Kadifica Tekuća gnojiva Žičnjaci-štetnici krumpira - Sjemenarna doo ...

Green Garden • broj 79 • ožujak / travanj 2012. • godina XII • cijena 3,50 KM 

Kadifica 

Tekuća gnojiva 

Žičnjaci-štetnici krumpira 

Hibridi kukuruza 

Grah mahunar 

2011/12 

2011/12 

Bosnia and Herzegovina’s 

Choice 

info@sjemenarna.com 

www.sjemenarna.com

Iz sredstava Banke – LINK UCODEPDUGOROČNI 

Izvor 

Dugoročni krediti iz sredstava Banke, te pokriće istih garancijom kreditnogarantnog 

fonda Udruženja za posao i poduzetništvo LINK Mostar 

Korisnici kredita 

Krajnji korisnici mogu biti sve pravne osobe (uključujući i start up firme), 

registrirane kao d.d., d.o.o., i samostalni obrtnici ili samostalni poljoprivredni 

proizvođači na području BiH u ekonomskoj makro regiji Hercegovina, članovi 

poljoprivredne zadruge Žalfija Trebinje i Udruženja Eco Line Mostar i Udruženja 

Okusi Hercegovinu. 

Djelatnosti koje se ne financiraju 

Trgovina bez vlastite proizvodnje materijalnih dobara i usluga, ugostiteljstvo 

bez vlastite proizvodnje, lutrije i igre na sreću kao i sve aktivnosti koje nisu u 

skladu sa državnim Zakonima ili propisima Banke. 

Namjena kredita 

Financiranje obrtnog kapitala (maksimalno 30% od odobrenog kredita) i 

investicije u stalna sredstva (minimalno 70%). 

Proizvodne djelatnosti koje se financiraju: 

1. Proizvodnja meda, Livanjskog sira i sira iz mjeha; 

2. Uzgoj i prerada voća, povrća, vinove loze i ljekobilja; 

3. Stočarstvo i peradarstvo; 

4. Proizvodnja tradicionalnih, tipičnih proizvoda za Hercegovinu. 

Iznos kredita 

Minimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 3.000,00 

Maksimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 30.000,00 

KREDITI ZA 

PODUZETNIKE 

Instrumenti osiguranja 

Osnovni instrumenti osiguranja: 

• Garancija LINK-a u visini 50% pojedinačnog iznosa kredita, 

• bianco vlastita mjenica uz mjenično ovlaštenje za popunu, 

• ugovorna ovlast, 

Pored osnovnih instrumenata osiguranja klijent je ovisno o procjeni nositelja 

kompetencija obavezan osigurati i kombinaciju dodatnih instrumenata 

osiguranja. 

Valuta kredita 

KM s valutnom klauzulom 

Rok i način korištenja 

Prema dinamici ulaganja u projekt, a najduže 12 mjeseci od odobrenja 

pojedinog kredita. 

Sukcesivno i/ili odjednom. Po zaključenju Ugovora o kreditu iznos odobrenog 

kredita se stavlja na raspolaganje plaćanjem prodavatelju ili dobavljaču ili 

prijenosom na KM-ovski račun Korisnika kredita. 

Rok i način vraćanja 

Do 60 mjeseci uključujući 6 mjeseci grace perioda na glavnicu (do 9 mjeseci 

grace perioda za voćarstvo i vinogradarstvo). 

Otplata kredita će biti u jednakim mjesečnim ratama i u valuti u kojoj je kredit 

plasiran. 

Više informacija možete dobiti na broj telefona 033 222 999, putem 

e-maila info@unicreditgroup.ba ili u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank. 

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar: 

tel: +387 36 580-151, Bulevar narodne Revolucije 55 A, Mostar, info@linkmostar.org 

www.evjesnik.info 

Novi portal za nove ljude. 

Zagoooglaj!

Sadržaj 

Riječ urednika 

Novi broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi veliki 

broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. 

Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo 

i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva 

među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne 

vrste. Tako možete pročitati prilog o eševeriji, spirei, kadificama te 

prilog o proljetnom uređenju travnjaka. 

Početkom proljeća kreće sadnja različitih cvjetnih vrsta kako ukrasnih 

tako i cvjetnih dekorativnih vrsta koje se sade u saksijama i uzgajaju 

na balkonima, terasama i drugim mjestima. Sve te vrste za uspješan 

rast i razvoj traže i odgovarajuća gnojiva. U ovom broju glasila donosimo 

i poseban prilog o tekućim gnojivima koja se koriste za gnojidbu različitih 

vrsta cvijeća. 

Ovih dana, na području Bosne i Hercegovine, kreće sjetva kukuruza. 

Na tržištu u BiH ima desetak sjemenskih kuća koje nude svoje hibride. 

Jedna od tih kuća je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhunskih 

hibrida koji zauzimaju značajno mjesto u sortimentu kukuruza u 

BiH. U zadnjem broju glasila pisali smo o sadnji krumpira, a u ovom 

broju donosimo prilog o najznačajnijim šetnicima krumpira-žičnjacima 

i načinima njihova suzbijanja. Osim toga u ovom broju možete pročitati 

i prilog o rutavoj bubi-štetniku koja može uveliko smanjiti urod prije 

svega na jabučastim voćkama ali i na ostalim voćnim vrstama te prilog 

o suzbijanju puževa. 

Ovo je samo dio sadržaja drugog broja glasila Green Garden u ovoj godini. 

Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje. 

Uredništvo 

Kadifica - zahvalna parkovska cvjetnica ............................................. 4 

Eševerija - dojmljiva i otporna ................................................................. 5 

Suručica (Spirea) ........................................................................................... 6 

Proljetni radovi na travnjaku .....................................................................7 

Tekuća gnojiva u hortikulturi ..................................................................10 

Povrtnjak početkom proljeća ..................................................................12 

Korabica - manje poznata kupusnjača .................................................13 

Žičnjaci (crvi, skočibube) ..........................................................................14 

Puževi – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura .....................15 

Hibridi kukuruza .........................................................................................16 

U prošlom broju Green Garden glasila u čast nadolazećeg proljeća uveli smo izbor za 

NAJ… najljepši vrt, cvjetnjak, travnjak, te najveći plod i najbolji urod. Za sve one koji budu 

učestvovali u izboru osigurane su nagrade! Sve što trebate učiniti jest uslikati svoje djelo i 

fotografije zajedno sa svojim podacima poslati na našu adresu, osobno dostaviti u jedan od 

naših agrocentara ili poslati na e-mail greengarden.glasilo@sjemenarna.com. Pobjednici će 

biti objavljeni u sljedećim brojevima Green Garden glasila. 

Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: 

jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje 

ćete pronaći u pristupnici. 

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne 

pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu 

Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com. 

BROJ 79 • OŽUJAK / TRAVANJ 2012. 

Editor’s word 

The new issue of Green Garden, on its pages, brings you many interesting 

articles from different fields of agricultural production. The largest 

number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, 

vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics 

from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal 

with particular types of flower, so you can read articles about houseleek, 

sprirea, tagetes and article about spring lawn decoration. 

Beginning of the spring is time for planting different flower species, 

such as ornamental and decorative flower types for planting and growing 

in pots on balconies, terraces and similar places. 

These days, in Bosnia and Herzegovina, it’s time for sowing corn. The 

market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer 

their own hybrids of corn. One of these companies is Syngenta which has 

in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the 

market of Bosnia and Herzegovina. In the last issue of Green Garden we 

wrote about planting potatoes, and in this issue we report about the most 

important pests of potato – wireworms and their control methods. Also, 

in this issue, you can find an article about Tropinota hirta – pest that can 

greatly reduce yields on apple trees, but also on other kind of fruit trees, 

and an article about snail control. 

This is only a part of everything that you can find in second issue of 

Green Garden this year. We believe that other articles will also find their 

readers. 

Editor’s office 

Zaštita od korova .......................................................................................... 17 

Grah mahunar - tražena povrtna kultura ............................................18 

Smanjite štete na voćkama od rutave bube .......................................20 

Grejp za mršavljenje i smanjenje kolesterola ....................................22 

Pojava i liječenje kloroze ..........................................................................23 

Suzbijanje monilije na koštičavim voćkama .....................................24 

Cvatnja vinove loze - prskati ili ne! .......................................................25 

Nova pakiranja hercegovačkih rakija ..................................................26 

Radovi u pčelinjaku početkom proljeća .............................................. 27 

Zanimljivosti .................................................................................................30 

Nagradna križaljka .....................................................................................30 

Glasilo 

GREEN GARDEN 

Nakladnik: 

SJEMENARNA d.o.o. 

Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH 

Tel.: + 387 (39) 700 000; 

Fax: + 387 (39) 706 572; 

info@sjemenarna.com 

greengarden.glasilo@sjemenarna.com 

www.sjemenarna.com 

Glavni urednik: 

dr. Ivan Ostojić 

Redakcijski kolegij: 

Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, 

Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić 

Marketing: 

Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. 

Andrea Šaravanja, mr. oec. 

Lektor: 

Blanka Kraljević, prof. 

Fotografija na naslovnici: 

Ivan Ostojić 

Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, 

nauke, kulture i športa broj: 

05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis 

Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 

3

4 

KADIFICA- zahvalna 

parkovska cvjetnica 

Matea Pehar,dipl. ing. 

Kadifica (Tagetes sp.) je jedna 

od najzahvalnijih vrsta 

jednogodišnjeg cvijeća jer 

je iznimno otporna na nepovoljne 

uvjete uzgoja. Pored svih neprilika 

biljka neprestano oblikuje lijepe 

cvijetove žarkih boja, a skidamo li 

redovito osušene cvjetove produžit 

ćemo cvatnju do kasne jeseni. 

Osim, skromnih zahtijeva prema 

kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni 

učestalo i prekomjerno zalijevanje, 

zbog čega je idealna za ukrašavanje 

gradskih perivoja i rjeđe posjećenih 

vikendica. Kao takvu mnogi je požele 

imati u svom vrtu, a posebice 

ljubitelji cvijeća u našim vrućim 

hercegovačkim krajevima. Dodajmo 

kako ova lijepa i otporna biljka 

upravo i potječe iz vrelih i suhih 

područja Meksika. A danas na tržištu 

možemo pronaći veliki broj 

njezinih kultiviranih oblika koji 

se dobro uklapaju u kombinaciji s 

ostalim vrstama cvijeća. Ipak, nerijetko 

se kadifica uzgaja i samostalno 

tj. u čistim skupinama, čime 

njezina jednostavnost i raskošnost 

jače dolaze do izražaja. 

Sjetva i sadnja 

Kadifice razmnožavamo sjemenom 

koje se sije u razdoblju od 

veljače do travnja. Sjetvu obavljamo 

u sandučiće, nakon čega 

biljke niču već za 10-tak dana, za 

što treba osigurati temperaturu od 

15 do 20 stupnjeva C. Postupak je 

prilično jednostavan. U sandučiće 

ispunjene kompostom lagano ras- 

Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu 

uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama 

kadifica ostaje svježa i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznika 

poredite sjeme u plitkom sloju, a 

potom pažljivo nanesete tanki sloj 

treseta. Treset je nužno pažljivo 

navlažiti (sitne ručne prskalice) i 

prekriti plastičnom folijom. Ovako 

pripremljeni sandučići čuvaju se 

na tamnom mjestu sve dok biljčice 

ne počnu izbijati. Nakon što biljke 

izbiju plastična folija se uklanja 

a sandučići se iznose na svijetlo i 

prozračno mjesto. Pošto se pojave 

prvi listovi, sadnice presađujemo 

u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj 

način pripremljene biljke, koje su 

se dobro i kvalitetno ukorijenile, 

možemo posaditi na željeno mjesto 

u vrtu. Razumljivo da se pri tomu 

moramo ravnati i s vladajućim kli- 

matskim prilikama. A za uspješan 

uzgoj kadifice zahtijevaju propusna 

tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak 

sadnje kod afričke kadifice 

obično iznosi 30-45 cm, dok je on 

kod francuske kadifice nešto manji 

te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite 

njege i prihranjivanja poželjno 

je biljkama revno otklanjati ocvale 

cvjetove a sve kako bi do izražaja 

došla ljepota i sjaj novonastalih 

cvjetova. 

Savjet više 

Za razliku od većine vrsta jednogodišnjeg 

cvijeća, kadifice su 

mnogo otpornije na brojne bolesti 

i štetnike. Ali unatoč svemu najveću 

opasnost predstavljaju puževi i 

uholaže, koje najčešće posjećuju 

mlade biljčice. Povrh svega, kao 

jedan od čestih načina biološke 

borbe protiv nematoda u tlu koriste 

se upravo gusti nasadi kadifica. 

Jer malo je znano kako korijen ove 

biljke sadrži kompleksne supstance 

koje sprečavaju te ograničavaju 

razvoj i širenje nematoda. 

A kadifice posađene u vrtu, osim 

što velikim dijelom uništavaju nematode 

u tlu, sprečavaju i širenje 

opasne bijele mušice. Pa stoga odlučite 

li posadite kadificu u svom 

vrtu, znajte kako ćete pored lijepih 

i raskošnih cvijetova ujedno dobiti 

i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih 

štetnika. 

BROJ 79 • OŽUJAK / TRAVANJ 2012.

Eševerija 

- dojmljiva i 

otporna 

Vrlo dojmljiva i otporna meksička biljka 

atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete, 

predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo 

elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara. 

Ivana Markota, master struke 

Danas više i ne možemo zamisliti 

dio prostorije u kojoj 

boravimo bez zelenila, kao 

obveznog elementa uređenja unutarnjeg 

prostora. Stoga je upravo 

eševerija biljka koju lako možete 

uzgojiti u vlastitom domu. Naime, 

ove sobne biljke, raskošne sukulente, 

imaju ulogu živih skulptura, 

vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih. 

Uzgajajući sukulente istodobno 

možete biti vrtlari, botaničari, arhitekti 

i na taj način aktivno sudjelovati 

u oplemenjivanju prostora u 

kojem svakodnevno boravite. Pored 

toga, dotična biljka istodobno je 

prikladna za početnike i ambiciozne 

ljubitelje koji vole kreirati vlastite, 

malo zahtjevne mini vrtove. 

Podrijetlo i raznolikosti 

Postoji više od stotinu vrsta ovih 

lijepih biljaka od kojih gotovo sve 

potječu iz Meksika i koje pripadaju 

porodici Crassulaceae. Pored svoje 

velike raznolikosti eševerije rastu u 

većini slučajeva kao rozetasti grm 

ili polugrm. Neke od njih uzgajaju 

se samo zbog dekorativnih lisnatih 

rozeta koje čini debelo mesnato 

BROJ 78 • SIJEČANJ / VELJAČA 2012. 

lišće, dok druge imaju čak i lijepe 

cvjetove. Eševerija općenito razvija 

simetrične plavozelenkaste rozete 

koje prijanjaju uz tlo. Zvonoliki 

maleni cvjetovi uzdižu se na stapkama 

dugim 10-15 cm, a koji izbijaju 

iz rozete potkraj prosinca pa sve 

do ožujka. Boja im varira od bijele, 

žute, narančaste do crvene. Listići s 

peteljki pri najmanjem dodiru opadaju 

te ukoliko padnu na tlo odmah 

se zakorijene. Iz njih se, dakako, 

razvijaju nove mlade biljke koje 

već u istoj godini cvatu. 

Svjetlo za puni sjaj 

I kako smo već spomenuli eševerije 

su dosta otporne i veoma lako 

se uzgajaju. A osigurate li im dostatno 

svjetla, te ukoliko ih pažljivo 

i umjereno budete zalijevali dobit 

ćete prekrasne rozete. Da biste to 

postigli, tijekom ljeta poželjno je 

da biljka boravi na otvorenome 

osunčanom položaju te da redovito 

dobiva potrebnu vlagu. Poželjne 

noćne temperature za njezin rast i 

razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva 

C dok optimalne dnevne iznose 

20 do 22 0C. Pravilan ritam i način 

zalijevanja jedan je od najvažnijih 

čimbenika kako bismo uspjeli 

u uzgoju ove lijepe i dekorativne 

biljke. Stoga je tijekom proljeća i 

ljeta nužno provoditi umjereno zalijevanje, 

a sve kako bi se supstrat 

malo prosušio između dvije opskrbe 

vodom. Pored toga, poželjno je 

od travnja do konca kolovoza biljke 

prihranjivati svakih dva tjedna tekućim 

Flortis gnojivom za kaktuse. 

Međutim, ne preporuča se prihranjivanje 

netom posađenih biljaka 

tijekom prve godine uzgoja. Ali, i 

pored činjenice kako je ovo biljka 

skromnih zahtjeva, pojedinim se 

ljubiteljima cvijeća dogodi da listovi 

naglo otpadnu zbog čega stabljike 

ostanu gole i samo na vrhovima 

nose rozete. Do ove pojave obično 

dolazi kada se eševerija nalazi u 

pretoploj prostoriji, u uvjetima nedovoljna 

zalijevanja. 

Jednostavno razmnožavanje 

Kako smo već naveli, iz postranih 

izdanaka-rozeta možete lako i jednostavno 

uzgojiti nove, mlade biljke. 

Jer razmnožiti ove uistinu jednostavne 

i otporne biljke, uz malo 

truda i dobre volje moguće je u bilo 

koje doba godine. Koristite li pritom 

glinene i ukrasne posude, u koje se 

eševerija lijepo uklapa, na najbolji 

način ćete oplemeniti bilo koji kutak 

prostora u kojem boravite. 

5

6 

SURUČICA (SPIREA) 

Suručica iz porodice Caprifoliaceae je višegodišnji cvatući grm cvatova sastavljenih 

od bijelih, grimiznih ili ružičastih cvjetića. Suručica voli hranjivo, propusno tlo, na 

osunčanom ili polusjenovitom položaju a razmnožavaju se reznicama početkom 

ljeta. Ukoliko kupite gotove sadnice možete ih posaditi tokom cijele godine jer su 

otporne na hladnoću i vrućinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra 

visine. Uglavnom se koristi na neformalne živice u ladanjskim vrtovima. 

Ivana Markota, master struke 

Opis biljke 

Rod Spiraea sačinjavaju brojne 

vrste i sorte grmova uspravnih ili 

elegantnih grana, nježnih listića 

i metličastih ili štitastih cvatova 

sačinjenih od bijelih ili ružičastih 

cvjetića, koje cvatu, ovisno o vrsti u 

proljeće ili ljeti. 

Vanhoutteova suručica je hibrid 

između Spiraea trilobata i Spiraea 

cantoniensis. Brzorastući je 

listopadni grm i jedna od najčešće 

uzgajanih suručica u vrtovima i 

parkovima. Naraste do 2,5 m visine 

i širine tanašnim izbojcima koji se 

elegantno savijaju prema zemlji. 

Cvate u kasno proljeće snježnobijelim 

cvjetićima ne većim od centimetra, 

skupljenih u cvatove koji niz 

grane padaju u slapovima. Listići 

su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. 

Podnosi i tla koja sadrže nešto više 

soli 

Uzgoj i njega 

Uzgaja se u živim ogradama, u 

skupinama ili pojedinačno, zahvalna 

je za prekrivanje padina. Voli 

hranjivo, dobro drenirano tlo, no 

nikako vapnenasto. Uspijeva i na 

sunčanu i polusjenovitu položaju 

iako na potonjem slabije cvate. 

Orezuje se nakon cvatnje, prikraćivanjem 

izboja koji su cvali 

iznad grananja, a kako bi se potaklo 

novo grananje. Starije izboje 

koji nisu cvali prikratite do polovice, 

a mlade savitljive izboje ostavite 

netaknutima. Potrebno je i blago 

prorijediti središta grma. 

Vrlo je otporna na niske temperature 

(zona 4 - 8 ), prašinu i smog, 

te se dosta uzgaja u gradovima. Od 

nametnika najveći su joj neprijatelji 

uši koje sišu sok s mladih izbojaka. 

Možete ih se riješiti pravodobnim 

otkrivanjem i otkidanjem 

zaraženih grančica, inače vam preostaju 

insekticidi. 

Suručice su velika i raznovrsna 

skupina. Ima ih visokih varijeteta 

koji cvatu u ožujku prije nego što 

se pojave listovi, a postoje one koje 

cvatu u jesen. Ovi grmovi svoju 

omiljenost duguju brzu rastu i obilnoj 

cvatnji. Lako se uzgajaju i općenito 

nema problema. Skupina koja 

cvate u proljeće na svinutim stabljikama 

nosi mnogobrojne sićušne, 

bijele cvjetove Cvjetovi skupine 

koja cvate ljeti obično su ružičasti 

ili crveni, mali cvjetovi pojavljuju 

se kao plosnate glavice, okruglaste 

kupole ili uspravni klasovi. Dobro 

uspijeva na bilo kojem prihvatljivom 

vrtnom tlu na sunčanom ili 

lagano zasjenjenom mjestu. Vrstama 

koje cvatu ljeti treba u rano 

proljeće temeljito odrezati grane na 

10-20cm iznad tla. 

DOBRO JE ZNATI 

Svima nam dobro poznati Aspirin 

dobio je davne 1899. godine ime 

po spirnoj kiselini koja se dobiva iz 

soka Spiraea ulmaria (narodni naziv 

končara) i ima jednak kemijski sastav 

kao salicilna kiselina. Slovo A u nazivu 

lijeka dolazi od riječi acetil a završetak 

“in” najčešće se upotrebljava u tvorbi 

kemijskih imena. Svakako zvučnije 

ime lijeku od Acetilsalicilne kiseline! 


Matea Pehar, dipl.ing. 

Svi mi volimo vidjeti pravi zeleni 

travnjak jer to u nama 

stvara ugodan osjećaj, odnosno, 

daje nam određenu dozu 

smirenosti i zadovoljstva. Međutim, 

jeste li se ikada zapitali koliko 

je potrebno truda i zalaganja da bi 

dobili travnati pokrivač. Dolaskom 

toplijih dana slijedi generalno čišćenje 

travnjaka od nakupina otpalog 

lišća, polomljenih grančica s 

okolnih drveća kao i ostalih nečistoća 

koje nošene vjetrom završe 

na našim zelenim površinama. Ali, 

to je tek prvi korak jer slijedi prva 

proljetna prihrana travnjaka koja 

će našem travnjaku vratiti njegov 

pravi sjaj. Svakako, prihranu treba 

obaviti koristeći namjenska gnojiva 

za travnjake. 

Prihranjivanje travnjaka 

početkom proljeća 

Dolaskom proljeća trava intenzivnije 

počinje rasti te tlu treba vratiti 

hranjive elemente koje ona svojim 

rastom crpi iz tla. Gnojiti treba 

više puta od konca ožujka do srpnja 

i u tu svrhu je najbolje koristiti 

specijalna gnojiva za travnjake. 

Navedena gnojiva u svom sastavu, 

osim osnovnih elemenata, imaju i 

mikroelemente nužne za pravilan 

razvitak trava. Osim toga, danas 

na tržištu možete pronaći i željezni 

sulfat (FERO PLUS) namijenjen 

za otklanjanje kloroze na travnjacima. 

Kloroza ili žućenje trave 

nastaje kao posljedica nedostatka 

željeza i potpuno se može ukloniti 

jedino dodatkom ovog elementa u 

vidu sulfata čime trava dobiva prirodno 

“modru” boju. Preporuča se 

primjena ovog proizvoda u dva navrata 

s razmakom od 15 dana. Osim 

Fero plus-a , na tržištu postoje namjenska 

gnojiva za travnjake. 


Proljetni radovi 

na travnjaku 

Početkom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se 

prije svega odnosi na proljetno čišćenje, prozračivanje, uklanjanje korova, 

dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim 

postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave. 

Prvu kosidbu trebamo 

obaviti na visinu 

od 6-7 cm s tim da 

pokošenu travu odstranimo 

s travnjaka 

jer u protivnom može 

doći do nastanka 

tzv. ćelavih mjesta. 

U pravilu, tijekom 

proljeća trava se kosi 

dva puta tjedno s tim 

da je nužno izbjegavati 

prenisku kosidbu 

koja bitno umanjuje 

korijenovu i lisnatu 

masu trava. Međutim, 

treba znati i kositi jer se kosilica 

ne smije pomicati naprijed-natrag 

već se gura u smjeru kosidbe. 

Svaka sljedeća kosidba mora biti 

pod pravim kutom prema prethodnoj. 

Druga operacija odnosi se na 

prihranjivanje travnjaka. 

Dosijavanje travnjaka 

Ljubitelji travnjaka su često u 

zabludi jer misle da je jednokratno 

razbacivanje sjemena trave dostatno 

za stvaranje engleskog travnjaka. 

Ali, zbog naše relativno “surove” 

klime dio sjemena ne uspije 

normalno napredovati uslijed čega 

se javljaju prazna mjesta 

ili mjesta bez trava. Ta tzv. 

ćelava mjesta se moraju 

dosijavati i to tako što po 

njima razbacamo odgovarajuću 

količinu sjemena 

koje zasipamo tresetom 

za travu u sloju od 0,5-1 

cm i redovito zalijevamo. 

Srećom, danas imamo i 

namjenske travne smjese 

za dosijavanje (ROKO) 

čije je sjeme obloženo 

zemljom i hranjivom. Na 

taj način sjeme sto posto 

niče i zahvaljujući dostupnom 

hranjivu brzo raste i popunjava 

prazna 

mjesta. Na 

taj način za 

kratko vrijemedobit 

ćemo 

travnjak 

kakav smo 

oduvijek i 

željeli. 

Namjenska gnojiva za travnjake 

U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i 

Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti pakiranja 

parkovskih trava te namjenska gnojiva za 

travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mikrohranjiva, 

neophodne za normalan rast travnih vrsta. 

7

MOTOKULTIVATORI 

Motokultivatori su 

jednoosovinski strojevi 

koji se koriste 

za obradu manjih i 

teže pristupačnih 

površina. Najčešće 

imaju dva kotača i 

kardanski priključak 

za razne dodatne 

priključke ili mogu 

imati direktno na 

osovini priključene 

kopačice. Vrlo su 

rasprostranjeni strojevi 

u našim krajevima, 

jer se mnogo 

ljudi kao hobisti 

bave obradom vlastitog 

vrta i uređenjem 

okućnice. Ku- 

Snažan na svim većim površinama VIKING HB 585 motokultivator 

Sa Viking motokultivatorimaobrađivanje 

tla sada napreduje 

osjetno 

lakše i bolje. Ovi 

snažni uređaji štede 

snagu, jednostavni 

su za rukovanje 

i visoko 

efikasni pri radu. 

Sa stabilnom ko- 

nstrukcijom,robusnimkomponentama i precizno 

usklađenim alatima. 

Radna širina 

od 85 cm savladava 

čak i cijela polja 

sa zapaženim 

tempom. Uzrok tome 

je veoma 

snažni Kohler 

ltiviranjem se tlo rahli, 

sitni, ali ne okreće, 

a služi i za 

uništavanje korova i 

unošenje mineralnih 

gnojiva. Obično ide 

nakon oranja, a na 

lakšim tlima i nakon 

nekih kultura može 

ga i zamijeniti. Ku- 

Courage-motor sa 

ventilima s gornje 

strane. Ako se 

radi o užem prostoru, 

radna širina 

se može smanjiti 

na 60 cm. Jedna 

brzina za pogon 

naprijed i jedna za 

pogon nazad služe 

za lakše mane- 

ltiviranje se danas 

sve više koristi za 

međurednu obradu 

kod raznih kultura 

čime se smanjuje 

upotreba herbicida, 

a u ekološkoj proizvodnji 

je nezaobialaznaagrotehnološka 

mjera. 

vriranjemotokultivatorom. Uz noževe 

koji se 

koriste za kultiviranje 

tla HB 585 

može se opremiti i 

priborom poput 

ogrtača ili dodatnih 

tegova čime 

uređaj postaje široko 

primjenjiv.

PROLJETNA AKCIJA 

Motorni uređaji STIHL 

15.03. - 15.05. 

Ovlašteni uvoznik i distributer firmi: 

Mostar, Bišće polje bb.; 

Tel.: 036 352 560 

www. unikomerc.ba; 

E-mail: info@unikomerc.ba 

MS 381 

proljetna akcija 

1088,10 KM 

PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036); 

BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002); 

ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 206 494); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254); 

FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje 

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 662 523); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE - 

Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027); 

Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema 

(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368); 

ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto 

(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366). 

FS 38 


327,60 KM 

FS 55 


573,30 KM 

RE 98 


339,30 KM

10 

Tekuća gnojiva 

u hortikulturi 

Matea Pehar, dipl. ing. 

Cvijeće sve više postaje intenzivna 

kultura u poljoprivrednoj 

proizvodnji i sve se 

više pozornosti posvećuje uzgoju 

cvijeća u čemu gnojidba zauzima 

vrlo važno mjesto. Temeljni preduvjet 

za punu izražajnost potencijala 

cvijeća je optimalna opskrbljenost 

hranjivima dostupnih tijekom 

cijele vegetacije. Osnovna hranjiva 

dušik, fosfor i kalij dodajemo prije 

sadnje u tlo ili u supstrat u obliku 

NPK gnojiva. Na tržištu postoje već 

gotovi supstrati specijalno namijenjeni 

za uzgoj pojedinog cvijeća, no 

ako se radi o sadnji u tlo, poželjno 

je u tlo prije sadnje unijeti NPK 

gnojivo s istaknutim sadržajem 

fosfora i kalija. 

Za prihranu tijekom vegetacije, 

naročito kod cvijeća koje zaostaje 

u porastu mogu se primijeniti primjenjuju 

tekuća gnojiva za cvijeće 

iz robne marke Green Garden. Ova 

gnojiiva se mogu primijeniti putom 

lista jer im je tako najveća učinkovitost. 

Naročito je efikasnost 

ovih gnojiva uočljiva kada nastupi 

sušniji period odnosno visoke 

temperature i u kritičnim fazama 

rasta biljaka nakon napada bolesti 

ili štetnika. Tada slijedi obavezno 

prskanje ili zalijevanje otopinama 

ovih gnojiva kako bi se osigurao 

dotok nužnih hranjiva koji će potaknuti 

rast i razvoj listova i osigurati 

bujnu i dugotrajnu cvatnju. 

GNOJIVO ZA RUŽE 

Ruža je najpoznatiji cvijet sa vrlo 

dugom tradicijom uzgoja i nalazi 

se u gotovo svakom vrtu, parku ili 

okućnici. Danas postoji vrlo velik 

izbor sorti unutar skupina (čajevke, 

polijanta, floribunda, penjačice, 

mini ruže) različitih boja, oblika i 

veličine cvijeta. Da bi ruža ispoljila 

svu raskoš i ljepotu svoga cvijeta 

treba ju brižno njegovati što između 

ostalog podrazumijeva pripremu 

tla i gnojidbu prije sadnje kao i 

prihranu tijekom rasta i razvoja. 

Tijekom vegetacije njega se sastoji 

od uklanjanja ocvalih cvjetova 

da bi potaknuli cvatnju i u prihranjivanju 

tekućim gnojivima jer su 

ruže veliki potrošači hranjiva, naročito 

fosfora, magnezija i bora. Za 

prihranu se koristi Grenn Garden 

gnojivo za ruže koje je obogaćeno i 

mikrohranjivima. 

Gnojivo je posebno formulirano 

za gnojidbu svih vrsta ruža. Uravnotežen 

odnos hranjivih elemenata 

stimulira pravilan rast i obilnu 

cvatnju, razvoj korijena i lista te 

biljku čini jačom. 

Uporaba i doziranje: Čep boce 

se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva 

(20 ml) rastvoriti u 4/5 litara 

vode, te dobivenom otopinom 

zalijevati biljku. Primjenjivati na 

već vlažnom tlu svakih 10 dana 

od buđenja vegetacije do kraja 

cvatnje. Preporučuje se obustaviti 

gnojidbu u periodu jesen-zima. 

GNOJIDBA BALKONSKOG 

CVIJEĆA 

Rijetki su oni koji svoje balkone i 

okućnice ne okite nekim cvatućim 

biljem koje zahtjeva veliku pozornost 

jer jedino tako uzvratit će prekrasnim 

cvatom. Od velikog broja 

balkonskih cvjetnih vrsta najviše 

se uzgajaju pelargonije i petunije. 

Gnojivo za pelargonije je posebno 

namijenjeno gnojidbi svih vrsta 

pelargonija, pružajući im hranjive 

sastojke neophodne za pravilan 

rast i obilniju cvatnju. 

Uporaba i doziranje: Rastvoriti 

sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l 


vode, te dobivenom otopinom zalijevati 

pelargonije. Primjenjivati 

na već vlažnom tlu svakih 10 dana 

tijekom perioda intenzivnog razvoja 

(ožujak-rujan), i svakih 20-30 

dana u periodima mirovanja vegetacije 

(listopad-veljača). 

Gnojivo za petunije je posebno 

prilagođeno gnojidbi svih vrsta 

petunija (Multiflora, Grandiflora, 

Nana Compacta te posebice za 

Pendulu). Zahvaljujući uravnoteženom 

odnosu hranjiva pripravak 

jamči kontinuiranu i dugotrajnu 

cvatnju. 

Uporaba i doziranje: Čep boce 

se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva 

(20 ml) rastvoriti u 4/5 litara 

vode, te dobivenom otopinom 

zalijevati petunije. Preporučuje 

se upotreba gnojiva svakih sedam 

dana u periodu cvatnje. 

Tijekom vegetacije petunije 

trebaju nešto više željeza pa je u 

vrijeme najintenzivnije cvatnje, 

petunije potrebno gnojiti i sa Green 

Garden željeznim gnojivima protiv 

kloroze, kako bi petunije zadržale 

intenzivnu boju. 


GNOJIDBA ZELENIH BILJAKA 

Ovoj skupini pripada svo cvijeće 

koje se uglavnom sadi u teglice 

(lončanice) i namijenjeno je držanju 

u sobnim, zatvorenim prostorijama 

kao što je fikus, filadendron, 

sanseverija, i mnogo drugih. S obzirom 

da su to biljne vrste koje se 

sade u gotove supstrate koji sadrže 

organska gnojiva i biljna hranjiva, 

gnojidba se obavlja u obliku prihrane 

nakon određenog vremena 

kada supstrat osiromašuje na 

hranjivima. Stoga da ne dovedemo 

biljku u stanje gladovanja moramo 

prihranjivati. 

Green Garden gnojiva za zelene 

biljke su posebno namijenjena 

gnojidbi svih zelenih biljaka posađenih 

u posudama ili na otvorenom. 

Redovita primjena gnojiva 

stimulira pravilan rast i razvoj biljke, 

te je čini jačom. 

Uporaba i doziranje: Rastvoriti 

sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l 

vode, te dobivenom otopinom zalijevati 

biljku. Primjenjivati na već 

vlažnom tlu svakih 10-15 dana 

tijekom proljeća i ljeta, a svakih 

20-25 dana u jesen i zimu. Kod folijarne 

primjene koristiti pola navedene 

doze svakih 20-25 dana. 

11 

GNOJIDBA CVJETAJUĆIH 

BILJAKA 

Cvjetajuće biljke tijekom cvatnje 

traže poseban režim gnojidbe, 

odnosno gnojiva s naglašenim sadržajem 

kalija. Kalij je vrlo bitan 

za cvatnju. Stoga za prihranjivanje 

cvatućih biljaka preporučujemo 

Green Garden gnojivo za cvatuće 

biljke koje osim naglašenog sadržaja 

kalija sadrži i mikrohranjiva. 

Gnojivo za cvjetajuće biljke 

je idealno za bujan i uravnotežen 

rast cvjetajućih biljaka te za obilnu 

cvatnju. 

Upotreba i doziranje: Rastvoriti 

sadržaj 1/2 čepa gnojiva 

u 0,75 l vode, te dobivenom 

otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati 

na već vlažnom tlu 

svakih 10 dana tijekom proljeća 

i ljeta, a svakih 20-25 dana u 

jesen i zimu.

12 

Povrtnjak 


Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek, jer početkom 

godine imali smo obilne snježne padaline u Hercegovini. Iako je hladno 

i snježno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojačanim 

radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio 

godišnjeg plana proizvodnje, što se odnosi na sjetvu i sadnju povrtlarskih 

kultura, koje pripadaju ovom roku 

Dado Marić, dipl. ing. 

Ove godine možemo ustvrditi 

da je kroz cijelu veljaču 

vladalo nepredvidivo vrijeme 

s etapama hladnog i snježnog 

vremena. Kao posljedicu toga 

imamo nešto kasnije rokove sjetve 

i sadnje povrća jer se na parcele od 

silne vode ne može ni ući a kamoli 

ih obraditi ili posijati. Međutim, ne 

budimo pesimisti jer ništa nije izgubljeno 

a moramo se znati i prilagođavati 

nastalim promjenama ma 

kakve god one bile. 

Međutim, i pored svega veliki i 

ozbiljniji proizvođači ipak su spremni 

za sjetvu i sadnju različitih vrsta 

povrća jer im je dobro poznato 

kako će dolaskom proljeća nestati 

sve zapreke koje mogu ograničiti 

njegovu proizvodnju. Osim toga, 

kao i da ne postoji povrtlarska kultura 

čiju sjetvu ne možemo obaviti 

koncem ožujka što svakom proizvođaču 

stavlja na raspolaganje da 

izabere one kulture koje mu najviše 

i odgovaraju za sjetvu, odnosno, 

sadnju u vlastitom povrtnjaku. 

Sadnja krumpira 

Spomenimo kako je u Hercegovini 

trenutno aktualna sadnja 

krumpira i što je najzanimljivije 

sade se nešto novije sorte a sve više 

se zanemaruju one tradicionalne. 

Tako nije više dovoljno nabaviti 

sjeme bijelog ili crvenog krumpira 

već je važnije poznavati gospodarske 

i kulinarske osobine takvog 

krumpira. Stoga danas na tržištu 

možete nabaviti sjeme krumpira 

koji se ne raskuhava za pravljenje 

krumpir salata (salatni), za «lešo» 

pripremu (za kuhanje), univerzalni 

za kuhanje i pečenje, za prženje 

u dubokom ulju (za pomfrit i čips) 

kao i za pire i krumpirna tijesta. 

Dakle, svaka sorta krumpira ima 

svoju namjenu o čemu bi pak trebali 

i povesti računa prilikom na- 

bave njegova sjemena. Zamjetno je 

i da se u Hercegovini ipak sve više 

ističu i sade nove sorte: Arnova, 

Monako, Roko, Stirling, koje su od 

ovdašnjih stručnjaka klasificirane 

i kao sorte budućnosti u Hercegovini. 

Presadnice povrća 

A ukoliko zbog klimatskih neprilika 

niste uspjeli proizvesti 

rasad povrća ne tugujte jer Agrocentri 

Sjemenarne u Mostaru i Širokom 

Brijegu i Grudama svake 

godine osiguraju velike količine 

kontejniranih presadnica povrća. 

Sadnjom kontejniranih presadnica 

povrće «ne boluje» nakon sadnje 

već odmah nastavlja sa svojim rastom 

te puno ranije dolazi na rod a 

i sami prinosi su puno veći. Kako 

smo dulji niz godina pomno vodili 

računa o izboru sortimenta ove 

godine će se u ponudi Sjemenarne 

naći samo provjerene sorte koje su 

se više nego dobro pokazale u zemljišnim 

i klimatskim prilikama 

Hercegovine. 

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima 

VRSTA POVRĆA 

KOLIČINA 

SJEMENA (g/m2 ) 

VRIJEME SJETVE 

MRKVA 4 01.03-30.04. 

CIKLA 3 10.03-15.04. 

PERŠIN 3 01.03-15.04. 

RADIČ 5 01.03.-10.04 

ŠPAROGA 10 01.03-20.03. 

TIKVICA 1 15.04.-30.04. 

RAJČICA 5 01.04.-20.04 

PAPRIKA 6 10.04.-20.04. 

GRAH MAHUNAR 13 01.04.-30.04. 

GRAH ZRNAŠ 14 01.04.-30.04. 

KRASTAVAC 5 sjemenki u kućicu 01.04.-30.04. 

Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima 

VRSTA POVRĆA 

BROJ 

PRIJESADNICA (m2 ) 

VRIJEME SADNJE 

PAPRIKA 14 10.04.-30.04. 

RAJČICA 5 10.04.-30.04. 

PATLIDŽAN 5 20.04.-30.04. 


Iako je jedno od prvih 

proljetnih variva iz 

porodice kupusnjača, 

slabo je zastupljena u 

proizvodnji. Kuhari je 

sve više traže, a koriste 

je za pripremu juha, 

variva, a naribana 

zadebljala stabljika 

odlična je svježa salata 

začinjena octom i uljem. 

Ivan Perić, dipl. ing. 

Korabica je dvogodišnja kupusnjača, 

koja u prvoj godini 

nakon četvrtog do sedmog 

lista počinje zadebljavati stabljiku 

koja na kraju poprimi okrugao 

ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili 

ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale 

stabljike rozeta je lišća. U generativnoj 

fazi iz pazuha listova potjeraju 

cvjetne grane s vršnim cvatovima 

grozdovima, žutim cvjetovima i 

plodovima karakterističnim za ovu 

vrstu. 

Uvjeti proizvodnje 

Za ranu proizvodnju korabica traži 

lakša tla koja se brže zagrijavaju, 

a za jesensku proizvodnju povoljna 

su srednje teška tla s većim kapacitetom 

za vodu uz reakciju tla pH 

6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati 

na kiselim tlima, potrebno je dodavati 

vapno za pretkulturu. Kontinentalna 

klima omogućava uzgoj 

rane korabice na otvorenom, koja 

dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, 

prije razdoblja visokih temperatura. 

Prekrivanje nasada agrotekstilom 

ili perforiranom PE folijom može 

ubrzati berbu za 7-14 dana. 

Korabica se obično sadi nakon 

kulture gnojene organskim gnojivima. 

Sadnja na istoj parceli može 

se ponoviti tek nakon tri sezone. 


KORABICA - manje 

poznata kupusnjača 

Korabica ima razmjerno 

kratku vegetaciju do tehnološke 

zrelosti i zato joj 

treba osigurati potrebna 

hraniva u lako pristupačnom 

obliku. 

Izbor sorti 

Sjemenske kuće nude više različitih 

sorti korabice, a posebno F1 hibrida, 

koji se u odnosu na klasične 

sorte odlikuju intenzivnijim rastom, 

boljom ujednačenošću tehnološke 

zriobe i, naravno, većim prinosom. 

Dužina vegetacije od sadnje do početka 

berbe može biti od 40 do 100 

dana, a veličina zadebljale stabljike 

od 70 grama u ranih sorti do 2,5 

kg u kasnih sorti. Boja zadebljale 

stabljike u većine sorti je svijetlozelena 

(obično se naziva bijela), ili 

polavoljubičasta (plava). Od dobre 

sorte korabice traži se otpornost na 

pucanje i končavost, prijevremenu 

fruktifikaciju, bolesti i štetnike. 

Uzgoj korabice 

Kao i ostale kupusnjače i korabica 

se najčešće uzgaja iz presadnica. 

Za ranu proljetnu proizvodnju 

presadnice se proizvode u 

zaštićenim prostorima i to u kontejnerima 

od stiropora, veličine 

lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana 

može se proizvesti oko 600 presadnica 

po m2 sa 3 do 5 listova. Za 

raniju proizvodnju na otvorenom uz 

pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom 

PE folijom koriste se veće 

presadnice uzgojene u nešto većim 

lončićima (40-50 m3). Takve presadnice 

omogućuju raniju berbu, 

obično 10-14 dana. 

Rane sorte korabice siju se na 

uzdignute gredice, koje treba ranije 

pripremiti da se tlo slegne i površinski 

sloj dobro prosuši. Malč od crne 

folije omogućava brže zagrijavanje 

površinskog sloja tla i bolje uvijete 

za rast biljaka nakon sadnje. Za 

proizvodnju korabice u jesen, gredice 

nisu prijeko potrebne, ali prije 

sadnje tlo treba dobro natopiti. 

Sjetva i sadnja 

Rokovi sjetve i sadnje korabice 

ovise o klimatskim uvjetima i sorti. 

Tako primjerice za rane i srednje 

rane sorte sjetva se obavlja od prve 

dekade veljače do prve dekade 

ožujka, sadnja od druge dekade 

ožujka do prve dekade travnja, a 

ako je sve obavljeno na vrijeme, 

berba bi trebala biti od prve deka- 

13 

de svibnja pa do druge dekade 

srpnja za srednje kasne sorte. 

U područjima s većom 

nadmorskom visinom moguće 

je planirati berbu i ljeti, a 

rokove sjetve i sadnje treba 

uskladiti s dužinom vegetacije 

pojedine sorte. 

Presadnice se sade na istu dubinu 

na kojoj su bile u lončiću. 

Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije 

sorte koje su i slabije bujnije sade 

se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 

cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u 

jesenskom uzgoju srednje kasne i 

kasne sorte sade se na razmak 40 

x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija 

mjera u nasadu odnosi se na održavanje 

vlage iznad 65 % poljskog 

kapaciteta, da u slučaju jačih oborina 

ne dođe do pucanja zadebljale 

stabljike. Što se tiče mjera zaštite od 

bolesti i štetnika, jednake su kao i u 

proizvodnji drugih kupusnjača. 

Berba korabice 

Korabica se uglavnom bere ručno, 

režući je oštrim nožem neposredno 

ispod zadebljale stabljike. Istodobno 

se odrežu svi stariji i oštećeni 

listovi. U proljetnom uzgoju berba 

je uglavnom višekratna, a beru se 

samo biljke koje su dostigle traženu 

veličinu zadebljale stabljike. Ubrana 

korabica pakira se u letvarice ili 

kutije. Za pravilan rast korabice osobito 

je važna ravnomjerna opskrba 

vodom. Ako nakon sušnog razdoblja 

padne jača kiša, zadebljala stabljika 

puca. Na puknutom tkivu ubrzo se 

stvori kalus, ali takva korabica više 

nema tržnu vrijednost.

14 

Dr. Ivan Ostojić 

Zbog štetnog djelovanja žičnjaka 

svake se godine presijava 

više stotina hektara 

površina pod okopavinama, prije 

svega pod kukuruzom i šećernom 

repom. Koliko su žičnjaci opasni 

štetnici poljoprivrednih kultura 

pokazuje i činjenica da se za njihovo 

suzbijanje koristi nekoliko puta 

više tzv. ‘’ zemljišnih ‘’ insekticida, 

nego što se troši za suzbijanje svih 

ostalih štetnika koji žive u tlu. 

Žičnjaci-najznačajniji zemljišni 

štetnici 

Među većim brojem štetnika koji 

žive u tlu najveće štete pričinjavaju 

žičnjaci. Problem žičnjaka je 

izražen i činjenicom što je njihovo 

suzbijanje dosta teško. Naime, za 

razliku od većine štetnika koje je 

moguće kurativno suzbijati, kod 

njih to nije moguće ili je dosta otežano. 

Žičnjacima su kornjaši, veličine 

20-25 mm, koji nisu štetni, dapače 

mogu biti korisni jer se hrane 

štetnim kukcima, primjerice lisnim 

ušima. Njihove ličinke su izduženog 

cilindričnog tijela, koje je 

jako kruto, žućkasto smeđe boje 

po čemu podsjećaju na komad 

mjedene žice, zbog čega nose naziv 

žičnjaci. Razvoj žičnjaka traje 

2 – 5 godina. Duljina razvoja zavisi 

od vrste žičnjaka i nekih vanjskih 

čimbenika, prije svih od temperature 

i vrste hrane. 

Napadaju veliki broj 

poljoprivrednih kultura 

Žičnjaci su veoma polifagni štetnici. 

Hrane se mnogim biljnim vrstama. 

Za topla vremena žičnjaci 

se nalaze u površinskom sloju tla. 

U slučaju suše tijekom ljeta kada u 

površinskom sloju tla nema dovoljno 

vlage žičnjaci se povlače nešto 

dublje ako je tlo rahlo i prozračno. 

Ako to nije slučaj tada obično ostaju 

u površinskom sloju a potrebe u 

vlazi podmiruju intenzivnim hranjenjem 

sa sočnim podzemnim dijelovima 

biljaka. Zbog toga se uvlače 

u podzemne dijelove stabljike, 

posebno u gomolje, i u tom razdoblju 

mogu pričiniti velike štete, primjerice 

korijena mrkve ili gomolja 

krumpira. Pored vertikalnog kretanja 

koje je uvjetovano vlagom, žičnjaci 

se kreću i horizontalno, a to je 

kretanje vezano za traženje hrane. 

Brže pronalaženje hrane im omogućava 

privlačno djelovanje nekih 

tvari, primjerice CO2 i lizina koje 

izlučuje korijenje biljaka. U jesen 

kada zahladi dolazi do znatnije 

vertikalne migracije, jer se žičnjaci 

povlače niže u tlo najčešće na dubini 

od 30 do 50 cm. 

Štete su vrlo velike 

Štete koje žičnjaci nanose tijekom 

godina na poljoprivrednim 

kulturama teško je procijeniti. 

Ono što je sigurno jeste da su one 

ogromne. Uništavanjem korovskih 

biljaka žičnjaci se koncetriraju na 

poljoprivredne kulture, pa su štete 

izražajnije na parcelama bez 

korovskih biljaka nego onima na 

kojima ima korova. To ne treba pogrešno 

shvatiti i otići u drugu krajnost 

i nikako ne uništavati korove, 

kako bi se žičnjaci hranili korovima 

i manje napadali poljoprivredne 

kulture.Suština je u tome da ne 

treba težiti da se u nekoj poljoprivrednoj 

kulturi potpuno unište svi 

korovi, već korove treba svesti na 

onu mjeru pri kojoj brojnosti neće 

imati veći utjecaj na smanjene uroda. 

U tom slučaju će prorijeđeni 

korovi poslužiti žičnjacima za hranu 

pa će oni u manjoj mjeri napadati 

poljoprivredne kulture. Inače 

treba računati s tim da ukoliko se 

želi da u nekoj poljoprivrednoj kulturi 

ne bude korova, treba računati 

s povećanim štetama od žičnjaka, 

ukoliko se ne provede tretiranje tla 

prije sjetve određene poljoprivredne 

kulture. 

Gomolji krumpira najugroženiji 

Među kulturama koje su posebno 

podložne napadu žičnjaka, 

krumpir zauzima visoko mjesto. 

Naime pojedinih godina postotak 

oštećenih gomolja krumpira je vrlo 

velik. Simptomi oštećenja uočavaju 

se u obliku sitnih rupica. 


Ivica Doko, dipl. ing. 

Puževi u pojedinim godinama 

mogu nanijeti velike 

štete,posebno povrću. Hrane 

se svim vrstama povrća,osim lukom 

i češnjakom. Najveće štete su 

za vlažna vremena,posebice noću. 

Istraživanja su dokazala da najveće 

štete tijekom noći pričinjavaju između 

21 i 1 sat. Štete su lako uočljive 

jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave 

tragove,odnosno srebrenkaste 

pruge i ostatke izmeta. 

Od povrtnih kultura posebno 

preferiraju salatu i kupusnjače tj. 

traže sočne mlade listove,a vrlo 

često oštećuju i plodove drugih povrtnih 

kultura. Najčešće se hrane 

lišćem,u kojem izgrizaju rupe ili 

ostave samo epidermu. Osim listova 

i plodova vrlo često izgrizaju i 

klica te mlade biljke. 

Puževi se dijele u dvije velike 

skupine 

- puževi golaći 

- puževi s kućicom 

Puževi golaći imaju izduženo tijelo 

obavijeno sluzavim plaštem,a 

u nekih vrsta se na leđnoj strani 

mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina 

tijela im varira. Među štetnike 

povrtnih kultura ubrajamo puževe 

čija se veličina tijela kreće od 5-15 

mm. Na glavi im se nalaze dva para 

ticala. Na vrhu duljeg para smještene 

su oči. Kod nekih puževa golaća 

prisutna je samooplodnja. Ti puževi 

su iz roda Limax i Arion. 

Najveći štetnici među puževima 

golaćima su iz rodova: Milax, Arion, 

Limax i Deroceras. Osim ovih puževa 

vrlo česti gosti u povrtnjacima 

su i puževi s kućicom. Posebno su 

značajne dvije vrste i to: Helix pomatia 

– vinogradarski puž i Helix 

nemoralis – (vrsta slična prethod- 


PUŽEVI – sve 

značajniji štetnici 

povrtlarskih kultura 

noj vrsti samo nešto manjih tjelesnih 

dimenzija). 

Zaštita 

Puževi oštećuju biljke u njihovim 

različitim fazama razvoja. Njihova 

oštećenja su osobito kritična 

u fazi nicanja biljaka jer dovode do 

njihova propadanja. Na odraslim 

biljkama puževi stružu i perforiraju 

lišće i stabljike. U onim područjima 

gdje se puževi javljaju u povećanoj 

populaciji, svakako treba provoditi 

mjere zaštite. 

Mjere zaštite protiv ovih štetnika 

možemo podijeliti u dvije skupine: 

1. mehaničke mjere zaštite 

2. kemijske mjere zaštite 

Mehaničke mjere provode se 

uglavnom u malim povrtnjacima i 

na malim površinama. One se sastoje 

u uprabi različitih tvari koje 

se razbacaju oko povrtnjaka i koje 

svojim djelovanjem isušuju tijelo 

puževa,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju 

tijelo,odnosno stopalo puža. 

Tvari koje se ubrajaju u mehaničke 

mjere zaštite su: živo i gašeno 

vapno,pepeo, mineralna gnojiva 

i dr. Posebna mjera zaštite protiv 

puževa je primjena piva (atraktant 

kojeg puževi obožavaju). 

Kemijske mjere zaštite povrtnih 

kultura od puževa sastoje se 

u primjeni kemijskih preparata 

– limacida. Limacidi se koriste 

kao zatrovani mamci koji se 

rasipaju po tlu uz biljke. Danas 

se najviše korist pripravak pod 

nazivom Pužomor. Postavljene 

mamce potrebno je često zamjenjivati 

novim jer stari izgube 

atraktivnost. 

15

16 

Mario Ćubela,dipl. ing. 

Pravilo je da se, osim na lakim 

pjeskovitim tlima i na vrlo 

nagnutim terenima gdje prijeti 

opasnost od erozije tla, ore na 

jesen jer se na taj način ostvaruju 

vrlo važni uvjeti za normalan rast 

i razvoj kukuruza. Ako se ne ore 

na jesen ne može se postići dovoljno 

rastresit sloj za razvoj korjena i 

ujedno čvrsti sjetveni sloj u kojem 

se klijanje i nicanje brzo odvija, 

te dolazi do redukcije sklopa koja 

uzrokuje dodatnu zakorovljenost i 

veliko smanjenje prinosa. Također, 

oranjem na jesen povećava se količina 

akumulirane oborinske vode 

koju kukuruz koristi u ljetnom razdoblju 

kad mu je najpotrebnija za 

razvoj klipa i zrna. 

SJETVA KUKURUZA 

Staro je ratarsko pravilo: kukuruz 

treba sijati tako da zrno legne 

na tvrdu postelju, a da ima rahli 

pokrivač. 

Svake godine na tržištu sjemena kukuruza u BiH dolaze novi hibridi koji 

imaju niz prednosti u odnosu na postojeće. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje 

prednosti potrebno je da ih prati odgovarajuća agrotehnika. Svakako, jesenska 

obrada tla je izuzetno bitna agrotehnička mjera za postizanje visokih uroda 

kukuruza. 

Vrlo često u praksi se događa 

vrlo plitka sjetva od 1-2 cm, a posteljica 

je bila na dubini od 8- 10 

cm. U ovakvim slučajevima zrno 

ne može upiti dovoljnu količinu 

vlage za početak klijanja i nicanja. 

S druge strane, događalo se da je 

zrno posijano preduboko (čak i do 

15 cm dubine) u zbiti sloj gdje su 

narušeni vodo-zračni odnosi, gdje 

nema dovoljno zraka i gdje se zrno 

jednostavno “uguši”. 

Mnogi poljodjelci siju godinama, 

a da ne znaju kako se njihova 

vlastita sijačica podešava za sjetvu 

određenog broja zrna po jedinici 

površine. Tako se događa da se svi 

hibridi siju na isti razmak u redu 

bez obzira o preporukama proizvo- 


đača sjemena o optimalnoj gustoći 

sjetve za pojedine hibride. Također, 

još uvijek velik broj poljodjelaca 

sije prerijetko, a na taj način ne 

može se postići maksimalni prinos. 

SYNGENTIN IZBOR HIBRIDA 

NK Alpha je rani hibrid kukuruza 

iz skupine FAO 380 koji se koristi 

za zrno (zuban). Preporučeni 

sklop biljaka po ha iznosi 72000- 

79.000. Sije se na razmak 18-20 cm 

unutar reda. Hibrid NK Alpha odlikuje 

stabilan urod u svim uvjetima 

proizvodnje, odličnim otpuštanjem 

vlage. Hibrid je tolerantan na bolesti 

klipa, a klipovi se u fazi zriobe 

okreću prema dolje. Na stabljici se 

često javlja po dva klipa. 

NK Cisko je hibrid kukuruza iz 

skupine FAO 430 koji se koristi za 

proizvodnju zrna (zuban). Preporučeni 

sklop biljaka po ha iznosi 

65000-70.000, a sije se na razmak 

19-12 cm unutar reda. Hibrid se odlikuje 

brzim početnim porastom, 

te čvrstom stabljikom. Što se tiče 

izbora tla, hibrid NK Cisko je pogodan 

za srednje teška i teška tla. 

NK Columbia je hibrid kukuruza 


za proizvodnju zrna (zuban). 

Preporučeni sklop biljaka po ha 

iznosi 71000-79.000, a sije se na 

razmak 10-20 cm unutar reda. Hibrid 

odlikuju čvrsta stabljika koje 

se ne lomi niti poliježe. Hibrid NK 

Columbia je pouzdan hibrid u stresnim 

uvjetima, te ima odličan urod 

suhog zrna. 

NK Pako je hibrid kukuruza iz 

skupine FAO 490 koji se koristi 

za proizvodnju zrna. Preporučeni 

sklop biljaka je 71000-75.000 po 

hektaru. Hibrid NK Pako je rekorder 

u svojoj grupi po urodu. Glavna 

odlika hibrida je da dobro podnosi 

stres izazvan sušom i visokim temperaturama. 

Rjeđi sklop nadoknađuje 

veličinom klipa. NK Pako je 

pogodan za sjetvu na lakšim tlima 

te za berbu u klipu. 

NK Timic je hibrid kukuruza iz 

skupine FAO 500 koji se koristi 

za za proizvodnju zrna ali i za silažu. 

Preporučeni sklop biljaka je 

71000-75000 po hektaru. Kod tog 

sklopa razmak sjetve unutar reda 

iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje 

visoka i čvrsta stabljika,krupan 

klip te visok urod silaže i zrna. Hibrid 

Timic daje rekordne urode u 

intenzivnim uvjetima proizvodnje. 


NK Galactic je hibrid kukuruza 


za proizvodnju zrna. Preporučeni 

sklop biljaka je 68000-71000 

po hektaru. Sije se na razmak od 

20-21 cm unutar reda. Hibrid je 

tolerantan na sušu te pogodan za 

intenzivne uvjete proizvodnje. Pogodan 

je za rane rokove sjetve. 

NK Helico je hibrid kukuruza 


za proizvodnju zrna ali i za silažu. 

Preporučeni sklop biljaka je 

65000-71.000 po hektaru. Sije se 

na razmak 20-22 cm unutar reda, a 

ako se koristi za proizvodnju silaže 

sije se 10 % gušći sklop. Hibrid odlikuje 

robusna, visoka i lisnata stabljika, 

te izuzetno krupno zrno na 

klipu. Hibrid je izuzetno pogodan 

za berbu u klipu odnosno berbu 

kombajnom. 

NK Maverik je hibrid kukuruza 


za silažu zrna i cijele biljke. Preporučeni 

sklop biljaka je 65000- 

71000 po hektaru. Sije se na razmak 

20-22 cm unutar reda, a kod 

uzgoja za silažu 10 % gušće. Hibrid 

NK Maverik odlikuje rekordan 

urod te izuzetno kvalitetna silaža 

zrna i cijele biljke. Hibrid je prepoznatljiv 

po visokoj, čvrstoj stabljici 

s uspravnim širokim listovima i 

krupnim klipom. Nk Maverik je 

izuzetno tolerantan na bolesti lista, 

stabljike i klipa. 

NK Sycora je hibrid kukuruza iz 

skupine FAO 620 koji se koristi za 

silažu. Preporučeni sklop biljaka je 

60.000-65.000 po hektaru. Razmak 

sjetve kod ovog hibrida iznosi 

21-23 cm unutar reda. Glavne 

odlike ovog hibrida su brz početni 

porast, visoka i lisnata stabljika te 

debeo klip 

NK Agrano je hibrid kukuruza 

iz skupine 660 koji se koristi za 

silažu. Preporučeni sklop biljaka 

po hektaru iznosi 60.000-65.000, 

a razmak sjetve 21-23 cm. Ako se 

hibrid koristi isključivo za sila- 

žu onda se može sijati i 10% gušći 

sklop. Izuzetno kvalitetan hibrid za 

silažu koja je dobro probavljiva za 

stoku. 

Zaštita od korova 

Suzbijanje korova jedan je od ključnih momenata u proizvodnji kukuruza. 

Kukuruz je izuzetno osjetljiv na prisutnost korova, posebno u 

početnim fazama rasta. Osnovnu zaštitu od korova (ukoliko nisu prisutni 

višegodišnji korovi) potrebno je obaviti najkasnije do 4-5 listova 

kukuruza, jer se nakon te faze negativan utjecaj korova na urod brzo 

povećava. 

Novija istraživanja (SAD, 2010) govore o dosad manje poznatoj činjenici 

da rano uklanjanje korova u kukuruzu sprječava odbijanje nepovoljnog 

spektra svjetlosti na listove kukuruza. Naime, ukoliko su na 

tlu prisutne mlade korovske biljke one reflektiraju spektar tzv.“daleke 

crvene svjetlosti“ nazad na listove. Biljka kukuruza prepoznaje takvu 

svijetlost i već se u ranim razvojnim fazama (4-5 listova) priprema za 

dalji rast u nepovoljnim uvjetima. 

Ukoliko se takva svjetlost odbija na listove kukuruza do faze 5 listova 

(dakle, ukoliko se tlo do tada ne očisti od korova) ovaj proces postaje 

ireverzibilan, tj. ne može se više vratiti u normalu i gubitak uroda je 

neminovan. Uz konkurenciju za hraniva i vodu, ove spoznaje predstavljaju 

još jedan dodatni razlog zašto usjev kukuruza treba rano očistiti 

od korova. 

LUMAX je herbicid koji pokriva najširi spektar jednogodišnjih korova, 

uključujući i najtvrdokornije abutilon, čičak i ambroziju. Lumax 

ima i najdulji mogući rok primjene i to od sjetve do 4. Lista kukuruza. 

Najprimjereniji termin za primjenu Lumax-a je rano nakon nicanja 

kukuruza. Tada se najbolje iskoriste sve prednosti ovog preparata. Lumax 

se koristi u dozi 3,5-4 l/ha, ali se često koristi i u kombinacijama. 

1. Ako je na parceli nakon nicanja kukuruza prisutan slak tada je 

najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3,5 l/ha + Peak 15-20 gr/ha + 

Extravon 0,1 l/100 l vode 

2. U slučaju manjka vlage čekati na primjerene padaline (15-20 

mm), koštan počinje bokorenje, tada je najbolje koristiti kombinaciju: 

Lumax 3 l/ha + Motivell 0,4 l/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode 

17

18 

Grah mahunar 

tražena povrtna kultura 

Ivan Perić, dipl. ing. Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Ništa čudno, s 

Grah je jednogodišnja povrtna 

kultura kratke vegetacije. 

Naime, od sjetve do berbe 

prođe svega 50-60 dana. Stoga 

se u našim krajevima uzgaja kao 

postrna kultura nakon rajčice ili 

krastavaca. Za ovu povrtnicu je karakteristično 

da ima relativno slabo 

razvijen korijenov sustav koji tek u 

iznimno dobrim tlima može prodrijeti 

na dubinu od 1 metra. Međutim, 

sekundarno korijenje s kvržicama 

Rhizobium bakterija razvija se 

u površinskom sloju od svega 20 

cm. Zahvaljujući simbiozi s bakterijama 

iz roda Rhizobium, grah 

mahunar koristi atmosferski dušik 

i obogaćuje tlo dušikom. Zbog toga 

grah mahunar nije potrebno gnojiti 

velikim količinama stajskog gnoja. 

Povrh svega biljka dobre proizvodne 

rezultate ostvaruje i na siromašnijim 

tlima, slabo opskrbljenim 

hranjivim tvarima. 

Uvjeti uzgoja 

Grah mahunar ima velike zahtjeve 

za toplinom koja je neophodna 

za normalan rast i razvoj. 

Optimalna temperatura u fazi sjetve 

iznosi 20-23 0 C dok bi tijekom 

vegetacije temperatura trebala 

iznositi 18-25 0 C. Pri ovim temperaturnim 

vrijednostima biljke 

obzirom na činjenicu da sa zdravstvenog stanovišta grah i mahunice predstavljaju 

vrlo vrijedne namirnice. Osim toga dokazano je kako konzumiranjem 

5-7 kg mahuna tjedno možemo smanjiti količinu šećera u krvi za 30-40 %. 

normalno niču i razvijaju se. Ipak, 

potrebno je znati kako sjetvu graha 

mahunara treba planirati na način 

da se izbjegnu visoke temperature 

u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne 

bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer 

se to negativno odražava na oplodnju 

i zametanje plodova. U pogledu 

opskrbe vodom grah mahunar ima 

umjerene zahtjeve. Pošto se korijenov 

sustav uglavnom nalazi u 

površinskom sloju tla, potrebe za 

vodom su manje u odnosu na druge 

povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu 

moramo voditi računa da nipošto 

ne pretjeramo jer prekomjerna 

količina vode (stagnirajuća voda) 

može dovesti do pomanjkanja kisika 

u zoni korijena. Osim toga, 

prevelika količina vode u vrijeme 

cvatnje može prouzročiti opadanje 

cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, 

u pogledu tla grah mahunar nije 

pretjerano zahtijevan te najbolje 

uspijeva na dobro dreniranim tlima 

kao i tlima dobre strukture koja 

imaju dovoljno vapna. 

Plodored i sjetva 

Iako većina naših poljoprivred- 

nih proizvođača zanemaruje plodored 

i njegovo poštivanje, plodosmjena 

ima veliku važnost u uzgoju 

graha mahunara. Naime, grah mahunar 

bi na istu parcelu trebao 

ponovno doći tek nakon 4 godine. 

Dobra pretkultura je krumpir kao 

i strna žita dok se nipošto kao predusjev 

ne preporučuje uzgoj graška, 

boba i povrća iz iste porodice. 

Sjetva graha mahunara obavlja se 

na međuredni razmak 40 do 80 cm 

dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. 

Drugim riječima niske sorte siju se 

na razmak od 5 cm dok se visoke 

sorte siju na veći razmak u redu, 

koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme 

se sije na dubinu od 3-5 cm. 

Hit je sorta Čudo Piemontea 

Čudo piemontea je niska, srednje 

rana sorta. Mahuna je žute 

boje s ljubičastim strijama, blago 

zakrivljena, duga 16-18 cm i široka 

oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez 

vlakana. Zrno je svijetlosmeđe 

boje s tamnijim strijama. Mahuna 

kuhanjem poprima žutu boju 

i pogodna je za potrošnju tijekom 

cijele godine. Osnovno obilježje 

sorte Čudo piemonte jest da je to 

iznimno kvalitetna i i nada sve 

ukusna sorta graha mahunara. 


Ora-stolna sorta vinove loze 

Nedavno sam kupila nekoliko sadnica 

vinove loze sorte Ora. Kako mi je 

ovo potpuno nepoznata sorte molim 

vas da mi date nekoliko osnovnih informacija 

o toj sorti. 

Ora je nova rana stolna sorta grožđa 

nastala križanjem između sorti 

Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. 

Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan 

ima do 400 g cilindrične forme s 

krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5 

g žutozelene boje pokožice. U punoj 

zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i 

dosta dobru transportnu izdrživost. 

Sazrijeva koncem srpnja. 

Dado Marić,dipl.ing. 

Kako zaštititi krumpir od rovca 

Prošle godine na gomoljima 

krumpira primijetio sam oštećenja 

u obliku grizotina. Pretpostavljam 

da se radi o rovcu ili nekom drugom 

štetniku u tlu. Kod sadnje krumpira 

nisam koristio nikakve mjere zaštite, 

pa me interesira na koji način mogu 

obaviti zaštitu kako i ove godine ne 

bih imao istih oštećenja? 

Rovac pričinjava velike štete gomoljima 

krumpira. Praveći podzemne 

hodnike ispod površine tla, 

oštećuje gomolje. Na onim površinama 

gdje ima rovca, prilikom sadnje 

krumpira treba koristiti neki od 

zemljišnih insekticida (npr. Finish 

G-7,5 i Dursban G-7,5). Ovi kemijski 

pripravci se koriste u količini 

500-600 grama/100m 2 –ako se razbaca 

po cijeloj površini ili 150-200 

grama/100m2 ako se koristi u redove. 

Osim ovih pripravka u zaštiti 

krumpira od svih štetnika u tlu kože 

se koristiti i kemijski pripravak Force 

0,5 G. Ovaj pripravak se koristi u dozi 

od 1-2 kg/1000m 2 . 

dr. Ivan Ostojić 

Primjena glinenih kuglica u 

cvjećarstvu 

Molim vas da mi pojasnite kako i 

na koji način mogu koristiti glinene 

ukrasne kuglice koje se prvenstveno 

koriste u cvjećarstvu. Zanima me 

koja je njihova uloga i značaj u rastu 

biljaka. Unaprijed zahvalna! 

Glinene ukrasne kuglice koriste 

se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog 

svoje strukture osiguravaju optimalan 

odnos propuštanja vode i zraka. One 

poput spužve upijaju suvišnu količinu 

vode i na taj način sprečavaju prekomjerno 

vlaženje korijena, a ujedno 

omogućavaju i njegovu bolju prozračnost. 

Osim toga, navedene granule 


stvaraju savršen drenažni sloj, kako na 

dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na 

otvorenom, tako i kao međusloj koji 

se stavlja na cvjetni podložak u svrhu 

postupnog vlaženja korijena i okolnog 

prostora. Posebice je to značajno za 

vrste koje su osjetljive na višak vode 

ili suhi zrak. Navedene kuglice je također 

dobro koristiti i za prekrivanje 

površine zemlje cvjetnih posuda, jer 

na taj način sprečavamo rast korova, 

isparavanje vode kao i truljenje korjenova 

vrata biljke. Pored toga, razasute 

na površini zemlje u vrtu glinene kuglice 

lijepo ističu posađene biljke, tim 

više ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice 

koje možete nabaviti u različitim 

bojama. A prije nego ih upotrijebite, 

kuglice morate dobro isprati vodom, 

a sve kako biste uklonili eventualno 

prisutnu prašinu kao i štetne soli. Nadalje, 

valja znati da se već korištene 

kuglice mogu ponovno upotrebljavati 

osim u slučajevima kada su bile u dodiru 

sa zaraženim biljkama. 

Matea Pehar,dipl.ing. 

Sorta krumpira za zimnicu 

Prilikom kupovine sjemenskog 

krumpira, tražio jednu sortu koja se 

dobro čuva i koju mogu koristiti kao 

zimnicu. U Agrocentru su mi preporučili 

sortu Roko. Pošto prvi puta 

sadim ovu sortu molio bih nekoliko 

informacija o ovoj sorti. 

Sorta Roko pripada skupini kasnih 

sorti krumpira, duljine vegetacije oko 

140 dana. Značajka sorte je crvena do 

svijetloljubičasta boja pokožice, dok 

je meso bijele boje. Sorta se koristi 

za svježu potrošnju, ali je pogodna 

za skladištenje. Dobro je tolerantna 

na visoke ali i niske temperature. 

Ova sorta je jedna od najboljih sorti 

krumpira za zimnicu. Odlična je za 

kuhanje ali i pečenje (posebno dobra 

za peke). Obilježje: Visoki prinos, 

lijepi jednoobrazni gomolji srednje 

krupnoće. 

Mario Ćubela,dipl.ing. 

Gnojidba agruma 

U svom obiteljskom vrtu zasadio 

sam nekoliko agruma među kojima 

mandarinu, limun i grejpfrut, pa me 

zanima kada ih treba prihraniti i koja 

gnojiva koristiti za gnojidbu, odnosno 

primijetio sam da im listovi žute? 

Vrijeme gnojidbe agruma je upravo 

sada u proljetnom razdoblju. Osim 

pri sadnji agruma gdje koristimo 

stajnjak ili organska peletirana gnojiva, 

neophodno je dodati i mineralna 

gnojiva. Za prehranu agruma naj- 

važniji je dušik. Njegovo prisustvo 

najvažnije je u doba cvatnje i zriobe 

plodova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju 

dozrijevanje plodova i poboljšavaju 

kakvoću ploda. Isto tako fosforna 

gnojiva povoljno utječu na rast korijena. 

Preporučamo prihraniti stabla 

agruma s kompleksnim mineralnim 

gnojivima i to u formulaciji NPK 

8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5 

– 0,7 kg za mlađa stabla, odnosno 

1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod. 

Pored ovih gnojiva nude se i namjenska 

tekuća ili granulirana gnojiva za 

agrume Flortis koja sastavom osiguravaju 

potpunu prehranu. Gnojivo se 

rastvori u vodi prema uputi, a nakon 

gnojidbe izvrši se obvezno zalijevanje 

vodom. Listovi žute zbog pojave 

kloroze koja je tipična u proljetnom 

razdoblju, pa je stoga neophodno 

dodati željezo Sequestren 138 SG ili 

Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode. 

Ivica Doko,dipl.ing. 

Podizanje nasada brusnice 

Planiram podignuti manji nasad 

brusnice za osobne potrebe, te me 

www.crosig.ba/mob 

Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke 

o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i 

jednostavno dođite do neobveznih i informativnih 

ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite 

bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih 

jedinica Društva u Bosni i Hercegovini. 

zanima koliki je poželjni razmak prilikom 

sadnje između biljaka i koliko 

se može očekivati plodova po jednoj 

biljci? 

Kao prvo, razmak sadnje brusnica 

ovisi od nekoliko čimbenika. Ali, u 

globalu mogli bismo ustvrditi kako se 

brusnica sadi na međuredni razmak 

od 70 do 100 cm dok razmak u redu 

treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko 

bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike 

razmak između njih bi trebao iznositi 

50-tak cm. Unutar pantljika razmak 

redova bi trebao iznositi 30-40 cm i 

između biljaka 20-30 cm. Međutim, 

obično se računa da je za površinu 

od 1 hektara nužno osigurati između 

30.000 i 40.000 sadnica brusnice. 

O eventualnom prinosu bi teško bilo 

govoriti premda se po inozemnoj literaturi 

spominje podatak o prinosu od 

100 grama po jednom grmu brusnice 

što bi iznosilo oko 4 tone po jednom 

hektaru. Dakako, da je u tom pogledu 

presudno uzgojno podneblje, način 

održavanja nasada, te ono što je možda 

i najvažnije-iskustvo u njezinoj 

proizvodnji. 

Ivan Perić,dipl.ing. 

Skenirajte QR code 

vašim smartphone 

uređajem i posjetite 

www.crosig.ba/mob 

19

20 

Smanjite štete 

na voćkama od 

rutave bube 

Dr. Ivan Ostojić 

I 

prošle je godine rutava buba u 

pojedinim nasadima breskve, 

marelice, jabuke i kruške gotovo 

uništila urod. Pošto suzbijanje 

ovog štetnika nije adekvatno 

riješeno - jer ona pravi štete u fazi 

cvatnja voćaka kada je primjena 

insekticida ograničena zbog pčela. 

Jedino učinkovito rješenje je postavljanje 

lovnih klopki. 

Morfološki izgled štetnika 

Odrasli kukac – imago rutave 

bube (Tropionata hirta) crne je 

boje, obrastao je mnoštvom sivih 

dlačica. Na pokriocima se na- 

laze žućkaste sitne mrlje, odnosno 

prošarana su sa 12 – 15 bijelih točkica 

nepravilnog oblika. Kukac je 

dugačak oko 10 mm. Jaje je bijele 

boje, a pri kraju embrialnog razvoja 

zatvoreno žute, ovalno, dugačko 

2-2,5 mm. Ličinka je bijele boje, 

savijena, naprijed sužena, a na 

zadnjem dijelu proširena. Glava je 

mala, žute boje. 

Ličinke se presvlače tri puta. 

Odrasla ličinka dostiže duljinu 

oko 15mm. Kukuljica je slobodna, 

u početku bijele, a zatim žute boje, 

dugačka do 10mm. 

Biološki ciklus 

Imaga se pojavljuju u rano proljeće, 

pojedinačno i zadržavaju na 

prvim korovima u cvijetu. Polovinom 

travnja započinje njihovo 

masovno izlaženje i traje sve do 

početka lipnja, a od tada je njihov 

broj opada. Pojedinačni primjerci 

rutave bube mogu da se nađu u polju 

i nešto kasnije. Imago se hrani 

prvenstveno cvijetom, mada u rijetkim 

slučajevima, i to na mlađim 

biljkama i u nedostatku cvjetova, 

grize lišće i stabljike korova i uzgajanih 

biljaka. U cvijetu stradaju 

prašnici i tučak, uslijed 

čega ne dolazi do zametanja 

ploda. Kukac je odličan letač. 

Tijekom proljeća se seli sa biljaka 

koje ranije cvatu na one koje 

cvatu kasnije. Ishranu obično 

započinje na breskvama, 

kruškama, jabukama i 

višnjama, a završava 

na ratarskim kulturama. 

Ženka odlaže 

jaja u tlo na dubinu 

oko 5cm, pa i dublje, 

obično tokom svibnja i početkom 

lipnja. Jaja su smještena pojedinačno 

ili u grupicama. Jedna ženka tijekom 

života odloži oko 20-30 jaja. 

Razvoj ličinka traje oko dva mjeseca. 

Pred prelazak u kukuljicu, ličinka 

pravi komoricu u tlu u drugoj 

polovini srpnja. Imago se pojavljuje 

tijekom kolovoza, ali ostaje u komorici 

sve do proljeća, iduće godine 

kada ju napušta. 

Ocjena šteta 

Ocjena intenziteta napada obavlja 

se u periodu cvatnje određenih 

biljnih vrsta. Npr. u voćnjacima, 

u zavisnosti od veličine nasada, 

odabere se određeni broj stabala 

prema sljedećoj skali: na površini 

manjoj od pet hektara četiri stabla; 

na 5,1-10 hektara pet stabala; na 

10,1-25 hektara10 stabala; na 25,1- 

50 hektara 20 stabala; na 50,1-100 

hektara 30 stabala; na 100,1-200 

hektara 50 stabala i u voćnjaku 

većem od 200 hektara za ocjenu se 

uzima 75 stabala. Odabrana stabla 

treba ravnomjerno da pokrivaju 

cijelu površinu voćnjaka. Najbolje 

je ih odabrati po dijagonali i na 

stranama pojedinih većih tabli. Na 

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u 

ponudi imaju veliki izbor klopki za mnoge štetnike koji pričinjavaju 

štete na poljoprivrednim kulturama. 


svakom odabranom stablu kontrolira 

se po 100 pupoljaka, po 25 sa 

sve četiri strane krošnje, i utvrđuje 

se postotak zdravih i napadnutih. 

Postotak napadnutih pupoljaka za 

čitav voćnjak predstavlja prosjek 

dobiven iz rezultata ukupno kontroliranih 

stabala. 

Posle prebrojavanja zdravih i 

napadnutih, neotvorenih i požutjelih 

cvjetnih pupoljaka, izračunava 

se postotak prosječnog napada za 

čitav voćnjak, a intenzitet napada 

se prikazuje se sljedećim kategorijama: 

slab napad – manje od 5% 

napadnutih pupoljaka; srednje jak 

napad – od 5,1 do 15%; jak napad 

od 15,1 do 50% i vrlo jak napad – 

preko 50% napadnutih pupoljaka. 

Postotak štete obavlja se pomoću 

koeficijenta štetnosti. Kritična vrijednost 

je 50% napada pupoljaka u 

vrijeme cvatnje. 


Suzbijanje 

Suzbijanje ovog štetnika mora 

da se izvede čim se primete prvi 

odrasli oblici. Primjena kemijskih 

mjera, je ograničena zbog toga što 

se tada biljke nalaze u fenofazi 

cvatnje kada ih posjećuju pčele, ali 

i zbog čestih migracija rutave bube. 

Danas na tržištu u BiH postoje 

klopke kojima se ovaj štetnik 

uspješno suzbija. Postavljanjem 

većeg broja klopki, posebno kada 

se radi o manjim nasadima, štete se 

potpuno izbjeći. 

Velike štete na breskvama i nektarinama 

Na području Hercegovine proteklih godina zabilježene su velike 

štete na breskvama i nektarinama od strane rutave bube. Kod pojedinih 

sorti breskve urod je potpuno izostao. Osim na breskvi i nektarini, 

štete su zabilježene i na jagodama koje se uzgajaju na otvorenom. 

VARB klopke rješavaju problem 

Unazad nekoliko godina na tržištu u Bosni i Hercegovini nalaze 

se klopke mađarskog proizvođača Csalomon koje uveliko pomažu u 

rješavanju mnogih problema u zaštiti bilja. Među većim brojem lovki 

nalaze se i lovke oznake VARB koje služe za suzbijanje rutave bube . 

Klopke su jednostavne za postavljanje a s druge strane vrlo učinkovite. 

Lovke se vješaju na stabla u nasadu i povremeno prazne. Svakih 

dvadesetak dana mijenja se mamac. 

21

22 

Marija Kranjčević, dipl. ing. 

Smatra se da je grejp ili grejpfrut 

(Citrus decumana L.= 

Citrus x paradisi Macf.) hibrid 

pomela (C. maxima) i gorke naranče 

(C. aurantium) koji je nastao 

posve slučajno. Radi se o otpornom 

zimzelenom drvetu čiji plodovi 

mogu biti teški i do 0,5 kg, a najbolje 

uspijeva u tropskom i supstropskom 

području. Najviše se uzgaja 

u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), 

osobito na Floridi i u Teksasu. 

Dvije osnovne sorte grejpa su 

žuti i crveni, a iz njih su se razvile 

brojne druge koje se razlikuju veličinom, 

oblikom, bojom kore i pulpe 

(unutarnjeg sočnog dijela), okusom, 

aromom. U 100 grama ploda 

ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a 89 

% ploda čini voda. Tu su još vitamini 

B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, 

minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, 

magnezij itd. Zbog svog diuretičkog 

djelovanja, grejp blagotvorno djeluje 

na probleme sa zadržavanjem 

vode u organizmu, tegobe s jetrom 

i bubrezima. 

Grejp za mršavljenje 

Sedamdesetih godina u SAD-u 

je bila osobito popularna grejp dijeta 

koja se poslije proširila širom 

svijeta. Podrazumijevala je jedenje 

pola grejpa ili čaše svježe iscijeđena 

soka grejpa uz svaki obrok, čime 

se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg. 

Objašnjenje je da grejp, uz to što 

sadrži malo kalorija, snižava razinu 

inzulina u krvi i smanjuje osjećaj 

gladi. Istraživanjima je također 

ustanovljeno da pektin iz grejpa 

snižava razinu kolesterola u krvi. 

Pri provedbi terapije i uzimanju 

veće količine grejpa dulje vrijeme 

važno je znati da furanokumarini 

iz soka ulaze u interakcije s nekim 

lijekovima, odnosno da grejp koči 

jetreni enzim odgovoran za metaboliziranje 

velikog broja lijekova. 

To može uzrokovati povišenje razine 

lijeka u tijelu i dovesti do brojnih 

nuspojava. Zato grejp ne treba 

uzimati ako se piju lijekovi protiv 

masnoće, povišenog krvnog tlaka, 

za regulaciju srčanog ritma, protiv 

alergije, sedativi, antidepresivi, 

imunosupresivi (kod autoimunih 

bolesti) itd., o čemu se treba posa- 

U Sjemenarninim Agrocebtrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama 

možete nabaviti kontejnirane sadnice grejpfruta ali i drugih 

agruma, te namjenska gnojiva za agrume. 

Grejp za mršavljenje i 

smanjenje kolesterola 

Grejp je voće iz roda citrusa specifično gorkasta okusa, a zbog kemijskog 

sastava i malo kalorija s pravom se preporučuje za smanjenje tjelesne 

težine i kod povećanih masnoća u krvi. Ekstrakt iz koštica ploda odlično 

je sredstvo kod infekcija prouzročenih različitim mikroorganizmima i 

zaštitni kompleks kod oslabljena imuniteta. 

vjetovati s liječnikom ili farmaceutom. 

Druge primjena grejpa 

Grejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz 

cvjetova se pripravlja tonik za srce, 

a iz listova, koji imaju antibiotska 

svojstva, pripravci za liječenje 

problematične kože vlasišta. Kora 

ploda služi za dobivanje eteričnog 

ulja koje se koristi za osvježenje 

prostora, inhalacije, kupke i masaže. 

Otpaci ploda iz prehrambene 

i farmaceutske industrije koriste 

se za stočnu hranu. Zahvaljujući 

liječniku imunologu dr. Jacobu Harichu, 

koriste se i koštice grejpa. On 

je posve slučajno uočio da koštice 

grejpa na gnojištu ne trunu pa ga 

je zaintrigiralo koji je tome razlog. 

Uslijedila su brojna znanstvena 

istraživanja kojima je ustanovljeno 

da se u košticama nalaze tvari 

koje sprječavaju rast oko 800 vrsta 

bakterija i virusa te oko 100 vrsta 

gljivica, pri čemu se ne uništava 

prijateljska bakterijska flora u crijevima. 

Tinktura od koštica može 

se pripremiti tako da se 5-6 žlica 

suhih, zgnječenih koštica prelije s 

2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro 

zatvori, uz povremeno protresanje. 

Nakon 2-3 tjedna tekućina se ocijedi 

i spremi u tamnu bočicu. Koristi 

se uvijek u razrijeđenu obliku. 

20-30 kapi doda se u čašu vode i 

koristi za grgljanje kod upale grla 

ili za ispiranje i tamponiranje kod 

gljivičnih bolesti. 

U kućanstvu se tinktura može 

koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo 

za čišćenje raznih površina i 

predmeta. Na tržištu postoje i go- 

tovi pripravci (Citrosept, Citrofit i 

sl.), standardizirani na određenu 

količinu bioflavonoida kao aktivne 

tvari i primjenjuju se prema uputi 

kod prehlade, gripe, hunjavice, gr- 

lobolje, upala usne šupljine i zubnog 

mesa, akni, gljivičnih bolesti 

stopala itd. Oprez je potreban kod 

osoba alergičnih na plodove citrusa. 

(Preneseno iz Gospodarskog lista) 


Pojava i liječenje kloroze 

Kloroza ili žućenje 

listova nastaje uslijed 

nedostatka željeza u 

tlu, a koje ima važnu 

ulogu u čitavom nizu 

fizioloških procesa u 

biljci. Prvi simptomi 

nedostatka željeza 

primjećuju se na 

najmlađem ili vršnom 

lišću mladica. Kloroza 

se može uspješno liječiti 

unošenjem u tlo zelene 

galice ili helata željeza 

Dado Marić, dipl. ing. 

Vrlo česta pojava koja prouzročuje 

žućenje listova tzv. 

kloroza najčešće se javlja 

u proljeće na početku vegetacije. 

Nedostatak željeza je vrlo nepredvidljiv 

fiziološki poremećaj koji se 

najčešće pojavi iznenada (u nekoliko 

dana) u nasadima gdje ga ranije 

nije bilo, a isto tako je moguće da 

kloroza tu i brzo nestane. Željezo 

se u svim biljkama nalazi u manjim 

količinama kao mikroelement, ali 

ima važnu ulogu u čitavom nizu fizioloških 

procesa. Količina željeza 

u tlu je uvijek zadovoljavajuća za 

biljne potrebe, ali vrlo mali dio je 

u otopini tla, jer je željezo uvijek 

vezano za druge kemijske spojeve. 

Biljka ga može samo usvajati u 

obliku željeznih (Fe) iona ili helata. 

Željezo je prisutno u svim biljnim 

dijelovima, a ponajviše ga ima u 

vršnom lišću mladica koje intenzivno 

rastu. Smatraju ga jednim 

od glavnih odgovornih elemenata 

u procesu fotosinteze. Treba istaknuti 

da željezo općenito utječe 

na povećanje otpornosti biljke na 

sušu i niske temperature kao i prema 

bolestima i štetnicima.. Kloroza 

se najčešće pojavljuje na vapnenim 

tlima (kao u Hercegovini), zatim na 

težim nepropusnim tlima, kao i u 

godinama koje se izrazito sušne. 


Simptomi na pojedinim 

kulturama 

Zbog pojave kloroze koja prouzročuje 

žućenje listova, potrebno je 

pravodobno osigurati kontinuirano 

pritjecanje željeza u voćke i druge 

kulture. U slučaju nedovoljne prehrane 

željezom pojavljuju se tipični 

simptomi nedostatka željeza – kloroza 

(žutica) na listovima. Najprije 

se nedostatak uoči na najmlađem 

ili vršnom lišću mladica. Listovi i 

mladice mijenjaju boju, najprije u 

svjetlozelenu, a zatim u žutu. Listovi 

su slabije razvijeni, ostaju sićušni 

(usporen rast), a što je karakteristično 

je to da samo nervatura lista 

(lisne žile) ostaju zelene, a ostali 

dio lista požuti. Još jedno svojstvo 

kloroze je to da žućenje listova uvijek 

počinje iz vršnog dijela mladica 

i postupno se spušta prema donjem 

dijelu, pa u najgorem slučaju cijela 

biljka poprimi simptome (požuti). 

Inače, željezo je slabo pokretljivo 

u biljci i sporije se prenosi u organe 

gdje je najpotrebnije, stoga se 

žutica pojavi najprije na vrhovima 

mladica i listova. U vinogradima 

kod nas česta je pojava kloroze, 

uslijed čega dolazi do sušenja listova 

(nekroza), odnosno ako se 

ne poduzmu adekvatne mjere, trsovi 

mogu propadati. Kod vinove 

loze znakovi nedostatka željeza se 

javljaju neravnomjerno, tj. žućenje 

se iznenada primijeti samo na pojedinim 

trsovima, dok su susjedni 

normalno razvijeni. Zatim, kloroza 

se još često javlja na agrumima, 

većina koštičavih voćaka (breskva, 

marelica, šljiva…), kao i na jabuci 

i kruški. Isto tako i aktinidija je 

osjetljiva na pomanjkanje željeza 

osobito u početku vegetacije gdje 

se pojavljuje žućenje listova. Sezonsko 

cvijeće u posudama često 

podliježe klorozi, kao i travnjaci 

i ukrasni grmovi, pa je stoga neophodno 

poduzeti odgovarajuće 

mjere. 

Liječenje kloroze 

Tamo gdje se pojavi kloroza kao 

fiziološka bolest treba preventivno 

i izravno djelovati, s ciljem umanjenja 

eventualnih šteta. Preporuča se 

gnojidba željeznim sulfatom „zelenom 

galicom“, zatim helati željeza, 

kao npr. Sequestren Fe 138 SG i 

Florgen 6. Nakon primjene učinci 

23 

se primjećuju već za nekoliko dana, 

s tim da se listovi zelene, poboljšava 

se cvatnja i boja cvjetova. Zelena 

galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod 

voćaka u ovisnosti od starosti nasada, 

a Sequestren i Florgen 6 od 50 

– 150 g po stablu. Kod agruma doza 

je od 5 – 10 g željeza rastvoreno u 

litri vode. Za koštičavo voće 4 – 6 

g/l vode. Za kiwi u dva navrata godišnje 

u dozi od 2 g/l vode. Jabuka 

i kruška, 2-3 puta godišnje u dozi 

2 – 3 g/l vode. Vinova loza 10 – 50 

g po trsu. Za sve povrtne kulture 2 

g u 3 – 4 litra vode/m2 . Za travnjake 

3 – 4 litre vode po m2 u dozi od 

1 g. Obaviti 3 – 4 primjene godišnje 

u razmaku od tjedan dana. Željezo 

se može primijeniti i izravno uz 

obvezno zalijevanje kasnije. Željezni 

helati (Sequestren i Florgen 6) 

su postojani u tlu za pH vrijednost 

između 4 i 9. Gnojidba željezom 

može se primjenjivati od ožujka do 

rujna mjeseca.

24 

Suzbijanje monilije na 

koštičavim voćkama 

Monilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, 

marelicu. Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od 

ove bolesti, može potpuno izostati urod. 

Ivica Doko, dipl. ing. 

Sušenje mladica manifestira 

se u cvatnji i odmah iza cvatnje. 

Mladica procvate, ali tada 

veći ili manji broj cvjetova počinje 

naglo smeđiti, sušiti se i propadati. 

Mladica se osuši. Mnogi ljudi ne 

znajući za uzrok svode to na hladnoću 

ili mraz. Međutim, ako se radi 

o mrazu, onda se suše svi cvjetovi 

jedne voćke, a u ovom slučaju se 

suše samo cvjetovi na pojedinim 

mladicama. Broj tako osušenih 

mladica s cvjetovima može na stablu 

biti velik, pa čitava voćka ima 

žalostan izgled jer je zahvaćena u 

punoj cvatnji. Roda naravno nema. 

Najkritičnije je upravo razdoblje 

cvatnje kada je kišovito i prohladno 

vrijeme s velikom količinom 

vlage. Kada voćka prođe fazu cvatnje 

i plodovi malo narastu, nema 

Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo 

nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan 

za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih 

stabala. 

više mogućnosti prodora gljive u 

mladicu. 

Ako su suhi i povoljni uvjeti u 

vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze 

i te godine nema sušenja mladica. 

No, u slučaju uzastopnog ponavljanja 

kišovitog vremena više 

godina u vrijeme cvatnje, stradaju 

mladice, javlja se smolotok i voćka 

polagano slabi i suši se. To se najčešće 

događa kod breskve, marelice i 

višnje, a daleko slabije je izraženo 

kod trešnje i šljive. 

Zaštita 

Prvi dio zaštite se odnosi isključivo 

na preventivne mjere suzbijanja, 

budući da bolest nije lako suzbiti, 

posebno ne u kišnim uvjetima 

i još k tome pogoditi pravu potfenofazu 

cvatnje prilikom tretiranja. 

Dakle, potrebno je odstraniti sve 

suhe i polusuhe grančice s koštičavih 

voćaka. Čak i deblje grane. 

Odstraniti i do 20 cm ispod suhog 

dijela jer gljiva ide dosta duboko 

u drvo. Koštičave voćke se mogu 

rezati u vegetaciji, tako da ne bi to 

trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, 

već za ljetnu. 

Dalje, obavezno se moraju skinuti 

i spaliti ili zakopati svi mumificirani 

plodovi ostali na drvetu. 

Također ispod voćaka bi bilo dobro 

počistiti teren od mogućih ostataka 

voća. I ono najvažnije, prskanje u 

punoj cvatnji s organskim fungicidima: 

Signum, Chorus i dr. pripravci. 


CVATNJA VINOVE 

LOZE - prskati ili ne! 

Nino Rotim, dipl. ing. 

U 

seoskom žargonu Hercegovine 

i dan danas često 

možemo čuti uzrečicu „Za 

cvatnje ni ptica ne smije proletiti 

vinogradom“ ili „U cvatnji nemoj ni 

gledat u vinograd“. A kako je svaka 

seoska tvrdnja ujedno misaona te 

na kraju i teorijski potkrijepljena 

takav je slučaj i s cvatnjom vinove 

loze. Naime, stariji su vinogradari 

dobro znali kako zbog velike osjetljivosti 

vinove loze, u ovoj fazi (u 

cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehničke 

mjere i proljetne radove 

(zalamanje lastara, prihranjivanje, 

zalijevanje i sl.) jer time samo možemo 

negativno djelovati na tijek 

oprašivanja i oplodnje vinove loze. 

Osim toga, svima nam je poznato 

kako nagla zahlađenja i obilne 

kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno 

djeluju na oplodnju vinove loze. 

Posebice su opasni kasni proljetni 

mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu 

štetu cvijetu i tako izravno 

utjecati na smanjenje uroda 

grožđa. 


Trajanje cvatnje 

Trajanje cvatnje ovisit će o više 

čimbenika, te se slobodno može 

ustvrditi kako ona varira ovisno od 

vinograda do vinograda. Uostalom 

to je razumljivo, jer se vinova loza 

uzgaja u različitim proizvodnim 

područjima i s različitim sastavom 

sortimenta. Međutim, znakovito je 

kako jedan cvijet cvate tri do četiri 

dana, jedan grozd (cvat) pet do deset 

dana, jedan trs od osam do dvanaest 

dana i na koncu jedan vinograd 

od dvanaest do dvadeset dana. A 

cvatnja počinje odvajanjem latica 

na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao 

kod većine drugih biljaka. Vrhovi 

latica savijaju se prema gore u obliku 

zvjezdice, prašnici se izravnaju 

i izbace kapicu. Potom dolazi do 

oslobađanja peludnih zrnca koje 

se dalje posredstvom vjetra i kukaca 

raznose širom po vinogradu. 

Nakon što dođe do oprašivanja i 

oplodnje, iz plodnice će se razviti 

bobica, a njuška i vrat tučka osuše 

se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje 

tamni ožiljak u obliku točkice. Spomenimo 

još i kako cvjetanje počinje 

kada dnevne temperature prijeđu 15 

stupnjeva C, dok je optimalna temperatura 

za nesmetano oprašivanje 

i oplodnju negdje između 25 i 30 

stupnjeva C. Međutim, za to je osim 

povoljne temperature neophodna i 

umjerena vlažnost. Drugim riječima, 

suho i vjetrovito vrijeme negativno 

se odražava na oplodnju vinove 

loze, a što je slučaj i s kišom te 

naglim zahlađenjima. Ali, svi cvjetovi 

u grozdu neće se oploditi te će 

od njih 150 do 1000, koliko ih može 

biti prisutno u jednom cvatu, otpasti 

oko 50 posto. Zbog te „prirodne 

selekcije“ na kraju će se u jednom 

grozdu razviti od 100 do 700 bobica. 

Prskanje s folijarnim gnojivima na 

osnovi bora 

Neke sorte vinove loze uvijek 

imaju lošu oplodnju. Primjerice, u 

Hercegovini je to slučaj sa sortom 

Blatina koji ima ženski cvijet pa 

joj treba dobar oprašivač. Kod drugih 

sorti kao problem 

slabe oplodnje često 

je nedostatak bora. 

Kako bi se to izbje- 

25 

Od cvatnje vinove 

loze u velikoj mjeri 

ovisi i krajnji urod, 

odnosno, prinos 

grožđa u vinogradima. 

Stoga je cvatnja 

jedna od najvažnijih 

fenofaza u intenzivnoj 

vinogradarskoj 

proizvodnji. 

glo, vinovu lozu treba prskati pred 

cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi 

bora. Preporučamo korištenje gnojiva 

pod nazivom BORFAST, gnojivo 

koje možete miješati s kemijskim 

pripravcima. 

Zaštita vinograda u 

cvatnji-opravdano ili ne? 

Tu postoje oprečna mišljenja. Naime, 

pojedini vinogradari za trajanja 

cvatnje ni za živu glavu ne ulaze u 

svoje nasade, dok drugi u uvjetima 

moguće pojave bolesti ipak radije 

lozu i zaštite. A što je ispravnije, 

teško je sa 100 postotnom sigurnošću 

reći. Zbog svega toga vinograd 

treba tretirati neposredno pred 

cvatnju nekim od dostupnih sistemičnih 

fungicida, a sve kako bi loza 

što duže vremena bila zaštićena 

od pojave biljnih bolesti. S druge 

strane, ukoliko vinovu lozu nismo 

adekvatno zaštitili puno je poželjnije 

tretirati vinograd i za trajanja 

cvatnje, nego pustiti da ga napadne 

i u njega „se nastani“ bolest. Time 

ćemo, istina, izgubiti dio uroda, ali 

će nam na koncu preostalo grožđe 

biti zdravo, što je uostalom i cilj vinogradarske 

proizvodnje. 

Na kraju spomenimo kako najveći 

dio kultivara plemenite loze ima 

dvospolan cvijet, premda se javljaju 

i kultivari s funkcionalno ženskim 

tipom cvjeta (zakržljali su im prašnici), 

kao što je to slučaj s Blatinom 

crnom. Zbog toga se u vinogradima 

pored navedenih sorti vinove loze 

uvijek sade i odgovarajuće količine 

(15-20 posto) pratećih sorata (kambuše, 

trnjka, vranca i dr.), a sve radi 

što bolje i sigurnije oplodnje. Ipak 

bez brige-većina kultivara europske 

vinove loze ima normalno razvijen 

dvospolan cvijet s tučkom i prašnicima 

što znači da će bez poteškoća 

redovito doći do oplodnje i formiranja 

bobica grozda.

26 

Nova pakiranja 

hercegovačkih rakija 

Posljednjih godina zbog prezasićenosti tržišta, a zahvaljujući domišljatosti vinogradara, na području 

Hercegovine počele su se pojavljivati zanimljive boce s grožđem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste 

i dozrijeva u boci u kojoj će poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na 

našem tržištu, kao što je to svojedobno bio slučaj s bocama u kojima je dozrijevala kruška Viljamovka. 

Velimir Lasić, dipl. ing. 

Kako je naše tržište zasićeno 

raznoraznim poljoprivrednim 

proizvodima, tako je i 

njihova prodaja bitno ograničena. 

To se prije svega odnosi na sve veću 

nelojalnu konkurenciju u kojoj se, 

zahvaljujući fenomenu dampinških 

cijena, mali proizvođači ne 

mogu izboriti za svoje mjesto na 

tržištu. Drugim riječima, globalizacija 

čini svoje, pa tako i u oblasti 

vinogradarstva i vinarstva „veliki 

jedu one malene“. Međutim, s malo 

domišljatosti ipak se može naći 

svoje mjesto na tržištu. Pri tomu 

sami vinari trebaju učiniti prvi 

korak. Najbolji primjer jesu proizvođači 

koji su ove godine obogatili 

svoj asortiman novim proizvodom. 

Naime, radi se o ukrasnoj boci u 

kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju 

se naknadno ulijeva rakija koja 

će odležavanjem preuzeti aromu 

grozda. Genijalno! 

Postupak pripreme rakije 

Cvatnja vinove loze ovisi o više 

čimbenika i varira ovisno od vinograda 

do vinograda. Ali, možemo 

ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri 

do četiri dana, jedan grozd (cvat) 

pet do deset dana, jedan trs od 

osam do dvanaest dana i na koncu 

jedan vinograd od dvanaest do 

dvadeset dana. Nakon obavljene 

oplodnje i obrazovanja bobica cvat 

postaje grozd. Upravo tada, što pažljivije, 

pomno odabrane grozdove 

ubacujemo u unutrašnjost ukrasnih 

boca. Potom boce pričvrstimo 

na primjereno mjesto na trsu. 

Za pričvršćivanje se obično koristi 

savitljiva žica s plastičnom izolacijom 

jer bolje drži bocu i malo korodira. 

Boce se mogu pričvrstiti i gumenim 

trakama ili odgovarajućim 

uzicama, s tim da spomenuti materijal 

za pričvršćivanje treba biti 

otporan na vremenske prilike i ultraljubičasto 

zračenje. To je i razumljivo 

s obzirom na činjenicu kako 

grožđe dozrijeva za velikih ljetnih 

vrućina zbog čega postavljene boce 

povremeno treba kontrolirati jesu 

li dobro učvršćene. Dobro bi bilo 

ukoliko bi se boce mogle učvrstiti 

na žičanu konstrukciju naslona jer 

bi time neznatno opteretile sam trs. 

Ukoliko se u blizini postavljenih 

boca nalaze i drugi grozdovi, njih 

treba odstraniti, kako ne bi narušavali 

te ometali razvoj i dozrijevanje 

grozda umetnutog u unutrašnjost 

Sjemenarnini Agrocentri 

u Mostaru, Širokom 

Brijegu i Grudama 

u ponudi imaju veliki 

izbor boca, različitih 

oblika i zapremina, 

koje možete koristiti za 

„uzgoj grožđa u boci“. 

postavljene ukrasne boce. Kada je 

grozd dozorio, peteljku odrežemo 

te bocu pažljivo skinemo s trsa. 

Nakon toga bocu s vanjske i unutarnje 

strane operemo mlazom 

hladne vode. U tu svrhu eventualno 

se možemo poslužiti uskom 

četkom za pranje boca ali samo 

uz maksimalnu opreznost, a sve 

kako ne bi došlo do nagnječenja i 

oštećenja bobica grozda. Na koncu 

bocu okrenemo kako bi se voda iz 

njezine unutrašnjosti ocijedila. U, 

na taj način pripremljenu i osušenu 

bocu s grozdom, ulijevamo rakiju 

te je dobro zatvorimo (začepimo). 

Boce se potom spremaju u podrum, 

u trajanju od nekoliko mjeseci, a 

sve kako bi rakija preuzela aromu 

grozda. Nakon nekoliko posluživanja, 

kada boca bude potrošena do 

kraja, ponovno je punimo rakijom 

što možemo činiti i nekoliko puta. 

Kako danas na tržištu imamo niz 

zanimljivih oblika i veličina boca 

tako možemo, u vlastitom aranžmanu, 

napraviti zanimljivu kolekciju 

prigodnih darova. Oni malo 

marljiviji i maštovitiji mogu napraviti 

zanimljivu ponudu turistima 

jer je boca pripremljena na ovakav 

način svojevrstan unikatni rad. A 

takve proizvode s autohtonim hercegovačkim 

predznakom, u ovom 

slučaju grožđem, turisti uglavnom 

i rado nabavljaju! 


Radovi u pčelinjaku 


Velimir Lasić, dipl. ing. 

Početkom proljeća, nakon 

nekoliko zimskih mjeseci, 

počinju intenzivniji radovi u 

pčelinjacima. U to vrijeme počinje 

i cvatnja voćaka pa se pčele raduju 

svakom toplom i sunčanom danu 

prigodom izleta u probuđenu prirodu 

privučene sa sve više rascvjetalog 

bilja, koje nudi obilje peludi i 

prve kapi nektara. 

Prvi radovi koji se provode u 

pčelinjaku početkom proljeća su 

postavljanje higijenskih pojila, na 

koje se pčele trebaju priviknuti i 

dolaziti tijekom cijele sezone ako 

u njemu bude stalno dovoljno čiste 

vode. U proljeće, kad nema nektarske 

paše, pčelama je voda potrebna 

za razvoj sve obimnijeg legla, a 

tijekom ljetnih vrućina i radi održavanja 

mikroklimatskih uvjeta u 

košnici. Utvrđeno je da jedna jaka 

pčelinja zajednica tijekom aktivne 

sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode 

dnevno, a to ovisi o količini legla, 

temperaturi zraka i dotoku svježeg 

nektara u košnicu. Da bi se donijelo 

0,5 l vode, potrebno je da 3.000 

pčela napravi po 10 letova. 

Ako je moguće pčelama bi trebali 

onemogućiti posjećivanje 

mjesta s ustajalom i onečišćenom 

vodom jer preko takve vode se 

mogu prenijeti uzročnici zaraznih 

bolesti npr. nozemoze ili američke 

gnjiloće. Zbog toga je potrebno 

tijekom cijele sezone od početka 

izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, 

pčelinjim zajednicama osigurati 

čistu vodu, postavljenjem pojilica. 

Postoji više tipova pojilica. U 

praksi su se najboljima pokazale 

one pojilice gdje pčele dolaze po 

vodu s donje strane jer je na taj 

način pčelama onemogućeno da 

ostave svoj izmet na pojilici tako da 

je takva pojilica uvijek čista. Treba 

izbjegavati razne daske, stiropore 

i slične naprave jer takva mjesta 

mogu samo škoditi, a nikako ne 

mogu biti korisna. Kad se jednom 

pčele naviknu na pojilice nikako 


ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati 

pojilice čistom vodom 

jer ako nema vode samo kratko 

vrijeme, imat ćemo velikih problema 

ponovno navikavati pčele na to 

mjesto s vodom. 

Dolaskom na pčelinjak prvi je 

posao u bilo koje doba dana i bilo 

koje doba godine baciti pogled 

na leta košnica. Po izletu pčela iz 

košnica i njihovom ponašanju na 

letu i bez otvaranja košnice može 

27 

se ocijeniti što se u svakoj košnici 

zbiva i lako se mogu uočiti one 

košnice s problemima. Tako po 

znatno manjem unosu peludi u odnosu 

na ostale pčelce, prepoznajemo 

i pronalazimo bezmatke. Onaj 

pčelar, koji je svoje pčele uzimio s 

mladim maticama, imat će daleko 

manje posla i neugodnih iznenađenja 

od pčelara koji je svoje pčele 

uzimio s maticama razne i nepoznate 

starosti. 

Prvi pregledi pčelinjih zajednica 

su obično kratki, brzi i bez suvišnih 

intervencija. Utvrđujemo konačan 

broj gubitaka i njihove uzroke te 

otkrivamo sumnjive i slabe zajednice, 

koje ćemo naknadno spajati 

s jačim zajednicama. Nikada ne 

spajamo dvije slabe zajednice, jer 

od njih najčešće opet postaje slaba 

zajednica. 

U snažnoj pčelinjoj zajednici, a 

ovisno o vremenskim prilikama, 

dotoku nektara i peludi, u gornjem 

nastavku ima cca 6-8 okvira poklopljenog 

legla, a i puno mladih 

pčela. Iako u gornjem nastavku 

nema više slobodnog mjesta za 

polaganje jaja, matice nerado silaze 

u donji nastavak, jer je u donjem 

nastavku nešto hladnije. Da 

pčelinja zajednica ne bi zaostajala 

u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu 

mjesta gornjeg i donjeg nastavaka. 

Ovo se radi kada vrijeme 

bude toplo i kada je dotok peludi 

i nektara redovit, kako bi pčele 

mogle što prije pokriti sada gornji, 

prazniji nastavak, u koji, sada iz 

donjeg nastavka prelazi matica i 

tamo nastavlja s polaganjem jaja. 

Nakon 15-18 dana nastavak će biti 

pun legla i tada treba napraviti 

drugu zamjenu visine nastavaka. 

Kod zamjene mjesta nastavaka 

koristimo instinkt matice da polaže 

jaja u gornjem nastavku, jer je 

tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno 

prenose hranu iz donjeg 

u gornji nastavak, kako bi hrana 

bila što bliže otvorenom leglu, oko 

kojeg stvaraju vijence s medom. 

Na taj način stimulira se pčelinju 

zajednicu na brzi razvoj s postojećom 

hranom u košnici. U ovakvom 

slučaju pčelar ne mora skidati poklopce 

na medu i ne mora stimulativno 

prihranjivati, što na pčelinjacima 

s većim brojem košnica 

zahtijeva puno rada i vremena. Da 

bi se zajednica mogla nesmetano 

razvijati i da ne bi pala u rojevno 

stanje, prije početka glavne paše 

treba dodati i treći nastavak.

® Reg.Trademark of Société des Produits Nestlé S.A. 

Anti-age 

revolucija. 

Dokazano potiče pozornost i 

mentalnu sposobnost 

Dugotrajna 

aktivnost. 

Pomaže vašem psu da dulje 

ostane aktivan. 

Novi PRO PLAN Senior: znač ajno revolucionarno otkricć e 

u znanosti prehrane starijih pasa. Upoznajte se sa je dinstvenom 

formulom koja ne samo da pomaže fi zičko zdravlje 

vašeg psa starijeg od 7 godina i više, nego ujedno dokazano 

poboljšava njegovu mentalnu saposobnost. Održite Vašeg 

psa mentalno sposobnim i aktivnijim no ikad. 

Zajedno, predani poticanju njegove mentalne 

sposobnosti i opće dobrobiti.

Moja predanost malim 

psima poËinje s mojim 

malim ljubimcem 

GUILAINE, 

PRO PLAN NUTRICIONIST 

S JORKŠIRSKIM TERIJEROM, DAISY 

NOVI PRO PLAN ® 

ASORTIMAN ZA MALE I 

MINI PASMINE PASA 

Kao i Vi, Purina nutricionisti i veterinari 

su strastveni vlasnici 

pasa. Iz tog razloga su više od 

80 godina predani otkrivanju nutritivnih 

inovacija koje imaju pozitivan 

efekt na zdravlje Vašeg 

psa - tako je i naš PRO PLAN 

SMALL & MINI ASORTIMAN 

specijalno formuliran da podrži 

posebne potrebe Vaših malih 

pasa. 

VISOKA NUTRITIVNA 

VRIJEDNOST 

Visoka koncentracija 

hranjivih tvari koja 

podržava brz metabolizam 

malih pasmina. 

MALE GRANULE 

Male i hrskave granule 

koje pomažu lakše 

žvakanje malih pasa. 

NJEGA ZUBI 

Dokazano smanjuje 

nakupljanje kamenca 

za 40%

30 

Zanimljivosti Nagradna 

Ljekoviti celer 

Da celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i 

činjenica da jača živce, potiče probavu i odvajanje 

neprobavljivih tvari, jača potenciju i štiti 

od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini 

već dugo preporučuje za snižavanje krvnog 

tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih preporuka. 

U jednoj je studiji kod pokusnih životinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom 

celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje 

tek četiri stabljike celera izazvalo je isti učinak i kod ljudi. 

Uzgoj magnolije 

U staroj se američkoj farmakologiji među 

ostalim drogama spominje kora magnolije. 

Brojnim analizama (prva obavljena 1806.) je 

ustanovljeno da kora gotovo svih američkih 

vrsta magnolija sadržava hlapljivo ulje, gorke 

smole i kristaličnu supstanciju magnolin. Sve te komponente zajedno 

djeluju osobito protiv groznice. Prva američka vrsta unesena na europski 

kontinent, točnije u Francusku, bila je M. grandiflora. Znanje ondašnjih 

vrtlara smjestiše je u staklenik, u uvjete visoke temperature zraka i 

visoke vlage. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi, uspjela 

je doći na otvoreno. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku, ili ? 

Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu 

Jedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visinu do 8 metara. 

Vlati nerazgranate, debele 2-7 cm, često 

žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su dugački 

50 do 200 cm i široki 4-10 cm. Plodovi 

koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su duguljasta 

zrna. Šećerna trska se uzgaja posvuda 

u tropskom području. Šećerna trska daje 

preko polovine svjetske proizvodnje šećera. Šećer se sakuplja iz srčiki 

stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. Polja se prije berbe često spale 

da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva. 

Iz iscijeđena soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizacijom 

bijeli kristalni šećer. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se 

za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim 

se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš. 

Guava – iznimno ljekovita biljka 

Preciznije, 100 grama guave ima dva puta 

više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu 

kože, nego velika naranča. Taj vitamin, naime, 

ključan je u proizvodnji kolagena (170 mg prema 

83), što zadovoljava dnevne tjelesne potrebe. 

Žene koje jedu mnogo namirnica bogatih 

vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija 

koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40 do 74 godine. 

Osim toga, dobivate i dodatnu obranu od bakterija. Guava, naime, 

sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka, 

prema istraživanju mikrobiologa u Bangladešu. Zajednička studija američkih 

i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjednaku 

antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “supernamirnica”, 

npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu 

zdravih tvari). Guava je apsolutni rekorder po udjelu likopena, antioksidansa 

koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje 

druge biljke – čak i uz redovno spominjanu rajčicu i lubenicu. Ne samo 

to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63 posto više nego 

banana srednje veličine. I količinom vlakana tuče većinu konkurencije: 

zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama. 

Autor: 

Mariofil 

Soldo 

Uzvik pri 

skoku 

Plesni ili 

bračni ... 

Otok u 

Kvarneru 

Stara mjera 

za obujam 

Uvući se 

... kožu 

Jamac 

Vera 

Svoboda 

Vitičasta 

zagrada 

Automobil 

za vožnju 

neravnim 

terenima 

Grad i luka 

u Grčkoj 

“Radna sposobnost” 

Pjevačica, Gabi 

Dio užeta 

koloturja 

Ornela 

Vištica 

Utjecajan 

čovjek 

Američki 

glumac 

Martinez 

Kotlovac 

(zubni ... ili 

žučni...) 

križaljka 

Kopati rov 

oko čega X 

Sorta ruža 

Austrija 

Dio čeone 

kosti iznad 

očne šupljine 

Iznemoglost 

Euripidova 

drama 

Korice za 

spise i crteže 

Lomljenje 

Grad i luka 

u Švedskoj 

Aljoša 

Asanović 

Književnik Zola 

Slavna crna 

manekenka 

Glazbenik 

Cooder 

Titula 

izmaelita 

Radionica 

soda-vode 

“Rabat” 

Kratki 

široki mač 

Američki 

glumac 

Spencer 

Naprtnjača, 

telećak 

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te 

ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža. 

Za sve informacije obratite se na 

broj telefona 039/700-000 ili na 

e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com

PHENIX 

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO 

FRUTTOORTO BIO 

PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU 

DOPUŠTENO U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI 

N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari 

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum 

e-mail: info@sjemenarna.com 

www.sjemenarna.com

PHENIX 

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO 

Gotovi 

insekticid za 

suzbijanje 

žohara, mrava, 

osa, stjenica, 

muha i komaraca 

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum 

e-mail: info@sjemenarna.com 

www.sjemenarna.com

Kadifica Tekuća gnojiva Žičnjaci-štetnici krumpira - Sjemenarna doo ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?