14.04.2013 Views

Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...

Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...

Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Broj 39<br />

Septembar<br />

2009.<br />

LOKALNA<br />

SAMOUPRAVA<br />

Mesečnik Stalne konferencije gradova i opština<br />

<strong>Tema</strong> <strong>broja</strong>:<br />

<strong>URBANIZAM</strong> I<br />

<strong>STANOVANJE</strong><br />

INTERVJU:<br />

aLEKSaNDRA DaMNJaNOVIĆ PETROVIĆ<br />

Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja<br />

Broj 39 • Septembar 09 1


SADRŽA J<br />

Intervju<br />

aleksandra Damnjanović<br />

Petrović, pomoćnica ministra:<br />

Ostvarivanje prava na<br />

gradnju – mnogo brže,<br />

jednostavnije i efikasnije 4<br />

<strong>Tema</strong> <strong>broja</strong><br />

Usvojen zakon o<br />

socijalnom stanovanju 6<br />

Novine u Zakonu o državnom<br />

premeru i katastru 7<br />

Rad Urbanističkog<br />

zavoda Beograda u<br />

kontekstu novih zakona 8<br />

Budućnost etažnog vlasništva:<br />

Stvaranje boljeg sistema<br />

upravljanja i održavanja 9<br />

Vesti iz SKGO<br />

Sastanak 40 najsiromašnijih<br />

opština Srbije 9<br />

Sporazum o saradnji<br />

Ministarstva zdravlja i SKGO<br />

Sednice odbora SKGO 10<br />

Praćenje primene<br />

Etičkog kodeksa 11<br />

Pomoć GTZ za 27<br />

opština i gradova Srbije 11<br />

Nove tehnologije u<br />

lokalnim administracijama<br />

Sajam lokalne samouprave 12<br />

Program MSP-NE Srbija 13<br />

Međunarodna saradnja<br />

Evropska nedelja<br />

lokalne demokratije 14<br />

Otvoreni dani 14<br />

Vesti iz gradova i opština 15<br />

2 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

XI SEDNICa PREDSEDNIŠTVa SKGO<br />

Beogradu je, 29. septembra 2009. godine, održana Jedanaesta sednica Predsedništva Stalne konfe-<br />

U rencije gradova i opština. Sednicom je predsedavao Nenad Milenković, predsednik SKGO. Pored<br />

članova Predsedništva, sednici su, zbog značaja tema o kojima se raspravljalo, prisustvovali i predsednici<br />

resornih odbora SKGO.<br />

U prvom delu sednice usvojeni su zapisnici sa Devete redovne i Desete vanredne sednice Predsedništva<br />

SKGO, održanih 15. aprila, odnosno 10. juna 2009. godine. Nakon toga, generalni sekretar je članovima<br />

Predsedništva predstavio Izveštaj o radu u periodu od aprila do septembra tekuće godine, uz poseban<br />

osvrt na dva dokumenta podeljena neposredno pred početak sednice - „Status delegacije RS u Kongresu<br />

lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope“ i Sumarni pregled odgovora članstva na upitnik vezan za usluge<br />

koje SKGO pruža članovima i zadovoljstvo članova tim uslugama. Članovi Predsedništva su nakon<br />

izlaganja generalnog sekretara jednoglasno usvojili Izveštaj.<br />

U okviru Treće tačke dnevnog reda „Pozicija SKGO u odnosu na mere Vlade RS za prevazilaženje posledica<br />

ekonomske krize“, Predsedništvu je kao osnov za raspravu po ovoj tački, dostavljen dokument pod<br />

nazivom „Stavovi sa konsultativnog sastanka predsednika SKGO, potpredsednika SKGO i predsednika<br />

resornih odbora SKGO“ i stavovi koji su rezultat sastanka predstavnika 40 najnerazvijenijih opština<br />

održanog 28. septembra u prostorijama SKGO. Nakon kraće diskusije zaključeno je da Predsedništvo,<br />

pozivajući se na potpisan Sporazum sa Vladom Republike Srbije, zatraži hitan sastanak SKGO i Vlade i<br />

to: po pitanju <strong>broja</strong> zaposlenih u lokalnim samoupravama i po pitanju finansijske situacije u opštinama i<br />

gradovima i raspodeli sredstava.<br />

U daljem delu sednice, razmatrana su pitanja vezana za učešće članova SKGO u Komisiji za finansiranje<br />

lokalne samouprave. Kako dosadašnja pravila o zameni člana koji je neaktivan ili kome istekne mandat u<br />

lokalnoj samoupravi iz koje je imenovan, iziskuju puno vremena, a što dovodi u opasnost da se interesi<br />

lokalnih samouprava ne zastupaju adekvatno i u punom kapacitetu, Predsedništvo je donelo Odluku o<br />

izmeni i dopuni Odluke o postupku i kriterijumima<br />

za imenovanje članova Komisije<br />

za finansiranje lokalne samouprave,<br />

kojom se ova procedura zamene značajno<br />

olakšava. Takođe, Predsedništvo donosi<br />

odluku o zameni člana iz redova članova<br />

Stalne konferencije gradova i opština.<br />

Tom odlukom, razrešava se Miroljub Ćosić<br />

iz Kruševca kome je prestao mandat, a<br />

imenuje Dragan Spirić, pomoćnik gradonačelnika<br />

Vranja.<br />

U okviru Pete tačke Dnevnog reda, razmatran<br />

je Nacrt programa rada Skupštine<br />

i jednoglasno su donete Odluka o sazivanju<br />

Skupštine za 15.12.2009. godine u<br />

Sava Centru, kao i Odluka o imenovanju<br />

članova Izborne komisije na način kako je<br />

i predloženo, tako da Izbornu komisiju čine predstavnici Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša, koji<br />

se po izbornim pravilima SKGO ne kandiduju za tela i organe SKGO i kao peti član, Milenko Filipović,<br />

predsednik opštine Sremski Karlovci.<br />

U nastavku sednice usvojena je Odluka o imenovanju predstavnika SKGO na V Generalnoj skupštini<br />

NALAS-a koja će se održati u Istambulu od 10. do 12. decembra ove godine. Predstavnike SKGO će<br />

činiti dosadašnji predstavnici SKGO, opštine Rača i Pećinci. Takođe, Predsedništvo je donelo Zaključak<br />

kojim se potvrđuje ponovni prijem opštine Kanjiža u članstvo SKGO.<br />

U poslednjem delu sednice Predsedništvo je usvojilo Informaciju o radionici „Planiranje IPA i međunarodne<br />

pomoći za lokalne samouprave“, predstavljen je program „Jačanje lokalne samouprave u Srbiji – faza<br />

II“ sa Nacrtom memoranduma o razumevanju između Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu,<br />

Ministarstva finansija, SKGO i Saveta Evrope o sprovođenju zajedničkog programa Evropske komisije<br />

i Saveta Evrope “Jačanje lokalne samouprave u Srbiji - faza II”, koji će prema najavama biti potpisan<br />

19.10.2009. godine i, na kraju, usvojena je Informacija o saradnji SKGO i Komiteta regiona EU. ■<br />

Mesečnik „Lokalna samouprava” je izdanje Stalne konferencije gradova i opština podržano kroz projekat EXCHANGE 2 – Jačanje<br />

kapaciteta Stalne konferencije gradova i opština. Projekat finansira Evropska unija, a sprovodi <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština.<br />

Ova publikacija ne predstavlja zvaničan stav Evropske unije. Izdavač je isključivo odgovaran za informacije koje se nalaze u<br />

publikaciji. <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština, Makedonska 22, Beograd, tel./fax: 011/3223-446, e-mail: secretariat@skgo.org,<br />

http://www.skgo.org. Uređuju: Vladimir Jovanović, Željko Krnetić, Jana Jelić i Nikola Mikašinović; Fotografije: SKGO; Grafička postavka i štampa:<br />

Kotur i ostali o.d. Beograd


Novi sistemski zakoni<br />

Tokom septembra stupilo je na snagu nekoliko zakona od značaja za lokalnu samoupravu koji bliže<br />

uređuju oblasti izgradnje, stanovanja, urbanizma i građevinskog zemljišta<br />

Klara Danilović<br />

Ključne promene u<br />

Zakonu o planiranju<br />

i izgradnji tiču se konverzije<br />

prava korišćenja na<br />

građevinskom zemljištu<br />

u pravo svojine, smanjivanja<br />

<strong>broja</strong>, odnosno vrsta<br />

planskih dokumenata,<br />

prenosivosti građevinske<br />

dozvole i legalizacije svih<br />

objekata izgrađenih do<br />

stupanja na snagu Zakona.<br />

Za jedinice lokalne samouprave,<br />

predviđeni su<br />

kratki rokovi za prilagođavanje<br />

novodonetom aktu,<br />

uz najavljenu rešenost Ministarstva da ovaj put dosledno nadgleda primenu<br />

sprovođenja.<br />

U najkraćem, šta će sve opštine i gradovi u<br />

narednom periodu morati da pripreme?<br />

Opštine koje nisu imale usvojen prostorni plan, moraju doneti odluku o pripremanju<br />

ovog plana u roku od 3 meseca, a plan moraju usvojiti u roku od 18<br />

meseci. One opštine koje imaju usvojen prostorni plan u skladu sa prethodnim<br />

zakonom, imaju isti rok za usklađivanje. Osim toga, opštine u istom roku moraju<br />

pristupiti izradi plana generalne regulacije, za čiju izradu im je preostalo<br />

samo dve godine. Gradovi, odnosno opštine čije sedište ima više od 30.000<br />

stanovnika, osim obaveze izrade ova dva plana, imaju obavezu izrade, odnosno<br />

usklađivanja generalnog urbanističkog plana sa novim zakonom, dok se planovi<br />

generalne regulacije u njihovom slučaju izrađuju za celo građevinsko područje<br />

sedišta. Osim toga, opštine i gradovi u narednih tri meseca moraju da pripreme i<br />

dostave Ministarstvu spisak svih objekata izgrađenih bez građevinske dozvole u<br />

prethodnih 6 godina, koji u međuvremenu nisu porušeni. Pri tome, treba „aktivirati“<br />

sve ranije podnete zahteve za legalizaciju koji nisu rešeni iz raznih razloga u<br />

prethodnih šest godina, jer će se oni smatrati važećim i po novom Zakonu. Treba<br />

se pripremiti i za prijem novih zahteva koji se, po dokumentaciji koju je potrebno<br />

priložiti, u potpunosti razlikuju od prethodnih. Takođe, treba razmotriti tehnička<br />

rešenja za izradu lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata i stanja<br />

u prostoru, jer je rok za njegovo uspostavljanje samo godinu dana. O kakvom<br />

se kompleksnom zadatku radi, koliko on vremena i sredstava zahteva, najbolje<br />

mogu posvedočiti oni gradovi koji imaju uspostavljen ili su započeli uspostavljanje<br />

geografskog informacionog sistema (GIS).<br />

Ostvarenje ovih zadataka deluje gotovo nemoguće, ali na svima nama je da pokušamo<br />

i damo sve od sebe. Ministarstvo najavljuje podršku, i to ne samo kroz<br />

sufinansiranje i pomoć pri izradi planova, već i kroz dodatne obuke i pojašnjenja<br />

za lokalne službenike. SKGO, u želji da olakša svojim članicama početak primene<br />

Zakona, ponudila je opštinskim i gradskim odeljenjima za urbanističke poslove<br />

da sva pitanja, nejasnoće i potencijalne teškoće u primeni novog Zakona koje<br />

uoče, dostave resornom Odboru za urbanizam i stanovanje, kako bi se od Ministarstva<br />

zatražilo jedinstveno, autentično tumačenje. Takvo tumačenje bilo bi ponuđeno<br />

svim članicama preko Savetodavnog centra SKGO. Takođe, pozvali smo<br />

opštine da nam dostave predloge za pojedina podzakonska akta (pravilnike), kao<br />

i primere odluka koje planiraju da usvoje na bazi ovog Zakona. Iz Ministarstva<br />

imamo čvrsto obećanje da ćemo ovu aktivnost zajednički sprovesti do kraja.<br />

Što se tiče samih zakonskih rešenja, tokom javne rasprave SKGO se zalagala za<br />

prelazne odredbe koje bi išle u korist onih lokalnih samouprava koje su ispoštovale<br />

obaveze iz prethodnog zakona i sve planove donele na vreme, a za direktan<br />

dijalog i pomoć onima koji nisu uspeli da izvrše sve obaveze u skladu sa prethodnim<br />

zakonom. Zalagali smo se i za primerenije rokove za donošenje planova,<br />

dosledniju hijerarhiju planskih dokumenata, jačanje uloge prostornog plana opštine,<br />

kao i za privatizaciju građevinskog zemljišta. Naši argumenti su delimično<br />

uvaženi i neka od rešenja za koja smo se zalagali našla su se u Zakonu, tako da<br />

nam sada preostaje da se zalažemo i za njihovu punu primenu.<br />

Jedna od odredbi za koju možemo reći da nas je posebno obradovala i došla pomalo<br />

nenajavljeno, pre usvajanja Zakona o javnoj svojini, je ona koja se tiče sticanja<br />

prava svojine lokalne samouprave na izgrađenom i (posebno) na neizgrađenom<br />

građevinskom zemljištu, na kome je do sada imala pravo korišćenja. SKGO<br />

se zalagala za uspostavljanje svojine lokalne samouprave i navodila problem nepostojanja<br />

svojinskih prava opština i gradova kao jedan od ključnih faktora koji<br />

usporavaju lokalni ekonomski razvoj. Svojina nad građevinskim zemljištem, kao<br />

vitalnim razvojnim resursom, u tom smislu ima izuzetan značaj. Puna primena<br />

ove odredbe omogućiće da opštine i gradovi bolje raspolažu svojom imovinom i<br />

lakše upravljaju svojim razvojem.<br />

Zakon o socijalnom stanovanju, koji je takođe stupio na snagu u septembru ove<br />

godine, dugo je očekivan i više puta diskutovan u stručnoj javnosti. SKGO je bila<br />

uključena u kampanju za donošenje ovog Zakona, jer će se veći deo aktivnosti<br />

vezanih za socijalno stanovanje odvijati na lokalnom nivou. Opštine i gradovi će<br />

u narednom periodu izrađivati lokalne stambene strategije, i na taj način sagledavati<br />

da li postoje i kolike su realne potrebe za intervencijom javnog sektora u<br />

stanovanju, kojim društvenim grupama je potrebna asistencija države, odnosno<br />

opštine da dođu do krova nad glavom. Sve opštine i gradovi će biti u prilici da<br />

sami definišu konkretne programe kojima će intervenisati u stambenom sektoru,<br />

u zavisnosti od svojih lokalnih specifičnosti. Osnovne smernice za izradu lokalnih<br />

strategija biće date u Nacionalnoj strategiji socijalnog stanovanja, za čije će<br />

sprovođenje biti zadužena Republička stambena agencija. Njeni ekvivalenti na<br />

lokalnom nivou biće lokalne stambene agencije, čije osnivanje je po ovom zakonu<br />

moguće, ali ne i obavezujuće.<br />

Republički geodetski zavod je označen od strane lokalnih uprava kao jedna od<br />

organizacija čiji je osnivač država, sa kojima jedinice lokalne samouprave ostvaruju<br />

ne tako dobro saradnju. SKGO je započela aktivnosti na tome da se kroz<br />

međusobni dijalog ta saradnja unapredi. Sada je rad ove organizacije određen novim<br />

Zakonom o državnom premeru i katastru. Ovaj Zakon je izuzetno značajan<br />

jer reguliše način uspostavljanja katastra nepokretnosti, a saradnja sa RGZ-om će<br />

biti od presudnog značaja i za sprovođenje Zakona o planiranju i izgradnji. Opštinama<br />

će opet biti potrebne podloge za izradu planova, a ojačava se i uloga katastra<br />

podzemnih vodova, koji sada postaje obavezan prilog uz zahtev za izdavanje<br />

lokacijske dozvole. U onim sredinama gde ovaj katastar nije dugo ažuriran (a<br />

takvih je najveći broj), biće potrebna dodatna saradnja sa lokalnom službom katastra<br />

da se stanje unapredi. Tu je i centralni registar planova<br />

koji će RGZ biti u obavezi da vodi u okviru Nacionalne infrastrukture<br />

geoprostornih podataka (NIGP). To sve govori u<br />

prilog tezi da je dijalog između jedinica lokalne samouprave i<br />

RGZ-a neophodan. SKGO se ponudila da pomenuti dijalog<br />

moderira i artikuliše, na osnovu iskustva stečenog u prethodnom<br />

periodu u saradnji sa drugim državnim organima gde<br />

je ovaj vid aktivnosti doprineo stvaranju partnerskih odnosa<br />

između dva nivoa vlasti. ■<br />

Klara Danilović<br />

Sekretarka Odbora SKGO za urbanizam i stanovanje<br />

Broj 39 • Septembar 09 3


GraDOVi iNTERVJui<br />

OpšTiNE<br />

Ostvarivanje prava na gradnju –<br />

mnogo brže, jednostavnije i efikasnije<br />

Cilj novog Zakona o planiranju i izgradnji je da sistemski<br />

uredi mnoge odnose i da postavi temelj za funkcionisanje<br />

sistema u kome će svi investitori moći pod jednakim<br />

uslovima i sa mnogo većim stepenom pravne sigurnosti da<br />

ostvare pravo na gradnju<br />

Narodna skupština Republike Srbije usvojila<br />

je 31. avgusta 2009. novi Zakon o planiranju<br />

i izgradnji. Pomenuti akt treba da uredi ovu<br />

oblast i otkloni manjkavosti koje su postojale u<br />

prethodnim propisima. O karakteru i motivima<br />

za donošenje Zakona, novinama koje su u njemu<br />

sadržane, kao i o obavezama lokalnih samouprava<br />

koje on sadrži, „Lokalna samouprava“ je postavila<br />

nekoliko pitanja Aleksandri Damnjanović Petrović,<br />

pomoćnici ministra životne sredine i prostornog<br />

planiranja.<br />

4<br />

LS: Nakon punih šest godina primene<br />

Zakona o planiranju i izgradnji, pred nama<br />

je novi, integralni propis koji uređuje niz<br />

značajnih oblasti, kao što su prostorno i<br />

urbanističko planiranje, izgradnja objekata,<br />

građevinsko zemljište i legalizacija. Koji su<br />

bili osnovni motivi Ministarstva prilikom<br />

pristupanja izradi novog Zakona?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Ministarstvo<br />

životne sredine i prostornog planiranja<br />

pristupilo je izradi novog zakona iz više razloga.<br />

Osnovni motiv za donošenje novog zakona nalazi<br />

se u činjenici da su administrativni postupci<br />

i procedure propisane prethodnim zakonom u<br />

praksi proizvodile da se na građevinske dozvole<br />

čeka i više od godinu dana. Zavisno od opštine,<br />

na izdavanje odobrenja za izgradnju, odnosno prijave<br />

radova, na osnovu koje ste mogli da otpočnete<br />

izgradnju, čekalo se jako dugo. Zašto se sve<br />

to dešavalo? Mislimo da nije bio uređen sistem<br />

planskih dokumenata, da nisu postojali neophodni<br />

planovi, tako da su se od izuzetka predviđenog<br />

ranijim zakonom, izdavanje akta o urbanističkim<br />

uslovima samo za teritorije gde nije predviđena<br />

izrada nekog planskog dokumenta, akti praktično<br />

pretvorili u osnovno sredstvo za uređenje prostora<br />

Republike Srbije.<br />

LS: Koje vrste planova će opštine i gradovi<br />

izrađivati u narednom periodu? Postoje<br />

li značajne razlike u odnosu na prethodni<br />

Zakon? Na osnovu kog plana će se izdavati<br />

lokacijska, odnosno građevinska dozvola?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Osnovna<br />

postavka jeste da se uspostavljanjem novog sistema<br />

planova građevinska dozvola praktično ne<br />

može izdati bez važećeg plana za tu teritoriju. Da<br />

LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

bismo to postigli, postavljen je novi planski sistem<br />

i predviđeni su rokovi u kojima sve lokalne<br />

samouprave moraju izraditi dva obavezna plana.<br />

Prvi plan, čija je izrada predviđena u roku od 18<br />

meseci, je prostorni plan opštine, a drugi, obavezni<br />

plan, jeste plan generalne regulacije, za koji<br />

smo predvideli rok izrade 24 meseca. Ja moram<br />

na ovaj način da upozorim sve lokalne samouprave<br />

da im je prvi rok koji mora da se ispoštuje<br />

11. decembar 2009. godine, kada su sve lokalne<br />

samouprave dužne da u skladu sa zakonom donesu<br />

Odluke o pristupanju izradi ovog prvog obaveznog,<br />

dakle prostornog plana opštine. Ovim se<br />

vraćamo na osnovno pitanje, šta je osnovni motiv<br />

za donošenje novog Zakona? Jedan od osnovnih<br />

ciljeva jeste da Srbija u roku od dve godine bude<br />

pokrivena svim prostornim i urbanističkim planovima,<br />

dakle da svaka opština u Srbiji ima ta dva<br />

planska dokumenta. Zašto? Zato što ćemo jedino<br />

na osnovu njih izdavati građevinske dozvole.<br />

Znači, cela Srbija će, nadamo se, biti pokrivena<br />

planskim dokumentima u roku od dve godine,<br />

što dalje omogućava zakonitu gradnju. Jedan od<br />

generatora velike bespravne gradnje koja se u Srbiji<br />

javljala od devedesetih godina jeste upravo<br />

nedostatak planova. Ako razmatramo ovo pitanje,<br />

svi smo svesni činjenice da je i korupcija koja se<br />

često spominje u građevinarstvu upravo tu bila<br />

najveća. Znači, ako nemamo plan, možemo da<br />

smišljamo šta i kako, možemo diskreciono da propisujemo<br />

urbanističke i druge parametre, što nije<br />

bio cilj ovog zakona. Idemo na precizno uređenje,<br />

dva obavezna dokumenta, i po prvi put, sankcija<br />

za nedonošenje planova je veoma jasna i veoma<br />

teška za lokalnu samoupravu, a izjednačena je sa<br />

sankcijom koja se donosi za nedonošenje budžeta<br />

lokalne samouprave.<br />

LS: Da li očekujete da će se na izdavanje<br />

građevinske dozvole od sada čekati znatno<br />

kraće?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Postavljanjem<br />

ovakvog sistema planova i stvaranjem<br />

mogućnosti da svi građani pod jednakim uslovima<br />

ostvare pravo na gradnju smanjiće se i vreme<br />

potrebno za izdavanje građevinskih dozvola. Međutim,<br />

ne samo to. U delu Zakona koji se odnosi<br />

na izgradnju objekata, ukinute su dosadašnje faze<br />

koje su postojale po ranije važećem Zakonu o pla-<br />

niranju i izgradnji. Naime, da biste počeli da gradite,<br />

potrebno je bilo da imate, pored akta o urbanističkim<br />

uslovima ili izvoda iz plana, odobrenje za<br />

izgradnju sa idejnim projektom, pa tek potom, po<br />

pravosnažnosti odobrenja koje nije značilo i mogućnost<br />

same gradnje, prijavu radova sa glavnim<br />

projektom. Sistem postavljen novim zakonom<br />

izgleda tako da ćete imati lokacijsku dozvolu, koja<br />

podrazumeva visok stepen konkretnosti u odnosu<br />

na podnosioca - investitora i određenja lokacije,<br />

tako da je sledeći korak samo izdavanje građevinske<br />

dozvole gde se prilaže samo glavni projekat.<br />

Dakle, imamo i smanjenje u obimu tehničke dokumentacije<br />

i broju potrebnih dokumenata koje<br />

je investitor dužan da pribavi. Prvi put je kroz<br />

ovaj zakon napravljena razlika u sadržini glavnog<br />

projekta prema vrsti i nameni objekta. Jedna od<br />

osnovnih mana ranije važećeg zakona jeste bila u<br />

tome što se nije pravila razlika u sadržini tehničke<br />

dokumentacije između porodične kuće od 30 kvadrata<br />

i nekog kapitalnog objekta. Sada je ta procedura<br />

uprošćena, napravljena je razlika. Savetujem<br />

da svi koji neposredno primenjuju zakon pročitaju<br />

te odredbe. Mi u Ministarstvu smatramo da će i<br />

one, na način kako su propisane, doprineti značajno<br />

ubrzavanju izdavanja građevinskih dozvola.<br />

LS: Ministar Dulić je tokom javne rasprave<br />

pominjao da će država, odnosno Ministarstvo,<br />

pomoći izradu prostornih i urbanističkih<br />

planova onim jedinicama lokalne<br />

samouprave koje za to nemaju dovoljno<br />

sredstava. Na koji način će to funkcionisati?<br />

Postoje li kriterijumi i kome opštine treba<br />

da se obrate?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Po prvi put<br />

jednim zakonom o gradnji je propisana mogućnost<br />

da resorno ministarstvo finansira izradu planskih<br />

dokumenata. Prema novom Zakonu, obaveza<br />

je ministarstva da utvrdi kriterijume pod kojima<br />

opštine mogu konkurisati za finansijska sredstva<br />

za izradu planske dokumentacije. Ti kriterijumi<br />

biće dostupni svim jedinicama lokalne samouprave<br />

najkasnije do 15. oktobra ove godine, a namera<br />

zakonodavca je bila da se finansira/sufinansira<br />

izrada dva obavezna plana: prostorni plan opštine<br />

i plan generalne regulacije, te bi prioritet trebalo<br />

da imaju opštine sa manjim budžetima.<br />

LS: Značajan deo odredbi novog Zakona<br />

odnosi se na problematiku građevinskog<br />

zemljišta. Kakve je novine zakon predvideo<br />

u ovoj oblasti?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Po novom<br />

Zakonu, predviđene su značajne, ja bih rekla i suštinske<br />

novine u oblasti građevinskog zemljišta.<br />

Pre svega, zauzet je jasan stav da se namena građevinskog<br />

zemljišta određuje isključivo planom,<br />

»


Aleksandra Damnjanović Petrović, pomoćnica ministra životne sredine i prostornog planiranja<br />

brisana je podela na javno i ostalo građevinsko zemljište,<br />

a uvedena je mogućnost promene režima<br />

svojine na gradskom građevinskom zemljištu kroz<br />

konverziju prava korišćenja. Zavisno od osnova<br />

sticanja, konverzija prava korišćenja je moguća<br />

bez naknade, odnosno uz naknadu. Najveći broj<br />

građana steći će svojinu na gradskom građevinskom<br />

zemljištu bez naknade, jer je procenjeno da<br />

su kroz cenu stana već platili i građevinsko zemljište<br />

na kome je objekat sagrađen. Kategorija ranijih<br />

sopstvenika, koja je po ranije važećem zakonu<br />

ostvarila pravo iz člana 84. na osnovu utvrđenog<br />

prava moći će i dalje da prometuje to zemljište, a<br />

to pravo je i osnov za aktivnu legitimaciju za dobijanje<br />

lokacijske i građevinske dozvole, dok će<br />

konačno rešenje ovog pitanja dati zakon o restituciji<br />

koji očekujemo, prema izjavama ministarstva<br />

finansija, do kraja ove godine. Takođe, novina je i<br />

to da će jedinice lokalne samouprave ponovo steći<br />

pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu,<br />

što je samo prvi korak do konačnog svojinskog<br />

rešenja. Postupak konverzije prava korišćenja u<br />

ovom slučaju je potpuno precizno definisano zakonom,<br />

a potrebno je samo da nadležni javni pravobranilac,<br />

na osnovu izvoda iz javne knjige o evidenciji<br />

nepokretnosti podnese zahtev nadležnom<br />

državnom organu, koji dalje ne sprovodi nikakav<br />

postupak utvrđivanja, već upisuje svojinu samo<br />

na osnovu upisanog prava korišćenja. Zakonom o<br />

javnoj svojini u potpunosti će biti rešeno pitanje<br />

imovine jedinica lokalne samouprave, a i ovaj zakon<br />

će biti usvojen do kraja ove godine.<br />

LS: Legalizacija je još jedna podjednako<br />

interesantna tema za građane i za lokalne<br />

samouprave. Da li je Ministarstvo odustalo<br />

od prvobitne namere da izradi poseban<br />

zakon o legalizaciji?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Kada se<br />

pristupilo radu na donošenju novog zakona, ideja<br />

je bila da se zakonom tretiraju samo objekti<br />

izgrađeni do 2003. godine, a da se po donošenju<br />

ovog zakona, po ustanovljavanju novih instituta,<br />

donese i novi zakon o legalizaciji. Međutim,<br />

od samog početka rada na novom zakonu skoro<br />

sve jedinice lokalne samouprave tražile su da se<br />

ovim zakonom obuhvate svi objekti izgrađeni<br />

bez potrebne dokumentacije do dana stupanja na<br />

snagu zakona. Ministarstvo i Vlada su prihvatile<br />

amandman koji je to omogućio, ali uz čvrsto uveravanje<br />

predstavnika opština i gradova da u roku<br />

koji je zakonom propisan za prijavljivanje, neće<br />

biti nove bespravne gradnje. Ministar Dulić je u<br />

nekoliko navrata apelovao i upozoravao opštine i<br />

gradove da pojačaju rad građevinske inspekcije u<br />

ovom periodu, jer cilj legalizacije nije bio poziv na<br />

novu bespravnu gradnju, već mogućnost da veći<br />

broj građana reši pitanje svojine na objektu, da<br />

se uspostavi vlasnička evidencija, te da se novac<br />

od legalizacije namenski upotrebi za obnavljanje,<br />

odnosno izgradnju komunalne infrastrukture,<br />

posebno u delovima naselja sa zonama velike bespravne<br />

gradnje.<br />

LS: Prethodna kampanja za legalizaciju iz<br />

2003. godine, iako propraćena snažnom<br />

medijskom podrškom, nije dala očekivane<br />

rezultate. Šta će Ministarstvo preduzeti u<br />

cilju uspeha ove kampanje? Kako motivisati<br />

građane, a kako pomoći opštinama?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Odredbe<br />

zakona o legalizaciji su takve prirode da omogućavaju<br />

masovnu legalizaciju. Ako pogledamo unazad<br />

i osvrnemo se na primenu odredbi iz ranije važećeg<br />

zakona, vidimo da sve ono što je predstavljalo<br />

problem rešeno na drugačiji način: utvrđivanje<br />

imovinskog osnova (mogućnost konvalidacije<br />

ugovora zaključenih do 2003. godine, ugovor o<br />

zajedničkoj gradnji, sudska presuda i dr.), vrsta,<br />

sadržina i obim tehničke dokumentacije (umesto<br />

dosadašnjeg glavnog projekta - tehnički izveštaj<br />

ili zapisnik i sl.), planska neuslovljenost, precizno<br />

definisan postupak i rokovi... Jedinice lokalne samouprave<br />

su sada na potezu i uspešnost ove legalizacije<br />

zavisiće od toga kako će primeniti nove<br />

odredbe. Ministarstvo priprema Pravilnik o legalizaciji,<br />

koji će biti završen do kraja oktobra ove<br />

godine, vodi pregovore sa poslovnim bankama o<br />

odobravanju namenskih kredita za legalizaciju, a<br />

od novembra će biti organizovan čitav niz radionica<br />

i savetovanja, u koji će biti uključene sve opštine<br />

i gradovi.<br />

LS: U Zakonu je, između ostalog, naveden<br />

i poduži spisak podzakonskih akata koji su<br />

neophodni za primenu zakona. Da li su ovi<br />

pravilnici pripremljeni i hoće li biti doneti<br />

u predviđenom roku?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Zakonom<br />

je predviđena izrada 25 pravilnika, 2 uredbe i 2<br />

uputstva. Rad na izradi ovih podzakonskih akata<br />

je započeo, a već je urađen i prvi pravilnik o<br />

izgledu i sadržini službenog znaka i zatvaranju<br />

gradilišta koji je na objavljivanju. Intenzivno se<br />

radi i na pravilniku o legalizaciji, sadržini tehničke<br />

dokumentacije, sadržini planske dokumentacije,<br />

energetskoj efikasnosti, kao i na dve uredbe. Ovi<br />

podzakonski akti biće doneti u najkraćem roku,<br />

a sigurno je da će i ostali biti doneti u zakonom<br />

predviđenom roku od godinu dana.<br />

LS: Po vašem mišljenju, šta je presudno<br />

za uspešnu primenu novog Zakona i koje<br />

su najveće pretnje? Šta možete poručiti<br />

opštinama i gradovima, imaju li u Ministarstvu<br />

partnera što se tiče primene Zakona o<br />

uređenju prostora i izgradnji?<br />

aleksandra Damnjanović Petrović: Ministarstvo<br />

smatra da je predložilo i donelo jedan dobar<br />

zakon koji će omogućiti da svi građani i ostala<br />

lica kao investitori, mogu pod jednakim uslovima<br />

ostvariti pravo na gradnju u mnogo bržem, jednostavnijem<br />

i efikasnijem postupku. Uvek kada se<br />

donese novi zakon postoje problemi, nedoumice,<br />

osporavanja. Cilj ovog zakona je bio da sistemski<br />

uredi mnoge odnose, da postavi temelj za funkcionisanje<br />

jednog sistema u kome će svi investitori<br />

moći pod jednakim uslovima i sa mnogo većim<br />

stepenom pravne sigurnosti da ostvare pravo na<br />

gradnju. Značaj odredbi o obaveznom donošenju<br />

dva planska dokumenta i usklađenosti i dostupnosti<br />

planova je od ključne važnosti za Republiku<br />

Srbiju. Očekujemo da će opštine i gradovi u<br />

potpunosti, uz saradnju i ako je potrebno i neposrednu<br />

pomoć Ministarstva ispuniti postavljene<br />

ciljeve, te da ćemo svi zajedno za dve godine imati<br />

državu koja ima usvojen Prostorni plan Republike,<br />

a svaka jedinica lokalne samouprave usvojene<br />

planske dokumente na osnovu kojih će izdavati<br />

lokacijske i građevinske dozvole. Upravo ovaj period<br />

je po našoj proceni i najteži period u primeni<br />

zakona, ali smo sigurni da ćemo, zajedno sa svim<br />

jedinicama lokalne samouprave kao ravnopravnim<br />

partnerima u ovom poslu, izaći kao dobitnici,<br />

sa uređenim odnosima u ovoj oblasti. ■<br />

Broj 39 • Septembar 09 5


TEMA BROJA<br />

usvojen zakon o<br />

socijalnom stanovanju<br />

Među brojnim razlozima za donošenje ovog zakona<br />

je i potreba da se odgovori na narastajuće probleme u<br />

stambenom sektoru<br />

Poslednjeg dana avgusta, nakon skoro petogodišnjeg<br />

rada nadležnog ministarstva i brojnih<br />

drugih aktera na pripremi preko potrebnog i nedostajućeg<br />

zakonskog okvira za razvoj socijalnog<br />

stanovanja, Narodna skupština Republike Srbije<br />

donela je Zakon o socijalnom stanovanju. Zakon<br />

je stupio na snagu 11. septembra 2009. godine, ali<br />

se njegova puna primena očekuje nakon donošenja<br />

odgovarajućih podzakonskih akata, odnosno<br />

najkasnije do godinu dana od stupanja na snagu.<br />

Među brojnim razlozima za donošenje ovog zakona<br />

jeste i potreba da se odgovori na narastujuće<br />

probleme u stambenom sektoru, da se uspostave<br />

instrumenti neophodni za dugoročni razvoj socijalnog<br />

stanovanja, kao i da se odgovori na promene<br />

u fiskalnom zakonodavstvu, koje se tiču<br />

ukidanja izvora finansiranja stanovanja iz javnog<br />

sektora. Takođe, realizacija stambenih programa<br />

je uglavnom preneta u nadležnost gradova i opština,<br />

ali bez utvrđivanja realnih izvora sredstava za<br />

ispunjenje ovih zadataka iz finansijski zahtevnog<br />

stambenog sektora. Posledica ovakvog pristupa<br />

je dalje nerešavanje brojnih stambenih potreba i<br />

nagomilavanje problema u celokupnom stambenom<br />

sektoru, kao na primer eskalacija neformalne<br />

gradnje, realizovane često kroz samogradnju,<br />

pošto nisu postojale realne snage niti u javnom,<br />

niti u privatnom sektoru da se na organizovaniji i<br />

efikasniji način uhvati u koštac sa brojnim preprekama<br />

za razvoj stambenog sektora.<br />

Svrha Zakona je da se obezbede uslovi za održivi<br />

razvoj sistema socijalnog stanovanja, uravnoteženim<br />

pristupom sa stanovišta njegove ekonomske<br />

i socijalne održivosti, kao i organizovanijim<br />

pristupom unapređenju standarda u ovoj oblasti<br />

(utvrđivanje minimalnih standarda, sve izraženiji<br />

zahtevi za zaštitom životne sredine, posebno u<br />

delu efikasnog korišćenja resursa, potreba za unapređenjem<br />

standarda u održavanju, potreba za<br />

programima socijalnog uključivanja i sl.).<br />

Cilj ovog Zakona je da se uspostave osnovni institucionalni<br />

i strateški preduslovi za razvoj sistema<br />

socijalnog stanovanja u Republici Srbiji, radi efikasnijeg<br />

rešavanja stambenih pitanja domaćinstava<br />

„koja iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga<br />

ne mogu da obezbede stan po tržišnim uslovima“.<br />

Institucionalni okvir razvoja socijalnog stanovanja<br />

čine: Republička agencija za stanovanje, koja<br />

6 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

će se formirati na osnovu ovog Zakona, kao i neprofitne<br />

stambene organizacije, pre svega lokalne<br />

stambene agencije koje će zastupati javni interes<br />

u oblasti stanovanja na lokalnom nivou. Takođe<br />

će se podsticati i drugi oblici udruživanja u cilju<br />

olakšanja stambene dostupnosti, kao što je već<br />

tradicionalno stambeno zadrugarstvo. Težnja je<br />

da se kroz sistem neprofitnog poslovanja obezbede<br />

niže cene stanova, kako bi se uvećala stambena<br />

dostupnost, ali takođe i postepeno približilo poštovanju<br />

principa pokrivanja stvarnih stambenih<br />

troškova za što veći broj onih koji ostvaruju pravo<br />

na podršku po ovom zakonu.<br />

Pored institucionalnog, strateški okvir predstavlja<br />

jedan od osnovnih preduslova koordiniranog i delotvornog<br />

razvoja socijalnog stanovanja, posebno<br />

u uslovima ograničenih kapaciteta i nedefinisane<br />

politike. Predloženi strateški okvir čine: Nacionalna<br />

strategija socijalnog stanovanja (Strategija) i<br />

Akcioni plan za njeno sprovođenje (Akcioni plan),<br />

koje donosi Vlada za period od najmanje 10, odnosno<br />

5 godina; programi socijalnog stanovanja,<br />

kao osnov za korišćenje sredstava za socijalno<br />

stanovanje koji proističu iz Strategije i Akcionog<br />

plana, i koje takođe donosi Vlada; kao i lokalne<br />

stambene strategije i lokalni programi socijalnog<br />

stanovanja u skladu sa nacionalnim strateškim<br />

okvirom, čije je donošenje u nadležnosti lokalnih<br />

samouprava.<br />

Strategija će utvrditi dugoročne i srednjoročne<br />

ciljeve razvoja socijalnog stanovanja, u skladu sa<br />

regionalnim, ukupnim ekonomskim i socijalnim<br />

razvojem, kao i izvore i načine obezbeđivanja<br />

sredstava za sprovođenje, dok će Akcioni plan<br />

operativno razraditi ciljeve, mere i aktivnosti definisane<br />

u Strategiji. Rok za donošenje Strategije i<br />

Akcionog plana je šest meseci od dana stupanja na<br />

snagu ovog Zakona.<br />

Radi realizacije Strategije i Akcionog plana donosiće<br />

se programi socijalnog stanovanja, kojima će<br />

se naročito utvrđivati: prioriteti u pogledu projekata,<br />

ciljnih grupa i obima sredstava; kriterijumi<br />

pod kojima se sredstva utvrđena programom<br />

mogu koristiti; kao i uslovi odobravanja i vraćanja<br />

sredstava. Ovakav programski način finansiranja<br />

trebalo bi da obezbedi bolju sagledivost i<br />

prilagodljivost, kao i mogućnost kontrole, što je<br />

posebno važno za razvoj velikog javnog sistema u<br />

uslovima brojnih neodređenosti.<br />

Lokalne stambene strategije sa odgovarajućim<br />

akcionim planovima će pokazati lokalne (socijalne)<br />

stambene potrebe i zainteresovanost opštine<br />

za njihovo rešavanje, na osnovu kojih će se sprovoditi<br />

stambeni programi i projekti. Oni će predstavljati<br />

osnov za izdvajanje finansijskih sredstava<br />

za te potrebe u lokalnom budžetu, ali takođe i za<br />

dobijanje dopunskih sredstava sa republičkog nivoa,<br />

što će zavisiti od toga u kojoj meri se uklope u<br />

nacionalne politike i prioritete.<br />

U Zakonu su navedeni mogući izvori sredstava za<br />

socijalno stanovanje: iz budžeta Republike Srbije,<br />

od donacija, domaćih i inostranih kredita, otplate<br />

kredita odobrenih u skladu sa zakonom i iz drugih<br />

izvora. Ova sredstva će se koristiti za: odobravanje<br />

dugoročnih kredita neprofitnim stambenim<br />

organizacijama, kao i fizičkim i pravnim licima za<br />

socijalno stanovanje; za podsticanje dugoročne<br />

stambene štednje; podsticanje različitih vidova<br />

pribavljanja stanova za socijalno stanovanje u vlasništvu<br />

ili u zakup; podsticanje različitih vidova<br />

pribavljanja stanova za socijalno stanovanje osoba<br />

sa invaliditetom, kao i izgradnje za stanovanje uz<br />

podršku za osobe sa invaliditetom; podsticanje<br />

javno-privatnog partnerstva u oblasti socijalnog<br />

stanovanja i dr.<br />

Zakon utvrđuje opšte uslove za ostvarivanje prava<br />

na podršku u rešavanju stambenog pitanja, kao i<br />

osnovna merila za utvrđivanje reda prvenstva pri<br />

rešavanju stambenih potreba: stambeni status,<br />

visina primanja; zdravstveno stanje, invalidnost,<br />

broj članova domaćinstva i imovinsko stanje. U<br />

određivanju reda prvenstva po osnovnim merilima<br />

prednost će imati lica koja pripadaju ranjivim<br />

društvenim grupama, dok će Vlada, kao i jedinice<br />

lokalne samouprave, u okviru svakog posebnog<br />

programa socijalnog stanovanja, bliže propisivati<br />

uslove i merila za rešavanje stambenih potreba<br />

domaćinstava koja ostvaruju pravo po ovom zakonu.<br />

Pored ovog i „stanovanje određenog standarda“<br />

se podrobnije određuje podzakonskim<br />

aktom Vlade.<br />

Da bi Zakon bio u punoj meri primenjiv, u periodu<br />

od najviše šest meseci potrebno je doneti Strategiju<br />

i Akcioni plan, dok je u periodu od najviše<br />

godinu dana potrebno doneti: Uredbu o merilima<br />

i kriterijumima za korišćenje sredstava za socijalno<br />

stanovanje; Uredbu o uslovima i merilima za<br />

rešavanje stambenih potreba lica bez stana, odnosno<br />

lica bez stana odgovarajućeg standarda;<br />

Uredbu o uslovima, standardima i normativima<br />

za planiranje i projektovanje, građenje, korišćenje<br />

i održavanje stanova za socijalno stanovanje;<br />

Pravilnik o uslovima za izdavanje i oduzimanje<br />

licence za rad, kao i sadržinu posebnog registra<br />

neprofitnih stambenih organizacija, te osnivački<br />

akt Republičke agencije za stanovanje. ■<br />

Svetlana Ristić<br />

Šefica odseka za stanovanje<br />

Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja


Novine u Zakonu o<br />

državnom premeru i katastru<br />

Ovim Zakonom uređuju se stručni poslovi<br />

i poslovi državne uprave koji se odnose na<br />

poslove koji su uglavnom u nadležnosti Republičkog<br />

geodetskog zavoda (Zavod).<br />

Do sada važeći Zakon, sa izmenama i dopunama,<br />

bio je u primeni 17 godina. Razlozi za donošenje<br />

Zakona o državnom premeru i katastru su:<br />

1) usaglašavanja i harmonizovanja sadašnjih<br />

propisa u ovoj oblasti sa propisima<br />

zemalja Evropske unije;<br />

2) otklanjanja nedostataka i ograničenja<br />

koji su uočeni u dosadašnjoj primeni postojećeg<br />

Zakona, kao i poboljšanje sadašnjeg<br />

ambijenta i uslova za rad privatnih<br />

geodetskih organizacija i razvoj tržišne<br />

geodetske privredne konkurencije;<br />

3) povećanja sigurnosti i tačnosti upisa u<br />

katastar nepokretnosti, kako u postupku<br />

osnivanja, tako i u postupku održavanja;<br />

4) stvaranja uslova za bržu identifikaciju<br />

vlasnika, korisnika i držalaca nepokretnosti,<br />

odnosno unapređenja kvaliteta<br />

distribucije podataka i pružanja usluga<br />

korisnicima katastarskih podataka;<br />

5) uređenja izrade topografsko-kartografske<br />

baze podataka i njenih proizvoda od<br />

nacionalnog značaja;<br />

6) uvođenja procene vrednosti nepokretnosti<br />

i njeno utvrđivanje postupcima i<br />

metodama masovne procene vrednosti<br />

nepokretnosti;<br />

7) osnivanja i vođenja Nacionalne infrastrukture<br />

geoprostornih podataka;<br />

8) uvođenja inspekcijskog nadzora nad radom<br />

geodetskih organizacija i definisanja<br />

kaznenih odredbi;<br />

9) usaglašavanja ovog zakona sa drugim<br />

zakonima u pravnom sistemu Republike<br />

Srbije.<br />

Novi Zakon postavio je realne osnove za realizaciju<br />

ciljeva Zavoda u oblasti državnog premera i<br />

katastra nepokretnosti, kao osnovnog javnog i jedinstvenog<br />

registra o nepokretnostima i stvarnim<br />

pravima na njima.<br />

Ovom regulativom uvodi se red u oblast državnog<br />

premera, katastra nepokretnosti, katastra vodova,<br />

osnovnih geodetskih radova, adresnog registra,<br />

topografsko-kartografske delatnosti, procene<br />

vrednosti nepokretnosti, geodetsko katastarskog<br />

informacionog sistema i Nacionalne infrastrukture<br />

geoprostornih podataka.<br />

Detaljnije je regulisana oblast izrade topografskih<br />

karata. Uveden je novi državni referentni sistem.<br />

Prelazak na ETRS 89 počeće najkasnije 1. januara<br />

2011. Ovim zakonom regulisan je i premer državne<br />

granice, koji je prethodnim zakonom bio u<br />

nadležnosti druge institucije. Razlog ove promene<br />

su iskustva iz drugih evropskih zemalja. Rešen je<br />

problem izrade katastra nepokretnosti za katastarske<br />

opštine čiji je premer u Zoldnerovoj i stereografskoj<br />

projekciji. Uveden je inspekcijski nadzor<br />

nad radom geodetskih organizacija. U upravnim<br />

poslovima, u prvom stepenu rešavaće Zavod, a u<br />

drugom stepenu ministarstvo nadležno za poslove<br />

prostornog planiranja i urbanizma. Od 1. oktobra<br />

2009. Zavod preuzima zaposlene Privrednog društva<br />

za kartografiju ,,Geokarta” d.o.o. Beograd.<br />

U Zakon o državnom premeru i katastru, kao novine<br />

koje su značajne za funkcionisanje ostalih državnih<br />

organa i lokalne samouprave, pojavljuju se:<br />

• procena vrednosti nepokretnosti;<br />

• uspostavljanje nacionalne infrastrukture<br />

geoprostornih podataka (NIGP) u<br />

Srbiji.<br />

Procena vrednosti kao novina u ovom zakonu i<br />

radu Zavoda jeste utvrđivanje tržišne vrednosti<br />

upisanih u katastar nepokretnosti. Tržišna vrednost<br />

određuje se postupcima i metodama masovne<br />

procene vrednosti nepokretnosti.<br />

Osnovni cilj je da se napravi dobar sistem masovne<br />

procene u cilju formiranja pravične vrednosti<br />

nepokretnosti. Masovna procena je uključena u<br />

proces oporezivanja. Za potrebe masovne procene<br />

Zavod vodi evidenciju tržišnih cena nepokretnosti,<br />

koja sadrži podatke iz kupoprodajnih<br />

ugovora i ugovora o zakupu nepokretnosti. Ovako<br />

formirana integralna baza podataka osnova je<br />

za razvoj tržišta nepokretnosti, finansije i kredite,<br />

sudske sporove, poresku oblast, savetodavno investiranje,<br />

odlučivanje i finansije. Procena vrednosti<br />

će se vršiti u određenim godišnjim intervalima.<br />

Donošenjem ovog Zakona stvaraju se temelji za<br />

uspostavljanje nacionalne infrastrukture geoprostornih<br />

podataka u Srbiji, u skladu sa evropskom<br />

direktivom Inspajer (INSPIRE).<br />

Uspostavljanje nacionalne infrastrukture geoprostornih<br />

podataka (NIGP) u Srbiji znači uspostavljanje<br />

integralne baze podataka koja sadrži<br />

podatke:<br />

1) geodetsko-katastarskog informacionog<br />

sistema;<br />

2) o zaštiti životne sredine;<br />

3) o prostorno-planskim dokumentima;<br />

4) o saobraćajnim i telekomunikacionim<br />

mrežama;<br />

5) o mineralnim sirovinama i energetskim<br />

izvorima;<br />

6) o režimu voda;<br />

7) o zaštićenim nepokretnim kulturnim<br />

dobrima;<br />

8) o prostorima od značaja za razvoj turizma<br />

i turističkim mestima;<br />

9) o geologiji, geofizici, meteorologiji,<br />

poljoprivredi i pedologiji;<br />

10) o demografiji i zdravlju;<br />

11) o industrijskim i proizvodnim<br />

kapacitetima.<br />

Ona će omogućiti bržu razmenu podataka između<br />

državnih organa, organa pokrajina i lokalnih<br />

samouprava. Na taj način će geoprostorni podaci<br />

kojima raspolažu državni organi biti dostupni<br />

svim zainteresovanim korisnicima putem interneta.<br />

Predviđeno je da Zavod radi na osnivanju,<br />

održavanju i upravljanju nacionalnim geoportalom<br />

NIGP-a.<br />

Potrebno je napomenuti da je ovaj Zakon u direktnoj<br />

vezi sa novim Zakonom o planiranju i izgradnji.<br />

Novina u ovom zakonu je promena vlasništva nad<br />

gradskim građevinskim zemljištem. Zakon je predvideo<br />

konverziju prava svojine u slučajevima kada<br />

se obavlja bez nadoknade i sa nadoknadom, što u<br />

osnovi povećava vrednost određenoj nepokretnosti.<br />

Sav prihod od promene prava svojine sa nadoknadom<br />

ide u budžet organa lokale samouprave.<br />

Zakonom je predviđeno da se za potrebe izrade<br />

planskog dokumenta ili izmene istog, na zahtev<br />

jedinice lokalne samouprave izdaju bez naknade<br />

kopije postojećih topografskih, katastarskih planova,<br />

katastarskih planova vodova, odnosno njihove<br />

digitalne kopije i digitalni ortofoto.<br />

Za realizaciju svih novina koje donose Zakon o planiranju<br />

i izgradnji i Zakon o državnom premeru i<br />

katastru potreban je određen vremenski period.<br />

Uspostavljanjem katastra nepokretnosti na celoj<br />

teritoriji Republike Srbije, kako se očekuje do<br />

kraja 2010, stvoriće se povoljniji uslovi za tržište<br />

nepokretnosti, sa punom pravnom sigurnošću za<br />

sve učesnike u pravnom prometu.<br />

Od 1. januara 2011. u bazi podataka za određenu<br />

nepokretnost naći će se procena vrednosti nepokretnosti,<br />

što će stvoriti uslove za formiranje realnih<br />

cena na tržištu nepokretnosti.<br />

Zavod će učiniti sve da organi lokalne samouprave,<br />

kao i ostali korisnici usluga baza podataka,<br />

na jednom mestu imaju sve neophodne podatke<br />

vezane za nepokretnosti, što će olakšati posao organima<br />

Poreske uprave, investitorima, bankama,<br />

osiguravajućim društvima, agencijama za nekretnine<br />

i ostalim organima.<br />

Imajući u vidu razloge zbog kojih je donet novi<br />

Zakon, kao i novine koje on donosi uz Zakon o<br />

planiranju i izgradnji, stvoreni su lakši uslovi za<br />

pojedine organe lokalne samouprave, uređen je<br />

postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata.<br />

Uvođenjem reda u oblast urbanizma i izgradnje<br />

korak smo bliže Evropi i elektronskoj vladi. ■<br />

Gordana Begović dipl.inž.<br />

Koordinator za odnose sa javnošću Republičkog<br />

geodetskog zavoda<br />

Broj 39 • Septembar 09 7


TEMA BROJA<br />

Rad urbanističkog zavoda<br />

Beograda u kontekstu novih<br />

zakona<br />

svakoj profesiji podrazumeva se permanen-<br />

U tno usavršavanje i praćenje novih dostignuća,<br />

trendova, ideja, ali i zakonskih promena. Najnoviji<br />

u setu već donetih novih zakona, pravilnika,<br />

strategija itd. su Zakon o planiranju i izgradnji koji<br />

je tek prispeo „iz štamparske mašine“, kao i Zakon<br />

o socijalnom stanovanju i Zakon o državnom premeru<br />

i katastru (‘’Sl. glasnik RS’’ br.72/09).<br />

Prvi utisak je da je Zakon o planiranju i izgradnji<br />

pisan relativno jasnim, tehničkim jezikom, razumljivim<br />

za inženjerske struke koje učestvuju u<br />

procesu planiranja i građenja, što to je za pohvalu.<br />

Na prvi pogled, odredbe ovog Zakona koje se<br />

odnose na prostorno i urbanističko planiranje, ne<br />

razlikuju se u većoj meri od onih iz prethodnog<br />

zakona: vrste planskih dokumenata su iste ili slične,<br />

kao i njihovi sadržaji, procedure su manje-više<br />

poznate. Detaljnijim razmatranjem poglavlja i članova<br />

Zakona otkrivaju se promene, pojedine nedorečenosti<br />

i potreba za dodatnim tumačenjima i<br />

pratećim pravilnicima.<br />

Trenutno su najaktuelnije dileme vezane za prelazne<br />

i završne odredbe Zakona o planiranju i izgradnji,<br />

odnosno dileme kako nastaviti dalji rad<br />

na prostornim i urbanističkim planovima čije su<br />

Odluke o izradi donete po odredbama prethodnih<br />

zakona. Urbanistički zavod Beograda prvi je<br />

reagovao sa svojim konkretnim predlozima za<br />

nastavak započetih procedura po prethodnom<br />

zakonu, verovatno zbog činjenice da je od samog<br />

početka pripreme Zakona bio uključen i pratio razvoj<br />

predloga u delu koji se bavi planovima, kao i<br />

zato što je urbanistička kuća koja radi najveći broj<br />

svih vrsta planova za Beograd. Predlozi tek treba<br />

da budu razmotreni i utvrđeni u nadležnom sekretarijatu<br />

za nivo Grada.<br />

Urbanistički zavod Beograda je takođe pokrenuo<br />

aktivnosti vezane za odredbe Zakona koje se odnose<br />

na kratke rokove za usaglašavanje postojećih,<br />

odnosno izradu novih prostornih planova,<br />

Generalnog urbanističkog plana i planova generalne<br />

regulacije, tako da u naredne dve-tri godine<br />

očekujemo, ne samo u našem Zavodu, već i u<br />

drugim preduzećima koji se u gradu bave ovom<br />

8 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

delatnošću, intenzivan rad na ovim planskim<br />

dokumentima.<br />

Za razliku od novog Zakona o planiranju i izgradnji,<br />

sa olakšanjem smo dočekali dugo očekivani Zakon<br />

o socijalnom stanovanju. Aktivnosti Urbanističkog<br />

zavoda Beograda se na ovom planu odvijaju još od<br />

2003, kada je u Generalnom planu Beograda 2021<br />

izdvojena tema socijalnog stanovanja kao posebna<br />

kategorija. Po donošenju Generalnog plana, Urbanistički<br />

zavod Beograda je izradio i stručni deo<br />

Pravilnika o socijalnom stanovanju za grad Beograd,<br />

čije je donošenje zaustavljeno zbog pripreme<br />

zakona na republičkom nivou.<br />

U međuvremenu Zavod se i dalje bavio ovom<br />

temom i to u nekoliko pravaca. Operativno su<br />

kroz izradu pojedinih planova detaljne regulacije<br />

definisane zone i lokacije za ovaj poseban vid stanovanja,<br />

a izradom niza urbanističkih uslova za izgradnju<br />

socijalnih stanova, omogućili smo da grad<br />

Beograd realizuje svoje programe u ovoj oblasti.<br />

Drugi vid aktivnosti je izrada studija, analiza i<br />

sličnih dokumenata, kao što je već pomenuti Pravilnik,<br />

zatim Studija socijalnog stanovanja, koja je<br />

deo prve faze Strategije prostornog razvoja Republike<br />

Srbije do 2020. godine (Ministarstvo životne<br />

sredine i prostornog planiranja – Republička<br />

agencija za prostorno planiranje sa stručnim obrađivačima)<br />

itd. U Urbanističkom zavodu Beograda<br />

je u pripremi nastavak ove Studije koji za temu<br />

ima Beograd, dosadašnja iskustva i mogućnosti<br />

za organizovanje savremenih modela neprofitnog<br />

stanovanja. Sa druge strane, najava izgradnje velikog<br />

<strong>broja</strong> stanova po pristupačnoj ceni od strane<br />

republičke uprave, drugi je povod da se posebna<br />

pažnja posveti izučavanju uspele prakse gradova<br />

Evrope u ovoj oblasti i ona primeni i u Beogradu.<br />

Značajnu aktivnost u oblasti socijalnog stanovanja<br />

Urbanistički zavod Beograda ostvaruje kroz<br />

iniciranje, organizaciju i učestvovanje na skupovima,<br />

radionicama, izložbama, kao i kroz saradnju<br />

sa vladinim i nevladinim sektorom u zemlji i<br />

inostranstvu. Poslednja takva aktivnost je organizacija<br />

izložbe u Muzeju primenjene umetnosti u<br />

Beogradu: „Bečka stanogradnja – Inovativno. Socijalno.<br />

Ekološki“ (od 9. do 30. septembra 2009.<br />

godine) i radionice „Socijalno i moderno – stanogradnja<br />

u Beču“, koja je održana 10. septembra<br />

2009. Gostovanje izložbe i radionicu u Beogradu<br />

obezbedila je gradska uprava Beča.<br />

Izložba je, kao i na prošlogodišnjem Bijenalu u<br />

Veneciji, izazvala izuzetno interesovanje, ne samo<br />

osmišljenom postavkom, već i sveobuhvatnom<br />

prezentacijom stanogradnje u Beču od dvadesetih<br />

godina XX veka do danas. Na izložbi su<br />

predstavljeni realizovani projekti iz oblasti jav-<br />

Ukratko o Urbanističkom<br />

zavodu Beograda<br />

Stručnjaci Urbanističkog zavoda Beograda uspešno<br />

rade prostorne i urbanističke planove,<br />

izrađuju studije, analize, pravilnike i sl. Ono<br />

o čemu vodimo računa je ekonomska opravdanost<br />

planskih rešenja. Registrovani smo za<br />

obavljanje delatnosti ‘’prostorno planiranje’’<br />

ali i za druge kao što su: geodetski poslovi, naučno<br />

istraživanje, poslovi konsaltinga, izrada<br />

baza podataka, izdavačka delatnost, istraživanje,<br />

razvoj i projektovanje. U saradnji sa odgovarajućim<br />

obrazovnim institucijama Zavod<br />

obavlja edukaciju iz oblasti urbanizma.<br />

Iako smo kao javno preduzeće osnovani od<br />

strane Grada, poslove ugovaramo, kao i druge<br />

urbanističke kuće, sa Direkcijom za građevinsko<br />

zemljište i izgradnju Beograda, drugim<br />

fizičkim i pravnim licima. Manji deo sredstava,<br />

namenjen za strateške planove i pojedine<br />

studije, obezbeđuje se iz budžeta Grada preko<br />

nadležnih sekretarijata.<br />

U Zavodu je stalno zaposleno oko 150 stručnjaka:<br />

prostornih planera, arhitekata, inženjera<br />

svih profila, geografa, biologa, istoričara<br />

umetnosti, ekonomista, pravnika i sociologa.<br />

Na pojedinim projektima sarađujemo sa istaknutim<br />

stručnjacima i institucijama u specifičnim<br />

oblastima. Svoju delatnost ostvarujemo<br />

kroz sledeće organizacione jedinice: tri sektora<br />

(za strateško planiranje, regulaciono planiranje<br />

i saobraćaj i infrastrukturu) i dve grupe<br />

(finansijsko-računovodstveni poslovi i pravni,<br />

kadrovski i opšti poslovi). ■<br />

no dotirane stanogradnje i njihovo uklapanje u<br />

aktuelne projekte razvoja grada. Na radionici je<br />

brojna delegacija grada Beča predstavila modele<br />

dotirane stanogradnje. U ovoj oblasti se postavljaju<br />

novi standardi i svi projekti se vrednuju od<br />

strane interdisciplinarnog žirija, na osnovu četiri<br />

grupe kriterijuma: socijalna održivost, arhitektura,<br />

ekologija i ekonomija. Razmatrani su i modeli<br />

privatno-javnog partnerstva, koji su u zemljama u<br />

tranziciji i razvijenim zemljama Evrope pokazali<br />

izuzetne rezultate u oblasti dotirane stanogradnje.<br />

Predstavnici struke, gradske uprave i developeri<br />

u ovoj grani građevinarstva imali su priliku da<br />

upoznaju kolege i prodiskutuju različite modele i<br />

aspekte neprofitnog stanovanja, čija je promocija<br />

u Srbiji upravo u toku.<br />

Umesto zaključka: U očekivanju da se „dečije bolesti“<br />

oko sprovođenja najnovijih zakona što brže<br />

prebole i da se zakoni zaista i sprovode, puni smo<br />

optimizma i volje da se u ovim teškim vremenima<br />

stvori sinergija svih učesnika u procesu planiranja i<br />

građenja i period ekonomske krize iskoristi za plansku<br />

i organizacionu pripremu, kako bi konačno i<br />

Beograd i drugi gradovi i naselja u Srbiji uhvatili<br />

razvojni korak sa Evropom kojoj toliko težimo. ■<br />

URBANISTIČKI ZAVOD BEOGRADA<br />

1000 Beograd, Palmotićeva br.30.<br />

www.urbel.com


Budućnost etažnog vlasništva:<br />

Stvaranje boljeg sistema upravljanja i održavanja<br />

Radionica o budućnosti etažnog vlasništva u Srbiji<br />

održana je 18. septembra 2009. godine, u<br />

Palati „Srbija“ u organizaciji Ministarstva životne sredine<br />

i prostornog planiranja i Programa podsticaja<br />

ekonomskom razvoju opština MEGA/USAID.<br />

Sadašnje stanje sistema upravljanja i održavanja<br />

stambenih zgrada karakterišu brojni problemi,<br />

prvenstveno uzrokovani zastarelim pravnim okvirom<br />

i posledicama privatizacije stambenog fonda<br />

početkom devedesetih godina prošlog veka.<br />

Procenjeno je da se 75% nacionalnog bogatstva<br />

svake države nalazi u sektoru nekretnina. Ako je<br />

trenutna procenjena vrednost celokupnog stambenog<br />

fonda u etažnoj svojini oko 40 milijardi<br />

evra, postoji realan potencijal da se kroz neophodno<br />

održavanje i rekonstrukciju i modernizaciju<br />

stambenog fonda doprinese poboljšanju<br />

opšte privredne situacije, tako što bi se aktivirala<br />

sredstva i nova radna mesta u sektoru održavanja,<br />

renoviranja i upravljanja stambenim zgradama.<br />

USAID-ov Program podsticaja ekonomskom<br />

razvoju opština (MEGA) prepoznao je da oblast<br />

Drugi put po istom, u prostorijama SKGO,<br />

sastali su se predstavnici 40 malih i nerazvijenih<br />

opština Srbije. Sastanak je održan 28. septembra<br />

2009. godine.<br />

Razlog za održavanje ovog sastanka je teška finansijska<br />

i ekonomska situacija u ovoj grupi opština.<br />

Kako prethodna inicijativa ove grupe opština nije<br />

naišla na odgovor iz Vlade, predstavnici malih i<br />

nerazvijenih opština traže hitan sastanak sa premijerom<br />

i ministarkom finansija i nude moguća<br />

rešenja za prevazilaženje esktremno teške situacije<br />

u kojoj se nalaze:<br />

• Da se nenamenski transfer za 2009. godinu<br />

za ovih 40 opština uopšte ne smanjuje,<br />

već da se napravi izuzetak i nenamenski<br />

transfer ostane na nivou koji je i<br />

bio planiran na početku 2009. godine;<br />

• Da se razmotre mogućnosti drugih intervencija<br />

u budžetu Republike Srbije, a<br />

koje bi bile u korist ove grupe opština;<br />

upravljanja i održavanja stambenih zgrada u sebi<br />

krije značajan ekonomski potencijal, da se celovitim<br />

promenama može oživeti sektor nekretnina,<br />

tako da je ovaj program ponudio Ministarstvu<br />

pomoć i okupio sve zainteresovane strane kako bi<br />

se napravila mapa puta za promene u sektoru održavanja<br />

stambenih zgrada. Radionicu je otvorio<br />

Nebojša Janjić, pomoćnik ministra, koji je rekao<br />

da Sektor za urbanizam i stanovanje Ministarstva<br />

životne sredine i prostornog planiranja ima nameru<br />

da započne reforme u ovoj oblasti.<br />

Za stručni deo Radionice bili su zaduženi gospođa<br />

Karen Rabehnorst, stručnjak za kondominijume<br />

(stambene zgrade u etažnom vlasništvu) iz<br />

SAD, i Djordje Mojović, stručnjak za ovu oblast<br />

iz Srbije. Prisustvovali su i predstavnici lokalnih<br />

samouprava, gradskih stambenih agencija, javnih<br />

preduzeća za održavanje stambenih zgrada, predstavnici<br />

privatnog sektora, a u ime korisnika bili<br />

su prisutni predsednici nekoliko skupština stambenih<br />

zgrada.<br />

Reformom u stambenom sektoru potrebno je rešiti<br />

nekoliko grupa pitanja. Pitanje svojinskih pra-<br />

JEDNOGLASAN ZAHTEV<br />

upuĆEN pREMiJERu<br />

predstavnici 40 najsiromašnijih opština ponovo uputili zahtev za<br />

sastanak premijeru radi pronalaženje rešenja i izlaska iz duboke krize<br />

u kojoj se nalaze<br />

• Da se preispita visina namenskih transfera<br />

za ovu grupu opština, i to po oblastima<br />

– školstvo, zdravstvo, lokalni putevi, tretman<br />

čvrstog otpada, vodosnabdevanje;<br />

• Da mere Vlade Republike Srbije koje<br />

se odnose na smanjenje <strong>broja</strong><br />

zaposlenih u lokalnim samoupravama,<br />

moraju da se odnose<br />

i na zaposlene u javnim preduzećima<br />

i ustanovama.<br />

Na sastanku su konstatovani sledeći<br />

problemi, zajednički za<br />

sve opštine iz ove grupe:<br />

• Značajan pad prihoda u 2009.<br />

godini, pre svega uzrokovan<br />

smanjenjem nenamenskih<br />

transfera za 2009. godinu ali<br />

i padom prihoda po osnovu<br />

izvornih i ustupljenih prihoda;<br />

va i odgovornosti treba rešiti kroz novi Zakon o<br />

svojinskim pravima, a pitanje uknjižbe vlasništva<br />

etažne svojine kroz eventualne izmene Zakona<br />

o državnom premeru, ili kroz izmenu postojeće<br />

prakse. Pitanje osnivanja udruženja etažnih vlasnika<br />

i načina upravljanja stambenim zgradama,<br />

po svemu sudeći, treba rešiti posebnim zakonom<br />

o stanovanju u etažnom vlasništvu. Ovaj zakon<br />

u sebi treba da sadrži i modalitete za sprovođenje<br />

prinudnih mera, kao i modele finansiranja<br />

održavanja.<br />

Iskustva iz drugih zemalja u tranziciji, koje su takođe<br />

prošle kroz ovaj proces, govore da je za sprovođenje<br />

reforme stambenog sektora potrebno<br />

nekoliko godina, a biće potrebno puno kampanja<br />

za podizanje svesti javnosti i za jačanje kapaciteta,<br />

kako lokalnih samouprava, tako i samih zajednica<br />

etažnih vlasnika.<br />

<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština se takođe<br />

zalaže za pokretanje reformi u stambenoj oblasti,<br />

a svoju ulogu vidi upravo u delu edukacije i jačanje<br />

lokalne samouprave za obavljanje zadataka u<br />

ovom sektoru. ■<br />

• Problemi sa servisiranjem obaveza i gomilanjem<br />

dugovanja za: plate, ogrev za<br />

budžetske korisnike, električnu energiju,<br />

tekuće materijalne troškove, prevoz<br />

zaposlenih u osnovnim i srednjim školama,<br />

socijalna davanja, dugovanja prema<br />

izvođačima radova, ukratko, veliki<br />

problemi sa tekućom likvidnošću u toku<br />

2009. godine;<br />

• Značajno smanjenje ili čak i potpuni<br />

prestanak bilo kakve investicione potrošnje<br />

u gotovo svim opštinama. ■<br />

Broj 39 • Septembar 09 9


VESTi iZ SkGO<br />

Sporazum o saradnji<br />

Ministarstva zdravlja i SkGO<br />

<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština (SKGO)<br />

i Ministarstvo zdravlja Republike Srbije zaključili<br />

su 8. septembra 2009. godine Sporazum o<br />

saradnji. Sporazum su potpisali ministar, Tomica<br />

Sednice odbora SkGO<br />

programski i projektni dokumenti na dnevnom redu<br />

Zajednička sednica Odbora<br />

SKGO za urbanizam i<br />

stanovanje i Odbora SKGO za<br />

komunalne delatnosti<br />

U prostorijama Stalne konferencije gradova i opština,<br />

23. septembra 2009. održana je zajednička sednica<br />

Odbora SKGO za urbanizam i stanovanje i Odbora<br />

SKGO za komunalne delatnosti. Sednicom je<br />

predsedavao predsednik Odbora za komunalne delatnosti<br />

i predsednik opštine Dimitrovgrad, Veselin<br />

Veličkov. Prisutni članovi oba Odbora jednoglasno<br />

su usvojili Programski dokument SKGO za oblast<br />

komunalnih delatnosti, komunalne energetike, urbanizma<br />

i stanovanja i pitanja zaštite životne sredine.<br />

Osim toga, prisutni su upoznati sa najnovijim<br />

inicijativama za reforme u stambenoj oblasti, posebno<br />

u delu koji se tiče održavanja stambenih<br />

zgrada, kao i sa inicijativom SKGO za prikupljanje<br />

pitanja i komentara vezanih za novi Zakon o planiranju<br />

i izgradnji. U okviru ove sednice predstavljen<br />

je PUM – program koji omogućava dolazak<br />

eksperata iz raznih oblasti iz Holandije u Srbiju,<br />

10 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

Milosavljević, i Nenad Milenković, predsednik<br />

opštine Novi Beograd i predsednik SKGO.<br />

Po rečima ministra Milosavljevića, Sporazum o saradnji<br />

nije samo deklarativno potpisan, već pred-<br />

Sporazum potpisuju: Tomica Milosavljević, ministar zdravlja i Nenad Milenković, predsednik SKGO<br />

dok je Ljubica Todorović iz GTZ projekta „Jačanje<br />

lokalne samouprave” najavila niz obuka za<br />

predstavnike lokalne samouprave u oblasti upravljanja<br />

otpadom, upravljanja vodama i energetske<br />

efikasnosti koji će biti sprovedeni u okviru ovog<br />

projekta.<br />

Odbor SKGO za zaštitu životne<br />

sredine<br />

Sednica Odbora SKGO za zaštitu životne sredine<br />

održana je 29. septembra 2009. u opštini Sokobanja.<br />

Sednicom je predsedavao Radiša Milošević,<br />

predsednik Odbora, a članove Odbora i prisutne<br />

goste pozdravio je Dimitrije Lukić, predsednik<br />

opštine Sokobanja.<br />

Na sednici je usvojen Programski dokument<br />

SKGO u oblastima komunalnih delatnosti, komunalne<br />

energetike, urbanizma i stanovanja i zaštite<br />

životne sredine.<br />

Danijela Božanić, šef Grupe za klimatske promene<br />

Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja,<br />

predstavila je Nacrt strategije za uključivanje Republike<br />

Srbije u mehanizam čistog razvoja u okviru „Kjoto<br />

stavlja ozbiljno preuzimanje odgovornosti lokalne<br />

samouprave, Stalne konferencije gradova i opština<br />

i Ministarstva. Sporazum takođe podrazumeva da<br />

lokalne samouprave budu aktivni partneri i da<br />

zdravlje svojih građana dožive kao sopstvenu obavezu,<br />

jer je jedno od strateških opredeljenje društva<br />

decentralizacija zdravstvenog sistema. „Prisutne<br />

su kritike kako u ovom trenutku neki gradovi<br />

i opštine nisu u mogućnosti da preuzmu obaveze<br />

koje proizilaze iz procesa decentralizacije, međutim<br />

njihova je dužnost da izgrade kapacitete, čak i<br />

u ovom teškom ekonomskom trenutku, i da preuzmu<br />

obaveze predviđene Zakonom. Zbog toga<br />

je neophodna efikasna saradnja sa Stalnom konferencijom<br />

gradova i opština“, istakao je ministar<br />

Milosavljević.<br />

Odgovarajući na pitanja predstavnika lokalnih<br />

samouprava, ministar je predložio osnivanje Saveta<br />

za unapređenje zdravlja na lokalnom nivou,<br />

sa fokusom na teme koje su od interesa za lokalnu<br />

zajednicu, kao i mogućnost imenovanja opštinskog<br />

Zaštitnika prava građana, specijalizovanog<br />

za zdravstveno osiguranje, u cilju pravovremenog<br />

obaveštavanja građana o pravima koja proizilaze iz<br />

zdravstvene zaštite i efikasne primene propisa.<br />

„Sporazum predstavlja novi korak u saradnji između<br />

lokalne samouprave i Ministarstva zdravlja.<br />

Obaveze koje lokalne samouprave imaju na polju<br />

zdravstvene zaštite podrazumevaju neophodnost<br />

saradnje u najširem smislu. Redovnom komunikacijom<br />

u budućnosti podići ćemo nivo saradnje<br />

na onaj nivo koji već imamo sa drugim ministarstvima“,<br />

istakao je Nenad Milenković, predsednik<br />

SKGO. ■<br />

protokola“ za sektor poljoprivrede, šumarstva i otpada.<br />

Posebnu pažnju privukla je mogućnost da se jedinice<br />

lokalne samouprave uključe u izradu projekata,<br />

kojima se postiže redukcija gasova sa efektima staklene<br />

bašte, a koji se odnose na sakupljanje i sagorevanje<br />

deponijskog gasa, korišćenje tog gasa za proizvodnju<br />

električne energije (do 2012. godine) ili za kompostiranje<br />

komunalnog otpada (posle 2012. godine).<br />

Budući da su postojeće opštinske deponije u Srbiji<br />

relativno brojne, ali malog kapaciteta za ovu vrstu projekata,<br />

naročito je interesantna mogućnost izrade tzv.<br />

programskih CDM, koji podrazumevaju kumulativno<br />

dejstvo više deponija manjeg kapaciteta.<br />

Odbor SKGO za energetsku<br />

efikasnost<br />

Sedma sednica Odbora SKGO za energetsku efikasnost<br />

održana je 22. septembra 2009. u sedištu<br />

SKGO. Na dnevnom redu je, između ostalog, bilo<br />

i usvajanje Programskog dokumenta, kao i prezentacija<br />

modela modernizacije javnog osvetljenja,<br />

koju je izvršio stručni tim Projekta kreditne<br />

podrške opštinskoj infrastrukturi. Prisutni članovi<br />

Odbora jednoglasno usvojili Programski dokument<br />

SKGO za oblast komunalnih delatnosti,<br />

komunalne energetike, urbanizma i stanovanja i<br />

pitanja zaštite životne sredine. ■


praćenje primene<br />

Etičkog kodeksa<br />

Prvi sastanak članova radnih tela za praćenje<br />

primene Etičkog kodeksa održan je 22. septembra<br />

2009. u prostorijama Stalne konferencije<br />

gradova i opština. Na skupu su predstavljeni Projekat<br />

i Plan aktivnosti, a sastanak je bio prvi korak<br />

ka formiranju Mreže radnih tela za praćenje<br />

primene Etičkog kodeksa funkcionera lokalne<br />

samouprave.<br />

Prisutne je pozdravila Zorica Vukelić, zamenica<br />

generalnog sekretara SKGO, i naglasila značaj pro-<br />

Nemačka organizacija za tehničku saradnju GTZ,<br />

u ime Vlade Savezne Republike Nemačke, i <strong>Stalna</strong><br />

<strong>konferencija</strong> gradova i opština podržale su 27 opština<br />

i gradova Srbije u pripremi planske dokumentacije<br />

za modernizaciju njihovog vodosnabdevanja,<br />

upravljanja čvrstim otpadom i opštinske energetske<br />

efikasnosti. Mnogi od odabranih projekata će, ne<br />

samo poboljšati kvalitet opštinske infrastrukture,<br />

nego će i smanjiti troškove njene upotrebe.<br />

Svečanom potpisivanju ugovora sa 27 opština i<br />

gradova Srbije koji imaju manje od 160.000 stanovnika<br />

prisustvovali su Njegova ekselencija, Volfram<br />

Mas, ambasador Savezne Republike Nemačke u<br />

Republici Srbiji, Miladin Avramov, državni sekretar<br />

Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje,<br />

kao i predstavnica Ministarstva rudarstva i<br />

energetike.<br />

„Planiranje projekata i projektna dokumentacija<br />

pokazali su se kao usko grlo realizacije ulaganja u infrastrukturu,<br />

čak i u slučajevima u kojima bi finansiranje<br />

bilo obezbeđeno iz donacija ili niskokamatnih<br />

kreditnih linija”, izjavio je Volfram Mas. Ako bi se<br />

mocije mehanizama za praćenje primene Etičkog<br />

kodeksa na lokalnom nivou. Gospođa Vukelić je<br />

istakla ulogu Stalne konferencije u pružanju visokokvalitetnih<br />

usluga i unapređenju rada Mreže<br />

kroz svoje odbore, Savetodavni centar, kao i Centar<br />

za obuku.<br />

O dosadašnjem radu i iskustvima na projektu<br />

Etičkog kodeksa, kao i o preporukama za buduću<br />

saradnju, govorio je Dragan Vujčić, šef Odeljenja<br />

za evropske integracije i međunarodnu saradnju.<br />

Gospodin Vujčić je izjavio<br />

da je Srbija jedina zemlja<br />

u regionu i jedna od tri u<br />

Evropi koja razvija sistem<br />

praćenja Etičkog kodeksa<br />

ponašanja lokalnih funkcionera.<br />

Ivan Božović,<br />

saradnik na proteklim<br />

fazama Projekta, ukratko<br />

je predstavio regionalne<br />

radionice koje će se održati<br />

u oktobru i novembru<br />

2009. u okviru OEBSovog<br />

projekta, čiji je cilj<br />

obučavanje radnih tela za<br />

praćenje primene Etičkog<br />

kodeksa. ■<br />

pomoć GTZ za 27 opština i gradova Srbije<br />

realizovali svi projekti koje GTZ pomaže u procesu<br />

planiranja mogao bi se mobilisati obim investicija u<br />

iznosu od 11,5 miliona evra.<br />

Ugovore o pomoći u pripremi<br />

planske dokumentacije<br />

potpisale su opštine:<br />

Ada, Aleksinac, Bačka Palanka,<br />

Beočin, Ćuprija, Dimitrovgrad,<br />

Kladovo, Kosjerić,<br />

Krupanj, Leskovac,<br />

Majdanpek, Negotin, Novi<br />

Bečej, Opovo, Paraćin,<br />

Pećinci, Plandište, Ražanj,<br />

Ruma, Šabac, Šid, Titel, Trstenik,<br />

Vranje, Veliko Gradište,<br />

Velika Plana i Žitište.<br />

Program „Jačanje lokalne<br />

samouprave” koji vodi<br />

Nemačka organizacija za<br />

tehničku saradnju (GTZ),<br />

obezbeđuje donacije i<br />

stručnu pomoć koja će po-<br />

VESTi iZ SkGO<br />

Veštine javnog<br />

nastupa<br />

SImajući u vidu konkretne potrebe zaposlenih<br />

u lokalnim samoupravama, <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong><br />

gradova i opština organizuje jednodnevne<br />

obuke namenjene gradonačelnicima i<br />

predsednicima opština na temu „Veštine javnog<br />

nastupa“. Priroda posla prvog čoveka lokalne<br />

samouprave zahteva efikasan javni nastup, kako<br />

pred zaposlenima u upravi, medijima, tako i<br />

pred građanima. Obuke su organizovane u saradnji<br />

sa UNDP i uz podršku Švedske agencije<br />

za međunarodni razvoj (SIDA), a sprovodi ih<br />

program „Izgradnja kapaciteta Stalne konferencije<br />

gradova i opština, druga faza“.<br />

Obuke će biti realizovane u četiri termina:<br />

• 20. oktobra 2009. godine, na Zlatiboru<br />

• 22. oktobra 2009. godine, u Novom Sadu<br />

• 28. oktobra 2009. godine, u Nišu<br />

• 29. oktobra 2009. godine, u Kragujevcu<br />

Svi troškovi učešća na obuci, izuzev troškova<br />

prevoza i smeštaja učesnika, biće pokriveni iz<br />

projektnih sredstava. Rok za prijavu je 15. oktobar<br />

2009. godine. Agenda obuke će biti dostavljena<br />

naknadno svim učesnicima.<br />

Dodatne informacije možete dobiti putem internet<br />

prezentacije SKGO. ■<br />

www.skgo.org<br />

kriti do 75% troškova planiranja i izrade projekata,<br />

što iznosi oko 263.000 evra za 31 projekat. Opštine<br />

manjim delom sufinansiraju projekte, tako da je<br />

ukupni iznos oko 365.000 evra. Finansiranje će biti<br />

dopunjeno „primenjenom obukom” koja je usko<br />

vezana za sadašnje pripreme projekata. ■<br />

Broj 39 • Septembar 09 11


VESTi iZ SkGO<br />

Nove tehnologije u lokalnim<br />

administracijama<br />

<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština (SKGO)<br />

i Program podsticaja ekonomskom razvoju<br />

opština (MEGA/USAID) organizovali su prvu<br />

konferenciju posvećenu najboljim informacionim<br />

i komunikacionim praksama među srpskim lokalnim<br />

samoupravama. Konferencija je održana 16.<br />

septembra 2009. godine u hotelu Radon u Niškoj<br />

Banji.<br />

Prisutnima su se obratili Jasna Matić, ministarka<br />

za telekomunikacije i informaciono društvo u<br />

Vladi Republike Srbije, Milomir Manić, zamenik<br />

Sedmi sastanak<br />

poverenika SKGO<br />

Savetodavni centar SKGO je, 28. septembra<br />

2009. godine, organizovao 7. redovno<br />

okupljanje lokalnih poverenika, u hotelu Zira<br />

u Beogradu.<br />

Cilj redovnih okupljanja poverenika je da se<br />

upoznaju sa aktuelnim dešavanjima koja se<br />

odnose na lokalnu samoupravu i rad SKGO,<br />

kao i da se iniciraju teme od interesa za gradove<br />

i opštine. U prvom delu sastanka poverenicima<br />

su predstavljene informacije o<br />

aktivnostima SKGO i njenih partnera, dok<br />

je u nastavku organizovana mini-obuka na<br />

temu “Upravljanje vremenom“. ■<br />

12 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

gradonačelnika grada Niša, Đorđe Staničić, generalni<br />

sekretar SKGO i Majkl Harvi, direktor misije<br />

USAID u Republici Srbiji.<br />

Konferencija je bila prilika za promociju publikacije<br />

„Najbolje IKT prakse u srpskim gradovima<br />

i opštinama”, koju su pripremili stručnjaci sa<br />

Elektronskog fakulteta u Nišu. Fakultet je partner<br />

SKGO i USAID na projektu podsticanja najboljih<br />

IKT praksi, čiji je cilj pružanje podrške lokalnim<br />

samoupravama u Srbiji da uvedu inovativna IKT<br />

rešenja, kao jedno od važnih oruđa lokalnog ekonomskog<br />

razvoja.<br />

Na osnovu komparativnih<br />

podataka o e-uslugama<br />

uvedenim u 34 opštine,<br />

izabrane su najbolje prakse<br />

u lokalnim samoupravama<br />

i dodeljene su prigodne<br />

nagrade. Opština Kula je<br />

proglašena najboljom u<br />

kategoriji pružanja internih<br />

opštinskih usluga, i kao nagradu<br />

od kompanije Media<br />

Works dobila je širokopojasni<br />

pristup internetu u<br />

periodu od godinu dana.<br />

Grad Kruševac je proglašen<br />

najboljim u kategoriji pružanja<br />

usluga građanima, i<br />

nagrađen je od kompanije „Tehnicom computers“<br />

sa tri računara. Grad Niš je proglašen najboljim<br />

u kategoriji pružanja usluga privatnom sektoru, i<br />

kao nagradu od kompanije „SRC sistemske integracije“<br />

dobio je softver za pisarnicu.<br />

Sajam lokalne samouprave<br />

Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu<br />

samoupravu, <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova<br />

i opština (SKGO) i opština Novi Beograd, organizuju<br />

Sajam lokalne samouprave, koji će biti<br />

održan od 3. do 5. novembra 2009. godine, u Hali<br />

sportova na Novom Beogradu.<br />

Sajam predstavlja odličnu priliku za predstavljanje<br />

aktivnosti lokalnih samouprava u Republici Srbiji<br />

domaćim i inostranim kompanijama - potencijalnim<br />

investitorima, kao i donatorskim organizacijama i<br />

drugim gostima iz zemlje i inostranstva. Pored predstavljanja<br />

privrednih i organizacionih potencijala,<br />

gradovi i opštine će imati priliku da razmene iskustva<br />

i predstave dobre prakse u radu lokalnih vlasti.<br />

Takođe, na Sajmu će biti organizovani okrugli<br />

stolovi, paneli i tematski događaji koji će, u otvo-<br />

Konferencija je bila dobra prilika da se lokalne<br />

samouprave informišu o pravnom okviru za eupravu<br />

i izazovima sa predstavnicima nacionalnih<br />

institucija, kao i da međusobno razmene iskustva<br />

i znanja iz e-uprave u cilju pospešivanja njihove<br />

saradnje i podsticanja konkurencije među opštinama<br />

u pružanju e-usluga. ■<br />

Obuke u oktobru<br />

Centar za obuku Stalne konferencije gradova<br />

i opština tokom oktobra 2009. godine<br />

sprovešće sledeće obuke za zaposlene u<br />

gradskim/opštinskim upravama:<br />

• 30. septembar – 2. oktobar, Upravljanje<br />

projektnim ciklusom u skladu sa procedurama<br />

EU, Beograd<br />

• 7- 8. oktobar, Monitoring i evaluacija rada<br />

opštinske/gradske uprave, Sombor<br />

• 14-16. oktobar, Upravljanje opštinskom<br />

imovinom, Golubac<br />

• 22–23. oktobar, Programsko budžetiranje,<br />

Beograd<br />

• 28–30. oktobar, Lokalni ekonomski razvoj,<br />

Kragujevac<br />

Pored grada/opštine domaćina, na obukama<br />

mogu da učestvuju i drugi zainteresovani<br />

gradovi/opštine (uz samostalno pokrivanje<br />

putnih troškova). Troškove kreiranja obuke,<br />

materijala, osveženja i ručka snosi SKGO<br />

iz sredstava programa „Jačanje kapaciteta<br />

SKGO, II faza“, koji SKGO sprovodi zajedno<br />

sa UNDP, a finansira Sida.<br />

Za sve dodatne informacije kontaktirajte Centar<br />

za obuku SKGO putem telefona na broj<br />

011/3223-446 ili elektronskom poštom na<br />

adresu centarzaobuku@skgo.org. ■<br />

renom dijalogu, omogućiti razmenu mišljenja,<br />

donošenje predloga i izlaganje konkretnih inicijativa<br />

predstavnicima ministarstava Vlade Republike<br />

Srbije, Stalnoj konferenciji gradova i opština<br />

i donatorskim organizacijama koje su aktivne na<br />

teritoriji Republike Srbije.<br />

Za sve tehničke informacije vezane za prijavljivanje<br />

učešća na Sajmu lokalne samouprave, zakup<br />

izlagačkog prostora i kotizaciju, panel diskusije,<br />

prezentacije, kao i za sve druge informacije vezane<br />

za učešće i aktivnosti koje su planirane na Sajmu,<br />

možete se obratiti Aleksandru Joksiću, direktoru<br />

Centra za razvoj i lokalnu ekonomiju Novog<br />

Beograda, na brojeve telefona 011/311-5009 i<br />

064/8808-509, ili elektronskim putem na aleksandar.joksic@novibeograd.rs.<br />


projekti izgradnje infrastrukture u<br />

gradovima i opštinama za bolji kvalitet života<br />

Eu obezbedila 13,5 miliona evra kroz program MSp-NE Srbija<br />

Četiri velika infrastrukturna projekta koje finansira<br />

Evropska unija trenutno su u procesu<br />

realizacije, kao deo programa MSP-NE Srbija.<br />

Dva projekta će imati značajnu ulogu u poboljšanju<br />

kvaliteta života građana Petrovca na Mlavi<br />

i Požarevca, kao i susednih opština, kroz rekonstrukciju<br />

sistema vodosnabdevanja, dok su druga<br />

dva, izgradnja tehnološkog parka u Vršcu i industrijske<br />

zone u Zrenjaninu, usmerena ka razvoju<br />

ekonomije kroz otvaranje novih radnih mesta.<br />

Ukupna visina investicije koju je obezbedila<br />

Evropska unija kroz program MSP-NE Srbija je<br />

13,5 miliona evra.<br />

Svi projekti dobro napreduju i značaj ovih investicija<br />

prepoznaju sve uključene opštine. Ulaganje u<br />

ekonomsku infrastrukturu nije lako ni u najboljim<br />

vremenima, a preduzimanje takvog poduhvata u<br />

vreme ekonomske krize zahteva hrabrost i viziju<br />

sutrašnjice, kao i održavanje nivoa interesovanja<br />

privatnih i stranih kompanija. Investicije su dokaz<br />

odvažnih poteza i one su bile jedina prava stvar<br />

koja se mogla učiniti za dobrobit lokalne ekonomije,<br />

imajući i širi uticaj na regionalnom i nacionalnom<br />

nivou. Ove investicije pokazuju da, tamo<br />

gde su opštine spremne ne samo da preuzmu rizik,<br />

već i da izvrše odgovarajuće pripreme, posao<br />

može biti uspešno obavljen.<br />

Kratak pregled projekata u realizaciji:<br />

Zrenjanin - izgradnja<br />

infrastrukture za industrijsku<br />

zonu „Ečka”<br />

Ne tako davno, Svetska banka je proglasila Zrenjanin<br />

za jedno od najatraktivnijih mesta za investiranje<br />

u Srbiji. Evropska unija je takođe prepoznala<br />

važnost ubrzanog razvoja lokalne ekonomije, podrške<br />

razvoju preduzetništva i stvaranju oko 400<br />

novih radnih mesta, pa je obezbedila donaciju od<br />

4 miliona evra za izgradnju sistema vodosnabdevanja,<br />

sistema kanalizacije, atmosferske kanalizacije<br />

i interne mreže puteva u novoj industrijskoj zoni.<br />

Grad Zrenjanin je već uložio sredstva u kupovinu<br />

zemljišta i obezbediće izgradnju sistema za snabdevanje<br />

električnom energijom, telekomunikacionu<br />

mrežu, zaštitnu ogradu i gasovod, sredstvima<br />

u vrednosti od 1,125 miliona evra, dobijenim iz<br />

NIP-a. Realizacija projekta počela je u oktobru<br />

2008. godine, a završetak se očekuje aprila 2010.<br />

godine.<br />

Projekat finansira<br />

Еvropska unija<br />

Požarevac – rekonstrukcija<br />

sistema vodosnabdevanja<br />

Budući da je Požarevac grad u kome se nalazi<br />

Agencija za regionalni razvoj Braničeva i Podunavlja,<br />

on snosi još veću odgovornost za poboljšanje<br />

uslova života građana. Ovaj cilj će se postići<br />

kroz projekat rekonstrukcije sistema vodosnabdevanja<br />

u Požarevcu i stvaranje uslova za proširenje<br />

sistema vodosnabdevanja na veći broj sela, kao i<br />

pružanje pomoći u formiranju efikasnog i samoodrživog<br />

javno-komunalnog preduzeća.<br />

Evropska unija je obezbedila sredstva od 2,77<br />

miliona evra za izgradnju rezervoara za vodu, crpne<br />

stanice i glavnog gradskog cevovoda. Grad<br />

Požarevac je uložio sredstva u pripremu tehničke<br />

dokumentacije i u projekat sistema za detekciju<br />

i smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdevanja.<br />

Realizacija projekta je započeta u novembru<br />

2008. i trajaće do maja 2010.<br />

Vršac – izgradnja infrastrukture<br />

za tehnološki park<br />

Bojan Pajtić, predsednik Izvršnog veća Vojvodine,<br />

izjavio je na otvaranju radova u julu: „U vremenima<br />

svetske ekonomske krize, početak radova na<br />

izgradnji tehnološkog parka u Vršcu je važan ne<br />

samo za opštinu Vršac, već i za širi region, posebno<br />

ako se uzmu u obzir određene strane kompanije,<br />

zainteresovane da ulože sredstva u svoja nova<br />

postrojenja u ovoj zoni.”<br />

Inicijativa za izgradnju tehnološkog parka, površine<br />

oko 30 ha, zasnovana je na zainteresovanosti<br />

brojnih domaćih i stranih investitora za započinjanje<br />

poslovnih aktivnosti u ovoj opštini. Izgradnja<br />

tehnološkog parka će dati značajan doprinos<br />

razvoju ekonomije, kao i koncentraciji visokostručne<br />

i kvalifikovane radne snage u modernom i<br />

efikasnom tehnološkom okruženju. U početnom<br />

periodu očekuje se otvaranje oko 280 novih radnih<br />

mesta, a u roku od 4 godine može se dostići i<br />

940 novih radnih mesta u 20 kompanija.<br />

Donacija EU od 2,7 miliona evra namenjena<br />

je za izgradnju sistema vodosnabdevanja,<br />

kanalizacionog sistema, sistema atmosferske<br />

kanalizacije, mreže internih saobraćajnica i pristupnog<br />

puta u tehnološkom parku. Grad Vršac<br />

investirao je u pripremu tehničke dokumentacije<br />

i obezbeđivanje zemljišta za izgradnju. Grad<br />

Vršac se takođe obavezao da u okviru parka<br />

obezbedi snabdevanje električnom energijom,<br />

telekomunikacionu mrežu i izgradnju gasovodne<br />

mreže. Realizacija projekta je započeta u julu<br />

2009. i trajaće do januara 2011.<br />

Petrovac na mlavi –<br />

rekonstrukcija sistema<br />

vodosnabdevanja<br />

Ovaj projekat, na kome je završeno blizu 50%<br />

radova, obuhvata zamenu starog gravitacionog<br />

cevovoda Petrovac – Šetonje i izgradnju novog<br />

postrojenja za preradu vode u blizini izvora radi<br />

obezbeđivanja odgovarajućeg kvaliteta. Najveći<br />

problemi postojećeg vodovoda, pored periodično<br />

nezadovoljavajućeg kvaliteta vode, su zastareo i<br />

neadekvatan dovodni sistem i nedovoljni kapaciteti<br />

rezervoara. Glavni ciljevi obuhvataju opšte<br />

poboljšanje kvaliteta vode za piće i dopunu vodovodnog<br />

sistema neophodnim pumpnim stanicama<br />

i rezervoarima.<br />

EU je uložila 3,7 miliona evra za izgradnju rezervoara<br />

vode, cevovoda, postrojenja za preradu<br />

vode i crpne stanice Malo Laole. Opština Petrovac<br />

svojim sredstvima i sredstvima NIP-a finansira<br />

građevinske radove i snabdevanje električnom<br />

energijom. Realizacija projekta je započeta u martu<br />

2009. i trajaće do septembra 2010.<br />

Priprema novih projekata<br />

Tim programa MSP-NE Srbija, prateći inicijativu<br />

opština, izradio je još 54 prethodne studije<br />

izvodljivosti u procesu regionalnog i opštinskog<br />

planiranja u Banatu i Braničevsko-Podunavskom<br />

okrugu. Većina ovih projekata, koji budu spremni<br />

za finansiranje, biće prosleđena SLAP bazi podataka,<br />

kojom upravlja <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova<br />

i opština:<br />

■ Industrijske zone (Kikinda, Požarevac, Senta,<br />

Smederevo, Velika Plana i Žitište)<br />

■ Vodosnabdevanje (Kanjiža, Kikinda, Opovo,<br />

Pančevo (2 projekta), Požarevac, Smederevska<br />

Palanka, Veliko Gradište, Velika Plana,<br />

Žabari i Žitište)<br />

■ Otpadne vode (Golubac, Petrovac na Mlavi,<br />

Požarevac, Velika Plana, Veliko Gradište, Žagubica,<br />

Laznica (Žagubica), Krpoljn (Žagubica),<br />

Čoka, Kikinda, Novi Bečej, Novi Kneževac,<br />

Pančevo, Senta, Žitište, Plandište)<br />

■ Upravljanje otpadom (4 regionalna projekta<br />

- Petrovac na Mlavi, Vršac, Smederevo i<br />

Pančevo)<br />

■ Turizam (Bela Crkva, Golubac, Kanjiža, Kovačica,<br />

Kučevo, Novi Bečej, Opovo, Sečanj,<br />

Senta, Smederevo i Veliko Gradište).<br />

Pomenuti projekti se pripremaju u saradnji sa<br />

Centrom za regionalni razvoj Banata i Agencijom<br />

za regionalni razvoj Braničeva i Podunavlja,<br />

koji su takođe bili partneri u najnovijim aktivnostima<br />

MSP-NE Srbija – pružanje tehničke<br />

pomoći opštinama u pripremi prijava projekata<br />

za Program prekogranične saradnje (CBC) sa<br />

Rumunijom. ■<br />

Broj 39 • Septembar 09 13


MEĐuNARODNA SAraDNJA<br />

Evropska nedelja lokalne<br />

demokratije - od 12. do 18.<br />

oktobra<br />

<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština, u saradnji<br />

sa Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Saveta<br />

Evrope, obeležava Evropsku nedelju lokalne<br />

demokratije.<br />

O b e l e ž av a n j e<br />

Evropske nedelje<br />

lokalne demokratijezajednička<br />

je inicijativa<br />

Kongresa lokalnih<br />

i regionalnih<br />

vlasti Saveta<br />

Evrope i ALDE. U 2008. godini organizovano je<br />

više hiljada događaja u 33 zemlje Evrope.<br />

Evropska nedelja lokalne demokratije je godišnji<br />

evropski događaj na nacionalnom i lokalnom nivou,<br />

organizovan od strane lokalnih vlasti, istovremeno<br />

u svim zemljama članicama. Ove aktivnosti<br />

sprovode se u cilju promocije rada lokalnih<br />

izabranih predstavnika i vlasti s jedne strane, i<br />

„Otvoreni dani“ su tradicionalno najveći događaj<br />

za gradove i regione Evrope, koji se sastoji iz<br />

niza specijalizovanih seminara i radionica, koji se<br />

svake godine održavaju u Briselu sa fokusom na<br />

najnovije trendove u ekonomskom i regionalnom<br />

razvoju.<br />

Tokom ovogodišnjih „Otvorenih dana“, koji su organizovani<br />

od 5. do 8. oktobra 2009, održano je<br />

124 seminara, radionica, okruglih stolova i izložbenih<br />

postavki, sa više od 7.000 učesnika i preko<br />

600 govornika. Učestvovalo je oko 250 različitih<br />

partnera, 213 regiona i ključnih finansijskih institucija<br />

i organizacija.<br />

„Otvoreni dani“ predstavljaju odličnu priliku da<br />

se nauči više o primerima najbolje prakse u regionalnom<br />

i ekonomskom razvoju, inovacijama,<br />

turizmu, kulturi, o tome kako funkcionišu EU<br />

fondovi, da se poveća vidljivost regiona, gradova<br />

kao i Republike Srbije u Evropi, što je od izuzetnog<br />

značaja za EU integracije, kao i da se stvore<br />

14 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

unapređenja znanja građana<br />

o lokalnim vlastima i ohrabrivanja<br />

građanskog učešća<br />

na lokalnom nivou, s druge<br />

strane.<br />

Ove godine u obeležavanje Evropske nedelje lokalne<br />

demokratije uključilo se devet gradova i opština<br />

Srbije: Kraljevo, Kruševac, Vlasotince, Ćuprija,<br />

Kovin, Bačka Palanka, Žabalj, beogradska<br />

opština Zemun, kao i opština Crveni krst iz Niša.<br />

U ovim gradovima i opštinama biće organizovane<br />

serije događaja koji promovišu aktivno učešće<br />

građana u procesima odlučivanja u zajednici, a<br />

najveći broj njih je usmeren ka mladima. Neke od<br />

aktivnosti u najavi su: otvoreni dani, posete gradonačelnika/predsednika<br />

opština školama i staračkim<br />

domovima, posete građana javnim preduzećima<br />

i ustanovama u nadležnosti lokalnih vlasti,<br />

literarni i likovni konkursi za mlade i slično.<br />

Više informacija o Evropskoj nedelji lokalne<br />

demokratije, najavljene aktivnosti u drugim zemljama,<br />

pregled aktivnosti iz ranijih godina, kao i<br />

modele promotivnih materijala, mogu se pronaći<br />

na: http://www.coe.int/t/congress/demoweek/<br />

default_en.asp ■<br />

OTVORENi DANi:<br />

Evropska nedelja regiona i gradova<br />

partnerstva sa ostalim regionima EU, u cilju sprovođenja<br />

zajedničkih projekata.<br />

Učešće na manifestaciji je besplatno, uz mogućnost<br />

izbora bilo kojeg od 124 specijalizovana seminara<br />

i sa ukupno 15.000 raspoloživih mesta.<br />

Ove godine, seminari i debate bili su fokusirani na<br />

četiri teme:<br />

1. Kako postići ponovni rast: inovacije u evropskim<br />

regionima i gradovima<br />

2. Regioni i klimatske promene: evropski način<br />

ka održivom regionalnom razvoju<br />

3. Teritorijalna saradnja: zajedno preko granica<br />

4. Postizanje rezultata, pogled u budućnost:<br />

Evropska koheziona politika – evaluacija i<br />

izgledi za naredni period<br />

Program ovogodišnjih „Otvorenih dana“ možete<br />

pogledati na: http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/od2009/doc/pdf/0328_Pgr_<br />

Preliminary_Web.pdf ■<br />

Modernizacija<br />

administracije<br />

P redstavnici asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne<br />

Evrope među kojima je i <strong>Stalna</strong><br />

<strong>konferencija</strong> gradova i opština, posetili su u<br />

periodu od 22. do 26. septembra 2009. godine<br />

Austriju u cilju prenošenja dobrih iskustava u<br />

pokretanju procesa modernizacije javnih administracija<br />

i implementaciji novih tehnologija<br />

u njihovim procesima rada. Skup je organizovao<br />

NALAS, mreža asocijacija lokalnih vlasti<br />

jugoistočne Evrope, u saradnji sa austrijskom<br />

asocijacijom gradova. Delegacija je posetila<br />

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Gradsku<br />

skupstinu Beča, federalnu kancelariju, opštinu<br />

Švekat i na kraju federalno računasko odeljenje<br />

gde se upoznala sa sistemom rada i tehničkim i<br />

organizacijskim aspektima komunikacije. ■<br />

Publikacija:<br />

Najbolje IKT prakse gradova i opština<br />

u Srbiji<br />

Elektronski fakultet u Nišu i <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong><br />

gradova i opština (SKGO) su uz podršku<br />

programa Podsticaj ekonomskom razvoju opština<br />

(Municipal Economic Growth Acivity -<br />

MEGA) Američke agencije za međunarodni<br />

razvoj (USAID), u periodu mart – avgust<br />

2009. godine, realizovali projekat „Najbolje<br />

IKT prakse gradova i opština u Srbiji“. Publikacija<br />

je proizvod projekta, u nastojanju da se<br />

najbolja IKT praksa predstavi svim gradovima<br />

i opštinama u Srbiji. ■


ZNaNJEM PROTIV<br />

aMBROZIJE<br />

ZEMUN - U okviru ciklusa seminara iz oblasti<br />

ekologije, Odeljenje za društvenu delatnost i privredu<br />

Opštinske uprave Zemuna organizovalo je<br />

19. septembra 2009. predavanje akademika prof.<br />

dr Vaskrsija Janjića, iz Instituta za pesticide i zaštitu<br />

životne sredine, na temu „Suzbijanje ambrozije“.<br />

Predavanju su prisustvovali zaposleni u Upravi,<br />

kao i nastavnici zemunskih osnovnih škola.<br />

Bogato iskustvo u praktičnom iskorenjivanju ove<br />

korovske biljke predstavio je Predrag Ćurčić, vlasnik<br />

i direktor poznatog zemunskog preduzeća za<br />

ekološku i sanitarnu zaštitu „Visan“.<br />

Akademik Vaskrsije Janjić upoznao je prisutne sa<br />

problemom širenja ambrozije, štetnim delovanjem<br />

na zdravlje ljudi, kao i na načine njenog suzbijanja.<br />

Za uspešno suzbijanje ambrozije potreban je kompleksan<br />

sistem borbe, počevši od sinhronizovanog<br />

rada naučno-istraživačkih institucija, ministarstava,<br />

lokalne samouprave i građana. Potrebno je<br />

stoga doneti Odluku o suzbijanju ambrozije na<br />

teritoriji Beograda, kao što je to urađeno u cilju<br />

sprovođenja akcije suzbijanja komaraca ili krpelja,<br />

zaključak je sa ovog skupa.<br />

PaKETIĆI Za DECU<br />

VOŽDOVAC - Gradska opština Voždovac je uz<br />

pomoć humanitarne organizacije „Svojoj deci“<br />

obezbedila pakete sa slatkišima, slikovnice, školski<br />

pribor i igračke voždovačkom Domu za decu<br />

„Jovan Jovanović Zmaj“, koji funkcioniše u okviru<br />

Doma za zaštitu odojčadi, dece i omladine iz<br />

Zvečanske ulice. Tim povodom, u petak, 11. septembra<br />

2009. predstavnici Opštine obišli su ovaj<br />

Dom, kojem je opština Voždovac u maju ove godine<br />

finansirala i kupovinu skrin uređaja za potrebe<br />

Prihvatilišta za urgentnu zaštitu zlostavljane dece.<br />

OTVaRANJE PUTa Na<br />

UTRINaMa<br />

ADA - Na svečanosti u naselju Utrine predsednik<br />

opštine, Zoltan Bilicki, i predsednik Saveta MZ<br />

Utrine, Tibor Berze, presecanjem vrpce predali su<br />

na upotrebu novoizgrađeni betonski put. Betonski<br />

put u salašarskom naselju Utrine izgrađen je u dve<br />

ulice u dužini od oko 900 metara, u vrednosti oko<br />

4,5 miliona dinara.<br />

Sredstva za izgradnju puta obezbeđena su od dela<br />

novca koji opštini ostaje od arende za izdavanja<br />

državnog poljoprivrednog zemljišta, a pored izvođača<br />

radova firme „Obnova“ iz Ade, svoj doprinos<br />

dali su i meštani Utrina. Njima su nove saobraćajnice<br />

od velikog značaja, jer će olakšati saobraćaj i<br />

transport poljoprivrednih proizvoda.<br />

Na svečanosti je istaknuto da su, pored izgradnje<br />

puta u ovoj godini, ostvarena i druga značajna<br />

ulaganja za poboljšanje kvaliteta života meštana.<br />

Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu<br />

politiku i demografiju i opštine, na području MZ<br />

Utrine otvoreni su klubovi za stare u Utrinama i<br />

Obornjaču, za šta je utrošeno oko dva miliona dinara,<br />

dok je za opremanje trim kabineta za sportske<br />

aktivnosti utrošeno oko 1,5 miliona dinara.<br />

MINISTaR MILUTIN<br />

MRKONJIĆ U aPaTINU<br />

APATIN - Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu<br />

u Vladi Republike Srbije, boravio je 17.<br />

septembra 2009. u Apatinu. Ministra i njegove<br />

saradnike dočekao je dr Živorad Smiljanić, predsednik<br />

Opštine, a prijemu u Velikoj sali Skupštine<br />

opštine, pored najviših funkcionera, prisustvovao<br />

je i veliki broj novinara i građana. Ministar Mrkonjić<br />

je izjavio da će se založiti da se u opštini Apatin<br />

nastavi i pospeši dosadašnji impresivni razvoj.<br />

Istakao je da je opština Apatin dobar primer u Srbiji<br />

kako se radi i kako treba da se radi, ne samo<br />

na polju infrastrukturnog razvoja, već i u pogledu<br />

drugih razvojnih programa. Nakon prijema ministar<br />

Mrkonjić i dr Živorad Smiljanić obišli su međunarodnu<br />

marinu „Apatin“ na Dunavu, pogon sa<br />

novim tehnološkim postrojenjima za preradu vode<br />

u novoj fabrici vode, lokaciju budućeg pristaništa<br />

za putničke brodove na Dunavu, prostor budućeg<br />

robno-transportnog centra sa izgrađenim putnim<br />

obilaznicama i gradilište akva-parka u zdravstveno-turističkom<br />

kompleksu Banje Junaković. Ministar<br />

Mrkonjić je brodom obišao i ugroženi pojas<br />

dela poluostrva na Dunavu na kome treba da se<br />

obezbede sredstva za utvrdu obale i spreči njegova<br />

dalja erozija. Tokom posete, ministar Mrkonjić je<br />

bio gost i u romskom naselju, jednom od najvećih<br />

i komunalno najuređenijih na Balkanu. U naselju<br />

je obišao zgradu u kojoj je smeštena Zdravstvena<br />

stanica, koja radi svakog dana.<br />

INVESTICIJE U<br />

KRAGUJEVaC<br />

KRAGUJEVAC - U godini koju je obeležila svetska<br />

ekonomska kriza, Kragujevac je jedno od najvećih<br />

gradilišta u Srbiji, jer su investicije jedini način da<br />

se spremno dočeka izlazak iz krize. Dolaskom „Fiata“<br />

ostvario se višedecenijski san Kragujevčana, a<br />

podatak da je „punto“ najprodavanije vozilo na tržištu,<br />

potvrda je politike razvoja grada koju je lokalna<br />

samouprava dosledno sprovodila u prethodnih pet<br />

godina. „Fiat“ otvara nove mogućnosti i Kragujevac<br />

će za četiri godine postati najrazvijeniji grad u Srbiji,<br />

zahvaljujući pre svega kooperantima koji su došli ili<br />

nameravaju da dođu u Kragujevac.<br />

To je svakako jedan od razloga što investitori ne<br />

odustaju od ulaganja u Kragujevac. Izraelska „Plaza“<br />

očekuje da izgradnju svog tržnog centra, prvog<br />

u Srbiji, završi krajem 2010. „Nelt“ i grčka kompanija<br />

„Global“ počinju gradnju stambeno-poslovnih<br />

objekata u naselju Stara radnička kolonija, dok<br />

je „TUŠ“ u fazi izbora izvođača. Očekuje se i dolazak<br />

slovenačke kompanije „Viator Vektor“, koja će<br />

u Kragujevcu proizvoditi autobuse.<br />

Do kraja godine trebalo bi da otpočne gradnja te-<br />

VESTi iZ GraDOVA i OpšTiNA<br />

niske akademije „Đoković“.<br />

Najvažniji infrastrukturni radovi svakako su izgradnja<br />

druge faze magistralnog puta prvog reda<br />

Kragujevac - Batočina, kao i radovi na Petrovačkoj<br />

magistrali, a u planu je gradnja južne i severne<br />

obilaznice i drugih značajnih saobraćajnica.<br />

Predstoji i potpuna rekonstrukcija železnice,<br />

koju za potrebe „Fiata” treba izmestiti iz grada.<br />

Više detalja o planovima razvoja možete naći na<br />

sajtu www.investinkragujevac.com .<br />

TURSKE KOMPaNIJE<br />

ZaINTERESOVaNE Za<br />

ULaGaNJE<br />

VRANJE - „Predstavnici turskih kompanija pokazali<br />

su izuzetno interesovanje za ulaganje u Vranje”,<br />

izjavio je nakon posete Turskoj gradonačelnik Miroljub<br />

Stojčić. Po njegovim rečima, do kraja godine<br />

u Vranje će doći delegacija iz ove zemlje i tada<br />

će saradnja biti konkretizovana. „Turske kompanije<br />

žele, pre svega, da učestvuju u procesu privatizacije<br />

vranjskih preduzeća, a imamo i ponudu za<br />

izgradnju fabrike za proizvodnju aluminijumskih<br />

profila”, naglasio je Stojčić. „Turska je zemlja u ekspanziji,<br />

i Vranje sa svojim potencijalima je itekako<br />

interesantno za potencijalne investitore. Ubeđen<br />

sam da će kontakti koje smo uspostavili rezultirati<br />

ulaganjem u ovaj kraj”, zaključio je Stojčić.<br />

FREE NET SRBOBRAN<br />

SRBOBRAN - Nakon dugotrajnih priprema od 1.<br />

septembra počeo je da funkcioniše bežični internet<br />

opštine Srbobran. Mreža se zove FREE NET<br />

SRBOBRAN i svi stanovnici Srbobrana, Turije i<br />

Nadalja, koji poseduju opremu za prijem signala<br />

bežičnog interneta u etru mogu da detektuju novu<br />

mrežu. Za funkcionisanje nove internet usluge<br />

potrebno je prijaviti se administratorima lokalne<br />

mreže, kako bi se otvorio nalog i tako omogućilo<br />

nesmetano korišćenje interneta.<br />

„Internet je trenutno u fazi testiranja, što ne znači<br />

da nije funkcionalan. Otvaranje naloga moguće je<br />

svakog dana i vrši se u zgradi lokalne administracije.<br />

Eksperimentalna faza trajaće dva meseca“, rekao<br />

je Sava Pivnički, zadužen za promociju FREE<br />

NET SRBOBRAN.<br />

ZaŠTITa ŽIVOTNE SREDINE<br />

ĆIĆEVAC - U okviru akcije „Očistimo Srbiju“,<br />

koja se sprovodi pod pokroviteljstvom Ministarstva<br />

životne sredine i prostornog planiranja, opštini<br />

Ćićevac je odobreno preko dva miliona dinara<br />

za sanaciju odlagališta otpada, kao i kamion smećar<br />

za potrebe JKSP „Razvitak-Ćićevac“. Krajem<br />

septembra u opštini Ćićevac organizuju se Dani<br />

zaštite životne sredine pod sloganom „Za čistiji i<br />

lepši grad“, koji će obuhvatiti eko-radionice, otvaranje<br />

međunarodne izložbe karikatura na temu<br />

očuvanja životne sredine i predstavljanje etno-turističkog<br />

potencijala opštine Ćićevac.<br />

»<br />

Broj 39 • Septembar 09 15


VESTi iZ GraDOVA i OpšTiNA<br />

GRADOVI ZBRATIMLJENI<br />

PREKO 40 GODINa<br />

LOZNICA - U sklopu obeležavanja jubilarnog<br />

75. Vukovog sabora, grad Loznica ugostio je dugogodišnje<br />

prijatelje, predstavnike grada pobratima<br />

Plok iz Poljske. Ova dva grada neguju svoj<br />

pobratimski odnos još od 1968. Plok je centar<br />

petrohemijske industrije u Poljskoj, ima 130 hiljada<br />

stanovnika i njegov godišnji budžet iznosi oko<br />

150 miliona evra.<br />

Saradnja između Loznice i Ploka nije se prekidala<br />

i traje preko 40 godina, a zvanično je počela 8.<br />

juna 1968, kada je prva osnovna škola u Ploku ponela<br />

ime reformatora srpskog jezika Vuka Karadžića.<br />

U prethodnom periodu saradnja se odvijala<br />

u oblasti kulture i sporta, a u budućnosti se otvara<br />

i prostor za saradnju u okviru infrastrukturnih ulaganja<br />

i ulaganja u privredu. Ovo je već drugi susret<br />

predstavnika gradova pobratima u 2009, jer su u<br />

maju predstavnici grada Loznice prisustvovali<br />

manifestaciji „Europiknik“, koja je u Ploku okupila<br />

predstavnike gradova pobratima iz cele Evrope.<br />

Pjotr Kubera, zamenik gradonačelnika Ploka<br />

preneo je gradonačelniku Loznice Vidoju Petroviću<br />

svoje impresije o razvoju Loznice i istakao<br />

spremnost za još bolju i intenzivniju saradnju<br />

dva grada.<br />

POMOĆ RAZVOJU MaLIH I<br />

SREDNJIH PREDUZEĆa<br />

RAŽANJ - Opština Ražanj, šest opština Nišavskog<br />

okruga, pet gradskih opština grada Niša i<br />

Grad Niš obuhvaćeni su projektom „Jačanje kapaciteta<br />

lokalnih vlasti Nišavskog okruga“ LEDIB<br />

programa, finansiranog od strane Vlade Kraljevine<br />

Danske. Projekat se sastoji iz tri komponente:<br />

podizanje kapaciteta zaposlenih u lokalnoj samoupravi,<br />

izrada Strategije razvoja malih i srednjih<br />

preduzeća (MSP) i grant šema koja je na raspolaganju<br />

opštinama učesnicama za projekte usmerene<br />

ka razvoju sektora MSP.<br />

Nakon sprovedene obuke, zaposleni u Kancelariji<br />

za lokalni ekonomski razvoj, zajedno sa konsultantima<br />

iz LEDIB programa, kao i predstavnicima<br />

sektora malih i srednjih preduzeća, pristupili su<br />

izradi Strategije razvoja MSP. Prezentacija radne<br />

verzije Strategije održana je 16.09.2009. u prostorijama<br />

opštine Ražanj, uz konstruktivne predloge<br />

prisutnih.<br />

Opština Ražanj je aplicirala sa dva projekta za<br />

povlačenje sredstava iz grant šeme: „Formiranje<br />

Kancelarije za razvoj MSP“ i „Ruralni razvoj zasnovan<br />

na održivosti i agro-eko turizmu“. Odobrena<br />

su oba projekta. U toku je realizacija projekta<br />

„Formiranje Kancelarije za razvoj MSP“, a drugi<br />

projekat će biti realizovan u narednoj fazi, kao aktivnost<br />

novoosnovane Kancelarije.<br />

16 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />

IZGRADNJa KANaLIZaCIJE<br />

U HaJDUČICI<br />

PLANDIŠTE - U ponedeljak, 14. septembra<br />

2009. zvanično su počeli radovi na izgradnji prve<br />

faze kanalizacije u Hajdučici, najvećem selu u opštini<br />

Plandište, u dužini od 5 kilometara. Radove<br />

izvodi preduzeće „Telekomunikacije” d.o.o. iz Blaca.<br />

Sredstva su obezbeđena iz NIP-a u visini od 40<br />

miliona dinara, a korisnik je opština Plandište, odnosno<br />

stanovnici i privreda Hajdučice. Po rečima<br />

predsednika opštine, Zorana Vorkapića, prvom<br />

fazom će biti pokriveno 60 odsto domaćinstava.<br />

Dobre vesti stižu i od Republike Slovačke, koja će<br />

obezbediti prečistač putem Slovačke agencije za<br />

međunarodni razvoj i saradnju (Slovak Aid).<br />

ZaŠTITNE MaSKE Za<br />

ŠKOLE<br />

PALILULA-BEOGRAD - Tri hiljade zaštitnih<br />

maski od novog gripa tipa H1N1, donacija firme<br />

„Termoelektro“ Domu zdravlja Palilula, biće podeljene<br />

osnovnim i srednjim školama sa ove opštine,<br />

koje će iskoristiti u slučaju epidemije gripa.<br />

Protokol o saradnji potpisali su zamenik generalnog<br />

direktora „Termoelektra“ Goran Mandić, direktorka<br />

Doma zdravlja „Dr Milutin Ivković“, dr<br />

Slavica Milošević Kalezić, i predsednik opštine<br />

Palilula Danilo Bašić.<br />

Bašić je istakao da se opština Palilula pojavljuje<br />

kao posrednik, jer želi da pomogne stanovništvu<br />

u zaštiti od moguće pandemije novog gripa, i da se<br />

na prvom mestu to odnosi na decu i stare. Pozvao<br />

je i ostale privredne subjekte da se uključe u akciju,<br />

jer ovih 3.000 maski mogu samo delimično da<br />

zadovolje potrebe na Paliluli.<br />

Nakon potpisivanja Protokola, prikazani su filmovi<br />

sa edukativnim sadržajima, pripremljeni<br />

za emitovanje po osnovnim, srednjim školama<br />

i vrtićima.<br />

NOVI DOMOVI Za<br />

IZBEGLICE<br />

MLADENOVAC - Predsednik Gradske opštine<br />

Mladenovac, Branislav Jovanović, potpisao je 9.<br />

septembra 2009. ugovor sa predstavnicima Komesarijata<br />

za izbeglice Republike Srbije i Danskog<br />

saveta za izbeglice. Ugovorom je predviđena<br />

izgradnja četiri montažne kuće u naselju Bataševo,<br />

koje će konkursom biti dodeljene porodicama<br />

izbeglih i raseljenih lica sa boravištem u Mladenovcu.<br />

Opština Mladenovac će obezbediti plac za<br />

izgradnju kuća, kao i svu neophodnu infrastrukturnu<br />

podršku, odnosno, plansku dokumentaciju,<br />

priključke za struju, kanalizaciju i vodu. Izgradnju<br />

kuća, površine od 30 do 50 kvadratnih metara, finansiraće<br />

Danski savet za izbeglice. Prema rečima<br />

dr Dobrice Nedeljkovića, pomoćnika predsednika<br />

opštine za zdravstvo i socijalnu zaštitu, kuće će<br />

biti dodeljene nakon konkursnog postupka. „Na<br />

konkurs će moći da se javljaju izbeglice i interno<br />

raseljena lica, a prioritet će imati porodice iz Kolektivnog<br />

centra „Napred” u Mladenovcu“, istakao<br />

je on. Prema proceni predstavnika Danskog sveta,<br />

kuće bi do kraja novembra ove godine mogle biti<br />

useljene. „Inače, u našem kolektivnom centru boravi<br />

57 ljudi, od kojih su 52 interno raseljena lica<br />

sa Kosmeta, a ostalih petoro izbeglice iz Hrvatske<br />

i Bosne. Pre šest godina u ovom centru boravilo je<br />

preko 150 lica“, kaže Nedeljković. On je najavio da<br />

će biti obrazovana komisija koja će izvršiti rangiranje<br />

zainteresovanih lica, a koju će sačinjavati po<br />

dva predstavnika opštine Mladenovac, Komesarijata<br />

za izbeglice i Danskog saveta.<br />

NOVI PROJEKTI Za<br />

JaČaNJE PREDUZETNIŠTVa<br />

NIŠ - Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj<br />

Grada Niša, u saradnji sa NVO „Eneka“ i uz donaciju<br />

DIN “Fabrika duvana“ a.d. Niš, koja posluje<br />

u sastavu kompanije „Filip Moris“, realizovaće<br />

projekat „Smanjenje siromaštva kroz podršku<br />

start-up biznisa“. Osnovni cilj programa je jačanje<br />

preduzetništva u Nišu i smanjenje nezaposlenosti.<br />

Projekat je namenjen licima sa održivim<br />

poslovnim idejama za započinjanje ili razvijanje<br />

sopstvene poslovne delatnosti, koja će im obezbediti<br />

redovne prihode. Odobrene donacije biće<br />

dodeljivane isključivo u vidu opreme ili materijala,<br />

bez gotovinskih isplata. U okviru projekta, biće<br />

podržano 50 biznisa, u vidu opreme ili materijala<br />

u iznosu od 180 hiljada dinara. Pored toga, za sve<br />

zainteresovane biće organizovane i stručne i poslovne<br />

obuke. Sve detaljne informacije o načinu i<br />

uslovima prijavljivanja zainteresovani mogu dobiti<br />

na telefone 018/4294-492 i 018/4294-494.<br />

SaNaCIJa DIVLJIH<br />

DEPONIJa<br />

NOVI BEČEJ - U sklopu programa Ministarstva<br />

za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja<br />

pod nazivom „Očistimo Srbiju“ u Novom Bečeju<br />

je realizovana akcija sanacije divlje deponije kod<br />

Bočara, kao i dve deponije i tri smetlišta u Novom<br />

Miloševu, kod stare Sušare, na Unčiću, kod<br />

Beodranske železničke stanice, jezerskom putu<br />

i nastavku ulice Servo Mihalj. Tokom narednih<br />

nedelja nastaviće se akcija rešavanja ovog velikog<br />

ekološkog problema, i to na uklanjanju divljih deponija<br />

u Kumanu (kod vodoizvorišta) i u samom<br />

gradu Novom Bečeju (nastavak ulice 7. juli). Pored<br />

mehanizacije za sanaciju deponija privremeno<br />

je angažovano i ljudstvo za prikupljanje rasutog i<br />

raznetog otpada po ledinama. Interesantno je to<br />

što su na ovim odlagalištima smeća radnici prethodno<br />

sakupili više od stotinu džakova otpada koji<br />

se može reciklirati i koristiti u daljoj proizvodnji.<br />

Ministarstvo životne sredine je prethodno opštini<br />

Novi Bečej dodelilo dva miliona dinara, a sredstva<br />

su namenjena za sanaciju odlagališta otpada na teritoriji<br />

opštine, gde građani nesavesno i nemarno<br />

odlažu raznovrstan otpad. ■

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!