Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
RUKWANGALI<br />
<strong>Kulimina</strong><br />
<strong>ukanguki</strong><br />
Kulima kepembo<br />
moNamibia<br />
Elikwamo Ekuliko lyono Nkarapamwe kwaliretesapo veharo lyo <strong>ukanguki</strong> mosirongo kekwatesoko lyono mbunga edi dina kukwamako:
Ngapi mo ku ruganesa<br />
kabuke aka<br />
Vantu wovanzi moNamibia kapi va kara nonondya dokugwanena<br />
dokulya. Kabuke aka naka ku pa mapukururo gokuhamena omu<br />
no zangura nondya danyamoge.<br />
VaNamibia wovanzi hena kapi va kara nomarudi<br />
gokugwanena gonondya dokulisiga-siga. Kabuke<br />
aka naka ku vatera kugwana marudi gomanzi<br />
gonondya dokulisiga-siga doge nepata lyoge.<br />
Kabuke kuvhura kukaruganesa pembo nomonkarapamwe zeni. Pasihonena vavhali,<br />
vakurona, vadinkantu, varongi, varugani wouhaku novarugani womonkarapamwe<br />
kuvhura kukaruganesa. Resa nye mapenuno aga nokulidivisira-divisira mapukururo.<br />
Kabuke aka kukagwana hena moRumburu, Ruwambo, Rukwangali noRurozi.<br />
Mokabuke aka mo tu li tupundi va varapeka tomapukururo gokuvatera kuninka<br />
yininke yi wape monkarapamwe zeni. Tupundi oto kwa fana ngwendi ngesi:<br />
Siviyauko somonkarapamwe: Vanona wovanzi moNamibia wokonhi zonomvhura<br />
5 kapi ava gwana nondya dokugwanena dokulya. Vanona kukara nosiviha<br />
sosisesu kapi ava vhuru kukura nawa. Pokuligavera nondya nkarapamwe kuvhura<br />
kukwafa mokudivilisa asi vanona vangesi nawo va vhure kukara moukangure.<br />
Mwa kara hena tupundi valimbagura to kukukwasa kudiworoka yinine yo mulyo.<br />
Ato kwa tulikida ngwendi ngesi:<br />
Egano lyoudivi: Komadamate gomawa, wa ha rundika yitapekwa pamwe tupu; yimeno yi gwane<br />
site sosinzi; gusa ko yihako yokonhi; ntani tekera nkenye apa yimeno yoge.<br />
<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC kwa kara ruha rwe Likwamo lyoMaligwanekero goUhaku go yirongo 9 yo moruha mukunda,mwa<br />
hama Botswana,Lesotho,Malawi,Mozambique,Namibia,South Africa,Swaziland,Zambia naZimbabwe. <strong>Desert</strong><br />
<strong>Soul</strong> HDC moukwavo kumwe na<strong>Soul</strong> City,kwa gwana ekwaso keLipakerero lyaEuropa,mberewa zo mukarelipol<br />
Netherlands, Ruha rwaKuliko lyoUzuni,Elipakerero lyeKuliko ntani BP.
Yikaramo<br />
Natuvenye kwa hepa nondya yipo tu paruke . 2<br />
Nondya do<strong>ukanguki</strong> ....................................... 4<br />
Diva unankondo woge .................................. 9<br />
Nondya edi natu vhura kupongaika ............. 10<br />
Ngapi hena nani vhura kugwana nondya? ... 14<br />
Sikunino soVakadi ....................................... 18<br />
Evhu ............................................................. 20<br />
Konyima zerapa lyaMonika .......................... 29<br />
Mema ........................................................... 30<br />
Uli nomahamba ........................................... 32<br />
Yiruganeso yombatero .................................. 37<br />
Kuwapaika nokufaneka sipata soge ............... 38<br />
Nombuto noyikwanomuyimbo ...................... 40<br />
Eyi novhura kuzangura .................................. 44<br />
Ezanguro nepunguro ....................... 48<br />
Nsene ono zangura yoyinzi<br />
kupitakanena ................................... 50<br />
Kutura po magano nonkedipunguro ... 53<br />
Wolye nava vhura kukuvatera .......... 56<br />
Etwaromo ........................................ 57
Natuvenye twa hepa nondya<br />
Yikwehidi<br />
ndiro<br />
ntaantani!<br />
Yiyo nye<br />
atu limine<br />
yanyamwetu.<br />
Ngapi omu natu vhura kugwana nondya?<br />
Kwa kara ko nonkedi ntatu dononene dokugwana nondya:<br />
Kupongaika nondya domomukunda gweni, ngwendi yikwamboga<br />
Kuranda nondya moyitora, ntani<br />
Kurugana nondya danyamoge pokuweka yikorama nokuzangura yikwehidi.
Kukara moukanguke<br />
Nkenye esi sinamwenyo kwa hepa nondya<br />
mokuparuka,nye mokukara moukangure ose<br />
twa hepa kulya nondya do<strong>ukanguki</strong> domarudi<br />
gokulisiga-siga.<br />
Momavega gamwe kuvhura yi digope kulya<br />
nondya domarudi gokulisiga-siga morwa<br />
nondya kapisi nkenye apa nompeempe ndi<br />
ureru kudigwana,ndi vantu nampo kutupu<br />
yimaliwa yokugwanena yokuranda nondya<br />
domarudi gokulisiga-siga.Kulima nondya<br />
danyamoge kapi ayi tetukisa tupu kurugana,nye nani azo nkedi zongwa zokulirera<br />
nyamoge novakweni.Ove hena nampo no vhura kurandesa ko nondya dimwe o<br />
gwane mo yimaliva.<br />
Morwasinke atu lire<br />
Nondya mulyo unene kwetu natuvenye. Kukara nonondya dina gwanene kutuninka<br />
tu lizuvhe tuna kara mepopero. Nondya dopampo kutudiworokesa apa twa kere<br />
unona momambo getu. Sinzi setu kudiworoka pahamberero sininke simwe somulyo,<br />
ngwendi ekwareko, kumwe nonondya dokulikarera. Apa atu li nondya do<strong>ukanguki</strong><br />
ose kulizuvha nawa.<br />
Nondya kugava nonkondo komarutu getu<br />
noyikulya eyi rwa hepa mo:<br />
Kukara nomwenyo nokuligumagura<br />
Kukura nokuwapukurura, ntani<br />
Kurwanesa mauvera<br />
Nsene rutu roge kapi runa kugwana nondya dokugwanena, aro kuzumbanesa<br />
nonkondo, nokuvhura si kurugana ru ku karese nomwenyo nomo<strong>ukanguki</strong>.<br />
Ya kara nye hepero kulya nondya dokugwanena dorudi rouhunga ronondya<br />
dokukaresa no<strong>ukanguki</strong>, kukara ono ndjanga nokuhafera eparu lyoge.<br />
Vantu ava ava paruka no-HIV/AIDS ndi mahamba gapeke va hepa kupakera<br />
sinka asi ava lye nondya dokugwanena donongwa. Pankedi zangoso, -<br />
Ngendeso zetinto zomarutu gawo tazi nkondopara mokurwanesa nawa<br />
mahamba makwawo<br />
Awo tava paruka siruwo sosire no-HIV komeho zokukara AIDS, ntani<br />
Nomutji do-AIDS tadi rugana nawa momarutu gawo.<br />
Natuvenye twa hepa nondya
Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />
Nondya do<strong>ukanguki</strong> mulyo unene kwankenye ogu. Ado kwa kara nomulyo unene po<br />
kovanona, vakadi womarutu gavali, vakurupe novantu vana kuparuka nomahamba<br />
ngwendi kapunga, no-HIV/AIDS.<br />
Enyango noyikwehidi: Enyango noyikwehidi kukwafa rutu<br />
mokurwanesa mauvera nomahamba. Enyango limwe kuna kara<br />
mapapayi, mabanana, nonyandi, nombe, yikuvava nomaguni<br />
goyirumbu.Yikwehidi kuna kara kanakamundesa, madamate<br />
nomalyangwa.<br />
Makunde, sipoke, nyama, nhunhwa, nomfi, masini<br />
nomauta: Nondya edi kutunga rutu nokutukaresa nononkondo.<br />
Yihonena yimwe yonondya dokutunga rutu kuna kara nongomene,<br />
nondongo, muzangu gokutunda komasini ngwendi<br />
kasa, ntani egungu.<br />
Masini gomarure noyogurta: Ayo kukwafa mokuhugurura nondya<br />
edi atu li yipo rutu ru vhure kudiruganesa.<br />
Mahangu, mboroto zoumbombo, roso zoumbombo,<br />
ntani yisima (yanangwasa ndi yepungu: Nondya edi kutupa<br />
nonkondo dokukura, dokudanauka nokulironga. Yihonena yimwe<br />
yonondya dokugava nonkondo kuna kara mudika, katafura, kawandja,<br />
yilya, rukokotwa.<br />
Magadi gombuta, magadi gonondongo: Ado kugava<br />
nonkondo. Kuvhura kudigweda koyisima ndi konondya peke.<br />
Vantu ava ava paruka no-HIV/AIDS va hepa kuhenduka oyo yina kukwama ko:<br />
Nomutji dimwe dopampo: Pomuhowo<br />
pura murugani goge gouhaku<br />
yokuhamena nomutji dangoso.<br />
Yikorwesa.<br />
Kunwa makanya, ntani.<br />
Nyanga zoururu. Azo kuninkisa nomutji<br />
dimwe do-AIDS di dire kurugana moomu<br />
gano da wapera.<br />
Egano lyoudivi: Nsene o zumbanesa eharo lyokulya,kambadara nye kulya<br />
tundyagona napa-napa moomu ono kuvhulira mosiruwo sezuva.Nsene ono kara<br />
nezimo lyokupwaga-pwaga,diworoka kunwa mema gomanzi nokuhenduka nondya<br />
da kara nomagadi gomanzi.<br />
Siviyauko somonkarapamwe: Vanona wovanzi moNamibia wokonhi zonomvhura<br />
5 kapi ava gwana nondya dokugwanena dokulya. Vanona kukara nosiviha sosisesu<br />
hena kapi ava vhuru kukura nawa. Pokuligavera nondya nkarapamwe kuvhura<br />
kukwafa mokudivilisa asi vanona vangesi nawo va vhure kukara moukangure.
Rongikida nokupungura nondya papopero<br />
Nsene nondya kapi vana di rugana nokudipungura papopero, ado kuvhura kukara<br />
nonokime edi adi reta mauvera. Vantu ava ava paruka noKapunga no HIV/AIDS<br />
kukwateka usimbu komauvera morwa marutu gawo nokuvhura si kurwanesa<br />
pauhunga nokime.<br />
Kurongikida nondya<br />
Kuhwa make goge komeho nokonyima<br />
zokurongikida nokulya nondya.<br />
Kudumika yironda nkenye eyi ono kara nayo.<br />
Ruganesa mema gomawa gomakuhuki. Nawa<br />
unene nkenye apa kuvilisa mema pomuhowo.<br />
Karesa evega lyoge lyokuterekera noyiyaha yina<br />
zere.<br />
Vhonga nonkinda ne domema kumwe norutugogona<br />
roJika makura o zi ruganese mokukuhwa enyango<br />
noyikwehidi yoge nayinye komeho zokuyilya. Ngesi<br />
to dipaga ko nokime nadinye.<br />
Tereka nyama nonhunhwa dogoro monda mwa ha<br />
moneka nampili kauvihu kokanunu.<br />
Nsene euta lya tenda mufa, wa ha li ruganesa.<br />
Tereka nawa mauta. Nsene to ga furukisa, divilisa<br />
asi gana pi nawa.<br />
Kudumika nondya doge yipo nondi nombundu ya<br />
ha gwira po.<br />
Kudumika evega ndi ndoroma omu o zugumine<br />
yihando.
Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />
Kupungura nondya<br />
Kudumika nokupungura nondya moyipako.<br />
Pungura nondya donontarara mevega lyoutenda ndi moeyisikasa nsene ko zi li.<br />
Genyeka nondya domurara ndi dokuhupisa po komeho zokudilya yipo o dipage<br />
ko nokime.<br />
Nokulya si nondya dokutereka nare dokurara mazuva gokupitakana pwalimwe,<br />
unene po nsene kapi vana di pungura moeyisikasa. Zuguma konze nondya<br />
dokuhupisa po edi vana pungura moeyisikasa ure womazuva gokupitakana<br />
pwagatatu. Nondya donondona kuretesa po ezimo lyokupwaga-pwaga.<br />
Kulya ko<strong>ukanguki</strong> kapi kwa hepa<br />
kukara ndiro<br />
Horowora yikwehidi nenyango eyi yina kara po mosinema oso yeeyi ayo kukara<br />
mbiliha.<br />
Nsene enyango ndiro unene, lya yikwehidi yoyinzi.<br />
Makunde nosipoke mbiliha kupitakana nyama nonhunhwa, ano ayo yiwa koge.<br />
Nwa mema note zorooibos mevega lyonoremunate dontutu ado hena da zura<br />
suka.<br />
Ninka ndi tereka nondya danyamoge mevega lyoku ka randa edi va tereka nare<br />
ndi domonoresitauranti.<br />
Nsene ove kuzangura yikwehidi yanyamoge, ove nkenye apa kuvhura o kare<br />
nomuzangu gwanyamoge gomutarara gombiliha gonondya do<strong>ukanguki</strong>.
Yihonenakwamo yonondya do<strong>ukanguki</strong><br />
Yihonenakwamo yangesi kwa kanguka ayo hena ureru kuyirugana. Ayo yankenye<br />
ogu. Nsene ove kuparuka no-HIV/AIDS ndi Kapunga, yihonenakwamo eyi nayi<br />
ku vatera nye o nete, nokukukwafa nsene asi ove kunyengauka pokulya nondya<br />
dopeke.<br />
Sopa zomadamate<br />
nomakunde<br />
Vhonga kumwe madamate<br />
(ndi ndorohwa<br />
1 zomadamate)<br />
nondorohwa<br />
1 zomakunde<br />
gokudosa. Yi<br />
furukisa makura o<br />
yi sige yi pore ure<br />
wonominute 10. Apa ono kutereka<br />
sopa kuvhura o gwede mo hena<br />
yitovareso yoyimeno ndi ehengasini.<br />
Sopa zonongomene<br />
Zaveka nongomene dongandi momema o di<br />
sige di rare dogoro ezuva lyokukwama ko.<br />
Tjisa mo mema makura o tereke nongomene<br />
nomema gomawa ure wonominute 0,<br />
dogoro dina pi. Kuvhura hena o terekese<br />
sopa ezi noyikwehidi yapeke. Tova mo<br />
mungwa komeho zokuzilya.<br />
Sopa zomakunde<br />
Zaveka makunde gomakukutu<br />
monkinda 1 makura o ga sige ga<br />
rare dogoro ezuva lyokukwama<br />
ko. Makura tjisa mo mema ogo<br />
ove o tjire mo mema gopeke<br />
gomawa, makura tereka<br />
makunde ogo ure wonominute<br />
0 ndi 0 dogoro ga pye.<br />
Tova mo mungwa makura o ga<br />
myone. Tjira mo mema moomu<br />
ono hara yipo o rugane sopa<br />
zomurerembwa unene ndi<br />
zokupama. Sopa ezi<br />
kuvhura o zi<br />
terekese roso<br />
ndi yisima<br />
yanangwasa.<br />
Nondya do<strong>ukanguki</strong>
Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />
Nombuto kumena di kare simeno.<br />
Ado nongwa koge yeeyi ado:<br />
Nombuto dina kumena<br />
Kwa kara nonovitamine, nominerare noproteine<br />
Kuvatera rutu roge mokuhugurura nondya peke<br />
Mbiliha noureru kudigwana ngonondya donontarara.<br />
Ngapi omu no menesa nombuto<br />
1 Tura sivaro<br />
souhunga<br />
sonombuto<br />
mekende lyonsingo<br />
zokutamunuka.<br />
Tjisa mo<br />
mema.<br />
Tjira mema<br />
mekende<br />
dogoro momumomu<br />
kuzura.<br />
Ekende li<br />
tura mevega<br />
lyomundema<br />
dogoro nombuto<br />
di tameke kumena.<br />
Ruganesa<br />
singumi<br />
sokupama o<br />
mangese ko<br />
sikehe komutwe<br />
gekende.<br />
Yimenogona yi<br />
tjira mema ruvali<br />
mezuva. Nsene<br />
mutenya guna<br />
kara ko yi rugana<br />
rutatu mezuva.<br />
Rudi ronombuto Sivaro mekende Siruwoke ayi wapere Musika gokuwapera<br />
Makunde nkinda 1 mazuva - 1 cm<br />
Nondongo nkinda 1 mazuva 1- 1 cm<br />
Nongomene nkinda 1 mazuva - 0. -1.0 cm<br />
Sipoke nkinda 1 mazuva - 1 cm<br />
Nombuto di<br />
zaveka di rare<br />
mo.<br />
Yimenogona<br />
kuvhura nye<br />
kuyilya nsene<br />
yina wapa.
Diva unankondo woge<br />
Nkenye muntu mouzuni kwa kara nounankondo wokukara nonondya dokugwanena<br />
do<strong>ukanguki</strong>.<br />
Limwe momapata gatatu moNamibia kwa va hangura asi kwa zagera nondya. Eyi<br />
kuna kutanta asi awo kapi va kara nonondya dokugwanena kulya. Kulironga omu<br />
ava zangura nondya yizo nkedi zimwe zokuvhura kukohonona po udigu ou.<br />
Yirongo nayinye eyi ya hamena kombunga zoNomuhoko doKulipakerera kwa<br />
lipulisire ko mo- 000 mokugusa po uhepwe mouzuni koyiha yomumvho 01 .<br />
Namibia yiso sirongo simwe naso sa pulisire ko egano eli.<br />
Epangero lyaNamibia kuna kurugana panonkedi dononzi mokukambadara kusikisa<br />
mo sitambo esi.<br />
Uministeli woUhetakani noUkalinawa woVanona kwa tulisapo ruha ro kupongaika<br />
yivizomo. Ruha oru kukwasa vantu mo kurugana nongesefagona no kugwanenamo<br />
nyamwavo yiwizomo. Dingura no mberewa davo<br />
mo kugwanako mauzera go manzi.<br />
Kulironga kuzangura no ndya kuvhura<br />
ku kukwasa kurugana no ndya no<br />
nonzi, hena kuvhura ogwane<br />
yiwizomo mo udameki<br />
woge kurugana.
10<br />
Nondya edi natu vhura<br />
kupongaika<br />
Ntaantani tu kare<br />
no nondya do<br />
kugwanena do<br />
ngurova.<br />
Po ge li maruha gamwe moNamibia aga gwana mvhura zonzi, siruwo oso maruha<br />
gamwe aga gwana zonsesu unene. Nampili ngomu nkenye eli evega kwa lisiga<br />
komakwawo, pansitwe kukara mo yimeno noyikorama yemevega olyo. Vantu<br />
kuruganesa yimeno noyikorama eyi ngonondya. Pasihonena, vantu kunyanga<br />
egungu, kukwata nomfi, mafuma noyidira. Eyi nayinye kuyiruganesa ngonondya.<br />
Mokabuke aka ose natu tara koyimeno yimwe yopamukunda eyi ava pongaike vantu<br />
nokuyiruganesa ngonondya.
Yimeno yonondya pamukunda<br />
Mahangu (Pennisetum glaucum)<br />
Ngapi omu ga fana: Mahangu mbuto zonohuma. Ago kwa kara nondya<br />
domulyo dankenye ezuva moNamibia. Mahangu kuvhura kugapungura nomvhura<br />
dononzi konyima zokugazangura.<br />
Ngapi omu ava ga ruganesa: Mahangu kugaruganesa mokurugana<br />
yisima. Usura womahangu kuvhura hena kuuvhonga momasini gombofu, ndi<br />
kurugana mungome nampili sikuvira.<br />
Ago mawa koge yeeyi mahangu kwa kara nomulyo gomunzi gonondya<br />
kupitakana nombuto nonkwawo donohuma. Ago hena rutu kugahugurura<br />
kuliwora unene, kutanta asi ove to lizuvhu ono kuta siruwo sosire. Ago kwa<br />
kara nonoproteine dononzi norugadi rorunzi kupitakana nombuto nonkwawo<br />
donohuma.<br />
Kupi ko no ga gwana: Mahangu kugagwana unene po konomukunda dokomuzogokatji<br />
nomuzogopumezuva, ngwe.a. Omusati, Ohangwena, Oshana, ntani Otjikoto,<br />
naKavango nomaruha gamwe gaKunene.<br />
Mawongo (Sclerocarya birrea)<br />
Ngapi omu ga fana: Edi lyositji souwongo kukura<br />
dogoro konometa 1 momusika. Enyango enunu<br />
alyo kukara sihenga nsene lina pi. Enyango kupya<br />
kutameka mokwedi kwaMurongankuru dogoro<br />
mwaPembagona. Monda zenyango kukara mo<br />
nontanga mbali ndi ntatu.<br />
Ngapi omu ava ga ruganesa: Mawongo<br />
kuvhura kugalya uvihu. Kuvhura hena kugarugana marovhu. Mahokwa gokutenda<br />
kuvhura kugalya ngorooro. Ago hena kuvhura kugatereka va guse ko magadi. Magadi<br />
kuvhura kugaruganesa kokutereka.<br />
Ago mawa koge yeeyi utumpi womawongo kwa kara nonovitamine C dononzi<br />
nosuka. Mahokwa gomawongo kwa kara noproteine nomagadi.<br />
Kupi ko no ga gwana: Komuzogo nokomuzogopumezuva gwaNamibia.<br />
Nondunga (Hyphaene petersiana)<br />
Ngapi omu da fana: Sitji somurunga ndi nombare kukura<br />
dogoro konometa momusika. Aso kwa kara nomahako gomare<br />
goukwilivasamuke. Enyango enene kwa liudinga nokukara nontanga<br />
dokukutu monda.<br />
Ngapi omu no di ruganesa: Kenyango kugusa ko untupi<br />
nokuuzaneka u kukute. Untupi owo va zaneka kuvhura kuukuvira<br />
ndi kuukanga kumwe nonontanga delyangwa. Nomutayi nomahako<br />
kuyiruganesa mokutunga nondunda noyikumba, ano sitemba<br />
sehokwa kusiruganesa koyihongagura.<br />
Ado nongwa koge yeeyi mahokwa kwa kara nonoproteine<br />
dononzi.<br />
Kupi ko no di gwana: Komuzogo gwaNamibia.<br />
11
Nondya edi natu vhura kupongaika<br />
1<br />
Sitanga somowiza (Citrullus lanatus)<br />
Ngapi omu sa fana: Esi simeno sokuradava pevhu, sa<br />
kara nomahako goruhuki nenyango lyokuliudinga. Mavya<br />
genyango kuvhura kukara ukwilivasamuke ndi uhenga, aso<br />
kwa kara nonontanga doumbombo.<br />
Ngapi omu ava si ruganesa: Mavya gositanga<br />
somowiza kuvhura kugamyona ga kare rukoho ntani<br />
kugalya ndi kuganwa. Nontanga kutovara ngwendi mahokwa nsene ono di dosa.<br />
Nontanga nondya donongwa unene koyimuna. Konontanga kuvhura hena kukama ko<br />
magadi gokuvhura kuruganesa mokunengedeka sipapa soge. Yikaki yenyango kuvhura<br />
kuyirugana ndjema.<br />
Aso siwa koge yeeyi nontanga kwa kara nonoproteine nonovitamine dononzi. Enyango<br />
kuna kara nkedi zomulyo unene zokugwana mema poyiruwo yomakwedi gorukukutu.<br />
Kupi ko no si gwana: Sitanga somowiza kumena moNamibia nazinye, nye<br />
momavega ga kara nomuheke ngwendi moMburundu zaKalahari.<br />
Ntende (Cucumis metuliferus)<br />
Ngapi omu za fana: Enyango lyenene lyosimenoradavi<br />
esi kukara lyosihenga, lyosihengageha ndi lyegeha, kwa kara<br />
noyimega yoyisu ya fana ngwendi nombinga. Mavya galyo kwa<br />
fana sinamahako ago hena kwa zura mema. Mahako nedi kwa kara<br />
nohuki-huki.<br />
Ngapi omu ava zi ruganesa: Ntende kuzilya uvihu pamwe<br />
kumwe nosuka. Nontanga dazo kuvhura hena kudilya. Mahako kuvhura<br />
kugatereka nokugalya nago.<br />
Ntende ngwa koge yeeyi nontanga dazo kwa kara nomagadi gomanzi. Ado<br />
kutovara ngwendi mahokwa.<br />
Kupi ko no zi gwana: MoMburundu zaKalahari (nokonomukunda dimwe dosirongo).<br />
Egano lyoudivi: Ove kuvhura o zangure sitanga somowiza nontende mosipata soge<br />
pankedi zeezi o zangura katjama.<br />
Ehidi lyo mowiza (Amaranthus thunbergii)<br />
Ngapi omu lya fana: Alyo ehidi lyomahako gosikwiliva.<br />
Mahako kapi ga paka ruhuki ago kuvembera. Simeno kukura<br />
dogoro koukahe wometa momusika.<br />
Ngapi omu ava li ruganesa: Po li li ehidi limwe mahako<br />
kugapotora tupu kosimeno nokugafurukisa ngorooro usimbuusimbu<br />
va hana kutura mo mema. Nontanga nado kuvhura<br />
kuditereka.<br />
Alyo ewa koge yeeyi nontanga nomahako galyo kwa<br />
kara nomulyo gonondya.<br />
Kupi ko ava li gwana: Pokatji nokoMuzogo gwaNamibia,<br />
momapya.
Mutete (Cleome gynandra)<br />
Nondya edi natu vhura kupongaika<br />
Ngapi omu gwa fana: Esi simeno somahako gosikwiliva asi<br />
kuru dogoro nosentimeta 1 0, ago kwa fana ehidi tupu.<br />
Ngapi omu ava gu ruganesa: Mahako gomanona<br />
nonombya kuvhura kugatereka nokugalya. Mahako kuvhura<br />
kugafurukisa usimbu-usimbu nominute dongandi nokugaumba-umba<br />
monombumbegona. Nombumbe edi kudikukutika momutenya.<br />
Kuvhura nye kudipungura ure welima, ano pokugutereka kuhova<br />
tanko kuzaveka nombumbe odo.<br />
Ago muwa koge yeeyi mutete kwa kara nomulyo gomunzi gonondya.<br />
Nontanga hena kwa kara nomagadi gomanzi.<br />
Kupi ko ava gu gwana: Komuzogo nokomuzogopumezuva gwaNamibia,<br />
momapya.<br />
Euyu (Adansonia digitata)<br />
Ngapi omu lya fana: Euyu kwa kara<br />
noruhasitji sosinene sokusamuka. Pamwe kapi sa<br />
kara noyihako, nye nsene si mena yihako ntudi<br />
pomangenyena ndi pokurombo. Mauyu kuvhura<br />
kuparuka siruwo sosire. Yitji yomauyu yimwe kwa<br />
pura asi kwa kara ko ure wonomvhura ,000.<br />
Ngapi omu no li ruganesa: Enyango lyeuyu<br />
kwa kara nonontanga dononzi. Enyango kutovara<br />
ulyungu-lyungu nakauke, nye ewa unene koge. Enyango kuvhura hena kulininka<br />
yikunwa. Yihako nonontanga kuvhura kuyilya. Nontanga kuvhura kudilya uvihu, ndi<br />
kudidosa, kuditwa nokudiruganesa kosikunwa soupyu asi tovara ngwendi kosiva.<br />
Alyo ewa koge yeeyi evya lyenyango kwa kara nomulyo gomunzi gonondya.<br />
Yitemba yenyango kwa kara nonovitamine dononzi dokuvhura kuruganesa<br />
konondya doyimuna.<br />
Kupi ko no li gwana: Komuzogopumezuva nomuzogotokero gwaNamibia.<br />
Ugongo (Schinziophyton rautanenii)<br />
Ngapi omu wa fana: Ugongo yiso sitji asi yimi enyango<br />
lyomahokwa. Awo kuvhura kukura dogoro komusika gokusika<br />
konometa 0, kwa kara nonombya dononzera si tware<br />
kouhenga. Enyango kukara umbombogeha. Sitji esi kuvhura<br />
kuparuka nomvhura dongandi dorukukutu.<br />
Ngapi omu ava di ruganesa: Enyango kuvhura kulilya etarara,<br />
ndi mavya galyo kuvhura kukakukutika nokuvhura kugalya moure<br />
wosinema somakwedi . Kuvhura hena kuditereka nokulya utumpi.<br />
Mahokwa gonongongo kuvhura kugatwa nokugatura momberera zehidi ndi nyama<br />
yipo muhoka gu pame.<br />
Ado nongwa koge yeeyi mahokwa gonongongo kwa kara nonovitamine dononzi<br />
noyikwayivera.<br />
Kupi ko ava u gwana: Komuzogopumezuva gwaNamibia.<br />
1
1<br />
Simon, muntu<br />
kapi wa hepa<br />
yiruganeso<br />
yoyinzi<br />
mokurugana<br />
sipata ndi?<br />
Ngapi hena nani vhura<br />
kugwana nondya?<br />
Hawe Albert, ame<br />
kuvhura kurugana<br />
momu-momu nkenye<br />
eyi nosihupuro esi.<br />
Ove kuvhura kutameka sipata<br />
Kwa kara ko marudi gatatu gokulisiga-siga goyipata yoyikwehidi:<br />
Yipatagona<br />
Yipata yepembo, ntani<br />
Yipata yonkarapamwe
Sipatagona yilyo epya eli ali<br />
gusa evega lyenunu unene.<br />
Nampili asi sinunu, muntu<br />
kuvhura o zangure mo marudi<br />
gokulisiga-siga goyikwehidi,<br />
aso hena kapi asi ruganesa<br />
mema gomanzi. Yipatagona<br />
mulyo unene nsene asi kapi<br />
ono kara nevega lyenene,<br />
mema gomanzi ndi evhu<br />
lyewa lyokulima epyaapya.<br />
Kulima yipatagona<br />
Kulima yipatagona kuruganesa nkedi ava tumbura<br />
morurumbu asi hydroponics, kutanta asi ove<br />
to tapeke yimeno kumwe nonondandani dayo<br />
momuheke, ngurumanya ndi momema. Kapi<br />
ava ruganesa ko evhu ano nondya dosimeno<br />
kudigweda mo tupu momema.<br />
Mauwa gokulima yipatagona kuna kara asi ayo:<br />
Kuruganesa evega lyenunu unene<br />
Ureru kusirugana<br />
Kapi sa hepa kusipakera sinka unene ngwendi marudi gamwe<br />
goyipata<br />
Kukoka uli wousesu<br />
Kuzangura mo nondya dononzi, ntani<br />
Kuvhura kuzangura mo mwaza elima<br />
Uminisiteli woNondima, Mema noWiza kuna kuruganena kumwe nElipakerero<br />
lyoNomuhoko lyoNondya noNondima mokukorangeda kulima yipatagona<br />
moNamibia. Nsene ono hara kudiva ko yoyinzi, gwanekera kumwe nawo.<br />
Nonomora dokugwanekera kumwe nawo kudigwana kehagero lyokabuke aka.<br />
1
Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />
1<br />
Yipata yonkarapamwe<br />
Yinke sipata sonkarapamwe?<br />
Sipata sonkarapamwe yiso sipata esi va tokora kutura po vantu wongandi kumwe,<br />
ngwendi sipata esi va rugene vakadi kumwe. Eyi kuna kutanta asi one tomu ligavere<br />
yirugana, ruhafo nomauwa gokuzangura nondya danyamweni.<br />
Sikunino sonkarapamwe kuvhura kugava nondya koge nepata lyoge. Ove kuvhura<br />
hena kulirongera ko maunongo gomape kovakweni ava ono kurugana nawo<br />
mosikunino. Kuvhura mu ponge kumwe nsene maudigu gana kara po nokulironga<br />
kukohonona po yininke ngombunga. Ano yoyiwa kwanayinye, kulima taku karesa<br />
rutu roge runa kanguka, morwa yiviyauko eyi ono kuviyauka apa ono kurugana<br />
mosikunino.<br />
Kutameka sikunino sonkarapamwe<br />
Sikunino nkenye esi sonkarapamwe kwa lifanena. Kuvhura kukara sinene ndi<br />
sinunu, nokugusa sifano nkenye esi. Sikunino sonkarapamwe kwa hwa kukara pepi<br />
nomambo gova nasikunino.<br />
Nsene vantu wovanzi va rugana pevega limwe tupu, ngapa kara yiruwo yokupira<br />
kulizuvha. Awo kuvhura va lihandaukire-handaukire. Kuvhura hena kudigopa<br />
mokutura po magano goyininke kumwe, siruwo oso nkenye ogu muntu ana diva eyi<br />
vana kurugana vakwawo. Nawa unene kugaununa evhu moturuha totununu. Nkenye<br />
ogu ta pakere mbili karuha kendi.<br />
Mosikunino sonkarapamwe, navenye kuligavera yirugana nomuzangu. Ano<br />
nye one vanasikunino, tomu tokora nyamweni omu nomu sigendesa.One hena<br />
kuvhura mu gwane mo<br />
yimaliva yokutunda mo.<br />
Nsene mu zangura nondya<br />
dokupitakanena kuvhura nye<br />
mu randese ko dimwe.<br />
Vanayikunino yimwe<br />
yopankarapamwe<br />
kugava ruha romuzangu<br />
gwawo kononsigwe,<br />
vantu wokuparuka no-<br />
HIV/AIDS, novanaruhepo<br />
womonkarapamwe. Pankedi<br />
zangesi, nkarapamwe zeni<br />
mudima tazi gwana mo uwa.
Kuninka sikunino seni sonkarapamwe si tompoke<br />
Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />
Nsene muna hara sikunino seni si tompoke, apa kuna kara po nontambo dongandi<br />
edi nomu vhura kukwama:<br />
Zigideni navenye womonkarapamwe zeni va kare yilyo yovanasikunino.<br />
Ninkeni sidiviso sosikunino seni yipo nkenye ogu a dive asi ezi projeka<br />
zonkarapamwe.<br />
Horoworeni mpitisili zongwa. Sikunino sokutompoka kwa hepa vakadi<br />
novagara wokulitura mo womonkarapamwe.<br />
Zogereni yokuhamena yirugana nomatumbukiro gankenye ogu komeho<br />
zokutameka kulima sikunino. Eyi kukwafa mokuhenduka po mapirokulizuvha<br />
konyima. Pasihonena, kuvhura mu lizuvhe asi John ta pakere mbili makunde,<br />
ano Maria ta pakere mbili madamate.<br />
Sigeni po evega lyongandi lyosiporongwa omu<br />
nava vhura kudanaukira vana veni. Va<br />
korangedeni nawo va kwafe mosikunino.<br />
Yikunino yepembo<br />
Kurugana sikunino sanyamoge pembo lyoge nazo nkedi zimwe zokugwana nondya.<br />
Mapenuno gokuhupa ko gokabuke aka naga ku sansekera yoyinzi yokuhamena<br />
yikunino yepembo.<br />
Kabuke aka naka kulikida omu no tameka nosipata sepembo no yimaliwa yoyisesu.<br />
Pasihonena kuvhura o lime madamate mo ndoroma zo nkurunkuru ndi metayira.Eyi<br />
kuna kutanta asi ove kuvhura kutameka kutapeka no kudjabwana usimbu nondya<br />
danyamoge.<br />
1
Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />
1<br />
Tenga zomema<br />
Kuzeresa epya<br />
Epya vazeresa lya fire kukuna<br />
Sikunino so<br />
Vakadi<br />
Nomvhura dongandi dina ka pita,<br />
vakadi wongandi kwa ligaverere<br />
nzodi. Nzodi zawo kwa kere zokukara<br />
nonondya dokugwanena kulirera vene<br />
novana vawo. Vakadi ava kapi va<br />
tjilire kurugana – awo kapi va gwene<br />
yirugana. Awo kwa kambadarere siruwo<br />
sosire kupapara yirugana, nye kapi ya<br />
va tompokere.<br />
Ezuva limwe mukwaawo Phillip kwa<br />
tente asi, “Tu limeni sikunino samwetu tu<br />
zangure nondya damwetu. Nina diva<br />
nawa-nawa asi pweli ogu na tu vatera.”<br />
Ano Phillip mouhunga ga kere.<br />
Munisipaliti ga va pere evhu lya kara<br />
nomema gokugwanena, ano Uminisiteli<br />
woUhetakani noUkalinawa woVanona<br />
kwa va pere yimaliva yokugwanena<br />
kuranda tenga zomema. Naruvali si<br />
sikunino nare soso!<br />
Morwamutompo gwawo, elipakerero<br />
limwe eli ali vatere vantu kwa va pere<br />
yimaliva yongandi yokuranda mbuto<br />
noruhoho. Awo hena kwa gwene<br />
ruhoho rokurukira romawoko-woko<br />
komunandima gomunongo.<br />
Yimenogona ya fire kutapeka Kuteta no mbu mo kudika rugumbo
Tava lipakerere kurongikida livhu<br />
no kuturamo ruhoho.Awo tava kunu<br />
nombuto. Tava ka vheta mema motenga<br />
gokutekera yimeno yawo.<br />
Konyima zomakwedi gongandi, mbunga<br />
eyi za tengura kosikunino sawo tava<br />
ya gwana yimeno yawo yoyinzi yina<br />
likana kovandimba. ‘Vandimba kwa<br />
wizire posiruwo somasiku makura tava<br />
li po nayinye,” yimo va tente vakadi.<br />
Nye mbunga ozo kapi za dombere<br />
mutjima. Awo kwa tokwere kutunga<br />
ko rugumbo ronombu ru kundurukide<br />
yimeno yawo yipo va yi popere, yimo<br />
hena nokuyitapeka motuiga toyimeno<br />
va tura momavega gepopero.<br />
Apa sa sikire siruwo sokuteza-teza,<br />
awo navenye tava ligavere enyango<br />
noyikwehidi. Eyi va pilire kulya vene,<br />
awo kwa yi randesere modoropa<br />
zopopepi.<br />
Ngesi mbunga kuna kara negano<br />
lyokugwanena muzangu gwawo<br />
mundwire. Phillip ana huguvara asi<br />
nsene awo navenye va twikira ngorooro<br />
kuruganena sitambo oso, awo ngava si<br />
sikisa mo.<br />
Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />
Sipata so yimeno<br />
Tuiga mo kupopera yimeno<br />
Kuwapaika evhu mo kukunapo<br />
Kulima sipata Rugumbo ronombu kuvatera sipata<br />
1
Selma, yinke<br />
yina yipa<br />
nokanakamundesa<br />
kange?<br />
0<br />
Evhu<br />
Kupi ko no tamekera<br />
Age kuna<br />
mene mevhu<br />
lyepuko.<br />
Yikwehidi yoyinzi nenyango lyenzi ureru kuyizangura. Yininke yomulyo unene eyi ya<br />
hepa kuna kara mema nosite sezuva. Ayo hena kwa hepa evhu lyokukanka, ruhoho<br />
rongandi, kuherera, nokuyipopera koyimbumburu, yidira noyikorama yimwe. Nsene<br />
ono kara nevega eli ali gwana site sezuva ure wonovili mezuva, kuvhura nye<br />
kurugana po sikunino sepembo.<br />
Marudi gevhu<br />
Evhu yigo muheke noyininke nayinye eyi ya kara mo.<br />
Nsene ono hara kuzangura nondya patomporo, wa hepa kudiva nakauke yokuhamena<br />
evhu lyoge. Konyara evhu nkenye eli kuvhura kulirugana li wapere kuzangura yikwehidi<br />
nenyango. Evhu lyoulyungulyungu, lyongurumanya ndi lya lizara tupu kwa hepa<br />
kuliwapukurura komeho zokutapeka . Eyi kuvhura kuyirugana pokugusa mo mamanya,<br />
kutura mo evhu lyokugusa komavega gapeke gopopepi, kugweda mo ruhoho ngwendi<br />
ruhoho rokurukira noruhoho tupu, nokutura ko mukanko gevhu.<br />
Nomukanko<br />
Kutura ko mukanko yizo nkedi zokulima sipata nsene asi kuna kara nevhu<br />
lyedona. Rudi oru rokulima sipata kwa kara nomauwa gomanzi:<br />
Kutameka sikunino sepembo<br />
Kutameka sikunino sepembo<br />
kugusa yirugana yoyinzi. Erago<br />
asi kapi wa hepa kurugana<br />
yirugana yooyo nkenye elima.<br />
Kuzangura nondya danyamoge<br />
kapi ya wapa kwelike, nye<br />
hena kuvhura kuhafesa.<br />
Ngwendi moomu tupu ya<br />
hwa nankenye eyi ava rugana<br />
sikando sokuhova, wa hepa<br />
kulironga kurugana yininke<br />
mouhunga kutunda ketameko.<br />
Evhu lyoge kulivinduka kupyapyara pomangenyena. Eyi kuna kutanta asi ove<br />
kuvhura kulivinduka kulima mosinema kupitakana evhu lya hana<br />
mukanko.<br />
Evhu lyoge kugwana nawa sitoswa. Kutanta asi mema kuvhura<br />
ga pwire malyo noureru.<br />
Evhu lyoge kukara lina zegeza, yangesi kuninkisa yimeno yi<br />
kure noureru.<br />
Nomukanko da ha pitakana nometa 1.5 mounene, yipo o vhure<br />
kusika pokatji kutundilira koruha nkenye oru. Ano moure gwa hepa<br />
kukara nometa 7.5.
Ekonakono lyevhu<br />
Rugana ekonakono eli mokudivilisa rudi rwevhu eli ono kara nalyo.<br />
Evhu lyomuheke kwa kara yigugunya nsene to<br />
li kwata nokufana ngwendi suka. Nokuvhura si<br />
kuliumba-umba nomake. Evhu lyomuheke kapi<br />
ali kwata nawa mema, nye mema kupwira nawa<br />
alyo hena ureru kurugana mo. Nsene evhu lyoge<br />
kuna kara nomuheke gomunzi, wa hepa kutura mo<br />
ruhoho rorunzi yipo li vhure kukwata nawa mema.<br />
Rudi rwevhu lyangesi kwa kara nomulyo gomusesu<br />
goyimeno.<br />
Evhu lyomboresa kwa likwatakana kumwe, nye alyo<br />
nokuvhura si kuliumba li kare mbumbe. Evhu lyewa<br />
kwa kara noturuha tomuheke, etata nerova. Evhu<br />
lyomboresa ewa unene kokulima yikunino yoyikwehidi<br />
morwa alyo kwa kara nonondya dononzi doyimeno<br />
nokukwata nawa sitoswa. Alyo kapi lya hepa unene<br />
ruhoho ngwendi marudi peke gevhu.<br />
Evhu lyetata kapi lya paka sifano kuzuvhika ngwendi<br />
usura. Nokuvhura si kuliumba-umba nomake. Evhu<br />
lyetata kukwata nawa mema kupitakana evhu<br />
lyomuheke yeeyi tundanda twalyo tununu. Rudi<br />
rwevhu eli naro kwa heap ruhoho rorunzi, nye alyo<br />
kwa kara nonondya dongandi doyimeno nokupwira<br />
nawa mema. Alyo ewa kulilima nsene lina nengena<br />
nakauke.<br />
Evhu lyerova kwa likwatakana kumwe alyo hena<br />
kuvhura kuliumba-umba li kare mbumbe lya hana<br />
kugagunyuka.Alyo kwa kara notundandagona totununu<br />
unene, yiyo nye ali kwatere nawa mema.Alyo kwa hwa<br />
kuligwana monomuramba.Vantu wovanzi kuruganesa<br />
erova va honge tuiga.Nsene momukunda goge kwa<br />
kara mo evhu lyerova lyelike, kuvhura o li vhonge<br />
nomuheke yipo mema ga vhure kupwira noureru.<br />
Yikwehidi yonondandani (ngwendi kanakamundesa),<br />
yikwanomuyimbo (ngwendi katafura), noyikwawo<br />
yoyikwanonyanga (ngwendi nonyanga) kapi ayi kuru<br />
nawa mevhu lyerova yeeyi nondandani kudidigopera<br />
kulitaura. Alyo va hepa kulipirura nawa.<br />
Evhu eli lya digopa kulima mo yikwehidi<br />
Evhu lyomamanya-mamanya: Yikwehidi, unene po yonondandani, kapi ngayi kura nawa mevhu<br />
eli lya kara nomamanya gomanzi. Nsene kapi ono kuvhura kugusa mo mamanya nagenye,<br />
nawa nye kuhesa evhu lyoge nokutapeka yikwehidi moyimpungu (tara pepenuno 20) ndi motuiga (tara<br />
pepenuno 39).<br />
Evhu lyokuhegumuka: Nsene kapi ono kuvhura kusima sinko sokusika ko-20 cm, evhu lyoge kwa<br />
hegumuka unene mokutapeka mo yikwehidi. Nawa unene kukanka evhu lyoge li kare monomukanko<br />
dokuzeruka.<br />
Evhu lyoulyungu-lyungu: Mungwa nagu zonagura nondandani doyikwehidi yoge nokuninkisa yimeno yi<br />
suve. Kwa kara nomulyo gomunene asi o dire kusigilira evhu lyoge li kukutire nsene asi alyo kwa kara<br />
nomungwa gomunzi ndi mema aga ono kuruganesa kwa kara ulyungu-lyungu. Kuvhura o divilise nsene asi<br />
evhu lyoge kwa kara rungwa pokutjokora ekerogona mevhu. Nsene kuna kara ko tundandagona totuzera<br />
kontunda zevhu atu tovara ngwendi mungwa, evhu lyoge nye kuna kara lyorungwa.<br />
1
Evhu<br />
Kutura evhu mboresa<br />
Mokukura nawa, simeno sa hepa yininke<br />
yoyinzi. Yininke eyi kuyigwana mevhu omu<br />
sina kukura simeno ano oyo kuyitumbura asi<br />
turuhandya. Turuhandya kuhuguruka momema<br />
makura nondandani dosimeno kutugusa<br />
nokuturuganesa.<br />
Nondya doyimeno kwa kara marudi<br />
gokulisiga-siga goturuhandya (nominerare<br />
nonoeremente). Marudi gamwe goturuhandya<br />
yimeno kugahepa mosivaro sosinene, siruwo<br />
oso gamwe kugahepa mosivaro sosinunu.<br />
Turuhandya otu ya hepa yimeno unene<br />
kututumbura asi turuhandya totunene ano otu<br />
ya hepa mosivaro sosinunu kututumbura asi<br />
turuhandya totununu.<br />
Poyisuwo yimwe simeno kapi asi gwana<br />
turuhandya tokugwanena mevhu. Vanafarama<br />
novanandima wovanzi kutura mo turuhandya<br />
mevhu pankedi zoruhoho yip ova wapukurure<br />
evhu. Nsene kapi ono kutekura evhu lyoge<br />
noturuhandya totunzi, konyima zosiruwo<br />
yimeno yoge kapi ngayi kura nawa.<br />
Turuhandya mevhu kutu ruganesa<br />
nondandani<br />
<br />
Egano lyoudivi: Yimeno yakanguka kwa hepa evhu lyakanguka. Kupakera mbili<br />
evhu lyoge nayi gava siruwo sosiwa koyimeno yoge yi paruke, yi kure nawa<br />
nokugwana mo muzangu gomuwa.<br />
Esimwititi: “Kulima sikunino ndiro unene.”<br />
Usili: Inh, kuvhura yi kare ngoso, kapi ya hepa<br />
kukara ngoso.
Marudi goruhoho<br />
Ruhoho royikorama<br />
Ruhoho royikorama yilyo erombo lyoyikorama. Alyo kuliruganesa mokutura<br />
mboresa koyimeno.Kutura ruhoho mevhu kuvatera mokuliwapukurura nokutura<br />
mo turuhandya otu ya hepa yimeno.<br />
Ruhoho ro ngombe no nonkambe kugava ruhohoro roruwa.<br />
Ruhoho rononhunhwa kwa kara noturuhandya totunzi. Aro kwa kara nononkondo<br />
ano va hepa kururuganesa moturuhagona totusesu mosikando.<br />
Rwenge oru va ruganesa pokurara yimuna naro ruhoho roruwa kevhu.<br />
Nye kapisi kuruganesa usura woyitji yokusaha, morwa awo kugusa siruwo sosire<br />
mokuhuguruka mevhu, awo hena kuruganesa nitrogeni zemevhu.<br />
Wa ha ruganesa hena ruhoho royinguru, nombwa ndi nombisi, morwa aro kuvhura<br />
kuveresa vantu.<br />
Ruhoho rosinamahako<br />
Ruhoho rosinamahako kuna kara kuzangura simeno esi no vhura kupurwira<br />
kumwe mevhu. Ruhoho rosinamahako kuwapukurura evhu pokulipa<br />
turuhandya. Simeno sangoso va hepa kusisima nokusivhumbika mevhu<br />
komeho zokutemuna nombya. Makunde kuna kara simeno sosiwa kuruganesa koruhoho<br />
rosinamahako, morwa nondandani dago kuwapukurura evhu pokugweda mo nitrogeni.<br />
Wayi wemefuta<br />
Nsene ove kwa kara pepi nefuta, wayi wemefuta ureru kuugwana. Awo kwa<br />
kanguka koyimeno yoge. U kuhwa tanko momema komeho zokuutura<br />
mevhu, yeeyi mungwa gomunzi kuvhura kuzonagura muzangu goge.<br />
(Yoyinzi kuhamena eruganeso wayi wemefuta pepenuno 1). U vhumbika mevhu<br />
konyima zokuzangura muzangu.<br />
Usura wohonde, usura wonomfi nousura woyisupa<br />
Eyi kugusa siruwo sosire mokuwapukurura evhu, nye yitundwamo kukara<br />
siruwo.Usura wohonde nousura wonomfi kwa kara nonitrogeni zonzi, kalsiumu<br />
noturuhandya peke. Nsene vana dipaga sikorama va lye ko nyama, honde<br />
zaso kuvhura kuzikukutika nokuzigweda kondambo zoruhoho. Honde kukutiko<br />
yizo ava tumbura asi usura wohonde. Usura woyisupa kutunda koyisupa yokukukuta, kwa<br />
kara nofosforus. Kuna kara nye egano lyewa kutura yisupa yongandi nohonde kukutiko<br />
pondambo zoge zoruhoho tara mapenuno no- kuhamena kurugana ruhoho).<br />
Ruhoho romema-mema<br />
Aro kuvhura kurutjira kontunda zevhu siruwo oso yimeno yoge yina kukura.<br />
Tura ruhoho mosinsako soyipurasitiki ndi yinsako yonomfugu.<br />
Zenzeda sinsako oso mondoroma zomema. Ruhoho rumwe naru vhugunyuka<br />
nokuhugurukira momema.<br />
Konyima zoyivike yivali, tjira mo hena mema gomawa moruhoho makura o<br />
ru ruganese mosipata soge.<br />
Ezi yizo hena nkedi zongwa kuruganesa ruhoho rononhunhwa.<br />
Evhu
Evhu<br />
1 2<br />
3<br />
4<br />
Ruhoho ropondambo<br />
Ruhoho ropondambo yizo ngendeso zokuruganesa tumbumburugona ava tumbura<br />
asi nobakiteli nonofungi mokuzungurura yihando yoyimeno yomokombisa, mosipata<br />
ndi yopofarama. Yihando kuyizungurura yi kare ndambo zoyihando yoyisovagani<br />
makura kuyitumbura asi ruhoho ropondambo. Kutura ruhoho ropondambo mevhu<br />
lyoge nkenye apa kuwapukurura evhu.<br />
Kurugana ndambo zoruhoho<br />
Ninka ndambo zoruhoho mevega omu ngazi dira kurokwa komvhura,kupepa mpepo<br />
ndi kugwana site sosinzi sezuva. Diworoka asi kukara ure womakwedi gatatu ntani<br />
yina kuzunguruka yihando yoyimeno. Apa tapa kwama omu ngano no vhura kukara<br />
nondambo zoruhoho mwankenye yivike ntazimwe:<br />
Tameka ndambo zoge zoruhoho<br />
pokuzara tutjigona pevhu. Eyi<br />
ngayi ninkisa mpepo zi pepe konhi<br />
zondambo zoruhoho.<br />
Sansa kontunda zayo nosentimeta 10 doruhoho makura o tekere ko hena.Ntaantani<br />
gweda ko enoto nevhu.<br />
Ntaantani gweda ko enoto nevhu.<br />
Yi rugurura yikando yitatu.<br />
Kudumika tutji oto nonosentimeta 0<br />
doyikwayimeno ngwendi wayi, yihako,<br />
rwenge, makura yi tekera.
5<br />
Kudumika ndambo zoge zoruhoho nosinsako sonomfugu ndi soyipurasitiki yipo<br />
ndambo zi kare zina nengena. Yipurasitiki yoyisovagani kukoka edudu, yiyo nye<br />
yoyiwa kuruganesa.<br />
6 7<br />
Yereka upyu wondambo zoge<br />
zoruhoho pokutwa mo noyitji.<br />
Nsene apa no pweza mo sitji sina<br />
genye, ruhoho roge kuna kurugana<br />
nawa. Yitji yi tengwidira mo.<br />
Yitji eyi kuvatera hena yipo mpepo<br />
zi hwilire mondambo zoge.<br />
Nsene yitji yina kukuta, tjira po<br />
mema pondambo.<br />
8<br />
Konyima zoyivike piragura<br />
ndambo zoruhoho nosiharauva.<br />
Ntaantani ninka ndambo zauvali<br />
zoruhoho nzega nezi zomuhowo.<br />
Konyima hena zoyivike ntazimwe ndambo zokuhova zoruhoho nazi wapera<br />
nye kuziruganesa mosipata/sikunino soge.<br />
Mulyo unene: Kuhwa nkenye apa make goge konyima<br />
zokurugana pondambo zoruhoho.<br />
Evhu
Evhu<br />
Mboresa zonomutji<br />
Mboresa zonomutji kwa kara nonondya dononzi doyimeno.<br />
Nye nsene o zi ruganesa mepuko, kuvhura kuzonagura<br />
evhu lyoge. Nsene ove kuruganesa ruhoho rokugwanena<br />
ropondambo, kapisi hepero zokuruganesa mboresa<br />
zonomutji.<br />
Nsene kuna kuranda mboresa zonomutji, resa muhowo<br />
mapukururo gokuhamena omu ava zi ruganesa. Nawa<br />
unene kupura Munasirugana goUnandima yokuhamena<br />
rudi romboresa ozo komeho zokuziruganesa.<br />
Kuhetakanesa nomutji domboresa<br />
Mauwa<br />
Mboresa zoyihando<br />
yoyimeno: Ruhoho<br />
Kwa kara ko siponga sosisesu sokugava<br />
ruhoho rorunzi kevhu.<br />
Turuhandya kutupwagesa kuliwora mevhu<br />
makura kukara siruwo sosire mevhu.<br />
Aro kuwapukurura mutungo gevhu.<br />
Kuninkisa evhu lyomuheke li kwate<br />
mema gomanzi.<br />
Aro mbiliha unene.<br />
Maudona<br />
Yimeno nokuvhura si kuruganesa<br />
turuhandya posiruwo sooso.<br />
Mapukururo gokuhamena kuruganesa<br />
mboresa zonomutji<br />
Tekera yimeno yoge komeho zokuyitura mutji.<br />
Narumwe si kutura mboresa zonomutji koyimeno yoge<br />
pokurombo, ntudi nsene kuna kulima yikwehidi yopokufu,<br />
morwa ngoso to hepeke tupu.<br />
Nkedi zongwa kuruganesa mboresa zonomutji kuna kara<br />
zokuzikuva kuhetakana monofora doyitapekwa yoge.<br />
Mauwa<br />
Mboresa zonomutji<br />
Yimeno kuvhura kuruganesa turuhandya posiruwo sooso.<br />
Ove ono diva nawa-nawa asi turuhandya mukwasinke tuna kara<br />
momboresa ozo zonomutji, makura kuvhura nye o tokore asi<br />
mboresa zokusika kupi no ruganesa koyimeno yoge.<br />
Maudona<br />
Mboresa zonomutji kudongonoka noureru konhi zonondandani<br />
dosimeno, makura simeno nokuvhura si kugwana turuhandya.<br />
Ove kuvhura o gave mboresa zonomutji zokupitakanena<br />
koyimeno yoge ndi azo kuvhura kukara pepi unene<br />
nonondandani doyimeno. Nsene o rugana ngesi to hwike<br />
nondandani nokuzonagura yimeno.<br />
Wa hepa pomuhowo kudiva asi turuhandya musinke tuna pili mevhu<br />
lyoge nomoyimeno yoge komeho zokuranda mboresa zonomutji.<br />
Mboresa zonomutji kuvhura kusiga mungwa gomunzi mevhu.<br />
Yangesi kuvhura kudipaga yinamwenyo nayinye yemevhu.<br />
Makura mutungo gevhu nagunye tagu lisinti.
Kupiragura evhu lyoge<br />
Nkenye esi simeno kwa hepa evhu lyewa ntani si kura nawa.<br />
Mokudivilisa asi yimeno yoge kuna kara pevhu lyewa, wa hepa kusima ekero<br />
lyosinko so- 0 cm, unene 1 m, ntani ure 1 m. Makura vhonga-vhonga netakameso:<br />
Yihupuro 0 yevhu lyokutunda<br />
mekero<br />
Yisupa yoyikuru-kuru yokutwa.<br />
Yihupuro yondambo zoruhoho<br />
ndi ruhoho rokurukira, ntani<br />
Makura mvhongwa ozo zi tura mekero.<br />
Nkenye eyi no lima ntaantani mevhu<br />
lyoge olyo ono wapukurura yina kara<br />
nompito zokuyoworoka.<br />
Siviyauko somonkarapamwe: Korangeda nkarapamwe zoge zi tameke<br />
nondambo zoruhoho.<br />
Evhu
Evhu<br />
Kusinta-sinta muzangu goge<br />
Kulima mbuto zoozo mevhu lyoolyo nkenye elima kugusa mo turuhandya natunye<br />
mevhu olyo. Hena nsene rudi rooro rosimeno va ru kuna pevega lyoolyo nkenye<br />
elima, yimbururu nouli woowo ngayi homokera yimeno oyo nkenye elima, dogoro yi<br />
digope kulima mo mbuto ozo mevhu olyo.<br />
Kusinta-sinta muzangu yizo nkedi zokulima nombuto dokulisiga-siga pevega lyoolyo,<br />
kulisikura. Eyi kuninkisa yimeno yokulisiga-siga yi ruganese turuhandya tokulisiga-siga<br />
tuna kara mevhu. Esintasinto nombuto kusesupika hena maudigu gokugwanekera<br />
nouli nomahamba goyimeno:<br />
1. Tapeka makovi<br />
nosipoke<br />
. Ninka evhu<br />
lipwizumuke<br />
. Kuna<br />
kanamudesa,<br />
beturuta<br />
nokawandja<br />
.Kuna<br />
madamate<br />
no<br />
nongomene
Konyima zerapa<br />
lyaMonika<br />
Edina lyange Monika ano ame ni Munamibia<br />
goMuherero. Ame kwa tunga pepi nOmaruru,<br />
moOzondje, yimo ka kara kambo kange. Ame<br />
kurugana yirugana yomomambo mOmaruru.<br />
Ame kapi ngani vhuru nkenye apa kuranda<br />
enyango lyokulisiga-siga noyikwehidi yokulisigasiga<br />
moyitora. Yitora nayo si kapi ya kere<br />
nkenye apa nomarudi gomazi genyango<br />
lyokulisiga-siga noyikwehidi yokulisiga-siga.<br />
Makura ezuva limwe eparu lyange tali lisinti.<br />
Ame simpe kuna kuyidiworoka nawa. Ame kwa<br />
purakenene koradio zoRuherero. Muuyungi kwa<br />
uyungire yokuhamena kulima yikwehidi. Makura<br />
yipo na tokwere asi tani heteke kulima yikwehidi<br />
yanyamwange.<br />
Pomuhowo kwa gwene ruhoho royikombo<br />
pofarama zamukwetu yipo ni wapukurure evhu<br />
lyange. Ame kwa zanakere nontanga dimwe<br />
domadamate nomakunde makura tani di kunu.<br />
Ngani tekere yimeno yange nehemere ruvali<br />
mosivike. Ame kutupu yiruganeso yongandi ndi<br />
nampili rugumbo kosikunino sange, nye nayinye<br />
eyi na kunine ya kulire nawa,<br />
makura kuliharuka ko ame tani<br />
kara noyikwehidi nenyango<br />
lyenzi kupitakanena!<br />
Apa na kere nayo yoyinzi,<br />
ame makura tani zi ni<br />
ka randese ko yimwe<br />
moyitarata. Vantu<br />
nkenye apa kwa hara<br />
yikwehidi. Ame<br />
kuna kundindira<br />
sinema sosipe sina<br />
kuwiza. Nina<br />
hara kuheteka<br />
kulima yikwehidi<br />
yorudi peke.<br />
Gusa nontanga modamate<br />
Nontanga dodamate<br />
Kukuna mbuto<br />
Evhu
0<br />
Kuna pyupyara!<br />
Yimeno yange<br />
ya hepa mema<br />
gomanzi.<br />
Mema<br />
Kutekera<br />
Kwa kara nomulyo kudiva asi yimeno yoge kwa hepa mema gokusika kupi, yeeyi ayo<br />
kuguma muzangu goge. Mema gokugwanena kuninkisa yimeno yoge yi kure usimbu,<br />
nye mema gomasesu kuvhura kuninkisa yimeno yimwe yi tovare ururu, yi liwore kukura<br />
nokugava muzangu gomusesu. Unzi womema aga ya hepa yimeno kukwama unene<br />
po korudi rwevhu, upyu, nompepo.<br />
Evhu lyerova kukwata nawa mema kupitakana evhu lyomuheke, yiyo nye alyo<br />
kapi lya hepa nkenye apa mema-resa pepenuno 1.<br />
Mpepo zonkukutu zoupyu kuninkisa evhu li kukute usimbu.<br />
Yimeno hena kuhepa mema gomanzi nsene mpepo zoupyu zina kupepa ko.<br />
Yitapekwa yiyo yimenogona eyi ya mena monombuto (nontanga/nohuma). Ayo ya<br />
hepa kuyitekera nkenye ezuva. Moomu yina kukura, ayo nayi hepa mema gomasesu.<br />
Yikwehidi yokulisiga-siga kwa hepa unzi wokulisiga-siga womema. Ekovi, mboga<br />
nomadamate kwa hepa mema gomanzi, nye muzangu goyikwanondandani<br />
ngwendi mahwa ndi katafura kapi ya hepa mema gomanzi.<br />
Mema gokusika kupi gokugwanena?<br />
Tekera yimpungu yoge.<br />
Sima ekero lyosinko so- 0 cm nzega nosimpungu.<br />
Evhu lyoge lya hepa kunengena dogoro kosinko esi.<br />
Heteka kutura ko<br />
mukanko, Paul!<br />
Egano lyoudivi: Nawa unene kutekera yimeno yoge yoyinene kositenguko. Tekera<br />
yimenogona ngurangura zonene.
Kukaresa mema mevhu<br />
Kutura mukanko<br />
Mukanko yizo ntunta zoyihando yokukukuta va tura kontunda zevhu mokatji<br />
koyimeno ndi yitapekwa. Mukanko kupopera evhu, kuninka wayi u pire kukura,<br />
nokusilika mema ga ha pwira morwa etutumo. Mukanko gwa ha guma yitapekwa<br />
ndi yimeno.<br />
Yinke yokuruganesa keturo mukanko<br />
Ruganesa yizupwira yowayi<br />
yihako<br />
yivagara yoyitji, ngwe.a. yorugumbo royitji (nye<br />
kapisi usura woyitji yokuyitjaha<br />
wayi wemefuta<br />
rwenge<br />
ruhoho<br />
Mukanko kuvhura kuguharagenesera mevhu nsene<br />
ono zangura nondya doge.<br />
Kutapeka monda zoyitji<br />
Ezuva lyaNamibia lyoupyu kuvhura kuzonagura yimeno. Nawa unene kupaka po<br />
mundwire gongandi posiruwo apa ali pyapyara unene ezuva. Pokutura yimeno<br />
momundwire, ove to vatere mokukaresa evhu lina tende, makura yimeno yoge nayi hepa<br />
mema gomasesu. Mundwire kuvhura kugurugana koyininke yokulisiga-siga, nye nkedi<br />
zimwe zonderu kuna kara kulima yimeno yoge monda zomundwire gomunene goyitji.<br />
Nsene wa kara nositji sosinene pembo lyoge, kanka evhu kukundurukida edi<br />
lyaso. Sima ko evhu limwe lyoyimeno yoge yonondya, makura kwankenye ruha<br />
romukanko tura ko murudi. Unene womukanko nau kwama kounene womundwire<br />
gositji oso.<br />
Horowora sitji sa kara<br />
nonondandani da za ure unene<br />
mevhu yipo sa ha lihakanena<br />
mema noturuhandya kumwe<br />
noyimeno yoge yonondya.<br />
Yitji yomusu noyitji yimwe<br />
yomega yiyo yoyiwa<br />
kuruganesa kositambo esi.<br />
Ruganesa ruhoho<br />
ronondambo ndi ruhoho<br />
rokurukira o wapukurure<br />
evhu.<br />
Nomurudi kwankenye<br />
ruha romukanko kukondera<br />
mema ga ha pupa ga tunde<br />
koyimeno.<br />
murudi<br />
1
John, kwasa nge<br />
nina kanderere.<br />
Kapai nina diva<br />
eyi nani rugana!<br />
Egungu kuna kulya<br />
kawandja gwange.<br />
Uli nomahamba<br />
Runga tupu matugo<br />
go te ga go nsewa zo<br />
kukuhisa yiyaha no<br />
nkinda 20 do mema.<br />
Pombera mvhongwa<br />
ko yimeno yoge<br />
Yimeno kuvhura kuyizonagura uli (yimbumburugona ndi yikoramagona eyi ayi<br />
homokere yimeno) nomahamba (mauvera aga aga hwanga yimeno). Wa hepa<br />
kukaresa uli nomahamba ure noyimeno yoge, morwa ayo nayi guma momudona<br />
muzangu goge.<br />
Uli nomahamba kuvhura kuyikandana po pansitwe ndi panomutji. Nsene to<br />
ruganesa yikandaneso youhungu,resa pepenuno yokuhamena marondoro.<br />
Mulyo:<br />
Nawa unene kupira kuruganesa yikandaneso youhungu morwa kugweda uhungu<br />
mevhu, mompepo nomomema.Uhungu kukara siponga ko<strong>ukanguki</strong> wovantu, nsenesi<br />
kapi vana uruganesa pauhunga. Nsene ono hara uzera kuhamena yikandaneso<br />
youhungu, pura mapukururo gomanzi koMunasirugana soNondima go pepi.
Marudi gouli<br />
Kwa kara ko marudi gokulisiga-siga gouli. Muzaro ogo konhi nagu ku vatera<br />
kudimburura asi uli musinke una kuzonagura yimeno yoge, ntani yinke no rugana ko.<br />
Yidiviso kosimeno Ntundiliro Uhaku Yimeno ayi<br />
hamene mo<br />
Yimbumburugona yoyinzi kosimeno. Yimbum-<br />
Yikwehidi<br />
Mahako gokuligonyangera.<br />
burutuki<br />
nayinye<br />
Mavambamukuvi gosinamahako<br />
gana kara kosimeno. Mahako ga<br />
tomauka. Ndova zonze<br />
zina kara pedi<br />
lyosimeno ndi<br />
komahako.<br />
Tuginyogona tousamuke tuna kara<br />
mevhu, kuhuma medi lyosimeno.<br />
Simeno nasinye tasi<br />
gu ndi tasi rembuka<br />
Yididiliko yoyizera yina kara<br />
kontunda zoyihako.<br />
Tumbumburugona kuhwanga mahako.<br />
Mahako kukara gosihenga noyindjomo-<br />
yindjomo yoyigeha.<br />
Konyima zoyihako kukara<br />
ko ngodi zakauvi.<br />
Mautagona gomageha<br />
kukara pongodi zakauvi<br />
nokonhi zoyihako.<br />
Tumbumburugona totuzera tuna<br />
kutuka kukundurukida<br />
yimeno.<br />
Mavambamukuvi<br />
Maginyo<br />
gokutetena<br />
yimeno<br />
Yihako<br />
yokuwora<br />
Mauta<br />
gakauvi<br />
Ndi<br />
zonzera<br />
Limina kumwe nononyanga doururu.<br />
Vhonga turutugogona tomfewa<br />
zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />
ntani) kumwe nononkinda 0<br />
domema gomatenda. Yi mwagera<br />
nye poyimeno dogoro yimbumburu yi<br />
tunde ko.<br />
Tara nawa netakameso kukundurukida<br />
ntani nopoyimweno pwene. Tora nomake<br />
nkenye eli evambamukuvi lina kara ko.<br />
Tapeka pepi nayo simeno sererenkenya.<br />
Vhonga turutugogona tomfewa<br />
zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />
ntani) kumwe nononkinda 0 domema<br />
gomatenda. Mvhongwa ozo zi sansa<br />
koyimeno oyo yina kara nevambamukuvi.<br />
Tapeka simeno sonombya pepi nopo.<br />
Goga nondungu kumwe<br />
nokanyangagona 1 ntani nosipapa<br />
sonyanga zonduru (zokuhwika). Tjira mo<br />
nonkinda 10 domema makura o yi sige<br />
yi vire. Yi siga yi liture ure womazuva<br />
gavali. Yi dinda makura o yi sansere<br />
koyimeno. Maginyo ga gusa ko nomake.<br />
Potora ko yihako yokuwora nomake<br />
makura o yi swakerere.<br />
Duragura mo wayi woudona mosipata<br />
soge<br />
.<br />
Dura mo yimeno oyo yina kundama<br />
makura o yi swakerere.<br />
Tapeka nyanga zonduru pepi nopo.<br />
Vhonga turutugogona tomfewa<br />
zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />
ntani) kumwe nononkinda 0 domema<br />
gomatenda. Yi mwagera koyimeno.<br />
Yimbumburu yoyizera yi sansa<br />
nomema gomanzi.<br />
Tapeka engamwe pepi nopo.<br />
Runga-runga turutugogona<br />
tonondungu nonyanga zonduru,<br />
kumwe nononkinda 1 domema<br />
gomfewa. Tjira mvhongwa ozo<br />
poyikwehidi ndi enyango yipo o tjide<br />
ko odo nondi.<br />
Ekovi,<br />
noyikwehidi<br />
nayinye<br />
yomahako<br />
Ekovi, mahwa,<br />
katafura,<br />
madamate,<br />
makunde,<br />
magumuturo,<br />
noyitapekwa<br />
yoyinzi<br />
Ekovi,<br />
elyangwa,<br />
madamate<br />
Makunde,<br />
madamate,<br />
magumuturo,<br />
elyangwa,<br />
katjama<br />
Kawandja,<br />
madamate,<br />
sitangatjama
Uli nomahamba<br />
Marudi gomahamba<br />
Kwa kara ko marudi gokulisiga-siga gomahamba. Muzaro ogo konhi nagu ku vatera<br />
mokudimburura asi yinke yina yipa koyimeno yoge na ngapi omu no yi kohonona po.<br />
Diworoka asi, nawa unene kukandana po ehamba kutunda ketameko.<br />
Nsene ono mono simeno sina kara nehamba sidura mo usimbu mosikunino soge.<br />
Kusinta-sinta nombuto doge nokunapaukisa yimeno yoge pauhunga nayo ngayi<br />
kwafa mokukandana po mahamba(resa pepenuno ) Yimeno ya lipatakana<br />
kumwe nkenye apa kukara yina tutu nokuretesa po ehamba lyomamborwe.<br />
Sidiviso Ntundiliro Uhaku<br />
Yihako kukara youmbombo<br />
(ndi yivadi yoyisovagani<br />
kumoneka poyihako)<br />
nokuligonyangera.<br />
Yitapekwa<br />
kugwa.<br />
Usura-sura wouzera<br />
kontunda zoyihako,<br />
konhi zoyihako nomedi<br />
lyosimeno kukara<br />
usamuke.<br />
Yindomo yoyigeha ndi<br />
yokufana nkerewe yina<br />
kara komahako;<br />
mahako kusuva.<br />
Mahako kusuva taga<br />
kara uhenga, nampili<br />
ngano evhu kuna<br />
nengena.<br />
Ruvara royihako yokonhi<br />
kulisinta; simeno tasi<br />
senya; yihako<br />
kuporoka.<br />
Uvera woyimeno Sinta-sita nombuto; zonagura po yimeno<br />
oyo. Pungura katafura mevega lyokukukuta<br />
lyetenda.<br />
Mamborwe aga aga<br />
dipaga po simeno<br />
nsene evega lya<br />
kundurukida simeno lya<br />
tuta unene<br />
Sinta-sita nombuto; zonagura po yimeno<br />
yina yipa. Nsene hepero, zaveka<br />
nombuto (nontanga) mokarutugo koDjika,<br />
vhonga mo nonkinda domema komeho<br />
zokudikuna.<br />
Ntwimine Yikwehidi yi tapeka kulinapa. Apa ono<br />
kutekera yimeno wa ha woreka yihako.<br />
Uhaku 1: Tjira nonkinda domema<br />
gokuvira poyiutatu yivali yonkinda<br />
zoyihako nomadi gengamwe. Yi siga yi<br />
pore. Gusa mo yihako nomadi makura<br />
ruganesa mema o ga sanse koyimeno yina<br />
kara nehamba.<br />
Uhaku 2: Vhonga nonkinda domasini<br />
kumwe nononkinda 0 domema<br />
gomatenda. Pombera yimeno yoge<br />
mwankenye mazuva murongo nsene hepero.<br />
Nkerewe Zonagura po yimeko yina kara nehamba<br />
eli. Wa ha woreka yihako apa ono<br />
kutekera yimeno.<br />
Erembuko Sinta-sita nombuto. Zonagura po yimeno<br />
nayinye yina kara nehamba eli.<br />
Eworo/kuwora Sinta-sinta nombuto. Zonagura po yimeno<br />
nayinye yina kara nehamba eli.<br />
Yimeno eyi ayi<br />
hamene mo<br />
Mahwa, makunde,<br />
elyangwa, madamate,<br />
katafura<br />
Mahwa, ekovi<br />
noyikwehidi yoyinzi.<br />
Ekovi, makunde,<br />
epungu lyenona,<br />
sitangatjama, nyanga,<br />
elyangwa, katjama<br />
Makunde<br />
Ekovi, kawandja,<br />
madamate<br />
Ekovi, yikwehidi,<br />
kawandja
Yikorama yimwe yokuvhura kukara<br />
nayo uli<br />
Nompuku noyikorama yimwe<br />
Nsene nompuku kuna kureta udigu ove kuvhura kudidipaga pokuvhonga usura<br />
wepungu kumwe nosamende, makura to u mwagere pepi nosipata soge.<br />
Yidira<br />
Vandimba<br />
Tapeka yimeno yonombya pepi nosipata soge.<br />
Yangesi ngayi kandana vandimba.<br />
Vangumbe<br />
Nsene yidira kuna kureta udigu, kuvhura o sinsike sitji someta 1 mevhu,<br />
ano kohuro zaso to manga ko sindjato sosipurasitiki.<br />
Apa nazi pepa mpepo sipurasitiki tasi pepauka<br />
nokuzogerera. Eyi nayi tjilisa yidira yoyinzi. Ove<br />
no hepa yitji noyipurasitiki yoyinzi nsene asi<br />
sipata soge sinene.<br />
Yidira kuvhura kukara udigu nonombuto dokukuna. Nombuto<br />
dokukuna va hepa kudipopera nomakwe dogoro di kure.<br />
Egano lyoudivi: Mevega lyokuruganesa sindjato sosipurasitiki, kuvhura<br />
hena o zenzede yininke yokuvembera ngwendi yindorohwa ndi maliva<br />
goyipurasitiki yokuvembera konomutayi doyitji yopopepi. Yidira kapi ya<br />
hara kuwiza pepi nevega apa pana kara maligumaguro nezogerero lyenene.<br />
Magadi gonomono mawa unene mokutjida<br />
vangumbe. Vhonga magadi gonomono kumwe<br />
nomema gomfewa makura o ga mwagere pevhu pevega<br />
apa vana simi vangumbe.<br />
Uli nomahamba
Uli nomahamba<br />
Ekandanopo lyopansitwe<br />
Ezi yizo nkedi zokukandana po uli nomahamba pokuruganesa nsitwe zi ku vatere.<br />
Sinta-sinta nombuto doge: Tara epenuno , yipo va yi fwaturura.<br />
Ruganesa nombuto donongwa: Mahamba gomanzi kuvhura kukara monombuto<br />
dosimeno konyima zokusihwanga. Kuna kara nye nohepero kuruganesa nombuto<br />
doyimeno yokukanguka.<br />
Horowora yimeno youhunga: Zangura yikwehidi ndi enyango eli nali pira<br />
kukwateka komahamba goyimeno ga kara momukunda gweni.<br />
Tapeka posiruwo souhunga: Uli nomahamba gokulisiga-siga kuhomokera<br />
yimeno poyiruwo yokulisiga-siga. Pasihonena, katafura kugwana mahamba<br />
moukarompepo woupyu. Mu tapeka nye pomangenyena ako simpe kuna tende.<br />
Ruganesa vanankore wopansitwe: Yimbumburu<br />
ngwendi kakurukadi, sinsuva novakauvi kulya<br />
yimbumburugona.<br />
Ruganesa ramba: Tura ramba<br />
ngwendi zoparafimu mosipako somema mosikunino soge.<br />
Yimbumburutuki nomaginyo kuhokwa site makura tava fu momema.<br />
Ekandanopo lyopanomutji<br />
Nomutji douhungu kuvhura kudiruganesa mokudipaga uli. Nye uhungu va hepa<br />
kuuruganesa netakameso lyenene, yeeyi awo kuvhura kukuveresa nsene u hwilira<br />
mosipapa soge ndi morutu roge. Uyunga pomuhowo noMunasirugana soUnandima<br />
gomomukunda goge komeho zokuruganesa mutji nkenye ogu. Hasa kuruganesa<br />
yikandaneso yopansitwe ndi nkenye eyi tupu ya hana asi nomutji.<br />
Yikandaneso yopansitwe kupitakana nomutji douhungu<br />
Nomutji doyitovareso unene yimeno eyi va tapeka yokutovaresa nondya. Ado hena<br />
kukwafa unene mokukandana po uli. Yimeno eyi kuvhura kuyikuna mokatji<br />
kenyango noyikwehidi.<br />
Simeno sonombya (Tagetes erecta ntani Calendula officinalis):<br />
Edumba lyombya ezi kukondera uli wounzi womosipata noyikorama yimwe<br />
yokuvhura kulya nombuto doge, ngwendi vandimba. Nombya tadi ku pe<br />
nombuto dononzi nokufuwisa sipata soge.<br />
Engamwe (Mentha spicata): Engamwe kukondera uli wounzi<br />
koyimeno. Vhonga maruha gokuhetakana gengamwe, nyanga<br />
zokutetagura nonyanga zoururu kumwe. Mvhongwa ezi kuvhura<br />
kuzimwaga komahako goyimeno yoge.<br />
Nyanga zoururu (Allium sativum): Nyanga zoururu kukondera<br />
yimbumburu nonondi koyimeno yoge. Mutji gokupombera va rugana<br />
konyanga zoururu muwa unene kuruganesa komahamba goyimeno<br />
ngwendi erembuko, efonsine ndi mamborwe.
Yiruganeso yombatero<br />
Yiruganeso oyo yina kara konhi kuyiruganesa mosipata soge, nye kuvhura kutameka<br />
wa hana kukara nayo. Koyipata yoyinzi yoyikwehidi ove ngo hepa tupu yiruganeso<br />
yongandi. Kuvhura o tamekese sipata soge neyi, makura nakauke-nakauke to gweda<br />
ko yiruganeso yoyinzi moomu tupu ono kutompora. Sihupuro, mpana ndi foroko<br />
zomosipata nokakiliva ya hepa kukara pomuzaro goge gokuhova.<br />
Sihupuro: Aso kusiruganesa kokusima,<br />
kuhupurura nokupiragura evhu, ntani<br />
hena kuzeresa pevega.<br />
Kakiliva: kututisa ko nokuvhongesa<br />
ko evhu.<br />
Foroko zomosipata: Azo<br />
kuziruganesa mokuninka evhu li lisige,<br />
kugusa mo yiwayi nokuvhonga mo<br />
ruhoho.<br />
Ruwoworo: Kururuganesa<br />
mokulyalyakanesa evhu komeho<br />
zokukuna mo nombuto doge..<br />
Kuvhura o gwede ko monyima,ngwedi moomu sina kukura sipata soge:<br />
forokogona<br />
etemo sipako<br />
sokutekeresa<br />
yiruganeso<br />
sokukandanesa<br />
po uli<br />
Egano lyoudivi: Rugana simboreso so make po kugusa sindoroha osi<br />
tomagure konyima.<br />
ntani muliu
Kuwapaika no kufaneka<br />
sipata soge<br />
Kuwapaika sipata soge<br />
Gusa mo wayi naunye, yihwa, nondandani nomamanya nagenye mevhu eli ono horowora.<br />
Kukwama kosipata soge, ove nampo no hepa kutura ko rugumbo o kondere yikorama.<br />
Kuvhura o ture ko mpanganyatji ndi rugumbo royihwa eyi ono duragura mo. Ntaantani<br />
kuvhura nye o tameke kukanka nomukara/nomukanko.<br />
Mukanko gopayereko kukara tupu nontambo murongo moure ntani ntambo zimwe<br />
mounene. Kuvhura o ninke mukanko gomure nsene ono kara nevega lyokugwanena,<br />
nye kambadara kukaresa unene wago ntambo zimwe tupu. Pankedi zangesi ove<br />
kuvhura kusika koyimeno yoge nayinye ove wa hana kugenda momukanko. Nsene<br />
ono tokora kurugana nomukanko dokuzeruka mosipata soge, resa nye mapukururo<br />
gana kara pepenuno 0 yokuhamena omu no yi rugana.<br />
Siga mo kanzira kounene womake gane mokatji konomukanko yipo o vhure<br />
kurugana noureru kutunda mukanko ogu zende mukwawo.<br />
Kufaneka sipata soge<br />
Nsene ono tokora asi kupi ko ngasi karera sipata soge soyikwehidi, kuvhura o<br />
tameke kutura po efaneko lyaso.<br />
Sikunkumuko: Tara nkarero zevhu noku ngaga kunkumukira mema gomvhura.<br />
Mema gomvhura ga ha kunkumuka noureru mosipata soge ago hena ga ha<br />
karesa po madiva-madiva mosipata. Evhu lya hepa kulyalyakana nawa.<br />
Epopero koyikorama nokomukarompepo: Nsene evega lyoge<br />
kugwana mbambi zonene pokufu, wa ha lima yimeno eyi ayi fu mbambi. Mpepo<br />
zononkondo kuvhura kuzonagura noureru yimeno nomatungo gomundwire,<br />
yiposi sipata soge va hepa kusipopera kompepo. Rugumbo nampili ronomutayi<br />
doyimega kuvhura kuyiruganesa mokukondera yikombo noyimuna peke<br />
nononhunhwa ya ha za mosipata.<br />
Evega: Sipata soge sa hepa kukara pepi nembo . Wa hepa kuvhura kusika ko<br />
usimbu noureru, yeeyi ove nkenye ezuva yimo o ruganene. Efano lyosipata lya<br />
hepa kukurerupikira kugendagura mo noureru, ngwe.a. nsene kuna kusindika<br />
kakiliva ndi nsene kuna kukanka evhu.<br />
Unene: Unene wosipata soge nau guma eyi no vhura kulima mo. Mosipata<br />
sosinene ove kuvhura kulima mo elyangwa nakatjama noureru, nye mosipata<br />
sosinunu nawa kulima mo nombutogona, ngwendi mutete. Gazara hena kulima<br />
mo eyi va hara unene kulya vepata lyoge.
Nombuto dimwe nadi<br />
hepa epopero lyenene<br />
kupitakana nonkwawo apa<br />
dina kukura. Nkedi zimwe<br />
zokudipa epopero lyangesi<br />
kuna kara lyokutapeka<br />
yitapekwa yoge mopoto<br />
gomunene, nokutura poto<br />
ogo momundwire gositji<br />
sosinene. Kambadara<br />
nonkedi dimwe hena<br />
dokupopera yitapekwa<br />
yoge nokutara po nkedi<br />
zongwa po koge.<br />
Yikwehidi motuiga<br />
Kapisi asi nkenye ogu kwa kara nevhu lyewa lyokulima sipata soyikwahedi,ndi evega<br />
lyokugwanena sipata.Erago,kwa kara ko yikwehidi yoyinzi eyi ayi vhuru kukura<br />
nawa movapoto.Ayo kuna kara nonyanga,madamate,mahwa,magumuturo,makunde<br />
nonyanga zoururu.<br />
Mauwa gokulima yikwahidi movapoto Maudona gokulima yikwehidi movapoto<br />
Evhu kupyapyara usimbu pomangenyena.<br />
Mema kupwira nawa.<br />
Ove to hepa mema gomasesu noruhoho<br />
rorusesu.<br />
Ove kapi no vhura kuzangura/kulima yimeno yoyinzi.<br />
Nondandani doyimeno nampo kapi nadi kura nawa<br />
morwa evega enunu.<br />
Ove kuvhura o gwane muzangu gomusesu.<br />
Kuvhura kutapeka mopoto zorudi nkenye oru,sinene tupu za kara notukero konhi<br />
mokuvhura kupitira mema.Tura simeno somopoto momundwire.Kuvhura o rugane<br />
vapoto verova,nondoroma,yipakote yoyipurasitiki,yikesa yoyivera,yikesa yoyipirangi,<br />
makungu gokukuhwira,yindjato yoyipurasitiki nomahemere.Kambadara kuruganesa<br />
nkenye eyi ono kugazara asi nayi wapa.<br />
Kurugana sipata soyimeno
0<br />
Nombuto noyikwanomuyimbo<br />
Tjimune, nonontanga<br />
edi ose ngatu kara<br />
nehidi lyokugwanena<br />
kurera vepata lyetu<br />
elima nalinye!<br />
Ove kuvhura o pungure nontanga dimwe doyikwehidi konyima zokuzangura.<br />
Mwayo kuna kwatere mo makunde, nongomene, yimenotovareso, sitangatjama<br />
nomadamate.<br />
Ove kapi wa hepa kupungura nontanga doyikwehidi yoyikwanondandani, yeeyi<br />
ayo kuvhura kuyizangura pokutapeka sikunwa sene. Pasihonena, katafura kuvhura<br />
kumuzangura pokuvhumbika katafura mwene.<br />
Kupungura nontanga danyamoge mbiliha kupitakana kukadiranda, yeeyi sitora<br />
nampo kapi nasi kara neyi ono hepa.<br />
Kupungura nombuto danyamoge<br />
Nombuto va hepa kudipungura ure wosiruwo sonomvhura ntatu nsene nonzi.<br />
Konyima zeyi va hepa kudiruganesa nokuranda ko dapeke donompe.<br />
Nsene to pungura nombuto danyamoge doyikwehidi nenyango kwa kara nomulyo –<br />
kuzangura nombuto doyimeno eyi ya gava muzangu gomuwa yelike<br />
kuzangura nombuto doyimeno ya kanguka morwa nombuto kuvhura kusimba<br />
mahamba<br />
kuzangura nombuto nsene enyango lina pililire nawa, ntani<br />
kupungura nombuto mevega lya kukuta, lyetenda lya kara ure noyimbumburu<br />
noyikorama yapeke youli ngwendi nompuku
Makunde nosipoke<br />
Siga mahokwa ga kare umbombo kosimeno. Zangura mahokwa<br />
nokugasiga ga kukute ure wosivike ndi yivali. Gusa ko yikaki makura<br />
o pungure mbuto pevega lyokutenda lya kukuta.<br />
Nontanga/nohuma doyidamate<br />
Potora siyimwa sokupya kosimeno. Si teta makura o gamene<br />
utumpi posipako. Gweda po mema gomasesu makura o sige<br />
ure womazuva gatatu moupyu wonkondwa, oku to pirura-pirura<br />
po napa-napa. Nohuma donondona nadi fugagera kontunda,<br />
ano edi donongwa nadi dama konhi. Tjisa utumpi kumwe nonohuma donondona<br />
ove o zaneke nohuma donongwa di vhure kukukuta nawa. Nohuma dokukukuta di<br />
pungura mevega lya kukuta lyetenda.<br />
Rupotera, elyangwa, sitangatjama<br />
nakatjama<br />
Potora siyimwa esi sina pililire nokusiteta mokatji. Para<br />
mo utumpi naunye kumwe nonohuma. Zaveka nohuma<br />
momema gomapyu di rare mo. Kuhwa nohuma nawa di<br />
zere. Di siga di kukute ure womazuva gavali. Di piragura<br />
napa-napa yipo maruha gado nagenye ga vhure<br />
kukukuta. Hageka nsene nohuma dina kukutaa.<br />
Kupungura nohuma doge<br />
Nsene nohuma kapi vana di pungura pauhunga, ado nokuvhura si kudiruganesa<br />
konyima zosiruwo sosire. Nsene kuna kugazara kupungura nohuma doge siruwo<br />
sosire, va hepa kudihotera mosipako sokupira kuhwilira mpepo. Yipako yomaharase<br />
va tura nongumi kotuna ndi yindjato yoyipurasitiki va raima nawa nokuyitura monda<br />
zoyipako yomaharase kuna kara upungwiro wouwa.<br />
Nohuma nkenye apa va hepa kudipungura momavega gokukukuta gomatenda.<br />
Divilisa kutura ko madina konombuto nadinye edi ono pungura nomazuva aga wa di<br />
tura moyipako.<br />
Egano lyoudivi lyokutapeka yikwanondandani (katafura<br />
nakawandja): Randa katafura ndi kawandja mositora. Divilisa<br />
asi kuna kara notuninke tuna kupumina. Ove kutapeka katafura<br />
namunye mevhu ndi tundisa po yimeno yongandi pokatafura gumwe.<br />
Kuyirugana pokuteta mpu zongandi zina kara nokamutayi kana<br />
kupumina. Ruha oru ono tete ru kwita nomfewa nenoto lyoyitare.<br />
Ngesi to dipaga ko nokime nadinye koruha oru ono tete nokurupopera<br />
komahamba. Nsene yintetwa yakatafura vana yi tapeke, tumutayi tokupumina tatu<br />
kuru tu kare yimeno.<br />
1
Nombuto noyikwanomuyimbo<br />
Kuranda nombuto<br />
Kuvhura o rande nombuto koyitora yoyinene ndi komalipakerero govanafarama ngwendi<br />
Agra ngoso.<br />
Nawa unene asi o pire kuranda nombuto dokurukira morwa kapi ngo vhura kudipungura<br />
konyima zomuzangu. Kutanta asi ove nkenye elima ngo randanga nombuto.<br />
Kuresa kapakete konombuto<br />
Nsene o resa kapakete kombuto komeho zokuranda mbuto ozo, nayi ku vatera<br />
mokudivilisa asi nombuto ono kuranda nongwa kosipata soge sepembo.<br />
Kapakete hena naka ku tantera nsene asi ozo mbuto zokurukira. Nsene o mona T1<br />
ndi T vana tjanga kumwe nedina lyosimeno, diva asi mbuto ozo zokurukira.<br />
Efano: Efano eli ono kumona kontunda<br />
zokapakete kombuto tali ku likida omu<br />
asi fana simeno oso nsene sina wapa.<br />
Yimeno yoge kuvhura yi pire kumoneka<br />
damu-damu ngwendi pefano. Ayo<br />
kuvhura yi lisige mosifano ndi moruvara.<br />
Eyi kapi yina kutanta asi yimeno yoge<br />
kapi yina wapere kulya, ntudi nsene<br />
asi yimeno yoge kuna kara noyidiviso<br />
yehamba (mafano gepepenuno<br />
naga ku vatera mokutokora).<br />
Esingonono: Simeno pamwe<br />
kusisingonona pokapakete. Kapakete<br />
naka ku tantera hena asi siruwo sokusika<br />
kupi sa hepa simeno komeho zokukura<br />
pakuzura.<br />
Mazuva: Mazuva gana kara<br />
pokapakete taga ku tantere ukurona<br />
wombuto ozo. Kambadara asi wa ha<br />
randa mbuto zina kara noukurona<br />
womvhura zimwe, yeeyi nampo kapi<br />
ngazi mena.<br />
Mapukururo gokukuna: Kapakete naka ku pa hena mapukururo aga:<br />
Siruwoke sosiwa kukuna nombuto edi<br />
Upyu ndi utenda wokusika kupi nazi hepa mbuto kukara ponze komeho<br />
zokutameka kumena<br />
Kupi ko nava vhura kukuna mbuto ozo<br />
Ure wokusika kupi ya hepa kulinapa yimeno ndi yitapekwa oyo pokuyitapeka, ntani<br />
Unene wokusika kupi nasi kara sikwehidi ndi siyimwa oso mokukara asi sina<br />
kulilire nye
Kulima kokulisikura<br />
Nombuto noyikwanomuyimbo<br />
Kulima kokulisikura yizo nkedi zokulima monontambo dokuvhura kurugurura. Rudi<br />
oru rokulima ngaru ku pa egawo lyokuzililira lyosikwehidi songandi posinema<br />
sezanguro lyosimeno oso.<br />
Ngapi omu ava limi nombuto dokulisikura<br />
Tatu ruganesa mahwa ngosihonena. Mevega lyokukuna sirwa sosinene, kuna<br />
tupu mukweyo gomununu ndi ukahe womukweyo nombuto. Pasihonena,<br />
kuna mbuto zokugwanena nampili ngano sivike simwe tupu ndi yivali ngoso<br />
apa ngano ngo zangura. Mwankenye yivike yivali lima hena mukweyo<br />
gokukwama ko ndi ukahe womukweyo. Konyima zokuyirugana eyi yikando<br />
yitatu ndi yitano, kuvhura nye o ruganese hena evega lyomukweyo gokuhova<br />
mokulima mo mbuto zorudi peke, morwa apa ngesi nare ngano ono zangura<br />
mo mahwa aga wa hovere kutapeka. Kuvhura hena o zangure marudi<br />
gokulisiga-siga gomahwa.<br />
Didilika nkenye apa omu kuna kutompoka kulima koge kokulisikura.<br />
Pankedi zangesi no vhura kuwapukurura kulima koge kokomeho.<br />
Ove kuvhura o ruganese sikwehidi ndi enyango nkenye eli ali kuru usimbu<br />
kokulima kokulisikura. Meturopogano lyoge ngo hepa kudiworoka asi<br />
sikwehidi ndi enyango nkenye eli kwa lisiga, ano ngali kara nosinema<br />
salyo sokuzangura.<br />
Kuherera wayi<br />
Wayi yiso simeno esi wa dira kutapeka, ndi simeno esi<br />
ono dili kuhara asi si mene pevega olyo lyongandi.<br />
Wayi nau rumbasana noyimeno yoge yonondya<br />
mokugwana mema, site sezuva, mpepo nonondya<br />
dosimeno.<br />
Wa hepa kudura mo wayi usimbu-usimbu<br />
konyima zokutapeka yikwehidi yoge.<br />
Wayi walye ava u sigilire u temune komeho<br />
zokuudura mo.<br />
Takamesa nsene to dura mo wayi. Nsene<br />
awo una kuru nare, apa no u dura kuvhura<br />
o zonagure nondandani dokugava nondya<br />
koyimeno yoge.
Tate, kuvhura<br />
ni mu vatere<br />
kupotora<br />
makunde<br />
gomurarero<br />
gongurova?<br />
Eyi no vhura kulima<br />
Inh, kuvhura Ndeshi.<br />
Kapisi o musesu<br />
mokutameka kulironga<br />
yokuhamena kulima<br />
nondya.<br />
Pakara marudi go manzi go no ndya de kwahidi go kuvhura ku kuna.Mokabuke<br />
aka ose kuna hama tupu yikwehidi yongandi nenyango limwe tupu. Wa ha yerekwa<br />
kweyi.<br />
Kambadara kuzangura marudi gokulisiga-siga goyimeno nokutara eyi nayi<br />
kuwapera.<br />
Diworoka kutameka popanunu.Nawa kuzangura rudi rumwe ndi gavali<br />
patomporo,kupitakana nayimwe si.
Marudi goyikwehidi<br />
Yiharavi: Ayo kuna kwatere mo makunde, sipoke, nomarudi gamwe<br />
hena. Yiharavi kuvhura kuyiruganesa mokuwapukurura evhu nsene<br />
nondandani dayo va di purwilira kumwe mevhu.<br />
Yikwehidi yomahako: Ayo kuna kwatere mo mboga, mpungu,<br />
ehidi nekovi. Ayo kwa hepa nondya dokugweda ko yeeyi ayo kugusa<br />
turuhandya totunzi mevhu. Wa hepa kuruganesa ruhoho rorunzi<br />
mokuvhura kukulisa nawa yikwehidi yomahako.<br />
Yikwehidi yenyango: Ayo kuna kwatere mo madamate, nondungu,<br />
epungu nokatjama.<br />
Yikwehidi yonondandani: Ayo kuna kara mo mahwa, nonyanga<br />
nokatafura. Wa ha ruganesa ruhoho mevhu komeho zokutapeka yikwehidi<br />
eyi yeeyi kuvhura kuninkisa yi hokere nondandani dononzi moyiha.<br />
Makunde (Phaseolus vulgaris)<br />
Ogu muzangu gomuwa yeeyi ago ureru kuguzangura hena kwa kara nosinema sosire<br />
sokuzangura.<br />
Kutapeka: Gusa yitji youre wokusika konometa . Dika yitji yi zendukire monda yipo yi<br />
gwanekere konohuro dayo. Tura sitji simwe kuvindakana kontunda o yi mange kumwe. Tura<br />
yitji yi linape 0 cm ano nkenye mukweyo gu linape komukwawo cm. Kuna nombuto<br />
ndi kukundurukida nkenye sitji, sinko so- cm. Apa nadi mena nombuto, dura mo nombuto<br />
mbali domurerembwa unene.<br />
Epakerombili: Apa simeno nasi sika huro zositji, siteta. Tura ruhoho rumwe mevhu apa<br />
mahokwa gomakunde gana kuyima. Ruganesa nomukanko.<br />
Ezanguro: Makunde kuwapera kugapotora yivike konyima zokukuna.<br />
Mahwa (Daucus carota)<br />
Wa ha tapeka mahwa goge mevhu lyetata, yeeyi nondandani ngano kapi<br />
ngadi vhura kukura nawa. Wa ha tura mo ruhoho mevhu morwa eyi ngayi<br />
ninkisa mahwa ga kure pankedi za hana kudivira.<br />
Etapeko: Kuna nombuto mosinko so-1 cm ntani kulinapa 10 cm. Di tekera<br />
konyima zokudikuna. Nombuto nadi mena konyima zomazuva 10.<br />
Epakerombili: Ruganesa unene mukanko. Moomu gana kukura mahwa, wa<br />
hepa kusesupika kugatekera. Tameka kuporora yimeno yomahwa sinene tupu<br />
ga moneka mahako gokuhova.<br />
Ezanguro: Mahwa kuwapera kugazangura moure woyivike konyima zekuno.
Eyi no vhura kuzangura/kulima<br />
Katafura (Solanum tuberosum)<br />
Katafura kwa hepa unene evega lyenene mokukura. (Tara “Egano lyoudivi” oku konhi<br />
nsene sipata soge sinunu.) Katafura kuvhura kumutapeka pokufu nsene kutupu mbambi.<br />
Evhu lyendombe ndi lyomuheke nawa tupu. Va hepa kumutapeka pevhu lyomatutumbo.<br />
Kutapeka: Nsene kuna kutapeka katafura, divilisa asi kana kara notuninke tuna pumine.<br />
Tapeka katafura mosinko so- cm ano yi linape no- cm. Ove no mona asi yimenogona<br />
yakatafura tayi pwagere konyima zomazuva 1 .<br />
Epakerombili: Gongakana evhu kukundurukida simeno yipo o si kudumike. Ngesi to<br />
kandana asi simeno sa ha kara sikwiliva. Tekera simeno rutatu mosivike, nye wa ha woreka<br />
mahako gaso. Moomu sina kukura simeno nove yimo no goworora kutekera. Eyi tayi<br />
korangeda kupya.<br />
Ezanguro: Katafura ana wapere kuzangura konyima zomakwedi .<br />
Egano lyoudivi: Katafura nakawandja kuvhura hena kuyitapeka metayira<br />
lyokukurupa lyetuwa. Ngesi to livheda mema nosiruwo sokurugana.<br />
1 Tura etayira lyekurukuru lyetuwa pevhu momundwire. Zwida etayira<br />
nevhu ukahe noruhoho. Vhumbika mo katafura mevhu makura o tekere<br />
po nkenye apa.<br />
2 Nsene katafura kana kuru kupitakana etayira, tura ko etayira lyauvali<br />
kontunda zeli lyokuhova. Ntaantani katafura kuna kara hena<br />
momundwire nokukapopera kompepo.<br />
3 Moomu kana kuzeruka kukura katafura gweda mo kuliwora evhu noruhoho<br />
momatayira. Takamesa asi wa ha zwidilira matayira goge. Divilisa asi<br />
nkenye apa kukara tuhako tumwe tuna pwagere kontunda zevhu.<br />
4 Nsene simeno sina kuru kupitakana etayira lyauvali, gweda ko hena etayira<br />
lyautatu nokuliwora kutjira mo evhu noruhoho moomu tupu sina kukura.<br />
5 Nsene simeno sakatafura sina pumine nombya nokufa, ngoso katafura ana pi.<br />
Siruwo esi evega nalinye kuvhura li zure nakatafura.<br />
6 Sindumuna ko tupu matayira makura o vhumbure katafura<br />
ogu ana kara mevhu lyokuzegeza.<br />
7 Nkedi zangesi zokuzangura katafura kulivheda mema<br />
nokupopera simeno oso koupyu nokompepo. Azo<br />
hena kurerupika kusima katafura, nokukuninka o<br />
zangure katafura pevega lyenunu unene.<br />
Magumuturo (Tetragona expansa)<br />
Magumuturo kwa fana ngwendi ehidi tupu, nye ago kuliza nawa noupyu,<br />
ureru kugalima, nokuvhura kugazangura makwedi gomanzi.<br />
Etapeko: Kuna nombuto moyipungu, sinko sokusika ko- cm<br />
nokulinapa cm.<br />
Epakerombili: Yimenwa yi porora nsene kuna kara nomusika<br />
gokusika ko- cm. Yi tekera nokutura ko mukanko.<br />
Ezanguro: Mahako gokontunda kuvhura kugazangura moyivike konyima zekuno.
Nyanga zoururu (Alliums spp.)<br />
Eyi no vhura kuzangura/kulima<br />
Madamate (Lycopersicon esculentum)<br />
Nombuto domadamate va hepa kudikuna nsene siponga sombambi sina ka<br />
pita. Evhu va tura nawa mboresa yilyo lya wapera komadamate, ano evhu<br />
nokulisigilira si li kukute.<br />
Kutapeka: Tekera yimpungu yoge nokutapeka ndi kukuna nombuto ure<br />
wo- cm mosinko, ntani di linape cm pokatji kado. Nsene yitapekwa yi<br />
kara nomusika gonosentimeta dongandi, gusa mo yitapekwa yokurembuka.<br />
Nkenye apa dura mo wayi. Yimeno yoyikangure kuvhura kuyitapekurura<br />
nsene yina kara nomahako gane-gane. Yi rugana kositenguko unene makura o tekere nawa<br />
yimeno komeho zokutapekurura. Yimeno yi tapeka kulinapa no- 0 cm pokatji kayo. Yi tapeka<br />
yi ze unene mevhu, tuhako tuvali twelike natu vhura kutupukira kontunda. Tekera poopo<br />
yimeno eyi ono tapukurura.<br />
Epakerombili: Fofera evhu nomukanko. Tura ruhoho mevhu nsene tunyangogona tokuhova tuna<br />
tameke kuyima. Mangerera simeno soge kotutji yipo sipire kurara pevhu. Nsene kuna kutekera<br />
yimeno kambadara asi wa ha mwagera evhu komahako morwa yangesi kureta mahamba.<br />
Kuzangura: Tameka kuzangura nsene madamate goge gana pi, kutanta asi momu-momu<br />
yivike 10 konyima zetapekururo.<br />
Egano lyoudivi: Komadamate gomawa, wa ha rundika yitapekwa pamwe tupu; yimeno yi gwane site<br />
sosinzi; gusa ko yihako yokonhi; ntani tekera nkenye apa yimeno yoge.<br />
Elyangwa (Cucurbitaceae)<br />
Malyangwa kwa kara nomulyo gomunzi gonondya ago hena kuvhura<br />
kugapungura siruwo sosire. Ago kukura nawa morudi nkenye oru rwevhu, nye<br />
kugusa evega lyenene.<br />
Etapeko: Kuna nontanga kumwe, sinko so- cm mevhu vana rongikida nawa. Konyima zoyivike<br />
porora ko yimenwa yomurerembwa po unene. Tura ko evhu pokatji koyimenwa eyi yina hupu po.<br />
Epakerombili: Elyangwa va hepa kulitekera konyima zokumoneka tuhako ndi . Wa ha<br />
tura mema pomahako neyisi ga gwana ehamba; nye tekera konhi zago.<br />
Ezanguro: Malyangwa gomanzi kuvhura kuwapera kugazangura momakwedi - konyima<br />
zekuno.<br />
Nyanga zoururu kwa kara notovara wononkondo ano azo kuvhura kukura<br />
mevhu nkenye eli, kugusa ko metapa. Azo kwa hepa kuzitapeka pevega ali<br />
gwana mutenya.<br />
Etapeko: Nyanga zoururu kuzitapeka pokugaununa maruha gazo moyipeta nokutapeka<br />
yipeta. Nkenye sipeta si tapeka mekero lyosinko so- cm, azo huro zokutwepuruka kuna like<br />
meguru, nokulinapa 1 cm.<br />
Epakerombili: Tekera ko nawa konyima zokutapeka, nkenye apa dura mo wayi nokutura ko<br />
mukanko. Nombya va hepa kuditeza ko sinene tupu dina moneka yipo siyimwa si kure nawa.<br />
Ezanguro: Nyanga zoururu kuvhura kuzizangura momakwedi ndi 10 konyima zetapeko.<br />
Egano lyoudivi: Katjama nage kuvhura kumulima pankedi zokulifana nelyangwa.
Ezanguro nepunguro<br />
Ezanguro<br />
Sitangatjama nelyangwa: Yikwehidi eyi kuyizangura nsene yina pililire<br />
nawa. Ayo nsene yina gwana ruvara rouhunga udigu unene kutaura sipapa<br />
sayo nembwara lyepumbwara. Enyango kulipotora ko nonmbere zontwe,<br />
nye kenyango kusiga ko sinkongo so- cm yipo enyango lya ha gwana<br />
mamborwe. Pungura mevega lyetarara.<br />
Katafura: Ndindira dogoro simeno si temune nombya. Ruganesa foroko<br />
o zerure simeno mevhu. Foroko va hepa kuzisindira mevhu ure nosimeno, ntani kuzizerura<br />
kutwara konyima. Simeno kuvhura nye kusidukura nokugusa ko katafura. Katafura ogu vana<br />
zangura kumupungura mevega lyokukukuta lyetenda.<br />
Katjama: Ove no diva asi katjama goge ana pi nsene kuna kugava muhagaro<br />
gokuwowomena apa ono kutoona-toona po nononyara, ano kamutayi kako nokahako<br />
kokanunu kukandembwira po- cm kutunda apa ga hokera katjama kana kukuta.<br />
Nonyanga: Zangura nonyanga sinene tupu yihako yado yina petama.<br />
Nonyanga kudidura nomahako gado makura kudisiga momutenya di kukute<br />
ure womazuva gatatu. Kudumika nonyanga nomahako gado yipo di pire kupya<br />
mutenya.<br />
Madamate: Zangura madamate nsene gana gehe. Nsene ago simpe gosikwiliva, nkenye<br />
limwe li dingira mosifombudi, li tura mosikesa mevega lyetenda makura to tara-tara ko nkenye<br />
apa. Ago ga hepa kupya moyivike yivali.<br />
Makunde gosikwiliva: Zangura makunde nsene nontanga dina furu, nye komeho zokukara<br />
dina kukuta. Yimeno ya hepa kutwikira kuyima ure woyivike nsene asi kuyipotora nkenye apa.<br />
Wa ha zonagura simeno apa ono kupotora ko mahokwa. Kwaterera<br />
simeno nokuwoko kumwe ano noku kukwawo to potora ko ekunde.<br />
Makunde goyipeta: Rudi romakunde aga ga siga ga kukutire<br />
kosimeno sene.<br />
Magumuturo: Seturura yihako yepedi lyosimeno. Potora ko mahako<br />
nagenye aga gana wapa. Eyi nayi korangeda simeno si kure.<br />
Nyanga zoururu: Ove no diva nsene zina pi morwa mahako kukukuta. Hageka kutekera<br />
yimeno nsene eyi yi horoka nokusiga evhu li kukute. Vhumbagura noyanga doururu mevhu<br />
noforoko, o di sige di kukute momutenya ure wezuva. Zaneka muzangu goge mevega<br />
lyomundwire ure wokwedi. Teta ko mahako nonondandani o pungure nonyanga doge doururu<br />
mevega lyetenda.
Kupungura<br />
Sinzi senyango noyikwehidi kapi ayi kara ntando konyima zokuyizangura. Yikwehidi<br />
yoyikwanondandani ntani yikwehidi ngwendi nonyanga nositangatjama yiyo ayi<br />
kara siruwo sosire.<br />
Pungura yikwehidi yoyiwa yokupya.<br />
Yikwehidi nayinye kugusa ko mahwa, yi zeresa komeho zokuyipungura.<br />
Kwa kara ko nonkedi dononzi dokuninka enyango lyoge, yikwehidi yoge<br />
noyitovareseso yoge yi kare ntaka. Eyi kuyitumbura asi kuyikunga. Rudi rwekungo<br />
oru no horowora, kukwama korudi rwenyango, yikwehidi ndi yitovareseso eyi no<br />
ruganesa.<br />
Kuvhumbika mevhu: Mahwa, kawandja nomagumuturo<br />
kuvhura kuyivhumbika mevhu pevega apa apa dili kugwana<br />
mbambi. Wa ha yi kuhwa komeho zokuyivhumbika, ove hena o<br />
divilise asi omo mevhu yina kara ya ha liguma.<br />
Kuzenzeda momakwe: Sitangatjama nelyangwa kuvhura kukara<br />
nawa nsene va yi zenzeda momakwe.<br />
Kuhwikira: Nonyanga nsene dina kukuta nawa, kuvhura kudihwikira<br />
kongodi di zenzerere mompepo.<br />
Kutura momakende: Enyango noyikwehidi ya kara nomema<br />
gomanzi, ngwendi madamate, makunde noyiperesike, kuvhura kuyikunga<br />
moyipako yomakende. Eyi kuyitumbura asi eturomomakende.<br />
Kukukutika: Ove kuvhura o kunge nombuto, enyango noyikwehidi<br />
pokuyikukutika, ngwe.a. nontanga dokatjama, domadamate, nonohuma dehidi.<br />
Divilisa asi evega eli ono kuruganesa kwa kara nompepo zongwa azi pepe mo,<br />
nokugava nondya siruwo sokukukuta nawa. Nsene kapi dina kukuta nawa, ado<br />
kapi ngo vhura kudipungura siruwo sosire ngwendi moomu ono hara.<br />
Kutova: Eyi kukara ko nsene to towo mema goutukumi ndi ugema weguni<br />
lyoururu konondya da kara noutukumi wousesu yipo di vhure kukara siruwo sosire<br />
nokuvhura kudilya simpe. Sinzi soyikwehidi nenyango kuvhura kuyitova. Nontende,<br />
nondungu, ekovi, yiapura noyiperesike kuvhura kuyitova noureru, nye wa hepa<br />
kukwama sihonenakwamo esi va kona-kona nare..<br />
Kutendeka: Nsene wa kara nositendekeso, siruganesa mokukunga yikwehidi<br />
yoge. Yikwehidi nenyango yokutendeka kuvhura kukara ure woyivike simpe<br />
yiwaawa mositendekeso. Tetagura nondya makura o di vilise momema ure<br />
wonominute dongandi. Dinda mo mema makura o sige di pore.Di tura<br />
nye mositendekeso poopo.<br />
Kukunga nosuka: Enyango noyikwehidi kuyikunga nosuka mokuvhura<br />
kurugana marudi gonondjema.
0<br />
Nsene ono zangura yoyinzi<br />
kupitakanena<br />
Nsene kapi ono kuvhura kupungura ndi kukunga muzangu ogu gokugwederera ko<br />
ndi o gu lye nagunye, ove nkenye apa kuvhura –<br />
kugava komuntu go nzara<br />
kusintakanesa nomusinda zoge a ku pe ko eyi yina ku pili, ndi<br />
kurandesa<br />
Kugava nokusintakanesa muzangu goge ureru. Nye kurandesa muzangu goge<br />
kupura magazaro gomanzi.<br />
Marandesero<br />
Kurandesa muzangu goge<br />
Pomuhowo wa hepa kudiva asi wolye nava randa yikwehidi yoge. Eyi kuyitumbura<br />
asi marandesero goge. Marandesero goge kuvhura kukara vamusinda woge,<br />
vantu wokugenda va pite modoropa ndi momukunda gweni, ndi vaveli<br />
woposipangerogona sopopepi. Nawa unene kuhorowora marandesero gopopepi,<br />
yeeyi kutwara yikwehidi yoge komavega goure nayi ku kosera ndiro.<br />
Mavega gokurandesera<br />
Monomukunda dononzi kwa kara mo marandeso gomoMapeu ndi marandesero<br />
gamwe gopamukunda ndi gopankarapamwe. Sinzi somarandesero aga kapi<br />
ngava ku futisa yongandi, ove to damuna tupu sikumba soge soyikwehidi o ze o<br />
ka randese.<br />
Kuvhura hena o tware yikwehidi yoge yokuhupa ko kosipangero ndi kiliniki<br />
zopopepi. Nsene vaveli ava vana kundindira ponze kapi vana kukuranda, nampo<br />
vantu ava ava rugana mo kuvhura va ku rande.<br />
Kuvhura hena o hingire tupu momundwire gositji konontere dositaura oku ava<br />
gendi vantu wovanzi, o randesa yikwehidi yoge kwawo.<br />
Monkarapamwe zeni nampo nayi rerupa kurandesa yikwehidi yoge kositora.<br />
Kuturapo ndando zoge<br />
Gwana asi yingapi ava futire vantu nondya doodo mositora. Ndando zoge zi varura<br />
mokuliza noyo, nye kambadara kugoromona ndando zoge kupita zomositora.
Mapukururo gamwe<br />
Rongikida muzangu goge goku ka randesa pokuguzeresa nokuguninka gu<br />
moneke guna wapere vantu.<br />
Divilisa asi ono kara notjindji zina gwanene kutjindjisa varandi woge.<br />
Eyi kuvhura ngayi kare poyiruwo yimwe yokwedi nsene vantu kuna kara noyimaliva<br />
yoyinzi kupitakana poyiruwo yikwawo. Pasihonena, nsene marandesero goge<br />
kuna kwatere mo novakurupe ava ava gwana yimaliva youkurupe, nawa unene<br />
kurandesa yikwehidi mezuva omu vana kutambura yimaliva yawo.<br />
Etjingiso<br />
Ezi yizo nkedi zokuninka marandesero goge ga dive asi ono kara noyikwehidi<br />
yoyipeepe yokurandesa.<br />
Mafano: Ninka mafano gongandi o tjingise asi ove kuna kara noyikwehidi<br />
yokurandesa. Ga kulika kositji pepi nopo ono kurandesera, ndi kositaura oku vana<br />
kupita vantu.<br />
Nkango zomokana: Ezi yizo nkedi zimwe zongwa po zokutjingisa. Nsene vantu<br />
tava randa yikwehidi yoge awo vana hafere ndando zoge noutovara wayo, awo tava<br />
ka sansekera ko vakwaawo va ya kurande. Nsene o kara novarandi wovanzi vana<br />
hafa, simpe vanzi ngava kuranda.<br />
1
Nsene ono zangura yoyinzi kupitakanena<br />
Eyerekoyimaliva<br />
Eyerekoyimaliva yizo nkedi zokudiva asi ngapi omu no ruganesa yimaliva yoge. Wa<br />
hepa kudiva asi yimaliva yingapi ono kara nayo, makura to yereke yininke nayinye<br />
eyi no hepa ndi no ka hepa kurandesa ko.<br />
Eyerokoyimaliva kuna kara sininke sohepero unene, ano pwa hana eyereko sipata<br />
soge nasi kondja mokukura.<br />
Nsene nye ono hara kuzangura yikwehidi yokurandesa, wa hepa kutara asi yingapi<br />
nayi ku kosera mokuyilima. Yifutirwa yoge yopatateko ngayi vhura kukara –<br />
yevhu<br />
mema (nampili ngano kugwana mema gomombora, wa hepa simpe kufutira<br />
mawoli godisera ndi yimaliva yokupangera pomba)<br />
yiruganeso<br />
ruhoho, ntani<br />
nombuto<br />
Yifutirwa eyi ngayi twikira, po kuyiyerekera nkenye elima. Tu tareni si kosihonena<br />
saJohn ogu a zangura madamate.<br />
Apa ga varekere, age kwa rende<br />
nombuto nokufutira mema dogoro<br />
kokuzangura yiyimwa.<br />
Age eyi kwa mu koserere N$ 0.<br />
Namumvho age kuna zangura 0<br />
kg domadamate mosipata.<br />
10kg<br />
10kg 10kg 10kg 10kg<br />
Age kuna twara 10 kg kembo lyendi va ka<br />
lye.<br />
10kg<br />
Yokuhupa ko, 0 kg, kuna yi randesa ko-N$<br />
mokirograma.<br />
10kg 10kg 10kg 10kg<br />
Eyi kutanta asi age kuna gwana mo nayinye kumwe N$ 1 0 merandeso.<br />
Mokutapeka hena mvhura zina kuwiza, age na hepa hena N$ 0 yokulimisa<br />
yikwehidi. Eyi kuna kutanta asi nganyo zendi kuna kara N$ 0. (N$1 0 kugusa<br />
mo N$ 0). Nsene pweyi John a pungura po N$ , sipata sendi tasi kuru, yeeyi<br />
ana kara no-N$ zokugweda ko na vhura kuruganesa.<br />
Nkenye apa nawa unene kutengwidira yimaliva yimwe mongesefa zoge. Eyi<br />
kuyitumbura asi epungusururo. Nsene ono hara ngesefa zoge zi kure, pungura<br />
nokupungusurura hena mongesefa zoge moomu ono kuvhulira.
Kutura po magano<br />
nokupungura madidiliko<br />
Kupungura madidiliko<br />
Kwa kara nomulyo kutura po egano lyewa lyosipata soge soyikwehidi. Wa hepa<br />
kudiva eyi no rugana mosipata nkenye ezuva. Eyi kwa hepa eturopogano nepunguro<br />
madidiliko.<br />
Pungura madidiliko gesintasinto nombuto: Eyi ngayi ku vatera kudiworoka eyi wa<br />
kunine mwankenye simpungi ntani siruwoke.<br />
Ninka muzaro gwankenye mukanko. Wa hepa kudidilika –<br />
Rudi rosikwehidi esi ono kunu<br />
Mazuva aga ono si kunu<br />
Ngapi wa dulire mo wayi no kutekeramo<br />
Yokusika kupi wa zangura<br />
Uli musinke ndi mahamba musinke aga homokere yimeno yoge<br />
Tjangurura muzaro ogu guna kara konhi gokudidilika mbuto zoge zoyikwehidi.<br />
Nomora<br />
zomukanko<br />
Nomora<br />
zomukweyo<br />
Sikwehidi va<br />
tapeka mo<br />
Mazuva aga va<br />
si tapeka<br />
Kugava nondya<br />
nokudura mo<br />
wayi<br />
Muzangu<br />
Uli ndi<br />
mahamba
Siruwo musinke nokuna nokuzangura<br />
Mulyo kudiva siruwo so mumvho mo kutapeka yikwehidi yoge ntani siruwo oso<br />
ngayipya. Ruganesa tupundi oto konhi:<br />
Enyango ndi<br />
sikwehidi<br />
Katjama<br />
Elyangwa<br />
Epungu<br />
Nyanga<br />
zoururu<br />
Nyanga<br />
Madamate<br />
Elyangwa<br />
Ekovi<br />
Ekovi<br />
Magumuturo<br />
Epungu<br />
Madamate<br />
Katjama<br />
Kutapeka Kuzangura<br />
Mug Mun Nsi Kug Kun Sid Sir Sit Man Sim Nov Dec<br />
Kalinda kosipata soge<br />
Mosihonena setu sosipata, ose kuna kulima mo yimeno yomadamate, makunde,<br />
magumuturo, mahwa, nyanga zoururu, sipoke, kawandja, katjama, katafura,<br />
nepungu lyetovara. Muzangu gwa namumvho kwa gu likida motupundi toumburau,<br />
siruwo oso muzangu go mvhura zapu kwa gu likida mouhenga.
Kwedi<br />
Murongagona<br />
Murongankuru<br />
Nsinano<br />
Kudumogona<br />
Kudumonkuru<br />
Pembagona<br />
Pembankuru<br />
Siwogedi<br />
Sitarara<br />
Sikukutu<br />
Mangundu<br />
Sindimba<br />
Yirugana yokurugana<br />
Morwa mukarompepo kuna kupyupyara, tura mukanko kukundurukida yikwehidi yipo<br />
unengedi u kare mo. Pa madamate goge ruhoho rongandi. Dura mo wayi. Nsene<br />
nomukanko mutupu yuma, va hepa kupirura evhu nokuvhonga mo ruhoho.<br />
Tekera kositenguko ove o kambadare asi o pire kutekera yihako yoyimeno yoge.<br />
Konakona yimeno yomadamate nsene asi uli ndi mahamba gana kara ko.<br />
Gusa mo nombuto edi dina kudira kugava hena yiyimwa ndi yikwehidi. Nsene<br />
koyimeno kutupu ehamba, kuvhura kuyitetagura nokuyiruganesa ngomukanko ndi<br />
kuyitura pondambo zoruhoho. Apa mukarompepo guna kutameka kutenda, kuvhura o<br />
sesupike kutekera sipata soge. Tura mukanko koyimeno yomahwa. Tapukurura yimenwa<br />
yononyanga.<br />
Mukanko ogu va ruganesere mwaMurongagona kuvhura kuguvhongakana<br />
mevhu. Dura wayi momukanko nkenye ogu gomawoko-woko. Nsene to ka pungura<br />
malyangwa goge, ga siga nye gap ire kosimeno. Tapekurura yimenwa yekovi.<br />
Konakona nombuto nadinye koyidiviso nkenye eyi yomahamba ndi uli. Gusa mo<br />
nombuto edi dina kupira hena kugava yiyimwa ndi yikwehidi. Ruganesa yimeno<br />
nayinye yoyikangure komukanko ndi yi tura pondambo zoruhoho.<br />
Esi yiso siruwo sosiwa sokuzeresa, kurora nokuwapeka yiruganeso yoge nayinye<br />
yomosipata. Nsene nombuto doge dopokufu dina pu, di gusa mo. Ruganesa<br />
yimeno nayinye yoyikangure komukanko ndi yi tura pondambo zoruhoho.<br />
Tameka ntaantani kutura po egano lyosipata soge sopokwenye, yipo o kare<br />
nosiruwo sokugwanena sokugwana nombuto nadinye edi wa hepa. Rongikida<br />
nomukanko dokutapeka pokwenye.<br />
Oku kwedi kokulipyakidira nokutapeka/kukuna.<br />
Wa ha tekera unene nombuto dononene yeeyi kuvhura di wore/zonauke. Pongaika<br />
evhu kukundurukida yimeno yokatafura.<br />
Tarurura nsene mahamba ko nokugusa mo usimbu-usimbu yimeno yokukagura.<br />
Wa ha tura yimeno yokukagura pondambo zoge zoruhoho: nawa kuyiswakerera.<br />
Yimbumburutuki kuvhura yi rete udigu ntaantani, divilisa asi ono kara nouhaku<br />
wayo. Pongaika evhu kukundurukida yimeno yoge yokatafura. Tapekurura yimeno<br />
yomadamate.<br />
Divilisa kutekera nawa yeeyi kuna tameke kupyupyara. Tura nondambo devhu<br />
mokatji koyitapekwa yipo evhu li kare lina nengena nokukwata mema. Dura mo<br />
wayi nokuwapeka yitapekwa. Pongaika evhu kukundurukida yimeno yokatafura<br />
nakawandja. Tura mukanko koyimeno yomahwa. Tapekurura yimeno yomadamate.<br />
Yimeno nayinye nayi gwana uwa koruhoho rongandi. Gusa mo yimeno yokukurupa<br />
ndi yeyi yina kara nehamba. Sesupika kutekera yimeno yoge yakawandja posiruwo<br />
sokwedi oku. Moomu yina kukura yimeno yoge yomadamate, ove wa hepa<br />
kuyidikira tutji.<br />
Yinke vana kuna/<br />
tapeka<br />
Nonyanga<br />
Nyanga zoururu; etapeko<br />
lyokulisikura: mahwa<br />
Magumuturo, sipoke nekovi;<br />
etapeko lyokulisikura<br />
lyomahwa<br />
Nyanga nonyanga zoururu,<br />
marudi gongandi gomakunde<br />
nosipoke; etapeko<br />
lyokulisikura lyomahwa<br />
Etapeko lyokulisikura lyekovi<br />
Yinke nava zangura<br />
Magumuturo, mahwa, nyanga zoururu,<br />
makunde, kawandja, katjama, katafura nepungu<br />
Magumuturo, makunde, kawandja, katjama,<br />
elyangwa, katafura nepungu<br />
Makunde, kawandja, katjama, elyangwa,<br />
katafura nepungu<br />
Mahwa, makunde, kawandja, elyangwa,<br />
madamate nekovi<br />
Magumuturo, mahwa, madamate, ekovi, ntani<br />
ehagero lyokawandja nomakunde<br />
Etapeko lyokulisikura lyekovi Madamate, ekovi, mahwa nomagumuturo<br />
Magumuturo; etapeko<br />
lyokuliskura lyekovi<br />
Makunde, magumuturo,<br />
elyangwa, madamate<br />
nakatafura; etapeko<br />
lyokulisikura lyekovi,<br />
madamate nomahwa<br />
Katjama, sitangatjama,<br />
epungu; etapeko<br />
lyokulisikura lyomadamate<br />
nomahwa<br />
Magumuturo, elyangwa<br />
nakawandja; etapeko<br />
lyokulisikura lyomadamate<br />
nomahwa<br />
Ekovi, ntani ehagero lyomadamate<br />
nomagumuturo<br />
Ekovi, nononyanga<br />
Ekovi, magumuturo, nonyanga nomahwa<br />
Ekovi, magumuturo, nonyanga, mahwa<br />
nonyanga zoururu<br />
Katjama, sitangatjama, makunde, madamate,<br />
ekovi, magumuturo, nonyanga, mahwa<br />
nonyanga zoururu<br />
Katjama, makunde, madamate, ekovi,<br />
magumuturo, mahwa, nyanga zoururu<br />
nelyangwa
Wolye nava vhura kukuvatera?<br />
kHOMAS<br />
Ministry of Regional and Local<br />
Government, Housing and Rural<br />
Development, Tel: 061 – 2975111<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry, Tel: 061 – 2087111<br />
Namibia Red Cross Society,<br />
Tel: 061 – 235226<br />
Food and Agriculture Organisation at<br />
the United Nations (FAO),<br />
Tel: 061 – 2046111<br />
Ministry of Health and Social Services,<br />
Tel: 061 – 2039111<br />
Ministry of Lands and Resettlement,<br />
Tel: 061 – 2965000<br />
Ministry of Gender Equality and Child<br />
Welfare, Tel: 061 – 2833111<br />
World Food Programme,<br />
Tel: 061 – 2046111<br />
Rural People’s Institute for Social<br />
Empowerment (RISE),<br />
Tel: 061 – 236029<br />
Habitat Research and Development<br />
Centre, Tel: 061 – 268200<br />
Catholic AIDS Action,Tel: 061 – 276350<br />
Women’s Action for Development,<br />
Tel: 061 – 227630<br />
New Dimension Consultancy,<br />
Tel: 061 – 271188<br />
OMUSAtI<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Outapi Extension Office,<br />
Tel: 065 – 251 028<br />
Women Actions for Development,<br />
Tel: 065 – 250 340<br />
Namibia Red Cross Society – Outapi,<br />
Tel: 065 – 251 539<br />
OHANGWENA<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Ondobe Extension Office,<br />
Tel: 065 – 262 467<br />
Namibia Red Cross Office – Eenhana,<br />
Tel: 065 – 236 177<br />
OSHANA<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Ongwediva Extension<br />
Office, Tel: 065 – 233 821<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Oshikuku Extension Office,<br />
Tel: 065 – 254 677<br />
kAvANGO<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Kahenge Extension Office,<br />
Tel: 066 – 257 901<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry –Rundu Extension Office,<br />
Tel: 066 – 255 846<br />
Namibia Red Cross Society, 066 – 256 213<br />
CAPRIvI<br />
Namibia Red Cross Society – Katima<br />
Mulilo, Tel: 066 – 252661<br />
kUNENE<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Oruvandjai Extension<br />
Office, Tel: 065 – 276 602<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Outjo Extension Office,<br />
Tel: 067 – 313 148<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Sesfontein Extension Office,<br />
Tel: 065 – 275 505<br />
Women Actions for Development,<br />
Tel: 067 – 313 065<br />
RISE - Khorixas<br />
Namibia Red Cross Society – Outjo,<br />
Opuwo (Tel: 065 – 273 135) and<br />
Khorixas (Tel: 067 – 331277)<br />
ERONGO<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Omaruru Extension Office,<br />
Tel: 064 – 570 115<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Otjimbingwe Extension<br />
Office, Tel: 064 – 551 074<br />
Women Actions for Development,<br />
Tel: 064 – 510 175<br />
OMAHEkE<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Gobabis Extension Office,<br />
Tel: 062 – 562 441<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Otjinene Extension Office,<br />
Tel: 062 – 567 515<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Ben Hur Extension Office,<br />
Tel: 062 – 568 457<br />
OtjOzONDjUPA<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Otjiwarongo Extension<br />
Office, Tel: 067 – 302 132<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Okakarara Extension Office,<br />
Tel: 067 – 317 034<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Okamatapati Extension<br />
Office, Tel: 067 – 274 519<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Grootfontein Extension<br />
Office, Tel: 067 – 242 349<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Otjituuo Extension Office,<br />
Tel: 067 – 243 615<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Okahandja Extension Office,<br />
Tel: 062 – 501 564<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Ovitoto Extension Office,<br />
Tel: 062 – 503 955<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Tsumkwe Extension Office,<br />
Tel: 067 – 244 021<br />
Women Action for Development<br />
– Okakara, Tel: 067 – 317 041<br />
Namibia Red Cross Society - Grootfontein<br />
(Tel: 067 – 243 909), Tsumkwe<br />
(Tel: 067 – 244 000) and Okakarara<br />
HARDAP<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Mariental Extension Office,<br />
Tel: 063 – 242 197<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Rehoboth Extension Office,<br />
Tel: 062 – 522 527<br />
kARAS<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Bethanie Extension Office,<br />
Tel: 063 – 283 117<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Maltahohe Extension Office,<br />
Tel: 063 – 293 052<br />
Namibia Red Cross Society – Luderitz,<br />
Tel: 063 – 202 659<br />
OSHIkOtO<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Onathinge Extension Office,<br />
Tel: 065 – 248 850<br />
Ministry of Agriculture, Water and<br />
Forestry – Tsumeb Extension Office,<br />
Tel: 067 – 220 263<br />
RISE – Tsintsabis<br />
Namibia Red Cross Society –<br />
Onandjokwe, Tel: 065 – 248 101
Registration No. 21/2008/0431<br />
Ntundiliro<br />
Mbunga <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> Health and Development<br />
Communication kwa yitjangesere asi NGO mo 13<br />
Kudumonkuru 2008. Mo kukara asi siruganatumwa<br />
sazo,mbunga ezi kukonzera mo ku kara “ mbunga zo<br />
mpitameho hena zo kuhuguvara zo kugava marongo<br />
gombunga go ku nkondopeka mbunga nadintje do<br />
moNamibia kupitira mo kurugana yiruganeso yo<br />
<strong>ukanguki</strong> nezo ko meho yo ku ditura mo nzira zo<br />
kutokora matokoro zuni kuhamena ukangu wado,ipo<br />
asi kuhangakanesa esinto lyewa mparukiso.”<br />
Muhovo,<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>:HDC kwa zitulisirepo mo<br />
2002 asi projeka zaNamibia Red Cross Society<br />
meruganeno kumwe na<strong>Soul</strong> City Institute for Health<br />
and Development. Sitambo so projeka ezi kwa kere,<br />
hena simpe hasa karera mo kugava ko mbunga<br />
mapukururo go uhunga go <strong>ukanguki</strong> nezo komeho.<br />
Eyi ku yirugana kupitira meruganeso malikwamo go<br />
po TV no koRadio mvhongwako no yitjangwagona.<br />
Mberewa za<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> kwa kerera po huke zo<br />
sitarata Mandume Ndemufayo naSam Nujoma Drive<br />
Atlas House-Etungoko lyo kuhova mwaga<br />
galirondakana<br />
Nomora zo funguna: 061-387 450<br />
Nomora zo faxi: 061-309 763<br />
Elikwamo ekuliko lyomo<br />
nkarapamwe kwaliretesapo<br />
veharo lyo <strong>ukanguki</strong><br />
mosirongo kekwatesoko<br />
lyono mbunga edi dina<br />
kukwamako:<br />
Dokumente ezi kwazi tjanga<br />
no mbatero zo yimaliva<br />
zaNkarapamwe zaEuropa.<br />
Magano aga gakaramo<br />
kuna kara ga<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> na<br />
<strong>Soul</strong> City, makura ipo si no<br />
kugatarasi asi goNkarapamwe<br />
zaEuropa.<br />
Rupe noYirugana<br />
yontapuko kwa yirugana<br />
LED<br />
Mokabuke ko kanununu<br />
ngwedi kaka,nokuvhurasi<br />
kukupa malimbururo<br />
nagenye ogo ono hepa.<br />
Sitambo kuna kara tupu so<br />
kukupa magano go ngandi.<br />
Waha huguvara tupu pweyi<br />
vatjanga mo buke ezi mwa<br />
kenye ukaro. Nsene ono<br />
hara mapukururo go manzi<br />
uyunga kumwe na gumwe<br />
go nombunga deLipakerero<br />
odo vatura mo buke ezi.<br />
<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> kumwe naLed<br />
kapi tava vape usima<br />
kwa kenye maudingu go<br />
kuvhura kuhoroka.<br />
Mbapira zokuhova 2009.<br />
Kwa zihanesa <strong>Desert</strong><br />
<strong>Soul</strong>,Instutite for Health<br />
and Development<br />
Communication<br />
ISBN 978-99945-68-66-6<br />
EAN 9789994568666
ack cover