Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...
Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...
Tema broja: URBANIZAM I STANOVANJE - Stalna konferencija ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Broj 39<br />
Septembar<br />
2009.<br />
LOKALNA<br />
SAMOUPRAVA<br />
Mesečnik Stalne konferencije gradova i opština<br />
<strong>Tema</strong> <strong>broja</strong>:<br />
<strong>URBANIZAM</strong> I<br />
<strong>STANOVANJE</strong><br />
INTERVJU:<br />
aLEKSaNDRA DaMNJaNOVIĆ PETROVIĆ<br />
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja<br />
Broj 39 • Septembar 09 1
SADRŽA J<br />
Intervju<br />
aleksandra Damnjanović<br />
Petrović, pomoćnica ministra:<br />
Ostvarivanje prava na<br />
gradnju – mnogo brže,<br />
jednostavnije i efikasnije 4<br />
<strong>Tema</strong> <strong>broja</strong><br />
Usvojen zakon o<br />
socijalnom stanovanju 6<br />
Novine u Zakonu o državnom<br />
premeru i katastru 7<br />
Rad Urbanističkog<br />
zavoda Beograda u<br />
kontekstu novih zakona 8<br />
Budućnost etažnog vlasništva:<br />
Stvaranje boljeg sistema<br />
upravljanja i održavanja 9<br />
Vesti iz SKGO<br />
Sastanak 40 najsiromašnijih<br />
opština Srbije 9<br />
Sporazum o saradnji<br />
Ministarstva zdravlja i SKGO<br />
Sednice odbora SKGO 10<br />
Praćenje primene<br />
Etičkog kodeksa 11<br />
Pomoć GTZ za 27<br />
opština i gradova Srbije 11<br />
Nove tehnologije u<br />
lokalnim administracijama<br />
Sajam lokalne samouprave 12<br />
Program MSP-NE Srbija 13<br />
Međunarodna saradnja<br />
Evropska nedelja<br />
lokalne demokratije 14<br />
Otvoreni dani 14<br />
Vesti iz gradova i opština 15<br />
2 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
XI SEDNICa PREDSEDNIŠTVa SKGO<br />
Beogradu je, 29. septembra 2009. godine, održana Jedanaesta sednica Predsedništva Stalne konfe-<br />
U rencije gradova i opština. Sednicom je predsedavao Nenad Milenković, predsednik SKGO. Pored<br />
članova Predsedništva, sednici su, zbog značaja tema o kojima se raspravljalo, prisustvovali i predsednici<br />
resornih odbora SKGO.<br />
U prvom delu sednice usvojeni su zapisnici sa Devete redovne i Desete vanredne sednice Predsedništva<br />
SKGO, održanih 15. aprila, odnosno 10. juna 2009. godine. Nakon toga, generalni sekretar je članovima<br />
Predsedništva predstavio Izveštaj o radu u periodu od aprila do septembra tekuće godine, uz poseban<br />
osvrt na dva dokumenta podeljena neposredno pred početak sednice - „Status delegacije RS u Kongresu<br />
lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope“ i Sumarni pregled odgovora članstva na upitnik vezan za usluge<br />
koje SKGO pruža članovima i zadovoljstvo članova tim uslugama. Članovi Predsedništva su nakon<br />
izlaganja generalnog sekretara jednoglasno usvojili Izveštaj.<br />
U okviru Treće tačke dnevnog reda „Pozicija SKGO u odnosu na mere Vlade RS za prevazilaženje posledica<br />
ekonomske krize“, Predsedništvu je kao osnov za raspravu po ovoj tački, dostavljen dokument pod<br />
nazivom „Stavovi sa konsultativnog sastanka predsednika SKGO, potpredsednika SKGO i predsednika<br />
resornih odbora SKGO“ i stavovi koji su rezultat sastanka predstavnika 40 najnerazvijenijih opština<br />
održanog 28. septembra u prostorijama SKGO. Nakon kraće diskusije zaključeno je da Predsedništvo,<br />
pozivajući se na potpisan Sporazum sa Vladom Republike Srbije, zatraži hitan sastanak SKGO i Vlade i<br />
to: po pitanju <strong>broja</strong> zaposlenih u lokalnim samoupravama i po pitanju finansijske situacije u opštinama i<br />
gradovima i raspodeli sredstava.<br />
U daljem delu sednice, razmatrana su pitanja vezana za učešće članova SKGO u Komisiji za finansiranje<br />
lokalne samouprave. Kako dosadašnja pravila o zameni člana koji je neaktivan ili kome istekne mandat u<br />
lokalnoj samoupravi iz koje je imenovan, iziskuju puno vremena, a što dovodi u opasnost da se interesi<br />
lokalnih samouprava ne zastupaju adekvatno i u punom kapacitetu, Predsedništvo je donelo Odluku o<br />
izmeni i dopuni Odluke o postupku i kriterijumima<br />
za imenovanje članova Komisije<br />
za finansiranje lokalne samouprave,<br />
kojom se ova procedura zamene značajno<br />
olakšava. Takođe, Predsedništvo donosi<br />
odluku o zameni člana iz redova članova<br />
Stalne konferencije gradova i opština.<br />
Tom odlukom, razrešava se Miroljub Ćosić<br />
iz Kruševca kome je prestao mandat, a<br />
imenuje Dragan Spirić, pomoćnik gradonačelnika<br />
Vranja.<br />
U okviru Pete tačke Dnevnog reda, razmatran<br />
je Nacrt programa rada Skupštine<br />
i jednoglasno su donete Odluka o sazivanju<br />
Skupštine za 15.12.2009. godine u<br />
Sava Centru, kao i Odluka o imenovanju<br />
članova Izborne komisije na način kako je<br />
i predloženo, tako da Izbornu komisiju čine predstavnici Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša, koji<br />
se po izbornim pravilima SKGO ne kandiduju za tela i organe SKGO i kao peti član, Milenko Filipović,<br />
predsednik opštine Sremski Karlovci.<br />
U nastavku sednice usvojena je Odluka o imenovanju predstavnika SKGO na V Generalnoj skupštini<br />
NALAS-a koja će se održati u Istambulu od 10. do 12. decembra ove godine. Predstavnike SKGO će<br />
činiti dosadašnji predstavnici SKGO, opštine Rača i Pećinci. Takođe, Predsedništvo je donelo Zaključak<br />
kojim se potvrđuje ponovni prijem opštine Kanjiža u članstvo SKGO.<br />
U poslednjem delu sednice Predsedništvo je usvojilo Informaciju o radionici „Planiranje IPA i međunarodne<br />
pomoći za lokalne samouprave“, predstavljen je program „Jačanje lokalne samouprave u Srbiji – faza<br />
II“ sa Nacrtom memoranduma o razumevanju između Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu,<br />
Ministarstva finansija, SKGO i Saveta Evrope o sprovođenju zajedničkog programa Evropske komisije<br />
i Saveta Evrope “Jačanje lokalne samouprave u Srbiji - faza II”, koji će prema najavama biti potpisan<br />
19.10.2009. godine i, na kraju, usvojena je Informacija o saradnji SKGO i Komiteta regiona EU. ■<br />
Mesečnik „Lokalna samouprava” je izdanje Stalne konferencije gradova i opština podržano kroz projekat EXCHANGE 2 – Jačanje<br />
kapaciteta Stalne konferencije gradova i opština. Projekat finansira Evropska unija, a sprovodi <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština.<br />
Ova publikacija ne predstavlja zvaničan stav Evropske unije. Izdavač je isključivo odgovaran za informacije koje se nalaze u<br />
publikaciji. <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština, Makedonska 22, Beograd, tel./fax: 011/3223-446, e-mail: secretariat@skgo.org,<br />
http://www.skgo.org. Uređuju: Vladimir Jovanović, Željko Krnetić, Jana Jelić i Nikola Mikašinović; Fotografije: SKGO; Grafička postavka i štampa:<br />
Kotur i ostali o.d. Beograd
Novi sistemski zakoni<br />
Tokom septembra stupilo je na snagu nekoliko zakona od značaja za lokalnu samoupravu koji bliže<br />
uređuju oblasti izgradnje, stanovanja, urbanizma i građevinskog zemljišta<br />
Klara Danilović<br />
Ključne promene u<br />
Zakonu o planiranju<br />
i izgradnji tiču se konverzije<br />
prava korišćenja na<br />
građevinskom zemljištu<br />
u pravo svojine, smanjivanja<br />
<strong>broja</strong>, odnosno vrsta<br />
planskih dokumenata,<br />
prenosivosti građevinske<br />
dozvole i legalizacije svih<br />
objekata izgrađenih do<br />
stupanja na snagu Zakona.<br />
Za jedinice lokalne samouprave,<br />
predviđeni su<br />
kratki rokovi za prilagođavanje<br />
novodonetom aktu,<br />
uz najavljenu rešenost Ministarstva da ovaj put dosledno nadgleda primenu<br />
sprovođenja.<br />
U najkraćem, šta će sve opštine i gradovi u<br />
narednom periodu morati da pripreme?<br />
Opštine koje nisu imale usvojen prostorni plan, moraju doneti odluku o pripremanju<br />
ovog plana u roku od 3 meseca, a plan moraju usvojiti u roku od 18<br />
meseci. One opštine koje imaju usvojen prostorni plan u skladu sa prethodnim<br />
zakonom, imaju isti rok za usklađivanje. Osim toga, opštine u istom roku moraju<br />
pristupiti izradi plana generalne regulacije, za čiju izradu im je preostalo<br />
samo dve godine. Gradovi, odnosno opštine čije sedište ima više od 30.000<br />
stanovnika, osim obaveze izrade ova dva plana, imaju obavezu izrade, odnosno<br />
usklađivanja generalnog urbanističkog plana sa novim zakonom, dok se planovi<br />
generalne regulacije u njihovom slučaju izrađuju za celo građevinsko područje<br />
sedišta. Osim toga, opštine i gradovi u narednih tri meseca moraju da pripreme i<br />
dostave Ministarstvu spisak svih objekata izgrađenih bez građevinske dozvole u<br />
prethodnih 6 godina, koji u međuvremenu nisu porušeni. Pri tome, treba „aktivirati“<br />
sve ranije podnete zahteve za legalizaciju koji nisu rešeni iz raznih razloga u<br />
prethodnih šest godina, jer će se oni smatrati važećim i po novom Zakonu. Treba<br />
se pripremiti i za prijem novih zahteva koji se, po dokumentaciji koju je potrebno<br />
priložiti, u potpunosti razlikuju od prethodnih. Takođe, treba razmotriti tehnička<br />
rešenja za izradu lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata i stanja<br />
u prostoru, jer je rok za njegovo uspostavljanje samo godinu dana. O kakvom<br />
se kompleksnom zadatku radi, koliko on vremena i sredstava zahteva, najbolje<br />
mogu posvedočiti oni gradovi koji imaju uspostavljen ili su započeli uspostavljanje<br />
geografskog informacionog sistema (GIS).<br />
Ostvarenje ovih zadataka deluje gotovo nemoguće, ali na svima nama je da pokušamo<br />
i damo sve od sebe. Ministarstvo najavljuje podršku, i to ne samo kroz<br />
sufinansiranje i pomoć pri izradi planova, već i kroz dodatne obuke i pojašnjenja<br />
za lokalne službenike. SKGO, u želji da olakša svojim članicama početak primene<br />
Zakona, ponudila je opštinskim i gradskim odeljenjima za urbanističke poslove<br />
da sva pitanja, nejasnoće i potencijalne teškoće u primeni novog Zakona koje<br />
uoče, dostave resornom Odboru za urbanizam i stanovanje, kako bi se od Ministarstva<br />
zatražilo jedinstveno, autentično tumačenje. Takvo tumačenje bilo bi ponuđeno<br />
svim članicama preko Savetodavnog centra SKGO. Takođe, pozvali smo<br />
opštine da nam dostave predloge za pojedina podzakonska akta (pravilnike), kao<br />
i primere odluka koje planiraju da usvoje na bazi ovog Zakona. Iz Ministarstva<br />
imamo čvrsto obećanje da ćemo ovu aktivnost zajednički sprovesti do kraja.<br />
Što se tiče samih zakonskih rešenja, tokom javne rasprave SKGO se zalagala za<br />
prelazne odredbe koje bi išle u korist onih lokalnih samouprava koje su ispoštovale<br />
obaveze iz prethodnog zakona i sve planove donele na vreme, a za direktan<br />
dijalog i pomoć onima koji nisu uspeli da izvrše sve obaveze u skladu sa prethodnim<br />
zakonom. Zalagali smo se i za primerenije rokove za donošenje planova,<br />
dosledniju hijerarhiju planskih dokumenata, jačanje uloge prostornog plana opštine,<br />
kao i za privatizaciju građevinskog zemljišta. Naši argumenti su delimično<br />
uvaženi i neka od rešenja za koja smo se zalagali našla su se u Zakonu, tako da<br />
nam sada preostaje da se zalažemo i za njihovu punu primenu.<br />
Jedna od odredbi za koju možemo reći da nas je posebno obradovala i došla pomalo<br />
nenajavljeno, pre usvajanja Zakona o javnoj svojini, je ona koja se tiče sticanja<br />
prava svojine lokalne samouprave na izgrađenom i (posebno) na neizgrađenom<br />
građevinskom zemljištu, na kome je do sada imala pravo korišćenja. SKGO<br />
se zalagala za uspostavljanje svojine lokalne samouprave i navodila problem nepostojanja<br />
svojinskih prava opština i gradova kao jedan od ključnih faktora koji<br />
usporavaju lokalni ekonomski razvoj. Svojina nad građevinskim zemljištem, kao<br />
vitalnim razvojnim resursom, u tom smislu ima izuzetan značaj. Puna primena<br />
ove odredbe omogućiće da opštine i gradovi bolje raspolažu svojom imovinom i<br />
lakše upravljaju svojim razvojem.<br />
Zakon o socijalnom stanovanju, koji je takođe stupio na snagu u septembru ove<br />
godine, dugo je očekivan i više puta diskutovan u stručnoj javnosti. SKGO je bila<br />
uključena u kampanju za donošenje ovog Zakona, jer će se veći deo aktivnosti<br />
vezanih za socijalno stanovanje odvijati na lokalnom nivou. Opštine i gradovi će<br />
u narednom periodu izrađivati lokalne stambene strategije, i na taj način sagledavati<br />
da li postoje i kolike su realne potrebe za intervencijom javnog sektora u<br />
stanovanju, kojim društvenim grupama je potrebna asistencija države, odnosno<br />
opštine da dođu do krova nad glavom. Sve opštine i gradovi će biti u prilici da<br />
sami definišu konkretne programe kojima će intervenisati u stambenom sektoru,<br />
u zavisnosti od svojih lokalnih specifičnosti. Osnovne smernice za izradu lokalnih<br />
strategija biće date u Nacionalnoj strategiji socijalnog stanovanja, za čije će<br />
sprovođenje biti zadužena Republička stambena agencija. Njeni ekvivalenti na<br />
lokalnom nivou biće lokalne stambene agencije, čije osnivanje je po ovom zakonu<br />
moguće, ali ne i obavezujuće.<br />
Republički geodetski zavod je označen od strane lokalnih uprava kao jedna od<br />
organizacija čiji je osnivač država, sa kojima jedinice lokalne samouprave ostvaruju<br />
ne tako dobro saradnju. SKGO je započela aktivnosti na tome da se kroz<br />
međusobni dijalog ta saradnja unapredi. Sada je rad ove organizacije određen novim<br />
Zakonom o državnom premeru i katastru. Ovaj Zakon je izuzetno značajan<br />
jer reguliše način uspostavljanja katastra nepokretnosti, a saradnja sa RGZ-om će<br />
biti od presudnog značaja i za sprovođenje Zakona o planiranju i izgradnji. Opštinama<br />
će opet biti potrebne podloge za izradu planova, a ojačava se i uloga katastra<br />
podzemnih vodova, koji sada postaje obavezan prilog uz zahtev za izdavanje<br />
lokacijske dozvole. U onim sredinama gde ovaj katastar nije dugo ažuriran (a<br />
takvih je najveći broj), biće potrebna dodatna saradnja sa lokalnom službom katastra<br />
da se stanje unapredi. Tu je i centralni registar planova<br />
koji će RGZ biti u obavezi da vodi u okviru Nacionalne infrastrukture<br />
geoprostornih podataka (NIGP). To sve govori u<br />
prilog tezi da je dijalog između jedinica lokalne samouprave i<br />
RGZ-a neophodan. SKGO se ponudila da pomenuti dijalog<br />
moderira i artikuliše, na osnovu iskustva stečenog u prethodnom<br />
periodu u saradnji sa drugim državnim organima gde<br />
je ovaj vid aktivnosti doprineo stvaranju partnerskih odnosa<br />
između dva nivoa vlasti. ■<br />
Klara Danilović<br />
Sekretarka Odbora SKGO za urbanizam i stanovanje<br />
Broj 39 • Septembar 09 3
GraDOVi iNTERVJui<br />
OpšTiNE<br />
Ostvarivanje prava na gradnju –<br />
mnogo brže, jednostavnije i efikasnije<br />
Cilj novog Zakona o planiranju i izgradnji je da sistemski<br />
uredi mnoge odnose i da postavi temelj za funkcionisanje<br />
sistema u kome će svi investitori moći pod jednakim<br />
uslovima i sa mnogo većim stepenom pravne sigurnosti da<br />
ostvare pravo na gradnju<br />
Narodna skupština Republike Srbije usvojila<br />
je 31. avgusta 2009. novi Zakon o planiranju<br />
i izgradnji. Pomenuti akt treba da uredi ovu<br />
oblast i otkloni manjkavosti koje su postojale u<br />
prethodnim propisima. O karakteru i motivima<br />
za donošenje Zakona, novinama koje su u njemu<br />
sadržane, kao i o obavezama lokalnih samouprava<br />
koje on sadrži, „Lokalna samouprava“ je postavila<br />
nekoliko pitanja Aleksandri Damnjanović Petrović,<br />
pomoćnici ministra životne sredine i prostornog<br />
planiranja.<br />
4<br />
LS: Nakon punih šest godina primene<br />
Zakona o planiranju i izgradnji, pred nama<br />
je novi, integralni propis koji uređuje niz<br />
značajnih oblasti, kao što su prostorno i<br />
urbanističko planiranje, izgradnja objekata,<br />
građevinsko zemljište i legalizacija. Koji su<br />
bili osnovni motivi Ministarstva prilikom<br />
pristupanja izradi novog Zakona?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Ministarstvo<br />
životne sredine i prostornog planiranja<br />
pristupilo je izradi novog zakona iz više razloga.<br />
Osnovni motiv za donošenje novog zakona nalazi<br />
se u činjenici da su administrativni postupci<br />
i procedure propisane prethodnim zakonom u<br />
praksi proizvodile da se na građevinske dozvole<br />
čeka i više od godinu dana. Zavisno od opštine,<br />
na izdavanje odobrenja za izgradnju, odnosno prijave<br />
radova, na osnovu koje ste mogli da otpočnete<br />
izgradnju, čekalo se jako dugo. Zašto se sve<br />
to dešavalo? Mislimo da nije bio uređen sistem<br />
planskih dokumenata, da nisu postojali neophodni<br />
planovi, tako da su se od izuzetka predviđenog<br />
ranijim zakonom, izdavanje akta o urbanističkim<br />
uslovima samo za teritorije gde nije predviđena<br />
izrada nekog planskog dokumenta, akti praktično<br />
pretvorili u osnovno sredstvo za uređenje prostora<br />
Republike Srbije.<br />
LS: Koje vrste planova će opštine i gradovi<br />
izrađivati u narednom periodu? Postoje<br />
li značajne razlike u odnosu na prethodni<br />
Zakon? Na osnovu kog plana će se izdavati<br />
lokacijska, odnosno građevinska dozvola?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Osnovna<br />
postavka jeste da se uspostavljanjem novog sistema<br />
planova građevinska dozvola praktično ne<br />
može izdati bez važećeg plana za tu teritoriju. Da<br />
LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
bismo to postigli, postavljen je novi planski sistem<br />
i predviđeni su rokovi u kojima sve lokalne<br />
samouprave moraju izraditi dva obavezna plana.<br />
Prvi plan, čija je izrada predviđena u roku od 18<br />
meseci, je prostorni plan opštine, a drugi, obavezni<br />
plan, jeste plan generalne regulacije, za koji<br />
smo predvideli rok izrade 24 meseca. Ja moram<br />
na ovaj način da upozorim sve lokalne samouprave<br />
da im je prvi rok koji mora da se ispoštuje<br />
11. decembar 2009. godine, kada su sve lokalne<br />
samouprave dužne da u skladu sa zakonom donesu<br />
Odluke o pristupanju izradi ovog prvog obaveznog,<br />
dakle prostornog plana opštine. Ovim se<br />
vraćamo na osnovno pitanje, šta je osnovni motiv<br />
za donošenje novog Zakona? Jedan od osnovnih<br />
ciljeva jeste da Srbija u roku od dve godine bude<br />
pokrivena svim prostornim i urbanističkim planovima,<br />
dakle da svaka opština u Srbiji ima ta dva<br />
planska dokumenta. Zašto? Zato što ćemo jedino<br />
na osnovu njih izdavati građevinske dozvole.<br />
Znači, cela Srbija će, nadamo se, biti pokrivena<br />
planskim dokumentima u roku od dve godine,<br />
što dalje omogućava zakonitu gradnju. Jedan od<br />
generatora velike bespravne gradnje koja se u Srbiji<br />
javljala od devedesetih godina jeste upravo<br />
nedostatak planova. Ako razmatramo ovo pitanje,<br />
svi smo svesni činjenice da je i korupcija koja se<br />
često spominje u građevinarstvu upravo tu bila<br />
najveća. Znači, ako nemamo plan, možemo da<br />
smišljamo šta i kako, možemo diskreciono da propisujemo<br />
urbanističke i druge parametre, što nije<br />
bio cilj ovog zakona. Idemo na precizno uređenje,<br />
dva obavezna dokumenta, i po prvi put, sankcija<br />
za nedonošenje planova je veoma jasna i veoma<br />
teška za lokalnu samoupravu, a izjednačena je sa<br />
sankcijom koja se donosi za nedonošenje budžeta<br />
lokalne samouprave.<br />
LS: Da li očekujete da će se na izdavanje<br />
građevinske dozvole od sada čekati znatno<br />
kraće?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Postavljanjem<br />
ovakvog sistema planova i stvaranjem<br />
mogućnosti da svi građani pod jednakim uslovima<br />
ostvare pravo na gradnju smanjiće se i vreme<br />
potrebno za izdavanje građevinskih dozvola. Međutim,<br />
ne samo to. U delu Zakona koji se odnosi<br />
na izgradnju objekata, ukinute su dosadašnje faze<br />
koje su postojale po ranije važećem Zakonu o pla-<br />
niranju i izgradnji. Naime, da biste počeli da gradite,<br />
potrebno je bilo da imate, pored akta o urbanističkim<br />
uslovima ili izvoda iz plana, odobrenje za<br />
izgradnju sa idejnim projektom, pa tek potom, po<br />
pravosnažnosti odobrenja koje nije značilo i mogućnost<br />
same gradnje, prijavu radova sa glavnim<br />
projektom. Sistem postavljen novim zakonom<br />
izgleda tako da ćete imati lokacijsku dozvolu, koja<br />
podrazumeva visok stepen konkretnosti u odnosu<br />
na podnosioca - investitora i određenja lokacije,<br />
tako da je sledeći korak samo izdavanje građevinske<br />
dozvole gde se prilaže samo glavni projekat.<br />
Dakle, imamo i smanjenje u obimu tehničke dokumentacije<br />
i broju potrebnih dokumenata koje<br />
je investitor dužan da pribavi. Prvi put je kroz<br />
ovaj zakon napravljena razlika u sadržini glavnog<br />
projekta prema vrsti i nameni objekta. Jedna od<br />
osnovnih mana ranije važećeg zakona jeste bila u<br />
tome što se nije pravila razlika u sadržini tehničke<br />
dokumentacije između porodične kuće od 30 kvadrata<br />
i nekog kapitalnog objekta. Sada je ta procedura<br />
uprošćena, napravljena je razlika. Savetujem<br />
da svi koji neposredno primenjuju zakon pročitaju<br />
te odredbe. Mi u Ministarstvu smatramo da će i<br />
one, na način kako su propisane, doprineti značajno<br />
ubrzavanju izdavanja građevinskih dozvola.<br />
LS: Ministar Dulić je tokom javne rasprave<br />
pominjao da će država, odnosno Ministarstvo,<br />
pomoći izradu prostornih i urbanističkih<br />
planova onim jedinicama lokalne<br />
samouprave koje za to nemaju dovoljno<br />
sredstava. Na koji način će to funkcionisati?<br />
Postoje li kriterijumi i kome opštine treba<br />
da se obrate?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Po prvi put<br />
jednim zakonom o gradnji je propisana mogućnost<br />
da resorno ministarstvo finansira izradu planskih<br />
dokumenata. Prema novom Zakonu, obaveza<br />
je ministarstva da utvrdi kriterijume pod kojima<br />
opštine mogu konkurisati za finansijska sredstva<br />
za izradu planske dokumentacije. Ti kriterijumi<br />
biće dostupni svim jedinicama lokalne samouprave<br />
najkasnije do 15. oktobra ove godine, a namera<br />
zakonodavca je bila da se finansira/sufinansira<br />
izrada dva obavezna plana: prostorni plan opštine<br />
i plan generalne regulacije, te bi prioritet trebalo<br />
da imaju opštine sa manjim budžetima.<br />
LS: Značajan deo odredbi novog Zakona<br />
odnosi se na problematiku građevinskog<br />
zemljišta. Kakve je novine zakon predvideo<br />
u ovoj oblasti?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Po novom<br />
Zakonu, predviđene su značajne, ja bih rekla i suštinske<br />
novine u oblasti građevinskog zemljišta.<br />
Pre svega, zauzet je jasan stav da se namena građevinskog<br />
zemljišta određuje isključivo planom,<br />
»
Aleksandra Damnjanović Petrović, pomoćnica ministra životne sredine i prostornog planiranja<br />
brisana je podela na javno i ostalo građevinsko zemljište,<br />
a uvedena je mogućnost promene režima<br />
svojine na gradskom građevinskom zemljištu kroz<br />
konverziju prava korišćenja. Zavisno od osnova<br />
sticanja, konverzija prava korišćenja je moguća<br />
bez naknade, odnosno uz naknadu. Najveći broj<br />
građana steći će svojinu na gradskom građevinskom<br />
zemljištu bez naknade, jer je procenjeno da<br />
su kroz cenu stana već platili i građevinsko zemljište<br />
na kome je objekat sagrađen. Kategorija ranijih<br />
sopstvenika, koja je po ranije važećem zakonu<br />
ostvarila pravo iz člana 84. na osnovu utvrđenog<br />
prava moći će i dalje da prometuje to zemljište, a<br />
to pravo je i osnov za aktivnu legitimaciju za dobijanje<br />
lokacijske i građevinske dozvole, dok će<br />
konačno rešenje ovog pitanja dati zakon o restituciji<br />
koji očekujemo, prema izjavama ministarstva<br />
finansija, do kraja ove godine. Takođe, novina je i<br />
to da će jedinice lokalne samouprave ponovo steći<br />
pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu,<br />
što je samo prvi korak do konačnog svojinskog<br />
rešenja. Postupak konverzije prava korišćenja u<br />
ovom slučaju je potpuno precizno definisano zakonom,<br />
a potrebno je samo da nadležni javni pravobranilac,<br />
na osnovu izvoda iz javne knjige o evidenciji<br />
nepokretnosti podnese zahtev nadležnom<br />
državnom organu, koji dalje ne sprovodi nikakav<br />
postupak utvrđivanja, već upisuje svojinu samo<br />
na osnovu upisanog prava korišćenja. Zakonom o<br />
javnoj svojini u potpunosti će biti rešeno pitanje<br />
imovine jedinica lokalne samouprave, a i ovaj zakon<br />
će biti usvojen do kraja ove godine.<br />
LS: Legalizacija je još jedna podjednako<br />
interesantna tema za građane i za lokalne<br />
samouprave. Da li je Ministarstvo odustalo<br />
od prvobitne namere da izradi poseban<br />
zakon o legalizaciji?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Kada se<br />
pristupilo radu na donošenju novog zakona, ideja<br />
je bila da se zakonom tretiraju samo objekti<br />
izgrađeni do 2003. godine, a da se po donošenju<br />
ovog zakona, po ustanovljavanju novih instituta,<br />
donese i novi zakon o legalizaciji. Međutim,<br />
od samog početka rada na novom zakonu skoro<br />
sve jedinice lokalne samouprave tražile su da se<br />
ovim zakonom obuhvate svi objekti izgrađeni<br />
bez potrebne dokumentacije do dana stupanja na<br />
snagu zakona. Ministarstvo i Vlada su prihvatile<br />
amandman koji je to omogućio, ali uz čvrsto uveravanje<br />
predstavnika opština i gradova da u roku<br />
koji je zakonom propisan za prijavljivanje, neće<br />
biti nove bespravne gradnje. Ministar Dulić je u<br />
nekoliko navrata apelovao i upozoravao opštine i<br />
gradove da pojačaju rad građevinske inspekcije u<br />
ovom periodu, jer cilj legalizacije nije bio poziv na<br />
novu bespravnu gradnju, već mogućnost da veći<br />
broj građana reši pitanje svojine na objektu, da<br />
se uspostavi vlasnička evidencija, te da se novac<br />
od legalizacije namenski upotrebi za obnavljanje,<br />
odnosno izgradnju komunalne infrastrukture,<br />
posebno u delovima naselja sa zonama velike bespravne<br />
gradnje.<br />
LS: Prethodna kampanja za legalizaciju iz<br />
2003. godine, iako propraćena snažnom<br />
medijskom podrškom, nije dala očekivane<br />
rezultate. Šta će Ministarstvo preduzeti u<br />
cilju uspeha ove kampanje? Kako motivisati<br />
građane, a kako pomoći opštinama?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Odredbe<br />
zakona o legalizaciji su takve prirode da omogućavaju<br />
masovnu legalizaciju. Ako pogledamo unazad<br />
i osvrnemo se na primenu odredbi iz ranije važećeg<br />
zakona, vidimo da sve ono što je predstavljalo<br />
problem rešeno na drugačiji način: utvrđivanje<br />
imovinskog osnova (mogućnost konvalidacije<br />
ugovora zaključenih do 2003. godine, ugovor o<br />
zajedničkoj gradnji, sudska presuda i dr.), vrsta,<br />
sadržina i obim tehničke dokumentacije (umesto<br />
dosadašnjeg glavnog projekta - tehnički izveštaj<br />
ili zapisnik i sl.), planska neuslovljenost, precizno<br />
definisan postupak i rokovi... Jedinice lokalne samouprave<br />
su sada na potezu i uspešnost ove legalizacije<br />
zavisiće od toga kako će primeniti nove<br />
odredbe. Ministarstvo priprema Pravilnik o legalizaciji,<br />
koji će biti završen do kraja oktobra ove<br />
godine, vodi pregovore sa poslovnim bankama o<br />
odobravanju namenskih kredita za legalizaciju, a<br />
od novembra će biti organizovan čitav niz radionica<br />
i savetovanja, u koji će biti uključene sve opštine<br />
i gradovi.<br />
LS: U Zakonu je, između ostalog, naveden<br />
i poduži spisak podzakonskih akata koji su<br />
neophodni za primenu zakona. Da li su ovi<br />
pravilnici pripremljeni i hoće li biti doneti<br />
u predviđenom roku?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Zakonom<br />
je predviđena izrada 25 pravilnika, 2 uredbe i 2<br />
uputstva. Rad na izradi ovih podzakonskih akata<br />
je započeo, a već je urađen i prvi pravilnik o<br />
izgledu i sadržini službenog znaka i zatvaranju<br />
gradilišta koji je na objavljivanju. Intenzivno se<br />
radi i na pravilniku o legalizaciji, sadržini tehničke<br />
dokumentacije, sadržini planske dokumentacije,<br />
energetskoj efikasnosti, kao i na dve uredbe. Ovi<br />
podzakonski akti biće doneti u najkraćem roku,<br />
a sigurno je da će i ostali biti doneti u zakonom<br />
predviđenom roku od godinu dana.<br />
LS: Po vašem mišljenju, šta je presudno<br />
za uspešnu primenu novog Zakona i koje<br />
su najveće pretnje? Šta možete poručiti<br />
opštinama i gradovima, imaju li u Ministarstvu<br />
partnera što se tiče primene Zakona o<br />
uređenju prostora i izgradnji?<br />
aleksandra Damnjanović Petrović: Ministarstvo<br />
smatra da je predložilo i donelo jedan dobar<br />
zakon koji će omogućiti da svi građani i ostala<br />
lica kao investitori, mogu pod jednakim uslovima<br />
ostvariti pravo na gradnju u mnogo bržem, jednostavnijem<br />
i efikasnijem postupku. Uvek kada se<br />
donese novi zakon postoje problemi, nedoumice,<br />
osporavanja. Cilj ovog zakona je bio da sistemski<br />
uredi mnoge odnose, da postavi temelj za funkcionisanje<br />
jednog sistema u kome će svi investitori<br />
moći pod jednakim uslovima i sa mnogo većim<br />
stepenom pravne sigurnosti da ostvare pravo na<br />
gradnju. Značaj odredbi o obaveznom donošenju<br />
dva planska dokumenta i usklađenosti i dostupnosti<br />
planova je od ključne važnosti za Republiku<br />
Srbiju. Očekujemo da će opštine i gradovi u<br />
potpunosti, uz saradnju i ako je potrebno i neposrednu<br />
pomoć Ministarstva ispuniti postavljene<br />
ciljeve, te da ćemo svi zajedno za dve godine imati<br />
državu koja ima usvojen Prostorni plan Republike,<br />
a svaka jedinica lokalne samouprave usvojene<br />
planske dokumente na osnovu kojih će izdavati<br />
lokacijske i građevinske dozvole. Upravo ovaj period<br />
je po našoj proceni i najteži period u primeni<br />
zakona, ali smo sigurni da ćemo, zajedno sa svim<br />
jedinicama lokalne samouprave kao ravnopravnim<br />
partnerima u ovom poslu, izaći kao dobitnici,<br />
sa uređenim odnosima u ovoj oblasti. ■<br />
Broj 39 • Septembar 09 5
TEMA BROJA<br />
usvojen zakon o<br />
socijalnom stanovanju<br />
Među brojnim razlozima za donošenje ovog zakona<br />
je i potreba da se odgovori na narastajuće probleme u<br />
stambenom sektoru<br />
Poslednjeg dana avgusta, nakon skoro petogodišnjeg<br />
rada nadležnog ministarstva i brojnih<br />
drugih aktera na pripremi preko potrebnog i nedostajućeg<br />
zakonskog okvira za razvoj socijalnog<br />
stanovanja, Narodna skupština Republike Srbije<br />
donela je Zakon o socijalnom stanovanju. Zakon<br />
je stupio na snagu 11. septembra 2009. godine, ali<br />
se njegova puna primena očekuje nakon donošenja<br />
odgovarajućih podzakonskih akata, odnosno<br />
najkasnije do godinu dana od stupanja na snagu.<br />
Među brojnim razlozima za donošenje ovog zakona<br />
jeste i potreba da se odgovori na narastujuće<br />
probleme u stambenom sektoru, da se uspostave<br />
instrumenti neophodni za dugoročni razvoj socijalnog<br />
stanovanja, kao i da se odgovori na promene<br />
u fiskalnom zakonodavstvu, koje se tiču<br />
ukidanja izvora finansiranja stanovanja iz javnog<br />
sektora. Takođe, realizacija stambenih programa<br />
je uglavnom preneta u nadležnost gradova i opština,<br />
ali bez utvrđivanja realnih izvora sredstava za<br />
ispunjenje ovih zadataka iz finansijski zahtevnog<br />
stambenog sektora. Posledica ovakvog pristupa<br />
je dalje nerešavanje brojnih stambenih potreba i<br />
nagomilavanje problema u celokupnom stambenom<br />
sektoru, kao na primer eskalacija neformalne<br />
gradnje, realizovane često kroz samogradnju,<br />
pošto nisu postojale realne snage niti u javnom,<br />
niti u privatnom sektoru da se na organizovaniji i<br />
efikasniji način uhvati u koštac sa brojnim preprekama<br />
za razvoj stambenog sektora.<br />
Svrha Zakona je da se obezbede uslovi za održivi<br />
razvoj sistema socijalnog stanovanja, uravnoteženim<br />
pristupom sa stanovišta njegove ekonomske<br />
i socijalne održivosti, kao i organizovanijim<br />
pristupom unapređenju standarda u ovoj oblasti<br />
(utvrđivanje minimalnih standarda, sve izraženiji<br />
zahtevi za zaštitom životne sredine, posebno u<br />
delu efikasnog korišćenja resursa, potreba za unapređenjem<br />
standarda u održavanju, potreba za<br />
programima socijalnog uključivanja i sl.).<br />
Cilj ovog Zakona je da se uspostave osnovni institucionalni<br />
i strateški preduslovi za razvoj sistema<br />
socijalnog stanovanja u Republici Srbiji, radi efikasnijeg<br />
rešavanja stambenih pitanja domaćinstava<br />
„koja iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga<br />
ne mogu da obezbede stan po tržišnim uslovima“.<br />
Institucionalni okvir razvoja socijalnog stanovanja<br />
čine: Republička agencija za stanovanje, koja<br />
6 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
će se formirati na osnovu ovog Zakona, kao i neprofitne<br />
stambene organizacije, pre svega lokalne<br />
stambene agencije koje će zastupati javni interes<br />
u oblasti stanovanja na lokalnom nivou. Takođe<br />
će se podsticati i drugi oblici udruživanja u cilju<br />
olakšanja stambene dostupnosti, kao što je već<br />
tradicionalno stambeno zadrugarstvo. Težnja je<br />
da se kroz sistem neprofitnog poslovanja obezbede<br />
niže cene stanova, kako bi se uvećala stambena<br />
dostupnost, ali takođe i postepeno približilo poštovanju<br />
principa pokrivanja stvarnih stambenih<br />
troškova za što veći broj onih koji ostvaruju pravo<br />
na podršku po ovom zakonu.<br />
Pored institucionalnog, strateški okvir predstavlja<br />
jedan od osnovnih preduslova koordiniranog i delotvornog<br />
razvoja socijalnog stanovanja, posebno<br />
u uslovima ograničenih kapaciteta i nedefinisane<br />
politike. Predloženi strateški okvir čine: Nacionalna<br />
strategija socijalnog stanovanja (Strategija) i<br />
Akcioni plan za njeno sprovođenje (Akcioni plan),<br />
koje donosi Vlada za period od najmanje 10, odnosno<br />
5 godina; programi socijalnog stanovanja,<br />
kao osnov za korišćenje sredstava za socijalno<br />
stanovanje koji proističu iz Strategije i Akcionog<br />
plana, i koje takođe donosi Vlada; kao i lokalne<br />
stambene strategije i lokalni programi socijalnog<br />
stanovanja u skladu sa nacionalnim strateškim<br />
okvirom, čije je donošenje u nadležnosti lokalnih<br />
samouprava.<br />
Strategija će utvrditi dugoročne i srednjoročne<br />
ciljeve razvoja socijalnog stanovanja, u skladu sa<br />
regionalnim, ukupnim ekonomskim i socijalnim<br />
razvojem, kao i izvore i načine obezbeđivanja<br />
sredstava za sprovođenje, dok će Akcioni plan<br />
operativno razraditi ciljeve, mere i aktivnosti definisane<br />
u Strategiji. Rok za donošenje Strategije i<br />
Akcionog plana je šest meseci od dana stupanja na<br />
snagu ovog Zakona.<br />
Radi realizacije Strategije i Akcionog plana donosiće<br />
se programi socijalnog stanovanja, kojima će<br />
se naročito utvrđivati: prioriteti u pogledu projekata,<br />
ciljnih grupa i obima sredstava; kriterijumi<br />
pod kojima se sredstva utvrđena programom<br />
mogu koristiti; kao i uslovi odobravanja i vraćanja<br />
sredstava. Ovakav programski način finansiranja<br />
trebalo bi da obezbedi bolju sagledivost i<br />
prilagodljivost, kao i mogućnost kontrole, što je<br />
posebno važno za razvoj velikog javnog sistema u<br />
uslovima brojnih neodređenosti.<br />
Lokalne stambene strategije sa odgovarajućim<br />
akcionim planovima će pokazati lokalne (socijalne)<br />
stambene potrebe i zainteresovanost opštine<br />
za njihovo rešavanje, na osnovu kojih će se sprovoditi<br />
stambeni programi i projekti. Oni će predstavljati<br />
osnov za izdvajanje finansijskih sredstava<br />
za te potrebe u lokalnom budžetu, ali takođe i za<br />
dobijanje dopunskih sredstava sa republičkog nivoa,<br />
što će zavisiti od toga u kojoj meri se uklope u<br />
nacionalne politike i prioritete.<br />
U Zakonu su navedeni mogući izvori sredstava za<br />
socijalno stanovanje: iz budžeta Republike Srbije,<br />
od donacija, domaćih i inostranih kredita, otplate<br />
kredita odobrenih u skladu sa zakonom i iz drugih<br />
izvora. Ova sredstva će se koristiti za: odobravanje<br />
dugoročnih kredita neprofitnim stambenim<br />
organizacijama, kao i fizičkim i pravnim licima za<br />
socijalno stanovanje; za podsticanje dugoročne<br />
stambene štednje; podsticanje različitih vidova<br />
pribavljanja stanova za socijalno stanovanje u vlasništvu<br />
ili u zakup; podsticanje različitih vidova<br />
pribavljanja stanova za socijalno stanovanje osoba<br />
sa invaliditetom, kao i izgradnje za stanovanje uz<br />
podršku za osobe sa invaliditetom; podsticanje<br />
javno-privatnog partnerstva u oblasti socijalnog<br />
stanovanja i dr.<br />
Zakon utvrđuje opšte uslove za ostvarivanje prava<br />
na podršku u rešavanju stambenog pitanja, kao i<br />
osnovna merila za utvrđivanje reda prvenstva pri<br />
rešavanju stambenih potreba: stambeni status,<br />
visina primanja; zdravstveno stanje, invalidnost,<br />
broj članova domaćinstva i imovinsko stanje. U<br />
određivanju reda prvenstva po osnovnim merilima<br />
prednost će imati lica koja pripadaju ranjivim<br />
društvenim grupama, dok će Vlada, kao i jedinice<br />
lokalne samouprave, u okviru svakog posebnog<br />
programa socijalnog stanovanja, bliže propisivati<br />
uslove i merila za rešavanje stambenih potreba<br />
domaćinstava koja ostvaruju pravo po ovom zakonu.<br />
Pored ovog i „stanovanje određenog standarda“<br />
se podrobnije određuje podzakonskim<br />
aktom Vlade.<br />
Da bi Zakon bio u punoj meri primenjiv, u periodu<br />
od najviše šest meseci potrebno je doneti Strategiju<br />
i Akcioni plan, dok je u periodu od najviše<br />
godinu dana potrebno doneti: Uredbu o merilima<br />
i kriterijumima za korišćenje sredstava za socijalno<br />
stanovanje; Uredbu o uslovima i merilima za<br />
rešavanje stambenih potreba lica bez stana, odnosno<br />
lica bez stana odgovarajućeg standarda;<br />
Uredbu o uslovima, standardima i normativima<br />
za planiranje i projektovanje, građenje, korišćenje<br />
i održavanje stanova za socijalno stanovanje;<br />
Pravilnik o uslovima za izdavanje i oduzimanje<br />
licence za rad, kao i sadržinu posebnog registra<br />
neprofitnih stambenih organizacija, te osnivački<br />
akt Republičke agencije za stanovanje. ■<br />
Svetlana Ristić<br />
Šefica odseka za stanovanje<br />
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
Novine u Zakonu o<br />
državnom premeru i katastru<br />
Ovim Zakonom uređuju se stručni poslovi<br />
i poslovi državne uprave koji se odnose na<br />
poslove koji su uglavnom u nadležnosti Republičkog<br />
geodetskog zavoda (Zavod).<br />
Do sada važeći Zakon, sa izmenama i dopunama,<br />
bio je u primeni 17 godina. Razlozi za donošenje<br />
Zakona o državnom premeru i katastru su:<br />
1) usaglašavanja i harmonizovanja sadašnjih<br />
propisa u ovoj oblasti sa propisima<br />
zemalja Evropske unije;<br />
2) otklanjanja nedostataka i ograničenja<br />
koji su uočeni u dosadašnjoj primeni postojećeg<br />
Zakona, kao i poboljšanje sadašnjeg<br />
ambijenta i uslova za rad privatnih<br />
geodetskih organizacija i razvoj tržišne<br />
geodetske privredne konkurencije;<br />
3) povećanja sigurnosti i tačnosti upisa u<br />
katastar nepokretnosti, kako u postupku<br />
osnivanja, tako i u postupku održavanja;<br />
4) stvaranja uslova za bržu identifikaciju<br />
vlasnika, korisnika i držalaca nepokretnosti,<br />
odnosno unapređenja kvaliteta<br />
distribucije podataka i pružanja usluga<br />
korisnicima katastarskih podataka;<br />
5) uređenja izrade topografsko-kartografske<br />
baze podataka i njenih proizvoda od<br />
nacionalnog značaja;<br />
6) uvođenja procene vrednosti nepokretnosti<br />
i njeno utvrđivanje postupcima i<br />
metodama masovne procene vrednosti<br />
nepokretnosti;<br />
7) osnivanja i vođenja Nacionalne infrastrukture<br />
geoprostornih podataka;<br />
8) uvođenja inspekcijskog nadzora nad radom<br />
geodetskih organizacija i definisanja<br />
kaznenih odredbi;<br />
9) usaglašavanja ovog zakona sa drugim<br />
zakonima u pravnom sistemu Republike<br />
Srbije.<br />
Novi Zakon postavio je realne osnove za realizaciju<br />
ciljeva Zavoda u oblasti državnog premera i<br />
katastra nepokretnosti, kao osnovnog javnog i jedinstvenog<br />
registra o nepokretnostima i stvarnim<br />
pravima na njima.<br />
Ovom regulativom uvodi se red u oblast državnog<br />
premera, katastra nepokretnosti, katastra vodova,<br />
osnovnih geodetskih radova, adresnog registra,<br />
topografsko-kartografske delatnosti, procene<br />
vrednosti nepokretnosti, geodetsko katastarskog<br />
informacionog sistema i Nacionalne infrastrukture<br />
geoprostornih podataka.<br />
Detaljnije je regulisana oblast izrade topografskih<br />
karata. Uveden je novi državni referentni sistem.<br />
Prelazak na ETRS 89 počeće najkasnije 1. januara<br />
2011. Ovim zakonom regulisan je i premer državne<br />
granice, koji je prethodnim zakonom bio u<br />
nadležnosti druge institucije. Razlog ove promene<br />
su iskustva iz drugih evropskih zemalja. Rešen je<br />
problem izrade katastra nepokretnosti za katastarske<br />
opštine čiji je premer u Zoldnerovoj i stereografskoj<br />
projekciji. Uveden je inspekcijski nadzor<br />
nad radom geodetskih organizacija. U upravnim<br />
poslovima, u prvom stepenu rešavaće Zavod, a u<br />
drugom stepenu ministarstvo nadležno za poslove<br />
prostornog planiranja i urbanizma. Od 1. oktobra<br />
2009. Zavod preuzima zaposlene Privrednog društva<br />
za kartografiju ,,Geokarta” d.o.o. Beograd.<br />
U Zakon o državnom premeru i katastru, kao novine<br />
koje su značajne za funkcionisanje ostalih državnih<br />
organa i lokalne samouprave, pojavljuju se:<br />
• procena vrednosti nepokretnosti;<br />
• uspostavljanje nacionalne infrastrukture<br />
geoprostornih podataka (NIGP) u<br />
Srbiji.<br />
Procena vrednosti kao novina u ovom zakonu i<br />
radu Zavoda jeste utvrđivanje tržišne vrednosti<br />
upisanih u katastar nepokretnosti. Tržišna vrednost<br />
određuje se postupcima i metodama masovne<br />
procene vrednosti nepokretnosti.<br />
Osnovni cilj je da se napravi dobar sistem masovne<br />
procene u cilju formiranja pravične vrednosti<br />
nepokretnosti. Masovna procena je uključena u<br />
proces oporezivanja. Za potrebe masovne procene<br />
Zavod vodi evidenciju tržišnih cena nepokretnosti,<br />
koja sadrži podatke iz kupoprodajnih<br />
ugovora i ugovora o zakupu nepokretnosti. Ovako<br />
formirana integralna baza podataka osnova je<br />
za razvoj tržišta nepokretnosti, finansije i kredite,<br />
sudske sporove, poresku oblast, savetodavno investiranje,<br />
odlučivanje i finansije. Procena vrednosti<br />
će se vršiti u određenim godišnjim intervalima.<br />
Donošenjem ovog Zakona stvaraju se temelji za<br />
uspostavljanje nacionalne infrastrukture geoprostornih<br />
podataka u Srbiji, u skladu sa evropskom<br />
direktivom Inspajer (INSPIRE).<br />
Uspostavljanje nacionalne infrastrukture geoprostornih<br />
podataka (NIGP) u Srbiji znači uspostavljanje<br />
integralne baze podataka koja sadrži<br />
podatke:<br />
1) geodetsko-katastarskog informacionog<br />
sistema;<br />
2) o zaštiti životne sredine;<br />
3) o prostorno-planskim dokumentima;<br />
4) o saobraćajnim i telekomunikacionim<br />
mrežama;<br />
5) o mineralnim sirovinama i energetskim<br />
izvorima;<br />
6) o režimu voda;<br />
7) o zaštićenim nepokretnim kulturnim<br />
dobrima;<br />
8) o prostorima od značaja za razvoj turizma<br />
i turističkim mestima;<br />
9) o geologiji, geofizici, meteorologiji,<br />
poljoprivredi i pedologiji;<br />
10) o demografiji i zdravlju;<br />
11) o industrijskim i proizvodnim<br />
kapacitetima.<br />
Ona će omogućiti bržu razmenu podataka između<br />
državnih organa, organa pokrajina i lokalnih<br />
samouprava. Na taj način će geoprostorni podaci<br />
kojima raspolažu državni organi biti dostupni<br />
svim zainteresovanim korisnicima putem interneta.<br />
Predviđeno je da Zavod radi na osnivanju,<br />
održavanju i upravljanju nacionalnim geoportalom<br />
NIGP-a.<br />
Potrebno je napomenuti da je ovaj Zakon u direktnoj<br />
vezi sa novim Zakonom o planiranju i izgradnji.<br />
Novina u ovom zakonu je promena vlasništva nad<br />
gradskim građevinskim zemljištem. Zakon je predvideo<br />
konverziju prava svojine u slučajevima kada<br />
se obavlja bez nadoknade i sa nadoknadom, što u<br />
osnovi povećava vrednost određenoj nepokretnosti.<br />
Sav prihod od promene prava svojine sa nadoknadom<br />
ide u budžet organa lokale samouprave.<br />
Zakonom je predviđeno da se za potrebe izrade<br />
planskog dokumenta ili izmene istog, na zahtev<br />
jedinice lokalne samouprave izdaju bez naknade<br />
kopije postojećih topografskih, katastarskih planova,<br />
katastarskih planova vodova, odnosno njihove<br />
digitalne kopije i digitalni ortofoto.<br />
Za realizaciju svih novina koje donose Zakon o planiranju<br />
i izgradnji i Zakon o državnom premeru i<br />
katastru potreban je određen vremenski period.<br />
Uspostavljanjem katastra nepokretnosti na celoj<br />
teritoriji Republike Srbije, kako se očekuje do<br />
kraja 2010, stvoriće se povoljniji uslovi za tržište<br />
nepokretnosti, sa punom pravnom sigurnošću za<br />
sve učesnike u pravnom prometu.<br />
Od 1. januara 2011. u bazi podataka za određenu<br />
nepokretnost naći će se procena vrednosti nepokretnosti,<br />
što će stvoriti uslove za formiranje realnih<br />
cena na tržištu nepokretnosti.<br />
Zavod će učiniti sve da organi lokalne samouprave,<br />
kao i ostali korisnici usluga baza podataka,<br />
na jednom mestu imaju sve neophodne podatke<br />
vezane za nepokretnosti, što će olakšati posao organima<br />
Poreske uprave, investitorima, bankama,<br />
osiguravajućim društvima, agencijama za nekretnine<br />
i ostalim organima.<br />
Imajući u vidu razloge zbog kojih je donet novi<br />
Zakon, kao i novine koje on donosi uz Zakon o<br />
planiranju i izgradnji, stvoreni su lakši uslovi za<br />
pojedine organe lokalne samouprave, uređen je<br />
postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata.<br />
Uvođenjem reda u oblast urbanizma i izgradnje<br />
korak smo bliže Evropi i elektronskoj vladi. ■<br />
Gordana Begović dipl.inž.<br />
Koordinator za odnose sa javnošću Republičkog<br />
geodetskog zavoda<br />
Broj 39 • Septembar 09 7
TEMA BROJA<br />
Rad urbanističkog zavoda<br />
Beograda u kontekstu novih<br />
zakona<br />
svakoj profesiji podrazumeva se permanen-<br />
U tno usavršavanje i praćenje novih dostignuća,<br />
trendova, ideja, ali i zakonskih promena. Najnoviji<br />
u setu već donetih novih zakona, pravilnika,<br />
strategija itd. su Zakon o planiranju i izgradnji koji<br />
je tek prispeo „iz štamparske mašine“, kao i Zakon<br />
o socijalnom stanovanju i Zakon o državnom premeru<br />
i katastru (‘’Sl. glasnik RS’’ br.72/09).<br />
Prvi utisak je da je Zakon o planiranju i izgradnji<br />
pisan relativno jasnim, tehničkim jezikom, razumljivim<br />
za inženjerske struke koje učestvuju u<br />
procesu planiranja i građenja, što to je za pohvalu.<br />
Na prvi pogled, odredbe ovog Zakona koje se<br />
odnose na prostorno i urbanističko planiranje, ne<br />
razlikuju se u većoj meri od onih iz prethodnog<br />
zakona: vrste planskih dokumenata su iste ili slične,<br />
kao i njihovi sadržaji, procedure su manje-više<br />
poznate. Detaljnijim razmatranjem poglavlja i članova<br />
Zakona otkrivaju se promene, pojedine nedorečenosti<br />
i potreba za dodatnim tumačenjima i<br />
pratećim pravilnicima.<br />
Trenutno su najaktuelnije dileme vezane za prelazne<br />
i završne odredbe Zakona o planiranju i izgradnji,<br />
odnosno dileme kako nastaviti dalji rad<br />
na prostornim i urbanističkim planovima čije su<br />
Odluke o izradi donete po odredbama prethodnih<br />
zakona. Urbanistički zavod Beograda prvi je<br />
reagovao sa svojim konkretnim predlozima za<br />
nastavak započetih procedura po prethodnom<br />
zakonu, verovatno zbog činjenice da je od samog<br />
početka pripreme Zakona bio uključen i pratio razvoj<br />
predloga u delu koji se bavi planovima, kao i<br />
zato što je urbanistička kuća koja radi najveći broj<br />
svih vrsta planova za Beograd. Predlozi tek treba<br />
da budu razmotreni i utvrđeni u nadležnom sekretarijatu<br />
za nivo Grada.<br />
Urbanistički zavod Beograda je takođe pokrenuo<br />
aktivnosti vezane za odredbe Zakona koje se odnose<br />
na kratke rokove za usaglašavanje postojećih,<br />
odnosno izradu novih prostornih planova,<br />
Generalnog urbanističkog plana i planova generalne<br />
regulacije, tako da u naredne dve-tri godine<br />
očekujemo, ne samo u našem Zavodu, već i u<br />
drugim preduzećima koji se u gradu bave ovom<br />
8 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
delatnošću, intenzivan rad na ovim planskim<br />
dokumentima.<br />
Za razliku od novog Zakona o planiranju i izgradnji,<br />
sa olakšanjem smo dočekali dugo očekivani Zakon<br />
o socijalnom stanovanju. Aktivnosti Urbanističkog<br />
zavoda Beograda se na ovom planu odvijaju još od<br />
2003, kada je u Generalnom planu Beograda 2021<br />
izdvojena tema socijalnog stanovanja kao posebna<br />
kategorija. Po donošenju Generalnog plana, Urbanistički<br />
zavod Beograda je izradio i stručni deo<br />
Pravilnika o socijalnom stanovanju za grad Beograd,<br />
čije je donošenje zaustavljeno zbog pripreme<br />
zakona na republičkom nivou.<br />
U međuvremenu Zavod se i dalje bavio ovom<br />
temom i to u nekoliko pravaca. Operativno su<br />
kroz izradu pojedinih planova detaljne regulacije<br />
definisane zone i lokacije za ovaj poseban vid stanovanja,<br />
a izradom niza urbanističkih uslova za izgradnju<br />
socijalnih stanova, omogućili smo da grad<br />
Beograd realizuje svoje programe u ovoj oblasti.<br />
Drugi vid aktivnosti je izrada studija, analiza i<br />
sličnih dokumenata, kao što je već pomenuti Pravilnik,<br />
zatim Studija socijalnog stanovanja, koja je<br />
deo prve faze Strategije prostornog razvoja Republike<br />
Srbije do 2020. godine (Ministarstvo životne<br />
sredine i prostornog planiranja – Republička<br />
agencija za prostorno planiranje sa stručnim obrađivačima)<br />
itd. U Urbanističkom zavodu Beograda<br />
je u pripremi nastavak ove Studije koji za temu<br />
ima Beograd, dosadašnja iskustva i mogućnosti<br />
za organizovanje savremenih modela neprofitnog<br />
stanovanja. Sa druge strane, najava izgradnje velikog<br />
<strong>broja</strong> stanova po pristupačnoj ceni od strane<br />
republičke uprave, drugi je povod da se posebna<br />
pažnja posveti izučavanju uspele prakse gradova<br />
Evrope u ovoj oblasti i ona primeni i u Beogradu.<br />
Značajnu aktivnost u oblasti socijalnog stanovanja<br />
Urbanistički zavod Beograda ostvaruje kroz<br />
iniciranje, organizaciju i učestvovanje na skupovima,<br />
radionicama, izložbama, kao i kroz saradnju<br />
sa vladinim i nevladinim sektorom u zemlji i<br />
inostranstvu. Poslednja takva aktivnost je organizacija<br />
izložbe u Muzeju primenjene umetnosti u<br />
Beogradu: „Bečka stanogradnja – Inovativno. Socijalno.<br />
Ekološki“ (od 9. do 30. septembra 2009.<br />
godine) i radionice „Socijalno i moderno – stanogradnja<br />
u Beču“, koja je održana 10. septembra<br />
2009. Gostovanje izložbe i radionicu u Beogradu<br />
obezbedila je gradska uprava Beča.<br />
Izložba je, kao i na prošlogodišnjem Bijenalu u<br />
Veneciji, izazvala izuzetno interesovanje, ne samo<br />
osmišljenom postavkom, već i sveobuhvatnom<br />
prezentacijom stanogradnje u Beču od dvadesetih<br />
godina XX veka do danas. Na izložbi su<br />
predstavljeni realizovani projekti iz oblasti jav-<br />
Ukratko o Urbanističkom<br />
zavodu Beograda<br />
Stručnjaci Urbanističkog zavoda Beograda uspešno<br />
rade prostorne i urbanističke planove,<br />
izrađuju studije, analize, pravilnike i sl. Ono<br />
o čemu vodimo računa je ekonomska opravdanost<br />
planskih rešenja. Registrovani smo za<br />
obavljanje delatnosti ‘’prostorno planiranje’’<br />
ali i za druge kao što su: geodetski poslovi, naučno<br />
istraživanje, poslovi konsaltinga, izrada<br />
baza podataka, izdavačka delatnost, istraživanje,<br />
razvoj i projektovanje. U saradnji sa odgovarajućim<br />
obrazovnim institucijama Zavod<br />
obavlja edukaciju iz oblasti urbanizma.<br />
Iako smo kao javno preduzeće osnovani od<br />
strane Grada, poslove ugovaramo, kao i druge<br />
urbanističke kuće, sa Direkcijom za građevinsko<br />
zemljište i izgradnju Beograda, drugim<br />
fizičkim i pravnim licima. Manji deo sredstava,<br />
namenjen za strateške planove i pojedine<br />
studije, obezbeđuje se iz budžeta Grada preko<br />
nadležnih sekretarijata.<br />
U Zavodu je stalno zaposleno oko 150 stručnjaka:<br />
prostornih planera, arhitekata, inženjera<br />
svih profila, geografa, biologa, istoričara<br />
umetnosti, ekonomista, pravnika i sociologa.<br />
Na pojedinim projektima sarađujemo sa istaknutim<br />
stručnjacima i institucijama u specifičnim<br />
oblastima. Svoju delatnost ostvarujemo<br />
kroz sledeće organizacione jedinice: tri sektora<br />
(za strateško planiranje, regulaciono planiranje<br />
i saobraćaj i infrastrukturu) i dve grupe<br />
(finansijsko-računovodstveni poslovi i pravni,<br />
kadrovski i opšti poslovi). ■<br />
no dotirane stanogradnje i njihovo uklapanje u<br />
aktuelne projekte razvoja grada. Na radionici je<br />
brojna delegacija grada Beča predstavila modele<br />
dotirane stanogradnje. U ovoj oblasti se postavljaju<br />
novi standardi i svi projekti se vrednuju od<br />
strane interdisciplinarnog žirija, na osnovu četiri<br />
grupe kriterijuma: socijalna održivost, arhitektura,<br />
ekologija i ekonomija. Razmatrani su i modeli<br />
privatno-javnog partnerstva, koji su u zemljama u<br />
tranziciji i razvijenim zemljama Evrope pokazali<br />
izuzetne rezultate u oblasti dotirane stanogradnje.<br />
Predstavnici struke, gradske uprave i developeri<br />
u ovoj grani građevinarstva imali su priliku da<br />
upoznaju kolege i prodiskutuju različite modele i<br />
aspekte neprofitnog stanovanja, čija je promocija<br />
u Srbiji upravo u toku.<br />
Umesto zaključka: U očekivanju da se „dečije bolesti“<br />
oko sprovođenja najnovijih zakona što brže<br />
prebole i da se zakoni zaista i sprovode, puni smo<br />
optimizma i volje da se u ovim teškim vremenima<br />
stvori sinergija svih učesnika u procesu planiranja i<br />
građenja i period ekonomske krize iskoristi za plansku<br />
i organizacionu pripremu, kako bi konačno i<br />
Beograd i drugi gradovi i naselja u Srbiji uhvatili<br />
razvojni korak sa Evropom kojoj toliko težimo. ■<br />
URBANISTIČKI ZAVOD BEOGRADA<br />
1000 Beograd, Palmotićeva br.30.<br />
www.urbel.com
Budućnost etažnog vlasništva:<br />
Stvaranje boljeg sistema upravljanja i održavanja<br />
Radionica o budućnosti etažnog vlasništva u Srbiji<br />
održana je 18. septembra 2009. godine, u<br />
Palati „Srbija“ u organizaciji Ministarstva životne sredine<br />
i prostornog planiranja i Programa podsticaja<br />
ekonomskom razvoju opština MEGA/USAID.<br />
Sadašnje stanje sistema upravljanja i održavanja<br />
stambenih zgrada karakterišu brojni problemi,<br />
prvenstveno uzrokovani zastarelim pravnim okvirom<br />
i posledicama privatizacije stambenog fonda<br />
početkom devedesetih godina prošlog veka.<br />
Procenjeno je da se 75% nacionalnog bogatstva<br />
svake države nalazi u sektoru nekretnina. Ako je<br />
trenutna procenjena vrednost celokupnog stambenog<br />
fonda u etažnoj svojini oko 40 milijardi<br />
evra, postoji realan potencijal da se kroz neophodno<br />
održavanje i rekonstrukciju i modernizaciju<br />
stambenog fonda doprinese poboljšanju<br />
opšte privredne situacije, tako što bi se aktivirala<br />
sredstva i nova radna mesta u sektoru održavanja,<br />
renoviranja i upravljanja stambenim zgradama.<br />
USAID-ov Program podsticaja ekonomskom<br />
razvoju opština (MEGA) prepoznao je da oblast<br />
Drugi put po istom, u prostorijama SKGO,<br />
sastali su se predstavnici 40 malih i nerazvijenih<br />
opština Srbije. Sastanak je održan 28. septembra<br />
2009. godine.<br />
Razlog za održavanje ovog sastanka je teška finansijska<br />
i ekonomska situacija u ovoj grupi opština.<br />
Kako prethodna inicijativa ove grupe opština nije<br />
naišla na odgovor iz Vlade, predstavnici malih i<br />
nerazvijenih opština traže hitan sastanak sa premijerom<br />
i ministarkom finansija i nude moguća<br />
rešenja za prevazilaženje esktremno teške situacije<br />
u kojoj se nalaze:<br />
• Da se nenamenski transfer za 2009. godinu<br />
za ovih 40 opština uopšte ne smanjuje,<br />
već da se napravi izuzetak i nenamenski<br />
transfer ostane na nivou koji je i<br />
bio planiran na početku 2009. godine;<br />
• Da se razmotre mogućnosti drugih intervencija<br />
u budžetu Republike Srbije, a<br />
koje bi bile u korist ove grupe opština;<br />
upravljanja i održavanja stambenih zgrada u sebi<br />
krije značajan ekonomski potencijal, da se celovitim<br />
promenama može oživeti sektor nekretnina,<br />
tako da je ovaj program ponudio Ministarstvu<br />
pomoć i okupio sve zainteresovane strane kako bi<br />
se napravila mapa puta za promene u sektoru održavanja<br />
stambenih zgrada. Radionicu je otvorio<br />
Nebojša Janjić, pomoćnik ministra, koji je rekao<br />
da Sektor za urbanizam i stanovanje Ministarstva<br />
životne sredine i prostornog planiranja ima nameru<br />
da započne reforme u ovoj oblasti.<br />
Za stručni deo Radionice bili su zaduženi gospođa<br />
Karen Rabehnorst, stručnjak za kondominijume<br />
(stambene zgrade u etažnom vlasništvu) iz<br />
SAD, i Djordje Mojović, stručnjak za ovu oblast<br />
iz Srbije. Prisustvovali su i predstavnici lokalnih<br />
samouprava, gradskih stambenih agencija, javnih<br />
preduzeća za održavanje stambenih zgrada, predstavnici<br />
privatnog sektora, a u ime korisnika bili<br />
su prisutni predsednici nekoliko skupština stambenih<br />
zgrada.<br />
Reformom u stambenom sektoru potrebno je rešiti<br />
nekoliko grupa pitanja. Pitanje svojinskih pra-<br />
JEDNOGLASAN ZAHTEV<br />
upuĆEN pREMiJERu<br />
predstavnici 40 najsiromašnijih opština ponovo uputili zahtev za<br />
sastanak premijeru radi pronalaženje rešenja i izlaska iz duboke krize<br />
u kojoj se nalaze<br />
• Da se preispita visina namenskih transfera<br />
za ovu grupu opština, i to po oblastima<br />
– školstvo, zdravstvo, lokalni putevi, tretman<br />
čvrstog otpada, vodosnabdevanje;<br />
• Da mere Vlade Republike Srbije koje<br />
se odnose na smanjenje <strong>broja</strong><br />
zaposlenih u lokalnim samoupravama,<br />
moraju da se odnose<br />
i na zaposlene u javnim preduzećima<br />
i ustanovama.<br />
Na sastanku su konstatovani sledeći<br />
problemi, zajednički za<br />
sve opštine iz ove grupe:<br />
• Značajan pad prihoda u 2009.<br />
godini, pre svega uzrokovan<br />
smanjenjem nenamenskih<br />
transfera za 2009. godinu ali<br />
i padom prihoda po osnovu<br />
izvornih i ustupljenih prihoda;<br />
va i odgovornosti treba rešiti kroz novi Zakon o<br />
svojinskim pravima, a pitanje uknjižbe vlasništva<br />
etažne svojine kroz eventualne izmene Zakona<br />
o državnom premeru, ili kroz izmenu postojeće<br />
prakse. Pitanje osnivanja udruženja etažnih vlasnika<br />
i načina upravljanja stambenim zgradama,<br />
po svemu sudeći, treba rešiti posebnim zakonom<br />
o stanovanju u etažnom vlasništvu. Ovaj zakon<br />
u sebi treba da sadrži i modalitete za sprovođenje<br />
prinudnih mera, kao i modele finansiranja<br />
održavanja.<br />
Iskustva iz drugih zemalja u tranziciji, koje su takođe<br />
prošle kroz ovaj proces, govore da je za sprovođenje<br />
reforme stambenog sektora potrebno<br />
nekoliko godina, a biće potrebno puno kampanja<br />
za podizanje svesti javnosti i za jačanje kapaciteta,<br />
kako lokalnih samouprava, tako i samih zajednica<br />
etažnih vlasnika.<br />
<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština se takođe<br />
zalaže za pokretanje reformi u stambenoj oblasti,<br />
a svoju ulogu vidi upravo u delu edukacije i jačanje<br />
lokalne samouprave za obavljanje zadataka u<br />
ovom sektoru. ■<br />
• Problemi sa servisiranjem obaveza i gomilanjem<br />
dugovanja za: plate, ogrev za<br />
budžetske korisnike, električnu energiju,<br />
tekuće materijalne troškove, prevoz<br />
zaposlenih u osnovnim i srednjim školama,<br />
socijalna davanja, dugovanja prema<br />
izvođačima radova, ukratko, veliki<br />
problemi sa tekućom likvidnošću u toku<br />
2009. godine;<br />
• Značajno smanjenje ili čak i potpuni<br />
prestanak bilo kakve investicione potrošnje<br />
u gotovo svim opštinama. ■<br />
Broj 39 • Septembar 09 9
VESTi iZ SkGO<br />
Sporazum o saradnji<br />
Ministarstva zdravlja i SkGO<br />
<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština (SKGO)<br />
i Ministarstvo zdravlja Republike Srbije zaključili<br />
su 8. septembra 2009. godine Sporazum o<br />
saradnji. Sporazum su potpisali ministar, Tomica<br />
Sednice odbora SkGO<br />
programski i projektni dokumenti na dnevnom redu<br />
Zajednička sednica Odbora<br />
SKGO za urbanizam i<br />
stanovanje i Odbora SKGO za<br />
komunalne delatnosti<br />
U prostorijama Stalne konferencije gradova i opština,<br />
23. septembra 2009. održana je zajednička sednica<br />
Odbora SKGO za urbanizam i stanovanje i Odbora<br />
SKGO za komunalne delatnosti. Sednicom je<br />
predsedavao predsednik Odbora za komunalne delatnosti<br />
i predsednik opštine Dimitrovgrad, Veselin<br />
Veličkov. Prisutni članovi oba Odbora jednoglasno<br />
su usvojili Programski dokument SKGO za oblast<br />
komunalnih delatnosti, komunalne energetike, urbanizma<br />
i stanovanja i pitanja zaštite životne sredine.<br />
Osim toga, prisutni su upoznati sa najnovijim<br />
inicijativama za reforme u stambenoj oblasti, posebno<br />
u delu koji se tiče održavanja stambenih<br />
zgrada, kao i sa inicijativom SKGO za prikupljanje<br />
pitanja i komentara vezanih za novi Zakon o planiranju<br />
i izgradnji. U okviru ove sednice predstavljen<br />
je PUM – program koji omogućava dolazak<br />
eksperata iz raznih oblasti iz Holandije u Srbiju,<br />
10 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
Milosavljević, i Nenad Milenković, predsednik<br />
opštine Novi Beograd i predsednik SKGO.<br />
Po rečima ministra Milosavljevića, Sporazum o saradnji<br />
nije samo deklarativno potpisan, već pred-<br />
Sporazum potpisuju: Tomica Milosavljević, ministar zdravlja i Nenad Milenković, predsednik SKGO<br />
dok je Ljubica Todorović iz GTZ projekta „Jačanje<br />
lokalne samouprave” najavila niz obuka za<br />
predstavnike lokalne samouprave u oblasti upravljanja<br />
otpadom, upravljanja vodama i energetske<br />
efikasnosti koji će biti sprovedeni u okviru ovog<br />
projekta.<br />
Odbor SKGO za zaštitu životne<br />
sredine<br />
Sednica Odbora SKGO za zaštitu životne sredine<br />
održana je 29. septembra 2009. u opštini Sokobanja.<br />
Sednicom je predsedavao Radiša Milošević,<br />
predsednik Odbora, a članove Odbora i prisutne<br />
goste pozdravio je Dimitrije Lukić, predsednik<br />
opštine Sokobanja.<br />
Na sednici je usvojen Programski dokument<br />
SKGO u oblastima komunalnih delatnosti, komunalne<br />
energetike, urbanizma i stanovanja i zaštite<br />
životne sredine.<br />
Danijela Božanić, šef Grupe za klimatske promene<br />
Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja,<br />
predstavila je Nacrt strategije za uključivanje Republike<br />
Srbije u mehanizam čistog razvoja u okviru „Kjoto<br />
stavlja ozbiljno preuzimanje odgovornosti lokalne<br />
samouprave, Stalne konferencije gradova i opština<br />
i Ministarstva. Sporazum takođe podrazumeva da<br />
lokalne samouprave budu aktivni partneri i da<br />
zdravlje svojih građana dožive kao sopstvenu obavezu,<br />
jer je jedno od strateških opredeljenje društva<br />
decentralizacija zdravstvenog sistema. „Prisutne<br />
su kritike kako u ovom trenutku neki gradovi<br />
i opštine nisu u mogućnosti da preuzmu obaveze<br />
koje proizilaze iz procesa decentralizacije, međutim<br />
njihova je dužnost da izgrade kapacitete, čak i<br />
u ovom teškom ekonomskom trenutku, i da preuzmu<br />
obaveze predviđene Zakonom. Zbog toga<br />
je neophodna efikasna saradnja sa Stalnom konferencijom<br />
gradova i opština“, istakao je ministar<br />
Milosavljević.<br />
Odgovarajući na pitanja predstavnika lokalnih<br />
samouprava, ministar je predložio osnivanje Saveta<br />
za unapređenje zdravlja na lokalnom nivou,<br />
sa fokusom na teme koje su od interesa za lokalnu<br />
zajednicu, kao i mogućnost imenovanja opštinskog<br />
Zaštitnika prava građana, specijalizovanog<br />
za zdravstveno osiguranje, u cilju pravovremenog<br />
obaveštavanja građana o pravima koja proizilaze iz<br />
zdravstvene zaštite i efikasne primene propisa.<br />
„Sporazum predstavlja novi korak u saradnji između<br />
lokalne samouprave i Ministarstva zdravlja.<br />
Obaveze koje lokalne samouprave imaju na polju<br />
zdravstvene zaštite podrazumevaju neophodnost<br />
saradnje u najširem smislu. Redovnom komunikacijom<br />
u budućnosti podići ćemo nivo saradnje<br />
na onaj nivo koji već imamo sa drugim ministarstvima“,<br />
istakao je Nenad Milenković, predsednik<br />
SKGO. ■<br />
protokola“ za sektor poljoprivrede, šumarstva i otpada.<br />
Posebnu pažnju privukla je mogućnost da se jedinice<br />
lokalne samouprave uključe u izradu projekata,<br />
kojima se postiže redukcija gasova sa efektima staklene<br />
bašte, a koji se odnose na sakupljanje i sagorevanje<br />
deponijskog gasa, korišćenje tog gasa za proizvodnju<br />
električne energije (do 2012. godine) ili za kompostiranje<br />
komunalnog otpada (posle 2012. godine).<br />
Budući da su postojeće opštinske deponije u Srbiji<br />
relativno brojne, ali malog kapaciteta za ovu vrstu projekata,<br />
naročito je interesantna mogućnost izrade tzv.<br />
programskih CDM, koji podrazumevaju kumulativno<br />
dejstvo više deponija manjeg kapaciteta.<br />
Odbor SKGO za energetsku<br />
efikasnost<br />
Sedma sednica Odbora SKGO za energetsku efikasnost<br />
održana je 22. septembra 2009. u sedištu<br />
SKGO. Na dnevnom redu je, između ostalog, bilo<br />
i usvajanje Programskog dokumenta, kao i prezentacija<br />
modela modernizacije javnog osvetljenja,<br />
koju je izvršio stručni tim Projekta kreditne<br />
podrške opštinskoj infrastrukturi. Prisutni članovi<br />
Odbora jednoglasno usvojili Programski dokument<br />
SKGO za oblast komunalnih delatnosti,<br />
komunalne energetike, urbanizma i stanovanja i<br />
pitanja zaštite životne sredine. ■
praćenje primene<br />
Etičkog kodeksa<br />
Prvi sastanak članova radnih tela za praćenje<br />
primene Etičkog kodeksa održan je 22. septembra<br />
2009. u prostorijama Stalne konferencije<br />
gradova i opština. Na skupu su predstavljeni Projekat<br />
i Plan aktivnosti, a sastanak je bio prvi korak<br />
ka formiranju Mreže radnih tela za praćenje<br />
primene Etičkog kodeksa funkcionera lokalne<br />
samouprave.<br />
Prisutne je pozdravila Zorica Vukelić, zamenica<br />
generalnog sekretara SKGO, i naglasila značaj pro-<br />
Nemačka organizacija za tehničku saradnju GTZ,<br />
u ime Vlade Savezne Republike Nemačke, i <strong>Stalna</strong><br />
<strong>konferencija</strong> gradova i opština podržale su 27 opština<br />
i gradova Srbije u pripremi planske dokumentacije<br />
za modernizaciju njihovog vodosnabdevanja,<br />
upravljanja čvrstim otpadom i opštinske energetske<br />
efikasnosti. Mnogi od odabranih projekata će, ne<br />
samo poboljšati kvalitet opštinske infrastrukture,<br />
nego će i smanjiti troškove njene upotrebe.<br />
Svečanom potpisivanju ugovora sa 27 opština i<br />
gradova Srbije koji imaju manje od 160.000 stanovnika<br />
prisustvovali su Njegova ekselencija, Volfram<br />
Mas, ambasador Savezne Republike Nemačke u<br />
Republici Srbiji, Miladin Avramov, državni sekretar<br />
Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje,<br />
kao i predstavnica Ministarstva rudarstva i<br />
energetike.<br />
„Planiranje projekata i projektna dokumentacija<br />
pokazali su se kao usko grlo realizacije ulaganja u infrastrukturu,<br />
čak i u slučajevima u kojima bi finansiranje<br />
bilo obezbeđeno iz donacija ili niskokamatnih<br />
kreditnih linija”, izjavio je Volfram Mas. Ako bi se<br />
mocije mehanizama za praćenje primene Etičkog<br />
kodeksa na lokalnom nivou. Gospođa Vukelić je<br />
istakla ulogu Stalne konferencije u pružanju visokokvalitetnih<br />
usluga i unapređenju rada Mreže<br />
kroz svoje odbore, Savetodavni centar, kao i Centar<br />
za obuku.<br />
O dosadašnjem radu i iskustvima na projektu<br />
Etičkog kodeksa, kao i o preporukama za buduću<br />
saradnju, govorio je Dragan Vujčić, šef Odeljenja<br />
za evropske integracije i međunarodnu saradnju.<br />
Gospodin Vujčić je izjavio<br />
da je Srbija jedina zemlja<br />
u regionu i jedna od tri u<br />
Evropi koja razvija sistem<br />
praćenja Etičkog kodeksa<br />
ponašanja lokalnih funkcionera.<br />
Ivan Božović,<br />
saradnik na proteklim<br />
fazama Projekta, ukratko<br />
je predstavio regionalne<br />
radionice koje će se održati<br />
u oktobru i novembru<br />
2009. u okviru OEBSovog<br />
projekta, čiji je cilj<br />
obučavanje radnih tela za<br />
praćenje primene Etičkog<br />
kodeksa. ■<br />
pomoć GTZ za 27 opština i gradova Srbije<br />
realizovali svi projekti koje GTZ pomaže u procesu<br />
planiranja mogao bi se mobilisati obim investicija u<br />
iznosu od 11,5 miliona evra.<br />
Ugovore o pomoći u pripremi<br />
planske dokumentacije<br />
potpisale su opštine:<br />
Ada, Aleksinac, Bačka Palanka,<br />
Beočin, Ćuprija, Dimitrovgrad,<br />
Kladovo, Kosjerić,<br />
Krupanj, Leskovac,<br />
Majdanpek, Negotin, Novi<br />
Bečej, Opovo, Paraćin,<br />
Pećinci, Plandište, Ražanj,<br />
Ruma, Šabac, Šid, Titel, Trstenik,<br />
Vranje, Veliko Gradište,<br />
Velika Plana i Žitište.<br />
Program „Jačanje lokalne<br />
samouprave” koji vodi<br />
Nemačka organizacija za<br />
tehničku saradnju (GTZ),<br />
obezbeđuje donacije i<br />
stručnu pomoć koja će po-<br />
VESTi iZ SkGO<br />
Veštine javnog<br />
nastupa<br />
SImajući u vidu konkretne potrebe zaposlenih<br />
u lokalnim samoupravama, <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong><br />
gradova i opština organizuje jednodnevne<br />
obuke namenjene gradonačelnicima i<br />
predsednicima opština na temu „Veštine javnog<br />
nastupa“. Priroda posla prvog čoveka lokalne<br />
samouprave zahteva efikasan javni nastup, kako<br />
pred zaposlenima u upravi, medijima, tako i<br />
pred građanima. Obuke su organizovane u saradnji<br />
sa UNDP i uz podršku Švedske agencije<br />
za međunarodni razvoj (SIDA), a sprovodi ih<br />
program „Izgradnja kapaciteta Stalne konferencije<br />
gradova i opština, druga faza“.<br />
Obuke će biti realizovane u četiri termina:<br />
• 20. oktobra 2009. godine, na Zlatiboru<br />
• 22. oktobra 2009. godine, u Novom Sadu<br />
• 28. oktobra 2009. godine, u Nišu<br />
• 29. oktobra 2009. godine, u Kragujevcu<br />
Svi troškovi učešća na obuci, izuzev troškova<br />
prevoza i smeštaja učesnika, biće pokriveni iz<br />
projektnih sredstava. Rok za prijavu je 15. oktobar<br />
2009. godine. Agenda obuke će biti dostavljena<br />
naknadno svim učesnicima.<br />
Dodatne informacije možete dobiti putem internet<br />
prezentacije SKGO. ■<br />
www.skgo.org<br />
kriti do 75% troškova planiranja i izrade projekata,<br />
što iznosi oko 263.000 evra za 31 projekat. Opštine<br />
manjim delom sufinansiraju projekte, tako da je<br />
ukupni iznos oko 365.000 evra. Finansiranje će biti<br />
dopunjeno „primenjenom obukom” koja je usko<br />
vezana za sadašnje pripreme projekata. ■<br />
Broj 39 • Septembar 09 11
VESTi iZ SkGO<br />
Nove tehnologije u lokalnim<br />
administracijama<br />
<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština (SKGO)<br />
i Program podsticaja ekonomskom razvoju<br />
opština (MEGA/USAID) organizovali su prvu<br />
konferenciju posvećenu najboljim informacionim<br />
i komunikacionim praksama među srpskim lokalnim<br />
samoupravama. Konferencija je održana 16.<br />
septembra 2009. godine u hotelu Radon u Niškoj<br />
Banji.<br />
Prisutnima su se obratili Jasna Matić, ministarka<br />
za telekomunikacije i informaciono društvo u<br />
Vladi Republike Srbije, Milomir Manić, zamenik<br />
Sedmi sastanak<br />
poverenika SKGO<br />
Savetodavni centar SKGO je, 28. septembra<br />
2009. godine, organizovao 7. redovno<br />
okupljanje lokalnih poverenika, u hotelu Zira<br />
u Beogradu.<br />
Cilj redovnih okupljanja poverenika je da se<br />
upoznaju sa aktuelnim dešavanjima koja se<br />
odnose na lokalnu samoupravu i rad SKGO,<br />
kao i da se iniciraju teme od interesa za gradove<br />
i opštine. U prvom delu sastanka poverenicima<br />
su predstavljene informacije o<br />
aktivnostima SKGO i njenih partnera, dok<br />
je u nastavku organizovana mini-obuka na<br />
temu “Upravljanje vremenom“. ■<br />
12 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
gradonačelnika grada Niša, Đorđe Staničić, generalni<br />
sekretar SKGO i Majkl Harvi, direktor misije<br />
USAID u Republici Srbiji.<br />
Konferencija je bila prilika za promociju publikacije<br />
„Najbolje IKT prakse u srpskim gradovima<br />
i opštinama”, koju su pripremili stručnjaci sa<br />
Elektronskog fakulteta u Nišu. Fakultet je partner<br />
SKGO i USAID na projektu podsticanja najboljih<br />
IKT praksi, čiji je cilj pružanje podrške lokalnim<br />
samoupravama u Srbiji da uvedu inovativna IKT<br />
rešenja, kao jedno od važnih oruđa lokalnog ekonomskog<br />
razvoja.<br />
Na osnovu komparativnih<br />
podataka o e-uslugama<br />
uvedenim u 34 opštine,<br />
izabrane su najbolje prakse<br />
u lokalnim samoupravama<br />
i dodeljene su prigodne<br />
nagrade. Opština Kula je<br />
proglašena najboljom u<br />
kategoriji pružanja internih<br />
opštinskih usluga, i kao nagradu<br />
od kompanije Media<br />
Works dobila je širokopojasni<br />
pristup internetu u<br />
periodu od godinu dana.<br />
Grad Kruševac je proglašen<br />
najboljim u kategoriji pružanja<br />
usluga građanima, i<br />
nagrađen je od kompanije „Tehnicom computers“<br />
sa tri računara. Grad Niš je proglašen najboljim<br />
u kategoriji pružanja usluga privatnom sektoru, i<br />
kao nagradu od kompanije „SRC sistemske integracije“<br />
dobio je softver za pisarnicu.<br />
Sajam lokalne samouprave<br />
Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu<br />
samoupravu, <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova<br />
i opština (SKGO) i opština Novi Beograd, organizuju<br />
Sajam lokalne samouprave, koji će biti<br />
održan od 3. do 5. novembra 2009. godine, u Hali<br />
sportova na Novom Beogradu.<br />
Sajam predstavlja odličnu priliku za predstavljanje<br />
aktivnosti lokalnih samouprava u Republici Srbiji<br />
domaćim i inostranim kompanijama - potencijalnim<br />
investitorima, kao i donatorskim organizacijama i<br />
drugim gostima iz zemlje i inostranstva. Pored predstavljanja<br />
privrednih i organizacionih potencijala,<br />
gradovi i opštine će imati priliku da razmene iskustva<br />
i predstave dobre prakse u radu lokalnih vlasti.<br />
Takođe, na Sajmu će biti organizovani okrugli<br />
stolovi, paneli i tematski događaji koji će, u otvo-<br />
Konferencija je bila dobra prilika da se lokalne<br />
samouprave informišu o pravnom okviru za eupravu<br />
i izazovima sa predstavnicima nacionalnih<br />
institucija, kao i da međusobno razmene iskustva<br />
i znanja iz e-uprave u cilju pospešivanja njihove<br />
saradnje i podsticanja konkurencije među opštinama<br />
u pružanju e-usluga. ■<br />
Obuke u oktobru<br />
Centar za obuku Stalne konferencije gradova<br />
i opština tokom oktobra 2009. godine<br />
sprovešće sledeće obuke za zaposlene u<br />
gradskim/opštinskim upravama:<br />
• 30. septembar – 2. oktobar, Upravljanje<br />
projektnim ciklusom u skladu sa procedurama<br />
EU, Beograd<br />
• 7- 8. oktobar, Monitoring i evaluacija rada<br />
opštinske/gradske uprave, Sombor<br />
• 14-16. oktobar, Upravljanje opštinskom<br />
imovinom, Golubac<br />
• 22–23. oktobar, Programsko budžetiranje,<br />
Beograd<br />
• 28–30. oktobar, Lokalni ekonomski razvoj,<br />
Kragujevac<br />
Pored grada/opštine domaćina, na obukama<br />
mogu da učestvuju i drugi zainteresovani<br />
gradovi/opštine (uz samostalno pokrivanje<br />
putnih troškova). Troškove kreiranja obuke,<br />
materijala, osveženja i ručka snosi SKGO<br />
iz sredstava programa „Jačanje kapaciteta<br />
SKGO, II faza“, koji SKGO sprovodi zajedno<br />
sa UNDP, a finansira Sida.<br />
Za sve dodatne informacije kontaktirajte Centar<br />
za obuku SKGO putem telefona na broj<br />
011/3223-446 ili elektronskom poštom na<br />
adresu centarzaobuku@skgo.org. ■<br />
renom dijalogu, omogućiti razmenu mišljenja,<br />
donošenje predloga i izlaganje konkretnih inicijativa<br />
predstavnicima ministarstava Vlade Republike<br />
Srbije, Stalnoj konferenciji gradova i opština<br />
i donatorskim organizacijama koje su aktivne na<br />
teritoriji Republike Srbije.<br />
Za sve tehničke informacije vezane za prijavljivanje<br />
učešća na Sajmu lokalne samouprave, zakup<br />
izlagačkog prostora i kotizaciju, panel diskusije,<br />
prezentacije, kao i za sve druge informacije vezane<br />
za učešće i aktivnosti koje su planirane na Sajmu,<br />
možete se obratiti Aleksandru Joksiću, direktoru<br />
Centra za razvoj i lokalnu ekonomiju Novog<br />
Beograda, na brojeve telefona 011/311-5009 i<br />
064/8808-509, ili elektronskim putem na aleksandar.joksic@novibeograd.rs.<br />
■
projekti izgradnje infrastrukture u<br />
gradovima i opštinama za bolji kvalitet života<br />
Eu obezbedila 13,5 miliona evra kroz program MSp-NE Srbija<br />
Četiri velika infrastrukturna projekta koje finansira<br />
Evropska unija trenutno su u procesu<br />
realizacije, kao deo programa MSP-NE Srbija.<br />
Dva projekta će imati značajnu ulogu u poboljšanju<br />
kvaliteta života građana Petrovca na Mlavi<br />
i Požarevca, kao i susednih opština, kroz rekonstrukciju<br />
sistema vodosnabdevanja, dok su druga<br />
dva, izgradnja tehnološkog parka u Vršcu i industrijske<br />
zone u Zrenjaninu, usmerena ka razvoju<br />
ekonomije kroz otvaranje novih radnih mesta.<br />
Ukupna visina investicije koju je obezbedila<br />
Evropska unija kroz program MSP-NE Srbija je<br />
13,5 miliona evra.<br />
Svi projekti dobro napreduju i značaj ovih investicija<br />
prepoznaju sve uključene opštine. Ulaganje u<br />
ekonomsku infrastrukturu nije lako ni u najboljim<br />
vremenima, a preduzimanje takvog poduhvata u<br />
vreme ekonomske krize zahteva hrabrost i viziju<br />
sutrašnjice, kao i održavanje nivoa interesovanja<br />
privatnih i stranih kompanija. Investicije su dokaz<br />
odvažnih poteza i one su bile jedina prava stvar<br />
koja se mogla učiniti za dobrobit lokalne ekonomije,<br />
imajući i širi uticaj na regionalnom i nacionalnom<br />
nivou. Ove investicije pokazuju da, tamo<br />
gde su opštine spremne ne samo da preuzmu rizik,<br />
već i da izvrše odgovarajuće pripreme, posao<br />
može biti uspešno obavljen.<br />
Kratak pregled projekata u realizaciji:<br />
Zrenjanin - izgradnja<br />
infrastrukture za industrijsku<br />
zonu „Ečka”<br />
Ne tako davno, Svetska banka je proglasila Zrenjanin<br />
za jedno od najatraktivnijih mesta za investiranje<br />
u Srbiji. Evropska unija je takođe prepoznala<br />
važnost ubrzanog razvoja lokalne ekonomije, podrške<br />
razvoju preduzetništva i stvaranju oko 400<br />
novih radnih mesta, pa je obezbedila donaciju od<br />
4 miliona evra za izgradnju sistema vodosnabdevanja,<br />
sistema kanalizacije, atmosferske kanalizacije<br />
i interne mreže puteva u novoj industrijskoj zoni.<br />
Grad Zrenjanin je već uložio sredstva u kupovinu<br />
zemljišta i obezbediće izgradnju sistema za snabdevanje<br />
električnom energijom, telekomunikacionu<br />
mrežu, zaštitnu ogradu i gasovod, sredstvima<br />
u vrednosti od 1,125 miliona evra, dobijenim iz<br />
NIP-a. Realizacija projekta počela je u oktobru<br />
2008. godine, a završetak se očekuje aprila 2010.<br />
godine.<br />
Projekat finansira<br />
Еvropska unija<br />
Požarevac – rekonstrukcija<br />
sistema vodosnabdevanja<br />
Budući da je Požarevac grad u kome se nalazi<br />
Agencija za regionalni razvoj Braničeva i Podunavlja,<br />
on snosi još veću odgovornost za poboljšanje<br />
uslova života građana. Ovaj cilj će se postići<br />
kroz projekat rekonstrukcije sistema vodosnabdevanja<br />
u Požarevcu i stvaranje uslova za proširenje<br />
sistema vodosnabdevanja na veći broj sela, kao i<br />
pružanje pomoći u formiranju efikasnog i samoodrživog<br />
javno-komunalnog preduzeća.<br />
Evropska unija je obezbedila sredstva od 2,77<br />
miliona evra za izgradnju rezervoara za vodu, crpne<br />
stanice i glavnog gradskog cevovoda. Grad<br />
Požarevac je uložio sredstva u pripremu tehničke<br />
dokumentacije i u projekat sistema za detekciju<br />
i smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdevanja.<br />
Realizacija projekta je započeta u novembru<br />
2008. i trajaće do maja 2010.<br />
Vršac – izgradnja infrastrukture<br />
za tehnološki park<br />
Bojan Pajtić, predsednik Izvršnog veća Vojvodine,<br />
izjavio je na otvaranju radova u julu: „U vremenima<br />
svetske ekonomske krize, početak radova na<br />
izgradnji tehnološkog parka u Vršcu je važan ne<br />
samo za opštinu Vršac, već i za širi region, posebno<br />
ako se uzmu u obzir određene strane kompanije,<br />
zainteresovane da ulože sredstva u svoja nova<br />
postrojenja u ovoj zoni.”<br />
Inicijativa za izgradnju tehnološkog parka, površine<br />
oko 30 ha, zasnovana je na zainteresovanosti<br />
brojnih domaćih i stranih investitora za započinjanje<br />
poslovnih aktivnosti u ovoj opštini. Izgradnja<br />
tehnološkog parka će dati značajan doprinos<br />
razvoju ekonomije, kao i koncentraciji visokostručne<br />
i kvalifikovane radne snage u modernom i<br />
efikasnom tehnološkom okruženju. U početnom<br />
periodu očekuje se otvaranje oko 280 novih radnih<br />
mesta, a u roku od 4 godine može se dostići i<br />
940 novih radnih mesta u 20 kompanija.<br />
Donacija EU od 2,7 miliona evra namenjena<br />
je za izgradnju sistema vodosnabdevanja,<br />
kanalizacionog sistema, sistema atmosferske<br />
kanalizacije, mreže internih saobraćajnica i pristupnog<br />
puta u tehnološkom parku. Grad Vršac<br />
investirao je u pripremu tehničke dokumentacije<br />
i obezbeđivanje zemljišta za izgradnju. Grad<br />
Vršac se takođe obavezao da u okviru parka<br />
obezbedi snabdevanje električnom energijom,<br />
telekomunikacionu mrežu i izgradnju gasovodne<br />
mreže. Realizacija projekta je započeta u julu<br />
2009. i trajaće do januara 2011.<br />
Petrovac na mlavi –<br />
rekonstrukcija sistema<br />
vodosnabdevanja<br />
Ovaj projekat, na kome je završeno blizu 50%<br />
radova, obuhvata zamenu starog gravitacionog<br />
cevovoda Petrovac – Šetonje i izgradnju novog<br />
postrojenja za preradu vode u blizini izvora radi<br />
obezbeđivanja odgovarajućeg kvaliteta. Najveći<br />
problemi postojećeg vodovoda, pored periodično<br />
nezadovoljavajućeg kvaliteta vode, su zastareo i<br />
neadekvatan dovodni sistem i nedovoljni kapaciteti<br />
rezervoara. Glavni ciljevi obuhvataju opšte<br />
poboljšanje kvaliteta vode za piće i dopunu vodovodnog<br />
sistema neophodnim pumpnim stanicama<br />
i rezervoarima.<br />
EU je uložila 3,7 miliona evra za izgradnju rezervoara<br />
vode, cevovoda, postrojenja za preradu<br />
vode i crpne stanice Malo Laole. Opština Petrovac<br />
svojim sredstvima i sredstvima NIP-a finansira<br />
građevinske radove i snabdevanje električnom<br />
energijom. Realizacija projekta je započeta u martu<br />
2009. i trajaće do septembra 2010.<br />
Priprema novih projekata<br />
Tim programa MSP-NE Srbija, prateći inicijativu<br />
opština, izradio je još 54 prethodne studije<br />
izvodljivosti u procesu regionalnog i opštinskog<br />
planiranja u Banatu i Braničevsko-Podunavskom<br />
okrugu. Većina ovih projekata, koji budu spremni<br />
za finansiranje, biće prosleđena SLAP bazi podataka,<br />
kojom upravlja <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova<br />
i opština:<br />
■ Industrijske zone (Kikinda, Požarevac, Senta,<br />
Smederevo, Velika Plana i Žitište)<br />
■ Vodosnabdevanje (Kanjiža, Kikinda, Opovo,<br />
Pančevo (2 projekta), Požarevac, Smederevska<br />
Palanka, Veliko Gradište, Velika Plana,<br />
Žabari i Žitište)<br />
■ Otpadne vode (Golubac, Petrovac na Mlavi,<br />
Požarevac, Velika Plana, Veliko Gradište, Žagubica,<br />
Laznica (Žagubica), Krpoljn (Žagubica),<br />
Čoka, Kikinda, Novi Bečej, Novi Kneževac,<br />
Pančevo, Senta, Žitište, Plandište)<br />
■ Upravljanje otpadom (4 regionalna projekta<br />
- Petrovac na Mlavi, Vršac, Smederevo i<br />
Pančevo)<br />
■ Turizam (Bela Crkva, Golubac, Kanjiža, Kovačica,<br />
Kučevo, Novi Bečej, Opovo, Sečanj,<br />
Senta, Smederevo i Veliko Gradište).<br />
Pomenuti projekti se pripremaju u saradnji sa<br />
Centrom za regionalni razvoj Banata i Agencijom<br />
za regionalni razvoj Braničeva i Podunavlja,<br />
koji su takođe bili partneri u najnovijim aktivnostima<br />
MSP-NE Srbija – pružanje tehničke<br />
pomoći opštinama u pripremi prijava projekata<br />
za Program prekogranične saradnje (CBC) sa<br />
Rumunijom. ■<br />
Broj 39 • Septembar 09 13
MEĐuNARODNA SAraDNJA<br />
Evropska nedelja lokalne<br />
demokratije - od 12. do 18.<br />
oktobra<br />
<strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong> gradova i opština, u saradnji<br />
sa Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Saveta<br />
Evrope, obeležava Evropsku nedelju lokalne<br />
demokratije.<br />
O b e l e ž av a n j e<br />
Evropske nedelje<br />
lokalne demokratijezajednička<br />
je inicijativa<br />
Kongresa lokalnih<br />
i regionalnih<br />
vlasti Saveta<br />
Evrope i ALDE. U 2008. godini organizovano je<br />
više hiljada događaja u 33 zemlje Evrope.<br />
Evropska nedelja lokalne demokratije je godišnji<br />
evropski događaj na nacionalnom i lokalnom nivou,<br />
organizovan od strane lokalnih vlasti, istovremeno<br />
u svim zemljama članicama. Ove aktivnosti<br />
sprovode se u cilju promocije rada lokalnih<br />
izabranih predstavnika i vlasti s jedne strane, i<br />
„Otvoreni dani“ su tradicionalno najveći događaj<br />
za gradove i regione Evrope, koji se sastoji iz<br />
niza specijalizovanih seminara i radionica, koji se<br />
svake godine održavaju u Briselu sa fokusom na<br />
najnovije trendove u ekonomskom i regionalnom<br />
razvoju.<br />
Tokom ovogodišnjih „Otvorenih dana“, koji su organizovani<br />
od 5. do 8. oktobra 2009, održano je<br />
124 seminara, radionica, okruglih stolova i izložbenih<br />
postavki, sa više od 7.000 učesnika i preko<br />
600 govornika. Učestvovalo je oko 250 različitih<br />
partnera, 213 regiona i ključnih finansijskih institucija<br />
i organizacija.<br />
„Otvoreni dani“ predstavljaju odličnu priliku da<br />
se nauči više o primerima najbolje prakse u regionalnom<br />
i ekonomskom razvoju, inovacijama,<br />
turizmu, kulturi, o tome kako funkcionišu EU<br />
fondovi, da se poveća vidljivost regiona, gradova<br />
kao i Republike Srbije u Evropi, što je od izuzetnog<br />
značaja za EU integracije, kao i da se stvore<br />
14 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
unapređenja znanja građana<br />
o lokalnim vlastima i ohrabrivanja<br />
građanskog učešća<br />
na lokalnom nivou, s druge<br />
strane.<br />
Ove godine u obeležavanje Evropske nedelje lokalne<br />
demokratije uključilo se devet gradova i opština<br />
Srbije: Kraljevo, Kruševac, Vlasotince, Ćuprija,<br />
Kovin, Bačka Palanka, Žabalj, beogradska<br />
opština Zemun, kao i opština Crveni krst iz Niša.<br />
U ovim gradovima i opštinama biće organizovane<br />
serije događaja koji promovišu aktivno učešće<br />
građana u procesima odlučivanja u zajednici, a<br />
najveći broj njih je usmeren ka mladima. Neke od<br />
aktivnosti u najavi su: otvoreni dani, posete gradonačelnika/predsednika<br />
opština školama i staračkim<br />
domovima, posete građana javnim preduzećima<br />
i ustanovama u nadležnosti lokalnih vlasti,<br />
literarni i likovni konkursi za mlade i slično.<br />
Više informacija o Evropskoj nedelji lokalne<br />
demokratije, najavljene aktivnosti u drugim zemljama,<br />
pregled aktivnosti iz ranijih godina, kao i<br />
modele promotivnih materijala, mogu se pronaći<br />
na: http://www.coe.int/t/congress/demoweek/<br />
default_en.asp ■<br />
OTVORENi DANi:<br />
Evropska nedelja regiona i gradova<br />
partnerstva sa ostalim regionima EU, u cilju sprovođenja<br />
zajedničkih projekata.<br />
Učešće na manifestaciji je besplatno, uz mogućnost<br />
izbora bilo kojeg od 124 specijalizovana seminara<br />
i sa ukupno 15.000 raspoloživih mesta.<br />
Ove godine, seminari i debate bili su fokusirani na<br />
četiri teme:<br />
1. Kako postići ponovni rast: inovacije u evropskim<br />
regionima i gradovima<br />
2. Regioni i klimatske promene: evropski način<br />
ka održivom regionalnom razvoju<br />
3. Teritorijalna saradnja: zajedno preko granica<br />
4. Postizanje rezultata, pogled u budućnost:<br />
Evropska koheziona politika – evaluacija i<br />
izgledi za naredni period<br />
Program ovogodišnjih „Otvorenih dana“ možete<br />
pogledati na: http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/od2009/doc/pdf/0328_Pgr_<br />
Preliminary_Web.pdf ■<br />
Modernizacija<br />
administracije<br />
P redstavnici asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne<br />
Evrope među kojima je i <strong>Stalna</strong><br />
<strong>konferencija</strong> gradova i opština, posetili su u<br />
periodu od 22. do 26. septembra 2009. godine<br />
Austriju u cilju prenošenja dobrih iskustava u<br />
pokretanju procesa modernizacije javnih administracija<br />
i implementaciji novih tehnologija<br />
u njihovim procesima rada. Skup je organizovao<br />
NALAS, mreža asocijacija lokalnih vlasti<br />
jugoistočne Evrope, u saradnji sa austrijskom<br />
asocijacijom gradova. Delegacija je posetila<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Gradsku<br />
skupstinu Beča, federalnu kancelariju, opštinu<br />
Švekat i na kraju federalno računasko odeljenje<br />
gde se upoznala sa sistemom rada i tehničkim i<br />
organizacijskim aspektima komunikacije. ■<br />
Publikacija:<br />
Najbolje IKT prakse gradova i opština<br />
u Srbiji<br />
Elektronski fakultet u Nišu i <strong>Stalna</strong> <strong>konferencija</strong><br />
gradova i opština (SKGO) su uz podršku<br />
programa Podsticaj ekonomskom razvoju opština<br />
(Municipal Economic Growth Acivity -<br />
MEGA) Američke agencije za međunarodni<br />
razvoj (USAID), u periodu mart – avgust<br />
2009. godine, realizovali projekat „Najbolje<br />
IKT prakse gradova i opština u Srbiji“. Publikacija<br />
je proizvod projekta, u nastojanju da se<br />
najbolja IKT praksa predstavi svim gradovima<br />
i opštinama u Srbiji. ■
ZNaNJEM PROTIV<br />
aMBROZIJE<br />
ZEMUN - U okviru ciklusa seminara iz oblasti<br />
ekologije, Odeljenje za društvenu delatnost i privredu<br />
Opštinske uprave Zemuna organizovalo je<br />
19. septembra 2009. predavanje akademika prof.<br />
dr Vaskrsija Janjića, iz Instituta za pesticide i zaštitu<br />
životne sredine, na temu „Suzbijanje ambrozije“.<br />
Predavanju su prisustvovali zaposleni u Upravi,<br />
kao i nastavnici zemunskih osnovnih škola.<br />
Bogato iskustvo u praktičnom iskorenjivanju ove<br />
korovske biljke predstavio je Predrag Ćurčić, vlasnik<br />
i direktor poznatog zemunskog preduzeća za<br />
ekološku i sanitarnu zaštitu „Visan“.<br />
Akademik Vaskrsije Janjić upoznao je prisutne sa<br />
problemom širenja ambrozije, štetnim delovanjem<br />
na zdravlje ljudi, kao i na načine njenog suzbijanja.<br />
Za uspešno suzbijanje ambrozije potreban je kompleksan<br />
sistem borbe, počevši od sinhronizovanog<br />
rada naučno-istraživačkih institucija, ministarstava,<br />
lokalne samouprave i građana. Potrebno je<br />
stoga doneti Odluku o suzbijanju ambrozije na<br />
teritoriji Beograda, kao što je to urađeno u cilju<br />
sprovođenja akcije suzbijanja komaraca ili krpelja,<br />
zaključak je sa ovog skupa.<br />
PaKETIĆI Za DECU<br />
VOŽDOVAC - Gradska opština Voždovac je uz<br />
pomoć humanitarne organizacije „Svojoj deci“<br />
obezbedila pakete sa slatkišima, slikovnice, školski<br />
pribor i igračke voždovačkom Domu za decu<br />
„Jovan Jovanović Zmaj“, koji funkcioniše u okviru<br />
Doma za zaštitu odojčadi, dece i omladine iz<br />
Zvečanske ulice. Tim povodom, u petak, 11. septembra<br />
2009. predstavnici Opštine obišli su ovaj<br />
Dom, kojem je opština Voždovac u maju ove godine<br />
finansirala i kupovinu skrin uređaja za potrebe<br />
Prihvatilišta za urgentnu zaštitu zlostavljane dece.<br />
OTVaRANJE PUTa Na<br />
UTRINaMa<br />
ADA - Na svečanosti u naselju Utrine predsednik<br />
opštine, Zoltan Bilicki, i predsednik Saveta MZ<br />
Utrine, Tibor Berze, presecanjem vrpce predali su<br />
na upotrebu novoizgrađeni betonski put. Betonski<br />
put u salašarskom naselju Utrine izgrađen je u dve<br />
ulice u dužini od oko 900 metara, u vrednosti oko<br />
4,5 miliona dinara.<br />
Sredstva za izgradnju puta obezbeđena su od dela<br />
novca koji opštini ostaje od arende za izdavanja<br />
državnog poljoprivrednog zemljišta, a pored izvođača<br />
radova firme „Obnova“ iz Ade, svoj doprinos<br />
dali su i meštani Utrina. Njima su nove saobraćajnice<br />
od velikog značaja, jer će olakšati saobraćaj i<br />
transport poljoprivrednih proizvoda.<br />
Na svečanosti je istaknuto da su, pored izgradnje<br />
puta u ovoj godini, ostvarena i druga značajna<br />
ulaganja za poboljšanje kvaliteta života meštana.<br />
Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu<br />
politiku i demografiju i opštine, na području MZ<br />
Utrine otvoreni su klubovi za stare u Utrinama i<br />
Obornjaču, za šta je utrošeno oko dva miliona dinara,<br />
dok je za opremanje trim kabineta za sportske<br />
aktivnosti utrošeno oko 1,5 miliona dinara.<br />
MINISTaR MILUTIN<br />
MRKONJIĆ U aPaTINU<br />
APATIN - Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu<br />
u Vladi Republike Srbije, boravio je 17.<br />
septembra 2009. u Apatinu. Ministra i njegove<br />
saradnike dočekao je dr Živorad Smiljanić, predsednik<br />
Opštine, a prijemu u Velikoj sali Skupštine<br />
opštine, pored najviših funkcionera, prisustvovao<br />
je i veliki broj novinara i građana. Ministar Mrkonjić<br />
je izjavio da će se založiti da se u opštini Apatin<br />
nastavi i pospeši dosadašnji impresivni razvoj.<br />
Istakao je da je opština Apatin dobar primer u Srbiji<br />
kako se radi i kako treba da se radi, ne samo<br />
na polju infrastrukturnog razvoja, već i u pogledu<br />
drugih razvojnih programa. Nakon prijema ministar<br />
Mrkonjić i dr Živorad Smiljanić obišli su međunarodnu<br />
marinu „Apatin“ na Dunavu, pogon sa<br />
novim tehnološkim postrojenjima za preradu vode<br />
u novoj fabrici vode, lokaciju budućeg pristaništa<br />
za putničke brodove na Dunavu, prostor budućeg<br />
robno-transportnog centra sa izgrađenim putnim<br />
obilaznicama i gradilište akva-parka u zdravstveno-turističkom<br />
kompleksu Banje Junaković. Ministar<br />
Mrkonjić je brodom obišao i ugroženi pojas<br />
dela poluostrva na Dunavu na kome treba da se<br />
obezbede sredstva za utvrdu obale i spreči njegova<br />
dalja erozija. Tokom posete, ministar Mrkonjić je<br />
bio gost i u romskom naselju, jednom od najvećih<br />
i komunalno najuređenijih na Balkanu. U naselju<br />
je obišao zgradu u kojoj je smeštena Zdravstvena<br />
stanica, koja radi svakog dana.<br />
INVESTICIJE U<br />
KRAGUJEVaC<br />
KRAGUJEVAC - U godini koju je obeležila svetska<br />
ekonomska kriza, Kragujevac je jedno od najvećih<br />
gradilišta u Srbiji, jer su investicije jedini način da<br />
se spremno dočeka izlazak iz krize. Dolaskom „Fiata“<br />
ostvario se višedecenijski san Kragujevčana, a<br />
podatak da je „punto“ najprodavanije vozilo na tržištu,<br />
potvrda je politike razvoja grada koju je lokalna<br />
samouprava dosledno sprovodila u prethodnih pet<br />
godina. „Fiat“ otvara nove mogućnosti i Kragujevac<br />
će za četiri godine postati najrazvijeniji grad u Srbiji,<br />
zahvaljujući pre svega kooperantima koji su došli ili<br />
nameravaju da dođu u Kragujevac.<br />
To je svakako jedan od razloga što investitori ne<br />
odustaju od ulaganja u Kragujevac. Izraelska „Plaza“<br />
očekuje da izgradnju svog tržnog centra, prvog<br />
u Srbiji, završi krajem 2010. „Nelt“ i grčka kompanija<br />
„Global“ počinju gradnju stambeno-poslovnih<br />
objekata u naselju Stara radnička kolonija, dok<br />
je „TUŠ“ u fazi izbora izvođača. Očekuje se i dolazak<br />
slovenačke kompanije „Viator Vektor“, koja će<br />
u Kragujevcu proizvoditi autobuse.<br />
Do kraja godine trebalo bi da otpočne gradnja te-<br />
VESTi iZ GraDOVA i OpšTiNA<br />
niske akademije „Đoković“.<br />
Najvažniji infrastrukturni radovi svakako su izgradnja<br />
druge faze magistralnog puta prvog reda<br />
Kragujevac - Batočina, kao i radovi na Petrovačkoj<br />
magistrali, a u planu je gradnja južne i severne<br />
obilaznice i drugih značajnih saobraćajnica.<br />
Predstoji i potpuna rekonstrukcija železnice,<br />
koju za potrebe „Fiata” treba izmestiti iz grada.<br />
Više detalja o planovima razvoja možete naći na<br />
sajtu www.investinkragujevac.com .<br />
TURSKE KOMPaNIJE<br />
ZaINTERESOVaNE Za<br />
ULaGaNJE<br />
VRANJE - „Predstavnici turskih kompanija pokazali<br />
su izuzetno interesovanje za ulaganje u Vranje”,<br />
izjavio je nakon posete Turskoj gradonačelnik Miroljub<br />
Stojčić. Po njegovim rečima, do kraja godine<br />
u Vranje će doći delegacija iz ove zemlje i tada<br />
će saradnja biti konkretizovana. „Turske kompanije<br />
žele, pre svega, da učestvuju u procesu privatizacije<br />
vranjskih preduzeća, a imamo i ponudu za<br />
izgradnju fabrike za proizvodnju aluminijumskih<br />
profila”, naglasio je Stojčić. „Turska je zemlja u ekspanziji,<br />
i Vranje sa svojim potencijalima je itekako<br />
interesantno za potencijalne investitore. Ubeđen<br />
sam da će kontakti koje smo uspostavili rezultirati<br />
ulaganjem u ovaj kraj”, zaključio je Stojčić.<br />
FREE NET SRBOBRAN<br />
SRBOBRAN - Nakon dugotrajnih priprema od 1.<br />
septembra počeo je da funkcioniše bežični internet<br />
opštine Srbobran. Mreža se zove FREE NET<br />
SRBOBRAN i svi stanovnici Srbobrana, Turije i<br />
Nadalja, koji poseduju opremu za prijem signala<br />
bežičnog interneta u etru mogu da detektuju novu<br />
mrežu. Za funkcionisanje nove internet usluge<br />
potrebno je prijaviti se administratorima lokalne<br />
mreže, kako bi se otvorio nalog i tako omogućilo<br />
nesmetano korišćenje interneta.<br />
„Internet je trenutno u fazi testiranja, što ne znači<br />
da nije funkcionalan. Otvaranje naloga moguće je<br />
svakog dana i vrši se u zgradi lokalne administracije.<br />
Eksperimentalna faza trajaće dva meseca“, rekao<br />
je Sava Pivnički, zadužen za promociju FREE<br />
NET SRBOBRAN.<br />
ZaŠTITa ŽIVOTNE SREDINE<br />
ĆIĆEVAC - U okviru akcije „Očistimo Srbiju“,<br />
koja se sprovodi pod pokroviteljstvom Ministarstva<br />
životne sredine i prostornog planiranja, opštini<br />
Ćićevac je odobreno preko dva miliona dinara<br />
za sanaciju odlagališta otpada, kao i kamion smećar<br />
za potrebe JKSP „Razvitak-Ćićevac“. Krajem<br />
septembra u opštini Ćićevac organizuju se Dani<br />
zaštite životne sredine pod sloganom „Za čistiji i<br />
lepši grad“, koji će obuhvatiti eko-radionice, otvaranje<br />
međunarodne izložbe karikatura na temu<br />
očuvanja životne sredine i predstavljanje etno-turističkog<br />
potencijala opštine Ćićevac.<br />
»<br />
Broj 39 • Septembar 09 15
VESTi iZ GraDOVA i OpšTiNA<br />
GRADOVI ZBRATIMLJENI<br />
PREKO 40 GODINa<br />
LOZNICA - U sklopu obeležavanja jubilarnog<br />
75. Vukovog sabora, grad Loznica ugostio je dugogodišnje<br />
prijatelje, predstavnike grada pobratima<br />
Plok iz Poljske. Ova dva grada neguju svoj<br />
pobratimski odnos još od 1968. Plok je centar<br />
petrohemijske industrije u Poljskoj, ima 130 hiljada<br />
stanovnika i njegov godišnji budžet iznosi oko<br />
150 miliona evra.<br />
Saradnja između Loznice i Ploka nije se prekidala<br />
i traje preko 40 godina, a zvanično je počela 8.<br />
juna 1968, kada je prva osnovna škola u Ploku ponela<br />
ime reformatora srpskog jezika Vuka Karadžića.<br />
U prethodnom periodu saradnja se odvijala<br />
u oblasti kulture i sporta, a u budućnosti se otvara<br />
i prostor za saradnju u okviru infrastrukturnih ulaganja<br />
i ulaganja u privredu. Ovo je već drugi susret<br />
predstavnika gradova pobratima u 2009, jer su u<br />
maju predstavnici grada Loznice prisustvovali<br />
manifestaciji „Europiknik“, koja je u Ploku okupila<br />
predstavnike gradova pobratima iz cele Evrope.<br />
Pjotr Kubera, zamenik gradonačelnika Ploka<br />
preneo je gradonačelniku Loznice Vidoju Petroviću<br />
svoje impresije o razvoju Loznice i istakao<br />
spremnost za još bolju i intenzivniju saradnju<br />
dva grada.<br />
POMOĆ RAZVOJU MaLIH I<br />
SREDNJIH PREDUZEĆa<br />
RAŽANJ - Opština Ražanj, šest opština Nišavskog<br />
okruga, pet gradskih opština grada Niša i<br />
Grad Niš obuhvaćeni su projektom „Jačanje kapaciteta<br />
lokalnih vlasti Nišavskog okruga“ LEDIB<br />
programa, finansiranog od strane Vlade Kraljevine<br />
Danske. Projekat se sastoji iz tri komponente:<br />
podizanje kapaciteta zaposlenih u lokalnoj samoupravi,<br />
izrada Strategije razvoja malih i srednjih<br />
preduzeća (MSP) i grant šema koja je na raspolaganju<br />
opštinama učesnicama za projekte usmerene<br />
ka razvoju sektora MSP.<br />
Nakon sprovedene obuke, zaposleni u Kancelariji<br />
za lokalni ekonomski razvoj, zajedno sa konsultantima<br />
iz LEDIB programa, kao i predstavnicima<br />
sektora malih i srednjih preduzeća, pristupili su<br />
izradi Strategije razvoja MSP. Prezentacija radne<br />
verzije Strategije održana je 16.09.2009. u prostorijama<br />
opštine Ražanj, uz konstruktivne predloge<br />
prisutnih.<br />
Opština Ražanj je aplicirala sa dva projekta za<br />
povlačenje sredstava iz grant šeme: „Formiranje<br />
Kancelarije za razvoj MSP“ i „Ruralni razvoj zasnovan<br />
na održivosti i agro-eko turizmu“. Odobrena<br />
su oba projekta. U toku je realizacija projekta<br />
„Formiranje Kancelarije za razvoj MSP“, a drugi<br />
projekat će biti realizovan u narednoj fazi, kao aktivnost<br />
novoosnovane Kancelarije.<br />
16 LOKALNA SAMOUPRAVA<br />
IZGRADNJa KANaLIZaCIJE<br />
U HaJDUČICI<br />
PLANDIŠTE - U ponedeljak, 14. septembra<br />
2009. zvanično su počeli radovi na izgradnji prve<br />
faze kanalizacije u Hajdučici, najvećem selu u opštini<br />
Plandište, u dužini od 5 kilometara. Radove<br />
izvodi preduzeće „Telekomunikacije” d.o.o. iz Blaca.<br />
Sredstva su obezbeđena iz NIP-a u visini od 40<br />
miliona dinara, a korisnik je opština Plandište, odnosno<br />
stanovnici i privreda Hajdučice. Po rečima<br />
predsednika opštine, Zorana Vorkapića, prvom<br />
fazom će biti pokriveno 60 odsto domaćinstava.<br />
Dobre vesti stižu i od Republike Slovačke, koja će<br />
obezbediti prečistač putem Slovačke agencije za<br />
međunarodni razvoj i saradnju (Slovak Aid).<br />
ZaŠTITNE MaSKE Za<br />
ŠKOLE<br />
PALILULA-BEOGRAD - Tri hiljade zaštitnih<br />
maski od novog gripa tipa H1N1, donacija firme<br />
„Termoelektro“ Domu zdravlja Palilula, biće podeljene<br />
osnovnim i srednjim školama sa ove opštine,<br />
koje će iskoristiti u slučaju epidemije gripa.<br />
Protokol o saradnji potpisali su zamenik generalnog<br />
direktora „Termoelektra“ Goran Mandić, direktorka<br />
Doma zdravlja „Dr Milutin Ivković“, dr<br />
Slavica Milošević Kalezić, i predsednik opštine<br />
Palilula Danilo Bašić.<br />
Bašić je istakao da se opština Palilula pojavljuje<br />
kao posrednik, jer želi da pomogne stanovništvu<br />
u zaštiti od moguće pandemije novog gripa, i da se<br />
na prvom mestu to odnosi na decu i stare. Pozvao<br />
je i ostale privredne subjekte da se uključe u akciju,<br />
jer ovih 3.000 maski mogu samo delimično da<br />
zadovolje potrebe na Paliluli.<br />
Nakon potpisivanja Protokola, prikazani su filmovi<br />
sa edukativnim sadržajima, pripremljeni<br />
za emitovanje po osnovnim, srednjim školama<br />
i vrtićima.<br />
NOVI DOMOVI Za<br />
IZBEGLICE<br />
MLADENOVAC - Predsednik Gradske opštine<br />
Mladenovac, Branislav Jovanović, potpisao je 9.<br />
septembra 2009. ugovor sa predstavnicima Komesarijata<br />
za izbeglice Republike Srbije i Danskog<br />
saveta za izbeglice. Ugovorom je predviđena<br />
izgradnja četiri montažne kuće u naselju Bataševo,<br />
koje će konkursom biti dodeljene porodicama<br />
izbeglih i raseljenih lica sa boravištem u Mladenovcu.<br />
Opština Mladenovac će obezbediti plac za<br />
izgradnju kuća, kao i svu neophodnu infrastrukturnu<br />
podršku, odnosno, plansku dokumentaciju,<br />
priključke za struju, kanalizaciju i vodu. Izgradnju<br />
kuća, površine od 30 do 50 kvadratnih metara, finansiraće<br />
Danski savet za izbeglice. Prema rečima<br />
dr Dobrice Nedeljkovića, pomoćnika predsednika<br />
opštine za zdravstvo i socijalnu zaštitu, kuće će<br />
biti dodeljene nakon konkursnog postupka. „Na<br />
konkurs će moći da se javljaju izbeglice i interno<br />
raseljena lica, a prioritet će imati porodice iz Kolektivnog<br />
centra „Napred” u Mladenovcu“, istakao<br />
je on. Prema proceni predstavnika Danskog sveta,<br />
kuće bi do kraja novembra ove godine mogle biti<br />
useljene. „Inače, u našem kolektivnom centru boravi<br />
57 ljudi, od kojih su 52 interno raseljena lica<br />
sa Kosmeta, a ostalih petoro izbeglice iz Hrvatske<br />
i Bosne. Pre šest godina u ovom centru boravilo je<br />
preko 150 lica“, kaže Nedeljković. On je najavio da<br />
će biti obrazovana komisija koja će izvršiti rangiranje<br />
zainteresovanih lica, a koju će sačinjavati po<br />
dva predstavnika opštine Mladenovac, Komesarijata<br />
za izbeglice i Danskog saveta.<br />
NOVI PROJEKTI Za<br />
JaČaNJE PREDUZETNIŠTVa<br />
NIŠ - Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj<br />
Grada Niša, u saradnji sa NVO „Eneka“ i uz donaciju<br />
DIN “Fabrika duvana“ a.d. Niš, koja posluje<br />
u sastavu kompanije „Filip Moris“, realizovaće<br />
projekat „Smanjenje siromaštva kroz podršku<br />
start-up biznisa“. Osnovni cilj programa je jačanje<br />
preduzetništva u Nišu i smanjenje nezaposlenosti.<br />
Projekat je namenjen licima sa održivim<br />
poslovnim idejama za započinjanje ili razvijanje<br />
sopstvene poslovne delatnosti, koja će im obezbediti<br />
redovne prihode. Odobrene donacije biće<br />
dodeljivane isključivo u vidu opreme ili materijala,<br />
bez gotovinskih isplata. U okviru projekta, biće<br />
podržano 50 biznisa, u vidu opreme ili materijala<br />
u iznosu od 180 hiljada dinara. Pored toga, za sve<br />
zainteresovane biće organizovane i stručne i poslovne<br />
obuke. Sve detaljne informacije o načinu i<br />
uslovima prijavljivanja zainteresovani mogu dobiti<br />
na telefone 018/4294-492 i 018/4294-494.<br />
SaNaCIJa DIVLJIH<br />
DEPONIJa<br />
NOVI BEČEJ - U sklopu programa Ministarstva<br />
za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja<br />
pod nazivom „Očistimo Srbiju“ u Novom Bečeju<br />
je realizovana akcija sanacije divlje deponije kod<br />
Bočara, kao i dve deponije i tri smetlišta u Novom<br />
Miloševu, kod stare Sušare, na Unčiću, kod<br />
Beodranske železničke stanice, jezerskom putu<br />
i nastavku ulice Servo Mihalj. Tokom narednih<br />
nedelja nastaviće se akcija rešavanja ovog velikog<br />
ekološkog problema, i to na uklanjanju divljih deponija<br />
u Kumanu (kod vodoizvorišta) i u samom<br />
gradu Novom Bečeju (nastavak ulice 7. juli). Pored<br />
mehanizacije za sanaciju deponija privremeno<br />
je angažovano i ljudstvo za prikupljanje rasutog i<br />
raznetog otpada po ledinama. Interesantno je to<br />
što su na ovim odlagalištima smeća radnici prethodno<br />
sakupili više od stotinu džakova otpada koji<br />
se može reciklirati i koristiti u daljoj proizvodnji.<br />
Ministarstvo životne sredine je prethodno opštini<br />
Novi Bečej dodelilo dva miliona dinara, a sredstva<br />
su namenjena za sanaciju odlagališta otpada na teritoriji<br />
opštine, gde građani nesavesno i nemarno<br />
odlažu raznovrstan otpad. ■