28.04.2013 Views

Kulimina ukanguki - Desert Soul

Kulimina ukanguki - Desert Soul

Kulimina ukanguki - Desert Soul

SHOW MORE
SHOW LESS

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

RUKWANGALI<br />

<strong>Kulimina</strong><br />

<strong>ukanguki</strong><br />

Kulima kepembo<br />

moNamibia<br />

Elikwamo Ekuliko lyono Nkarapamwe kwaliretesapo veharo lyo <strong>ukanguki</strong> mosirongo kekwatesoko lyono mbunga edi dina kukwamako:


Ngapi mo ku ruganesa<br />

kabuke aka<br />

Vantu wovanzi moNamibia kapi va kara nonondya dokugwanena<br />

dokulya. Kabuke aka naka ku pa mapukururo gokuhamena omu<br />

no zangura nondya danyamoge.<br />

VaNamibia wovanzi hena kapi va kara nomarudi<br />

gokugwanena gonondya dokulisiga-siga. Kabuke<br />

aka naka ku vatera kugwana marudi gomanzi<br />

gonondya dokulisiga-siga doge nepata lyoge.<br />

Kabuke kuvhura kukaruganesa pembo nomonkarapamwe zeni. Pasihonena vavhali,<br />

vakurona, vadinkantu, varongi, varugani wouhaku novarugani womonkarapamwe<br />

kuvhura kukaruganesa. Resa nye mapenuno aga nokulidivisira-divisira mapukururo.<br />

Kabuke aka kukagwana hena moRumburu, Ruwambo, Rukwangali noRurozi.<br />

Mokabuke aka mo tu li tupundi va varapeka tomapukururo gokuvatera kuninka<br />

yininke yi wape monkarapamwe zeni. Tupundi oto kwa fana ngwendi ngesi:<br />

Siviyauko somonkarapamwe: Vanona wovanzi moNamibia wokonhi zonomvhura<br />

5 kapi ava gwana nondya dokugwanena dokulya. Vanona kukara nosiviha<br />

sosisesu kapi ava vhuru kukura nawa. Pokuligavera nondya nkarapamwe kuvhura<br />

kukwafa mokudivilisa asi vanona vangesi nawo va vhure kukara moukangure.<br />

Mwa kara hena tupundi valimbagura to kukukwasa kudiworoka yinine yo mulyo.<br />

Ato kwa tulikida ngwendi ngesi:<br />

Egano lyoudivi: Komadamate gomawa, wa ha rundika yitapekwa pamwe tupu; yimeno yi gwane<br />

site sosinzi; gusa ko yihako yokonhi; ntani tekera nkenye apa yimeno yoge.<br />

<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> HDC kwa kara ruha rwe Likwamo lyoMaligwanekero goUhaku go yirongo 9 yo moruha mukunda,mwa<br />

hama Botswana,Lesotho,Malawi,Mozambique,Namibia,South Africa,Swaziland,Zambia naZimbabwe. <strong>Desert</strong><br />

<strong>Soul</strong> HDC moukwavo kumwe na<strong>Soul</strong> City,kwa gwana ekwaso keLipakerero lyaEuropa,mberewa zo mukarelipol<br />

Netherlands, Ruha rwaKuliko lyoUzuni,Elipakerero lyeKuliko ntani BP.


Yikaramo<br />

Natuvenye kwa hepa nondya yipo tu paruke . 2<br />

Nondya do<strong>ukanguki</strong> ....................................... 4<br />

Diva unankondo woge .................................. 9<br />

Nondya edi natu vhura kupongaika ............. 10<br />

Ngapi hena nani vhura kugwana nondya? ... 14<br />

Sikunino soVakadi ....................................... 18<br />

Evhu ............................................................. 20<br />

Konyima zerapa lyaMonika .......................... 29<br />

Mema ........................................................... 30<br />

Uli nomahamba ........................................... 32<br />

Yiruganeso yombatero .................................. 37<br />

Kuwapaika nokufaneka sipata soge ............... 38<br />

Nombuto noyikwanomuyimbo ...................... 40<br />

Eyi novhura kuzangura .................................. 44<br />

Ezanguro nepunguro ....................... 48<br />

Nsene ono zangura yoyinzi<br />

kupitakanena ................................... 50<br />

Kutura po magano nonkedipunguro ... 53<br />

Wolye nava vhura kukuvatera .......... 56<br />

Etwaromo ........................................ 57


Natuvenye twa hepa nondya<br />

Yikwehidi<br />

ndiro<br />

ntaantani!<br />

Yiyo nye<br />

atu limine<br />

yanyamwetu.<br />

Ngapi omu natu vhura kugwana nondya?<br />

Kwa kara ko nonkedi ntatu dononene dokugwana nondya:<br />

Kupongaika nondya domomukunda gweni, ngwendi yikwamboga<br />

Kuranda nondya moyitora, ntani<br />

Kurugana nondya danyamoge pokuweka yikorama nokuzangura yikwehidi.


Kukara moukanguke<br />

Nkenye esi sinamwenyo kwa hepa nondya<br />

mokuparuka,nye mokukara moukangure ose<br />

twa hepa kulya nondya do<strong>ukanguki</strong> domarudi<br />

gokulisiga-siga.<br />

Momavega gamwe kuvhura yi digope kulya<br />

nondya domarudi gokulisiga-siga morwa<br />

nondya kapisi nkenye apa nompeempe ndi<br />

ureru kudigwana,ndi vantu nampo kutupu<br />

yimaliwa yokugwanena yokuranda nondya<br />

domarudi gokulisiga-siga.Kulima nondya<br />

danyamoge kapi ayi tetukisa tupu kurugana,nye nani azo nkedi zongwa zokulirera<br />

nyamoge novakweni.Ove hena nampo no vhura kurandesa ko nondya dimwe o<br />

gwane mo yimaliva.<br />

Morwasinke atu lire<br />

Nondya mulyo unene kwetu natuvenye. Kukara nonondya dina gwanene kutuninka<br />

tu lizuvhe tuna kara mepopero. Nondya dopampo kutudiworokesa apa twa kere<br />

unona momambo getu. Sinzi setu kudiworoka pahamberero sininke simwe somulyo,<br />

ngwendi ekwareko, kumwe nonondya dokulikarera. Apa atu li nondya do<strong>ukanguki</strong><br />

ose kulizuvha nawa.<br />

Nondya kugava nonkondo komarutu getu<br />

noyikulya eyi rwa hepa mo:<br />

Kukara nomwenyo nokuligumagura<br />

Kukura nokuwapukurura, ntani<br />

Kurwanesa mauvera<br />

Nsene rutu roge kapi runa kugwana nondya dokugwanena, aro kuzumbanesa<br />

nonkondo, nokuvhura si kurugana ru ku karese nomwenyo nomo<strong>ukanguki</strong>.<br />

Ya kara nye hepero kulya nondya dokugwanena dorudi rouhunga ronondya<br />

dokukaresa no<strong>ukanguki</strong>, kukara ono ndjanga nokuhafera eparu lyoge.<br />

Vantu ava ava paruka no-HIV/AIDS ndi mahamba gapeke va hepa kupakera<br />

sinka asi ava lye nondya dokugwanena donongwa. Pankedi zangoso, -<br />

Ngendeso zetinto zomarutu gawo tazi nkondopara mokurwanesa nawa<br />

mahamba makwawo<br />

Awo tava paruka siruwo sosire no-HIV komeho zokukara AIDS, ntani<br />

Nomutji do-AIDS tadi rugana nawa momarutu gawo.<br />

Natuvenye twa hepa nondya


Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />

Nondya do<strong>ukanguki</strong> mulyo unene kwankenye ogu. Ado kwa kara nomulyo unene po<br />

kovanona, vakadi womarutu gavali, vakurupe novantu vana kuparuka nomahamba<br />

ngwendi kapunga, no-HIV/AIDS.<br />

Enyango noyikwehidi: Enyango noyikwehidi kukwafa rutu<br />

mokurwanesa mauvera nomahamba. Enyango limwe kuna kara<br />

mapapayi, mabanana, nonyandi, nombe, yikuvava nomaguni<br />

goyirumbu.Yikwehidi kuna kara kanakamundesa, madamate<br />

nomalyangwa.<br />

Makunde, sipoke, nyama, nhunhwa, nomfi, masini<br />

nomauta: Nondya edi kutunga rutu nokutukaresa nononkondo.<br />

Yihonena yimwe yonondya dokutunga rutu kuna kara nongomene,<br />

nondongo, muzangu gokutunda komasini ngwendi<br />

kasa, ntani egungu.<br />

Masini gomarure noyogurta: Ayo kukwafa mokuhugurura nondya<br />

edi atu li yipo rutu ru vhure kudiruganesa.<br />

Mahangu, mboroto zoumbombo, roso zoumbombo,<br />

ntani yisima (yanangwasa ndi yepungu: Nondya edi kutupa<br />

nonkondo dokukura, dokudanauka nokulironga. Yihonena yimwe<br />

yonondya dokugava nonkondo kuna kara mudika, katafura, kawandja,<br />

yilya, rukokotwa.<br />

Magadi gombuta, magadi gonondongo: Ado kugava<br />

nonkondo. Kuvhura kudigweda koyisima ndi konondya peke.<br />

Vantu ava ava paruka no-HIV/AIDS va hepa kuhenduka oyo yina kukwama ko:<br />

Nomutji dimwe dopampo: Pomuhowo<br />

pura murugani goge gouhaku<br />

yokuhamena nomutji dangoso.<br />

Yikorwesa.<br />

Kunwa makanya, ntani.<br />

Nyanga zoururu. Azo kuninkisa nomutji<br />

dimwe do-AIDS di dire kurugana moomu<br />

gano da wapera.<br />

Egano lyoudivi: Nsene o zumbanesa eharo lyokulya,kambadara nye kulya<br />

tundyagona napa-napa moomu ono kuvhulira mosiruwo sezuva.Nsene ono kara<br />

nezimo lyokupwaga-pwaga,diworoka kunwa mema gomanzi nokuhenduka nondya<br />

da kara nomagadi gomanzi.<br />

Siviyauko somonkarapamwe: Vanona wovanzi moNamibia wokonhi zonomvhura<br />

5 kapi ava gwana nondya dokugwanena dokulya. Vanona kukara nosiviha sosisesu<br />

hena kapi ava vhuru kukura nawa. Pokuligavera nondya nkarapamwe kuvhura<br />

kukwafa mokudivilisa asi vanona vangesi nawo va vhure kukara moukangure.


Rongikida nokupungura nondya papopero<br />

Nsene nondya kapi vana di rugana nokudipungura papopero, ado kuvhura kukara<br />

nonokime edi adi reta mauvera. Vantu ava ava paruka noKapunga no HIV/AIDS<br />

kukwateka usimbu komauvera morwa marutu gawo nokuvhura si kurwanesa<br />

pauhunga nokime.<br />

Kurongikida nondya<br />

Kuhwa make goge komeho nokonyima<br />

zokurongikida nokulya nondya.<br />

Kudumika yironda nkenye eyi ono kara nayo.<br />

Ruganesa mema gomawa gomakuhuki. Nawa<br />

unene nkenye apa kuvilisa mema pomuhowo.<br />

Karesa evega lyoge lyokuterekera noyiyaha yina<br />

zere.<br />

Vhonga nonkinda ne domema kumwe norutugogona<br />

roJika makura o zi ruganese mokukuhwa enyango<br />

noyikwehidi yoge nayinye komeho zokuyilya. Ngesi<br />

to dipaga ko nokime nadinye.<br />

Tereka nyama nonhunhwa dogoro monda mwa ha<br />

moneka nampili kauvihu kokanunu.<br />

Nsene euta lya tenda mufa, wa ha li ruganesa.<br />

Tereka nawa mauta. Nsene to ga furukisa, divilisa<br />

asi gana pi nawa.<br />

Kudumika nondya doge yipo nondi nombundu ya<br />

ha gwira po.<br />

Kudumika evega ndi ndoroma omu o zugumine<br />

yihando.


Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />

Kupungura nondya<br />

Kudumika nokupungura nondya moyipako.<br />

Pungura nondya donontarara mevega lyoutenda ndi moeyisikasa nsene ko zi li.<br />

Genyeka nondya domurara ndi dokuhupisa po komeho zokudilya yipo o dipage<br />

ko nokime.<br />

Nokulya si nondya dokutereka nare dokurara mazuva gokupitakana pwalimwe,<br />

unene po nsene kapi vana di pungura moeyisikasa. Zuguma konze nondya<br />

dokuhupisa po edi vana pungura moeyisikasa ure womazuva gokupitakana<br />

pwagatatu. Nondya donondona kuretesa po ezimo lyokupwaga-pwaga.<br />

Kulya ko<strong>ukanguki</strong> kapi kwa hepa<br />

kukara ndiro<br />

Horowora yikwehidi nenyango eyi yina kara po mosinema oso yeeyi ayo kukara<br />

mbiliha.<br />

Nsene enyango ndiro unene, lya yikwehidi yoyinzi.<br />

Makunde nosipoke mbiliha kupitakana nyama nonhunhwa, ano ayo yiwa koge.<br />

Nwa mema note zorooibos mevega lyonoremunate dontutu ado hena da zura<br />

suka.<br />

Ninka ndi tereka nondya danyamoge mevega lyoku ka randa edi va tereka nare<br />

ndi domonoresitauranti.<br />

Nsene ove kuzangura yikwehidi yanyamoge, ove nkenye apa kuvhura o kare<br />

nomuzangu gwanyamoge gomutarara gombiliha gonondya do<strong>ukanguki</strong>.


Yihonenakwamo yonondya do<strong>ukanguki</strong><br />

Yihonenakwamo yangesi kwa kanguka ayo hena ureru kuyirugana. Ayo yankenye<br />

ogu. Nsene ove kuparuka no-HIV/AIDS ndi Kapunga, yihonenakwamo eyi nayi<br />

ku vatera nye o nete, nokukukwafa nsene asi ove kunyengauka pokulya nondya<br />

dopeke.<br />

Sopa zomadamate<br />

nomakunde<br />

Vhonga kumwe madamate<br />

(ndi ndorohwa<br />

1 zomadamate)<br />

nondorohwa<br />

1 zomakunde<br />

gokudosa. Yi<br />

furukisa makura o<br />

yi sige yi pore ure<br />

wonominute 10. Apa ono kutereka<br />

sopa kuvhura o gwede mo hena<br />

yitovareso yoyimeno ndi ehengasini.<br />

Sopa zonongomene<br />

Zaveka nongomene dongandi momema o di<br />

sige di rare dogoro ezuva lyokukwama ko.<br />

Tjisa mo mema makura o tereke nongomene<br />

nomema gomawa ure wonominute 0,<br />

dogoro dina pi. Kuvhura hena o terekese<br />

sopa ezi noyikwehidi yapeke. Tova mo<br />

mungwa komeho zokuzilya.<br />

Sopa zomakunde<br />

Zaveka makunde gomakukutu<br />

monkinda 1 makura o ga sige ga<br />

rare dogoro ezuva lyokukwama<br />

ko. Makura tjisa mo mema ogo<br />

ove o tjire mo mema gopeke<br />

gomawa, makura tereka<br />

makunde ogo ure wonominute<br />

0 ndi 0 dogoro ga pye.<br />

Tova mo mungwa makura o ga<br />

myone. Tjira mo mema moomu<br />

ono hara yipo o rugane sopa<br />

zomurerembwa unene ndi<br />

zokupama. Sopa ezi<br />

kuvhura o zi<br />

terekese roso<br />

ndi yisima<br />

yanangwasa.<br />

Nondya do<strong>ukanguki</strong>


Nondya do<strong>ukanguki</strong><br />

Nombuto kumena di kare simeno.<br />

Ado nongwa koge yeeyi ado:<br />

Nombuto dina kumena<br />

Kwa kara nonovitamine, nominerare noproteine<br />

Kuvatera rutu roge mokuhugurura nondya peke<br />

Mbiliha noureru kudigwana ngonondya donontarara.<br />

Ngapi omu no menesa nombuto<br />

1 Tura sivaro<br />

souhunga<br />

sonombuto<br />

mekende lyonsingo<br />

zokutamunuka.<br />

Tjisa mo<br />

mema.<br />

Tjira mema<br />

mekende<br />

dogoro momumomu<br />

kuzura.<br />

Ekende li<br />

tura mevega<br />

lyomundema<br />

dogoro nombuto<br />

di tameke kumena.<br />

Ruganesa<br />

singumi<br />

sokupama o<br />

mangese ko<br />

sikehe komutwe<br />

gekende.<br />

Yimenogona yi<br />

tjira mema ruvali<br />

mezuva. Nsene<br />

mutenya guna<br />

kara ko yi rugana<br />

rutatu mezuva.<br />

Rudi ronombuto Sivaro mekende Siruwoke ayi wapere Musika gokuwapera<br />

Makunde nkinda 1 mazuva - 1 cm<br />

Nondongo nkinda 1 mazuva 1- 1 cm<br />

Nongomene nkinda 1 mazuva - 0. -1.0 cm<br />

Sipoke nkinda 1 mazuva - 1 cm<br />

Nombuto di<br />

zaveka di rare<br />

mo.<br />

Yimenogona<br />

kuvhura nye<br />

kuyilya nsene<br />

yina wapa.


Diva unankondo woge<br />

Nkenye muntu mouzuni kwa kara nounankondo wokukara nonondya dokugwanena<br />

do<strong>ukanguki</strong>.<br />

Limwe momapata gatatu moNamibia kwa va hangura asi kwa zagera nondya. Eyi<br />

kuna kutanta asi awo kapi va kara nonondya dokugwanena kulya. Kulironga omu<br />

ava zangura nondya yizo nkedi zimwe zokuvhura kukohonona po udigu ou.<br />

Yirongo nayinye eyi ya hamena kombunga zoNomuhoko doKulipakerera kwa<br />

lipulisire ko mo- 000 mokugusa po uhepwe mouzuni koyiha yomumvho 01 .<br />

Namibia yiso sirongo simwe naso sa pulisire ko egano eli.<br />

Epangero lyaNamibia kuna kurugana panonkedi dononzi mokukambadara kusikisa<br />

mo sitambo esi.<br />

Uministeli woUhetakani noUkalinawa woVanona kwa tulisapo ruha ro kupongaika<br />

yivizomo. Ruha oru kukwasa vantu mo kurugana nongesefagona no kugwanenamo<br />

nyamwavo yiwizomo. Dingura no mberewa davo<br />

mo kugwanako mauzera go manzi.<br />

Kulironga kuzangura no ndya kuvhura<br />

ku kukwasa kurugana no ndya no<br />

nonzi, hena kuvhura ogwane<br />

yiwizomo mo udameki<br />

woge kurugana.


10<br />

Nondya edi natu vhura<br />

kupongaika<br />

Ntaantani tu kare<br />

no nondya do<br />

kugwanena do<br />

ngurova.<br />

Po ge li maruha gamwe moNamibia aga gwana mvhura zonzi, siruwo oso maruha<br />

gamwe aga gwana zonsesu unene. Nampili ngomu nkenye eli evega kwa lisiga<br />

komakwawo, pansitwe kukara mo yimeno noyikorama yemevega olyo. Vantu<br />

kuruganesa yimeno noyikorama eyi ngonondya. Pasihonena, vantu kunyanga<br />

egungu, kukwata nomfi, mafuma noyidira. Eyi nayinye kuyiruganesa ngonondya.<br />

Mokabuke aka ose natu tara koyimeno yimwe yopamukunda eyi ava pongaike vantu<br />

nokuyiruganesa ngonondya.


Yimeno yonondya pamukunda<br />

Mahangu (Pennisetum glaucum)<br />

Ngapi omu ga fana: Mahangu mbuto zonohuma. Ago kwa kara nondya<br />

domulyo dankenye ezuva moNamibia. Mahangu kuvhura kugapungura nomvhura<br />

dononzi konyima zokugazangura.<br />

Ngapi omu ava ga ruganesa: Mahangu kugaruganesa mokurugana<br />

yisima. Usura womahangu kuvhura hena kuuvhonga momasini gombofu, ndi<br />

kurugana mungome nampili sikuvira.<br />

Ago mawa koge yeeyi mahangu kwa kara nomulyo gomunzi gonondya<br />

kupitakana nombuto nonkwawo donohuma. Ago hena rutu kugahugurura<br />

kuliwora unene, kutanta asi ove to lizuvhu ono kuta siruwo sosire. Ago kwa<br />

kara nonoproteine dononzi norugadi rorunzi kupitakana nombuto nonkwawo<br />

donohuma.<br />

Kupi ko no ga gwana: Mahangu kugagwana unene po konomukunda dokomuzogokatji<br />

nomuzogopumezuva, ngwe.a. Omusati, Ohangwena, Oshana, ntani Otjikoto,<br />

naKavango nomaruha gamwe gaKunene.<br />

Mawongo (Sclerocarya birrea)<br />

Ngapi omu ga fana: Edi lyositji souwongo kukura<br />

dogoro konometa 1 momusika. Enyango enunu<br />

alyo kukara sihenga nsene lina pi. Enyango kupya<br />

kutameka mokwedi kwaMurongankuru dogoro<br />

mwaPembagona. Monda zenyango kukara mo<br />

nontanga mbali ndi ntatu.<br />

Ngapi omu ava ga ruganesa: Mawongo<br />

kuvhura kugalya uvihu. Kuvhura hena kugarugana marovhu. Mahokwa gokutenda<br />

kuvhura kugalya ngorooro. Ago hena kuvhura kugatereka va guse ko magadi. Magadi<br />

kuvhura kugaruganesa kokutereka.<br />

Ago mawa koge yeeyi utumpi womawongo kwa kara nonovitamine C dononzi<br />

nosuka. Mahokwa gomawongo kwa kara noproteine nomagadi.<br />

Kupi ko no ga gwana: Komuzogo nokomuzogopumezuva gwaNamibia.<br />

Nondunga (Hyphaene petersiana)<br />

Ngapi omu da fana: Sitji somurunga ndi nombare kukura<br />

dogoro konometa momusika. Aso kwa kara nomahako gomare<br />

goukwilivasamuke. Enyango enene kwa liudinga nokukara nontanga<br />

dokukutu monda.<br />

Ngapi omu no di ruganesa: Kenyango kugusa ko untupi<br />

nokuuzaneka u kukute. Untupi owo va zaneka kuvhura kuukuvira<br />

ndi kuukanga kumwe nonontanga delyangwa. Nomutayi nomahako<br />

kuyiruganesa mokutunga nondunda noyikumba, ano sitemba<br />

sehokwa kusiruganesa koyihongagura.<br />

Ado nongwa koge yeeyi mahokwa kwa kara nonoproteine<br />

dononzi.<br />

Kupi ko no di gwana: Komuzogo gwaNamibia.<br />

11


Nondya edi natu vhura kupongaika<br />

1<br />

Sitanga somowiza (Citrullus lanatus)<br />

Ngapi omu sa fana: Esi simeno sokuradava pevhu, sa<br />

kara nomahako goruhuki nenyango lyokuliudinga. Mavya<br />

genyango kuvhura kukara ukwilivasamuke ndi uhenga, aso<br />

kwa kara nonontanga doumbombo.<br />

Ngapi omu ava si ruganesa: Mavya gositanga<br />

somowiza kuvhura kugamyona ga kare rukoho ntani<br />

kugalya ndi kuganwa. Nontanga kutovara ngwendi mahokwa nsene ono di dosa.<br />

Nontanga nondya donongwa unene koyimuna. Konontanga kuvhura hena kukama ko<br />

magadi gokuvhura kuruganesa mokunengedeka sipapa soge. Yikaki yenyango kuvhura<br />

kuyirugana ndjema.<br />

Aso siwa koge yeeyi nontanga kwa kara nonoproteine nonovitamine dononzi. Enyango<br />

kuna kara nkedi zomulyo unene zokugwana mema poyiruwo yomakwedi gorukukutu.<br />

Kupi ko no si gwana: Sitanga somowiza kumena moNamibia nazinye, nye<br />

momavega ga kara nomuheke ngwendi moMburundu zaKalahari.<br />

Ntende (Cucumis metuliferus)<br />

Ngapi omu za fana: Enyango lyenene lyosimenoradavi<br />

esi kukara lyosihenga, lyosihengageha ndi lyegeha, kwa kara<br />

noyimega yoyisu ya fana ngwendi nombinga. Mavya galyo kwa<br />

fana sinamahako ago hena kwa zura mema. Mahako nedi kwa kara<br />

nohuki-huki.<br />

Ngapi omu ava zi ruganesa: Ntende kuzilya uvihu pamwe<br />

kumwe nosuka. Nontanga dazo kuvhura hena kudilya. Mahako kuvhura<br />

kugatereka nokugalya nago.<br />

Ntende ngwa koge yeeyi nontanga dazo kwa kara nomagadi gomanzi. Ado<br />

kutovara ngwendi mahokwa.<br />

Kupi ko no zi gwana: MoMburundu zaKalahari (nokonomukunda dimwe dosirongo).<br />

Egano lyoudivi: Ove kuvhura o zangure sitanga somowiza nontende mosipata soge<br />

pankedi zeezi o zangura katjama.<br />

Ehidi lyo mowiza (Amaranthus thunbergii)<br />

Ngapi omu lya fana: Alyo ehidi lyomahako gosikwiliva.<br />

Mahako kapi ga paka ruhuki ago kuvembera. Simeno kukura<br />

dogoro koukahe wometa momusika.<br />

Ngapi omu ava li ruganesa: Po li li ehidi limwe mahako<br />

kugapotora tupu kosimeno nokugafurukisa ngorooro usimbuusimbu<br />

va hana kutura mo mema. Nontanga nado kuvhura<br />

kuditereka.<br />

Alyo ewa koge yeeyi nontanga nomahako galyo kwa<br />

kara nomulyo gonondya.<br />

Kupi ko ava li gwana: Pokatji nokoMuzogo gwaNamibia,<br />

momapya.


Mutete (Cleome gynandra)<br />

Nondya edi natu vhura kupongaika<br />

Ngapi omu gwa fana: Esi simeno somahako gosikwiliva asi<br />

kuru dogoro nosentimeta 1 0, ago kwa fana ehidi tupu.<br />

Ngapi omu ava gu ruganesa: Mahako gomanona<br />

nonombya kuvhura kugatereka nokugalya. Mahako kuvhura<br />

kugafurukisa usimbu-usimbu nominute dongandi nokugaumba-umba<br />

monombumbegona. Nombumbe edi kudikukutika momutenya.<br />

Kuvhura nye kudipungura ure welima, ano pokugutereka kuhova<br />

tanko kuzaveka nombumbe odo.<br />

Ago muwa koge yeeyi mutete kwa kara nomulyo gomunzi gonondya.<br />

Nontanga hena kwa kara nomagadi gomanzi.<br />

Kupi ko ava gu gwana: Komuzogo nokomuzogopumezuva gwaNamibia,<br />

momapya.<br />

Euyu (Adansonia digitata)<br />

Ngapi omu lya fana: Euyu kwa kara<br />

noruhasitji sosinene sokusamuka. Pamwe kapi sa<br />

kara noyihako, nye nsene si mena yihako ntudi<br />

pomangenyena ndi pokurombo. Mauyu kuvhura<br />

kuparuka siruwo sosire. Yitji yomauyu yimwe kwa<br />

pura asi kwa kara ko ure wonomvhura ,000.<br />

Ngapi omu no li ruganesa: Enyango lyeuyu<br />

kwa kara nonontanga dononzi. Enyango kutovara<br />

ulyungu-lyungu nakauke, nye ewa unene koge. Enyango kuvhura hena kulininka<br />

yikunwa. Yihako nonontanga kuvhura kuyilya. Nontanga kuvhura kudilya uvihu, ndi<br />

kudidosa, kuditwa nokudiruganesa kosikunwa soupyu asi tovara ngwendi kosiva.<br />

Alyo ewa koge yeeyi evya lyenyango kwa kara nomulyo gomunzi gonondya.<br />

Yitemba yenyango kwa kara nonovitamine dononzi dokuvhura kuruganesa<br />

konondya doyimuna.<br />

Kupi ko no li gwana: Komuzogopumezuva nomuzogotokero gwaNamibia.<br />

Ugongo (Schinziophyton rautanenii)<br />

Ngapi omu wa fana: Ugongo yiso sitji asi yimi enyango<br />

lyomahokwa. Awo kuvhura kukura dogoro komusika gokusika<br />

konometa 0, kwa kara nonombya dononzera si tware<br />

kouhenga. Enyango kukara umbombogeha. Sitji esi kuvhura<br />

kuparuka nomvhura dongandi dorukukutu.<br />

Ngapi omu ava di ruganesa: Enyango kuvhura kulilya etarara,<br />

ndi mavya galyo kuvhura kukakukutika nokuvhura kugalya moure<br />

wosinema somakwedi . Kuvhura hena kuditereka nokulya utumpi.<br />

Mahokwa gonongongo kuvhura kugatwa nokugatura momberera zehidi ndi nyama<br />

yipo muhoka gu pame.<br />

Ado nongwa koge yeeyi mahokwa gonongongo kwa kara nonovitamine dononzi<br />

noyikwayivera.<br />

Kupi ko ava u gwana: Komuzogopumezuva gwaNamibia.<br />

1


1<br />

Simon, muntu<br />

kapi wa hepa<br />

yiruganeso<br />

yoyinzi<br />

mokurugana<br />

sipata ndi?<br />

Ngapi hena nani vhura<br />

kugwana nondya?<br />

Hawe Albert, ame<br />

kuvhura kurugana<br />

momu-momu nkenye<br />

eyi nosihupuro esi.<br />

Ove kuvhura kutameka sipata<br />

Kwa kara ko marudi gatatu gokulisiga-siga goyipata yoyikwehidi:<br />

Yipatagona<br />

Yipata yepembo, ntani<br />

Yipata yonkarapamwe


Sipatagona yilyo epya eli ali<br />

gusa evega lyenunu unene.<br />

Nampili asi sinunu, muntu<br />

kuvhura o zangure mo marudi<br />

gokulisiga-siga goyikwehidi,<br />

aso hena kapi asi ruganesa<br />

mema gomanzi. Yipatagona<br />

mulyo unene nsene asi kapi<br />

ono kara nevega lyenene,<br />

mema gomanzi ndi evhu<br />

lyewa lyokulima epyaapya.<br />

Kulima yipatagona<br />

Kulima yipatagona kuruganesa nkedi ava tumbura<br />

morurumbu asi hydroponics, kutanta asi ove<br />

to tapeke yimeno kumwe nonondandani dayo<br />

momuheke, ngurumanya ndi momema. Kapi<br />

ava ruganesa ko evhu ano nondya dosimeno<br />

kudigweda mo tupu momema.<br />

Mauwa gokulima yipatagona kuna kara asi ayo:<br />

Kuruganesa evega lyenunu unene<br />

Ureru kusirugana<br />

Kapi sa hepa kusipakera sinka unene ngwendi marudi gamwe<br />

goyipata<br />

Kukoka uli wousesu<br />

Kuzangura mo nondya dononzi, ntani<br />

Kuvhura kuzangura mo mwaza elima<br />

Uminisiteli woNondima, Mema noWiza kuna kuruganena kumwe nElipakerero<br />

lyoNomuhoko lyoNondya noNondima mokukorangeda kulima yipatagona<br />

moNamibia. Nsene ono hara kudiva ko yoyinzi, gwanekera kumwe nawo.<br />

Nonomora dokugwanekera kumwe nawo kudigwana kehagero lyokabuke aka.<br />

1


Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />

1<br />

Yipata yonkarapamwe<br />

Yinke sipata sonkarapamwe?<br />

Sipata sonkarapamwe yiso sipata esi va tokora kutura po vantu wongandi kumwe,<br />

ngwendi sipata esi va rugene vakadi kumwe. Eyi kuna kutanta asi one tomu ligavere<br />

yirugana, ruhafo nomauwa gokuzangura nondya danyamweni.<br />

Sikunino sonkarapamwe kuvhura kugava nondya koge nepata lyoge. Ove kuvhura<br />

hena kulirongera ko maunongo gomape kovakweni ava ono kurugana nawo<br />

mosikunino. Kuvhura mu ponge kumwe nsene maudigu gana kara po nokulironga<br />

kukohonona po yininke ngombunga. Ano yoyiwa kwanayinye, kulima taku karesa<br />

rutu roge runa kanguka, morwa yiviyauko eyi ono kuviyauka apa ono kurugana<br />

mosikunino.<br />

Kutameka sikunino sonkarapamwe<br />

Sikunino nkenye esi sonkarapamwe kwa lifanena. Kuvhura kukara sinene ndi<br />

sinunu, nokugusa sifano nkenye esi. Sikunino sonkarapamwe kwa hwa kukara pepi<br />

nomambo gova nasikunino.<br />

Nsene vantu wovanzi va rugana pevega limwe tupu, ngapa kara yiruwo yokupira<br />

kulizuvha. Awo kuvhura va lihandaukire-handaukire. Kuvhura hena kudigopa<br />

mokutura po magano goyininke kumwe, siruwo oso nkenye ogu muntu ana diva eyi<br />

vana kurugana vakwawo. Nawa unene kugaununa evhu moturuha totununu. Nkenye<br />

ogu ta pakere mbili karuha kendi.<br />

Mosikunino sonkarapamwe, navenye kuligavera yirugana nomuzangu. Ano<br />

nye one vanasikunino, tomu tokora nyamweni omu nomu sigendesa.One hena<br />

kuvhura mu gwane mo<br />

yimaliva yokutunda mo.<br />

Nsene mu zangura nondya<br />

dokupitakanena kuvhura nye<br />

mu randese ko dimwe.<br />

Vanayikunino yimwe<br />

yopankarapamwe<br />

kugava ruha romuzangu<br />

gwawo kononsigwe,<br />

vantu wokuparuka no-<br />

HIV/AIDS, novanaruhepo<br />

womonkarapamwe. Pankedi<br />

zangesi, nkarapamwe zeni<br />

mudima tazi gwana mo uwa.


Kuninka sikunino seni sonkarapamwe si tompoke<br />

Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />

Nsene muna hara sikunino seni si tompoke, apa kuna kara po nontambo dongandi<br />

edi nomu vhura kukwama:<br />

Zigideni navenye womonkarapamwe zeni va kare yilyo yovanasikunino.<br />

Ninkeni sidiviso sosikunino seni yipo nkenye ogu a dive asi ezi projeka<br />

zonkarapamwe.<br />

Horoworeni mpitisili zongwa. Sikunino sokutompoka kwa hepa vakadi<br />

novagara wokulitura mo womonkarapamwe.<br />

Zogereni yokuhamena yirugana nomatumbukiro gankenye ogu komeho<br />

zokutameka kulima sikunino. Eyi kukwafa mokuhenduka po mapirokulizuvha<br />

konyima. Pasihonena, kuvhura mu lizuvhe asi John ta pakere mbili makunde,<br />

ano Maria ta pakere mbili madamate.<br />

Sigeni po evega lyongandi lyosiporongwa omu<br />

nava vhura kudanaukira vana veni. Va<br />

korangedeni nawo va kwafe mosikunino.<br />

Yikunino yepembo<br />

Kurugana sikunino sanyamoge pembo lyoge nazo nkedi zimwe zokugwana nondya.<br />

Mapenuno gokuhupa ko gokabuke aka naga ku sansekera yoyinzi yokuhamena<br />

yikunino yepembo.<br />

Kabuke aka naka kulikida omu no tameka nosipata sepembo no yimaliwa yoyisesu.<br />

Pasihonena kuvhura o lime madamate mo ndoroma zo nkurunkuru ndi metayira.Eyi<br />

kuna kutanta asi ove kuvhura kutameka kutapeka no kudjabwana usimbu nondya<br />

danyamoge.<br />

1


Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />

1<br />

Tenga zomema<br />

Kuzeresa epya<br />

Epya vazeresa lya fire kukuna<br />

Sikunino so<br />

Vakadi<br />

Nomvhura dongandi dina ka pita,<br />

vakadi wongandi kwa ligaverere<br />

nzodi. Nzodi zawo kwa kere zokukara<br />

nonondya dokugwanena kulirera vene<br />

novana vawo. Vakadi ava kapi va<br />

tjilire kurugana – awo kapi va gwene<br />

yirugana. Awo kwa kambadarere siruwo<br />

sosire kupapara yirugana, nye kapi ya<br />

va tompokere.<br />

Ezuva limwe mukwaawo Phillip kwa<br />

tente asi, “Tu limeni sikunino samwetu tu<br />

zangure nondya damwetu. Nina diva<br />

nawa-nawa asi pweli ogu na tu vatera.”<br />

Ano Phillip mouhunga ga kere.<br />

Munisipaliti ga va pere evhu lya kara<br />

nomema gokugwanena, ano Uminisiteli<br />

woUhetakani noUkalinawa woVanona<br />

kwa va pere yimaliva yokugwanena<br />

kuranda tenga zomema. Naruvali si<br />

sikunino nare soso!<br />

Morwamutompo gwawo, elipakerero<br />

limwe eli ali vatere vantu kwa va pere<br />

yimaliva yongandi yokuranda mbuto<br />

noruhoho. Awo hena kwa gwene<br />

ruhoho rokurukira romawoko-woko<br />

komunandima gomunongo.<br />

Yimenogona ya fire kutapeka Kuteta no mbu mo kudika rugumbo


Tava lipakerere kurongikida livhu<br />

no kuturamo ruhoho.Awo tava kunu<br />

nombuto. Tava ka vheta mema motenga<br />

gokutekera yimeno yawo.<br />

Konyima zomakwedi gongandi, mbunga<br />

eyi za tengura kosikunino sawo tava<br />

ya gwana yimeno yawo yoyinzi yina<br />

likana kovandimba. ‘Vandimba kwa<br />

wizire posiruwo somasiku makura tava<br />

li po nayinye,” yimo va tente vakadi.<br />

Nye mbunga ozo kapi za dombere<br />

mutjima. Awo kwa tokwere kutunga<br />

ko rugumbo ronombu ru kundurukide<br />

yimeno yawo yipo va yi popere, yimo<br />

hena nokuyitapeka motuiga toyimeno<br />

va tura momavega gepopero.<br />

Apa sa sikire siruwo sokuteza-teza,<br />

awo navenye tava ligavere enyango<br />

noyikwehidi. Eyi va pilire kulya vene,<br />

awo kwa yi randesere modoropa<br />

zopopepi.<br />

Ngesi mbunga kuna kara negano<br />

lyokugwanena muzangu gwawo<br />

mundwire. Phillip ana huguvara asi<br />

nsene awo navenye va twikira ngorooro<br />

kuruganena sitambo oso, awo ngava si<br />

sikisa mo.<br />

Ngapi hena nani vhura kugwana nondya?<br />

Sipata so yimeno<br />

Tuiga mo kupopera yimeno<br />

Kuwapaika evhu mo kukunapo<br />

Kulima sipata Rugumbo ronombu kuvatera sipata<br />

1


Selma, yinke<br />

yina yipa<br />

nokanakamundesa<br />

kange?<br />

0<br />

Evhu<br />

Kupi ko no tamekera<br />

Age kuna<br />

mene mevhu<br />

lyepuko.<br />

Yikwehidi yoyinzi nenyango lyenzi ureru kuyizangura. Yininke yomulyo unene eyi ya<br />

hepa kuna kara mema nosite sezuva. Ayo hena kwa hepa evhu lyokukanka, ruhoho<br />

rongandi, kuherera, nokuyipopera koyimbumburu, yidira noyikorama yimwe. Nsene<br />

ono kara nevega eli ali gwana site sezuva ure wonovili mezuva, kuvhura nye<br />

kurugana po sikunino sepembo.<br />

Marudi gevhu<br />

Evhu yigo muheke noyininke nayinye eyi ya kara mo.<br />

Nsene ono hara kuzangura nondya patomporo, wa hepa kudiva nakauke yokuhamena<br />

evhu lyoge. Konyara evhu nkenye eli kuvhura kulirugana li wapere kuzangura yikwehidi<br />

nenyango. Evhu lyoulyungulyungu, lyongurumanya ndi lya lizara tupu kwa hepa<br />

kuliwapukurura komeho zokutapeka . Eyi kuvhura kuyirugana pokugusa mo mamanya,<br />

kutura mo evhu lyokugusa komavega gapeke gopopepi, kugweda mo ruhoho ngwendi<br />

ruhoho rokurukira noruhoho tupu, nokutura ko mukanko gevhu.<br />

Nomukanko<br />

Kutura ko mukanko yizo nkedi zokulima sipata nsene asi kuna kara nevhu<br />

lyedona. Rudi oru rokulima sipata kwa kara nomauwa gomanzi:<br />

Kutameka sikunino sepembo<br />

Kutameka sikunino sepembo<br />

kugusa yirugana yoyinzi. Erago<br />

asi kapi wa hepa kurugana<br />

yirugana yooyo nkenye elima.<br />

Kuzangura nondya danyamoge<br />

kapi ya wapa kwelike, nye<br />

hena kuvhura kuhafesa.<br />

Ngwendi moomu tupu ya<br />

hwa nankenye eyi ava rugana<br />

sikando sokuhova, wa hepa<br />

kulironga kurugana yininke<br />

mouhunga kutunda ketameko.<br />

Evhu lyoge kulivinduka kupyapyara pomangenyena. Eyi kuna kutanta asi ove<br />

kuvhura kulivinduka kulima mosinema kupitakana evhu lya hana<br />

mukanko.<br />

Evhu lyoge kugwana nawa sitoswa. Kutanta asi mema kuvhura<br />

ga pwire malyo noureru.<br />

Evhu lyoge kukara lina zegeza, yangesi kuninkisa yimeno yi<br />

kure noureru.<br />

Nomukanko da ha pitakana nometa 1.5 mounene, yipo o vhure<br />

kusika pokatji kutundilira koruha nkenye oru. Ano moure gwa hepa<br />

kukara nometa 7.5.


Ekonakono lyevhu<br />

Rugana ekonakono eli mokudivilisa rudi rwevhu eli ono kara nalyo.<br />

Evhu lyomuheke kwa kara yigugunya nsene to<br />

li kwata nokufana ngwendi suka. Nokuvhura si<br />

kuliumba-umba nomake. Evhu lyomuheke kapi<br />

ali kwata nawa mema, nye mema kupwira nawa<br />

alyo hena ureru kurugana mo. Nsene evhu lyoge<br />

kuna kara nomuheke gomunzi, wa hepa kutura mo<br />

ruhoho rorunzi yipo li vhure kukwata nawa mema.<br />

Rudi rwevhu lyangesi kwa kara nomulyo gomusesu<br />

goyimeno.<br />

Evhu lyomboresa kwa likwatakana kumwe, nye alyo<br />

nokuvhura si kuliumba li kare mbumbe. Evhu lyewa<br />

kwa kara noturuha tomuheke, etata nerova. Evhu<br />

lyomboresa ewa unene kokulima yikunino yoyikwehidi<br />

morwa alyo kwa kara nonondya dononzi doyimeno<br />

nokukwata nawa sitoswa. Alyo kapi lya hepa unene<br />

ruhoho ngwendi marudi peke gevhu.<br />

Evhu lyetata kapi lya paka sifano kuzuvhika ngwendi<br />

usura. Nokuvhura si kuliumba-umba nomake. Evhu<br />

lyetata kukwata nawa mema kupitakana evhu<br />

lyomuheke yeeyi tundanda twalyo tununu. Rudi<br />

rwevhu eli naro kwa heap ruhoho rorunzi, nye alyo<br />

kwa kara nonondya dongandi doyimeno nokupwira<br />

nawa mema. Alyo ewa kulilima nsene lina nengena<br />

nakauke.<br />

Evhu lyerova kwa likwatakana kumwe alyo hena<br />

kuvhura kuliumba-umba li kare mbumbe lya hana<br />

kugagunyuka.Alyo kwa kara notundandagona totununu<br />

unene, yiyo nye ali kwatere nawa mema.Alyo kwa hwa<br />

kuligwana monomuramba.Vantu wovanzi kuruganesa<br />

erova va honge tuiga.Nsene momukunda goge kwa<br />

kara mo evhu lyerova lyelike, kuvhura o li vhonge<br />

nomuheke yipo mema ga vhure kupwira noureru.<br />

Yikwehidi yonondandani (ngwendi kanakamundesa),<br />

yikwanomuyimbo (ngwendi katafura), noyikwawo<br />

yoyikwanonyanga (ngwendi nonyanga) kapi ayi kuru<br />

nawa mevhu lyerova yeeyi nondandani kudidigopera<br />

kulitaura. Alyo va hepa kulipirura nawa.<br />

Evhu eli lya digopa kulima mo yikwehidi<br />

Evhu lyomamanya-mamanya: Yikwehidi, unene po yonondandani, kapi ngayi kura nawa mevhu<br />

eli lya kara nomamanya gomanzi. Nsene kapi ono kuvhura kugusa mo mamanya nagenye,<br />

nawa nye kuhesa evhu lyoge nokutapeka yikwehidi moyimpungu (tara pepenuno 20) ndi motuiga (tara<br />

pepenuno 39).<br />

Evhu lyokuhegumuka: Nsene kapi ono kuvhura kusima sinko sokusika ko-20 cm, evhu lyoge kwa<br />

hegumuka unene mokutapeka mo yikwehidi. Nawa unene kukanka evhu lyoge li kare monomukanko<br />

dokuzeruka.<br />

Evhu lyoulyungu-lyungu: Mungwa nagu zonagura nondandani doyikwehidi yoge nokuninkisa yimeno yi<br />

suve. Kwa kara nomulyo gomunene asi o dire kusigilira evhu lyoge li kukutire nsene asi alyo kwa kara<br />

nomungwa gomunzi ndi mema aga ono kuruganesa kwa kara ulyungu-lyungu. Kuvhura o divilise nsene asi<br />

evhu lyoge kwa kara rungwa pokutjokora ekerogona mevhu. Nsene kuna kara ko tundandagona totuzera<br />

kontunda zevhu atu tovara ngwendi mungwa, evhu lyoge nye kuna kara lyorungwa.<br />

1


Evhu<br />

Kutura evhu mboresa<br />

Mokukura nawa, simeno sa hepa yininke<br />

yoyinzi. Yininke eyi kuyigwana mevhu omu<br />

sina kukura simeno ano oyo kuyitumbura asi<br />

turuhandya. Turuhandya kuhuguruka momema<br />

makura nondandani dosimeno kutugusa<br />

nokuturuganesa.<br />

Nondya doyimeno kwa kara marudi<br />

gokulisiga-siga goturuhandya (nominerare<br />

nonoeremente). Marudi gamwe goturuhandya<br />

yimeno kugahepa mosivaro sosinene, siruwo<br />

oso gamwe kugahepa mosivaro sosinunu.<br />

Turuhandya otu ya hepa yimeno unene<br />

kututumbura asi turuhandya totunene ano otu<br />

ya hepa mosivaro sosinunu kututumbura asi<br />

turuhandya totununu.<br />

Poyisuwo yimwe simeno kapi asi gwana<br />

turuhandya tokugwanena mevhu. Vanafarama<br />

novanandima wovanzi kutura mo turuhandya<br />

mevhu pankedi zoruhoho yip ova wapukurure<br />

evhu. Nsene kapi ono kutekura evhu lyoge<br />

noturuhandya totunzi, konyima zosiruwo<br />

yimeno yoge kapi ngayi kura nawa.<br />

Turuhandya mevhu kutu ruganesa<br />

nondandani<br />

<br />

Egano lyoudivi: Yimeno yakanguka kwa hepa evhu lyakanguka. Kupakera mbili<br />

evhu lyoge nayi gava siruwo sosiwa koyimeno yoge yi paruke, yi kure nawa<br />

nokugwana mo muzangu gomuwa.<br />

Esimwititi: “Kulima sikunino ndiro unene.”<br />

Usili: Inh, kuvhura yi kare ngoso, kapi ya hepa<br />

kukara ngoso.


Marudi goruhoho<br />

Ruhoho royikorama<br />

Ruhoho royikorama yilyo erombo lyoyikorama. Alyo kuliruganesa mokutura<br />

mboresa koyimeno.Kutura ruhoho mevhu kuvatera mokuliwapukurura nokutura<br />

mo turuhandya otu ya hepa yimeno.<br />

Ruhoho ro ngombe no nonkambe kugava ruhohoro roruwa.<br />

Ruhoho rononhunhwa kwa kara noturuhandya totunzi. Aro kwa kara nononkondo<br />

ano va hepa kururuganesa moturuhagona totusesu mosikando.<br />

Rwenge oru va ruganesa pokurara yimuna naro ruhoho roruwa kevhu.<br />

Nye kapisi kuruganesa usura woyitji yokusaha, morwa awo kugusa siruwo sosire<br />

mokuhuguruka mevhu, awo hena kuruganesa nitrogeni zemevhu.<br />

Wa ha ruganesa hena ruhoho royinguru, nombwa ndi nombisi, morwa aro kuvhura<br />

kuveresa vantu.<br />

Ruhoho rosinamahako<br />

Ruhoho rosinamahako kuna kara kuzangura simeno esi no vhura kupurwira<br />

kumwe mevhu. Ruhoho rosinamahako kuwapukurura evhu pokulipa<br />

turuhandya. Simeno sangoso va hepa kusisima nokusivhumbika mevhu<br />

komeho zokutemuna nombya. Makunde kuna kara simeno sosiwa kuruganesa koruhoho<br />

rosinamahako, morwa nondandani dago kuwapukurura evhu pokugweda mo nitrogeni.<br />

Wayi wemefuta<br />

Nsene ove kwa kara pepi nefuta, wayi wemefuta ureru kuugwana. Awo kwa<br />

kanguka koyimeno yoge. U kuhwa tanko momema komeho zokuutura<br />

mevhu, yeeyi mungwa gomunzi kuvhura kuzonagura muzangu goge.<br />

(Yoyinzi kuhamena eruganeso wayi wemefuta pepenuno 1). U vhumbika mevhu<br />

konyima zokuzangura muzangu.<br />

Usura wohonde, usura wonomfi nousura woyisupa<br />

Eyi kugusa siruwo sosire mokuwapukurura evhu, nye yitundwamo kukara<br />

siruwo.Usura wohonde nousura wonomfi kwa kara nonitrogeni zonzi, kalsiumu<br />

noturuhandya peke. Nsene vana dipaga sikorama va lye ko nyama, honde<br />

zaso kuvhura kuzikukutika nokuzigweda kondambo zoruhoho. Honde kukutiko<br />

yizo ava tumbura asi usura wohonde. Usura woyisupa kutunda koyisupa yokukukuta, kwa<br />

kara nofosforus. Kuna kara nye egano lyewa kutura yisupa yongandi nohonde kukutiko<br />

pondambo zoge zoruhoho tara mapenuno no- kuhamena kurugana ruhoho).<br />

Ruhoho romema-mema<br />

Aro kuvhura kurutjira kontunda zevhu siruwo oso yimeno yoge yina kukura.<br />

Tura ruhoho mosinsako soyipurasitiki ndi yinsako yonomfugu.<br />

Zenzeda sinsako oso mondoroma zomema. Ruhoho rumwe naru vhugunyuka<br />

nokuhugurukira momema.<br />

Konyima zoyivike yivali, tjira mo hena mema gomawa moruhoho makura o<br />

ru ruganese mosipata soge.<br />

Ezi yizo hena nkedi zongwa kuruganesa ruhoho rononhunhwa.<br />

Evhu


Evhu<br />

1 2<br />

3<br />

4<br />

Ruhoho ropondambo<br />

Ruhoho ropondambo yizo ngendeso zokuruganesa tumbumburugona ava tumbura<br />

asi nobakiteli nonofungi mokuzungurura yihando yoyimeno yomokombisa, mosipata<br />

ndi yopofarama. Yihando kuyizungurura yi kare ndambo zoyihando yoyisovagani<br />

makura kuyitumbura asi ruhoho ropondambo. Kutura ruhoho ropondambo mevhu<br />

lyoge nkenye apa kuwapukurura evhu.<br />

Kurugana ndambo zoruhoho<br />

Ninka ndambo zoruhoho mevega omu ngazi dira kurokwa komvhura,kupepa mpepo<br />

ndi kugwana site sosinzi sezuva. Diworoka asi kukara ure womakwedi gatatu ntani<br />

yina kuzunguruka yihando yoyimeno. Apa tapa kwama omu ngano no vhura kukara<br />

nondambo zoruhoho mwankenye yivike ntazimwe:<br />

Tameka ndambo zoge zoruhoho<br />

pokuzara tutjigona pevhu. Eyi<br />

ngayi ninkisa mpepo zi pepe konhi<br />

zondambo zoruhoho.<br />

Sansa kontunda zayo nosentimeta 10 doruhoho makura o tekere ko hena.Ntaantani<br />

gweda ko enoto nevhu.<br />

Ntaantani gweda ko enoto nevhu.<br />

Yi rugurura yikando yitatu.<br />

Kudumika tutji oto nonosentimeta 0<br />

doyikwayimeno ngwendi wayi, yihako,<br />

rwenge, makura yi tekera.


5<br />

Kudumika ndambo zoge zoruhoho nosinsako sonomfugu ndi soyipurasitiki yipo<br />

ndambo zi kare zina nengena. Yipurasitiki yoyisovagani kukoka edudu, yiyo nye<br />

yoyiwa kuruganesa.<br />

6 7<br />

Yereka upyu wondambo zoge<br />

zoruhoho pokutwa mo noyitji.<br />

Nsene apa no pweza mo sitji sina<br />

genye, ruhoho roge kuna kurugana<br />

nawa. Yitji yi tengwidira mo.<br />

Yitji eyi kuvatera hena yipo mpepo<br />

zi hwilire mondambo zoge.<br />

Nsene yitji yina kukuta, tjira po<br />

mema pondambo.<br />

8<br />

Konyima zoyivike piragura<br />

ndambo zoruhoho nosiharauva.<br />

Ntaantani ninka ndambo zauvali<br />

zoruhoho nzega nezi zomuhowo.<br />

Konyima hena zoyivike ntazimwe ndambo zokuhova zoruhoho nazi wapera<br />

nye kuziruganesa mosipata/sikunino soge.<br />

Mulyo unene: Kuhwa nkenye apa make goge konyima<br />

zokurugana pondambo zoruhoho.<br />

Evhu


Evhu<br />

Mboresa zonomutji<br />

Mboresa zonomutji kwa kara nonondya dononzi doyimeno.<br />

Nye nsene o zi ruganesa mepuko, kuvhura kuzonagura<br />

evhu lyoge. Nsene ove kuruganesa ruhoho rokugwanena<br />

ropondambo, kapisi hepero zokuruganesa mboresa<br />

zonomutji.<br />

Nsene kuna kuranda mboresa zonomutji, resa muhowo<br />

mapukururo gokuhamena omu ava zi ruganesa. Nawa<br />

unene kupura Munasirugana goUnandima yokuhamena<br />

rudi romboresa ozo komeho zokuziruganesa.<br />

Kuhetakanesa nomutji domboresa<br />

Mauwa<br />

Mboresa zoyihando<br />

yoyimeno: Ruhoho<br />

Kwa kara ko siponga sosisesu sokugava<br />

ruhoho rorunzi kevhu.<br />

Turuhandya kutupwagesa kuliwora mevhu<br />

makura kukara siruwo sosire mevhu.<br />

Aro kuwapukurura mutungo gevhu.<br />

Kuninkisa evhu lyomuheke li kwate<br />

mema gomanzi.<br />

Aro mbiliha unene.<br />

Maudona<br />

Yimeno nokuvhura si kuruganesa<br />

turuhandya posiruwo sooso.<br />

Mapukururo gokuhamena kuruganesa<br />

mboresa zonomutji<br />

Tekera yimeno yoge komeho zokuyitura mutji.<br />

Narumwe si kutura mboresa zonomutji koyimeno yoge<br />

pokurombo, ntudi nsene kuna kulima yikwehidi yopokufu,<br />

morwa ngoso to hepeke tupu.<br />

Nkedi zongwa kuruganesa mboresa zonomutji kuna kara<br />

zokuzikuva kuhetakana monofora doyitapekwa yoge.<br />

Mauwa<br />

Mboresa zonomutji<br />

Yimeno kuvhura kuruganesa turuhandya posiruwo sooso.<br />

Ove ono diva nawa-nawa asi turuhandya mukwasinke tuna kara<br />

momboresa ozo zonomutji, makura kuvhura nye o tokore asi<br />

mboresa zokusika kupi no ruganesa koyimeno yoge.<br />

Maudona<br />

Mboresa zonomutji kudongonoka noureru konhi zonondandani<br />

dosimeno, makura simeno nokuvhura si kugwana turuhandya.<br />

Ove kuvhura o gave mboresa zonomutji zokupitakanena<br />

koyimeno yoge ndi azo kuvhura kukara pepi unene<br />

nonondandani doyimeno. Nsene o rugana ngesi to hwike<br />

nondandani nokuzonagura yimeno.<br />

Wa hepa pomuhowo kudiva asi turuhandya musinke tuna pili mevhu<br />

lyoge nomoyimeno yoge komeho zokuranda mboresa zonomutji.<br />

Mboresa zonomutji kuvhura kusiga mungwa gomunzi mevhu.<br />

Yangesi kuvhura kudipaga yinamwenyo nayinye yemevhu.<br />

Makura mutungo gevhu nagunye tagu lisinti.


Kupiragura evhu lyoge<br />

Nkenye esi simeno kwa hepa evhu lyewa ntani si kura nawa.<br />

Mokudivilisa asi yimeno yoge kuna kara pevhu lyewa, wa hepa kusima ekero<br />

lyosinko so- 0 cm, unene 1 m, ntani ure 1 m. Makura vhonga-vhonga netakameso:<br />

Yihupuro 0 yevhu lyokutunda<br />

mekero<br />

Yisupa yoyikuru-kuru yokutwa.<br />

Yihupuro yondambo zoruhoho<br />

ndi ruhoho rokurukira, ntani<br />

Makura mvhongwa ozo zi tura mekero.<br />

Nkenye eyi no lima ntaantani mevhu<br />

lyoge olyo ono wapukurura yina kara<br />

nompito zokuyoworoka.<br />

Siviyauko somonkarapamwe: Korangeda nkarapamwe zoge zi tameke<br />

nondambo zoruhoho.<br />

Evhu


Evhu<br />

Kusinta-sinta muzangu goge<br />

Kulima mbuto zoozo mevhu lyoolyo nkenye elima kugusa mo turuhandya natunye<br />

mevhu olyo. Hena nsene rudi rooro rosimeno va ru kuna pevega lyoolyo nkenye<br />

elima, yimbururu nouli woowo ngayi homokera yimeno oyo nkenye elima, dogoro yi<br />

digope kulima mo mbuto ozo mevhu olyo.<br />

Kusinta-sinta muzangu yizo nkedi zokulima nombuto dokulisiga-siga pevega lyoolyo,<br />

kulisikura. Eyi kuninkisa yimeno yokulisiga-siga yi ruganese turuhandya tokulisiga-siga<br />

tuna kara mevhu. Esintasinto nombuto kusesupika hena maudigu gokugwanekera<br />

nouli nomahamba goyimeno:<br />

1. Tapeka makovi<br />

nosipoke<br />

. Ninka evhu<br />

lipwizumuke<br />

. Kuna<br />

kanamudesa,<br />

beturuta<br />

nokawandja<br />

.Kuna<br />

madamate<br />

no<br />

nongomene


Konyima zerapa<br />

lyaMonika<br />

Edina lyange Monika ano ame ni Munamibia<br />

goMuherero. Ame kwa tunga pepi nOmaruru,<br />

moOzondje, yimo ka kara kambo kange. Ame<br />

kurugana yirugana yomomambo mOmaruru.<br />

Ame kapi ngani vhuru nkenye apa kuranda<br />

enyango lyokulisiga-siga noyikwehidi yokulisigasiga<br />

moyitora. Yitora nayo si kapi ya kere<br />

nkenye apa nomarudi gomazi genyango<br />

lyokulisiga-siga noyikwehidi yokulisiga-siga.<br />

Makura ezuva limwe eparu lyange tali lisinti.<br />

Ame simpe kuna kuyidiworoka nawa. Ame kwa<br />

purakenene koradio zoRuherero. Muuyungi kwa<br />

uyungire yokuhamena kulima yikwehidi. Makura<br />

yipo na tokwere asi tani heteke kulima yikwehidi<br />

yanyamwange.<br />

Pomuhowo kwa gwene ruhoho royikombo<br />

pofarama zamukwetu yipo ni wapukurure evhu<br />

lyange. Ame kwa zanakere nontanga dimwe<br />

domadamate nomakunde makura tani di kunu.<br />

Ngani tekere yimeno yange nehemere ruvali<br />

mosivike. Ame kutupu yiruganeso yongandi ndi<br />

nampili rugumbo kosikunino sange, nye nayinye<br />

eyi na kunine ya kulire nawa,<br />

makura kuliharuka ko ame tani<br />

kara noyikwehidi nenyango<br />

lyenzi kupitakanena!<br />

Apa na kere nayo yoyinzi,<br />

ame makura tani zi ni<br />

ka randese ko yimwe<br />

moyitarata. Vantu<br />

nkenye apa kwa hara<br />

yikwehidi. Ame<br />

kuna kundindira<br />

sinema sosipe sina<br />

kuwiza. Nina<br />

hara kuheteka<br />

kulima yikwehidi<br />

yorudi peke.<br />

Gusa nontanga modamate<br />

Nontanga dodamate<br />

Kukuna mbuto<br />

Evhu


0<br />

Kuna pyupyara!<br />

Yimeno yange<br />

ya hepa mema<br />

gomanzi.<br />

Mema<br />

Kutekera<br />

Kwa kara nomulyo kudiva asi yimeno yoge kwa hepa mema gokusika kupi, yeeyi ayo<br />

kuguma muzangu goge. Mema gokugwanena kuninkisa yimeno yoge yi kure usimbu,<br />

nye mema gomasesu kuvhura kuninkisa yimeno yimwe yi tovare ururu, yi liwore kukura<br />

nokugava muzangu gomusesu. Unzi womema aga ya hepa yimeno kukwama unene<br />

po korudi rwevhu, upyu, nompepo.<br />

Evhu lyerova kukwata nawa mema kupitakana evhu lyomuheke, yiyo nye alyo<br />

kapi lya hepa nkenye apa mema-resa pepenuno 1.<br />

Mpepo zonkukutu zoupyu kuninkisa evhu li kukute usimbu.<br />

Yimeno hena kuhepa mema gomanzi nsene mpepo zoupyu zina kupepa ko.<br />

Yitapekwa yiyo yimenogona eyi ya mena monombuto (nontanga/nohuma). Ayo ya<br />

hepa kuyitekera nkenye ezuva. Moomu yina kukura, ayo nayi hepa mema gomasesu.<br />

Yikwehidi yokulisiga-siga kwa hepa unzi wokulisiga-siga womema. Ekovi, mboga<br />

nomadamate kwa hepa mema gomanzi, nye muzangu goyikwanondandani<br />

ngwendi mahwa ndi katafura kapi ya hepa mema gomanzi.<br />

Mema gokusika kupi gokugwanena?<br />

Tekera yimpungu yoge.<br />

Sima ekero lyosinko so- 0 cm nzega nosimpungu.<br />

Evhu lyoge lya hepa kunengena dogoro kosinko esi.<br />

Heteka kutura ko<br />

mukanko, Paul!<br />

Egano lyoudivi: Nawa unene kutekera yimeno yoge yoyinene kositenguko. Tekera<br />

yimenogona ngurangura zonene.


Kukaresa mema mevhu<br />

Kutura mukanko<br />

Mukanko yizo ntunta zoyihando yokukukuta va tura kontunda zevhu mokatji<br />

koyimeno ndi yitapekwa. Mukanko kupopera evhu, kuninka wayi u pire kukura,<br />

nokusilika mema ga ha pwira morwa etutumo. Mukanko gwa ha guma yitapekwa<br />

ndi yimeno.<br />

Yinke yokuruganesa keturo mukanko<br />

Ruganesa yizupwira yowayi<br />

yihako<br />

yivagara yoyitji, ngwe.a. yorugumbo royitji (nye<br />

kapisi usura woyitji yokuyitjaha<br />

wayi wemefuta<br />

rwenge<br />

ruhoho<br />

Mukanko kuvhura kuguharagenesera mevhu nsene<br />

ono zangura nondya doge.<br />

Kutapeka monda zoyitji<br />

Ezuva lyaNamibia lyoupyu kuvhura kuzonagura yimeno. Nawa unene kupaka po<br />

mundwire gongandi posiruwo apa ali pyapyara unene ezuva. Pokutura yimeno<br />

momundwire, ove to vatere mokukaresa evhu lina tende, makura yimeno yoge nayi hepa<br />

mema gomasesu. Mundwire kuvhura kugurugana koyininke yokulisiga-siga, nye nkedi<br />

zimwe zonderu kuna kara kulima yimeno yoge monda zomundwire gomunene goyitji.<br />

Nsene wa kara nositji sosinene pembo lyoge, kanka evhu kukundurukida edi<br />

lyaso. Sima ko evhu limwe lyoyimeno yoge yonondya, makura kwankenye ruha<br />

romukanko tura ko murudi. Unene womukanko nau kwama kounene womundwire<br />

gositji oso.<br />

Horowora sitji sa kara<br />

nonondandani da za ure unene<br />

mevhu yipo sa ha lihakanena<br />

mema noturuhandya kumwe<br />

noyimeno yoge yonondya.<br />

Yitji yomusu noyitji yimwe<br />

yomega yiyo yoyiwa<br />

kuruganesa kositambo esi.<br />

Ruganesa ruhoho<br />

ronondambo ndi ruhoho<br />

rokurukira o wapukurure<br />

evhu.<br />

Nomurudi kwankenye<br />

ruha romukanko kukondera<br />

mema ga ha pupa ga tunde<br />

koyimeno.<br />

murudi<br />

1


John, kwasa nge<br />

nina kanderere.<br />

Kapai nina diva<br />

eyi nani rugana!<br />

Egungu kuna kulya<br />

kawandja gwange.<br />

Uli nomahamba<br />

Runga tupu matugo<br />

go te ga go nsewa zo<br />

kukuhisa yiyaha no<br />

nkinda 20 do mema.<br />

Pombera mvhongwa<br />

ko yimeno yoge<br />

Yimeno kuvhura kuyizonagura uli (yimbumburugona ndi yikoramagona eyi ayi<br />

homokere yimeno) nomahamba (mauvera aga aga hwanga yimeno). Wa hepa<br />

kukaresa uli nomahamba ure noyimeno yoge, morwa ayo nayi guma momudona<br />

muzangu goge.<br />

Uli nomahamba kuvhura kuyikandana po pansitwe ndi panomutji. Nsene to<br />

ruganesa yikandaneso youhungu,resa pepenuno yokuhamena marondoro.<br />

Mulyo:<br />

Nawa unene kupira kuruganesa yikandaneso youhungu morwa kugweda uhungu<br />

mevhu, mompepo nomomema.Uhungu kukara siponga ko<strong>ukanguki</strong> wovantu, nsenesi<br />

kapi vana uruganesa pauhunga. Nsene ono hara uzera kuhamena yikandaneso<br />

youhungu, pura mapukururo gomanzi koMunasirugana soNondima go pepi.


Marudi gouli<br />

Kwa kara ko marudi gokulisiga-siga gouli. Muzaro ogo konhi nagu ku vatera<br />

kudimburura asi uli musinke una kuzonagura yimeno yoge, ntani yinke no rugana ko.<br />

Yidiviso kosimeno Ntundiliro Uhaku Yimeno ayi<br />

hamene mo<br />

Yimbumburugona yoyinzi kosimeno. Yimbum-<br />

Yikwehidi<br />

Mahako gokuligonyangera.<br />

burutuki<br />

nayinye<br />

Mavambamukuvi gosinamahako<br />

gana kara kosimeno. Mahako ga<br />

tomauka. Ndova zonze<br />

zina kara pedi<br />

lyosimeno ndi<br />

komahako.<br />

Tuginyogona tousamuke tuna kara<br />

mevhu, kuhuma medi lyosimeno.<br />

Simeno nasinye tasi<br />

gu ndi tasi rembuka<br />

Yididiliko yoyizera yina kara<br />

kontunda zoyihako.<br />

Tumbumburugona kuhwanga mahako.<br />

Mahako kukara gosihenga noyindjomo-<br />

yindjomo yoyigeha.<br />

Konyima zoyihako kukara<br />

ko ngodi zakauvi.<br />

Mautagona gomageha<br />

kukara pongodi zakauvi<br />

nokonhi zoyihako.<br />

Tumbumburugona totuzera tuna<br />

kutuka kukundurukida<br />

yimeno.<br />

Mavambamukuvi<br />

Maginyo<br />

gokutetena<br />

yimeno<br />

Yihako<br />

yokuwora<br />

Mauta<br />

gakauvi<br />

Ndi<br />

zonzera<br />

Limina kumwe nononyanga doururu.<br />

Vhonga turutugogona tomfewa<br />

zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />

ntani) kumwe nononkinda 0<br />

domema gomatenda. Yi mwagera<br />

nye poyimeno dogoro yimbumburu yi<br />

tunde ko.<br />

Tara nawa netakameso kukundurukida<br />

ntani nopoyimweno pwene. Tora nomake<br />

nkenye eli evambamukuvi lina kara ko.<br />

Tapeka pepi nayo simeno sererenkenya.<br />

Vhonga turutugogona tomfewa<br />

zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />

ntani) kumwe nononkinda 0 domema<br />

gomatenda. Mvhongwa ozo zi sansa<br />

koyimeno oyo yina kara nevambamukuvi.<br />

Tapeka simeno sonombya pepi nopo.<br />

Goga nondungu kumwe<br />

nokanyangagona 1 ntani nosipapa<br />

sonyanga zonduru (zokuhwika). Tjira mo<br />

nonkinda 10 domema makura o yi sige<br />

yi vire. Yi siga yi liture ure womazuva<br />

gavali. Yi dinda makura o yi sansere<br />

koyimeno. Maginyo ga gusa ko nomake.<br />

Potora ko yihako yokuwora nomake<br />

makura o yi swakerere.<br />

Duragura mo wayi woudona mosipata<br />

soge<br />

.<br />

Dura mo yimeno oyo yina kundama<br />

makura o yi swakerere.<br />

Tapeka nyanga zonduru pepi nopo.<br />

Vhonga turutugogona tomfewa<br />

zoyiyaha (zi kare mfewa zoyiyaha<br />

ntani) kumwe nononkinda 0 domema<br />

gomatenda. Yi mwagera koyimeno.<br />

Yimbumburu yoyizera yi sansa<br />

nomema gomanzi.<br />

Tapeka engamwe pepi nopo.<br />

Runga-runga turutugogona<br />

tonondungu nonyanga zonduru,<br />

kumwe nononkinda 1 domema<br />

gomfewa. Tjira mvhongwa ozo<br />

poyikwehidi ndi enyango yipo o tjide<br />

ko odo nondi.<br />

Ekovi,<br />

noyikwehidi<br />

nayinye<br />

yomahako<br />

Ekovi, mahwa,<br />

katafura,<br />

madamate,<br />

makunde,<br />

magumuturo,<br />

noyitapekwa<br />

yoyinzi<br />

Ekovi,<br />

elyangwa,<br />

madamate<br />

Makunde,<br />

madamate,<br />

magumuturo,<br />

elyangwa,<br />

katjama<br />

Kawandja,<br />

madamate,<br />

sitangatjama


Uli nomahamba<br />

Marudi gomahamba<br />

Kwa kara ko marudi gokulisiga-siga gomahamba. Muzaro ogo konhi nagu ku vatera<br />

mokudimburura asi yinke yina yipa koyimeno yoge na ngapi omu no yi kohonona po.<br />

Diworoka asi, nawa unene kukandana po ehamba kutunda ketameko.<br />

Nsene ono mono simeno sina kara nehamba sidura mo usimbu mosikunino soge.<br />

Kusinta-sinta nombuto doge nokunapaukisa yimeno yoge pauhunga nayo ngayi<br />

kwafa mokukandana po mahamba(resa pepenuno ) Yimeno ya lipatakana<br />

kumwe nkenye apa kukara yina tutu nokuretesa po ehamba lyomamborwe.<br />

Sidiviso Ntundiliro Uhaku<br />

Yihako kukara youmbombo<br />

(ndi yivadi yoyisovagani<br />

kumoneka poyihako)<br />

nokuligonyangera.<br />

Yitapekwa<br />

kugwa.<br />

Usura-sura wouzera<br />

kontunda zoyihako,<br />

konhi zoyihako nomedi<br />

lyosimeno kukara<br />

usamuke.<br />

Yindomo yoyigeha ndi<br />

yokufana nkerewe yina<br />

kara komahako;<br />

mahako kusuva.<br />

Mahako kusuva taga<br />

kara uhenga, nampili<br />

ngano evhu kuna<br />

nengena.<br />

Ruvara royihako yokonhi<br />

kulisinta; simeno tasi<br />

senya; yihako<br />

kuporoka.<br />

Uvera woyimeno Sinta-sita nombuto; zonagura po yimeno<br />

oyo. Pungura katafura mevega lyokukukuta<br />

lyetenda.<br />

Mamborwe aga aga<br />

dipaga po simeno<br />

nsene evega lya<br />

kundurukida simeno lya<br />

tuta unene<br />

Sinta-sita nombuto; zonagura po yimeno<br />

yina yipa. Nsene hepero, zaveka<br />

nombuto (nontanga) mokarutugo koDjika,<br />

vhonga mo nonkinda domema komeho<br />

zokudikuna.<br />

Ntwimine Yikwehidi yi tapeka kulinapa. Apa ono<br />

kutekera yimeno wa ha woreka yihako.<br />

Uhaku 1: Tjira nonkinda domema<br />

gokuvira poyiutatu yivali yonkinda<br />

zoyihako nomadi gengamwe. Yi siga yi<br />

pore. Gusa mo yihako nomadi makura<br />

ruganesa mema o ga sanse koyimeno yina<br />

kara nehamba.<br />

Uhaku 2: Vhonga nonkinda domasini<br />

kumwe nononkinda 0 domema<br />

gomatenda. Pombera yimeno yoge<br />

mwankenye mazuva murongo nsene hepero.<br />

Nkerewe Zonagura po yimeko yina kara nehamba<br />

eli. Wa ha woreka yihako apa ono<br />

kutekera yimeno.<br />

Erembuko Sinta-sita nombuto. Zonagura po yimeno<br />

nayinye yina kara nehamba eli.<br />

Eworo/kuwora Sinta-sinta nombuto. Zonagura po yimeno<br />

nayinye yina kara nehamba eli.<br />

Yimeno eyi ayi<br />

hamene mo<br />

Mahwa, makunde,<br />

elyangwa, madamate,<br />

katafura<br />

Mahwa, ekovi<br />

noyikwehidi yoyinzi.<br />

Ekovi, makunde,<br />

epungu lyenona,<br />

sitangatjama, nyanga,<br />

elyangwa, katjama<br />

Makunde<br />

Ekovi, kawandja,<br />

madamate<br />

Ekovi, yikwehidi,<br />

kawandja


Yikorama yimwe yokuvhura kukara<br />

nayo uli<br />

Nompuku noyikorama yimwe<br />

Nsene nompuku kuna kureta udigu ove kuvhura kudidipaga pokuvhonga usura<br />

wepungu kumwe nosamende, makura to u mwagere pepi nosipata soge.<br />

Yidira<br />

Vandimba<br />

Tapeka yimeno yonombya pepi nosipata soge.<br />

Yangesi ngayi kandana vandimba.<br />

Vangumbe<br />

Nsene yidira kuna kureta udigu, kuvhura o sinsike sitji someta 1 mevhu,<br />

ano kohuro zaso to manga ko sindjato sosipurasitiki.<br />

Apa nazi pepa mpepo sipurasitiki tasi pepauka<br />

nokuzogerera. Eyi nayi tjilisa yidira yoyinzi. Ove<br />

no hepa yitji noyipurasitiki yoyinzi nsene asi<br />

sipata soge sinene.<br />

Yidira kuvhura kukara udigu nonombuto dokukuna. Nombuto<br />

dokukuna va hepa kudipopera nomakwe dogoro di kure.<br />

Egano lyoudivi: Mevega lyokuruganesa sindjato sosipurasitiki, kuvhura<br />

hena o zenzede yininke yokuvembera ngwendi yindorohwa ndi maliva<br />

goyipurasitiki yokuvembera konomutayi doyitji yopopepi. Yidira kapi ya<br />

hara kuwiza pepi nevega apa pana kara maligumaguro nezogerero lyenene.<br />

Magadi gonomono mawa unene mokutjida<br />

vangumbe. Vhonga magadi gonomono kumwe<br />

nomema gomfewa makura o ga mwagere pevhu pevega<br />

apa vana simi vangumbe.<br />

Uli nomahamba


Uli nomahamba<br />

Ekandanopo lyopansitwe<br />

Ezi yizo nkedi zokukandana po uli nomahamba pokuruganesa nsitwe zi ku vatere.<br />

Sinta-sinta nombuto doge: Tara epenuno , yipo va yi fwaturura.<br />

Ruganesa nombuto donongwa: Mahamba gomanzi kuvhura kukara monombuto<br />

dosimeno konyima zokusihwanga. Kuna kara nye nohepero kuruganesa nombuto<br />

doyimeno yokukanguka.<br />

Horowora yimeno youhunga: Zangura yikwehidi ndi enyango eli nali pira<br />

kukwateka komahamba goyimeno ga kara momukunda gweni.<br />

Tapeka posiruwo souhunga: Uli nomahamba gokulisiga-siga kuhomokera<br />

yimeno poyiruwo yokulisiga-siga. Pasihonena, katafura kugwana mahamba<br />

moukarompepo woupyu. Mu tapeka nye pomangenyena ako simpe kuna tende.<br />

Ruganesa vanankore wopansitwe: Yimbumburu<br />

ngwendi kakurukadi, sinsuva novakauvi kulya<br />

yimbumburugona.<br />

Ruganesa ramba: Tura ramba<br />

ngwendi zoparafimu mosipako somema mosikunino soge.<br />

Yimbumburutuki nomaginyo kuhokwa site makura tava fu momema.<br />

Ekandanopo lyopanomutji<br />

Nomutji douhungu kuvhura kudiruganesa mokudipaga uli. Nye uhungu va hepa<br />

kuuruganesa netakameso lyenene, yeeyi awo kuvhura kukuveresa nsene u hwilira<br />

mosipapa soge ndi morutu roge. Uyunga pomuhowo noMunasirugana soUnandima<br />

gomomukunda goge komeho zokuruganesa mutji nkenye ogu. Hasa kuruganesa<br />

yikandaneso yopansitwe ndi nkenye eyi tupu ya hana asi nomutji.<br />

Yikandaneso yopansitwe kupitakana nomutji douhungu<br />

Nomutji doyitovareso unene yimeno eyi va tapeka yokutovaresa nondya. Ado hena<br />

kukwafa unene mokukandana po uli. Yimeno eyi kuvhura kuyikuna mokatji<br />

kenyango noyikwehidi.<br />

Simeno sonombya (Tagetes erecta ntani Calendula officinalis):<br />

Edumba lyombya ezi kukondera uli wounzi womosipata noyikorama yimwe<br />

yokuvhura kulya nombuto doge, ngwendi vandimba. Nombya tadi ku pe<br />

nombuto dononzi nokufuwisa sipata soge.<br />

Engamwe (Mentha spicata): Engamwe kukondera uli wounzi<br />

koyimeno. Vhonga maruha gokuhetakana gengamwe, nyanga<br />

zokutetagura nonyanga zoururu kumwe. Mvhongwa ezi kuvhura<br />

kuzimwaga komahako goyimeno yoge.<br />

Nyanga zoururu (Allium sativum): Nyanga zoururu kukondera<br />

yimbumburu nonondi koyimeno yoge. Mutji gokupombera va rugana<br />

konyanga zoururu muwa unene kuruganesa komahamba goyimeno<br />

ngwendi erembuko, efonsine ndi mamborwe.


Yiruganeso yombatero<br />

Yiruganeso oyo yina kara konhi kuyiruganesa mosipata soge, nye kuvhura kutameka<br />

wa hana kukara nayo. Koyipata yoyinzi yoyikwehidi ove ngo hepa tupu yiruganeso<br />

yongandi. Kuvhura o tamekese sipata soge neyi, makura nakauke-nakauke to gweda<br />

ko yiruganeso yoyinzi moomu tupu ono kutompora. Sihupuro, mpana ndi foroko<br />

zomosipata nokakiliva ya hepa kukara pomuzaro goge gokuhova.<br />

Sihupuro: Aso kusiruganesa kokusima,<br />

kuhupurura nokupiragura evhu, ntani<br />

hena kuzeresa pevega.<br />

Kakiliva: kututisa ko nokuvhongesa<br />

ko evhu.<br />

Foroko zomosipata: Azo<br />

kuziruganesa mokuninka evhu li lisige,<br />

kugusa mo yiwayi nokuvhonga mo<br />

ruhoho.<br />

Ruwoworo: Kururuganesa<br />

mokulyalyakanesa evhu komeho<br />

zokukuna mo nombuto doge..<br />

Kuvhura o gwede ko monyima,ngwedi moomu sina kukura sipata soge:<br />

forokogona<br />

etemo sipako<br />

sokutekeresa<br />

yiruganeso<br />

sokukandanesa<br />

po uli<br />

Egano lyoudivi: Rugana simboreso so make po kugusa sindoroha osi<br />

tomagure konyima.<br />

ntani muliu


Kuwapaika no kufaneka<br />

sipata soge<br />

Kuwapaika sipata soge<br />

Gusa mo wayi naunye, yihwa, nondandani nomamanya nagenye mevhu eli ono horowora.<br />

Kukwama kosipata soge, ove nampo no hepa kutura ko rugumbo o kondere yikorama.<br />

Kuvhura o ture ko mpanganyatji ndi rugumbo royihwa eyi ono duragura mo. Ntaantani<br />

kuvhura nye o tameke kukanka nomukara/nomukanko.<br />

Mukanko gopayereko kukara tupu nontambo murongo moure ntani ntambo zimwe<br />

mounene. Kuvhura o ninke mukanko gomure nsene ono kara nevega lyokugwanena,<br />

nye kambadara kukaresa unene wago ntambo zimwe tupu. Pankedi zangesi ove<br />

kuvhura kusika koyimeno yoge nayinye ove wa hana kugenda momukanko. Nsene<br />

ono tokora kurugana nomukanko dokuzeruka mosipata soge, resa nye mapukururo<br />

gana kara pepenuno 0 yokuhamena omu no yi rugana.<br />

Siga mo kanzira kounene womake gane mokatji konomukanko yipo o vhure<br />

kurugana noureru kutunda mukanko ogu zende mukwawo.<br />

Kufaneka sipata soge<br />

Nsene ono tokora asi kupi ko ngasi karera sipata soge soyikwehidi, kuvhura o<br />

tameke kutura po efaneko lyaso.<br />

Sikunkumuko: Tara nkarero zevhu noku ngaga kunkumukira mema gomvhura.<br />

Mema gomvhura ga ha kunkumuka noureru mosipata soge ago hena ga ha<br />

karesa po madiva-madiva mosipata. Evhu lya hepa kulyalyakana nawa.<br />

Epopero koyikorama nokomukarompepo: Nsene evega lyoge<br />

kugwana mbambi zonene pokufu, wa ha lima yimeno eyi ayi fu mbambi. Mpepo<br />

zononkondo kuvhura kuzonagura noureru yimeno nomatungo gomundwire,<br />

yiposi sipata soge va hepa kusipopera kompepo. Rugumbo nampili ronomutayi<br />

doyimega kuvhura kuyiruganesa mokukondera yikombo noyimuna peke<br />

nononhunhwa ya ha za mosipata.<br />

Evega: Sipata soge sa hepa kukara pepi nembo . Wa hepa kuvhura kusika ko<br />

usimbu noureru, yeeyi ove nkenye ezuva yimo o ruganene. Efano lyosipata lya<br />

hepa kukurerupikira kugendagura mo noureru, ngwe.a. nsene kuna kusindika<br />

kakiliva ndi nsene kuna kukanka evhu.<br />

Unene: Unene wosipata soge nau guma eyi no vhura kulima mo. Mosipata<br />

sosinene ove kuvhura kulima mo elyangwa nakatjama noureru, nye mosipata<br />

sosinunu nawa kulima mo nombutogona, ngwendi mutete. Gazara hena kulima<br />

mo eyi va hara unene kulya vepata lyoge.


Nombuto dimwe nadi<br />

hepa epopero lyenene<br />

kupitakana nonkwawo apa<br />

dina kukura. Nkedi zimwe<br />

zokudipa epopero lyangesi<br />

kuna kara lyokutapeka<br />

yitapekwa yoge mopoto<br />

gomunene, nokutura poto<br />

ogo momundwire gositji<br />

sosinene. Kambadara<br />

nonkedi dimwe hena<br />

dokupopera yitapekwa<br />

yoge nokutara po nkedi<br />

zongwa po koge.<br />

Yikwehidi motuiga<br />

Kapisi asi nkenye ogu kwa kara nevhu lyewa lyokulima sipata soyikwahedi,ndi evega<br />

lyokugwanena sipata.Erago,kwa kara ko yikwehidi yoyinzi eyi ayi vhuru kukura<br />

nawa movapoto.Ayo kuna kara nonyanga,madamate,mahwa,magumuturo,makunde<br />

nonyanga zoururu.<br />

Mauwa gokulima yikwahidi movapoto Maudona gokulima yikwehidi movapoto<br />

Evhu kupyapyara usimbu pomangenyena.<br />

Mema kupwira nawa.<br />

Ove to hepa mema gomasesu noruhoho<br />

rorusesu.<br />

Ove kapi no vhura kuzangura/kulima yimeno yoyinzi.<br />

Nondandani doyimeno nampo kapi nadi kura nawa<br />

morwa evega enunu.<br />

Ove kuvhura o gwane muzangu gomusesu.<br />

Kuvhura kutapeka mopoto zorudi nkenye oru,sinene tupu za kara notukero konhi<br />

mokuvhura kupitira mema.Tura simeno somopoto momundwire.Kuvhura o rugane<br />

vapoto verova,nondoroma,yipakote yoyipurasitiki,yikesa yoyivera,yikesa yoyipirangi,<br />

makungu gokukuhwira,yindjato yoyipurasitiki nomahemere.Kambadara kuruganesa<br />

nkenye eyi ono kugazara asi nayi wapa.<br />

Kurugana sipata soyimeno


0<br />

Nombuto noyikwanomuyimbo<br />

Tjimune, nonontanga<br />

edi ose ngatu kara<br />

nehidi lyokugwanena<br />

kurera vepata lyetu<br />

elima nalinye!<br />

Ove kuvhura o pungure nontanga dimwe doyikwehidi konyima zokuzangura.<br />

Mwayo kuna kwatere mo makunde, nongomene, yimenotovareso, sitangatjama<br />

nomadamate.<br />

Ove kapi wa hepa kupungura nontanga doyikwehidi yoyikwanondandani, yeeyi<br />

ayo kuvhura kuyizangura pokutapeka sikunwa sene. Pasihonena, katafura kuvhura<br />

kumuzangura pokuvhumbika katafura mwene.<br />

Kupungura nontanga danyamoge mbiliha kupitakana kukadiranda, yeeyi sitora<br />

nampo kapi nasi kara neyi ono hepa.<br />

Kupungura nombuto danyamoge<br />

Nombuto va hepa kudipungura ure wosiruwo sonomvhura ntatu nsene nonzi.<br />

Konyima zeyi va hepa kudiruganesa nokuranda ko dapeke donompe.<br />

Nsene to pungura nombuto danyamoge doyikwehidi nenyango kwa kara nomulyo –<br />

kuzangura nombuto doyimeno eyi ya gava muzangu gomuwa yelike<br />

kuzangura nombuto doyimeno ya kanguka morwa nombuto kuvhura kusimba<br />

mahamba<br />

kuzangura nombuto nsene enyango lina pililire nawa, ntani<br />

kupungura nombuto mevega lya kukuta, lyetenda lya kara ure noyimbumburu<br />

noyikorama yapeke youli ngwendi nompuku


Makunde nosipoke<br />

Siga mahokwa ga kare umbombo kosimeno. Zangura mahokwa<br />

nokugasiga ga kukute ure wosivike ndi yivali. Gusa ko yikaki makura<br />

o pungure mbuto pevega lyokutenda lya kukuta.<br />

Nontanga/nohuma doyidamate<br />

Potora siyimwa sokupya kosimeno. Si teta makura o gamene<br />

utumpi posipako. Gweda po mema gomasesu makura o sige<br />

ure womazuva gatatu moupyu wonkondwa, oku to pirura-pirura<br />

po napa-napa. Nohuma donondona nadi fugagera kontunda,<br />

ano edi donongwa nadi dama konhi. Tjisa utumpi kumwe nonohuma donondona<br />

ove o zaneke nohuma donongwa di vhure kukukuta nawa. Nohuma dokukukuta di<br />

pungura mevega lya kukuta lyetenda.<br />

Rupotera, elyangwa, sitangatjama<br />

nakatjama<br />

Potora siyimwa esi sina pililire nokusiteta mokatji. Para<br />

mo utumpi naunye kumwe nonohuma. Zaveka nohuma<br />

momema gomapyu di rare mo. Kuhwa nohuma nawa di<br />

zere. Di siga di kukute ure womazuva gavali. Di piragura<br />

napa-napa yipo maruha gado nagenye ga vhure<br />

kukukuta. Hageka nsene nohuma dina kukutaa.<br />

Kupungura nohuma doge<br />

Nsene nohuma kapi vana di pungura pauhunga, ado nokuvhura si kudiruganesa<br />

konyima zosiruwo sosire. Nsene kuna kugazara kupungura nohuma doge siruwo<br />

sosire, va hepa kudihotera mosipako sokupira kuhwilira mpepo. Yipako yomaharase<br />

va tura nongumi kotuna ndi yindjato yoyipurasitiki va raima nawa nokuyitura monda<br />

zoyipako yomaharase kuna kara upungwiro wouwa.<br />

Nohuma nkenye apa va hepa kudipungura momavega gokukukuta gomatenda.<br />

Divilisa kutura ko madina konombuto nadinye edi ono pungura nomazuva aga wa di<br />

tura moyipako.<br />

Egano lyoudivi lyokutapeka yikwanondandani (katafura<br />

nakawandja): Randa katafura ndi kawandja mositora. Divilisa<br />

asi kuna kara notuninke tuna kupumina. Ove kutapeka katafura<br />

namunye mevhu ndi tundisa po yimeno yongandi pokatafura gumwe.<br />

Kuyirugana pokuteta mpu zongandi zina kara nokamutayi kana<br />

kupumina. Ruha oru ono tete ru kwita nomfewa nenoto lyoyitare.<br />

Ngesi to dipaga ko nokime nadinye koruha oru ono tete nokurupopera<br />

komahamba. Nsene yintetwa yakatafura vana yi tapeke, tumutayi tokupumina tatu<br />

kuru tu kare yimeno.<br />

1


Nombuto noyikwanomuyimbo<br />

Kuranda nombuto<br />

Kuvhura o rande nombuto koyitora yoyinene ndi komalipakerero govanafarama ngwendi<br />

Agra ngoso.<br />

Nawa unene asi o pire kuranda nombuto dokurukira morwa kapi ngo vhura kudipungura<br />

konyima zomuzangu. Kutanta asi ove nkenye elima ngo randanga nombuto.<br />

Kuresa kapakete konombuto<br />

Nsene o resa kapakete kombuto komeho zokuranda mbuto ozo, nayi ku vatera<br />

mokudivilisa asi nombuto ono kuranda nongwa kosipata soge sepembo.<br />

Kapakete hena naka ku tantera nsene asi ozo mbuto zokurukira. Nsene o mona T1<br />

ndi T vana tjanga kumwe nedina lyosimeno, diva asi mbuto ozo zokurukira.<br />

Efano: Efano eli ono kumona kontunda<br />

zokapakete kombuto tali ku likida omu<br />

asi fana simeno oso nsene sina wapa.<br />

Yimeno yoge kuvhura yi pire kumoneka<br />

damu-damu ngwendi pefano. Ayo<br />

kuvhura yi lisige mosifano ndi moruvara.<br />

Eyi kapi yina kutanta asi yimeno yoge<br />

kapi yina wapere kulya, ntudi nsene<br />

asi yimeno yoge kuna kara noyidiviso<br />

yehamba (mafano gepepenuno<br />

naga ku vatera mokutokora).<br />

Esingonono: Simeno pamwe<br />

kusisingonona pokapakete. Kapakete<br />

naka ku tantera hena asi siruwo sokusika<br />

kupi sa hepa simeno komeho zokukura<br />

pakuzura.<br />

Mazuva: Mazuva gana kara<br />

pokapakete taga ku tantere ukurona<br />

wombuto ozo. Kambadara asi wa ha<br />

randa mbuto zina kara noukurona<br />

womvhura zimwe, yeeyi nampo kapi<br />

ngazi mena.<br />

Mapukururo gokukuna: Kapakete naka ku pa hena mapukururo aga:<br />

Siruwoke sosiwa kukuna nombuto edi<br />

Upyu ndi utenda wokusika kupi nazi hepa mbuto kukara ponze komeho<br />

zokutameka kumena<br />

Kupi ko nava vhura kukuna mbuto ozo<br />

Ure wokusika kupi ya hepa kulinapa yimeno ndi yitapekwa oyo pokuyitapeka, ntani<br />

Unene wokusika kupi nasi kara sikwehidi ndi siyimwa oso mokukara asi sina<br />

kulilire nye


Kulima kokulisikura<br />

Nombuto noyikwanomuyimbo<br />

Kulima kokulisikura yizo nkedi zokulima monontambo dokuvhura kurugurura. Rudi<br />

oru rokulima ngaru ku pa egawo lyokuzililira lyosikwehidi songandi posinema<br />

sezanguro lyosimeno oso.<br />

Ngapi omu ava limi nombuto dokulisikura<br />

Tatu ruganesa mahwa ngosihonena. Mevega lyokukuna sirwa sosinene, kuna<br />

tupu mukweyo gomununu ndi ukahe womukweyo nombuto. Pasihonena,<br />

kuna mbuto zokugwanena nampili ngano sivike simwe tupu ndi yivali ngoso<br />

apa ngano ngo zangura. Mwankenye yivike yivali lima hena mukweyo<br />

gokukwama ko ndi ukahe womukweyo. Konyima zokuyirugana eyi yikando<br />

yitatu ndi yitano, kuvhura nye o ruganese hena evega lyomukweyo gokuhova<br />

mokulima mo mbuto zorudi peke, morwa apa ngesi nare ngano ono zangura<br />

mo mahwa aga wa hovere kutapeka. Kuvhura hena o zangure marudi<br />

gokulisiga-siga gomahwa.<br />

Didilika nkenye apa omu kuna kutompoka kulima koge kokulisikura.<br />

Pankedi zangesi no vhura kuwapukurura kulima koge kokomeho.<br />

Ove kuvhura o ruganese sikwehidi ndi enyango nkenye eli ali kuru usimbu<br />

kokulima kokulisikura. Meturopogano lyoge ngo hepa kudiworoka asi<br />

sikwehidi ndi enyango nkenye eli kwa lisiga, ano ngali kara nosinema<br />

salyo sokuzangura.<br />

Kuherera wayi<br />

Wayi yiso simeno esi wa dira kutapeka, ndi simeno esi<br />

ono dili kuhara asi si mene pevega olyo lyongandi.<br />

Wayi nau rumbasana noyimeno yoge yonondya<br />

mokugwana mema, site sezuva, mpepo nonondya<br />

dosimeno.<br />

Wa hepa kudura mo wayi usimbu-usimbu<br />

konyima zokutapeka yikwehidi yoge.<br />

Wayi walye ava u sigilire u temune komeho<br />

zokuudura mo.<br />

Takamesa nsene to dura mo wayi. Nsene<br />

awo una kuru nare, apa no u dura kuvhura<br />

o zonagure nondandani dokugava nondya<br />

koyimeno yoge.


Tate, kuvhura<br />

ni mu vatere<br />

kupotora<br />

makunde<br />

gomurarero<br />

gongurova?<br />

Eyi no vhura kulima<br />

Inh, kuvhura Ndeshi.<br />

Kapisi o musesu<br />

mokutameka kulironga<br />

yokuhamena kulima<br />

nondya.<br />

Pakara marudi go manzi go no ndya de kwahidi go kuvhura ku kuna.Mokabuke<br />

aka ose kuna hama tupu yikwehidi yongandi nenyango limwe tupu. Wa ha yerekwa<br />

kweyi.<br />

Kambadara kuzangura marudi gokulisiga-siga goyimeno nokutara eyi nayi<br />

kuwapera.<br />

Diworoka kutameka popanunu.Nawa kuzangura rudi rumwe ndi gavali<br />

patomporo,kupitakana nayimwe si.


Marudi goyikwehidi<br />

Yiharavi: Ayo kuna kwatere mo makunde, sipoke, nomarudi gamwe<br />

hena. Yiharavi kuvhura kuyiruganesa mokuwapukurura evhu nsene<br />

nondandani dayo va di purwilira kumwe mevhu.<br />

Yikwehidi yomahako: Ayo kuna kwatere mo mboga, mpungu,<br />

ehidi nekovi. Ayo kwa hepa nondya dokugweda ko yeeyi ayo kugusa<br />

turuhandya totunzi mevhu. Wa hepa kuruganesa ruhoho rorunzi<br />

mokuvhura kukulisa nawa yikwehidi yomahako.<br />

Yikwehidi yenyango: Ayo kuna kwatere mo madamate, nondungu,<br />

epungu nokatjama.<br />

Yikwehidi yonondandani: Ayo kuna kara mo mahwa, nonyanga<br />

nokatafura. Wa ha ruganesa ruhoho mevhu komeho zokutapeka yikwehidi<br />

eyi yeeyi kuvhura kuninkisa yi hokere nondandani dononzi moyiha.<br />

Makunde (Phaseolus vulgaris)<br />

Ogu muzangu gomuwa yeeyi ago ureru kuguzangura hena kwa kara nosinema sosire<br />

sokuzangura.<br />

Kutapeka: Gusa yitji youre wokusika konometa . Dika yitji yi zendukire monda yipo yi<br />

gwanekere konohuro dayo. Tura sitji simwe kuvindakana kontunda o yi mange kumwe. Tura<br />

yitji yi linape 0 cm ano nkenye mukweyo gu linape komukwawo cm. Kuna nombuto<br />

ndi kukundurukida nkenye sitji, sinko so- cm. Apa nadi mena nombuto, dura mo nombuto<br />

mbali domurerembwa unene.<br />

Epakerombili: Apa simeno nasi sika huro zositji, siteta. Tura ruhoho rumwe mevhu apa<br />

mahokwa gomakunde gana kuyima. Ruganesa nomukanko.<br />

Ezanguro: Makunde kuwapera kugapotora yivike konyima zokukuna.<br />

Mahwa (Daucus carota)<br />

Wa ha tapeka mahwa goge mevhu lyetata, yeeyi nondandani ngano kapi<br />

ngadi vhura kukura nawa. Wa ha tura mo ruhoho mevhu morwa eyi ngayi<br />

ninkisa mahwa ga kure pankedi za hana kudivira.<br />

Etapeko: Kuna nombuto mosinko so-1 cm ntani kulinapa 10 cm. Di tekera<br />

konyima zokudikuna. Nombuto nadi mena konyima zomazuva 10.<br />

Epakerombili: Ruganesa unene mukanko. Moomu gana kukura mahwa, wa<br />

hepa kusesupika kugatekera. Tameka kuporora yimeno yomahwa sinene tupu<br />

ga moneka mahako gokuhova.<br />

Ezanguro: Mahwa kuwapera kugazangura moure woyivike konyima zekuno.


Eyi no vhura kuzangura/kulima<br />

Katafura (Solanum tuberosum)<br />

Katafura kwa hepa unene evega lyenene mokukura. (Tara “Egano lyoudivi” oku konhi<br />

nsene sipata soge sinunu.) Katafura kuvhura kumutapeka pokufu nsene kutupu mbambi.<br />

Evhu lyendombe ndi lyomuheke nawa tupu. Va hepa kumutapeka pevhu lyomatutumbo.<br />

Kutapeka: Nsene kuna kutapeka katafura, divilisa asi kana kara notuninke tuna pumine.<br />

Tapeka katafura mosinko so- cm ano yi linape no- cm. Ove no mona asi yimenogona<br />

yakatafura tayi pwagere konyima zomazuva 1 .<br />

Epakerombili: Gongakana evhu kukundurukida simeno yipo o si kudumike. Ngesi to<br />

kandana asi simeno sa ha kara sikwiliva. Tekera simeno rutatu mosivike, nye wa ha woreka<br />

mahako gaso. Moomu sina kukura simeno nove yimo no goworora kutekera. Eyi tayi<br />

korangeda kupya.<br />

Ezanguro: Katafura ana wapere kuzangura konyima zomakwedi .<br />

Egano lyoudivi: Katafura nakawandja kuvhura hena kuyitapeka metayira<br />

lyokukurupa lyetuwa. Ngesi to livheda mema nosiruwo sokurugana.<br />

1 Tura etayira lyekurukuru lyetuwa pevhu momundwire. Zwida etayira<br />

nevhu ukahe noruhoho. Vhumbika mo katafura mevhu makura o tekere<br />

po nkenye apa.<br />

2 Nsene katafura kana kuru kupitakana etayira, tura ko etayira lyauvali<br />

kontunda zeli lyokuhova. Ntaantani katafura kuna kara hena<br />

momundwire nokukapopera kompepo.<br />

3 Moomu kana kuzeruka kukura katafura gweda mo kuliwora evhu noruhoho<br />

momatayira. Takamesa asi wa ha zwidilira matayira goge. Divilisa asi<br />

nkenye apa kukara tuhako tumwe tuna pwagere kontunda zevhu.<br />

4 Nsene simeno sina kuru kupitakana etayira lyauvali, gweda ko hena etayira<br />

lyautatu nokuliwora kutjira mo evhu noruhoho moomu tupu sina kukura.<br />

5 Nsene simeno sakatafura sina pumine nombya nokufa, ngoso katafura ana pi.<br />

Siruwo esi evega nalinye kuvhura li zure nakatafura.<br />

6 Sindumuna ko tupu matayira makura o vhumbure katafura<br />

ogu ana kara mevhu lyokuzegeza.<br />

7 Nkedi zangesi zokuzangura katafura kulivheda mema<br />

nokupopera simeno oso koupyu nokompepo. Azo<br />

hena kurerupika kusima katafura, nokukuninka o<br />

zangure katafura pevega lyenunu unene.<br />

Magumuturo (Tetragona expansa)<br />

Magumuturo kwa fana ngwendi ehidi tupu, nye ago kuliza nawa noupyu,<br />

ureru kugalima, nokuvhura kugazangura makwedi gomanzi.<br />

Etapeko: Kuna nombuto moyipungu, sinko sokusika ko- cm<br />

nokulinapa cm.<br />

Epakerombili: Yimenwa yi porora nsene kuna kara nomusika<br />

gokusika ko- cm. Yi tekera nokutura ko mukanko.<br />

Ezanguro: Mahako gokontunda kuvhura kugazangura moyivike konyima zekuno.


Nyanga zoururu (Alliums spp.)<br />

Eyi no vhura kuzangura/kulima<br />

Madamate (Lycopersicon esculentum)<br />

Nombuto domadamate va hepa kudikuna nsene siponga sombambi sina ka<br />

pita. Evhu va tura nawa mboresa yilyo lya wapera komadamate, ano evhu<br />

nokulisigilira si li kukute.<br />

Kutapeka: Tekera yimpungu yoge nokutapeka ndi kukuna nombuto ure<br />

wo- cm mosinko, ntani di linape cm pokatji kado. Nsene yitapekwa yi<br />

kara nomusika gonosentimeta dongandi, gusa mo yitapekwa yokurembuka.<br />

Nkenye apa dura mo wayi. Yimeno yoyikangure kuvhura kuyitapekurura<br />

nsene yina kara nomahako gane-gane. Yi rugana kositenguko unene makura o tekere nawa<br />

yimeno komeho zokutapekurura. Yimeno yi tapeka kulinapa no- 0 cm pokatji kayo. Yi tapeka<br />

yi ze unene mevhu, tuhako tuvali twelike natu vhura kutupukira kontunda. Tekera poopo<br />

yimeno eyi ono tapukurura.<br />

Epakerombili: Fofera evhu nomukanko. Tura ruhoho mevhu nsene tunyangogona tokuhova tuna<br />

tameke kuyima. Mangerera simeno soge kotutji yipo sipire kurara pevhu. Nsene kuna kutekera<br />

yimeno kambadara asi wa ha mwagera evhu komahako morwa yangesi kureta mahamba.<br />

Kuzangura: Tameka kuzangura nsene madamate goge gana pi, kutanta asi momu-momu<br />

yivike 10 konyima zetapekururo.<br />

Egano lyoudivi: Komadamate gomawa, wa ha rundika yitapekwa pamwe tupu; yimeno yi gwane site<br />

sosinzi; gusa ko yihako yokonhi; ntani tekera nkenye apa yimeno yoge.<br />

Elyangwa (Cucurbitaceae)<br />

Malyangwa kwa kara nomulyo gomunzi gonondya ago hena kuvhura<br />

kugapungura siruwo sosire. Ago kukura nawa morudi nkenye oru rwevhu, nye<br />

kugusa evega lyenene.<br />

Etapeko: Kuna nontanga kumwe, sinko so- cm mevhu vana rongikida nawa. Konyima zoyivike<br />

porora ko yimenwa yomurerembwa po unene. Tura ko evhu pokatji koyimenwa eyi yina hupu po.<br />

Epakerombili: Elyangwa va hepa kulitekera konyima zokumoneka tuhako ndi . Wa ha<br />

tura mema pomahako neyisi ga gwana ehamba; nye tekera konhi zago.<br />

Ezanguro: Malyangwa gomanzi kuvhura kuwapera kugazangura momakwedi - konyima<br />

zekuno.<br />

Nyanga zoururu kwa kara notovara wononkondo ano azo kuvhura kukura<br />

mevhu nkenye eli, kugusa ko metapa. Azo kwa hepa kuzitapeka pevega ali<br />

gwana mutenya.<br />

Etapeko: Nyanga zoururu kuzitapeka pokugaununa maruha gazo moyipeta nokutapeka<br />

yipeta. Nkenye sipeta si tapeka mekero lyosinko so- cm, azo huro zokutwepuruka kuna like<br />

meguru, nokulinapa 1 cm.<br />

Epakerombili: Tekera ko nawa konyima zokutapeka, nkenye apa dura mo wayi nokutura ko<br />

mukanko. Nombya va hepa kuditeza ko sinene tupu dina moneka yipo siyimwa si kure nawa.<br />

Ezanguro: Nyanga zoururu kuvhura kuzizangura momakwedi ndi 10 konyima zetapeko.<br />

Egano lyoudivi: Katjama nage kuvhura kumulima pankedi zokulifana nelyangwa.


Ezanguro nepunguro<br />

Ezanguro<br />

Sitangatjama nelyangwa: Yikwehidi eyi kuyizangura nsene yina pililire<br />

nawa. Ayo nsene yina gwana ruvara rouhunga udigu unene kutaura sipapa<br />

sayo nembwara lyepumbwara. Enyango kulipotora ko nonmbere zontwe,<br />

nye kenyango kusiga ko sinkongo so- cm yipo enyango lya ha gwana<br />

mamborwe. Pungura mevega lyetarara.<br />

Katafura: Ndindira dogoro simeno si temune nombya. Ruganesa foroko<br />

o zerure simeno mevhu. Foroko va hepa kuzisindira mevhu ure nosimeno, ntani kuzizerura<br />

kutwara konyima. Simeno kuvhura nye kusidukura nokugusa ko katafura. Katafura ogu vana<br />

zangura kumupungura mevega lyokukukuta lyetenda.<br />

Katjama: Ove no diva asi katjama goge ana pi nsene kuna kugava muhagaro<br />

gokuwowomena apa ono kutoona-toona po nononyara, ano kamutayi kako nokahako<br />

kokanunu kukandembwira po- cm kutunda apa ga hokera katjama kana kukuta.<br />

Nonyanga: Zangura nonyanga sinene tupu yihako yado yina petama.<br />

Nonyanga kudidura nomahako gado makura kudisiga momutenya di kukute<br />

ure womazuva gatatu. Kudumika nonyanga nomahako gado yipo di pire kupya<br />

mutenya.<br />

Madamate: Zangura madamate nsene gana gehe. Nsene ago simpe gosikwiliva, nkenye<br />

limwe li dingira mosifombudi, li tura mosikesa mevega lyetenda makura to tara-tara ko nkenye<br />

apa. Ago ga hepa kupya moyivike yivali.<br />

Makunde gosikwiliva: Zangura makunde nsene nontanga dina furu, nye komeho zokukara<br />

dina kukuta. Yimeno ya hepa kutwikira kuyima ure woyivike nsene asi kuyipotora nkenye apa.<br />

Wa ha zonagura simeno apa ono kupotora ko mahokwa. Kwaterera<br />

simeno nokuwoko kumwe ano noku kukwawo to potora ko ekunde.<br />

Makunde goyipeta: Rudi romakunde aga ga siga ga kukutire<br />

kosimeno sene.<br />

Magumuturo: Seturura yihako yepedi lyosimeno. Potora ko mahako<br />

nagenye aga gana wapa. Eyi nayi korangeda simeno si kure.<br />

Nyanga zoururu: Ove no diva nsene zina pi morwa mahako kukukuta. Hageka kutekera<br />

yimeno nsene eyi yi horoka nokusiga evhu li kukute. Vhumbagura noyanga doururu mevhu<br />

noforoko, o di sige di kukute momutenya ure wezuva. Zaneka muzangu goge mevega<br />

lyomundwire ure wokwedi. Teta ko mahako nonondandani o pungure nonyanga doge doururu<br />

mevega lyetenda.


Kupungura<br />

Sinzi senyango noyikwehidi kapi ayi kara ntando konyima zokuyizangura. Yikwehidi<br />

yoyikwanondandani ntani yikwehidi ngwendi nonyanga nositangatjama yiyo ayi<br />

kara siruwo sosire.<br />

Pungura yikwehidi yoyiwa yokupya.<br />

Yikwehidi nayinye kugusa ko mahwa, yi zeresa komeho zokuyipungura.<br />

Kwa kara ko nonkedi dononzi dokuninka enyango lyoge, yikwehidi yoge<br />

noyitovareseso yoge yi kare ntaka. Eyi kuyitumbura asi kuyikunga. Rudi rwekungo<br />

oru no horowora, kukwama korudi rwenyango, yikwehidi ndi yitovareseso eyi no<br />

ruganesa.<br />

Kuvhumbika mevhu: Mahwa, kawandja nomagumuturo<br />

kuvhura kuyivhumbika mevhu pevega apa apa dili kugwana<br />

mbambi. Wa ha yi kuhwa komeho zokuyivhumbika, ove hena o<br />

divilise asi omo mevhu yina kara ya ha liguma.<br />

Kuzenzeda momakwe: Sitangatjama nelyangwa kuvhura kukara<br />

nawa nsene va yi zenzeda momakwe.<br />

Kuhwikira: Nonyanga nsene dina kukuta nawa, kuvhura kudihwikira<br />

kongodi di zenzerere mompepo.<br />

Kutura momakende: Enyango noyikwehidi ya kara nomema<br />

gomanzi, ngwendi madamate, makunde noyiperesike, kuvhura kuyikunga<br />

moyipako yomakende. Eyi kuyitumbura asi eturomomakende.<br />

Kukukutika: Ove kuvhura o kunge nombuto, enyango noyikwehidi<br />

pokuyikukutika, ngwe.a. nontanga dokatjama, domadamate, nonohuma dehidi.<br />

Divilisa asi evega eli ono kuruganesa kwa kara nompepo zongwa azi pepe mo,<br />

nokugava nondya siruwo sokukukuta nawa. Nsene kapi dina kukuta nawa, ado<br />

kapi ngo vhura kudipungura siruwo sosire ngwendi moomu ono hara.<br />

Kutova: Eyi kukara ko nsene to towo mema goutukumi ndi ugema weguni<br />

lyoururu konondya da kara noutukumi wousesu yipo di vhure kukara siruwo sosire<br />

nokuvhura kudilya simpe. Sinzi soyikwehidi nenyango kuvhura kuyitova. Nontende,<br />

nondungu, ekovi, yiapura noyiperesike kuvhura kuyitova noureru, nye wa hepa<br />

kukwama sihonenakwamo esi va kona-kona nare..<br />

Kutendeka: Nsene wa kara nositendekeso, siruganesa mokukunga yikwehidi<br />

yoge. Yikwehidi nenyango yokutendeka kuvhura kukara ure woyivike simpe<br />

yiwaawa mositendekeso. Tetagura nondya makura o di vilise momema ure<br />

wonominute dongandi. Dinda mo mema makura o sige di pore.Di tura<br />

nye mositendekeso poopo.<br />

Kukunga nosuka: Enyango noyikwehidi kuyikunga nosuka mokuvhura<br />

kurugana marudi gonondjema.


0<br />

Nsene ono zangura yoyinzi<br />

kupitakanena<br />

Nsene kapi ono kuvhura kupungura ndi kukunga muzangu ogu gokugwederera ko<br />

ndi o gu lye nagunye, ove nkenye apa kuvhura –<br />

kugava komuntu go nzara<br />

kusintakanesa nomusinda zoge a ku pe ko eyi yina ku pili, ndi<br />

kurandesa<br />

Kugava nokusintakanesa muzangu goge ureru. Nye kurandesa muzangu goge<br />

kupura magazaro gomanzi.<br />

Marandesero<br />

Kurandesa muzangu goge<br />

Pomuhowo wa hepa kudiva asi wolye nava randa yikwehidi yoge. Eyi kuyitumbura<br />

asi marandesero goge. Marandesero goge kuvhura kukara vamusinda woge,<br />

vantu wokugenda va pite modoropa ndi momukunda gweni, ndi vaveli<br />

woposipangerogona sopopepi. Nawa unene kuhorowora marandesero gopopepi,<br />

yeeyi kutwara yikwehidi yoge komavega goure nayi ku kosera ndiro.<br />

Mavega gokurandesera<br />

Monomukunda dononzi kwa kara mo marandeso gomoMapeu ndi marandesero<br />

gamwe gopamukunda ndi gopankarapamwe. Sinzi somarandesero aga kapi<br />

ngava ku futisa yongandi, ove to damuna tupu sikumba soge soyikwehidi o ze o<br />

ka randese.<br />

Kuvhura hena o tware yikwehidi yoge yokuhupa ko kosipangero ndi kiliniki<br />

zopopepi. Nsene vaveli ava vana kundindira ponze kapi vana kukuranda, nampo<br />

vantu ava ava rugana mo kuvhura va ku rande.<br />

Kuvhura hena o hingire tupu momundwire gositji konontere dositaura oku ava<br />

gendi vantu wovanzi, o randesa yikwehidi yoge kwawo.<br />

Monkarapamwe zeni nampo nayi rerupa kurandesa yikwehidi yoge kositora.<br />

Kuturapo ndando zoge<br />

Gwana asi yingapi ava futire vantu nondya doodo mositora. Ndando zoge zi varura<br />

mokuliza noyo, nye kambadara kugoromona ndando zoge kupita zomositora.


Mapukururo gamwe<br />

Rongikida muzangu goge goku ka randesa pokuguzeresa nokuguninka gu<br />

moneke guna wapere vantu.<br />

Divilisa asi ono kara notjindji zina gwanene kutjindjisa varandi woge.<br />

Eyi kuvhura ngayi kare poyiruwo yimwe yokwedi nsene vantu kuna kara noyimaliva<br />

yoyinzi kupitakana poyiruwo yikwawo. Pasihonena, nsene marandesero goge<br />

kuna kwatere mo novakurupe ava ava gwana yimaliva youkurupe, nawa unene<br />

kurandesa yikwehidi mezuva omu vana kutambura yimaliva yawo.<br />

Etjingiso<br />

Ezi yizo nkedi zokuninka marandesero goge ga dive asi ono kara noyikwehidi<br />

yoyipeepe yokurandesa.<br />

Mafano: Ninka mafano gongandi o tjingise asi ove kuna kara noyikwehidi<br />

yokurandesa. Ga kulika kositji pepi nopo ono kurandesera, ndi kositaura oku vana<br />

kupita vantu.<br />

Nkango zomokana: Ezi yizo nkedi zimwe zongwa po zokutjingisa. Nsene vantu<br />

tava randa yikwehidi yoge awo vana hafere ndando zoge noutovara wayo, awo tava<br />

ka sansekera ko vakwaawo va ya kurande. Nsene o kara novarandi wovanzi vana<br />

hafa, simpe vanzi ngava kuranda.<br />

1


Nsene ono zangura yoyinzi kupitakanena<br />

Eyerekoyimaliva<br />

Eyerekoyimaliva yizo nkedi zokudiva asi ngapi omu no ruganesa yimaliva yoge. Wa<br />

hepa kudiva asi yimaliva yingapi ono kara nayo, makura to yereke yininke nayinye<br />

eyi no hepa ndi no ka hepa kurandesa ko.<br />

Eyerokoyimaliva kuna kara sininke sohepero unene, ano pwa hana eyereko sipata<br />

soge nasi kondja mokukura.<br />

Nsene nye ono hara kuzangura yikwehidi yokurandesa, wa hepa kutara asi yingapi<br />

nayi ku kosera mokuyilima. Yifutirwa yoge yopatateko ngayi vhura kukara –<br />

yevhu<br />

mema (nampili ngano kugwana mema gomombora, wa hepa simpe kufutira<br />

mawoli godisera ndi yimaliva yokupangera pomba)<br />

yiruganeso<br />

ruhoho, ntani<br />

nombuto<br />

Yifutirwa eyi ngayi twikira, po kuyiyerekera nkenye elima. Tu tareni si kosihonena<br />

saJohn ogu a zangura madamate.<br />

Apa ga varekere, age kwa rende<br />

nombuto nokufutira mema dogoro<br />

kokuzangura yiyimwa.<br />

Age eyi kwa mu koserere N$ 0.<br />

Namumvho age kuna zangura 0<br />

kg domadamate mosipata.<br />

10kg<br />

10kg 10kg 10kg 10kg<br />

Age kuna twara 10 kg kembo lyendi va ka<br />

lye.<br />

10kg<br />

Yokuhupa ko, 0 kg, kuna yi randesa ko-N$<br />

mokirograma.<br />

10kg 10kg 10kg 10kg<br />

Eyi kutanta asi age kuna gwana mo nayinye kumwe N$ 1 0 merandeso.<br />

Mokutapeka hena mvhura zina kuwiza, age na hepa hena N$ 0 yokulimisa<br />

yikwehidi. Eyi kuna kutanta asi nganyo zendi kuna kara N$ 0. (N$1 0 kugusa<br />

mo N$ 0). Nsene pweyi John a pungura po N$ , sipata sendi tasi kuru, yeeyi<br />

ana kara no-N$ zokugweda ko na vhura kuruganesa.<br />

Nkenye apa nawa unene kutengwidira yimaliva yimwe mongesefa zoge. Eyi<br />

kuyitumbura asi epungusururo. Nsene ono hara ngesefa zoge zi kure, pungura<br />

nokupungusurura hena mongesefa zoge moomu ono kuvhulira.


Kutura po magano<br />

nokupungura madidiliko<br />

Kupungura madidiliko<br />

Kwa kara nomulyo kutura po egano lyewa lyosipata soge soyikwehidi. Wa hepa<br />

kudiva eyi no rugana mosipata nkenye ezuva. Eyi kwa hepa eturopogano nepunguro<br />

madidiliko.<br />

Pungura madidiliko gesintasinto nombuto: Eyi ngayi ku vatera kudiworoka eyi wa<br />

kunine mwankenye simpungi ntani siruwoke.<br />

Ninka muzaro gwankenye mukanko. Wa hepa kudidilika –<br />

Rudi rosikwehidi esi ono kunu<br />

Mazuva aga ono si kunu<br />

Ngapi wa dulire mo wayi no kutekeramo<br />

Yokusika kupi wa zangura<br />

Uli musinke ndi mahamba musinke aga homokere yimeno yoge<br />

Tjangurura muzaro ogu guna kara konhi gokudidilika mbuto zoge zoyikwehidi.<br />

Nomora<br />

zomukanko<br />

Nomora<br />

zomukweyo<br />

Sikwehidi va<br />

tapeka mo<br />

Mazuva aga va<br />

si tapeka<br />

Kugava nondya<br />

nokudura mo<br />

wayi<br />

Muzangu<br />

Uli ndi<br />

mahamba


Siruwo musinke nokuna nokuzangura<br />

Mulyo kudiva siruwo so mumvho mo kutapeka yikwehidi yoge ntani siruwo oso<br />

ngayipya. Ruganesa tupundi oto konhi:<br />

Enyango ndi<br />

sikwehidi<br />

Katjama<br />

Elyangwa<br />

Epungu<br />

Nyanga<br />

zoururu<br />

Nyanga<br />

Madamate<br />

Elyangwa<br />

Ekovi<br />

Ekovi<br />

Magumuturo<br />

Epungu<br />

Madamate<br />

Katjama<br />

Kutapeka Kuzangura<br />

Mug Mun Nsi Kug Kun Sid Sir Sit Man Sim Nov Dec<br />

Kalinda kosipata soge<br />

Mosihonena setu sosipata, ose kuna kulima mo yimeno yomadamate, makunde,<br />

magumuturo, mahwa, nyanga zoururu, sipoke, kawandja, katjama, katafura,<br />

nepungu lyetovara. Muzangu gwa namumvho kwa gu likida motupundi toumburau,<br />

siruwo oso muzangu go mvhura zapu kwa gu likida mouhenga.


Kwedi<br />

Murongagona<br />

Murongankuru<br />

Nsinano<br />

Kudumogona<br />

Kudumonkuru<br />

Pembagona<br />

Pembankuru<br />

Siwogedi<br />

Sitarara<br />

Sikukutu<br />

Mangundu<br />

Sindimba<br />

Yirugana yokurugana<br />

Morwa mukarompepo kuna kupyupyara, tura mukanko kukundurukida yikwehidi yipo<br />

unengedi u kare mo. Pa madamate goge ruhoho rongandi. Dura mo wayi. Nsene<br />

nomukanko mutupu yuma, va hepa kupirura evhu nokuvhonga mo ruhoho.<br />

Tekera kositenguko ove o kambadare asi o pire kutekera yihako yoyimeno yoge.<br />

Konakona yimeno yomadamate nsene asi uli ndi mahamba gana kara ko.<br />

Gusa mo nombuto edi dina kudira kugava hena yiyimwa ndi yikwehidi. Nsene<br />

koyimeno kutupu ehamba, kuvhura kuyitetagura nokuyiruganesa ngomukanko ndi<br />

kuyitura pondambo zoruhoho. Apa mukarompepo guna kutameka kutenda, kuvhura o<br />

sesupike kutekera sipata soge. Tura mukanko koyimeno yomahwa. Tapukurura yimenwa<br />

yononyanga.<br />

Mukanko ogu va ruganesere mwaMurongagona kuvhura kuguvhongakana<br />

mevhu. Dura wayi momukanko nkenye ogu gomawoko-woko. Nsene to ka pungura<br />

malyangwa goge, ga siga nye gap ire kosimeno. Tapekurura yimenwa yekovi.<br />

Konakona nombuto nadinye koyidiviso nkenye eyi yomahamba ndi uli. Gusa mo<br />

nombuto edi dina kupira hena kugava yiyimwa ndi yikwehidi. Ruganesa yimeno<br />

nayinye yoyikangure komukanko ndi yi tura pondambo zoruhoho.<br />

Esi yiso siruwo sosiwa sokuzeresa, kurora nokuwapeka yiruganeso yoge nayinye<br />

yomosipata. Nsene nombuto doge dopokufu dina pu, di gusa mo. Ruganesa<br />

yimeno nayinye yoyikangure komukanko ndi yi tura pondambo zoruhoho.<br />

Tameka ntaantani kutura po egano lyosipata soge sopokwenye, yipo o kare<br />

nosiruwo sokugwanena sokugwana nombuto nadinye edi wa hepa. Rongikida<br />

nomukanko dokutapeka pokwenye.<br />

Oku kwedi kokulipyakidira nokutapeka/kukuna.<br />

Wa ha tekera unene nombuto dononene yeeyi kuvhura di wore/zonauke. Pongaika<br />

evhu kukundurukida yimeno yokatafura.<br />

Tarurura nsene mahamba ko nokugusa mo usimbu-usimbu yimeno yokukagura.<br />

Wa ha tura yimeno yokukagura pondambo zoge zoruhoho: nawa kuyiswakerera.<br />

Yimbumburutuki kuvhura yi rete udigu ntaantani, divilisa asi ono kara nouhaku<br />

wayo. Pongaika evhu kukundurukida yimeno yoge yokatafura. Tapekurura yimeno<br />

yomadamate.<br />

Divilisa kutekera nawa yeeyi kuna tameke kupyupyara. Tura nondambo devhu<br />

mokatji koyitapekwa yipo evhu li kare lina nengena nokukwata mema. Dura mo<br />

wayi nokuwapeka yitapekwa. Pongaika evhu kukundurukida yimeno yokatafura<br />

nakawandja. Tura mukanko koyimeno yomahwa. Tapekurura yimeno yomadamate.<br />

Yimeno nayinye nayi gwana uwa koruhoho rongandi. Gusa mo yimeno yokukurupa<br />

ndi yeyi yina kara nehamba. Sesupika kutekera yimeno yoge yakawandja posiruwo<br />

sokwedi oku. Moomu yina kukura yimeno yoge yomadamate, ove wa hepa<br />

kuyidikira tutji.<br />

Yinke vana kuna/<br />

tapeka<br />

Nonyanga<br />

Nyanga zoururu; etapeko<br />

lyokulisikura: mahwa<br />

Magumuturo, sipoke nekovi;<br />

etapeko lyokulisikura<br />

lyomahwa<br />

Nyanga nonyanga zoururu,<br />

marudi gongandi gomakunde<br />

nosipoke; etapeko<br />

lyokulisikura lyomahwa<br />

Etapeko lyokulisikura lyekovi<br />

Yinke nava zangura<br />

Magumuturo, mahwa, nyanga zoururu,<br />

makunde, kawandja, katjama, katafura nepungu<br />

Magumuturo, makunde, kawandja, katjama,<br />

elyangwa, katafura nepungu<br />

Makunde, kawandja, katjama, elyangwa,<br />

katafura nepungu<br />

Mahwa, makunde, kawandja, elyangwa,<br />

madamate nekovi<br />

Magumuturo, mahwa, madamate, ekovi, ntani<br />

ehagero lyokawandja nomakunde<br />

Etapeko lyokulisikura lyekovi Madamate, ekovi, mahwa nomagumuturo<br />

Magumuturo; etapeko<br />

lyokuliskura lyekovi<br />

Makunde, magumuturo,<br />

elyangwa, madamate<br />

nakatafura; etapeko<br />

lyokulisikura lyekovi,<br />

madamate nomahwa<br />

Katjama, sitangatjama,<br />

epungu; etapeko<br />

lyokulisikura lyomadamate<br />

nomahwa<br />

Magumuturo, elyangwa<br />

nakawandja; etapeko<br />

lyokulisikura lyomadamate<br />

nomahwa<br />

Ekovi, ntani ehagero lyomadamate<br />

nomagumuturo<br />

Ekovi, nononyanga<br />

Ekovi, magumuturo, nonyanga nomahwa<br />

Ekovi, magumuturo, nonyanga, mahwa<br />

nonyanga zoururu<br />

Katjama, sitangatjama, makunde, madamate,<br />

ekovi, magumuturo, nonyanga, mahwa<br />

nonyanga zoururu<br />

Katjama, makunde, madamate, ekovi,<br />

magumuturo, mahwa, nyanga zoururu<br />

nelyangwa


Wolye nava vhura kukuvatera?<br />

kHOMAS<br />

Ministry of Regional and Local<br />

Government, Housing and Rural<br />

Development, Tel: 061 – 2975111<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry, Tel: 061 – 2087111<br />

Namibia Red Cross Society,<br />

Tel: 061 – 235226<br />

Food and Agriculture Organisation at<br />

the United Nations (FAO),<br />

Tel: 061 – 2046111<br />

Ministry of Health and Social Services,<br />

Tel: 061 – 2039111<br />

Ministry of Lands and Resettlement,<br />

Tel: 061 – 2965000<br />

Ministry of Gender Equality and Child<br />

Welfare, Tel: 061 – 2833111<br />

World Food Programme,<br />

Tel: 061 – 2046111<br />

Rural People’s Institute for Social<br />

Empowerment (RISE),<br />

Tel: 061 – 236029<br />

Habitat Research and Development<br />

Centre, Tel: 061 – 268200<br />

Catholic AIDS Action,Tel: 061 – 276350<br />

Women’s Action for Development,<br />

Tel: 061 – 227630<br />

New Dimension Consultancy,<br />

Tel: 061 – 271188<br />

OMUSAtI<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Outapi Extension Office,<br />

Tel: 065 – 251 028<br />

Women Actions for Development,<br />

Tel: 065 – 250 340<br />

Namibia Red Cross Society – Outapi,<br />

Tel: 065 – 251 539<br />

OHANGWENA<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Ondobe Extension Office,<br />

Tel: 065 – 262 467<br />

Namibia Red Cross Office – Eenhana,<br />

Tel: 065 – 236 177<br />

OSHANA<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Ongwediva Extension<br />

Office, Tel: 065 – 233 821<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Oshikuku Extension Office,<br />

Tel: 065 – 254 677<br />

kAvANGO<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Kahenge Extension Office,<br />

Tel: 066 – 257 901<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry –Rundu Extension Office,<br />

Tel: 066 – 255 846<br />

Namibia Red Cross Society, 066 – 256 213<br />

CAPRIvI<br />

Namibia Red Cross Society – Katima<br />

Mulilo, Tel: 066 – 252661<br />

kUNENE<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Oruvandjai Extension<br />

Office, Tel: 065 – 276 602<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Outjo Extension Office,<br />

Tel: 067 – 313 148<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Sesfontein Extension Office,<br />

Tel: 065 – 275 505<br />

Women Actions for Development,<br />

Tel: 067 – 313 065<br />

RISE - Khorixas<br />

Namibia Red Cross Society – Outjo,<br />

Opuwo (Tel: 065 – 273 135) and<br />

Khorixas (Tel: 067 – 331277)<br />

ERONGO<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Omaruru Extension Office,<br />

Tel: 064 – 570 115<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Otjimbingwe Extension<br />

Office, Tel: 064 – 551 074<br />

Women Actions for Development,<br />

Tel: 064 – 510 175<br />

OMAHEkE<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Gobabis Extension Office,<br />

Tel: 062 – 562 441<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Otjinene Extension Office,<br />

Tel: 062 – 567 515<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Ben Hur Extension Office,<br />

Tel: 062 – 568 457<br />

OtjOzONDjUPA<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Otjiwarongo Extension<br />

Office, Tel: 067 – 302 132<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Okakarara Extension Office,<br />

Tel: 067 – 317 034<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Okamatapati Extension<br />

Office, Tel: 067 – 274 519<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Grootfontein Extension<br />

Office, Tel: 067 – 242 349<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Otjituuo Extension Office,<br />

Tel: 067 – 243 615<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Okahandja Extension Office,<br />

Tel: 062 – 501 564<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Ovitoto Extension Office,<br />

Tel: 062 – 503 955<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Tsumkwe Extension Office,<br />

Tel: 067 – 244 021<br />

Women Action for Development<br />

– Okakara, Tel: 067 – 317 041<br />

Namibia Red Cross Society - Grootfontein<br />

(Tel: 067 – 243 909), Tsumkwe<br />

(Tel: 067 – 244 000) and Okakarara<br />

HARDAP<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Mariental Extension Office,<br />

Tel: 063 – 242 197<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Rehoboth Extension Office,<br />

Tel: 062 – 522 527<br />

kARAS<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Bethanie Extension Office,<br />

Tel: 063 – 283 117<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Maltahohe Extension Office,<br />

Tel: 063 – 293 052<br />

Namibia Red Cross Society – Luderitz,<br />

Tel: 063 – 202 659<br />

OSHIkOtO<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Onathinge Extension Office,<br />

Tel: 065 – 248 850<br />

Ministry of Agriculture, Water and<br />

Forestry – Tsumeb Extension Office,<br />

Tel: 067 – 220 263<br />

RISE – Tsintsabis<br />

Namibia Red Cross Society –<br />

Onandjokwe, Tel: 065 – 248 101


Registration No. 21/2008/0431<br />

Ntundiliro<br />

Mbunga <strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> Health and Development<br />

Communication kwa yitjangesere asi NGO mo 13<br />

Kudumonkuru 2008. Mo kukara asi siruganatumwa<br />

sazo,mbunga ezi kukonzera mo ku kara “ mbunga zo<br />

mpitameho hena zo kuhuguvara zo kugava marongo<br />

gombunga go ku nkondopeka mbunga nadintje do<br />

moNamibia kupitira mo kurugana yiruganeso yo<br />

<strong>ukanguki</strong> nezo ko meho yo ku ditura mo nzira zo<br />

kutokora matokoro zuni kuhamena ukangu wado,ipo<br />

asi kuhangakanesa esinto lyewa mparukiso.”<br />

Muhovo,<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong>:HDC kwa zitulisirepo mo<br />

2002 asi projeka zaNamibia Red Cross Society<br />

meruganeno kumwe na<strong>Soul</strong> City Institute for Health<br />

and Development. Sitambo so projeka ezi kwa kere,<br />

hena simpe hasa karera mo kugava ko mbunga<br />

mapukururo go uhunga go <strong>ukanguki</strong> nezo komeho.<br />

Eyi ku yirugana kupitira meruganeso malikwamo go<br />

po TV no koRadio mvhongwako no yitjangwagona.<br />

Mberewa za<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> kwa kerera po huke zo<br />

sitarata Mandume Ndemufayo naSam Nujoma Drive<br />

Atlas House-Etungoko lyo kuhova mwaga<br />

galirondakana<br />

Nomora zo funguna: 061-387 450<br />

Nomora zo faxi: 061-309 763<br />

Elikwamo ekuliko lyomo<br />

nkarapamwe kwaliretesapo<br />

veharo lyo <strong>ukanguki</strong><br />

mosirongo kekwatesoko<br />

lyono mbunga edi dina<br />

kukwamako:<br />

Dokumente ezi kwazi tjanga<br />

no mbatero zo yimaliva<br />

zaNkarapamwe zaEuropa.<br />

Magano aga gakaramo<br />

kuna kara ga<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> na<br />

<strong>Soul</strong> City, makura ipo si no<br />

kugatarasi asi goNkarapamwe<br />

zaEuropa.<br />

Rupe noYirugana<br />

yontapuko kwa yirugana<br />

LED<br />

Mokabuke ko kanununu<br />

ngwedi kaka,nokuvhurasi<br />

kukupa malimbururo<br />

nagenye ogo ono hepa.<br />

Sitambo kuna kara tupu so<br />

kukupa magano go ngandi.<br />

Waha huguvara tupu pweyi<br />

vatjanga mo buke ezi mwa<br />

kenye ukaro. Nsene ono<br />

hara mapukururo go manzi<br />

uyunga kumwe na gumwe<br />

go nombunga deLipakerero<br />

odo vatura mo buke ezi.<br />

<strong>Desert</strong> <strong>Soul</strong> kumwe naLed<br />

kapi tava vape usima<br />

kwa kenye maudingu go<br />

kuvhura kuhoroka.<br />

Mbapira zokuhova 2009.<br />

Kwa zihanesa <strong>Desert</strong><br />

<strong>Soul</strong>,Instutite for Health<br />

and Development<br />

Communication<br />

ISBN 978-99945-68-66-6<br />

EAN 9789994568666


ack cover

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!