer

korisnički interfejs – OpenLayers + JavaScript +

PHP

S obzirom da je ovo prva aplikacija ovog tipa na

našem prostoru, vjerujemo i nadamo se da će

vam aplikacija biti od koristi.

strana

15


Vodootporna kamera

Ako uživate dok ronite, trebalo bi da imate način da

snimite trenutke pod vodom. Posebno ako naletite na

jato šarenih riba i želite da ih pokažete prijateljima.

Thanko je

napravio kameru

koju možete da

nosite na ronjenje,

a pri tome

je ne morate

držati u rukama.

Ova kamera u obliku

cijevi je

napravljena tako

da je možete staviti oko glave. Ovo vas neće zadovoljiti

ako želite sasvim precizne i jasne fotografije, ali će biti

sasvim dobro ako želite samo simpatične slike podmorja.

Ova kamera može da snima i video zapise, a ima 2GB interne

memorije. Video zapis je rezolucije 320×240 sa 25

fps. Kamera može da radi do dubine od 20 m ispod vode,

dugačka je 68mm, široka 22mm a teška je svega 22

grama. Da bi kamera radila 2-3 sata morate je puniti 2

sata. Kamera ima vrpcu kojom je možete zakačiti oko

glave, a možete je zakačiti i za naočare za ronjenje.

Gorillapod

Ako je fotoaparat uvijek u vašim rukama i nikada vas

nema na slikama, gorillapod je idealno rješenje za vas. To

je stalak za fotoaparate sa 3 savitljiva kraka, koje možete

16 strana

saviti

oko stuba,

grane drveta ili

čak oko ruke.

Možete ga postaviti

i pod nekim čudnim

uglom kako bi vaša

kamera stajala ravno čak i na neravnoj podlozi.

Kada namjestite gorillapod kako vam

odgovara, sve što treba da uradite je da

uključite opciju self timer na vašem aparatu i

da otrčite do mjesta na kom želite da se

slikate.

Gorillapod dolazi sa dodatkom na koji se kamera jednostavno

može pričvrstiti. Kraci gorillapod-a su veoma fleksibilni

i napravljeni su od loptica koje mogu da se okreću

kako bi se mogle pričvrstiti u bilo kojoj poziciji.

Polaroid PoGo

Polaroid je najavio predstavljanje

PoGo Instant Digital

Camera za sljedeći

mjesec. Ovo je kamera sa

ugrađenim štampačem,

tako da ćete odmah pošto

napravite fotografiju moći i

da je štampate. Ova kamera

sa 5 megapixela, moćiće da

štampa fotografije veličine

2x3 inča za manje od 60

sekundi.

Za razliku od starih fotoaparata sa filmovima, sa PoGo-m

ćete moći da napravite nekoliko trikova vezano za obradu

fotografija, i to da kropujete sliku, dodate joj okvir, uklonite

crvene oči i da štampate datum na fotografiji.

Karakteristike kamere:

5 MP

3-inčni displej u boji

SD memorijska kartica

Punjiva litijumska baterija

Džepni projektor

Nokia Pulse Projector je projekat

koji je usmjeren ka proširenju mobilnih

komunikacija i pronalaženju

novih načina za interakciju. Uređaj

je tako i dizajniran da ojača i

proširi značaj mobilnih aplikacija

dok one funkcionišu na mobilnom

uređaju. Predstavlja kombinaciju

LED projektora i NXT zvučnika sa

Dolby obradom zvuka u prosječan

multimedijalni uređaj. Korišćenjem Pulse

softvera i bluetooth’a možete pretvoriti

vaš mobilni telefon u daljniski upravljač

ovog za sad jedinstvenogmultimedijalng

plejera

Nokia Pulse se

oslanja na DLP

tehnologiju za

kvalitetnu sliku pri

korišćenju projektora.

Prirodna rezolucija

je

1280x768 sa kontrastom

1500:1. daje

sliku dijagonale od 15 do

60 inča sa udaljenosti

oko 3 metra.

informacione tehnologije

jun2009


Softverska piraterija u

2008. godini u Crnoj Gori

na istom nivou kao i 2007.

Crna Gora - Softverska piraterija na personalnim računarima (PC) u

Crnoj Gori u 2008. godini na istom je nivou kao i 2007, dok je u

polovini od 110 zemalja obuhvaćenih studijom zabilježen pad, a u

samo 12% zemalja piraterija je povećana. Gubici zbog softverske piraterije

u Crnoj Gori, međutim, povećani su na 8 miliona dolara, što

je za 1 milion više u odnosu na gubitke koje je Crna Gora imala u

2007. godini.

Ovo su nalazi iz Šeste godišnje globalne PC softver studije o pirateriji,

koju je objavila Business Software Alliance-a (BSA), međunarodna organizacija

koja zastupa globalnu softversku industriju. Studija obuhvata

110 zemalja i sprovedena je od strane IDC-a, koji je vodeća

kompanija koja se bavi globalnim istraživanjem i prognozama u IT industriji.

"Ovaj izvještaj pokazuje da moramo uložiti dodatni napor kako bismo

smanjili stepen piraterije“, rekli su iz BSA predstavništva u Crnoj Gori.

"U ovom ekonomski nesigurnom periodu ključno je da kompanije

prestanu da koriste nelicenciran softver, jer u suprotnom rizikuju da

povećaju štetan uticaj na svoj biznis, potrošače kao i na lokalnu i

globalnu ekonomiju“.

Delta

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2008

Sixth Annual BSA and IDC Global Software Piracy Study

GLOBAL PC SOFTWARE PIRACY Study 2008

Softverska piraterija, osim na prihode, negativno utiče na mnogo

segmenata. U IDC studiji, objavljenoj u januaru 2008. godine,

utvrđeno je da smanjenje stope piraterije može generisati stotine hiljada

novih radnih mjesta i milijarde dolara, dok povećanje poreskih

prihoda može podržati veći broj lokalnih programa i usluga.

Drugi ključni nalazi iz studije:

• U 110 zemalja obuhvaćenih studijom, softverska piraterija smanjena

je u 57, ostala na istom nivou u 40 i povećana u samo 13.

Međutim, budući da su PC tržišta najbrže rasla u zemljama sa visokim

stepenom piraterije, stopa piraterije na globalnom nivou porasla

je za 3% (na 41% u 2008. godini).

• U Centralnoj i Istočnoj Evropi, zemlje sa najvećim procentom piraterije

su Gruzija (95%), Jermenija (92%) i Moldavija i Azerbejdžan

(90%). Rusija je napravila najveći napredak, smanjivši pirateriju na

68%, što je za 5% manje u odnosu na 2007, dok je u posljednjih 6

godina u toj zemlji zabilježen pad od 19 procenata.

• Iako ekonomije u rastu predstavljaju oko 45% ukupnog PC hardver

tržišta, one predstavljaju manje od 20% ukupnog PC softver tržišta.

Ukoliko bi udio PC softvera u tim zemljama bio isti kao za PC hardver,

softversko tržište bi raslo po 40 milijardi godišnje. Takođe,

smanjenje globalne piraterije za samo jedan procenat generisalo bi

dodatnih 20 milijardi dolara, za stimulisanje IT industrije.

• Sve veći pristup Internetu će povećati nabavku piratskog softvera.

Tokom sljedećih 5 godina, 460 miliona ljudi u zemljama u rastu će

imati pristup internetu. Rast će biti najveći kod potrošača i malih

preduzeća, gdje postoji veći stepen piraterije, nego kod velikih

kompanija i vladinih ustanova.

Globalna ekonomska recesija ima različite uticaje na softversku pirateriju,

kako se navodi u studiji. Džon Ganc (John Gantz), šef odjeljenja

za istraživanja u IDC-u, navodi da potrošači manje platežne moći ko-

CRNA

GORA n/a 83% 83% 82% 83% 83% 0% n/a 8 9 6 7 8

18 strana

Stepen piraterije Gubici uzrokovani piraterijom

2003 2004 2005 2006 2007 2008

$ $M $M6 $M7 $M $M

riste iste računare dugo godina, što može dovesti do povećanja piraterije,

s obzirom na to da je veća vjerovatnoća da stariji računari

imaju instaliran nelicenciran softver. Međutim, sve je zastupljenija

prodaja jeftinih „netbook“-ova, koji najčešće dolaze sa preinstaliranim

legalnim softverom. Ganc navodi da će " ekonomska kriza

imati uticaj, dijelom negativan, dijelom pozitivan, ali to će biti samo

jedan od mnogih faktora uticaja, i možda neće biti potpuno jasan dok

se ne dobiju podaci za 2009. godinu“.

BSA zagovara „plan“ od pet tačaka za smanjenje stope piraterije i

obezbjeđivanje ekonomske koristi:

• Povećanje javne edukacije i svijesti o vrijednosti intelektualne svojine

i rizicima korišćenja nelicenciranog softvera;

• Ažuriranje nacionalnih zakona o autorskim pravima, kako bi se

omogućilo implementiranje obaveza Svjetske organizacije za in-

informacione tehnologije

jun2009


telektualnu svojinu - World Intellectual Property Organisation

(WIPO), čime bi se omogućila bolja i djelotvornija borba protiv digitalne

i online piraterije;

• Stvaranje jakih mehanizama kontrole, kao što zahtijeva Svjetska trgovinska

organizacija, preko Ugovora koji se odnosi na trgovinske

aspekte prava intelektualne svojine (TRIPS), što uključuje

donošenje jakih zakona protiv piraterije;

• Obezbjeđivanje značajnih vladinih sredstava za rješavanje tog

problema, uključujući i stvaranje nacionalnih jedinica za zaštitu intelektualne

svojine, prekograničnu saradnju, kao i obuke za lokalne

službenike i sudije i

• Implementiranje politike i programa za upravljanje softverom i zahtijevanje

od javnog sektora da koristi samo legalan softver.

Za potrebe ovog istraživanja, IDC je koristio sopstvene statistike o

softverskim i hardverskim isporukama i angažovao IDC analitičare u

više od šezdeset zemalja kako bi se potvrdili trendovi softverske piraterije.

Za više informacija ili primjerak kompletne studije, posjetite

www.bsa.org/globalstudy.

O BSA

Business Software Alliance (www.bsa.org) je vodeća organizacija

posvećena promovisanju sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta. BSA

je glas svjetske industrije komercijalnog softvera i njihovih hardver

partnera, pred nacionalnim vladama i na međunarodnom tržištu.

Članovi BSA predstavnici su jedne od najbrže rastućih industrija u svijetu.

Programi BSA pospješuju tehnološke inovacije putem edukativnih

inicijativa i zagovaranja politike kojom se promoviše zaštita

autorskih prava, kibernetička sigurnost, trgovina i e-commerce.

Članovi BSA su Adobe, Apple, Autodesk, Bentley Systems, CA, Cisco

Systems, Corel, CyberLink, Dassault Systèmes SolidWorks Corporation,

Dell, Embarcadero, HP, IBM, Intel, Intuit, McAfee, Microsoft,

Minitab, Quark, Quest Software, Rosetta Stone, SAP, Siemens,

Sybase, Symantec i The MathWorks.

O IDC

IDC je najznačajnija kompanija za globalna istraživanja tržišta, savjetodavne

usluge, te za aktivnosti na području informacionih

tehnologija, telekomunikacione industrije i tržišta tehnologija široke

potrošnje. Više od 1000 IDC analitičara globalno, regionalno i lokalno

daje stručna mišljenja o tehnologijama i industrijskim mogućnostima

i trendovima u preko 110 zemalja širom svijeta. Više od 45 godina,

IDC omogućava strateške analize koje pomažu klijentima da ostvare

svoje ključne poslovne ciljeve. IDC je dio IDG, vodeće svjetske

tehnološke, istraživačke kompanije.Više o IDC možete naći na

www.idc.com.

informacione tehnologije

jun2009


InfoKiosk je samostojeći

multimedijalni uređaj namjenjen

elektronskoj komunikaciji,

e - poslovanju,

komunikaciji sa strankama,

građanima, klijentima, efektnom

marketingu ... Sastoji

se od kućišta u kome je PC

računar sa LCD monitorom

koji je osjetljiv na

dodir(touchscreen). Postoje

i varijante bez touchscreen

opcije, sa integrisanom tastaturom

i rollerom kao zamjenom

za miša.

Šta sve može InfoKiosk ?

InfoKiosk štedi Vaše dragocjeno vrijeme i

pruža željene servisne, turističke,kulturne,

zabavne, zdravstvene i mnoge druge informacije

i usluge. Info kiosk je višestruko primjenljiv

uređaj. Može biti pozicioniran na visoko

frekventnim lokacijama kao što su: ustanove,

organi uprave, bolnice, obrazovni objekti, recepcije

firmi, autobuske i željezničke stanice,

aerodromi, telekomunikacioni i Internet provajderi,

sajmovi, holovi kongresnih centara,

hoteli, turističke agencije, banke, pošte,

bioskopi,pozorišta...

Pored nalaženja bitnih informacija, sa Info

kioska možete poslati SMS, email.. Jedna od

bitnih funkcija info kioska je mogunćost

reklamiranja usluga. Kiosci na javnim mjestima,

pružaju novu dimenziju reklamiranja,

sumirajuci najbolje osobine indoor i outdoor

medija, direktnog mailinga, štampanih i Internet

reklama. Ovakav vid reklamiranja je

veoma efektan i rentabilan i doprinosi da Vaša

reklama bude primjećena na najkvalitetnijem

mogućem nivou.

Gdje InfoKiosk

ima primjenu?

• Škole, Fakulteti i ostale obrazovne ustanove

Upotreba u obrazovnim ustanovama

je višestruka: od informisanja o rasporedima

časova, nastavnim i vannastavnim,

zabavnim i sportskim

aktivnostima, prijavljivanjima i rezultatima

ispita...

• Banke, pošte, turističke i osiguravajuće

agencije:

Pružaju korisnicima informacije o rasporedu

šaltera, spratova, kretanja,

procedure, informacije o računima,

liste usluga, specijalne ponude, specijalne

akcije, popusti...

• U hotelima: Plan hotela, sadržaje

hotela i usluge, fotografije apartmana i

soba, turističke informacije, cjenovnike,

informacije o izletima i ostalim

programima koje Vam pruža hotel.

• U restoranima:

Možete vidjeti plan stolova, izvršiti rez-

informacione tehnologije

jun2009

InfoKiosk

ervaciju. Info kiosk će Vam pružiti informacije

o meniju, posebnim

ponudama, cijenama, uslovima za organizovanje

banketa i proslava.

• U fotografskim radnjama:

Dodatkom čitača za medije i kartice,

interfejsa za povezivanje na minilaboratoriju

za razvijanje fotografija,klijent

može presnimiti fotografije, naručiti

odrđen broj komada i izabrati format, i

sačekati da mu se izrade fotografije u

najkraćem roku.

• U bioskopima: Moguće je predstaviti

informacije o terminima projekcija, najavu

premijera, informacije o glumcima,

rezervacije karata, plan

bioskopa, informacije o festivalima i

glumcima...

• Industrisjki, tehnički i tehnološki procesi:

Moguće je doći do informacije o bilo

kom segmentu procesa proizvodnje

veoma lako, brzo i precizno. Posebna

pogodnost je mogućnost da info kiosci

budu na pristupačnim mjestima, a

povezani u odgovarajuće mreže, i kontrolisani

od strane servera i sistem operatera.

• Administrativni i trgovački upravni objekti:

Ovaj segment primjene

info kioska daje

potpunu novu dimenziju

pristupu informacijama.

Svi koji imaju

potrebu da najlakše i

najbrže dođu do informacije

na ovaj

način će moći da joj

pristupe, štedeći vrijeme

i resurse.

• Autobuske, željezničke, metro, taxi

stanice, aerodromi, benzinske pumpe:

Sve informacije u vezi pravaca, polazaka,

dolazaka,rezervacija, kašnjenja,

šema kretanja i rasporeda i plana objekata...

postaju sada moguće, najjednostavnijim

dodirom ekrana. Moguće

je takođe izvoditi transakcije, rezervacije,

uplate...

Osnovne prednosti

InfoKioska su:

• ogromna količina informacija do koje

se dolazi jednostavnim pritiskom prsta

• korisnici dobijaju korisne informacije

na koje oni ne mogu da utiču

Za više informacija o INFOKIOSCIMA možete

kontaktirati:

ČIKOM Informatički Inženjering

Dalmatinska br.78., Podgorica, MNE

Tel: +382-20-239-240, 238-795

Fax: +382-20-238-213

E-mail: prodaja@cikom.com

Web: http://www.cikom.com


22 strana

Mladen

Mugoša

Ravni ekrani

Tehnologija displeja

Suvišno je govoriti kakva je uloga displeja u današnjem

dobu tehnologije ali je ponekad nužno ukazati na

sve njihove vrste jer zaista od početka njihovog razvoj

susretali smo se sa puno različitih tehnoloških

rješenja. Najpopularniji tip displeja do skoro bila je

katodna cijev ili CRT (Cathode Ray Tube). CRT je potpuno

usavršena tehnologija koja je imala prednosti

sopstvene emisije svjetlosti, širokih uglova gledanja,

brzog odziva, dobre saturacije boja, dugog vijeka trajanja,

i uopšte dobrog kvaliteta slike. Pored svega toga

glavni nedostatak joj je bila pozamašna veličina. Npr.

dubina prosječnog 19 inčnog pc monitora 4:3 formata

je iznosila oko 40cm. Dakle veličina a i težina su

ograničili njenu primjenu. Katodna cijev je korišćena

kako u TV aparatima tako i u računarskim monitorima.

Danas, trenutno, aktuelni su drugi tipovi displeja,

displeji sa ravnim i tankim ekranom (flat panel

displays - FPD), ali nije baš svima najjasnije šta znači

LCD, PLASMA, LED, OLED, FED i dr. zato ćemo se u

ovom članku ukratko pozabaviti ovim tehnologijama

displeja.

Kada bi smo htjeli da izvršimo opštu podjelu displeja

možda bi trebali da ih podijelimo na one koji se zasnivaju

na CRT i na sve ostale, jer CRT je bio vrlo dugo u

upotrebi a organizacija i kreiranje slike je drugačija od

onog koje imao kod FPD-a. Možemo reći da sve FPD

tehnologije imaju istu organizaciju slike jer ekran je

sastavljen od ogromnog broja ćelija - piksela koji sami

generišu djelić slike i svi se zasebno kontrolišu električnim

impulsima. Ekran kod FPD-a je zapravo ravna

matrica sastavljenja od velikog broja sićušnih piksela.

Emisiooni i ne-emisioni

displeji

Uopšteno govoreći displeji se mogu podijeliti na emisione

i ne-emisione. Emisioni displeji emituju svjetlost

tako što svaki pojedinačni piksel emituje svoju svjetlost.

Kod emisionih displeja svaki piksel emituje svjetlost

sa različitom jačinom i bojom koja direktno

stimuliše ljudsko oko. CRT, PDP, LED, OLED i FED su

emisioni displeji. Emiter svjetlosti se naziva Lamberov

kada je jačina svjetlosti iz različith uglova

gledanja ista.Većina emisionih displeja su takvi Lamberovi

izvori svjetlosti što rezultuje odličnim performansama

u pogledu uglova gledanja. Takođe zbog

činjenice da zrače svjetlost mogu se uspješno koristiti

u prostorijama sa malo spoljašnje svjetlosti. Kad su

ugašeni, ovakvi displeji su potpuno mračni (ignorišući

refleksiju spoljašnje svjetlosti) stoga vrijednosti kontrasta

su vrlo velike.

Displeji kod kojih elementi slike, pikseli, ne emituju

svjetlost su ne-emisioni displeji. Kod ne-emisionih displeja

imamo da svaki piksel samo modulira svjetlost,

recimo ili je propušta ili reflektuje. Za ne-emisione

displeje potreban je neki izvor svjetlosti. Stoga

možemo i tu napraviti podjelu na transmisione i refleksione

displeje, zavisno od toga kakav izvor svjetlosti

koriste. LCD-ovi prestavljaju ne-emisione displeje

u kojima molekuli tečnog kristala unutar piksela rade

kao nezavisni svjetlosni prekidači.

Kao rezultat upadna svjetlost od pozadinske jedinice

ili vanjske, se moduliše. Većina LCD-ova sa visokim

kontrastom koriste dva unakrsna polarizatora. Primijenjenim

električnim naponom na tečni kristal kontroliše

se propustljivost svjetlosti kroz ova dva

polarizatora. Ako je izvor svjetlosti pozadi panela displej

se naziva transmisionim.

Takođe je moguće koristiti i spoljašnji izvor svejtlosti i

tada imamo refleksioni displej. To nalikuje konceptu

konvencionalnih medija poput knjige ili novina i zato

se naziva refleksioni displej. Pošto pozadinski izvor svjetlosti

nije potreban potrošnja električne energije je

vrlo mala.

Ovdje ćemo se upoznati sa različitim tipovima displeja

sa ravnim ekranom. Kao što i ime kaže ovakvi displeji

imaju relativno tanak profil, nekoliko centimetara i

manje.

LCD

I pored toga što su tečni kristali otkriveni prije više od

jednog vijeka njihovi korisni elektroptički efekti i stabilnost

su usavršeni krajem 60.-ih i 70.-ih godina

prošlog vijeka. U ranom stadijumu LCD sa pasivnom

matricom našli su primjenu u ručnim satovima i džepnim

kalkulatorima. Sa unaprijeđenjem tehnologije

tankoslojnih tranzistora (thin film transistors - TFT),

kolornih filtera i niskonaponskih efekata tečnih

kristala, LCD sa aktivnom matricom su se velikom

brzinom pojavili na tržištu prenosnih računara, pc

monitora i TV uređaja. Danas LCD imaju široku

upotrebu počev od

– mobilnih uređaja kao što su mobilni telefoni,

personalni digitalni asistenti, navigacijski

sistemi, laptopovi...

– kancelarijskih aplikacija kao što su desktop

računari i video projektori;

– i kućne aplikacije kao što su TV sa većim dijagonalama.

Dakle LCD-i su danas dominantna FPD tehnologija sa

informacione tehnologije

jun2009


dijagonalama koje idu ispod 1 inča pa do

preko 100 inča. Da bi se zadovoljile razne aplikacije

tri tipa LCD-a su proizvedena: transmisioni,

refleksioni i transrefleksioni. LCD-i

se mogu dalje podijeliti na projekcione i displeje

sa direktnim gledanjem.

Za kontrolu rada piksela u LCD-u se

uglavnom koristi TFT matrica i takav LCD se

naziva AMLCD (active matrix LCD). Tečni

kristal igra samo ulogu modulatora svjetlosti

jer ne emituje svjetlost. Zbog toga je jednom

LCD displeju potreban neki izvor svjetlosti.

Transmisioni LCD zahtijeva pozadinsko osvjetljenje,

Backlight unit (BLU). U konvencijalnoj

upotrebi za BLU se uglavnom koriste

fluorescentne lampe (cold cathode fluoroscent

lamp-CCFL) zajedno sa difuzionim

setom radi sprovođenja svjetlosti. U zadnje

vrijeme sve je više u upotrebi i LED kao izvor

pozadinske svjetlosti. Većina LCD-ova zahtjeva

dva unakrsna polarizatora da bi se

obezbjedio veći kontrast. Korišćenje dva polarizatora

ograničava prozračnost na 35-40 %

ukoliko nije implementirana neka šema polarizacione

konverzije.

Štaviše optičke ose dva unakrsna polarizatora

nisu više normalne jedna na drugu kad

se posmatra iz oštrih uglova. Tečni kristal je

medijum kod kojeg elektro-optičke karakteristike

zavise od upadnog pravca svjetlosti.

Zbog toga je ugao vidljivosti kod LCD-a

veoma bitna karakteristika. Većina LCD-a koji

imaju širok ugao vidljivosti zahtijevaju nekoliko

filmova za kompenzaciju optičke faze,

jedan za kompenzaciju unakrsnih polarizatora

i drugi za tečni kristal. Transmisioni LCDovi

koji sadrže ove kompenzacione filmove

obično imaju visok kontrast, jasnu sliku,

dobru saturaciju boja, i široke uglove

vidljivosti. Ipak slika može biti ’isprana’ pod

uticajem direktne sunčeve svjetlosti. Npr.

ako koristimo laptop negdje napolju po

sunčanom danu, prikaz slike postaje jedva

vidljiv. To je iz razloga što je sunčeva svjetlost

puno svjetlija od svjetlosti koja dolazi od

pozadinskog osvetljenja pa je kontrast

veoma mali. Postoje širokopojasni anti-reflektujući

premazi koji definitivno

poboljšavaju čitljivost pri sunčevoj svjetlosti.

Drugi tip LCD-ova su refleksioni displeji. Re-

informacione tehnologije

jun2009

fleksioni LCD koristi neku spoljašnju, recimo

sunčevu svjetlost da bi se prikazala slika na

ekranu. Dakle ovakvi LCD nemaju svoje

pozadinsko osvjetljenje pa je time potrošnja

električne energije smanjena kao i sama

težina displeja. Ručni satovi i džepni kalkulatori

su primjer gdje se koriste ovi refleksioni

LCD-i. Većina refleksionih LCD-ova ima lošije

performanse kad se uporede sa transmisionim,

lošiji kontrast, saturaciju boja i

uglove gledanja. Ako je ambijent mračan refleksioni

LCD postaje neupotrebljiv. Stoga je

njegova primjena ograničena.

Da bi se prevazišli problemi sa čitljivošću na

dnevnoj svjetlosti a da bi se zadržali kvaliteti

slike, proizveden je hibridni displej nazvan

transfleksioni LCD. Kod TR-LCD svaki piksel je

podijelejen na dva subpiksela, jedan za

transmisiju drugi za refleksiju.U mračnim do

normalno osvijetljenim prostorijama

pozadinsko osvjetljenje je upaljeno i tada TR-

LCD radi kao transmisioni displej. Po

sunčevoj svjetlosti TR-LCD radi u refleksionom

modu. Zato je njegov dinamički

opseg širok i njegova funkcionalnost ne zavisi

od uslova ambijentalnog osvjetljenja. TR-LCD

se uveliko koriste kod prenosnih uređaja kao

što su mobilni telefoni.

Kod malih transmisionih projekcionih LCD-a

visoke rezolucije veličina piksela iznosi oko

40um x 40um. Ovakvi displeji se još nazivaju

i mikrodispleji. Kod ovakvih displeja postaje

bitan format piksela kojim se definiše koliko

se svjetlosti propušta. Da bi se povećala propustljivost

piksela koristi se polisilikonski (p-

Si) TFT jer je njihova pokretljivost elektrona

oko 2 reda veličine veća od amorfnog silikona

(a-Si). Veća pokretljivost omogućava

korišćenje manjeg TFT-a čime se povećava

korisna površina piksela odnosno njegova

propustljivost.

Kod direktno gledanih transmisionih TFT

LCD-a prosječna veličina piksela je oko

300um x 300um i puno je veća od onih kod

mikrodispleja. Stoga je a-Si adekvatniji za

upotrebu jer je pokretljivost elektrona relativno

mala. Amorfni silikon je lak za fabrikaciju

i ima dobru uniformnost. Zbog toga

svega a-Si TFT dominiraju u primjeni kod LCD

panela dijagonala preko 10 inča.

Slično i refleksioni LCD-i se mogu podijeliti

na projekcione i direktne. Kod projekcionih

refleksionih displeja koristi se tečni kristal na

silikonu (liquid crystal on silicon - LCoS),

veličina piksela može biti vrlo mala i do

10um x 10um, prvenstveno zbog visoke

pokretljivosti elektrona kristalnog silikona (c-

Si). U LcoS uredjaju elektronska kola koja su

potrebna za rad skrivena su ispod metalnog

reflektora. U stvari LcoS je elektronski čip i

primjenjuje se uglavnom kod TV-a sa

pozadinskom projekcijom, savremenih digitalnih

projektora (digital light processing -

DLP ) i sl.

Većina refleksionih LCD displeja sa direktnim

gledanjem koristi a-Si TFT i cirkularne polarizatore.

Čitljivost na sunčevoj svjetlosti je

odlična ali je zato slabo čitljiv u mračnim

prostorijama. Zato je njihova primjena

ograničena.

Plazma displej panel (PDP) je emisioni displej

čija je tpična struktura i operacija veoma

slična sa funkcionisanjem fluoroscentne

lampe. PDP se može zamisliti kao ploča sa

puno sitnih fluorescentnih lampi koje su

poređane jedna do druge. Kod strukture fluorescentne

lampe dvije zagrevne elektrode

su formirane na dva suprotna kraja u unutrašnjosti

staklene cijevi. Unutrašnji zid cijevi

je premazan sa fosforom, a unutar same

cijevi nalazi se mješavin gasova argona i

merkurija. Kada se određeni električni napon

dovede na elektrode plazma se generiše od

gasnog isparavanja. Uzimajući u obzir energetski

nivo plazme generiše se ultravioletna

radijacija sa talasnom dužinom od 254nm.

UV radijacija pogadja fosfor na zidovima cijevi

što dovodi do stvaranja svjetlosti.

strana

23


PDP koristi sličan mehanizam ali gasovi koji

se koriste kod PDP su neon i xenon. Neon i

xenon generišu talasne dužine od 147nm i

173nm koje pripadaju VUV vakuumskom ultravioletnom

regionu. VUV radijacija može

jedino da se širi kroz vakuum jer se jako absorbuje

u vazduhu. Iako je PDP struktura

slična fluorescentnim lampama koje se sastoje

od dvije elektrode, fosfora i gasa, dodatna

barijerna struktura je potrebna kod

PDP-a da bi se održao prostor izmedju gornje

i donje ploče, odnosno da bi se kreirala zahtjevna

struktura piksela.

Zbog barijerne strukture veličina PDP ćelije

odnosno piksela ne može biti dovoljno mala

kao što su veličine piksela kod LCD-a. Mada u

zadnje vrijeme ruše se i ta ograničenja.

Takodje potrebni radni naponi kod PDP ćelija

su vrlo visoki zbog generisanja plazme. Visoki

naponi zahtijevaju visokonaponska elektronska

kola što rezultira visokim troškovima

izrade. Ipak PDP imaju široke uglove

gledanja, brze vremenske odzive i šire temperaturne

radne opsege od LCD-a. Drugim riječima

PDP su dobar kandidat za velike

dijagonale panela, dobro prikazuju statičnu i

promenljivu sliku, rade i na nižim i na većim

temperaturama ambijenta, dobri za personalnu

i javnu upotrebu. Zbog svega toga PDP

ima dosta široku upotrebu i tehnologija je

koja se stalno unapredjuje.

Kao emisioni displej tipično ima vrlo dobre

24 strana

karakteristike prikaza slike, dobru saturaciju

boja i veće uglove gledanja. Zbog

ograničenja proizvodnih procesa veličina piksela

kod PDP-a ne može biti dovoljno mala.

Za konačnu veličinu piksela video sadržaj se

uvećava povećanjem same dijagonale panela.

Zato su PDP odgovarajući za velike

ekrane. 2008. Panasonic je predstavio 150

inčni PDP TV sa 4096 x 2160 piksela. Ova rezolucija

je 4 puta veća od dosadašnjeg full

HDTV.

LED (light emitting

diodes)

LED je elektroluminescentna elektronska

komponenta bazirana na kristalnim

poluprovodnicima. Da bi se pretvorila električna

u optičku energiju potreban je rekom-

binacioni proces elektrona i šupljina koji je

poznat iz fizike. Taj proces se odvija izmedju

dvije elektrode - anode i katode. Emisiona

talasna dužina se uglavnom odredjuje zavisno

od poluprovodnog materijala i može se

precizno podesiti zavisno od konstrukcije

komponente.

Pošto je teško proizvesti velike kristale, obim

LED komponente je ograničen negdje oko 8

inča. Dimenzije jedne LED iznose nekoliko

milimetara, što znači da je veličina piksela

velika. Stoga je nemoguće LED koristiti kod

malih displeja jer imao bi veoma malu rezoluciju.

Postoji izuzetak kada se specijalnim

postupcima sječenja izradjuju LED matrice

koje se koriste kao mikrodispleji veličina

manje od 1 inča. Zahvaljujući njihovim samoemisionim

karakteristikama LED se koriste

kod veoma velikih displeja kao što su vanjski

znakovi, (jednobojni, višebojni i punokolorni)

prometni signali, pokretne reklame, za opštu

rasvjetu da se zamijene obične zagrevne sijalice

i sl. Kad se uporede sa nekim konvencionalnim

displejima koji koriste obične

sijalice, LED displeji pokazuju prednost

manje potrošnje, manje robustnosti, duži

vijek trajanja i manji radni naponi. Postoje

veliki vanjski ekrani sa dijagonalama većim

od 100inča koji se sastoje od miliona LED-ica

– piksela, i uglavnom s ekoriste za propagandni

i reklamni sadržaj.

Upotreba LED za displeje nije toliko aktuelna.

Ali LED se sve više i više koriste kao izvori svjetlosti,

recimo u zadnje vrijeme kao

pozadinsko osvjetljenje kod LCD displeja, ali

polako preuzimaju tržište i opšte rasvjete, zamjenu

za sijalice i sl.. Kad se uporede sa kon-

informacione tehnologije

jun2009


vencionalnim fluoroscentnim CCFL lampama,

LED imaju bolje kolorne performanse, duži

vijek trajanja i brži vremenski odziv. Još

jedna bitna stavka i prednost LED nad CCFL

jeste što LED ne sadrže štetnu po zdravlje

supstancu merkurijum koju nalazimo kod

CCFL.

OLED - Organic light

emitting devices

OLED je takođe elektroluminescentna komponenta

kao i LED sa tom razlikom što se koriste

organski tankoslojni filmovi sa

amorfnim strukturama. Amorfni materijali

imaju puno manju pokretljivost elektrona od

kristalnih poluprovodnika (tipično 5 redova

veličine manje) što rezultira većim naponima

koji su potrebni za rad OLED.

Takođe životni vijek OLED je nešto kraći od

poluprovodničkih LED. Ipak zahvaljujući

amorfnim karakteristikama moguća je fabrikacija

većih veličina, više od 40 inča.

Pošto je provodnost amorfnih organskih materijala

je vrlo mala, vrlo tanki organski filmovi

100-200 nm su potrebni da se samnje

potrebni radni naponi na neku prihvatljivu

vrijednost - ispod 10V. Ovo predstavlja veliki

izazov za tankoslojnu izvedbu posebno za velike

podloge. Postoje nekoliko tehnologija

fabrikacija, kao što su fizička depozicija iz

parne faze (naparivanje, obrtno nanošenje,

ink-jet štampa, i laserski navodjeno odsjecanje.

Prototipovi OLED panela od 40 inča su već

predstavljeni a OLED od 11 inča i manje su

već u komercijalnoj upotrebi. Drugi izazov za

velike ekrane su pouzdanost.

TV mora imati duži vijek trajanja od recimo

displeja za mobilni telefon. U skorije vrijeme

komercijalni OLED ekrani za mobilne uredjaje

i monitore su izašli na tržište. Ipak za TV

upotrebu OLED panel još uvjek ima relativno

kratak životni vijek ali i to je na putu da se riješi.

Dvije prednosti proizvodnje OLED displeja

su:

Niske temperature procesa,

neselektivni izbor materijala podloge što

pogoduje za izradu fleksibilnih displeja.

Jedna od strategija OLED proizvodnje jeste

da se poboljšaju performanse posebno radni

naponi i vijek trajanja da bi se približili ili

postali onoliko dobri kao kod LED. Takodje s

obzirom na mogućnost proizvodnje velikih

dimenzija potencijalni trošak proizvodnje

informacione tehnologije

jun2009

OLED je manji od LED. Zato što imaju neke

prednosti u performansama i troškovima

fabrikacije nad LED imaju šansu da zamijene

LED u nekim primjenama budući da su oboje

elektroluminescentni elementi sa sličnim

principima operacije. Pored toga u poredjenju

sa LED OLED imaju dvije posebne prednosti

: veće dimenzije panela i veća

rezolucija.

OLED će imati sličnu organizaciju panela kao

i LCD tj. koristiće TFT aktivnu matricu

AMOLED.

OLED ekrani predstavljaju budućnost i

sasvim je sigurno da će biti velik rival LCD i

Plasma tehnologiji.

FED

FED je displej koji koristi elektrone koji se

generišu sa emisionog polja da bi se pobudio

fosfor i generisala svjetlost. To je proces

sličan onom kod stare CRT tehnologije. Postoji

nekoliko različitih prilaza da bi se generisala

autoelektronska emisija kao što je

termojonska emisija, fotoemisija i emisiono

polje. Kod termojonske emisije elektroni se

termički pobudjuju da ’preskoče’ preko potencijalne

barijere, dok kod fotoemisije elektroni

se pobudjuju pod uticajem fotona.

Kod emisionog polja elektroni tunelski prolaze

kroz površinsku potencijalnu barijeru,

koja je sužena djelovanjem jakog električnog

polja.

Emisiono polje - emiter igra glavnu ulogu kod

autoelektronske emisije jednog FED-a. Struktura

i oblik emitera može biti u obliku kupe,

klina, cilindra ili cijevi. Regija emisije kod

emitera kupastog oblika je sam vrh. Postoje i

mnogi drugi tipovi emitera kao što je Spindtov

emiter, emiter sa karbonskim nan-

otubama (CNT), površinsko provodni emiter

(SCE). Spindt emiter koristi zaoštreni konusni

materijal za emiter dok CNT koristi karbonsku

cijev nanometrijskog prečnika. SCE koristi

materijal koji se zove PdO sa nano

strukturom da bi se generisali elektroni. Svi

ovi tipovi emitera mogu biti neželjeno

oštećeni jonima koji se generišu od zaostalog

gasa. Ova neželjena šteta obično rezultira

relativno kratkim vremenom rada. Zato su

kod FED-a strogo potrebni manji zaostali

gasovi i manji radni naponi. Da bi se

omogućili manji radni naponi potreban je

emiterski materijal niskih opterećenja i zaoštrene

strukture. Takodje je potreban

vakuum da bi se eliminisali zaostali gasovi.

I FED i CRT koriste fosfor ako supstancu za

generisanje vidljive svjetlosti što zahtijeva

vakuum da bi se obezbijedio dug život elektronske

emisije. Struktura FED-a sastoji se od

emitera, elektrode i fosfora koji je sličan

onom kao kod CRT-a. Performanse displeja

su takodje slične kao kod CRT-a. Ipak struktura

sa držačem odstojanja je potrebna kod

FED-a da bi se održao prostor između fosforne

ploče i ploče emisionog polja. Emisiona

uniformnost zavisi ponajviše od oblika

emitera i to je ključni izazov FED tehnologije.

I pored svega FED struktura je prosta jer ne

zahtijeva pozadinsko osvjetljenje, kolorne filtere,

polarizatore, i druge optičke filmove

koji su potrebni kod LCD-a. Nadalje FED

imaju veću efikasnost osvjetljenja, brži vremenski

odziv, šire uglove gledanja i bolje

temperaturne radne opsege od LCD-a. FED

se mogu široko primjenjivati za prikaz statičnih

slika do brzo pokretnih slika, u hladnom

i toplom ambijentu,za personalnu kao i

javnu upotrebu.

FED je stara-mlada tehnologija čije usavršavanje

tek predstoji.

strana

25


MapPoint je namijenjen prije

svega poslovnim ljudima koji na

jednostavan i vizuelno prijemčiv

način, dok su u pokretu, imaju

potrebu da dođu do željenih podataka

i izvrše bezbolno planiranje

svoje rute kretanja.

Kratak opis

arhitekture

MapPoint sistem sastoji se od

dvije ključne komponente:

1.MapPoint Location Server

2.MapPoint Web Servis

Sam MapPoint Location Server

sastoji se od 3 komponente:

MapPoint 2009

Željka Račić

-MapPoint Location Server

baza podataka

-MapPoint Location Server Web Servis

-MapPoint Location Server menagement konzola

Ne dajte se zbuniti sličnošću naziva ovih komponenata, svaku ćemo

ukratko objasniti u nastavku ovog kratkog članka. Važno je istaknuti

da MapPoint Location Sever (MLS) postavlja firma koja u svoje poslovanje

uvodi "location-sensitive" aplikaciju, dok za održavanje Map-

Point Web Servis-a brine Microsoft. Za postavljanje MLS-a potreban

je, između ostalog, MS Win. Server 2000(2003) operacioni sistem i

MS SQL Server 2000.

26 strana

1.MapPoint Location Server

MapPoint Location Server baza podataka služi za čuvanje informacija

o korisnicima sistema, najčešće su to podaci o mobilnim zaposlenih

firme. Osnovni podaci se vuku iz Active Directory-a firme. Njima se

dodaju još neke informacije važne za funkcionisanje MLS-a, među kojima

su najvažniji naziv mobilnog operatora i broj mobilnog uređaja

korisnika. Korisnik mora biti prethodno prisutan u Active Directory-u

da bi mogao biti registrovan unutar MLS baze. Za postavljanje Map-

Point Location baze podataka potreban je MS SQL Server 2000.

MapPoint Location Server Web Servis pruža jednostavan SOAP API

koji aplikacijski programeri koriste za dobijanje različitih informacija o

lokaciji korisnika registrovanih u MLS bazi podataka i pružanje korisnicima

mogućnosti da podese različita privatna podešavanja,

npr.zabrane lociranje svojeg položaja. Na kraju krajeva, korisnici

mogu i direktno pristupati MLS Web Servisu i pozivati metode iz default

WS interfejs, naravno ako razumiju vraćeni XML.

MapPoint Location Server menagement console je obični, dosta

zgodni, MMC(Microsoft Management Console) snap-in koji

omogućuje administratorima jednostavno administriranje MLS-a.

Pojednostavljena arhitektura sistema

MLS komunicira sa nuditeljima mobilnih usluga putem softverskih

plug-inova koji su specifični za svakog pojedinog provajdera. Složiti

ćete se da je ovo jedan od najboljih feature-a ovog rješenja jer

omogućuje korišćenje jedinstvenog WS API-ja za lociranje, nezavisno

informacione tehnologije

jun2009


o mobilnom provajderu kojeg koriste pojedini

korisnici.

Sve ove 3 prethodno spomenute komponente

dostupne su unutar besplatnog downloada

kojeg možete skinuti sa:

http://msdn.microsoft.com/mappoint/mappointlocintro/mappointlocsrvdownloads/default.aspx

2.MapPoint Web Servis

MapPoint Web Servis pruža jednostavan SOAP

API koji omogućava integiranje geografskih

karata, kao i različitih mogućnosti pronalaženja

lokacija i rutiranja (pronalaženja najbližeg puta

između odabranih lokacija) u vašu aplikaciju.

Pruža nekoliko osnovnih podservisa (find, render,

route) koji pružaju prethodno navedene usluge.

Za održavanje samog Web Servisa brine se

Microsoft koji redovno proširuje fond

raspoloživih karata i informacija o različitim

lokacijama na njima (POI - Point Of Interest).

Registrovanim korisnicima čak je omogućeno dodavanje

svojih vlastitih custom POI-ja (sa velikom

količinom pripadajućih opisa). Ono što je

zgodno je da ovaj WS možete koristiti direktno u

svojoj aplikaciji, nezavisno o MLS-u.

Registracijom na https://mappointcss.partners.

extranet.microsoft.com/ MwsSignup/Eval.aspx

dobijate test account koji možete koristiti 45

dana. MapPoint WS SDK

pomoću kojeg možete lako početi razvoj aplikacija

unutar VS.NET 2003 nalazi sa na

http://msdn.microsoft.com/mappoint/mappointweb/mappointwsdownloads/default.aspx.

Tačnost lociranja

Tačnost lociranja zavisi o samoj tehnici koju mobilni

provajderi koriste za lociranje. Najintuitivniji

algoritam vjerovatno koristi nekakvo upoređivanje

snage signala uređaja u više različitih stanica

i koristi te informacije za određivanje pozicije

uređaja. U ruralnim, slabo pokrivenim područjima

tačnost ove metode je sigurno nešto

lošija. S druge strane, u urbanim područjima

informacione tehnologije

jun2009

može se dobiti dosta tačna informacija koristeći

samo lokaciju stanice koja trenutno uslužuje korisnika,

jer su stanice gušće raspoređene.

Tehnologija

Approximate location accuracy

Cell Sector

Urbane sredine: 1 – 3 kilometers

Suburbane sredine: 3 - 20 kilometers

Assisted GPS (AGPS)

10 – 50 metara

Vremenska razlika dospijeća (TDOA)

100 metara

Ugao docpijeća (AOA)

100 metara

Sigurnost i privatnost

Sva komunikacija između MLS-a i mobilnog

providera, i između MLS-a i MapPoint Web

Servisa odvija se korištenjem SSL-a. Sastav

omogućava drugim korisnicima uvid samo u podatke

o lokaciji svakog pojedinog korisnika,

štiteći ostale osobne podatke.

Preporučena sigurnosna

arhitektura sistema

Takođe, svakom korisniku

je

omogućeno da kontroliše

svoju privatnost.

Tako, npr.

korisnici mogu eksplicitno

izraziti pristanak

na otkrivanje

svog položaja, blokirati

lociranje, podesiti

sastav tako da im

omogući primanje

SMS ili E-Mail poruka

u slučaju lociranja od

strane drugih korisnika, itd.

Novo u MapPointu 2009

Ažurirane karte - Novi geografski i demografski

podaci

Mapiranje podataka - Koristite karte imajući u

vidu smisao podataka

Carinska teritorija - Definišite područja vlastite

isporuke ili prodaje

Programiranje-Razvijte custom rješenja i specifične

dodatke

Mobilno - Pošalji adrese i brojeve telefona na

vaš mobilni uređaj

Korisnici mogu i

direktno pristupati

MLS Web Servisu i

pozivati metode iz

default WS interfejs,

naravno ako razumiju

vraćeni XML.

Za održavanje samog

Web Servisa brine se

Microsoft koji redovno

proširuje fond

raspoloživih karata i

informacija o različitim

lokacijama na njima

(POI - Point Of Interest)

strana

27


Mandriva 2009.1 "Spring"

Mandriva Linux je dostupna u "Spring" verziji, oznake

2009.1. Kao što je i uobičajeno, možete se odlučiti

između tri različita izdanja: One Edition (besplatni

LiveCD s priloženim upravljačkim driver-ima), Powerpack

edition (komercijalna verzija u koju je uključena

podrška, codec-i za MP3, WMA, WMV i set različitih

aplikacija) i kao posljednja Free edition (besplatna

verzija koja sadrži isključivo pakete otvorenog koda).

Radna okruženja koja su prisutna su KDE 4.2.2 (KDE3

je izbačen, iako pakete još uvijek možete povući iz

Contrib-a), GNOME 2.26 i Xfce 4.6. Linux kernel verzije

2.6.29, posebno prilagođen od strane Mandriva tima,

sa podrškom za EXT4 file sistem. Od ostalih paketa tu

je X.org 7.4, Mozilla Firefox 3, OpenOffice.org kancelarijski

paket sa dodatnim ekstenzijama i dr.

Takođe je najavljeno i do 25% kraće vrijeme boot

procesa, bolja podrška za veći broj netbook-ova (Asus

EeePC modeli, Acer Aspire One, MSI Wind i dr.),

poboljšani zaštitni centar (MSEC).

Intel i Novell u partnerstvu

Intel i Novell su nedavno najavili partnerstvo i udružili

snage kako bi postakli OEM i ODM proizvođače da prihvate

Moblin, Linux distribuciju optimizovanu za Intel

Atom procesore a namijenjenu mobilnim internet uređajima

i netbook-ovima.

Novell je već počeo sa razvojem SUSE Linux distribucije

bazirane na Moblinu, a u planu je i pokretanje

Novell Open Labs grupe u Taiwanu. Datum još nije

poznat, ali iz Novell-a poručuju da bi njihova verzija

trebala ugledati svjetlo dana par nedjelja nakon finalne

verzije Moblina 2.0.

PulseAudio nova verzija

PulseAudio server je od nedavno

dostupan i u novoj verziji 0.9.15,

koja donosi dosta značajnih promjena. U prvi plan se

postavlja podrška za Bluetooth audio uređaje preko

BlueZa, zatim podrška za Apple Airport Express, onda

28 strana

imamo i rekonfiguraciju audio uređaja "u letu", kao i

novu verziju "PulseAudio Volume Control" aplikacije,

koja sada dolazi sa proširenim opcijama.

Dell Mini 10 s Ubuntu Linuxom

Inspiron Mini 10, Dellov

netbook, do sada je isporučivan

isključivo s

Windows XP OS-om,

međutim od nedavno

postoji izbor i možete birati

i Ubuntu Linux (SAD

i Kanada, ubrzo se očekuje i na drugim lokacijama). Svi

koji se odluče na opciju sa Linuxom uštediće skoro

100$. Pored uštede dobija se mogućnost nadogradnje

na SSD disk (32 GB ili 64 GB). Dell se odlučio na stabilni

Ubuntu 8.04 LTS.

Mozilla Prism 1.0

Mozilla-in servis „Web aplikacija kao desktop aplikacija“

je došao do verzije 1.0. Kompanija je

pokrenula sopstveni sajt posvećen aplikaciji i izdala

ažurirani API koji omogućava programerima da dođu

do Prism specifičnih karakteristika za Web aplikacije.

Ova verzija takođe posjeduje više

simpatičnih novih dodataka kao što

su tray ikone za notifikaciju. Podešavanja

specifična za aplikacije kao i opcije

za automatsko ažuriranje. Kao što je slučaj i sa

Firefox-om korisnici mogu da obrišu privatne podatke

kao što su korisnička imena i lozinke zajedno sa istorijom

pretraživanja. Pretpostavlja se da će Prism naći

svoje mjesto kao ugrađena karakteristika u nekoj od

sljedećih Firefox verzija. Više o projektu možete naći

na adresi http://prism.mozilla.com/.

Linux na desktop računarima

u svijetu na 1,02%

Po navodima u Market Share izvještaju kompanije Net

Applications udio na tržištu Linux OS-a na desktop i

laptop računarima u cijelom svijetu u aprilu iznosio je

jedan procenat.

U

prvom kvartalu

ove godine

vrijednost

je bila još

ispod 0,9 %.

Windows je

na 87,9 procenata,

Mac OS na

9,7 procenata a iPhone na 0,55 procenata.

Statistika je urađena na osnovu 160 miliona posjetilaca

mjesečno na više sajtova na kojima je postavljen

alat za statistiku HitsLink firme Net Applications.

informacione tehnologije

jun2009


S obzirom da posao kojim se bavim skoro je nemoguće zamisliti

moj dan bez interneta pa makar to bio i vikend. U stvari,

kad malo bolje razmislim, mislim da je danas skoro nemoguće

zamisliti bilo čiji dan bez interneta.

Moj dan na internetu počinje ujutro čim dođem na posao.

Tada slijedi obavezno čitanje mailova a zatim, ukoliko mi

obaveze dozvole, i pregled za mene veoma bitnih linkova

www.bit.me, www.techworld.com i www.oracle.com. Na

njima pronalazim interesantne informacije od kojih, između

ostalog, sklapam sliku kretanja razvoja informatike u svijetu i

kod nas.

Internet koristim maltene non stop. U kancelariji sam stalno

online putem broadband konekcije, kao i sve moje kolege. Internet

koristim i na mobilnom telefonu ukoliko se ukaže

potreba za hitnim mailom. Pored toga korisnik sam i 3G Interneta

u situacijama kada sam na terenu. Kod kuće takođe posjedujem

broadband konekciju ali se trudim da je ne koristim

puno jer je to vrijeme kada se odmaram od napornog dana.

Moj dan

na

internetu

Branimir Bukilić,

direktor

MG Soft d.o.o.

preduzeće za

informatički inženjering

Ipak, pred spavanje skoro uvijek iskoristim trenutak da posljednji

put provjerim poštu kako bih se pripremio za sutrašnji dan.

Na radnom mjestu koristim sve blagodeti interneta. Mail je

stalno aktivan i za mene se može reći da brže odgovaram na

mail nego na sms. Pored e-maila i pretraživanja www-a Internet

uveliko koristim i za komunikacije sa kolegama i poslovnim

partnerima putem VoIP-a.

Za to mi služe neizbježni Skype i Windows Live Messenger a

nerijetko i lokalni VoIP operater.

Internet je jedna velika gomila podataka i servisa i potrebno je

samo naučiti kako iz te gomile izvući djeliće koje možemo iskoristiti

za naše poslovanje. Ukoliko to uspijemo tada se može

reći da nam Internet u mnogome pomaže u poslovanju. Ukoliko

pak provodimo dosta vremena koristeći Internet, a ne uspijevamo

da se snađemo u toj gomili potrebno je potražiti

pomoć kolega ili stučnih lica kako bismo naučili da ga najracionalnije

iskoristimo, jer u toj gomili čovjek može lako da se

izgubi.


WWW

inter(n)etsantni linkovi

www.prekoveze.me je prvi crnogorski specijalizovani

portal nastao usljed potrebe da se

na lak i brz način dođe do informacija o slobodnim

radnim mjestima u Crnoj Gori.

Namijenjen je svima vama koji ne sjedite i

čekate da se stvari dese već preuzimate inicijativu

i pravite sami prvi korak.

www.buildmagazin.com je besplatni

poslovni časopis građevinske industrije čiji je

cilj da na najdirektniji način pruži

neophodne informacije svim preduzećima i

svim profesionalcima koji posluju u domenu

građevinske industrije.

www.extra-zabava.com je web stranica koja

nudi sve na jednom mjestu –mp3 download,

smiješne video klipove i slike, igrice (download,

flash, online), kao i besplatno slanje

sms poruka sa neta, i još mnogo toga.

informacione tehnologije

jun2009

Ako ste ljubitelj vojnih sadržaja na ovoj

web stranici www.military.discovery.com

možete naći raznolik spektar militarnih

igara, video zapisa i zanimljivosti

www.atpworldtour.com nudi priliku

zaljubljenicima u „bijeli sport“ da samo

jednim klikom dođu do informacija o rezultatima

i aktivnostima svojih teniskih idola

www.twitter.com funkcioniše poput blogova

i svakako je novi globalni fenomen. Često se

naziva i SMS-om Interneta, zbog veličine

poruka koje podržava i zbog toga što je

sadržaj moguće lako pratiti i na mobilnim

telefonima.

www.znanje.infostud.com je interesantan i

sadržajan web sajt koji podstiče učenje i usavršavanje

tokom cijelog života i nudi korisne

informacije u domenu edukacije

Ako je za Vas vrijeme novac i često želite

znati koliko je tačno sati u raznim krajevima

svijeta, tu je www.timeticker.com , neobičan

sajt namijenjen upravo vama

strana

31


32 strana

DesignClock

Ako želite da displej vašeg mobilnog telefona

izgleda ljepše, a da

uz to ima korisnu

funkciju DesignClock je

prava stvar za vas.

DesignClock je moćan, a

uz to i koristan alat koji

se može koristiti kao

screensaver sa podesivim

digitalnim satom i sa opcijom promjene

izgleda pozadine, sata i kalendara.

Ovaj alat na displeju takođe prikazuje informacije

o propuštenim pozivima,

porukama i mail-ovima u inboxu.

DesignClock je ugrađen u operativni sistem,

a podržava engleski i njemački jezik.

Skyfire 1.0 Browser

Od nedavno je na tržištu dostupan novi

browser – Skyfire verzija 1.0. Kao i Opera

Mini, Skyfire je proxy

baziran browser. To

znači da se web sadržaj

kompresuje prije nego

dođe do vašeg telefona

i da ga browser brže

učitava i tako trošiti

manje protoka.

Za razliku od Opere, Skyfire dolazi sa podrškom

za Silverlight, Flash video i Real-

Media. Od kad ima podršku za Ajax, ovaj

browser bi trebao da radi za sveki web

sajt.

Voice Inbox

Voice Inbox je

aplikacija koja

unapređuje

vaš telefon u

sekretaricu.

Instalirajući

Voice Inbox

na vašem

telefonu

možete se

osloniti na nezavisnu sekretaricu sa

lokalnim čuvanjem poruka, umjesto da za

to koristite usluge vašeg operatora.

Kada vas neko pozove, aplikacija odgovara

pozdravom koji ste vi definisali i snima

govornu poruku koju vam ostavlja onaj ko

vas je pozvao. Kada dobijete novu poruku

vidjećete obavještenje na displeju telefona

– Voice Inbox pokazivač će promijeniti

boju u crvenu, a ako nemate novih

poruka pokazivač će biti žute boje.

Možete da preslušate ili izbrišete priml-

jene poruke, kao i da vidite detalje kao

što su: kada je poruka snimljena, ko vas je

pozvao, a samo jednim klikom možete

pozvati nazad osobu koja vam je ostavila

poruku.

Prednosti:

Poruke koje dobijete se smještaju na

vašem telefonu tako da ih lako možete

ponovo preslušati ili izbrisati bilo kad i

bilo gdje.

Promjena indikatora na status baru vam

govori da ste primili nove poruke.

Možete izabrati da li da poruke preslušate

preko zvučnika ili slušalica.

Povezivanje sa telefonskim imenikom

omogućava jednostavno prepoznavanje

osobe koja je ostavila poruku

Aplikacije je jednostavna za korišćenje.

Voice Inbox je dostupan na engleskom,

francuskom, italijanskom, njemačkom,

španskom i bugarskom jeziku.

Advanced Blocker

Advanced Blocker (AB)

je sve-u-jednom

rješenje koje će vam pomoći

da filtrirate neželjene

glasovne pozive,

video pozive, SMS i

MMS poruke.

AB je aplikacija sa kojom

ćete jednostavno podesiti

filter za neželjene ili

pozive u pogrešno vrijeme.

Da biste blokirali pozive

ili poruke i sa nekog broja sve što treba da

uradite je da taj broj importujete u aplikaciju.

Kontakte možete importovati iz

imenika, telefonskog loga ili ručno.

Takođe možete blokirati pozive sa

sakrivenih brojeva.

Postoji vizuelni indikator koji će vas upozoriti

ako imate blokirani poziv ili poruku.

Dolazni pozivi (i glasovni i video) se blokiraju

tonom zauzeća, a poruke (i tekstualne

i MMS) se filtriraju bez zvučnog ili

svjetlosnog upozorenja.

Blocked History log opcija će vam

pokazati sve nove blokirane

pozive/poruke.

Mogu se pročitati detalji odbijenog

poziva/poruke, a poruke se mogu pročitati.

informacione tehnologije

jun2009


Piše:

Danilo

Tomčić

Web browser je sasvim

solidan i dosta lako izlazi na

kraj sa ’težim’ stranicama.

Mana je izostanak Flash-a,

što znači da će ljubitelji

Flash videa i You Tube-a

morati da se snalaze na

neki drugi način

Video se snima u QVGA

rezoluciji na 15fps, što je za

današnje standarde malo

Kvalitet fotografije

napravljen ovom kamerom

je fantastičan, kao da

je neki high-end model

u pitanju

informacione tehnologije

jun2009

Samsung S7220 Ultra b

SAMSUNG S7220 Ultra b je

uređaj dopadljivog izgleda

koji, da je izašao nešto ranije,

mogao biti svrstan u Soul

grupu. Danas, zauzima

središnju poziciju u Samsung

portfoliju i predstavljen je

veoma tiho, bez ikakve

pompe. Samsung S7220 Ultra

b je opremljen QVGA

AMOLED ekranom od 2.2

inča. AMOLED ( Active Matrix

Organic Light Emitting Diode )

je najnovija tehnologija tankih

ekrana sa vrhunskim kvalitetom

prikaza.

Na žalost, ekran nije baš

dobro vidljiv pod direktnim

sunčevim

svjetlom.

Korisničkiinterfejs

je

klasičan,

samo što je

ovaj put baziran

na

Flash-u.

Jedina

primjetna

razlika u

odnosu na

slične modele je

što je prisutna animacija

pozadine u glavnom meniju.

Obavljanje poziva sa ovim

modelom je sasvim solidno,

bez ikakvih problema sa prijemom

signala. Možete koristiti

Search opciju prilikom pozivanja

broja, koja je slična kao

opcija Smart Dialing kod ostalih

modela. Imenik nije

napredovao još od U900 Soul

modela. Možete smjestiti

1000 kontakata sa nekoliko

unosa po jednom kontaktu.

Kontakti sa SIM

kartice i memorije telefona

se mogu prikazati

istovremeno. Rad sa fajlovima

je veoma lak, pa

čak i da se ne možete

sjetiti gdje ste smjestili

određeni fajl, Ultra b

posjeduje fantastičnu

opciju traženja tako da ćete ga

lako naći. Galerija slika ovaj

put nije aplikacija

sama za sebe, već se

nalazi u dijelu za rad

sa fajlovima. Jedina

mana je veoma sporo

zumiranje slike, koje će

vas sigurno znati iznervirati.

Muzički plejer je aplikacija

koja takođe nije

pretrpjela neke drastične izmjene,

ali svoj posao obavlja na

zadovoljavajućem nivou. Plejer

može biti minimiziran da

radi u pozadini i

može se upravljati

sa

njime direktno

iz

homescreen-a.

FM radio

može memorisati

neograničen broj

radio stanica, a zanimljiva

opcija je automatsko

traženje što bolje frekvencije

za određenu radio stanicu.

Video plejer je sasvim običan i

posjeduje najosnovnije

funkcije. Samsung S7220

Ultra b je opremljen kamerom

od 5 megapiksela, rezolucije

2560 x 1920 piksela. Interfejs

kamere je sličan kao kod modela

U900 Soul i potrebno je

određeno vrijeme da se na

njega naviknete.

Ipak, nudi veliki broj

opcija koje će se

svidjeti

i najzahtjevnijim

korisnicima. Kvalitet fotografije

napravljen ovom

kamerom je fantastičan, kao

da je neki high-end model u

pitanju. Video se snima u

QVGA rezoluciji na 15fps, što

je za današnje standarde

malo. Sa ovim modelom

možete računati na 3G sa

HSDPA podrškom i GPRS internet

surfovanjem.

Web browser je sasvim solidan

i dosta lako izlazi na kraj

sa ’težim’ stranicama. Mana je

izostanak Flash-a, što znači da

će ljubitelji Flash videa i You

Tube-a morati da se snalaze

na neki drugi način. Svi će biti

iznenađeni kada čuju da Samsung

S7220 Ultra b posjeduje

integrisani GPS risiver. Na

žalost, Samsung Mobile Navigator

aplikacije se ne može

naći kod ovog modela.

Umjesto toga, koristi se

Google Maps aplikacija, koja

ne podržava glasovnu navigaciju,

a mape se moraju skidati

u realnom vremenu. Ovo

će mnogo uticati na vaš mjesečni

račun, tako da će rijetko

ko pribjeći ovakvom

rješenju. Da li je prosječan

uređaj sa fantastičnom

kamerom pravo

rješenje za vas,

prosudite

sami.

strana

33


1. Tačno odrediti problem

koji treba da se riješi

Programi se obično pišu da bi izvršili određeni zadatak, ali zadatak ne

mora biti uvijek jasan sam po sebi. Potrebno je prikupiti dodatne podatke

da bi se zadatak mogao tačno odrediti. Jasno određivanje

problema otklanja mogućnosti nesporazuma i olakšava postupak

razvoja programa.

2. Odrediti ulaze koje će program

tražiti i izlaze koje će program

stvarati.

Ulazi i izlazi programa moraju biti određeni da bi se program dobro

uklopio s drugim djelovima razvojnog postupka u jedinstvenu cjelinu.

3. Rastaviti program na klase i

pripadajuće metode.

Odrediti jednu ili više klasa i njihovo djelovanje, međusobno i sa vanjskim

svijetom. Za svako međudjelovanje odrediti zasebnu metodu.

4. Razviti algoritme koji će biti

primjenjeni u pojedinim metodama

Algoritam je opis postupka korak po korak do konačnog rješenja

problema. Potrebno je pronaći logičan način za podjelu većih problema

na manje sve dok se čitav zadatak ne podijeli na niz malih, jednostavnih

i lako razumljivih zadataka. Nakon toga, ti mali zadaci se

ponovo rastavljaju dok se ne dođe do dijelova koji se mogu predstaviti

Java naredbama. Ovaj postupak se najčešće izvodi korišćenjem

pseudokoda.

Prevođenje algoritma u Java naredbe.

Ako je rastavljanje problema dobro obavljeno, ovaj korak se svodi na

jednostavno zamjenjivanje pseudokoda odgovarajućim Java naredbama.

Testiranje konačnog Java programa.

Najduži i najvažniji dio razvojnog postupka. Dijelove programa je

potrebno, ako je moguće, prvo testirati pojedinačno, a zatim i program

u cjelini. Potrebno je provjeriti da program ispravno radi sa

svim dozvoljenim vrstama ulaznih podataka. Često se događa da se

program pisan i testiran samo na uobičajnom ulaznom skupu ruši ili

daje netačne rezultate samo zbog korišćenja različitog ulaznog skupa.

Ako program sadrži grananja potrebno je provjeriti sva moguća

grananja da bi se provjerila ispravnost rada programa u svim

mogućim uslovima.

34 strana

šoljica kafe za

programere

9. dio Postupak razvoja programa

Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran” Podgorica

Primjer

Ovako definisan postupak razvoja programa na primjeru izgleda

ovako:

Zadatak: Razviti i napisati program za nalaženje korijena kvadratne

jednačine bez obzira na vrstu.

1. Tačno odrediti problem koji se želi riješiti.

Problem za ovaj zadatak je vrlo jednostavan. Potrebno je napisati

program koji računa korijene kvadratne jednačine, bez obzira jesu li

različiti realni, jednaki realni ili kompleksni.

2. Odrediti ulaze i izlaze programa.

Ulazi koje će ovaj program tražiti su koeficjenti kvadratne jednačine

a,b i c. Jednačina ima oblik:

ax2+bx+c=0. Izlazi iz programa će biti korijeni kvadratne jednačine,

bez obzira na vrstu.

3. Rastaviti program na klase i pripadajuće metode.

Ovaj korak će, za početak, biti jednostavan jer jednostavni problemi

mogu biti riješeni korištenjem samo jedne klase. Za ovaj problem dovoljna

je jedna klasa i jedna metoda. Neka ime klase bude Kvadratna-

Jednačina i neka je potklasa klase Object (ako se izričito ne definiše

ni jedna druga superklasa, sve nove klase su podklase klase Object).

Jedina metoda u ovoj klasi se, naravno, zove main.

4. Razviti algoritme koji će biti primjenjeni u pojedinim metodama.

U ovom programu biće samo jedna metoda. Main metoda može se

rastaviti na tri glavna dijela, čije uloge su ulaz, obrada i izlaz podataka:

Učitaj ulazne podatke

Izračunaj korijene

Ispiši korijene

Svaki od ovih glavnih dijelova može se rastaviti na manje, detaljnije

dijelove. Postoje tri načina računanja korijena, zavisno o vrijednosti

diskriminante, pa je potrebno koristiti if/else strukturu. Konačni

pseudokod igleda:

Uzmi podatke a,b i c

Izračunaj vrijednost diskriminante (b*b-4.*a*c)

if diskriminanta>0 {

x1=(-b+Math.sqrt(diskriminanta))/(2.*a)

x2=(-b-Math.sqrt(diskriminanta))/(2.*a)

Ispiši poruku da jednačina ima dva različita realna

korijena

Ispiši korijene

}

informacione tehnologije

jun2009


else if diskriminanta==0 {

x1=-b/(2.*a)

Ispiši poruku da jednačina ima dva jednaka realna

korijena

Ispiši korijene

}

else {

realniDio=-b/(2.*a)

imaginarniDio=Math.sqrt(Math.abs(diskriminanta))/(2.*a)

Ispiši poruku da jednačina ima dva kompleksna

korijena

Ispiši korijene

}

5. Pretvoriti algoritam u Java naredbe.

Konačni izgled Java koda:

/*

* Namjena:

* Ovaj program izračunava rješenja kvadratne jednačine oblika:

* a*x*x + b*x + c = 0.

* Računa rješenja bez obzira na vrstu korijena jednačine.

*

*/

public class KvadratnaJednačina {

// Definisanje main metode

public static void main(String[] args) {

// Deklarisanje i definisanje varijabli

double a; // Koeficijent uz x**2 jednacine

double b; // Koeficijent uz x jednačine

double c; // Konstanta jednačine

double diskriminanta; // Diskriminanta jednačine

double imaginarniDio; // Imaginarni dio rješenja

double realniDio; // Realni dio rješenja

double x1; // 1. rješenje jednačine

double x2; // 2. rješenje jednačine

System.out.println("Ovaj program računa rješenja kvadratne ");

System.out.println("jednačine oblika:");

System.out.println("A * X**2 + B * X + C = 0.");

a=1.;

b=2.;

c=1.;

// Izračunavanje diskriminante

diskriminanta = b*b - 4. * a * c;

// Izračunavanje rješenja, zavisno o diskriminanti

if (diskriminanta > 0. ) {

// Dva realna rješenja...

x1 = ( -b + Math.sqrt(diskriminanta) ) / ( 2. * a );

x2 = ( -b - Math.sqrt(diskriminanta) ) / ( 2. * a );

System.out.println("Ova jednačina ima dva realna rješenja:");

System.out.println("X1 = " + x1 + ", X2 = " + x2);

}

else if (diskriminanta == 0. ) {

// Jedno dvostruko rješenje...

x1 = ( -b ) / ( 2. * a );

System.out.println("Ova jednačina ima dva identična rješenja:");

System.out.println("X1 = X2 = " + x1);

}

else {

// Kompleksna rješenja...

realniDio = ( -b ) / ( 2. * a );

imaginarniDio = Math.sqrt( Math.abs(diskriminanta) ) / ( 2. * a

);

System.out.println("Ova jednačina ima kompleksna rješenja:");

System.out.println("X1 = " + realniDio + " +i " + imaginarniDio);

System.out.println("X2 = " + realniDio + " -i " + imaginarniDio);

}

}

}

6. Testiranje konačnog Java programa odradite sami u razvojnom

okruženju BlueJ što smo opisali u predhodnim brojevima BIT-a.

Bratstva Jedinstva Blok7, ulaz 2 +382 20 634 180 www.infostream.co.me


Nikola

Sekulić

CG ContrateamWEB

U prethodnom dijelu čitali ste o Wordpress-u, instalaciji wordpress

sistema, podešavanju wordpress sistema, upoznali ste sa sa admin

panelom i rasporedom alatki u njemu kao i sa izgledom default teme

i njenim opcijama.

U ovom dijelu nastavljamo sa pisanjem o podešavanjima wordpressa,

dodavanju i uređivanju vijesti, stranica, kategorija i linkova.

Dodavanje stranica

Stranice su sastavni dio svake web prezentacije i posjetioci se pomoću

njih informišu o vama ili i o vašoj kompaniji. Dodavanje i uređivanje

stranica u Wordpress-u je veoma jednostavno pa ćete kroz

nekoliko koraka kreirati stranice za Vašu web prezentaciju.

Prvo je potrebno da se ulogujete i pristupite admin panelu.Postupak

logovanja i pristupanja, kao i izgled i raspored alatki u admin panelu,

objašnjen je u prošlom broju.

Nakon što ste se ulogovali i pristupili

admin panelu potrebno je da

u kategoriji content izaberete opciju

pages. Desno Vam se otvara

pregled do sada kreiranih stranica i

opcije za njihovo uređivanje dok se

sa lijeve strane ispod opcije pages

otvara podmeni sa opcijama edit i

new page. Pošto želite da dodate

novu stranicu izaberite opciju new

page. U centralnom dijelu vam se otvara editor gdje treba da upišete

naslov odnosno naziv stranice, ispod se nalaze male ikonice pomoću

kojih dodajete video klipove,zvučni zapis,fotografije. Ispod ovih ikonica

nalazi se veliko polje za tekst iliti editor Vaše stranice. Tekst koji

uneste u ovo polje i fotografije koje dodate u ovo polje biće prikazani

na stranici. Tekst koji unesete možete boldovati, centrirati, linkovati...Takodje

možete primijetiti da se u desnom uglu polja za upis

teksta nalaze opcije Visible i HTML.HTML opcija služi za dodavanje

određenog html koda na stranicu.

V dio

Nakon što ste kreirali Vašu prvu stranicu potrebno je da je snimite

odnosno objavite.To ćete odraditi klikom na opciju publish (plavi dugmić)

koja se nalazi u kategoriji publish sa desne strane. Ukoliko prije

objavljivanja želite da pogledate kako će izgledati vaša stranica,to

možete učiniti opcijom Preview koja se takodje nalazi u sekciji publish

sa desne strane a ukoliko još ne planirate da objavite stranicu

nacrt možete sačuvati opcijom save draft.

Sada pristupite vašoj web prezentaciji i vidjećete da će se pored

stranice Home pojaviti i naziv vaše stranice. Kliknite na naziv i

otvoriće vam se upravo kreirana stranica.

Dodavanje vijesti

Dodavanje vijesti u wordpress-u je slično kao i dodavanje stranica.

Nakon što ste pristupili admin panelu potrebno je da u sekciji content

izaberete opciju Articles. Kao I kod kreiranja stranica, u centralnom

dijelu se otvara

pregled

dosadašnjih vijesti

I opcije za

njihovo uredjivanje

I brisanje, a

sa lijeve strane se

otvara podmeni

sa opcijama za

dodavanje novih

vijesti, uredjivanje

postojećih

vijesti, kreiranje

kategorija.

Kliknite na opciju za dodavanje nove vijesti. Kao i kod stranica u centralnom

dijelu Vam se otvara editor gdje treba da upišete naslov

odnosno naziv vijesti, ispod se nalaze male ikonice pomoću kojih dodajete

video klipove,zvučni zapis,fotografije. Ispod ovih ikonica nalazi

se veliko polje za tekst iliti editor Vaše vijesti odnosno teksta.


jenog html koda na stranicu.

informacione tehnologije

jun2009

Tekst koji unesete

možete

boldovati,centrirati,linkovati...

u

desnom uglu polja za

upis teksta nalaze se opcije

Visible i HTML. HTML opcija

služi za dodavanje odred-

Vijest možete objaviti,pogledati prije objavljivanja iliti sačuvati

nacrt. Vijest objavljujete na isti način kao i stranicu klikom na

dugme Publish.

Sve vijesti se objavljuju na naslovnoj stranici prezentacije.

Kreiranje

kategorija

Poput stranica i vijesti,

kategorije su od velikog

značaja za web

prezentacije naročito ako

se radi o weblogu. Ukoliko

se Vaša prezentacija bavi

računarima potrebno je

da vijesti rasporedite po

odredjenim kategorijama

npr(hardver,softver, programiranje,web

design…) ili ukoliko se Vaša prezentacija bavi

sportom potrebno je da vijesti sortirate po vrsti, npr (fudbal, tennis,

odbojka…)

Kategorije kreirate klikom na opciju Categories koja se nalazi u sekciji

Content.

Otvara vam se admin panel sa podijeljenim srednjim dijelom.Sa

desne strane se nalaze do sada kreirane kateogorije I opcije za njihovo

uredjivanje a sa lijeve polja iliti forma za kreiranje nove kateogorije.Potrebno

je da popunite polja za naziv kategorije,opis

kategorije,a ukoliko zelite da kreirate pod kategoriju imate opciju da

izaberete kategoriju ,,domacina’’.

Kreiranjem kategorija olakšavate pregled i čitanje vijesti i činite

Vašu prezentaciju iliti weblog funkcionalnijim i preglednijim.

Vijest kategorišete tako što prije objavljivanja u donjem desnom

uglu u sekciji Categories čekirate kategoriju koju želite.

U ovom dijelu ste naučili da dodajete i uredjujete vijesti,stranice I

kategorije. U sledećem broju nastavljamo sa podešavanjima wordpress-a

I uredjivanjem prezentacije.

Ukoliko imate nešto da pitate u vezi četvrtog dijela Web škole kontaktiraje

nas na mejl adresu: webskola@bit.me.


SQL SELECT naredba

Kao što smo već rekli u prethodnoj lekciji, SELECT naredba se koristi

za prikazivanje podataka iz jedne ili više tabela. Podatke iz tabela

možemo izvlačiti:

Po kolonama (projekcija)

Po vrstama (selekcija)

Iz „udruženih“ tabela (spajanje ili join-ovanje).

Osnovna SELECT naredba je:

SELECT * | {[DISTINCT] column|expression [alias],… }

FROM table;

U ovoj sintaksi:

SELECT određuje koje kolone će biti prikazane

* znači da se prikazuju sve kolone koje su

sadržane u toj tabeli

DISTINCT eliminiše duplikate

column|expression selektuje željene kolone ili izraze

alias daje selektovanim kolonama nazive zaglavlja

FROM označava koja tabela sadrži te kolone

SELECT i FROM su ključne riječi SELECT naredbe.

U prethodnom broju smo obradili neke slučajeve koji se tiču projekcije,

tj. prikaza željenih kolona iz tabele. Za prikaz svih kolona, umjesto

pobrojavanja istih možemo koristiti zvjezdicu.

Npr. Tabela COUNTRIES sadrži samo 3 kolone: county_id,

county_name i region_id. Izvještaj o podacima koji se nalaze u svim

kolonama i svim vrstama dobijamo pomoću 2 naredbe:

select country_id, country_name, region_id from countries; ili

select * from countries;

Rezultat ovih naredbi je isti

(provjeriti izvršavanjem

naredbi u SQL developer-u).

Ukoliko želimo da prikažemo

samo podatke po odredjenim

kolonama, posle

ključne riječi SELECT treba

željene kolone navesti onako

kako su nazvane u tabeli,

razdvojene zarezom.

Npr.potreban nam je izvještaj

o platama svih radnika pojedinačno.

Vidimo da su nam

potrebni podaci o imenu, prezimenu i plati radnika, a oni se nalaze u

tabeli EMPLOYEES. Rešenje dobijamo naredbom:

SELECT first_name, last_name, salary FROM employees;

Ako je potrebno da na izvještaju bude i podatak o datumu zaposlenja,

potrebno je korigovati naredbu tako što ćemo dodati naziv

kolone koji se odnosi na datum zaposlenja (u ovom slučaju je

hire_date).

SELECT first_name, last_name, salary , hire_date FROM employees;

38 strana

SQL

III dio

Marija

Roganović

Aritmetički izrazi

Izraze možemo kreirati sa podacima koji su tipa NUMBER ili DATE koristeći

4 osnovne matematičke operacije.

Jedan primjer je naredba:

SELECT last_name, salary, salary + 100 FROM employees;

U ovoj naredbi smo koristili operator sabiranja da bi izračunali platu

povećanu za 100€ za sve radnike. U output-u će biti prikazana i

salary+100 kolona (provjeriti).

Primijetite da salary+100 nije nova kolona u tabeli EMPLOYEES, ona

služi samo za prikaz.

Prioriteti operacija:

• Množenje i dijeljenje

se izvršava

prije sabiranja i

oduzimanja.

• Operatori istog prioriteta

se izvršavaju

s lijeva na desno.

• Izrazi izdvojeni

zagradama se

izvršavaju prvi.

Provjeriti izvršavanjem naredbi:

SELECT last_name, salary, 12 * (salary + 100); i

SELECT last_name, salary, 12 * salary + 100;

Vrijednost NULL

• Null je vrijednost koja je neodredjena, nepoznata, nedostupna.

• Null nije isto što i nula (jer je to broj), niti blank space (jer je to

karakter).

Kolone bilo kog tipa mogu sadržati null vrijednosti. Ipak, postoje neka

ograničenja (NOT NULL ili PRIMARY KEY), koja ne dozvoljavaju da

kolone nad kojima su ona postavljena sadrže null vrijednost.

SELECT last_name, job_id, commission_pct FROM employees;

Primijetimo da u koloni commission_pct tabele EMPLOYEES samo

menadžer ili zastupnik prodaje mogu da zarade bonus, ostali radnici

nemaju tu mogućnost. Null vrijednost u koloni predstavlja tu činjenicu.

NULL vrijednost u aritmetičkim izrazima

Rezultat aritmetičkog izraza koji sadrži Null je Null.

Primjer:

SELECT last_name, commission_pct, 12 * salary * commission_pct

FROM employees; Primijetićemo da za one radnike čiji je commission_pct

null neće biti izračunata godišnja zarada. Provjeriti.

Alias kolone

Alias kolone:

• Preimenuje zaglavlje kolone.

• Korisno kod računanja.

• Pišemo ga u naredbi odmah posle naziva kolone čije zaglavlje mijenjamo.

(Može se medju njima napisati opciona riječ AS).

informacione tehnologije

jun2009


• Dvostruki navodnici su potrebni ukoliko će zaglavlje sadržati blank

space ili specijalne karaktere (kao što su #, $ ili €) ili ako će biti

case-sensitive. Bez dvostrukih navodnika, zaglavlje će biti ispisano

velikim slovima, nezavisno od toga kako smo mi napisali u naredbi.

Primjer: SELECT last_name AS Prezime, salary plata FROM employees;

Vidimo da su zaglavlja u izvještaju ispisana velikim slovima, a da

riječ AS služi samo za čitljiviji kod. Da bismo dobili zaglavlja koja su

case-sensitive ili koja sadrže više od jedne riječi koristimo dvostruke

navodnike.

Primjer: SELECT last_name AS “Prezime”, salary * 12 AS “Godišnja

zarada” FROM employees;

Operator konkatenacije (spajanja)

Operator spajanja:

• Povezuje kolone ili stringove sa drugim kolonama.

• Kreira rezultujuću kolonu koja je izraz sastavljen od karaktera.

• Znak za operator konkatenacije je || (dvije vertikalne linije, bez razmaka

medju njima).

Primjer:SELECT first_name||last_name “Radnik” FROM employees;

Vidimo da rezultujuća kolona sadrži imena i prezimena radnika, ali

bez razmaka medju njima. Ako hoćemo to da promijenimo, treba da

dodamo između imena i prezimena blank space ili zarez. To ćemo

uraditi takodje konkatenacijom, pri čemu ćemo blank space ili zarez u

naredbi napisati pod jednostrukim navodnicima.

SELECT first_name||' '||last_name "Radnik" FROM employees; (sa

blank space izmedju)

SELECT first_name||' , '||last_name "Radnik" FROM employees; (sa

zarezom space izmedju)

Takodje možemo

dodati i neki izraz,

npr.

SELECT

last_name||' je

radnik iz odjeljenja:'||department_id"Radnik-->odjeljenje"

FROM employees;

Duplikati vrsta

Kao rezultat upita prikazuju se sve vrste (redovi), nezavisno od toga

ima li medju njima duplikata.

Izvršavanjem upita: SELECT manager_id FROM employees; dobićemo

107 redova od kojih će mnogi od njih biti ponovljeni više puta. Korišćenjem

riječi DISTINCT eliminisaće se duplikati. Upit bez duplikata je :

SELECT DISTINCT manager_id FROM employees; On vraća 19 redova.

DISTINCT se može koristiti i ispred više kolona, ako želimo da se kombinacije

tih kolona ne ponavljaju. SELECT DISTINCT manager_id, department_id

FROM employees; Rezultat je prikaz 28 redova, bez

DISTINCT bi bilo 107.

informacione tehnologije

jun2009

Prikaz strukture tabela

Da bismo se bolje upoznali sa tabelom, tj.da bismo vidjeli od kojih

kolona se sastoji, koji tipovi podataka su definisani za te kolone i da li

postoje neka ograničenja, koristićemo naredbu DESCRIBE ili DESC.

Npr.duplim klikom na tabelu employees u SQL developer-u dobijamo

te podatke lijepo ispisane u worksheet-u.

sličnog opisa tabele napisaćemo

naredbu:; DESC employees

Medjutim, nismo uvijek

u prilici da

budemo “potpomognuti”

okruženjem

koje će nam na ovaj

način rešavati naše

zahtjeve. Za dobijanje

Kao rezultat ovog upita dobijamo

tabelu čija prva kolona Name se odnosi

na imena kolona u tabeli employees.

Druga kolona Null opisuje ograničenje

nad kolonama, tj.prikazuje koje kolone ne smiju da sadrže Null vrijednost.

Treća kolona Type se odnosi na tip podataka u kolonama.

Tipovi podataka

Tip podatka Opis

NUMBER(p,d) Numeričke vrijednosti, imaju maksimalni broj cifara

p, sa d cifara s desne strane decimalne tačke. d

može biti broj izmedju 1 i 38, a p maksimalno 127.

VARCHAR2(n) Promjenljiva dužina karaktera, maksimalne

veličine n. Minimum za n je 1, a maksimum

4000.

DATE Vrijednosti datuma i vremena izmedju 1.januara

4712.god. p.n.e. i 31.decembra 9999.god

CHAR(n) Fiksna dužina karaktera, veličine n. Ako ne specificiramo

n, podrazumijeva se da je 1, što je i minimalna

vrijednost, dok je maksimum za n 2000.

Osim navedenih tipova podataka postoje i drugi, na primjer LONG,

CLOB, RAW, BFILE, ROWID… O njima ćemo detaljno kasnije.

U ovoj lekciji akcenat je stavljen na SELECT naredbu koja se odnosi na

projekciju, u sledećoj ćemo se bolje upoznati sa selekcijom. Ukoliko

imate nešto da nas pitate u vezi SQL škole kontaktirajte nas na mail

adresu: sqlskola@bit.me.

strana

39


Danilo

Tomčić

X-men

Origins:

Wolverine je super heroj koji se pojavljuje u stripu izdanom od

strane Marvel Comics-a. Prvi put se pojavio u stripu Incredible

Hulk 1974 godine i kreiran je od strane pisca Len Wein, a nacrtao

ga je John Romit Sr. Kasnije se 1975 godine Wolverine

priključio X-men grupi. 1982 godine se pišu četiri epizode koje

ponovo oživljavaju njegov lik, sa čuvenom rečenicom koju on

izgovara: "I'm the best there is at what I do, but what I do isn't

very nice". Wolverine je mutant koji posjeduje životinjska

čula, unaprijeđene fizičke sposobnosti, čelične kandže i

sposobnost regeneracije. Wolverine je tipični super vojnik koji

ne voli autoritet i ovo je njegova priča...

Raven Sofvare nije početnik kada je ovakav tip igara u pitanju,

radili su Quake 4. ovaj pu su napravili veoma lijepu igru za oko

ali istovremeno i veoma nasilnu. U suštini, video igre koje su

rađene po filmu, a ovaj opet rađen po uzoru na stripove, su

uvijek prolazile dobro, ma kakve one bile. Iako ova igra igra ne

može da se svrsta u sami vrh hack 'n' slash žanra, sigurno je da

je napravljen veliki korak u adaptaciji igara po filmu i definitivno

zaslužuje svačiju pažnju. X-men Origins: Wolverine prati

dešavanja iz filma sa mnoštvom dodatnih dešavanja iz života

Wolverine

našeg super heroja. Priča prati same početke Wolverina,

odnosno Logana, dok je još slušao svoga komandanta Strykera,

izvršavajući najopasnije misije, njegovo bježanje i osvetničku

misiju. Igra počinje scenom gdje se upoznajete sa svojim

novim-starim junakom i na vaše iznenađenje shvatate da je

ovaj put predstavljen kao prava mašina za ubijanje bez trunke

savjesti. Njegove kandže su kao oštri mačevi koji probijaju

neprijateljska tijela i kidaju ih na pola.

Niko nije očekivao ovakvu dozu brutalnosti, jer raniji trejleri

nijesu odavali pravu sliku ove igre. Neki će se oduševiti, dok će

se neki mlađi igrači možda povući pred ogromnom dozom

nasilja. Potezi sa kojima ubijate svoje protivnike su zaista impresivni.

Postoji veliki broj kombo udaraca koje ćete lako

naučiti. Tu su još i posebni Rage potezi, koji mogu eliminisati

veći broj neprijatelja odjednom, ali vam oni neće biti potrebni,

standardni kombo udarci su dovoljno efikasni i zanimljivi.

Šema kontrola na tastaturi je prilično prosta. Posjedujete lake

i teške udarce, koje možete kombinovati, skok i blok. Jedan

40 strana informacione tehnologije

jun2009


veoma zanimljiv potez

koji naš junak može da

izvede je Lunge. Wolverine

skače na neprijatelja

sa velike udaljenosti,

prije toga ga mora naciljati,

obara ga na zemlju i

sa lakoćom ubija. Za

lakše protivnike će ovo

biti sigurna smrt, dok je

za one teže ovaj potez

nešto kao finalni udarac.

Pored ovakvih udaraca, na raspolaganju vam je hvatanje protivnika

i u zavisnosti od tastera koji pritisnete, gledaćete veliki

broj različitih poteza. Ukoliko ste okruženi velikim brojem

neprijatelja, a blizu vas je provalija, najbolje je da ih bacate

tamo, jer tako automatski gube život. Posebno će vam se svidjeti

otimanje za sačmarku sa vojnicima, i u tom slučaju, ako

ste dovoljno brzi, glava vojnika će se rasprsnuti na komade.

Ono što našeg heroja čini praktično nepobjedljivim je njegova

sposobnost regeneracije. Naime, ukoliko ste izgubili u borbi

mnogo energije, dovoljno je da na nekoliko sekundi pobjegnete

od mjesta borbe i energija će se lagano vraćati. Ako vam

se ipak istroši energija, sledeći udarci će direktno uticati na vitalne

organe. Pored linije glavne energije nalazi se Loganovo

srce i ukoliko i ono izgubi svoju, nazovi energiju, Logan umire.

Međutim, rijetko će ko obratiti pažnju na ovu činjenicu pored

toliko akcije. Dok budete primali na sebe kišu metaka, na tijelu

našeg junaka će se pojavljivati rupe i curiće krv. Ukoliko

naletite na eksplozivno bure, vidjećete samo u jednom dijelu

njegov skelet od Adamantijuma, koji mu i daje nadljudsku

snagu.

Prilikom uništavanja neprijatelja, kupite svijetleće kugle, koje

vam pune dodatnu energiju za izvođenje Rage udaraca za

uništavanje većeg broja neprijatelja odjednom. Pored kugli

dobijate i iskustvene poene. Iskustveni poeni vam služe za

poboljšanje Loganovih sposobnosti. Možete unapređivati energiju,

jačinu udaraca, trajanje Rage udaraca i još mnogo

stvari. Kroz igru ćete nailaziti na ogromna stvorenja kao što je

Leviathan. Standardni način borbe vam neće donijeti pobjedu,

već morate koristiti Lunge sposobnosti. Popnete se na njegovu

glavu i udarate ga svojim kandžama. Dovoljno će biti to

ponoviti 6-7 puta da bi ste ga savladali. Vjerovatno su mnogi

navikli da vide Wolverina u svom standardnom žuto-crnom

odijelu. Da bi ste uspjeli da dobijete takvo doijelo u toku igre

morate skupljati skrivene akcione figurice. Kada ih skupite dovoljno,

borba se smješta u arenu, gdje se borite protiv samoga

sebe, u drugačijem odijelu. Ove borbe iziskuju dosta vještine,

jer što god umijete vi da izvedete, umije i drugi Wolverine.

Istina je da se igra s vremena na vrijeme ponavlja, slični predjeli

i slični neprijatelji će vas često susretati.

Ova igra nije savršena, nije naljepša za oko,

nije najbolja, ali je definitivno prepuna akcije

i sigurno će vas držati prikovane za ekran

do samog kraja. Kasnije, kada jednom

pređete igru na srednjem

nivou težine,

neće vam biti mrsko

da je odigrate i na

najtežem nivou.

Njegove kandže

su kao oštri mačevi

koji probijaju

neprijateljska tijela

i kidaju ih na pola

strana

41


Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na e-mail adresu: pitanja@bit.me

Pitanje

Poštovani, računar mi u zadnje vrijeme ne

radi kao prije, usporio je, a ne bi trebalo da

mu je već istekao rok trajanja, jer je kupljen

prije dvije godine, može li nešto da se

pokuša jednostavno ili moram sve da reinstaliram,

unaprijed hvala. XP je instaliran na

računaru.

Odgovor

Uklonite nepotrebne stvari

Prvi potez je uklanjanje svih nepotrebnih programa,

igara i dokumenata koji vam nisu potrebni

ili ih uopšte ne koristite.

U kontrol panelu nalazi se ikona pod nazivom

"Add or Remove" gdje možete vidjeti koji su programi

instalirani na vaš računar i odlučiti koje

želite ukloniti. Manje - više svi to znamo, ali

većina korisnika i ne primjeti ikonu pod nazivom

"Add/Remove Windows Components" gdje

možete ukloniti komponente koje dolaze sa Windowsima.

Dovoljno je maknuti kvačicu ispred programa koje

ne zelite više koristiti i kliknuti na Next, ako

poželite ponovno vratiti te programe označite

prazni kvadratić i kliknite na Next.

Start up programi i efekti

Instaliranje puno programa može napuniti vašu

registry bazu nepotrebnim programima koji se

startuju sa pokretanjem računara, što može

dovesti do usporavanja računara i zauzimanje dijela

memorije.

1. Pokrenite Regedit, "Start > Run i upišite

regedit zatim kliknite na "ok"

2. Dođite do ključa

HKEY_CURRENT_USER Software Microsoft

Windows CurrentVersion Run

3. Kada ste došli do ključa,na desnoj

strani možete identifikovati programe

koje ne želite pokrenuti pri startu računara.

4. Desni klik na program koji ne želite da

se pokrene pri startu računara i odaberite

"Delete".

Na ovaj način programi neće biti učitani u memoriju

sve dok ne bude potrebe za njima.

Nepotrebni DLL-ovi i servisi

Ako koristite puno programa u vrijeme rada, svi

dll-ovi {dynamic linked library) se učitavaju u

memoriju od strane Windows Explorera.

To utiče na količinu raspoložive memorije, kao i na

brzinu rada samog računara.

Evo kako natjerati Windows XP da izbaci iz memorije

sve nepotrebne dll-ove:

Potražimo u registry-u

HKEY_LOCAL_MACHINE - Software - Microsoft -

Windows-CurrentVersion- Explorer.

U ovom ključu kreirajte novi Dword unos imena

AlwaysUnloadDLL i postavite mu vrijednost na 1.

Servisi su programi koji se pokreću sa Windowsima

i oni nepotrebni utiču na performanse

računara.

Idite u Start - Run i upišite services.msc i sada ste

dobili listu servisa koje možete isključivati i

uključivati desnim klikom, odaberete Properties i

zatim Disable. Sada je servis isključen.

Čišćenje Registry baze - Dubinsko čišćenje

RegSeeker će ponuditi i više od čišćenja.

Na samom početku nudi pregled instaliranih i

pokrenutih, odnosno Start up programa, koje po

želji možete spriječiti da se pokreću sa Windowsima,

te brisanje Histories datoteka i Cookiea

koje vas internet preglednik sakuplja prilikom surfovanja.

Uz sve to, RegSeeker vam u meniu "Tweaks" nudi

i nekoliko vrlo korisnih trikova i opcija.

Glavni dio se zove Clean the Registry. Sve što trebate

učiniti je, kliknuti na dugme "ok" i pričekati

da se završi skeniranje, zatim kliknite na Select All

i desnim klikom miša odaberite opciju Delet selected

items. Sada je vas Registry ocišćen od

nakupljenog smeća.

U slučaju da nakon čišćenja računar ne radi kako

treba, RegSeeker je napravio Back up svih

obrisanih datoteka koje možete vratiti pritiskom

na dugme Backups.

XP na krilima

Ovaj tutorijal mogu izvesti svi korisnici Windows

XP operativnog sistema, ali zbog izuzetne potrebe

za memorijom njen učinak neće biti vidljiv kao

ubrzanje raspolažete li sa manje od 256 MB radne

memorije.

DisablePagingExecutive - uključivanjem ove opcije

sprečavate snimanje odredjenih aplikacija na tvrdi

disk vašeg računara. S tim ćete znatno ubrzati sve

procese jer poznato je da je radna memorija hiljadu

puta brža od virtualne na tvrdom disku. Vrijednost

ove opcije je 0, da bi je ukljucili postavite

je na 1.

Ovu stavku nalazite na sljedećem mijestu u registry

editoru:

HKEY_LOCAL_MACHINE - System -CurrentControlSet

- Control - SessionManager - Memory

Management.

Slijedeća opcija koju nalazite odmah do prije

spomenute je: LargeSystemCache.

Kada uključite ovu opciju, "prisiljavate" učitavanje

operativnog sistema i njegovih procesa u memoriju.

Sa ovom promjenom Windows XP učitava jezgro

operativnog sistema i drži ga u memoriji, čineći

cjelokupni sistem mnogo bržim i življim za rad.

Ubrzajte prenos podataka - DMA - mode

Win XP ne postavlja ispravno DMA mode na IDE

kanale. Većina CD-ROM-ova podržava ovaj način

rada, ali XP ih gotovo uvijek stavlja u PIO (sporiji)

način rada. DMA neće ubrzati vas CD-ROM, ali će

koristiti manje procesorske snage i time ubrzati

prenos podataka. Evo kako:

1. Otvorite Device Manager (My Computer-Hardware-Device

Manager)

2. Kliknite na znak plus pored "IDE

ATA/ATAPI Controllers" i dva puta

kliknite na "Primary IDE Channel"

3. Pod "Advanced Settings" provjerite

Device 1 postavke. Vjerojatno je

postavljeno na PIO transfer mode.

4. Postavite ga na "DMA if available". Isto

ponovite i za "Secondary IDE Channel"

ako je u PIO modu.

Ukoliko ovo ne pomogne, u većini slučajeva pomaže

reinstaliranje IDE kanala koji ne želi prihvatiti

DMA mode, na sledeći način:

Desni klik na IDE kanal, zatim Uninstall i pritisnite

ok.

Restartujte računar i pogledajte sada da li je IDE

kanal prihvatio DMA mode.

U nekim slučajevima najviše što ćete dobiti je

MultiWord, ali i to je u svakom slučaju puno bolje

od PIO moda.

Još malo ubrzanja

a) Nemojte zaboraviti alat za defragmentaciju

diska. Naći ćete ga pod :

"Start/ Programs/ Accessories/ System Tools/ Disk

defragmenter".

Održavanjem diska na ovaj način, odnosno defragmentacijom

možete povećati performanse

računara do 10 %, i produžiti vijek trajanja HDD-a.

b) Ako imate malo više "RAM-a", a to se odnosi

na korisnike koji imaju 512 MB i više, možete

podesiti Windowse da je koriste maksimalno

efikasno. Otvorite "SYSTEM.INI" datoteku iz "windows"

"direktorija", i u "[386Enh]" dijelu dodajte

liniju "ConservativeSwapfileUsage=1".

Na ovaj način ste ustvari naznačili Windowsima

da značajno smanje korišćenje virtualne memorije.

c) Kada već imate otvoren SYSTEM.INI, za efikasnije

korišćenje DMA mogućnosti dodajte i liniju

"DMABufferSize=64". Snimite promjene i restartujte

računar!

Završni radovi

Iako Windowsi imaju još puno opcija za podešavanje,

pomenućemo samo alat koji dolazi sa Windowsima

i ima puno opcija za podešavanje, a zove

se Group Policy Editor.

Do ovog alata dolazite na sledeći način: Start -

Run i upisite gpedit.msc , kliknite na "ok" i otvorile

su vam se mogućnosti za detaljno podešavanje

Windowsa bez kopanja po registry bazi ili

zavirivanja u Control Panel.

42 strana informacione tehnologije

januar2008 bit

More magazines by this user
Similar magazines