Proračunske tablice - alome

Ljiljana Milijaš 

Modul 4 

Proračunske tablice 

Proračunske tablice su tablice s podacima organiziranim u redcima i stupcima 

nad kojima možemo obavljati razne aritmetičke, financijske, statističke 

i druge izračune. Proračunske tablice organizirane su u radne knjige koje se 

sastoje od radnih listova (radni list predstavlja tablicu). 

Cilj ovog modula (poglavlja) je naučiti raditi s radnim knjigama i spremati 

ih u različitim oblicima datoteka. Naučit ćete unositi podatke, manipulirati 

njima (označavati, premještati, kopirati i sortirati), uređivati stupce i retke 

tablice, oblikovati brojeve i tekst u radnoj knjizi te kreirati matematičke i 

logičke formule koristeći standardne funkcije proračunskih tablica. Obrađen 

je i grafički prikaz podataka, podešavanje izgleda stranice i ispis radnih 

knjiga za potpuni prijenos informacija. 

Na tržištu postoje različite aplikacije za rad s proračunskim tablicama. Najpoznatiji 

komercijalni program je Microsoft Office Excel, a besplatni 

OpenOffice.org Calc. 

U ovom modulu (poglavlju) obrađen je Microsoft Office Excel 2003 (u daljnjem 

tekstu Excel). 

PRO-MIL 

Iv-1 

4 Tablice

4.1 Korištenje programa 

4.1.1 Rad sa proračunskim tablicama 

4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje Excela 2003 

Program Excel pokrećemo na nekoliko načina. 

1. Kliknemo na Start i otvorimo izbornik Start koji sadrži popis 6 programa 

koji su zadnji korišteni. Ako je Excel na popisu, kliknemo na → Microsoft Office 

Excel 2003. 

2. Kliknemo na Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft Office → 

Microsoft Office Excel 2003 

Slika 4.1 3 načina pokretanja Excela 

3. Excel pokrećemo dvoklikom na ikonu prečaca programa na radnoj površini 

(prečac Excela potrebno je prethodno napraviti). 

PRO-MIL 

Iv-3 

4 Tablice

Bez obzira koji način izabrali, otvorit će se prozor Excela s novom praznom radnom 

knjigom. Radna knjiga sadrži tri (3) radna lista – tablice s ćelijama poredanim u retke i 

stupce. 

Slika 4.2 Prozor Excela 

Nakon otvaranja možemo započeti s unosom podataka u ćelije. 

Želimo li zatvoriti Excel, imamo nekoliko mogućnosti: 

1. Najbrže i najpraktičnije je zatvoriti Excel pomoću gumba Zatvori (Close) na 

naslovnoj traci samog programa. 

2. Drugi način je pomoću izbornika Datoteka (File) odabirom naredbe → Izlaz 

(Exit) na dnu izbornika. 

3. Program možemo zatvoriti i kombinacijom tipki alt+F4. 

Otvaranje postojeće radne knjige 

Radne knjige koje su prethodno spremljene možemo otvoriti na više načina: 

1. klikom na gumb Otvori (Open) na Standardnoj alatnoj traci 

2. pomoću izbornika Datoteka (File) →Otvori (Open) 

3. kombinacijom tipki Crtl+O. 

Iv-4 Proračunske tablice 

MODUL 4

Bez obzira koji način izabrali, otvara se dijaloški okvir Otvori (Open) u kojem: 

1. biramo mapu u kojoj 

se radna knjiga 

nalazi 

2. označimo potrebnu 

radnu knjigu (ili 

više radnih knjiga 

koje želimo otvoriti) 

3. kliknemo na gumb 

Otvori (Open) ili 

pritisnemo tipku 

Enter. 

Slika 4.3 Otvaranje više radnih knjiga odjednom 

Za označavanje više radnih knjiga koristimo dvije tehnike ovisno o tome jesu li radne 

knjige u popisu poredane uzastopno ili nisu. 

Za označavanje više uzastopnih radnih knjiga najprije označimo prvu radnu knjigu u 

popisu, držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipki sa strelicama označavamo ostale 

radne knjige prema dolje ili gore od početne. Drugi način je da označimo prvu radnu 

knjigu, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na posljednju radnu knjigu u popisu 

čime se označe imena svih radnih knjiga između prve i posljednje. 

Za otvaranje više radnih knjiga koje nisu uzastopno u popisu najprije označimo prvu, 

držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na ime svake sljedeće radne knjige. Kad ih sve 

označimo, pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na Otvori. 

Izbornik Datoteka (File) na dnu, prije naredbe Izlaz (Exit), sadrži popis posljednje četiri 

aktivne radne knjige, a isti se popis nalazi i u oknu zadataka. Ako se radna knjiga nalazi 

na tom popisu, dovoljno je kliknuti na njeno ime. 

Slika 4.4 Otvaranje radne knjige pomoću izbornika Datoteka i okna zadataka 

PRO-MIL 

Iv-5 

4 Tablice

Ako se radna knjiga ne nalazi na popisu u oknu zadataka, klikom na više (More) otvaramo 

dijaloški okvir Otvori (Open) te dalje biramo radnu knjigu na prethodno opisan način. 

Po završetku rada s tablicom zatvaramo radnu knjigu, što je moguće na nekoliko načina: 

1. pomoću izbornika Datoteka (File) → Zatvori (Close) 

2. klikom na gumb Zatvori prozor (Close Window) na desnom kraju trake izbornika 

– zatvaranje prozora radne knjige automatski zatvara aktivnu radnu knjigu 

3. kombinacijom tipku Ctrl+W. 

Excel će nas upozoriti na spremanje promjena u radnoj knjizi, ako to nismo prethodno 

učinili. 

4.1.1.2 Kreiranje nove radne knjige na osnovi zadanog predloška 

Želimo li otvoriti dodatnu novu radnu knjigu, kliknemo na gumb Novo (New) na 

Standardnoj alatnoj traci ili pritisnemo tipke Ctrl+N. Otvara se nova prazna radna knjiga 

u koju unosimo podatke. 

Treći način je pomoću izbornika Datoteka (File) → Nova... (New). 


MODUL 4 

Slika 4.5 Standardna alatna traka i izbornik Datoteka 

Otvara se okno zadataka Nova radna knjiga (New Workbook) u kojem biramo → Prazna 

radna knjiga (Blank workbook) nakon čega se ona i otvori. 

Slika 4.6 Otvaranje nove prazne radne knjige pomoću okna zadataka 

Za kreiranje nove radne knjige mogu se koristiti 

predlošci. Najprije otvaramo odgovarajući predložak, 

a zatim unosimo podatke u odgovarajuća 

polja. 

U oknu zadataka Nova radna knjiga (okno 

otvaramo klikom na Datoteka → Nova) biramo 

hoćemo li otvoriti predložak na računalu ili predložak 

dostupan na internetu (Office Online).

Slika 4.7 Odabir predloška na računalu 

Odabirom Na mom računalu (On my computer) otvara se dijaloški okvir Predlošci 

(Templates) u kojem na kartici Tablični predlošci (Spreadsheet Solutions) biramo 

predložak te ga otvorimo dvostrukim klikom na njegovo ime ili ikonu. Polje Pretpregled 

(Preview) s desne strane prikazuje umanjenu sliku izabranog (označenog) predloška što 

olakšava izbor. 

Odabirom Predlošci na Office Online (Templates on Office Online) u oknu zadataka ili 

u dijaloškom okviru Predlošci (vidi prethodnu sliku) spaja nas na internet stranicu gdje 

najprije biramo kategoriju, a zatim predložak. 

Slika 4.8 Odabir predloška na Office Online 

Nakon što se polja u predlošku popune podacima, radna knjiga sprema se na uobičajen 

način. 

PRO-MIL 

Iv-7 

4 Tablice

4.1.1.3 Spremanje radne knjige 

Radne knjige koje napravimo potrebno je spremiti na određenu lokaciju na disku. Za 

spremanje radne knjige koristimo naredbu Spremi (Save) koju aktiviramo na tri načina: 

1. izbornik Datoteka (File) → Spremi (Save) 

2. gumb Spremi (Save) na Standardnoj alatnoj traci 

3. kombinacija tipki Crtl+S 

Sva tri načina otvaraju dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem određujemo sljedeće: 

1. mapu (lokaciju) u koju ćemo spremiti radnu knjigu – biramo je u polju Spremi u: 

(Save in:). Izvorno je podešena mapa My Documents, ali ako je prethodno korištena 

naredba za spremanje, u polju Spremi u: (Save in:) bit će ime mape koja je bila 

posljednja odabrana. Želimo li radnu knjigu spremiti na memorijski ključić (USB 

stick) ili disketu, u ovom polju biramo oznaku pogona za memorijski ključić (na 

slici pogon G:) ili disketu (3.5 Floppy (A:)) 

2. ime radne knjige, npr. Obracun1 

3. oblik (tip ili format) radne knjige, npr. Microsoft Office Excelova radna knjiga 

(*.xls). 


MODUL 4 

Na kraju pritisnemo tipku 

Enter ili kliknemo na gumb 

Spremi (Save). 

Kad je radna knjiga spremljena, 

svaku daljnju promjenu 

spremamo klikom 

na gumb Spremi (Save) na 

Standardnoj alatnoj traci. 

Slika 4.9 Spremanje radne knjige na 

memorijski ključić 

Želimo li već spremljenu radnu knjigu ponovo spremiti pod drugim imenom, kako bismo 

sačuvali njenu kopiju ili je spremiti u drugu mapu, koristit ćemo naredbu Spremi kao 

(Save As) iz izbornika Datoteka (File). 

Otvara se isti dijaloški okvir Spremi kao (Save As) za spremanje radne knjige u kojem 

odredimo promjene koje želimo – promijenimo ime radne knjige ili lokaciju na disku.

4.1.1.4 Spremanje radne knjige u drugom obliku ili drugoj verziji 

Prema zadanim postavkama radna knjiga Excela ima ekstenziju .xls te se sprema u tom 

formatu. Međutim, Excel omogućava spremanje radnih knjiga u raznim formatima, kao 

što su predložak Excela (.xlt), tekst datoteku (.txt) ili u nekoj ranijoj verziji Excela, ako za 

to postoji potreba. 

Slika 4.10 Spremanje tablice kao predloška 

4.1.1.5 Prijelaz između otvorenih radnih knjiga 

PRO-MIL 

Za spremanje radne 

knjige u drugom datotečnom 

formatu ili drugoj 

verziji koristimo naredbu 

Spremi kao (Save As) iz 

izbornika Datoteka (File). 

U dijaloškom okviru u 

polju Spremi u obliku: 

(Save as Type:) određujemo 

željeni datotečni 

format pod kojim će se 

spremiti radna knjiga ili 

drugu verziju programa 

Excel (na slici je odabran 

predložak Excela). 

Kad radimo s više otvorenih radnih knjiga, postoji potreba za prebacivanjem iz jedne 

radne knjige u drugu. Za prebacivanje između otvorenih radnih knjiga koristimo: 

1. izbornik Prozor (Window) 

Na dnu izbornika Prozor (Window) nalazi se popis 

otvorenih radnih knjige, a ispred aktivne radne knjige 

(one koja je prikazana na zaslonu) nalazi se kvačica. Za 

premještanje u drugu radnu knjigu kliknemo na ime 

radne knjige u koju se želimo premjestiti. 

Slika 4.11 Prebacivanje u drugu radnu knjigu pomoću izbornika Prozor 

Iv-9 

4 Tablice

2. programsku traku (traka za zadaćama – Taskbar) 

Programska traka sadrži gumbe s prozorima otvorenih radnih knjiga. Prozor 

aktivne radne knjige ima gumb tamnije boje (Windows XP). Za premještanje u 

drugu radnu knjigu kliknemo na gumb s njenim imenom na programskoj traci. 

Slika 4.12 Prikaz prozora otvorenih radnih knjiga na programskog traci 

Kako bi se svaka radna knjiga otvorila u novom prozoru te imala vlastiti gumb 

na programskoj traci, u dijaloškom okviru Mogućnosti (Options) (izbornik 

alati (Tools) → Mogućnosti) na kartici Pogled (View) mora biti potvrđena 

opcija »Prozori u programskoj traci« (Windows in Taskbar). U protivnom će se 

sve radne knjige otvarati u jednom prozoru te će prebacivanje među njima biti 

moguće jedino preko izbornika Prozor. 

3. kombinaciju tipku alt+Tab Držimo stalno pritisnutu tipku alt i pritišćemo tipku 

Tab. Svakim pritiskom na tipku Tab Windowsi kruže po otvorenim prozorima. 

Kad dođemo do radne knjige u koju se želimo premjestiti, otpustimo tipku alt. 


MODUL 4 

Slika 4.12 Prikaz prozora otvorenih radnih knjiga 

na programskog traci

4.1.2 Postavke za uspješniji rad 

4.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji 

Osnovne postavke aplikacije kao što su korisničko ime, glavne mape za otvaranje i spremanje 

radnih knjiga određujemo pomoću izbornika alati (Tools) → Mogućnosti (Options). 

Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti (Options) podijeljen na 13 kartica, a za nas je bitna 

kartica Općenito (General). 

U polju Zadano mjesto datoteke: (Default file location:) određujemo primarnu mapu za 

otvaranje i spremanje radnih knjiga. Obično odabiremo mapu koju najviše koristimo u 

radu s datotekama i izabrana mapa ponudit će se kao glavna mapa u dijaloškim okvirima 

naredbi Otvori (Open) i Spremi kao (Save As). 

U polju Ime korisnika: (User Name:) upisujemo korisničko ime. 

Slika 4.14 Kartica Općenito 

4.1.2.2 Korištenje dostupne funkcije pomoći 

Zatreba li nam pomoć u radu s tablicama, možemo je potražiti u samom programu na 

nekoliko načina: 

1. pomoću gumba Microsoft Excel – pomoć 

2. pritiskom na tipku F1 

3. pomoću izbornika Pomoć (Help) → Microsoft Excel – pomoć (Microsoft Excel 

Help). 

Otvara se okno zadataka Pomoć (Help) u koje upisujemo ključnu riječ, npr. „unos“. Zatim 

kliknemo na gumb sa zelenom strelicom. 

PRO-MIL 

Iv-11 

4 Tablice

Slika 4.15 Traženje teme u pomoći 

Sustav pomoći daje popis tema koje sadrže zadanu riječ, a mi biramo onu koja nas zanima. 

Kada kliknemo na naslov teme, njen sadržaj pojavi se u oknu zadataka. 

Slika 4.16 Izabrana tema (lijevo) i njen sadržaj (desno). 


MODUL 4

Tablica sadržaja 

Pomoć možemo potražiti i pomoću tablice sadržaja (Table of 

Contents). 

Slika 4.17 Pozivanje tablice sadržaja 

Kad kliknemo na nju, pojavi se popis tema sadržaja. Teme su predstavljene zatvorenom 

knjigom. Kada izaberemo naslov teme (1), otvori se knjiga ispred izabrane teme i ponudi 

popis podnaslova (2). Zatim biramo podnaslov koji je najbliži onome što tražimo (3). 

Slika 4.18 Biranje tema pomoći 

Tako idemo dalje dok ne dođemo do konačnog teksta, 

kako prikazuje slika. Tekst podnaslova ispisan je plavom 

bojom, a sadržaj crnom bojom. 

Slika 4.19 Izabrani naslov i sadržaj 

PRO-MIL 

Iv-13 

4 Tablice

4.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje 

Radi boljeg pregleda tablice, ponekad je potrebno tablicu povećati (zumirati) ili smanjiti 

u određenom postotku, ovisno o potrebama korisnika. Za promjenu prikaza veličine 

radnog lista koristimo gumb Zumiraj (Zoom) na standardnoj alatnoj traci ili 

izbornik Pogled (View) → Zumiraj… (Zoom). 

Pomoću strelice gumba Zumiraj otvorimo padajući 

izbornik u kojem biramo postotak veličine radnog 

lista, a postotak povećanja možemo upisati i u polje 

unutar samog gumba (npr. 120) te pritisnuti tipku 

Enter. Naredba Zumiranje (Zoom) otvara dijaloški 

okvir u kojem biramo iste opcije. 

Slika 4.20 Gumb i dijaloški okvir Zumiranje 

4.1.2.4 Prikazivanje/skrivanje alatnih traka 

Alatne trake sadrže gumbe koji se koriste za brže i lakše dohvaćanje naredbi. Kada postavimo 

pokazivač miša na određeni gumb, on se osvijetli i ispod strelice miša pojavi se opis 

naredbe koju predstavlja. Gumbi na trakama grupirani su prema namjeni. 

Excel inicijalno u prozoru prikazuje Standardnu alatnu traku (Standard) i traku Oblikovanje 

(Formatting). Obje trake mogu biti u istom retku jedna do druge ili u dva zasebna 

retka što određujemo tako da kliknemo desnom tipkom miša na alatnu traku pa na 

naredbu Prilagodi (Customize). U dijaloškom okviru na kartici Mogućnosti (Options) 

potvrdimo (ili isključimo) opciju »Pokaži alatne trake „Standard“ i „Oblikovanje“ u 

dva retka« (Show Standard and Formatting toolbars on two rows). 


MODUL 4 

Slika 4.21 Prikaz 

alatnih traka u dva retka

Pojedine alatne trake 

same se pojave u 

prozoru programa kada 

obavljamo određeni zadatak, 

npr. alatna traka 

Grafikon (Chart). 

Alatne trake postavljamo 

klikom na izbornik 

Pogled (View) → 

alatne trake (Toolbars), 

a zatim na alatnu traku 

koju želimo prikazati 

u prozoru (uključi se 

potvrdna kvačica). 

Ispred imena alatne 

trake prikazane u prozoru 

programa nalazi 

se potvrdna kvačica. 

Alatnu traku uklonimo 

klikom na njeno ime 

čime isključimo potvrdnu 

kvačicu. 

Slika 4.22 Postavljanje alatne trake 

Kliknemo li desnom tipkom miša na alatnu traku, pojavi se popis alatnih traka u kojem 

također možemo dodati ili ukloniti pojedinu traku. 

Alatne trake možemo dodatno prilagoditi dodavanjem ili uklanjanjem gumbi. Klikom na 

strelicu na desnom rubu alatne trake pojavi se naredba Dodaj ili ukloni gumbe (Add or 

Remove Buttons). Postavimo pokazivač miša na ime alatne trake te se pojavi lista s gumbima 

i naredbama koji pripadaju izabranoj traci. Gumbe dodajemo/uklanjamo klikom na 

pojedini gumb (gumb prikazan na traci ima potvrdnu kvačicu). 

PRO-MIL 

Želimo li alatnu traku vratiti u izvorno 

stanje, otvorimo popis gumbi izabrane alatne 

trake te kliknemo na dnu izbornika na 

naredbu vrati izvornu alatnu traku (Reset 

Toolbar). 

Slika 4.23 Dodavanje gumba na alatnu traku 

Iv-15 

4 Tablice

4.2 Ćelije 

4.2.1 Umetanje i označavanje 

4.2.1.1 Sadržaj ćelije 

Proračunske tablice sastoje se od ćelija u koje unosimo podatke, a poredane su u retke i 

stupce. 

Kako Excel omogućava rad s podacima i njihovu analizu, prilikom unosa podataka u 

ćelije koristimo se određenim smjernicama: 

• podatke organiziramo u stupce tako da redci u jednom stupcu sadrže istu vrstu 

podataka (samo ime ili prezime, ili adresu, itd.) 

• u prvoj ćeliji stupca stvaramo natpis (naslov) stupca koji nam govori koja se vrsta 

podataka u tom stupcu nalazi 

• u jednu ćeliju unosimo jedan podatak (npr. ime u jednu ćeliju, prezime u drugu 

ćeliju) što kasnije olakšava rad s podacima (sortiranje, filtriranje i sl.) 

• podatak u ćeliju unosimo bez prethodnog razmaka (praznina na početku ćelije 

može utjecati na pravilno sortiranje i filtriranje podataka), za uvlačenje sadržaja 

koristimo uvlake. 

4.2.1.2 Kreiranje popisa 

Dio podataka u tablici možemo označiti kao popis te njima raditi neovisno o ostalim 

podacima na radnom listu. Popis možemo definirati kao niz redaka koji sadrže povezane 

podatke. 

Podaci koji čine popis omeđeni su plavim rubom, a stupci u popisu imaju u naslovnom 

retku automatski filtar koji omogućuje lako i brzo filtriranje i sortiranje podataka. 

Kod izrade popisa potrebno je obratiti pozornost na sljedeće: 

• u osnovici popisa ne smije biti praznih redaka ili stupaca (podaci se neće pravilno 

sortirati ili filtrirati) 

• prije sortiranja podataka potrebno je otkriti sve skrivene retke 


MODUL 4

• natpisi stupaca neka budu u jednom retku (za ispis sadržaja ćelije u više redaka 

potrebno je prelomiti tekst u ćeliji) 

• na dnu popisa nalazi se prazan redak za unos novih podataka, unosom podatka u 

ćeliju automatski se dodaje nov prazan redak 

• na dnu popisa ispod praznog retka moguće je dodati redak „Ukupni zbroj“. Kad se 

klikne unutar retka zbroja, dostupan je padajući popis ostalih funkcija. 

4.2.1.3 Upisivanje brojeva, datuma i teksta u ćeliju 

Za unos podatka u ćeliju najprije označimo ćeliju u koju želimo unijeti podatak tako da 

kliknemo na nju ili se premjestimo u nju pomoću tipki sa strelicama. Označena ćelija ima 

crni obrub i njezina adresa nalazi se u okviru naziva na traci formula. 

U označenu ćeliju upišemo podatak. Sadržaj koji unosimo u ćeliju vidi se istovremeno i 

na traci Formula iza znaka jednakosti. 

Unos sadržaja u ćeliju je potrebno potvrditi na jedan od načina: 

• klikom na gumb unos (Enter) na traci Formula (ostajemo u istoj ćeliji) 

• pritiskom na tipku Enter (premjestimo se u ćeliju ispod) 

• pritiskom na tipku tabulatora (pomak u ćeliju desno) 

• premještanjem u susjednu ćeliju pomoću tipke sa strelicom. 

Ukoliko ne želimo napisani sadržaj unijeti u ćeliju, pritisnemo tipku Esc ili kliknemo na 

gumb Odustani (Cancel) . 

U ćelije unosimo tekst, brojeve, datume i formule. 

Tekst se u proračunskim tablicama koristi za opis podataka. Kad unosimo nazive stupaca, 

u sljedeću ćeliju za unos pomičemo se pomoću tipke tabulatora, a kod unosa naziva 

redaka koristimo tipku Enter (premještanje u ćeliju ispod). 

Excel po zadanom tekst poravna uz lijevi rub ćelije. 

Započnemo li unos u neku ćeliju početnim slovom koje se već nalazi u jednoj od ćelija u 

istom stupcu, Excel ponudi sadržaj te ćelije. 

PRO-MIL 

Iv-17 

4 Tablice

Nakon unosa tekst može prelaziti u ćeliju u sljedećem stupcu, ali kad nju označimo, višak 

teksta prethodne ćelije se sakrije. Time se podaci ne gube. Označimo li ponovo prethodnu 

ćeliju, vidjet ćemo njezin cjelokupan sadržaj. 

Kad unosimo brojeve, Excel ih poravna uz desni rub ćelije. Za unos negativnog broja 

najprije upišemo negativan predznak (-), a zatim broj. Ako je ćelija nakon unosa broja ispunjena 

znakom povisilice (#), znači da je stupac preuzak te se broj ne vidi. U tom slučaju 

najbolje je dva puta kliknuti uz desni rub stupca u zaglavlju (iza slova stupca) kako bi se 

prilagodila širina stupca. 

Ako želimo da Excel brojeve poravna uz lijevi rub ćelije (podatke poput šifre proizvoda ili 

matičnog broja), prije unosa broja upišemo izostavnik ili apostrof (‘), npr. ‘123. 

Brojčane podatke naknadno uređujemo pomoću alatne trake Oblikovanje ili dijaloškog 

okvira Oblikovanje ćelija (Format Cells) u kojem određujemo decimalna mjesta, oznaku 

valute, stil zareza, prikaz negativnog broja itd. 

Datume unosimo u obliku dd/mm/gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo ih kosom crtom 

(/) ili crticom (-), a naknadno uređujemo njihov oblik. 

4.2.1.4 Označavanje ćelija i cijelog radnog lista 

Ćeliju označimo tako da kliknemo na nju. Označena ćelija obrubljena je crnih obrubom. 

To je aktivna ćelija te će se svaka promjena, kao što su unos podatka, brisanje sadržaja ili 

primjena oblikovanja, odnositi na nju. 

Ćelija se označi tako da se klikne na nju ili se premjesti u nju pomoću tipki sa strelicama 

ili tipke tabulatora. 


MODUL 4 

Slika 4.24 Izgled podataka u ćeliji

U radu s tablicama često je potrebno istu radnju obaviti u više ćelija te ih je potrebno 

označiti prije korištenja odgovarajuće naredbe. 

više ćelija označimo tako da povučemo pritisnutom tipkom miša od početne do krajnje 

ćelije koju želimo označiti, npr. A1-C5. Ovako označene susjedne ćelije nazivamo raspon 

ćelija. Početna ćelija raspona bijele je boje i nazivamo je aktivna ćelija. U nju će započeti 

unos podatka. Ostale (neaktivne) ćelije raspona su zatamnjene. Kod unosa podataka u 

označeni raspon, unos u ćeliju potvrđujemo pritiskom na tipku Enter. Najprije unosimo 

podatke u prvi stupac raspona, zatim u sljedeći itd. 

Za označavanje više raspona ćelija najprije označimo prvi raspon, držimo pritisnutu 

tipku Ctrl, a lijevom tipkom miša označavamo dodatne raspone (ćelije). Na sljedećoj slici 

prikazano je više označenih raspona ćelija. 

Slika 4.25 Prikaz više označenih raspona ćelija 

Raspon ćelija možemo označiti i tako da držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipki 

sa strelicama krećemo se preko ćelija koje želimo označiti. Drugi način je da označimo 

početnu ćeliju, držimo pritisnutu tipku Shift i kliknemo u posljednju ćeliju raspona. 

Za označavanje cijelog radnog lista, kliknemo na sjecište stupaca i redaka u gornjem 

lijevom kutu tablice ili pritisnemo tipke Ctrl+a. 

PRO-MIL 

Iv-19 

4 Tablice

4.2.2 Uređivanje i sortiranje 

4.2.2.1 Uređivanje sadržaja ćelije 

Uređivanje sadržaja ćelije podrazumijeva ispravke i promjenu sadržaja ćelije. 

Za promjenu dijela sadržaja ćelije dva puta kliknemo na ćeliju ili označimo odgovarajuću 

ćeliju te pritisnemo tipku F2 kako bi se u ćeliji pojavio kursor. Potom uređujemo sadržaj 

ćelije. 

Po sadržaju ćelije krećemo se pomoću tipki sa strelicama. Pomoću tipke backspace 

izbrišemo znak lijevo, pomoću tipke Delete znak desno od kursora, a ako je označen dio 

sadržaja ćelije, pomoću navedenih tipki izbriše se označeno. Napravljene promjene potvrdimo 

pritiskom na tipku Enter ili pomoću gumba unos na traci Formula. 

Želimo li sadržaj ćelije promijeniti u cijelosti, označimo ćeliju, upišemo novi sadržaj i 

potvrdimo unos. Novoupisani sadržaj zamijeni prethodni. 

Za brisanje čitavog sadržaja ćelije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipku Delete. 

Drugi način je da u izborniku uređivanje (Edit) izaberemo naredbu → Očisti (Clear) → 

Sadržaj (Contents). 

4.2.2.2 Korištenje funkcija za poništavanje i vraćanje izmjena 

Naredba Poništi (Undo) koristi se za ispravljanje pogrešaka ili zadnje izmjene. Ona poništava 

zadnju radnju, odnosno vraća korak nazad i popravlja ono u čemu smo pogriješili ili 

ispravi što smo izmijenili. 

Ukoliko smo napravili pogrešan unos ili izbrisali nešto što nam treba, u izborniku uređivanje 

(Edit) izaberemo naredbu → Poništi (Undo). Pored imena naredbe nalazi se opis 

zadnje radnje koju ćemo njenim izvođenjem poništiti. Naredbu možemo upotrijebiti više 

puta uzastopno. 

Naredbu Poništi (Undo) možemo aktivirati pomoću gumba na Standardnoj alatnoj 

traci i kombinacijom tipki Ctrl+Z. 


MODUL 4

Naredba Ponovi (Redo) koristi se za ponavljanje zadnje radnje, ali i za ponavljanje radnje 

koju smo naredbom Poništi (Undo) poništili. 

Trebamo li više puta ponoviti istu radnju, npr. centrirati tekst ćelije, dovoljno je to učiniti 

jednom, a svaki sljedeći put koristiti izbornik uređivanje (Edit) naredbu → Ponovi 

(Redo) ili pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+Y. 

Naredba Ponovi (Redo) također ponavlja akciju koju smo naredbom Poništi (Undo) opozvali 

(poništili). Ako smo naredbom Poništi (Undo) izbrisali unos ili poništili oblikovanje 

teksta, naredba Ponovi (Redo) vraća izbrisano, odnosno vraća oblikovanje koje je bilo 

prije korištenja naredbe Poništi (Undo). 

4.2.2.3 Upotreba funkcije Traži 

PRO-MIL 

Slika 4.26 Naredbe Poništi i Ponovi u izborniku i na alatnoj traci 

Za pronalaženje određenog sadržaja na radnom listu koristimo naredbu Traži (Find). 

Pozivamo je pomoću izbornika uređivanje (Edit) → Traži (Find) ili kombinacijom tipki 

Ctrl+F. 

Otvara se dijaloški okvir Traženje i zamjena (Find and Replace) s otvorenom karticom 

Traži (Find). U polje Traži ovo: (Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo i kliknemo 

na Traži dalje (Find Next). Excel pronalazi i označi ćeliju s traženim sadržajem. Svakim 

sljedećim klikom na Traži dalje (Find Next) Excel pronalazi sljedeću ćeliju koja sadrži 

traženi sadržaj. 

Slika 4.27 Traženje 

sadržaja na radnom listu 

Iv-21 

4 Tablice

Klikom na gumb Traži sve (Find All) Excel ispod dijaloškog okvira otvara dodatno polje 

u kojem navodi adrese svih ćelija u kojima se nalazi traženi sadržaj. 

Slika 4.28 Rezultat naredbe Traži sve 

4.2.2.4 Upotreba funkcije Zamijeni 

Funkciju Zamijeni (Replace) koristimo za pronalaženje i zamjenu određenog sadržaja. 

Nalazi se u izborniku uređivanje (Edit), a možemo je aktivirati i kombinacijom tipki 

Ctrl+H. 

Ova naredba otvara dijaloški okvir Traženje i zamjena (Find and Replace) s karticom 

Zamijeni (Replace). U polje Traži ovo: (Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo, a u 

polje Zamijeni sa: (Replace with:) sadržaj kojim ćemo ga zamijeniti. Kliknemo na Traži 

dalje (Find Next) kako bi Excel pronašao ćeliju s traženim sadržajem, a zatim na Zamijeni 

(Replace) kako bi zamijenio pronađeni sadržaj novim. Sljedećim klikom na Zamijeni 

(Replace) Excel pronalazi sljedeću ćeliju s traženim sadržajem i napravi traženu zamjenu. 

Klikom na gumb Zamijeni sve (Replace All) Excel zamijeni sadržaj u svim ćelijama te 

obavijesti koliko je zamjena napravio. 

Slika 4.29 Zamjena sadržaja 


MODUL 4

4.2.2.5 Sortiranje ćelija 

Excel omogućava sortiranje (redanje) podataka prema brojčanim vrijednostima i abecedi 

uzlaznim (1-10, A-Z) i silaznim (10-1, Z-A) slijedom. 

Za redanje podataka po jednom stupcu potrebno je označiti bilo koju ćeliju u tom stupcu 

te kliknuti na odgovarajući gumb na standardnoj alatnoj traci, ovisno o tome želimo li 

podatke redati po uzlaznom ili silaznom redoslijedu. 

Drugi način je korištenje naredbe Sortiranje... (Sort) u izborniku Podaci (Data). Ova 

naredba otvara dijaloški okvir Sortitanje (Sort) koji omogućuje redanje podataka do tri 

stupca. 

Za redanje po jednom stupcu u polju Sortiranje po (Sort by) izaberemo stupac po kojem 

će se poredati podaci tako da pomoću strelice polja otvorimo padajući popis s nazivima 

stupaca, u njemu izaberemo odgovarajući te odredimo način redanja (uzlazno (Ascending) 

ili silazno (Descending)). 

Da bismo razvrstali podatke po dva ili tri stupca, nakon što odredimo redanje po jednom 

stupcu, u sljedeća dva polja Zatim po (Then by) odredimo drugi i treći stupac i način na 

koji će se podaci poredati. 

Slika 4.30 Sortiranje podataka po tri stupca 

Napomena: prije korištenja naredbe za sortiranje provjerite jesu li svi redci vidljivi (otkrijte 

skrivene retke). Među podacima ne smije biti praznih redaka jer podaci iza praznog 

retka neće biti uključeni u sortiranje. 

PRO-MIL 

Iv-23 

4 Tablice

4.2.3 Kopiranje, premještanje i brisanje sadržaja ćelije 

4.2.3.1 Kopiranje sadržaja ćelije 

Sadržaj ćelije ili niza ćelija možemo kopirati unutar istog radnog lista, na drugi radni list 

iste radne knjige i u drugu radnu knjigu. 

Za kopiranje sadržaja koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) iz izbornika 

uređivanje (Edit) ili miša. 

Sadržaj ćelije ili niza ćelija kopiramo pomoću naredbi na sljedeći način: 

• označimo ćelije čiji sadržaj želimo kopirati 

• naredbom Kopiraj (Copy) kopiramo sadržaj označenih ćelija u Međuspremnik 

(Clipboard) – oko ćelija pojavi se iscrtkani obrub 

• označimo početnu ćeliju gdje želimo umetnuti kopirani sadržaj (na istom radnom 

listu, na drugom radnom listu ili u drugoj radnoj knjizi) 

• naredbom Zalijepi (Paste) 

ćelije. 

zalijepimo sadržaj iz Međuspremnika u nove 

Pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options) pomoću kojeg možemo birati 

dodatne mogućnosti koje prikazuje slika ili jednostavno pritisnemo Enter. 

Slika 4.31 Kopiranje sadržaja ćelija i mogućnosti lijepljenja 

Napomena: ako ćelije u koje kopiramo sadržaj nisu prazne, već sadrže podatke, kopiranjem 

ćemo izbrisati njihov prethodni sadržaj. 

Za naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) možemo koristiti gumbe na alatnoj traci ili 

kombinacije tipki Ctrl+C (Kopiraj) i Ctrl+v (Zalijepi). 


MODUL 4

Kopiranje sadržaja uporabom miša 

Sadržaj označenih ćelija možemo kopirati povlačenjem lijevom i desnom tipkom miša. 

Najprije označimo ćelije koje želimo kopirati i postavimo pokazivač miša uz rub označenih 

ćelija. Kad pokazivač promijeni oblik u nagnutu strelicu, držimo pritisnutu tipku 

Ctrl (uz strelicu se pojavi znak +) i vučemo miš pritisnutom lijevom tipkom do ćelija gdje 

će se sadržaj kopirati. Otpustimo tipku miša, a nakon toga tipku Crtl, inače će se sadržaj 

označenih ćelija premjestiti, a ne kopirati. 

Drugi način je da označene ćelije odvučemo desnom tipkom miša na mjesto gdje ih 

želimo kopirati. Po otpuštanju tipke miša pojavi se izbornik u kojem biramo naredbu 

Kopiraj ovdje (Copy here). 

Slika 4.32 Kopiranje sadržaja ćelije desnom tipkom miša. 

4.2.3.2 Korištenje funkcije samoispune za kopiranje i inkrementalni unos 

podataka 

Samoispuna ili automatska ispuna je alat koji omogućava brz unos podataka u tablice, 

bilo da se radi o kopiranju sadržaja ćelije (ponavljanju istih podataka), stvaranju niza ili o 

inkrementalnom povećanju ulaznih podataka. 

Svaka ćelija u donjem desnom kutu ima držač za ispunu koji omogućuje brz unos podataka. 

Držač za ispunu omogućuje kopiranje sadržaja jedne ćelije u susjedne ćelije. 

Slika 4.33 Držač za ispunu 

PRO-MIL 

Iv-25 

4 Tablice

Najprije označimo ćeliju (ili više njih) čiji sadržaj želimo kopirati i postavimo pokazivač 

miša na držač za ispunu. Kada pokazivač promijeni oblik u znak +, pritisnemo lijevu tipku 

i povučemo miš prema dolje (za kopiranje sadržaja u stupcu) ili udesno (za kopiranje 

sadržaja u retku). Sadržaj označene ćelije kopirati će se u sve ćelije preko kojih povučemo 

mišem. Ako je prije korištenja automatske ispune označeno više ćelija, njihov sadržaj 

kopirat će se onim redoslijedom kojim su označene (A, B, C, A, B, C, ...). 

Slika 4.34 Kopiranje sadržaja automatskom ispunom 

Pored posljednje ćelije koju ispunimo pojavi se gumb Mogućnosti automatske ispune 

(AutoFill Options). Klikom na njega otvara se izbornik pomoću kojeg biramo način ispune 

ćelija ovisno o vrsti podatka koji je bio u početnoj ćeliji. 

Slika 4.35 Gumb Mogućnosti automatske ispune 


MODUL 4

Automatska ispuna koristi se i za kopiranje formula u susjedne ćelija (npr. zbrajanje vrijednosti 

u retku ili stupcu). 

Automatsku ispunu koristimo za unos niza brojeva. U prvu ćeliju unesemo početni broj, 

a ostatak ćelija punimo automatskom ispunom. Po otpuštanju tipke miša, biramo opciju 

„stvaranje niza“. 

Slika 4.36 Stvaranje niza brojeva automatskom ispunom. 

Niz brojeva možemo unijeti i tako da u dvije susjedne ćelije unesemo početne brojeve 

niza (npr. za niz neparnih brojeva 1 i 3), označimo obje ćelije, a ostatak ćelija punimo 

automatskom ispunom. 

Slika 4.37 Stvaranje niza neparnih brojeva 

Ako prva ćelija u nizu sadrži kombinaciju tekstualnog i brojčanog unosa, Excel automatskom 

ispunom proširuje brojčanu komponentu (npr. Artikl 1, Artikl 2). 

Slika 4.38 Inkrementalno povećanje unosa 

Automatsku ispunu također koristimo za unos podataka s unaprijed pripremljene 

liste. Prema zadanim postavkama, Excel omogućuje brz unos dana u tjednu i mjeseci u 

godini. 

PRO-MIL 

Iv-27 

4 Tablice

U prvu ćeliju upišemo podatak, npr. Siječanj, potvrdimo unos i povučemo držač za ispunu. 

Ispod ćelije preko koje povlačimo mišem pojavi se pravokutnik s podatkom koji se 

unosi. Kada unesemo dovoljno podataka (cijeli niz ili samo dio), otpustimo tipku miša, a 

Excel popuni ćelije podacima. 

Slika 4.39 Automatski unos mjeseci 

Naravno, Excel omogućuje kreiranje vlastitih prilagođenih popisa s podacima za automatski 

unos. Podatke koje često unosimo u tablice, pohranit ćemo kao popis te ih unositi 

automatskom ispunom. 

Prilagođeni popis za automatsku ispunu kreiramo na sljedeći način: 

1. u ćelije radnog lista unesemo podatke koji će činiti popis (imena zaposlenika, artikle, 

inventar i sl.) 

2. označimo ćelije s podacima 

3. kliknemo na izbornik alati (Tools) → Mogućnosti (Options) te otvorimo karticu 

Prilagođeni popisi (Custom Lists) 

4. u polju uvezi popis iz ćelija: (Import list from cells:) nalaze se apsolutne adrese 

ćelija u koje smo prethodno unijeli podatke i označili ih. 

Slika 4.40 Unos podataka za prilagođeni popis 


MODUL 4

5. Klikom na uvezi (Import), podaci iz ćelija umetnu se u polje Prilagođeni popisi 

(Custom lists:), a u polju Stavke popisa (List entries:) vidimo stavke koje čine popis 

za automatsku ispunu. 

6. Kliknemo na u redu (OK). 

Slika 4.41 Kreirani prilagođeni popis za automatsku ispunu 

Za unos podataka s prilagođenog popisa upišemo prvu (ili bilo koju) stavku popisa, a 

zatim automatskom ispunom unosimo ostale podatke. 

Slika 4.42 Unos podataka s prilagođenog popisa pomoću automatske ispune 

PRO-MIL 

Iv-29 

4 Tablice

4.2.3.3 Premještanje sadržaja ćelije 

Sadržaj ćelija možemo premještati na istom radnom listu, s jednog lista radne knjige na 

drugi i iz jedne radne knjige u drugu radnu knjigu pomoću naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi 

(Paste) – izbornik uređivanje (Edit). 

Za premještanje sadržaja ćelije potrebno je: 

• označiti ćelije čiji sadržaj želimo premjestiti 

• naredbom Izreži (Cut) „izrezati“ sadržaj označenih ćelija (sadržaj se kopira u 

Međuspremnik (Clipboard)) 

• označiti početnu ćeliju gdje želimo umetnuti izrezani sadržaj 

• naredbom Zalijepi (Paste) zalijepiti sadržaj iz Međuspremnika u nove ćelije. 

Za premještanje sadržaja na drugi radni list moramo prije korištenja naredbe Zalijepi 

(Paste) premjestiti se na odgovarajući radni list klikom na njegovo ime te označiti početnu 

ćeliju gdje će se sadržaj premjestiti. 

Za premještanje sadržaja označenih ćelija u drugu radnu knjigu, nakon upotrebe naredbe 

Izreži (Cut) premjestimo se u odgovarajuću radnu knjigu odabirom njenog imena 

na dnu izbornika Prozor (Window) ili klikom na gumb radne knjige na programskoj 

traci, odnosno otvorimo odredišnu radnu knjigu ako to nismo ranije učinili. Najprije 

se premjestimo na potrebni radni list, označimo početnu ćeliju nakon koje će se sadržaj 

premjestiti i tek tada upotrijebimo naredbu Zalijepi (Paste). 

Za premještanje sadržaja možemo koristiti i kombinacije tipki Ctrl+X (Izreži) i Ctrl+v 

(Zalijepi). 

Premještanje sadržaja uporabom miša 

Za premještanje sadržaja ćelija na drugo mjesto na istom 

radnom listu, označimo ćelije čiji ćemo sadržaj premjestiti, 

postavimo pokazivač miša uz rub označenih ćelija 

da promijeni oblik u strelicu nagnutu na stranu te pritisnutom 

lijevom tipkom miša odvučemo označene ćelije 

na željeno mjesto. Sadrže li odredišne ćelije (tamo gdje 

premještamo sadržaj) podatke, Excel će pitati želimo li 

premještanjem zamijeniti njihov sadržaj. 

Sadržaj označenih ćelija možemo premjestiti i povlačenjem 

desne tipke miša, a kada je otpustimo, pojavi se 

izbornik u kojem biramo odgovarajuću naredbu. 


MODUL 4 

Slika 4.43 Premještanje sadržaja desnom 

tipkom miša

4.2.3.4 Brisanje sadržaja ćelije 

Da bismo izbrisali sadržaj ćelije, najprije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipku 

Delete. 

Za brisanje sadržaja ćelije možemo koristiti i izbornik uređivanje (Edit) naredbu → 

Očisti (Clear) → Sadržaj (Contents). 

Ako označimo više ćelija i pritisnemo tipku backspace, izbrisat će se sadržaj samo aktivne 

(bijele) ćelije. 

Za brisanje dijela sadržaja ćelije dva puta kliknemo unutar ćelije (ili pritisnemo tipku F2) 

kako bi se u njoj pojavio kursor, označimo dio sadržaja koji želimo izbrisati i pritisnemo 

tipku Delete. 

PRO-MIL 

Iv-31 

4 Tablice

4.3 Upravljanje radnim listovima 

4.3.1 Redovi i stupci 

4.3.1.1 Označavanje redaka tablice 

Redak označimo tako da kliknemo na zaglavlje retka, odnosno na njegov broj uz lijevi rub 

prozora. Time se označe sve ćelije izabranog retka. 

Za označavanje više susjednih redaka vučemo pritisnutom lijevom tipkom miša po 

zaglavlju redaka od početnog retka prema dolje ili prema gore. Više susjednih redaka 

možemo označiti i tako da najprije označimo prvi redak, držimo pritisnutu tipku Shift te 

kliknemo na posljednji redak u nizu. Tako označimo sve retke između prvooznačenog i 

posljednjeg. 

Za označavanje više nesusjednih redaka najprije označimo prvi redak klikom na njegov 

broj, držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg retka. 

Da bismo poništili označavanje retka (redaka), kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu. 

4.3.1.2 Označavanje stupaca 

Slika 4.44 Označeni susjedni (4-6) i nesusjedni retci (2, 8, 10) 

Stupac označimo klikom na zaglavlje stupca (polje sa slovom na vrhu stupca). Time označimo 

sve ćelije u izabranom stupcu. 

Više susjednih stupaca označimo tako da pritisnutom lijevom tipkom miša vučemo po 

zaglavlju stupaca u željenom smjeru. Više susjednih stupaca možemo označiti i tako da 

najprije označimo prvi stupac, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na slovo krajnjeg 

stupca u nizu. 


MODUL 4

Za označavanje više stupaca koji nisu susjedni najprije označimo prvi stupac, držimo 

pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg stupca koji želimo označiti. 

Da bismo poništili označavanje stupaca, kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu. 

Slika 4.45 Označeni stupci 

4.3.1.3 Umetanje i brisanje redaka i stupaca 

Za umetanje ćelija, redaka i stupaca u radni list koristimo naredbe iz izbornika umetanje 

(Insert) ili iz objektnog izbornika koji se pojavi kada desnom tipkom miša kliknemo 

na označeni redak, stupac ili ćeliju. 

Za umetanje više redaka najprije označimo toliko 

redaka koliko novih želimo umetnuti. 

Slika 4.47 Umetanje više redaka odjednom pomoću objektnog izbornika 

Novi redak umetne se iznad označenog retka, a 

posljednji redak radnog lista izbriše se. U Excelu 

2003 radni list uvijek ima 65.536 redaka. Najprije 

označimo redak iznad kojeg želimo umetnuti 

novi, a zatim u izborniku umetanje (Insert) 

biramo naredbu Reci (Rows). 

Drugi način: na označeni redak kliknemo 

desnom tipkom miša pa na naredbu umetni 

(Insert). 

Slika 4.46 Izbornik Umetanje (Insert) 

PRO-MIL 

Iv-33 

4 Tablice

U primjeru na slici 4.47, umetnut će se jedan novi redak iznad retka br. 3 te dva nova 

retka iznad retka br. 6. 

Novi stupac umetne se ispred označenog stupca, a ostali stupci pomaknu se udesno. 

Najprije označimo stupac ispred kojeg želimo umetnuti novi, kliknemo na njega desnom 

tipkom miša i izaberemo naredbu umetni (ili kliknemo na izbornik umetanje (Insert) → 

Stupci (Columns)). Novi stupac umetne se lijevo od označenog. 

Za umetanje više stupaca odjednom potrebno je označiti toliko stupaca koliko novih 

želimo umetnuti. 

Slika 4.48 Umetanje stupaca 

Odabirom naredbe Ćelije (Cells) otvara se dijaloški 

okvir u kojem također možemo birati umetanje dodatnog 

retka ili stupca. 

brisanje redaka i stupaca 

Slika 4.49 Umetanje retka pomoću naredbe Umetanje → Ćelije 


MODUL 4 

Ako je označena samo jedna 

ćelija (oko nje je crni okvir), u 

izborniku umetanje (Insert) 

možemo birati umetanje 

retka, stupca ili ćelije. Naredbom 

Reci (Rows) umetnut će 

se novi redak iznad označene 

ćelije, a naredbom Stupci 

(Columns) novi stupac lijevo 

od ćelije. 

Da bismo izbrisali redak najprije ga označimo, a zatim kliknemo na izbornik uređivanje 

(Edit) → Izbriši (Delete). Drugi način je da na označeni redak kliknemo desnom tipkom 

miša pa na naredbu Izbriši (Delete) . 

Za brisanje više redaka najprije označimo sve retke koje želimo izbrisati pa tek tada biramo 

naredbu za brisanje.

Za brisanje stupca kliknemo na označeni stupac desnom tipkom miša pa na naredbu 

Izbriši (Delete) ili izbornik uređivanje (Edit) → Izbriši (Delete). 

4.3.1.4 Mijenjanje širine stupca i visine retka 

PRO-MIL 

Želimo li izbrisati samo sadržaj 

označenih redaka ili stupaca, u 

izborniku uređivanje (Edit) biramo 

naredbu Očisti (Clear) → 

Sadržaj (Contents) ili pritisnemo 

tipku Delete. 

U radu s tablicama često je potrebno prilagoditi visinu redcima ili širinu stupcima kako 

bi se vidio sadržaj ćelija. Ukoliko je neprilagođena visina redaka i širina stupaca, ne vidimo 

dio teksta ćelije ili umjesto brojki vidimo povisilice (######) jer je ćelija preuska da 

bi prikazala broj zbog formata (oblika) znakova koje smo odredili. Visinu redaka i širinu 

stupaca možemo podesiti pomoću miša i uporabom naredbi u izborniku Oblikovanje 

(Format) ili iz objektnog izbornika. 

visinu retka prilagođavamo tako da postavimo pokazivač miša uz donji rub zaglavlja 

(broja) retka te pritisnutom lijevom tipkom miša povučemo rub retka prema dolje, ako 

želimo povećati visinu retka, ili prema gore da bismo mu smanjili visinu. Prilikom povlačenja 

miša pojave se isprekidane crte uz rubove retka koje nam pokazuju njegovu visinu i 

zaslonski opis s trenutnom visinom retka (na slici 21,00). 

Slika 4.51 Podešavanje visine retka 

Slika 4.50 Brisanje stupca 

Za određivanje točne visine retka kliknemo na redak desnom tipkom miša i izaberemo 

naredbu visina retka... (Row Height). U dijaloškom okviru upišemo vrijednost za visinu i 

kliknemo na u redu (OK). 

Iv-35 

4 Tablice

Slika 4.52 Određivanje točne visine retka 

Naredbe za određivanje visine retka možemo birati i u izborniku Oblikovanje (Format) 

→Retka (Row) gdje biramo naredbe visina... (Height) za određivanje točne visine retka. 


MODUL 4 

Slika 4.53 Izbornik Oblikovanje i 

naredbe za oblikovanje retka 

Želimo li visinu retka prilagoditi sadržaju, naročito ako je sadržaj pojedinih ćelija ispisan 

u dva ili više redaka, dva puta kliknemo uz donji rub retka. Time se visina retka optimalno 

prilagodi visini sadržaja u retku. Isto možemo postići i pomoću izbornika Oblikovanje 

(Format) → Retka (Row) → Samoprilagodi (AutoFit). 

Širinu stupca podesimo tako da postavimo pokazivač miša uz desni rub stupca u zaglavlju, 

pritisnemo lijevu tipku i vučemo miš u željenom smjeru, ovisno o tome želimo li 

stupac suziti ili proširiti. 

Slika 4.54 Proširenje stupca pomoću miša 

Želimo li širinu stupca prilagoditi najdužem zapisu u stupcu (optimalnu širinu), dva puta 

kliknemo na desni rub stupca u zaglavlju. 

Drugi način je da u izborniku Oblikovanje (Format) → Stupca (Column) izaberemo 

naredbu → Širina (Width), što otvara dijaloški okvir u koji unosimo vrijednost za točnu

širinu stupca. Za podešavanje širine stupca prema najdužem zapisu, biramo naredbu 

Samoprilagodi označeno (AutoFit Selection). 

Slika 4.55 Naredbe za oblikovanje stupca 

Pomoću naredbe Standardna širina (Standard Width) određujemo širinu svih stupaca 

na radnom listu. Pozivanjem naredbe otvara se dijaloški okvir u koji unosimo vrijednost 

za standardnu širinu stupaca. Po zadanom standardna širina je 8,43, ali ako odredimo 

drugu vrijednost (npr. 10), širina svih stupaca na radnom listu bit će 10. 

Širinu stupca možemo promijeniti i pomoću naredbe Širina stupca.... (Column Width) iz 

objektnog izbornika. 

4.3.1.5 Zamrzavanje i odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca 

Za pregledavanje radnog lista s mnogo podataka pomičemo se u željenom smjeru pomoću 

okomitog i vodoravnog klizača ili pomoću tipki Page up i Page Down. 

Prilikom kretanja pomičemo cijeli radni list u željenom smjeru tako da vidimo podatke, 

ali ne i naslove stupaca ili redaka, odnosno natpise što podaci u stupcima i redcima 

predstavljaju. Da bismo učvrstili naslove stupaca i redaka kako bi uvijek bili vidljivi na 

zaslonu, potrebno je zamrznuti okno (redak ili stupac s naslovima podataka). 

Za zamrzavanje naslova stupaca potrebno je označiti redak (ili ćeliju) iznad kojeg 

želimo zamrznuti okno, a za zamrzavanje naslova redaka treba označiti stupac (ćeliju) 

desno od onog koji želimo zamrznuti. 

Okno se zamrzne iznad i lijevo od ćelije koja je bila označena prije korištenja naredbe. 

Nakon što označimo ćeliju, u izborniku Prozor (Window) biramo naredbu Zamrzni 

okna (Freeze Panes). Na radnom listu pojavi se crna crta razgraničenja između zamrznutog 

okna i ostatka podataka. Sada možemo pomicati podatke, a naslovi su uvijek vidljivi 

na vrhu stupca ili na početku retka. 

PRO-MIL 

Iv-37 

4 Tablice

Slika 4.56 Zamrznuta okna 

Za uklanjanje – odmrzavanje zamrznutog okna potrebno je izabrati naredbu Odmrzni 

okna (Unfreeze Panes) u izborniku Prozor (Window). 

4.3.2 Radni listovi 

4.3.2.1 Prijelaz među radnim listovima 

Radna knjiga sastoji se od radnih listova na kojima kreiramo tablice i unosimo podatke 

te nad njima obavljamo razne izračune. Po zadanim postavkama radna knjiga sadrži tri 

radna lista. 

Radni list koji vidimo na zaslonu je aktivni radni list i njegova kartica je bijele boje (na 

slici List2). To je list na kojem radimo. Kartice neaktivnih radnih listova sive su boje. 

Na drugi radni list prelazimo klikom na karticu s njegovim imenom, npr. List3. 


MODUL 4 

Ako radna knjiga ima više radnih listova tada 

da ne vidimo sve njihove nazive. Za prikaz 

naziva koristimo gumbe sa strelicama ispred 

kartica radnih listova. Pomoću njih možemo 

prikazati karticu prvog, prethodnog, sljedećeg i 

posljednjeg radnog lista u knjizi. 

Slika 4.57 Prijelaz na List3 

Želimo li usporediti podatke na više radnih listova, potrebno je te radne listove prikazati 

na zaslonu pomoću izbornika Prozor (Window) → Novi prozor (New Window). Otvara 

se novi prozor iste radne knjige koji u svom nazivu ima ime radne knjige i broj 2.

Slika 4.58 Raspoređivanje prozora iste radne knjige 

PRO-MIL 

Zatim prozore radne knjige rasporedimo 

na zaslonu (izbornik Prozor 

(Window) → Rasporedi (Arrange…) 

tako da u dijaloškom okviru Raspoređivanje 

prozora izaberemo opciju 

“popločeno” (Tiled) (prozori radne 

knjige razmjeste se poput pločica) i 

potvrdimo opciju “Prozore aktivne 

radne knjige” (Windows of active 

workbook) – inače će Excel prikazati 

prozore svih otvorenih radnih knjiga, 

a ne radnih listova. 

Nakon što rasporedimo prozore aktivne radne knjige, u svakom prozoru izaberemo odgovarajući 

radni list. Na drugi radni list prelazimo klikom na prozor u kojem je prikazan. 

Otvorene prozore iste radne knjige zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) na naslovnoj 

traci prozora u kojem je prikazan radni list. 

Slika 4.59 Prijelaz u prozor drugog radnog lista 

4.3.2.2 Umetanje novog radnog lista i brisanje radnog lista 

Zatreba li nam dodatni radni list, umetnut ćemo ga pomoću izbornika umetanje (Insert) 

→ Radni list (Worksheet). Novi radni list umetne se ispred aktivnog radnog lista, dakle 

onog čija je kartica bijele boje. 

Iv-39 

4 Tablice

Drugi način je da na radni list ispred kojeg želimo umetnuti novi kliknemo desnom tipkom 

miša, izaberemo naredbu umetni… (Insert…) te u dijaloškom okviru biramo Radni 

list (Worksheet). 

Slika 4.60 Umetanje radnog lista 

Za umetanje više radnih listova odjednom potrebno je označiti toliko radnih listova 

koliko novih želimo umetnuti, a tek tada koristiti naredbu umetanje (Insert) → Radni 

list (Worksheet). 

brisanje radnog lista 

Aktivni radni list izbrišemo pomoću izbornika uređivanje (Edit) → Izbriši list (Delete 

Sheet). 

Drugi način: desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista i iz objektnog izbornika 

izaberemo naredbu Izbriši (Delete). 

U oba slučaja Excel će nas upozoriti da će list (listovi) biti trajno izbrisan. Brisanje radnog 

lista potvrđuje se klikom na Izbriši (Delete). 

Za brisanje više radnih listova odjednom najprije označimo odgovarajuće radne listove 

(aktivni radni list, tipka Ctrl i klik na svaki sljedeći list), a zatim koristimo naredbu za 

brisanje radnih listova. 


MODUL 4

4.3.2.3 Dobra praksa u imenovanju radnih listova 

Radne listove ne koristimo samo za kreiranje tablica s podacima i obavljanje izračuna, 

nego i za organizaciju podataka unutar radne knjige. Tako na jednom radnom listu 

možemo imati tablicu s proračunom, a na drugom grafički prikaz obrađenih podataka ili 

objašnjenja za pojedine stavke. 

Prema zadanim postavkama radni listovi imaju naziv List1-List3. Kad umetnemo novi 

list u radnu knjigu on dobiva generički naziv List4, a svakom sljedećem dodanom listu 

povećava se broj u nazivu (List5, List 6…). 

Generički nazivi radnih listova otežavaju organizaciju podataka i snalaženje u radnoj 

knjizi. Zato je poželjno da radni list ima smisleni naziv koji će nam nedvojbeno govoriti 

kakvi se podaci na njemu nalaze, npr. obračun radnih sati, Prodaja Siječanj itd.. 

Takvo ime označava namjenu radnog lista, olakšava rad s radnim listom (premještanje, 

kopiranje, brisanje) kao i uključivanje podataka s radnog lista u formule kada to izračun 

zahtijeva (konsolidacija podataka i slično). 

4.3.2.4 Kopiranje, premještanje i preimenovanje radnog lista 

Radni list možemo kopirati u istoj radnoj knjizi ili u drugu radnu knjigu. 

Za kopiranje aktivnog radnog lista (ili više označenih radnih listova) koristimo izbornik 

uređivanje (Edit) → Premjesti ili kopiraj list (Move or Copy Sheet) ili objektni izbornik 

(desni klik na karticu lista) → Premjesti ili kopiraj… (Move or Copy). 

Otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo: 

1. knjigu u koju želimo kopirati označeni radni list 

2. mjesto u radnoj knjizi, odnosno ispred kojeg radnog lista će se označeni radni list 

kopirati. 

Slika 4.61 Kopiranje radnog lista u drugu (novu) radnu knjigu 

PRO-MIL 

Iv-41 

4 Tablice

U polju u knjigu: (To book:) biramo radnu knjigu. U ovom polju ponuđena je aktivna 

radna knjiga. Ako želimo radni list kopirati u drugu radnu knjigu, pomoću strelice polja 

otvaramo popis dostupnih radnih knjiga te izaberemo željenu radnu knjigu. Ciljna radna 

knjiga (ona u koju želimo kopirati radni list) mora prethodno biti otvorena inače neće biti 

dostupna za odabir. 

U polju Prije lista: (Before sheet) nalazi se popis radnih listova izabrane radne knjige. 

Biramo list ispred kojeg ćemo kopirati označeni (aktivni) radni list. 

Za kopiranje radnog lista potvrdimo opciju Napravi kopiju (Create a copy) i kliknemo na 

u redu (OK). 

Radni list možemo kopirati i pomoću miša tako da držimo pritisnutu lijevu tipku na kartici 

radnog lista i tipku Ctrl na tipkovnici. Kad pokazivač miša promijeni oblik u strelicu 

ispod koje se nalazi list papira s znakom plus (+) (oznaka kopiranja), povučemo „papir“ do 

mjesta na koje želimo list kopirati (npr. ispred lista 1). Najprije otpustimo tipku miša, a 

tek tada tipku Ctrl (inače će se radni list premjestiti, a ne kopirati). Dok povlačimo miš, 

mala crna strelica pokazuje odredište. 

Slika 4.62 Kopiranje radnog lista pomoću tipke Ctrl i miša 

Kopija radnog lista ima naziv originala i broj (2) u nastavku, npr. Poslovnice (2). Kopiranom 

radnom listu promijenimo ime. 

Za premještanje radnog lista na drugo mjesto u istoj radnoj knjizi ili u drugu radnu knjigu, 

koristimo istu naredbu Premjesti ili kopiraj list (Move or Copy Sheet) iz izbornika 

uređivanje (Edit). 

U dijaloškom okviru (vidi sliku 4.61) u polju u knjigu: (To book:) odredimo radnu knjigu 

u koju želimo premjestiti označeni radni list, a u polju Prije lista: (Before sheet) biramo 

list ispred kojeg ćemo označeni radni list premjestiti. Kliknemo na u redu (OK). 

Radni list možemo premjestiti i pomoću miša. Držimo pritisnutu lijevu tipku na kartici 

radnog lista da pokazivač miša promijeni oblik u strelicu ispod koje se nalazi list papira. 

Zatim povučemo „papir“ do mjesta na koje želimo list premjestiti (npr. ispred lista 2) i 

otpustimo tipku miša. Dok povlačimo miš, mala crna strelica pokazuje odredište. 


MODUL 4

Za promjenu imena radnom listu, dva puta kliknemo na njegov sadašnji naziv kako bi 

se označio. Pomoću tipke Delete izbrišemo trenutni naziv radnog lista, upišemo novi i 

pritisnemo tipku Enter. 

Drugi način je da desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista i izaberemo 

naredbu Preimenuj (Rename). Odmah se označi naziv radnog lista nakon čega upišemo 

novo ime i pritisnemo tipku Enter. 

Slika 4.63 Preimenovanje radnog lista 

Isto možemo postići i pomoću izbornika Oblikovanje (Format) → Lista (Sheet) → 

Preimenuj (Rename). 

PRO-MIL 

Iv-43 

4 Tablice

4.4 Formule i funkcije 

Excel ne koristimo samo za kreiranje tablica i spremanje podataka, nego i za izvođenje 

izračuna nad podacima. Pod izračunom podrazumijevamo izračunavanje formula i 

funkcija te prikaz njihovih vrijednosti u ćelijama. U ćeliji je prikazan rezultat formule ili 

funkcije, a formula (funkcija) vidi se na traci Formula kao što prikazuje slika. 

Slika 4.64 Prikaz formule i rezultata 

Formule kreiramo sami ovisno o tome što izračunom želimo postići, a za složenije 

izračune koristimo funkcije jer one sadrže skup formula potrebnih za izračun različitih 

proračuna (matematičkih, financijskih, statističkih, itd.). 

4.4.1 Aritmetičke formule 

4.4.1.1 Uporaba formula 

Formulu se sastoji od podatka i aritmetičkih operatora. Podatak može biti broj ili bilo 

koja vrijednost kojom možemo vrednovati rezultat. 

U pisanju formula koristimo precizne adrese ćelija u kojima se nalaze podaci za izračun 

što ima višestruke prednosti: 

• nepotrebno ponavljanje unosa istog podatka 

• promjenom vrijednosti u bilo kojoj ćeliji uključenoj u formulu (funkciju) Excel 

automatski preračunava rezultat 

Pomoću automatske ispune, formula ili funkcija kopira se u susjedne ćelije te i obavlja 

izračun nad podacima u stupcima ili redcima preko kojih povlačimo držač za ispunu. 


MODUL 4

4.4.1.2 Pisanje formula korištenjem adresa ćelija i aritmetičkih 

operatora 

Formulu započinjemo znakom jednakosti (=) iza kojeg unosimo podatke (brojeve ili adrese 

ćelija) i oznaku matematičke operacije. Za adrese ćelija upotrebljavamo velika tiskana 

slova, a između znakova ne smije biti razmak. Pogriješimo li u pisanju formule, Excel nas 

upozori na grešku. Grešku ispravimo tako da dva puta kliknemo u ćeliju kako bi se u njoj 

pojavio kursor i ispravimo formulu. 

U formulama se koriste sljedeći aritmetički operatori: 

Oznaka Matematička operacija 

+ zbrajanje 

- oduzimanje 

* množenje 

/ dijeljenje 

^ potenciranje 

% postotak 

Formulu pišemo tako da najprije označimo ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, napišemo 

znak jednakosti te adrese ćelija s podacima za izračun i aritmetičke operatore, npr. 

=C2+C3+C4-(C5/E3)... 

ili upišemo brojeve koje želimo zbrojiti, npr. =3+5. Brojeve i adrese ćelija možemo kombinirati, 

npr. =C2/5. 

Adrese ćelija možemo upisivati u formulu ili ih označiti mišem (kad upišemo znak 

jednakosti, kliknemo na ćeliju C2 i njena adresa unese se u formulu, upišemo znak + pa 

kliknemo na ćeliju C3 itd.). 

Nakon što napišemo formulu, potvrdimo unos u ćeliju pritiskom na tipku Enter ili kliknemo 

na gumb unos na traci Formula. 

Na ovaj način pišemo formule za različite izračune, ovisno o potrebama. Na sljedećoj slici 

je primjer izračuna postotka. 

PRO-MIL 

Slika 4.65 Računanje postotka 

Iv-45 

4 Tablice

4.4.1.3 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka 

Kad pogriješimo u pisanju formule, Excel će upozoriti na grešku te je možemo ispraviti. 

Za lakše razumijevanje najčešćih pogrešaka, pogledajte sljedeću tablicu: 

Pogreška Opis (značenje) 

#NAZIV? 

#NAME? 

#DIJ/0! 

#DIV/0! 

Excel ne prepoznaje tekst u formuli (pogrešno napisan naziv 

funkcije ili ispušteno dvotočje u referenci raspona) 

dijeljenje s nulom 

#REF! neispravna referenca ćelije 

Za ispravak greške najprije označimo ćeliju koja prikazuje grešku, a zatim kliknemo na 

gumb i odgovarajuću naredbu. Uočimo li odmah u čemu smo pogriješili, dva puta 

kliknemo u ćeliju i ispravimo grešku. 

Slika 4.66 Ispravak greške 

4.4.1.4 Korištenje relativnih i apsolutnih adresa ćelija u formulama 

Adresa ćelije je položaj ćelije u tablici, a određena je slovom stupca i brojem retka u kojem 

se ćelija nalazi. Adresa ćelije može biti relativna, apsolutna i mješovita. 

Relativne adrese ćelija su adrese A1, A2, A3, a temelje se na relativnom položaju ćelije 

koja sadrži formulu i ćelije na koju se referenca odnosi. Kod kopiranja ćelije s formulom 

njena se relativna adresa prilagodi novoj lokaciji u tablici, a samim time i adrese ćelija s 

podacima uključenih u formulu. Promotrite sljedeću sliku. 


MODUL 4

Slika 4.67 Relativne adrese ćelija 

Funkcija u ćeliji F2 zbraja raspon C2:E2. Kopiranjem funkcije pomoću automatske ispune 

u donje ćelije, Excel je prilagodio adrese raspona tako da funkcija SUM uvijek zbraja 

raspon ćelija lijevo. Funkciji u ćeliji F6 prilagodio je broj retka raspona u =SUM(C6:E6). 

Excel na isti način prilagođava sve formule s relativnim adresama, bez obzira kopiramo li 

ih ispunom u retku ili stupcu ili koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste). 

Kad imamo formulu u kojoj uvijek upućujemo na istu ćeliju, adresu te ćelije moramo 

označiti kao apsolutnu kako je Excel prilikom kopiranja formule ne bi prilagođavao. U 

protivnom, rezultat formule bio bi netočan podatak ili greška zbog neadekvatnog podatka 

u ćeliji. 

Slika 4.68 Pogreška vrijednosti u izračunu 

Na slici je primjer preračunavanja cijena u kune, a 

tečaj za EUR nalazi se u ćeliji B2. Kopiranjem formule 

iz ćelije B5 Excel je prilagodio relativne adrese. Tako 

je adresu ćelije s tečajem B2 prilagodio u B3, pa u B4. 

Vrijednost 18,21 EUR množio je s nulom jer ćelija B3 

ne sadrži podatak, a u ćeliji B7 javio je grešku vrijednosti 

jer ne može množiti broj iz ćelije A7 s tekstom u 

ćeliji B4. 

Zato je potrebno ćeliji B2 dodijeliti apsolutnu adresu kako bi formula uvijek upućivala na nju. 

apsolutna adresa je adresa ćelije sa stalnim (fiksnim) položajem na radnom listu i njena 

se referenca kopiranjem ili premještanjem formule ne mijenja. Apsolutnu adresu prepoznajemo 

po znaku $ ispred reference za stupac i redak ćelije (u prikazanom primjeru 

$B$2). 

PRO-MIL 

Iv-47 

4 Tablice

4.4.2 Funkcije 

Ćeliji s apsolutnom adresom možemo dodijeliti ime 

te to ime koristiti u formuli. 

Ime ćeliji odredimo tako da je označimo, a zatim u 

okvir naziva upišemo odgovarajuće ime, npr. “Tečaj”, 

i pritisnemo tipku Enter. Zatim ime ćelije koristimo 

u formuli kao što je prikazano na sljedećoj slici. 

Slika 4.69 Apsolutna adresa 

Funkcija je skup unaprijed definiranih formula koje se izvode po zadanom redoslijedu. 

Excel sadrži tristotinjak funkcija za obavljanje različitih matematičkih, financijskih, statističkih, 

logičkih i drugih izračuna, grupiranih prema namjeni. 

4.4.2.1 Korištenje osnovnih funkcija 

Funkcija se sastoji od naziva funkcije (govori Excelu što treba izračunati) i argumenata 

(adresa ćelija s podacima s kojima treba napraviti izračun). 

Funkciju biramo pomoću gumba umetni funkciju (Insert Function) na traci Formula 

ili pomoću izbornika umetanje (Insert) → Funkcija.... (Function…). 

Otvara se dijaloški okvir umetanje funkcije (Insert Function) u kojem najprije biramo 

kategoriju funkcije, a zatim unutar izabrane kategorije samu funkciju. 


MODUL 4 

Slika 4.70 Ćelija s imenom

Slika 4.71 Biranje funkcije 

Po odabiru funkcije otvara se dodatni dijaloški okvir argumenti funkcije (Function Arguments), 

u kojem je potrebno odrediti raspon ćelija (ili više raspona – do 30) nad kojima 

će funkcija obaviti izračun. 

Spomenut ćemo nekoliko osnovnih funkcija. 

Funkcija SuM za zbrajanje podataka 

Za zbrajanje podataka koristimo matematičku funkciju SUM koja izgleda ovako: 

=SUM(C2:C12). Znak dvotočja (:) označava raspon ćelija nad kojima će se obaviti zbrajanje, 

u ovom slučaju zbrojit će se vrijednosti u ćelijama od C2 do C12. 

Raspon ćelija za zbrajanje označimo pritisnutom tipkom miša, a za označavanje više 

raspona držimo pritisnutu tipku Ctrl te mišem označimo raspone. Kad označimo više 

raspona, Excel svaki raspon i argumente raspona unutar zagrada funkcije označi drugom 

bojom. 

PRO-MIL 

Iv-49 

4 Tablice

Ako dijaloški okvir prekriva ćelije raspona koji želimo unijeti u funkciju, pomoću crvene 

strelice na kraju polja Number1 privremeno sažmemo dijaloški okvir, označimo potreban 

raspon i vratimo dijaloški okvir. Sljedeći raspon unosimo tako da kliknemo unutar 

polja Number2 i unesemo (označimo) odgovarajući raspon ćelija itd. 

Slika 4.72 Funkcija SUM 

Funkciju SuM možemo sami upisati u ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, a možemo 

i koristiti gumb automatski zbroj (AutoSum) na standardnoj alatnoj traci. U označenoj 

ćeliji pojavi se funkcija =SUM(:) s ponuđenim rasponom ćelija. Ako raspon ćelija 

odgovara, pritisnemo tipku Enter, a ako ne odgovara, označimo potreban raspon mišem 

(ili upišemo promjenu) prije nego što potvrdimo unos funkcije u ćeliju. 

Funkcija avERaGE za računanje prosjeka 

Funkcija avERaGE izračunava prosječnu vrijednost, aritmetičku sredinu argumenata 

unutar funkcije, a nalazi se u skupini statističkih funkcija. 

Za računanje prosjeka najprije označimo ćeliju u koju ćemo smjestiti rezultat, izaberemo 

funkciju avERaGE (pomoću gumba umetni funkciju (Insert Function) ili izbornika 

umetanje (Insert)) te odredimo argumente funkcije (mišem označimo raspon ćelija u 

tablici). 


MODUL 4 

Slika 4.73 Funkcija AVERAGE

Funkcije Minimum i Maksimum 

Funkciju avERaGE možemo izabrati među funkcijama koje se 

pojave u izborniku kada kliknemo na strelicu gumba automatski 

zbroj, a možemo je i sami upisati direktno u ćeliju u kojoj računamo 

prosjek (upišemo =AVERAGE i raspon ćelija za koje izračunavamo 

prosjek). 

Slika 4.74 Odabir funkcije Prosjek (Average) pomoću gumba Automatski zbroj 

Funkcija Minimum (MIN) vraća najmanju vrijednost unutar označnog raspona zanemarujući 

pritom tekst i logičke vrijednosti, a funkcija Maksimum (MaX) vraća najveći broj 

unutar označenog raspona. 

Obje funkcije nalaze se u grupi statističkih funkcija, a možemo ih izabrati pomoću gumba 

umetni funkciju (Insert Function), gumba automatski zbroj (AutoSum) ili ih sami 

upisati u odgovarajuću ćeliju. 

Slika 4.75 Primjer funkcije MIN 

U primjeru na slici, funkcija Minimum (MIN) vratit će 

najmanju vrijednost (1.330) unutar označenog raspona 

F2:F12. 

Slika 4.76 Primjer unosa funkcije MAX 

PRO-MIL 

Iv-51 

4 Tablice

Funkcija COuNT 

Funkcija COuNT (Brojač) broji ćelije koje sadrže brojčane vrijednosti kao i brojeve u 

popisu argumenata. Funkciju COuNT koristimo da bismo prikazali broj brojčanih stavki 

unutar raspona ili u nizu brojeva. 

Funkcija COuNT broji argumente koji su brojevi, datumi i brojevi prikazani kao tekst, a 

zanemaruje tekst koji ne može prevesti u brojeve, vrijednosti pogrešaka, logičke vrijednosti 

i prazne ćelije. 

Njen dijaloški okvir prikazan je na sljedećoj slici, a možemo je aktivirati na isti način kao 

i ostale funkcije u Excelu. 

Slika 4.77 Primjer funkcije COUNT 

Funkcija COuNT zbrojila je ćelija koje sadrže brojčanu vrijednost u rasponu A2:A9. 

Rezultat je 5 ćelija. Ćelija A7 je prazna, a ćelije A6 i A8 sadrže tekst. 

Funkcija COuNTa 

Funkciju COuNTa koristimo za brojanje ćelija koje nisu prazne u označenom rasponu 

ili nizu. Funkcija broji ćelije koje sadrže podatke i vrijednosti navedene kao argument. 

Funkcija Counta zanemaruje prazne ćelije. 


MODUL 4 

Slika 4.78 Primjer 

funkcije COUNTA

U primjeru na slici rezultat funkcije COuNTa je 6, jer označeni raspon sadrži šest ćelija 

sa sadržajem. 

Slika 4.79 Primjer funkcije Counta koja broji ćelije i broj naveden kao argument 

U drugom primjeru funkcija broji ćelije sa sadržajem i ćelije koje sadrže broj 8. Rezultat 

funkcije je 7. 

Funkcija COuNTbLaNK 

Funkcija COuNTbLaNK broji prazne ćelije unutar navedenog raspona. Pritom izostavlja 

ćelije s vrijednošću 0. 

Funkcija ROuND 

Slika 4.80 Primjer funkcije COUNTBLANK 

Funkciju ROuND koristimo za zaokruživanje brojeva ili rezultata formula, a njena sintaksa 

je =ROUND(broj;br.dec.mjesta). 

Npr. =ROUND(123,456;2) zaokružit će broj 123,456 na dva decimalna mjesta. 

Umjesto broja može se upisati formula ili funkcija čiji će se rezultat zaokružiti na odgovarajući 

broj decimalnih mjesta. 

PRO-MIL 

Iv-53 

4 Tablice

Zašto je potrebno zaokruživanje brojeva? 

Prilikom izračuna Excel izračunava rezultat na 15 decimalnih mjesta i takav broj sprema 

u ćeliju te koristi u daljnjim izračunima. S druge strane, izgled broja u ćeliji određen je 

oblikovanjem ćelije (broj decimalnih mjesta ili stil zareza) pa je prikaz broja zaokružen 

na broj decimala određen oblikovanjem. 


MODUL 4 

To znači da se izgled 

prikazanog broja i broja 

pohranjenog u ćeliji 

razlikuje. 

Promotrite sliku 4.81. 

Slika 4.81 Zaokruživanje brojeva 

U primjeru na slici djeluje kao da je pogrešno izračunat rezultat u ćeliji C3 zato što je 

oblikovanjem zaokružen prikaz rezultata na dvije decimale, a ne stvaran rezultat. 

4.4.2.2 Korištenje logičke funkcije IF 

Funkcija IF nalazi se u grupi logičkih funkcija i koristi se za postavljanje uvjeta. Funkcija 

IF provjerava je li uvjet zadovoljen te daje vrijednost TRUE ako je uvjet zadovoljen ili 

drugu vrijednost FALSE ako uvjet nije zadovoljen. 

Sintaksa funkcije je =IF(logical_test;value_if_true;value_if_false) – uvjet;vrijednost ako 

je zadovoljen;vrijednost ako nije zadovoljen. 

Primjer funkcije IF prikazan je na sljedećoj slici: 

Ako je iznos u stupcu 

„Ukupno“ (H) veći od 

20.000,00, rabat je 10%, 

a ako nije, rabat je 0%. 

Za postavljanje više 

uvjeta može se unutar 

jedne IF funkcije 

ugraditi jedna ili više 

dodatnih IF funkcija. 

Slika 4.82 Primjer funkcije IF

4.5 Oblikovanje ćelija 

Tablice s podacima bile bi nepregledne kada ne bismo koristili odgovarajuća oblikovanja. 

Excel omogućuje primjenu različitih oblikovanja za prikaz brojeva, datuma, teksta, a ćelije 

(stupce i retke) možemo obrubiti obrubom različite crte, boje i debljine. Za primjenu 

oblikovanja koristimo alatnu traku Oblikovanje (Formatting) prikazanu na sljedećoj slici 

i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells). 

4.5.1 Brojevi i datumi 

Slika 4.83 Alatna traka Oblikovanje 

Proračunske tablice uglavnom sadrže brojeve (vrijednosti) i datume. Excel nudi pregršt 

mogućnosti za njihovo oblikovanje (prikaz). 

4.5.1.1 Oblikovanje ćelija za prikaz brojeva 

Brojevi su nakon unosa prikazani onako kako smo ih upisali, a naknadno određujemo 

njihovo oblikovanje. Brojeve možemo prikazati s različitim brojem decimalnih mjesta te s 

oznakom tisućice ili bez nje. 

Najprije označimo ćelije u kojima želimo oblikovati brojeve, a zatim koristimo gumbe na 

traci Oblikovanje (Formatting) kako bismo im povećali ili smanjili broj decimalnih mjesta. 

Želimo li brojeve prikazati s dva decimalna mjesta i razdjelnikom tisućice, koristimo 

gumb Oblik zareza (Comma Style) . 

PRO-MIL 

Iv-55 

4 Tablice

Pomoću izbornika Oblikovanje (Format) → Ćelije (Cells) otvaramo istoimeni dijaloški 

okvir pomoću kojeg također određujemo oblikovanje brojeva. Na kartici broj (Number) 

određujemo broj decimalnih mjesta, hoće li se koristiti razdjelnik tisućica (potvrdimo ili 

isključimo opciju) te biramo na koji način će se prikazati negativni brojevi. 

Slika 4.84 Oblikovanje brojeva pomoću dijaloškog okvira 

Važno je napomenuti da se smanjenjem broja decimalnih mjesta višak brojeva u ćeliji ne 

briše, već se samo sakrije i zaokruži se prikaz broja na zadani broj decimala. Brojevi su 

i dalje zapisani u izvornom obliku i Excel će u svojim izračunima koristiti broj sa svim 

decimalama (pogledajte poglavlje 4.4.2.1. zaokruživanje brojeva – funkcija ROUND). 

4.5.1.2 Oblikovanje ćelija za prikaz datuma i valutnih simbola 


MODUL 4 

Datum unosimo u ćeliju u obliku dd/mm/ 

gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo ga 

kosom crtom (/) ili crticom (-). Naknadno 

određujemo oblik datuma pomoću dijaloškog 

okvira Oblikovanje ćelija (Format 

Cells) tako da na kartici broj (Number) 

biramo kategoriju Datum (Date). Zatim 

određujemo način prikaza datuma. 

Slika 4.85 Oblikovanje datuma

Želimo li u proračunskim tablicama prikazati brojeve s valutnom oznakom, najprije 

označimo ćelije na koje će se oblikovanje primijeniti. Zatim kliknemo na gumb valuta 

(Currency) na alatnoj traci Oblikovanje . Excel brojevima dodijeli oznaku valute kune. 

Za promjenu oznake valute u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija (Format Cells) na 

kartici broj (Number) biramo kategoriju valutna (Currency), a zatim u polju Simbol 

(Symbol) odgovarajuću valutu ($, € itd.). 

Slika 4.86 Odabir simbola valute 

4.5.1.3 Oblikovanje ćelija za prikaz postotka 

Za oblikovanje ćelija za prikaz postotka 

koristimo gumb Oblik postotka (Percent 

Style) i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija 

(Format Cells), karticu broj (Number), 

kategoriju Postotka (Percentage). 

Slika 4.87 Oblikovanje postotka pomoću dijaloškog okvira 

PRO-MIL 

Iv-57 

4 Tablice

Najprije označimo ćelije čiji sadržaj želimo oblikovati kao postotak, a zatim kliknemo na 

gumb Oblik postotka (Percent Style) ili oblik postotka odredimo u dijaloškom okviru. 

Slijedi unos brojeva u ćelije. Kad upišemo broj, on će imati oblik postotka. Npr. ako upišemo 

broj 10, broj će biti prikazan kao 10%. 

Prikaz postotka možemo dodijeliti već upisanim brojevima. U tom slučaju, Excel broju 

upisanom u ćeliju dodaje dvije nule i oznaku postotka – ako je u ćeliju upisan broj 1, 

klikom na gumb Excel će broj prikazati kao 100%, a broj 0,1 prikazat će kao 10%. Dakle, 

valja obratiti pozornost koristimo li naredbu za prikaz postotka prije, ili nakon unosa 

podataka u ćelije. 

4.5.2 Oblikovanje sadržaja ćelija 

Oblikovanje sadržaja podrazumijeva promjenu vrste pisma (fonta) i veličine slova te 

stilski dotjerivanje sadržaja: promjenu boje, kurziv, podebljan ili podcrtan sadržaj. Za 

oblikovanje sadržaja koristimo alatnu traku Oblikovanje (Formatting) ili dijaloški okvir 

Oblikovanje ćelija (Format Cells) karticu Font. 

4.5.2.1 Mijenjanje veličine i vrste fonta 

Veličinu fonta mijenjamo tako da pomoću strelice gumba veličina fonta (Font Size) 

otvorimo popis te izaberemo odgovarajuću veličinu (na slici veličina fonta 12). Odabirom 

broja s popisa prilagodi se veličina fonta u označenim ćelijama. 

Vrstu fonta mijenjamo na isti način pomoću gumba Font – u popisu fontova biramo 

odgovarajući font (na slici Antique Olive). 

Slika 4.88 Promjena vrste i veličine fonta 


MODUL 4 

Pomoću izbornika Oblikovanje (Format) 

→ Ćelije (Cells) otvaramo dijaloški okvir 

Oblikovanje ćelija (Format Cells) u kojem 

biramo karticu Font. 

U polju Font biramo vrstu fonta, a u polju 

veličina (Size) mijenjamo fontu veličinu. 

Na ovoj kartici možemo birati i efekte 

kao što su precrtana slova ili ispis označenog 

dijela teksta u ćeliji kao indeksa ili 

eksponenta.

Slika 4.89 Dijaloški okvir – kartica Font 

4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja podebljanjem, kurzivom i podcrtavanjem 

Sadržaj ćelija možemo ispisati na razne načine: podebljano, kurziv (ukošeno) i podcrtano 

te u raznim kombinacijama, npr. podebljano i kurziv. 

Za primjenu ovih oblikovanja koristimo gumbe na traci Oblikovanje ili oblikovanje 

biramo pomoću dijaloškog okvira Oblikovanje ćelija (slika 4.89) - u polju Stil fonta (Font 

style). 

Kad je na sadržaj u označenoj ćeliji primijenjeno određeno oblikovanje, ono je vidljivo 

na traci Oblikovanje i u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija na kartici Font. Gumb 

primijenjenog oblikovanja ima drugačiju podlogu (na sljedećoj slici je sadržaj ćelije 

podebljan i ukošen). Da bismo uklonili primijenjeno oblikovanje, ponovno kliknemo na 

odgovarajući gumb i deaktiviramo naredbu. 

Slika 4.90 Primijenjena oblikovanja u ćeliji 

PRO-MIL 

Iv-59 

4 Tablice

Sadržaj ćelije podcrtamo klikom na gumb Podcrtano (Underline). Sadržaj ćelije podcrtan 

je jednostrukom crtom. Za podcrtavanje sadržaja dvostrukom crtom koristimo 

dijaloški okvir Oblikovanje ćelija, karticu Font. U polju Podcrtano (Underline) biramo 

podcrtavanje dvostrukom crtom, a u polju zdesna biramo boju crte. 

Slika 4.91 Biranje i uklanjanje podcrtavanja 

Podcrtavanje uklanjamo odabirom opcije „Nema“ (None) u polju Podcrtano (Underline) 

ili koristimo gumb Poništi (Undo) neposredno nakon primjene oblikovanja. 

4.5.2.3 Mijenjanje boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije 

Radi boljeg uočavanja bitnih podataka sadržaj ćelije možemo ispisati drugačijom bojom 

ili promijeniti boju pozadine ćelije (a možemo i oboje). 

Za promjenu boje sadržaja ćelije koristimo gumb boja fonta (Font Color), a za boju pozadine 

ćelije gumb boja ispune (Fill Color) na traci Oblikovanje. 

Slika 4.92 Biranje boje fonta i boje ispune 


MODUL 4 

Klikom na strelicu gumba boja fonta 

ili boja ispune otvorimo paletu boja i 

izaberemo onu koja nam odgovara. Izabrana 

boja primjeni se na sadržaj označenih 

ćelija, odnosno ispuni pozadinu označenih 

ćelija izabranom bojom.

Boju fonta vraćamo klikom na „automatsko“ 

na vrhu palete boja, a boju ispune 

uklanjamo odabirom „bez ispune“ (No 

Fill). 

Boju fonta (sadržaja) ćelije možemo promijeniti 

i na kartici Font dijaloškog okvira 

Oblikovanje ćelija, a boju pozadine ćelije 

na kartici uzorci (Patterns). 

Na ovoj kartici, osim ispune ćelije odgovarajućom 

bojom, možemo izabrati odgovarajući 

uzorak za pozadinu ćelije te izabrati 

boju uzorka. 

Slika 4.93 Biranje uzorka pozadine ćelije 

4.5.2.4 Kopiranje oblikovanja ćelije 

Oblikovanje jedne ćelije ili raspona ćelija (vrstu i veličinu fonta, poravnanje, uvlake, boju 

fonta, boju pozadine ili obrube ćelije) možemo kopirati na drugu ćeliju ili drugi raspon 

ćelija. 

Za kopiranje oblikovanja koristimo alat Prenositelj oblikovanja (Format Painter) koji se 

nalazi na Standardnoj alatnoj traci. 

Najprije označimo ćeliju s oblikovanjem koje želimo prenijeti na druge ćelije i kliknemo 

na Prenositelj oblikovanja . Kad pokazivač miša promijeni oblik u kist, prevučemo 

kistom preko ćelija na koje želimo kopirati izabrano oblikovanje. Nakon što otpustimo 

tipku miša, Prenositelj oblikovanja automatski se isključi. 

Želimo li oblikovanje prenijeti na više odvojenih raspona, dva puta kliknemo na gumb 

Prenositelj oblikovanja. Gumb će ostati uključen tako dugo dok ponovno ne kliknemo 

na njega. Kad izabrano oblikovanje kopiramo na sve potrebne raspone, isključimo Prenositelj 

oblikovanja. 

PRO-MIL 

Iv-61 

4 Tablice

4.5.3 Poravnanja i rubovi 

4.5.3.1 Prelamanje teksta u ćeliji i nizu ćelija 

Prelamanje teksta koristimo kada sadržaj ćelije želimo ispisati u dva ili više redaka radi 

ljepšeg izgleda tablice. Tekst u ćeliji možemo prelomiti na dva načina. 

1. Označimo ćeliju u kojoj želimo prelomiti tekst i postavimo kursor ispred riječi 

koju želimo prenijeti u sljedeći redak iste ćelije. Zatim pritisnemo tipke alt+Enter 

čime premjestimo ostatak sadržaja u novi red te potvrdimo unos sadržaja u ćeliju. 

Tekst možemo prelomiti tijekom unosa sadržaja u ćeliju. 

2. Drugi način je da označimo redak (raspon) u kojem želimo lomiti tekst. Pomoću 

izbornika Oblikovanje (Format) → Ćelije (Cells) otvaramo dijaloški okvir. Na 

kartici Poravnanje (Alignment) potvrdimo opciju “Prelomi tekst” (Wrap text). 

4.5.3.2 Poravnanje teksta u ćeliji 

Sadržaj u ćeliji može biti poravnat vodoravno i okomito. 


MODUL 4 

Nakon prelamanja teksta potrebno je 

podesiti širinu stupca i visinu retka 

kako bi tekst u ćeliji izgledao onako 

kako smo zamislili. Poželjno je da 

visina retka u kojem prelamamo tekst 

bude “samoprilagodi”, kako bi se visina 

retka prelamanjem teksta automatski 

povećala. U suprotnom, kod točno 

određene visine retka postoji mogućnost 

da se dio sadržaja ćelije ne vidi. 

Slika 4.94 Prelamanje teksta u ćeliji 

Vodoravno poravnanje podrazumijeva poravnanje sadržaja između lijevog i desnog ruba 

ćelije. Sadržaj može biti poravnat uz lijevi rub ćelije, desni rub ćelije te centriran po 

sredini između lijevog i desnog ruba ćelije. Za vodoravna poravnanja sadržaja koristimo 

gumbe na alatnoj traci Oblikovanje ili dijaloški okvir Oblikovanje ćelije (Format Cells), 

karticu Poravnanje (Alignment) – polje vodoravno (Horizontal).

Okomito poravnanje podrazumijeva poravnanje sadržaja između gornjeg i donjeg ruba 

ćelije. Sadržaj može biti poravnat uz gornji rub ćelije, donji rub ćelije i po sredini. Okomito 

poravnanje sadržaja ćelije određujemo u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija 

(Format Cells), na kartici Poravnanje (Alignment) u polju Okomito (Vertical). 

Slika 4.95 Okomito poravnanje teksta 

Sadržaj ćelije možemo istovremeno poravnati i okomito i vodoravno, npr. centriramo 

sadržaj u ćeliji. 

Sadržaj tablice možemo ispisati i pod određenim kutom, uzlazno ili silazno, tako da na 

kartici Poravnanje (Alignment) u polju usmjerenje (Orientation) odredimo stupanj kuta 

ispisa sadržaja ćelije. 

Slika 4.96 Ispis sadržaja ćelije pod određenim kutom. 

PRO-MIL 

Iv-63 

4 Tablice

4.5.3.3 Spajanje ćelija i centriranje naslova preko niza ćelija 

Prvi redak tablice obično sadrži naziv tablice, odnosno opis podataka prikazanih u tablici. 

Naziv tablice obično centriramo preko širine cijele tablice, odnosno preko ćelija na čije 

se podatke opis odnosi. 

Za spajanje i centriranje naslova preko niza ćelija najprije označimo odgovarajući raspon 

ćelija te kliknemo na gumb Spoji i centriraj (Merge and Center) na traci Oblikovanje 

(Format). Ovom naredbom označene ćelije spoje se u jednu i tekst se centrira. 

Slika 4.97 Primjer spojenih i centriranih naslova 

Ovako centriranom naslovu možemo naknadno promijeniti poravnanje (uz lijevi ili desni 

rub ćelije) koristeći gumbe na alatnoj traci. 

Da bismo razdvojili spojene ćelije, najprije označimo ćeliju koja je nastala spajanjem i ponovno 

kliknemo na gumb Spoji i centriraj. Spojena ćelija rastavi se na sastavne dijelove, 

a njen sadržaj ostaje u prvoj ćeliji raspona. 

Spajanje i centriranje naslova moguće je i pomoću dijaloškog okvira Oblikovanje ćelija 

(Format Cells). Na kartici Poravnanje (Alignment) u polju vodoravno (Horizontal) 

biramo opciju Centriraj preko označenog (Center Across Selection) te potvrdimo opciju 

Spoji ćelije (Merge cells). Da bismo razdvojili spojene ćelije, isključimo ovu opciju. 

Slika 4.98 Spajanje i centriranje naslova pomoću dijaloškog okvira 


MODUL 4

4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji 

Ćeliji ili rasponu ćelija možemo dodijeliti obrub različite boje, debljine i vrste crte radi 

preglednosti tablice i isticanja pojedinih podataka. 

Ćelije možemo obrubiti pomoću gumba Obrubi (Borders) koji otvara mogućnost izbora 

obruba različite vrste i debljine za rubove ćelije. Pomoću naredbe Crtanje obruba... 

(Draw Borders) na dnu izbornika otvaramo alatnu traku Obrubi (Bordrs) pomoću koje 

biramo vrstu i boju crte kojom želimo obrubiti ćelije. 

Kliknemo li na gumb Crtanje obruba (Draw Border) na alatnoj traci Obrubi (Borders), 

pokazivač miša poprimi izgled olovke te njome crtamo obrube tablice. Ako pogriješimo, 

nacrtani obrub izbrišemo pomoću brisala. 

Slika 4.99 Biranje i crtanje obruba 

Dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells) na kartici Obrub (Border) daje veće 

mogućnosti izbora vrste i boje obruba kao što prikazuje slika. 

Slika 4.100 Kartica Obrub 

PRO-MIL 

Iv-65 

4 Tablice

4.6 Grafikoni 

Grafikone koristimo za grafički prikaz i usporedbu podataka obrađenih u proračunskim 

tablicama. Podaci prikazani grafikonom razumljivi su i uočljivi, lakše ih je usporediti i 

uočiti trend kretanja. 

Grafikon se sastoji od više objekata (dijelova) koji se nalaze u području grafikona, a broj 

objekata ovisi o vrsti grafikona i podacima koji se njime prikazuju. Sljedeća slika prikazuje 

stupčasti grafikon i njegove dijelove. 

4.6.1 Izrada grafikona 

Slika 4.101 Dijelovi stupčastog grafikona 

Izgled grafikona ovisi o podacima koje želimo grafički prikazati. Excel 2003 podržava 

razne vrste grafikona, a svaka vrsta sadrži nekoliko podvrsta. Najčešće koristimo: 

• stupčasti grafikoni – za prikaz promjene podataka u određenom vremenskom periodu 

ili za usporedbu podataka 

• tortni i prstenasti grafikoni – za prikaz podataka organiziranih u jednom stupcu 

ili retku, prikazuju proporcionalni odnos dijela podataka i cjeline 


MODUL 4

• linijski grafikoni – za prikaz podataka u jednakim vremenskim intervalima, njima 

se prikazuje trend kretanja, kategorije podataka nalaze se na vodoravnoj, a 

vrijednosti na okomitoj osi 

• trakasti grafikoni – za usporedbu između pojedinačnih stavki. 

4.6.1.1 Izrada različitih grafikona iz podataka u radnoj knjizi 

Grafikon možemo kreirati na tri načina: 

1. pomoću čarobnjaka za grafikon 

2. pomoću alatne trake grafikon 

3. pomoću tipke F11. 

Izrada grafikona pomoću čarobnjaka (stupčasti grafikon) 

Najprije označimo raspon podataka koje želimo grafički prikazati – ako su podaci u razdvojenim 

rasponima, prilikom označavanja raspona držimo pritisnutu tipku Ctrl. 

Zatim kliknemo na izbornik umetanje (Insert) → Grafikon (Chart) ili na gumb čarobnjaka 

za grafikon (Chart Wizard) na Standardnoj alatnoj traci. 

Pokreće se čarobnjak za grafikon koji nam pomaže u izradi grafikona kroz četiri koraka. 

U svakom koraku postoji polje za pregled tako da odmah vidimo kako izabrana mogućnost 

utječe na izgled grafikona. 

1. korak – biramo vrstu grafikona. 

Kad označimo vrstu grafikona, 

pojavi se njen opis i namjena, 

odnosno za kakav prikaz podataka 

se koristi, što olakšava izbor. 

Kad izaberemo vrstu i podvrstu 

grafikona, pritisnemo na gumb 

za pregled uzorka da vidimo kako 

će izgledati podaci na izabranom 

grafikonu. 

Po odabiru vrste grafikona, kli 

knemo na Naprijed (Next). 

PRO-MIL 

Slika 4.102 Odabir vrste grafikona 

Iv-67 

4 Tablice

2. korak – određujemo raspon 

podataka za izradu grafikona. 

Ako su rasponi izabrani 

prije pokretanja čarobnjaka, u 

polju Raspon (Range) nalaze se 

apsolutne reference označenih 

raspona i prikazan je izgled grafikona 

tako da se može odmah 

nastaviti dalje. 

Ako rasponi nisu prethodno 

izabrani, potrebno je kliknuti 

unutar polja Raspon podataka 

(Data Range) i izabrati raspone 

s podacima za grafički prikaz. 

Kliknemo na Naprijed (Next). 

3. korak – određujemo mogućnosti 

grafikona koje ovise o vrsti 

izabranog grafikona, a uglavnom 

obuhvaćaju naslove, legendu i 

natpise podataka. 

Na kartici Naslovi (Titles) 

određuje se naslov grafikona, a 

ovisno o vrsti grafikona određuju 

se naslovi osi X i Y. Naslovi 

se upisuju u odgovarajuća polja i 

vide se u pregledu grafikona. 

Slika 4.103 Odabir raspona podataka za grafikon 

Slika 4.104 Unos naslova grafikona 

Na kartici Legenda (Legend) određujemo hoćemo li prikazati legendu (potrebno 

je potvrditi tu mogućnost) i njen položaj u području grafikona, a na kartici 

Naslovi podataka (Data Labels) biramo koje natpise želimo prikazati i u kojem 

obliku. 

Kad odredimo mogućnosti grafikona, 

kliknemo na Naprijed (Next). 

4. korak – određujemo mjesto grafikona, 

odnosno radni list na kojem 

će se grafikon prikazati na posebnom 

radnom listu ili kao objekt 

na nekom od postojećih radnih 

Slika 4.105 Odabir mjesta grafikona 

listova. 

Na kraju kliknemo na Završi (Finish). 


MODUL 4

Grafikon se kreira na izabranom 

radnom listu prema 

odrednicama koje smo izabrali 

u čarobnjaku. 

Grafikon naknadno uređujemo 

(oblikujemo) dodavanjem boje 

pozadine, mijenjanjem veličine, 

vrste i boje fonta itd. 

Kreiranje grafikona pomoću alatne trake Grafikon (tortni grafikon) 

Grafikon možemo napraviti 

i pomoću alatne trake Grafikon 

(Chart), a da bismo ju 

prikazali u prozoru kliknemo 

na izbornik Pogled 

(View) → alatne trake (Toolbars) 

→ Grafikon (Chart). 

Najprije označimo podatke 

koje želimo grafički prikazati 

i pomoću gumba vrsta grafikona 

(Chart Type) izaberemo 

odgovarajući grafikon. 

Excel napravi osnovni oblik izabranog grafikona koji je dalje potrebno urediti (dodati 

naslov, legendu itd.). 

Slika 4.108 Osnovni tortni grafikon 

Slika 4.106 Kreirani stupčasti grafikon 

Slika 4.107 Odabir tortnog grafikona pomoću alatne trake 

Pomoću čarobnjaka za grafikone i alatne trake Grafikon možemo napraviti sve vrste 

grafikona: stupčasti, trakasti, linijski, tortni, prstenasti, itd. 

PRO-MIL 

Iv-69 

4 Tablice

Izrada grafikona pomoću tipke F11 

Ovo je najbrži način izrade grafikona. Označimo podatke koje želimo grafički prikazati i 

pritisnemo tipku F11. Excel napravi stupčasti grafikon označenih podataka na posebnom 

radnom listu s nazivom Grafikon1. Nakon toga grafikon treba urediti. 

4.6.1.2 Označavanje grafikona 

Nakon što kreiramo grafikon, dodatno ga uređujemo kako bismo podatke prikazali što 

jasnije. Tako grafikonu mijenjamo vrstu, položaj na radnom listu, veličinu te same dijelove 

grafikona (naslov, pozadinu, legendu, itd.), no najprije moramo označiti grafikon ili dio 

koji želimo mijenjati. 


MODUL 4 

Grafikon označimo tako da kliknemo na 

područje grafikona. Oko grafikona pojavi se 

okvir s kvadratićima (hvataljkama) na uglovima 

i sredini stranica. 

Slika 4.109 Označeni grafikon 

Dio grafikona označimo tako da kliknemo na dio koji želimo označiti, npr. kliknemo na 

naslov grafikona, legendu ili na skup podataka koji želimo urediti. 

Slika 4.110 Označeni dijelovi grafikona 

Kada je u prozoru Excela prikazana alatna traka Grafikon (Chart), pomoću gumba 

Objekti grafikona (Chart objects) možemo odabrati (označiti) bilo koji dio grafikona.

Slika 4.111 Označavanje (odabir) dijela grafikona pomoću alatne trake Grafikon 

4.6.1.3 Promjena vrste grafikona 

Grafički prikaz podataka možemo promijeniti odabirom druge vrste grafikona, npr. možemo 

tortni grafikon promijeniti u prstenasti ili stupčasti u linijski. 

Grafikonu možemo promijeniti vrstu na tri načina: 

1. pomoću objektnog izbornika 

2. pomoću izbornika Grafikon (Chart) 

3. pomoću alatne trake Grafikon (Chart). 

1. način – na označeni grafikon kliknemo desnom tipkom miša te na naredbu vrsta 

grafikona… (Chart Type…). Otvara se dijaloški okvir za odabir vrste grafikona – isti dijaloški 

okvir koristimo u prvom koraku Čarobnjaka za grafikon. Odaberemo drugu vrstu 

grafikona i kliknemo na u redu (OK). 

Slika 4.112 Promjena vrste grafikona pomoću dijaloškog okvira 

PRO-MIL 

Iv-71 

4 Tablice

2. način - kad označimo grafikon, dostupan je izbornik Grafikon 

(Chart) na traci izbornika. Odabirom naredbe vrsta grafikona 

(Chart Type) otvara se isti dijaloški okvir kao na prethodnoj 

slici te je odabir druge vrste grafikona identičan. 

Slika 4.113 Izbornik Grafikon (Chart) 

3. način – označimo grafikon te zatim pomoću gumba vrsta grafikona (Chart Type) na 

traci Grafikon odaberemo drugu vrstu grafikona. 

Slika 4.114 Promjena vrste grafikona pomoću alatne trake 

4.6.1.4 Premještanje, promjena veličine i brisanje grafikona 

Slika 4.115 Premještanje grafikona pomoću miša 


MODUL 4 

Grafikon možemo premjestiti 

na drugo mjesto na istom 

radnom listu ili na drugi 

radni list. 

Grafikon na istom radnom 

listu premještamo tako da ga 

odvučemo pritisnutom lijevom 

tipkom miša na željeno 

mjesto. 

Za premještanje grafikona na drugi radni list, koristimo izbornik Grafikon (Chart) 

→ Mjesto (Location) (izbornik je dostupan samo kada je grafikon označen). Otvara se

dijaloški okvir (4. korak čarobnjaka za grafikon) u kojem možemo izabrati premještanje 

grafikona na novi radni list ili kao objekt na postojeći radni list kao što je slučaj na sljedećoj 

slici. 

Slika 4.116 Premještanje grafikona na drugi radni list 

Za premještanje grafikona na drugi radni list možemo koristiti naredbe Izreži (Cut) i 

Zalijepi (Paste) na isti način kao što ih koristimo za premještanje sadržaja, npr. teksta. 

Na isti način premještamo grafikon i u drugu radnu knjigu. 

Promjena veličine grafikona 

Grafikonu mijenjamo veličinu pomoću miša. Označimo grafikon, postavimo pokazivač 

miša na oznaku u kutu i pritisnemo lijevu tipku. Kada pokazivač miša promijeni oblik u 

dvoglavu strelicu, pritisnutom tipkom miša vučemo prema van da bismo povećali grafikon 

ili prema sredini grafikona da bismo mu smanjili veličinu. Pritom se isprekidanom 

crtom prikazuje nova veličina grafikona. 

brisanje grafikona 

Grafikon koji želimo izbrisati označimo i pritisnemo tipku Delete. 

PRO-MIL 

Mijenjamo li veličinu grafikona 

dijagonalno kao na slici, svi objekti 

grafikona povećat će se ili smanjiti 

proporcionalno. 

Slika 4.117 Promjena veličine grafikona dijagonalno 

Iv-73 

4 Tablice

4.6.2 Uređivanje 

4.6.2.1 Dodavanje, brisanje i uređivanje naslova grafikona 

Kad kreiramo grafikon pomoću Čarobnjaka za grafikon, u trećem koraku možemo grafikonu 

dodati naslov. Ako smo to propustili, naslov grafikonu možemo dodati naknadno. 

Naslov grafikonu i oznake (natpise) podataka dodajemo tako da označimo grafikon i 

• kliknemo na izbornik Grafikon (Chart) → Mogućnosti grafikona (Chart 

Options) ili 

• desnom tipkom miša kliknemo na grafikon i izaberemo naredbu Mogućnosti 

grafikona (Chart Options) 

Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti grafikona (Chart Options) u kojem na kartici 

Naslovi (Titles) unosimo naslov grafikona. 

Slika 4.118 Dodavanje naslova grafikonu 

Želimo li urediti naslov grafikona, otvaramo dijaloški okvir Oblikovanje naslova grafikona 

(Format Chart Title): 

• dvoklikom na rub označenog naslova grafikona 

• na naslov grafikona kliknemo desnom tipkom miša pa na naredbu Oblikuj naslov 

grafikona (Format Chart Title) 

• kliknemo na izbornik Oblikovanje (Format) → Označeni naslov grafikona (Selected 

Chart Title). 

U dijaloškom okviru uređujemo naslov grafikona dodajući mu obrub, boju pozadine te 

mijenjajući vrstu, veličinu i boju fonta. 


MODUL 4

Slika 4.119 Odabir obruba i boje pozadine naslova grafikona 

Naslov grafikona izbrišemo tako da ga označimo i : 

• pritisnemo tipku Delete, ili 

• kliknemo desnom tipkom miša na naslov grafikona pa na Očisti (Clear) 

• kliknemo na izbornik uređivanje (Edit) → Očisti (Clear) → Sve (All). 

4.6.2.2 Dodavanje legendi na grafikon, vrijednosti/brojevi i postoci 

Legendu dodajemo u područje grafikona na dva načina: 

• kliknemo na gumb Legenda (Legend) na alatnoj traci Grafikon (Chart), ili 

• pomoću dijaloškog okvira Mogućnosti grafikona (Chart Options) – kartica Legenda 

(Legend). 

Na kartici Legenda (Legend) najprije potvrdimo prikaz legende u području grafikona, a 

zatim određujemo njen položaj. 

PRO-MIL 

Za prikaz vrijednosti (brojeva) i postotaka 

koristimo karticu Naslovi podataka 

(Data Labels). 

Slika 4.120 Kartica Legenda (Legend) 

Iv-75 

4 Tablice

Slika 4.121 Kartica Naslovi podataka (Data Labels) 

Na ovoj kartici potvrdimo opcije natpisa koje želimo prikazati u području grafikona. Moguće 

je izabrati istovremeni prikaz vrijednosti i postotka, ali tad se gubi na preglednosti 

podataka. 

Da bismo uklonili pojedini natpis (npr. postotke), isključimo potvrdnu kvačicu. 

4.6.2.3 Mijenjanje boje pozadine grafikona i boje ispune legende 

Za mijenjanje boje pozadine grafikona dva puta kliknemo na prazni dio područja grafikona 

ili na područje grafikona kliknemo desnom tipkom miša pa na naredbu Oblikuj 

područje grafikona (Format Chart Area). 

Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo boju pozadine te stil, boju i debljinu obruba 

grafikona. 

Slika 4.122 Dijaloški okvira za uređivanje područja grafikona 


MODUL 4

Ako želimo, grafikonu možemo zaobliti kutove i dodati sjenu. Pomoću gumba Efekti ispune… 

(Fill Effects) otvaramo dodatni dijaloški okvir u kojem možemo izabrati stupnjevit 

prijelaz jedne ili dviju boja, teksturu ili uzorak kao pozadinu grafikona. 

Za boju ispune legende dva puta kliknemo lijevom tipkom miša na legendu ili na legendu 

kliknemo desnom tipkom miša pa na naredbu Oblikuj legendu (Format Legend). 

Otvara se dijaloški okvir Oblikovanje legende (Format Legend) koji osim izbora boje 

ispune te crte i boje obruba omogućava i smještaj legende unutar područja grafikona. 

Slika 4.123 Dijaloški okvir oblikovanje legende 

4.6.2.4 Mijenjanje boje stupca, trake, crte i isječka torte u 

grafikonu 

Stupci, trake, crte i isječci torte predstavljaju skupove (nizove) podataka. Da bismo im 

promijenili boju, najprije označimo skup podataka klikom na njegov grafički prikaz (prisjetite 

se poglavlja 4.6.1.2. – označavanje grafikona i dijelova grafikona). 

Kad označimo skup podataka (stupac, crtu ili traku), kliknemo na njega desnom tipkom 

miša pa na naredbu Oblikuj niz podataka (Format Data Series) ili na označeni skup 

podataka brzo kliknemo dva puta lijevom tipkom miša. Ako je označen isječak torte, u 

objektnom izborniku dostupna je naredba Oblikuj točku podataka (Format Data Point). 

Slika 4.124 Pozivanje naredbe za oblikovanje isječka torte 

PRO-MIL 

Iv-77 

4 Tablice

Otvara se dijaloški okvir Oblikovanje nizova podataka, odnosno Oblikovanje točke 

podataka u kojem na kartici uzorci (Patterns) biramo boju stupca, trake, crte ili isječka 

torte. 

Slika 4.125 Promjena boje stupca grafikona Slika 4.126 Promjena boje crte linijskog grafikona 

Slika 4.127 Promjena boje isječka torte 

4.6.2.5 Mijenjanje veličine fonta i boje naslova grafikona, osi 

grafikona i teksta legende grafikona 

Svakom objektu grafikona (naslovu, osi grafikona, legendi) možemo mijenjati veličinu i 

boju fonta. Promjene radimo u dijaloškom okviru koji otvaramo dvoklikom na izabrani 

objekt ili na objekt kliknemo desnom tipkom miša pa na prvu naredbu u objektnom 

izborniku. 


MODUL 4

PRO-MIL 

Slika 4.128 Pozivanje naredbe za oblikovanje osi grafikona 

Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo karticu Font te na njoj mijenjamo vrstu, veličinu 

i boju fonta. Dijaloški okvir za oblikovanje osi grafikona daje mogućnost oblikovanja 

prikaza broja kao i određivanje skale vrijednosti. 

Slika 4.129 Promjena veličine i boje fonta osi grafikona 

Slika 4.130 Određivanje skale vrijednosti osi grafikona 

Kartica Font identična je u dijaloškim okvirima za oblikovanje naslova i legende 

grafikona. 

Iv-79 

4 Tablice

4.7 Priprema za ispis 

Podatke obrađene u proračunskim tablicama potrebno je ispisati kako bismo ih prezentirali, 

distribuirali i učinili dostupnim drugima. 

Proračunske tablice potrebno je pripremiti za ispis tako da provjerimo izgled tablice, 

podesimo margine stranica, a po potrebi dodamo sadržaj u zaglavlje i podnožje. 

4.7.1 Postavke ispisa 

Postavke radnog lista obuhvaćaju podešavanje margina radnog lista, određivanja usmjerenja 

stranice i veličine papira te kreiranja zaglavlja i podnožja. Radni list podešavamo 

pomoću izbornika Datoteka (File) → Postavljanje stranice (Page Setup) 

4.7.1.1 Mijenjanje margina radnog lista 

Margine radnom listu određujemo u dijaloškom okviru Postavljanje stranice (Page 

Setup) na kartici Margine (Margins). 

Radnom listu određujemo četiri margine: gornju (Top), donju (Bottom), lijevu (Left) i 

desnu (Right) tako da podesimo vrijednosti u odgovarajućim poljima. Osim margina na 

ovoj kartici određujemo udaljenost zaglavlja i podnožja od ruba stranice te biramo hoće li 

se tablica centrirati vodoravno ili okomito na papiru. 

Slika 4.131 Kartica za podešavanje margina radnog lista 


MODUL 4 

Za naknadno podešavanje margina radnog 

lista ponovo otvorimo ovaj dijaloški okvir i 

napravimo potrebnu promjenu.

4.7.1.2 Mijenjanje orijentacije radnog lista i veličine papira 

Orijentaciju stranice radnog lista i veličinu papira na koji će se ispisati određujemo na 

kartici Stranica (Page) dijaloškog okvira Postavljanje stranice (Page Setup). 

Slika 4.132 Određivanje orijentacije radnog lista 

U polju usmjerenje (Orientation) određujemo orijentaciju radnog lista, odnosno hoće li 

se tablica na radnom listu ispisati na okomito položenoj stranici (portret – engl. Portrait) 

ili na vodoravno položenoj stranici (pejzaž – engl. Landscape) kao što je izabrano na slici. 

Veličinu papira određujemo u polju veličina papira (Paper size). Standardna veličina 

radnog lista je stranica A4 formata. Ako se pojavi potreba da velike tablice ispišemo na 

veći format papira, npr. A3, u ovom polju određujemo njegovu veličinu (da bi format A3 

bio dostupan, na računalu mora biti instaliran pisač koji podržava taj format papira). 

U polju Podesi na: (Adjust to:) određujemo postotak, na koju će veličinu Excel prilagoditi 

stranicu kod ispisa, npr. smanjimo izgled tablice na 95% kako bi se cijela ispisala na jedan 

list papira. 

4.7.1.3 Prilagođavanje postavki stranice za ispis 

Kod ispisa velikih tablica Excel umeće prijelom stranice prema postavkama zadanim u 

dijaloškom okviru Postavljanje stranice (prethodno poglavlje). Kako će Excel prelomiti 

stranice, možemo vidjeti u pretpregledu ispisa. Kad se iz pretpregleda ispisa vratimo u 

običan pogled, prijelomi stranica označeni su tankom crnom isprekidanom crtom. 

PRO-MIL 

Iv-81 

4 Tablice

Prijelom stranica možemo promijeniti te podesiti da sadržaj radnog lista stane na određen 

broj stranica pomoću izbornika Pogled (View) → Pretpregled prijeloma stranice 

(PageBreak Preview). 

Prelazimo u prikaz prijeloma stranice gdje su prijelomi stranica označeni plavom isprekidanom 

crtom. Na svakoj stranici prijeloma nalazi se vodeni žig s natpisom „Stranica1“ 

(Page1), „Stranica2“ (Page2), itd. 

U ovom pogledu možemo ručno mijenjati prijelom stranica tako da mišem „odvučemo“ 

oznaku prijeloma na drugo mjesto. Na taj način podesimo ispis tablice na odgovarajući 

broj stranica. 

Slika 4.133 Podešavanje prijeloma stranice 

U običan pogled vraćamo se pomoću izbornika Pogled (View) → Običan (Normal). 


MODUL 4

4.7.1.4 Zaglavlje i podnožje radnog lista 

Zaglavlje i podnožje radnog lista su prazan prostor na vrhu (zaglavlje) i dnu (podnožje) 

stranice između ruba papira i ispisanih podataka. 

PRO-MIL 

U zaglavlje i podnožje možemo unijeti 

tekst i slike, npr. naziv i logo poduzeća, 

naziv radne knjige, broj stranice ili bilo 

koji drugi sadržaj. 

Zaglavlje i podnožje dodajemo u dijaloškom 

okviru Postavljanje stranice (Page 

Setup) na kartici Podnožje/Zaglavlje 

(Header/Footer). 

Slika 4.134 Kartica Podnožje/Zaglavlje 

Polja za Zaglavlje: (Header) i Podnožje: (Footer) imaju na desnoj strani strelicu pomoću 

koje otvaramo popis mogućih naslova i podataka za zaglavlje i podnožje, kao što su broj 

stranice, naziv radne knjige ili radnog lista i datum u raznim kombinacijama. 

Pomoću gumba Prilagođeno zaglavlje (podnožje) (Custom Header) otvaramo dodatni 

dijaloški okvir podijeljen na tri sekcije u koje unosimo podatke prema želji. U svaku sekciju 

upišemo odgovarajuće podatke te ih uredimo koristeći gumbe u samom dijaloškom 

okviru. 

Slika 4.135 Kreiranje korisničkog zaglavlja i uređivanje teksta 

Gumb sa slovom a koristi se za uređivanje fonta, dok se posljednji gumb u nizu koristi za 

oblikovanje slike. Ostali gumbi koriste se za unos polja; datum, broj stranice, naziv radne 

knjige itd. 

Iv-83 

4 Tablice

Kad uredimo zaglavlje, kliknemo na u redu (OK) i vratimo se u dijaloški okvir Postavljanje 

stranice (Page Setup) u kojem u polju za pregled vidimo prethodno unesene podatke. 

Podnožje uređujemo na isti način kao i zaglavlje. 

Naknadne promjene u zaglavlju i podnožju radimo tako da ponovo otvorimo dijaloški 

okvir i napravimo potrebnu promjenu (dodamo ili izbrišemo sadržaj). 

4.7.1.5 Umetanje i brisanje polja u zaglavlje i podnožje radnog 

lista 

Polja se koriste za unos podataka koji se često mijenjaju te određuju koji će se sadržaj 

ispisati prilikom ispisa. Ovo je naročito korisno ukoliko ispisujemo tablice koje se često 

ažuriraju jer polja Datum (Date) i vrijeme (Time) uvijek prilikom ispisa umeću tekući 

datum i vrijeme koji su u operacijskom sustavu Windows. 

U zaglavlje i podnožje možemo umetnuti sljedeća polja: 

prilikom ispisa radnog lista umeće broj stranice u zaglavlje (podnožje) 

– Excel automatski obnavlja brojeve stranica kod umetanja ili brisanja podataka 

(redaka) u tablici 

umeće ukupan broj stranica radnog lista 

umeće tekući (trenutni) datum 

umeće tekuće (trenutno) vrijeme 

umeće putanju i ime aktivne radne knjige (ime mape unutar koje se knjiga 

nalazi) 

umeće ime radne knjige 

umeće ime aktivnog radnog lista. 

Za umetanje polja potrebno je postaviti kursor na mjesto gdje želimo umetnuti polje te 

kliknuti na odgovarajući gumb. 

Da bismo izbrisali polje, najprije ga označimo i pritisnemo tipku Delete. 


MODUL 4

4.7.2 Pripreme i ispis 

Slika 4.136 Brisanje polja „Vrijeme“. 

4.7.2.1 Provjeravanje i korekcija proračuna i teksta 

Prije ispisa i distribucije potrebno je provjeriti kalkulacije i tekst u tablicama. Potrebno je 

provjeriti jesu li podaci ispravno prikazani (da nema znakova ###), jednoobrazno oblikovani 

te vidi li se sav tekst u ćelijama. Za točnost pravopisa možemo upotrijebiti alat za 

njegovu provjeru (izbornik alati → Provjera pravopisa (Tools → Spelling)). 

Izračune u tablicama možemo jednostavno provjeriti pomoću polja za automatsko računanje 

na traci stanja. Označimo raspon ćelija nad kojima se obavljao izračun te u polju za 

automatsko računanje pogledamo odgovara li zbroj onom u ćeliji (prosjek, minimum i 

maksimum izaberemo tako da desnom tipkom miša kliknemo na polje da se pojavi objektni 

izbornik i izaberemo funkciju). Ova provjera je naročito korisna ukoliko su u tablicu 

naknadno dodavani novi redci s podacima. 

4.7.2.2 Uključivanje i isključivanje crte rešetke, prikazivanje 

naslova redaka i stupaca za potrebe ispisa 

Tablici na zaslonu vidimo crte rešetke koje omeđuju ćelije. Međutim, crte rešetke se kod 

ispisa neće ispisati, već će se ispisati samo obrubi dodijeljeni ćelijama. 

Da bismo ispisali crte rešetke, potrebno je u dijaloškom okviru Postavljanje stranice 

(Page Setup) na kartici List (Sheet) potvrditi opciju Crte rešetke (Gridlines) (u kućici 

ispred naredbe mora biti potvrdna kvačica, u protivnom je opcija isključena). 

PRO-MIL 

Iv-85 

4 Tablice

Slika 4.137 Uključena opcija „Crte rešetke“ 

Ovdje također možemo izabrati ispis naslova, redaka i stupaca na svakoj stranici potvrđivanjem 

ove opcije. Na taj način ispisat će se brojevi redaka i slova stupaca tablice. 

Da bismo isključili izabranu opciju, ponovno otvorimo dijaloški okvir karticu List (Sheet) 

te ponovno kliknemo u polje u kojem želimo isključiti potvrdnu kvačicu. 

4.7.2.3 Automatsko ispisivanje naslovnog retka na svakoj stranici 

Kod tablica koje će se ispisati na više stranica potrebno je na svakom listu papira ispisati 

naslovni redak/retke jer oni sadrži opise podataka. 

Retke koji će se ispisati na svakoj stranici radnog lista određujemo u dijaloškom okviru 

Postava stranice (Page Setup) na kartici List (Sheet). 

Slika 4.138 Odabir retka koji treba ponoviti na vrhu 


MODUL 4 

U polju Reci koje treba ponoviti na vrhu: 

(Rows to repeat at top:) unosimo apsolutne 

adrese redaka koje želimo ispisati na svakoj 

stranici ispisa. Retke za ispis možemo 

označiti pomoću miša tako da privremeno 

sakrijemo dijaloški okvir te označimo 

zaglavlja potrebnih redaka. 

U primjeru na slici na svakoj stranici ispisa 

ponovit će se prvi redak tablice. 

U donjem polju, Stupci koje treba ponoviti slijeva: (Columns to repeat at left:), možemo 

prema potrebi odrediti ponavljanje naslova stupaca na svakoj stranici ispisa.

4.7.2.4 Pregledavanje radnog lista prije ispisa 

Da bismo provjerili izgled radnog lista prije ispisa koristimo Pretpregled ispisa (Print Preview) 

u koji prelazimo pomoću gumba Pretpregled ispisa (Print Preview) na standardnoj 

alatnoj traci ili pomoću izbornika Datoteka (File) → Pretpregled ispisa (Print Preview). 

U pretpregledu ispisa možemo pregledati i prilagoditi tablicu za ispis. U pretpregledu 

ispisa radni list izgleda onako kako će se ispisati na papiru tako da pretpregled ispisa 

koristimo i za posljednje korekcije prije samog ispisa. 

Slika 4.139 Pretpregled ispisa radnog lista 

Kod radnog lista s podacima na više stranica za pomicanje na sljedeću i prethodnu stranicu 

radnog lista koristimo prva dva gumba – Dalje (Next) i Prethodno (Previous). 

Pomoću gumba Zumiraj (Zoom) možemo povećati prikaz stranice na zaslonu, a ponovnim 

klikom na gumb vraćamo prikaz radnog lista na prethodnu veličinu. U pretpregledu 

ispisa pokazivač miša ima oblik povećala i kad njime kliknemo određeni dio radnog lista, 

on se poveća tako da možemo provjeriti hoće li se svi podaci u tablici ispisati na odgovarajući 

način. 

Gumb Postava (Setup) otvara dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup) u kojem 

podešavamo izgled stranice (orijentaciju, margine, zaglavlje i podnožje). 

Gumb Margine (Margins) prikazuje ili skriva oznake margina stranice, zaglavlja, podnožja 

i stupaca. Kada prikažemo oznake margina, pomoću njih možemo ispraviti širinu 

stupaca te povećati ili smanjiti margine za zaglavlje i podnožje povlačenjem oznake margine 

u potrebnom smjeru. 

Pomoću gumba Pretpregled prijeloma stranica (Page Break Preview) prelazimo u prikaz 

prijeloma stranica u kojem možemo prilagoditi prijelome stranica na aktivnom radnom listu. 

PRO-MIL 

Iv-87 

4 Tablice

4.7.2.5 Ispis označenog niza ćelija radnog lista i cijelog radnog lista 

Podatke obrađene u proračunskim tablicama ispisujemo pomoću naredbe Ispis (Print). 

Ispisati možemo cijeli radni list, samo označeni raspon ćelija ili grafikon. 

Za ispis cijelog radnog lista kliknemo na gumb Ispis (Print) na standardnoj alatnoj 

traci. Sadržaj (podaci i grafikon) aktivnog radnog lista ispiše se u jednom primjerku. 

Pomoću izbornika Datoteka (File) → Ispis (Print ) ili kombinacijom tipki CTRL+P otvaramo 

dijaloški okvir koji omogućuje ispis dijela radnog lista i broj kopija ispisa. 

Slika 4.140 Dijaloški okvir Ispis (Print) 

U dijelu Raspon ispisa (Print Range) određujemo hoćemo li ispisati sve stranice radnog 

lista ili samo određene stranice (u primjeru na slici odabran je ispis 1-3 stranice). 

U polju Ispiši (Print) biramo što želimo ispisati (samo označeno, aktivne listove ili cijelu 

radnu knjigu). Po zadanim postavkama označena opcija je „Aktivni radni list“ koja ispisuje 

stranice određene u polju Ispiši raspon (Print Range). 

Ako želimo ispisati samo određeni raspon ćelija, najprije označimo željeni raspon, odaberemo 

naredbu za ispis (Datoteka (File) → Ispis (Print)) te u dijaloškom okviru potvrdimo 

opciju „Odabrano“ („Selection“). 

Ispis grafikona 

Grafikon se ispisuje prilikom ispisa radnog lista zajedno s podacima ili sam ukoliko nema 

drugih podataka na radnom listu. Želimo li ispisati samo grafikon, a ne podatke s radnog 

lista, najprije označimo grafikon, a zatim otvorimo dijaloški okvir Ispis (Print). U polju 


MODUL 4

Ispiši (Print) opcija „aktivne listove“ promijenjena je u „Odabrani grafikon“ (Selected 

Chart). Kliknemo li na u redu (OK), ispisat će se samo grafikon u zadanom broju primjeraka. 

Slika 4.141 Ispis grafikona 

U polju broj kopija (Number of Copies) određujemo broj kopija ispisa. 

PRO-MIL 

Ako želite provjeriti stečeno 

znanje, posjetite naš sustav za 

online provjeru znanja Propyx 

na www.propyx.com i izaberite 

ECDL provjeru znanja. 

Želite li vidjeti kako će izgledati 

službena provjera znanja, 

pogledajte primjere sa sljedećih 

nekoliko stranica. 

Iv-89 

4 Tablice


Dodatak 4

PRO-MIL 

NAPOMENA: 

Tražene datoteke iz predispita možete 

pronaći na stranici 

www.pro-mil.hr/ecdl5/predispiti/ 

Iv-91


Dodatak 4

PRO-MIL 

NAPOMENA: 

Tražene datoteke iz predispita možete 

pronaći na stranici 

www.pro-mil.hr/ecdl5/predispiti/ 

Iv-93

Proračunske tablice - alome

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?