Glas kastavski 62 / prosinac 2012 - Grad Kastav

kastav.hr

Glas kastavski 62 / prosinac 2012 - Grad Kastav

prosinac 2012.

izvor pisane riječi grada kastva

prosinac 2012. — broj 62

1


izvor pisane riječi grada kastva

IMPRESUM

issn 1331-4106

izdaje

Grad Kastav

Zakona kastafskega 3

51215 Kastav

za izdavača

Ivica Lukanović

Godina xv.

Prosinac 2012.

Broj 62

Izlazi povremeno

urednica

Veljka Spinčić-Rajko

e-mail

glas.kastavski@gmail.com

dizajn

cipmann

lektura

cipmann

naslovnicu fotografirao

Branko Kukurin

fotografije

Dean Jurčić, Branko Kukurin,

Veljka Spinčić-Rajko,

Darko Trbović

naklada

4000 primjeraka

tisak

Grafika Helvetica d.o.o.

Poštarina plaćena

kod pošte 51215 Kastav

kazalo kazalo

4

pet pitanja za

dragicu stanić

U svoj rad unosim što je

moguće više svijesti o

vrijednostima zavičaja

24

kastavske šterne

26

grajani

6

novosti u održavanju

komunalnog standarda

7

provedeni postupci

javne nabave

Novi koncesionari

komunalnih usluga

30

promotori tehničkog

stvaralaštva

32

osnovna škola

33

dječji vrtić

8

vodoopskrba i

sanitarna odvodnja

Kastav postao veliko gradilište

35

mcdonald’s za putnike

36

jax

Novi brend uz 20 godina

poslovanja

38

tz grada kastva

Početkom godine

novi plan grada

10

bela nedeja

Tisuće posjetitelja na

kastavskim ulicama

i trgovima

40

klapa ‘kastav’

Srebrni na najprestižnijoj

svjetskoj zborskoj

manifestaciji

42

čast i priznanje

kastavskim vinarima

14

21. kastafsko

kulturno leto

18

čansonfest -

kastav 2012.

19

5. kastav

blues festival

20

z armunikun

va kastav

47

nives mladenić

48

samir barač

tenis klub kastav

49

ki challenge

21

damjan grbac

‘Giipuja’ kao diplomski rad

50

sdp

hns

hdz

hsu


PET kaSTaVSkIH PITaNJa za DRaGICU STaNIĆ, DoBITNICU NaGRaDE za ŽIVoTNo DJElo GRaDa kaSTVa

U svoj rad Unosim što je mogUće

više svijesti o vrijednosti zavičaja

Nagradu za životno djelo ove je godine Grad Kastav dodijelio

omiljenoj učiteljici kastavske OŠ Milan Brozović, Dragici (Zvjezdani)

Stanić. No, umjesto da nabrajamo sve njene projekte i zasluge

ostvarene kroz dugogodišnji rad u nastavi, izvannastavnim

aktivnostima i kulturnim projektima, mi smo s Dragicom Stanić

radije porazgovarali.

Ovogodišnja ste dobitnica najznačajnijeg gradskog priznanja,

Nagrade za životno djelo Grada Kastva. Iako Vam to nije prvo

priznanje – jer Vaš je životopis prepun nagrada, priznanja i

zahvala – koliko Vam znači ova Nagrada?

Osvrneš li se pred kraj radnog puta unatrag i vidiš neki jasan

trag ostvarenja koji si ostavio iza sebe, onda si zadovoljan. Još

si zadovoljniji kada to vide i vrednuju drugi. To mi je potvrda

da sam bila na pravom putu. Sretna sam da radim i živim baš u

kastavskoj školi u kojoj smo zajedno na istom radnom putu. Bez

sluha, suradnje, pomoći i podrške nema ni uspjeha pojedinca. Zahvalna

sam njima i mojoj obitelji, jer su me razumjeli. Sretna sam

da sam bila, i još uvijek sam, okružena nadarenim učenicima

Tri su velike ljubavi obilježile moj radni

i životni vijek: obitelj, moji učenici i

Kastav, a svi projekti i moj izvannastavni

rad usmjereni su na njegovanje dječjeg

stvaralaštva, poticanje istraživanja, s ciljem

očuvanja i njegovanja zavičajne baštine,

osobito čakavštine.

i roditeljima koji su me podržavali, a učenici su do sada ostvarili

cijeli niz međunarodnih i državnih priznanja na likovnim i

dramsko-scenskim smotrama i natječajima. Ti rezultati i sve aktivnosti

koje sam provodila s učenicima i za njih, doprinijeli su da

sam proglašena najuspješnijim prosvjetnim djelatnikom Primorsko-goranske

županije, a od Ministarstva znanosti, obrazovanja

i sporta primila sam priznanje za kvalitetan i kreativan rad, no,

tu je još cijeli niz priznanja, nagrada i zahvala.

zavičajne slikovnice

Nagrada Vam nije pripala samo zbog dugogišnjeg rada u školstvu,

već i zbog brojnih projekata na području društvenih i

kulturnih djelatnosti, prvenstveno povezanih s očuvanjem

kastavske baštine...

Tri su velike ljubavi obilježile moj radni i životni vijek: obitelj,

moji učenici i Kastav. Već u svome prvom poslu školskog računovođe,

radeći s djecom kroz učeničke zadruge, željela sam ostvariti

svoj prvi cilj – steći naobrazbu koja će mi omogućiti da se


Osvrneš li se pred kraj radnog puta unatrag i vidiš neki jasan trag

ostvarenja koji si ostavio iza sebe, onda si zadovoljan.


u potpunosti posvetim radu s djecom. Kada sam došla do toga

cilja, uz njega se postepeno razvijao i drugi – unositi u svoj rad

što više svijesti o vrijednosti zavičaja. Tako su se u mom životu

formirale dvije paralele: jedna koja je išla ka usvajanju metoda i

metodologija te strategija do najuspješnijih putova poučavanja i

njegovanja dječjega stvaralaštva i rasta u znanju, i druga koja je

u to nastojala unijeti istraživanje, njegovanje i razvijanje baštine,

osobito čakavštine. Svi projekti i moj izvannastavni rad usmjereni

su na njegovanje dječjeg stvaralaštva, alternativne metode i

oblike rada, uz poticanje dječjeg istraživanja, s ciljem očuvanja i

njegovanja zavičajne baštine s naglaskom na čakavski jezik. Od

1978. godine vodila sam Čakavsku grupu. Najprije recitacijama,

a potom različitim dramsko-scenskim kazivanjem prenosili smo

riječ o našem kraju i običajima. Kastavska škola i tekstovi o Kastavštini

na čakavštini poznati su diljem Hrvatske gdje su moji

učenici nastupali na državnim natjecanjima i smotrama Lidrano,

a za nastupe na državnoj razini odabrani smo čak četrnaest puta.

Voditelj sam i projekta ‘Zavičajna slikovnica’. Zajedno s još dvije

kolegice i učenicima do sada smo uz potporu Grada Kastva objavili

šest slikovnica. Član sam tima u projektu ‘Vodič kroz zavičaj’

kroz koji se s učenicima obrađuju zavičajne teme. Sniman je i

dokumentarni film ‘S druge strane žice’ u mom razredu, zajedno

s gospodinom Josipom Sušnjem, preživjelim zatočenikom logora

u Italiji, a bila sam uključena i u projekt ‘Gonars – preživjeli zatočenici

rata’. Svjedok sam da čakavština polako nestaje među

najmlađima te sam lani s učenicima počela raditi i na učenju i

obogaćivanju čakavskog jezika. Uz takav rad nastaje i ‘Čakavska

početnica’.

Spomenuli ste projekt Zavičajna slikovnica – malo je škola s

takvom nakladom, a još manje izdanja na čakavštini. Kako se

rodila ideja za taj projekt?

Počela sam sa slikovnicom ‘Legenda od Bradonji i Nogonji’ 2003.

godine uz rad s Čakavskom grupom. Tijekom školske godine znali

smo imati i do 19 nastupa, od školskih do onih po drugim gradovima.

Repertoar čakavskih djela i pjesama pisanih na kastavskoj

i liburnijskoj čakavštini bio je nedostatan u smislu da je prilagođen

mlađem školskom uzrastu kako bi ga dijete moglo razumjeti,

doživjeti i prenijeti kvalitetno publici. Osim toga, u radu

na nastavi iz prirode i društva nedostaje literature o poznavanju

zavičaja, pa su slikovnice korisno nastavno štivo.

ljubav prema čovjeku, prirodi i zavičaju

Koliko su učenici zainteresirani za sudjelovanje u takvim aktivnostima?

Kao i moje kolegice, i ja sam bila vesela i ugodno iznenađena

interesom, kreativnošću u stvaranju i brojem učenika koji su se

rado uključili u taj rad, s obzirom da su to uglavnom djeca čiji

materinji jezik nije čakavski. Ipak, na izradi razlikovnih rječnika

i čakavskom tekstu isticali su se čakavci.


Najprije recitacijama, a potom različitim dramsko-scenskim

kazivanjem prenosili smo riječ o našem kraju i običajima.


Imate dugogodišnji staž u obrazovanju. Često se spominje

kako su nastavnici podcijenjeni i nedovoljno plaćeni. Međutim,

primjeri poput vašeg pokazuju da unatoč nepravednom

društvenom položaju ima nastavnika koji taj posao rade svim

srcem. Što Vas motivira?

Volim dječju radoznalost, otvorenost za novo, čistoću i iskrenost.

Njihova razigranost, mašta, toplina i ljubav koju mi prenose kroz

savjestan rad, kao i rezultati koje postižu, daju mi snagu. Rado

odlazim u školu sve ove godine i uvijek činim sve kako bi nam svima

zajedno s učenicima bilo ljepše. Redovito se stručno usavršavam,

otvorena sam za nove spoznaje i s veseljem ih primjenjujem.

Rado prenosim znanja i iskustva u školi, na stručnim skupovima

gdje često ističem naše ‘ča’, našu bogatu kulturnu baštinu, specifičnosti

našega čovjeka i kraja s ciljem očuvanja identiteta. Osim

toga, kako ćeš razumjeti i cijeniti nekoga ili nešto, ako to nešto i

tog nekoga nisi bolje upoznao.

Svjesna sam važnosti odgoja i obrazovanja učenika za budućnost

i njih samih i društva u kojem će živjeti. Tužna sam što se

o toj važnosti puno govori, a malo se vrednuje. Da sam ovoliko

energije u radu, školovanju, dodatnom usavršavanju i vremenu

potrošila u nekom drugom zanimanju, sigurno bih materijalno

bila sigurnija. Kroz tih četrdeset godina rada u kastavskoj školi

izvršavala sam svoju obavezu savjesno i ponosna sam na mnoge

generacije svojih učenika. Trudila sam se da im od prvih slova pa

nadalje proširim znanje i utkam ljubav prema čovjeku, prirodi i

zavičaju koju i sama nosim.

i. š.

4 glas kastavski prosinac 2012.

5


NoVI NaTJEČaJ U okVIRU PRoJEkTa ‘zElENa ENERGIJa U MoM DoMU’

bUdUćnost U solarnoj energiji

Grad Kastav jedna je od 21 jedinice lokalne samouprave s područja

Primorsko-goranske županije koja se uključila u projekt Zelena

energija u mom domu, u sklopu kojeg Primorsko-goranska

županija u suradnji s općinama i gradovima sufinancira projekte

ugradnje ekološki prihvatljivih izvora energije u kućanstvima, što

provodi agencija REA Kvarner d.o.o.

Do 17. prosinca u tijeku je novi natječaj, a u okviru projekta

sufinancira se ugradnja solarnih kolektorskih sustava za grijanje

i pripremu potrošne tople vode, te sustava za grijanje i pripremu

potrošne tople vode na biomasu (sječku i pelete) u kućanstvima.

Troškovi opreme i ugradnje sustava u kućanstvima sufinancirat

će se u iznosu od 40 % nepovratnih sredstava, odnosno do maksimalnog

iznosa od 8 000 kn po kućanstvu, a planira se obuhvatiti

135 kućanstava. Pravo na sudjelovanje imaju fizičke osobe s

prebivalištem na području gradova i općina koje su uključene u

projekt, a među njima i iz grada Kastva.

Ako ste još uvijek u nedoumici, potražili smo nekoliko odgovora

iz prve ruke.

Jedan od korisnika novog sustava grijanja je i Ferenc Cservenák

iz Rubeša, koji je ugradnju solarnih kolektorskih sustava u svoj

dom financirao vlastitim sredstvima.

Ugradnju solarnih kolektorskih sustava započeo sam prošle godine

i nastavio ove, tako da je to sada završeno. Još mi preostaju

NoVoSTI U oDRŽaVaNJU koMUNalNoG STaNDaRDa

vlastiti pogon za održavanje groblja i javnih površina

Od rujna ove godine započeo je s radom Vlastiti pogon Grada

Kastva, koji je osnovan Odlukom Gradskog vijeća Grada Kastva

s ciljem preuzimanja dijela komunalnih poslova koje je do tada

obavljala tvrtka Bršjanovac d.o.o. Osnovan je kao jedinstvena

ustrojbena jedinica bez posebnih organizacijskih jedinica i nema

svojstvo pravne osobe. Vlastiti pogon zadužen je osigurati stalno

i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti – održavanja javnih

površina i održavanja groblja.

Ovdje održavanje javnih površina obuhvaća javne zelene površine,

pješačke i druge javne površine, dječja i druga igrališta,

odvodne kanale te dijelove javnih cesta kroz naselja, u slučaju

kad se ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

Održavanje groblja obuhvaća održavanje prostora za ispraćaj i

sahranu te ukop pokojnika, i vrši se redovito tijekom cijele godine.

Vlastitom pogonu povjereni su i poslovi upravljanja grobljem

– donošenje programa održavanja groblja, dodjela grobnih mjesta,

izrada plana rasporeda i korištenja grobnih mjesta, vođenje

grobnog očevidnika i registra umrlih osoba, utvrđivanje godišnje

grobne naknade i drugo.

neki sitni završni radovi, kao i dobivanje potrebnih odobrenja.

Planiram cijelu kuću grijati putem solarnog sustava. Iako sve što

sam ugradio još uvijek nije u stopostotnoj funkciji, smatram da

sam dobio ono što sam očekivao. Od sljedeće godine u funkciji će

u cijelosti biti i automatika, onda će sve biti gotovo. Mislim da će

sve biti u redu te smatram kako, ako ljeti ugrijem – do kraja siječnja

ne bih trebao koristiti nikakav energent osim sunca. Do sada

sam se grijao uz centralno podno grijanje na naftu. Očekujem da

će mi trebati maksimalno 5 godina da vratim uložena sredstva,

kaže Cservenák, koji je u ugradnju solarnih kolektorskih sustava

za grijanje i pripremu potrošne tople vode te sustava za grijanje i

pripremu potrošne tople vode uložio između 11 i 12 tisuća eura.

s. g.

Široke mogućnosti

primjene obnovljivih

izvora energije u

kućanstvima

U Vlastitom pogonu Grada Kastva trenutno je zaposleno pet

djelatnika – upravitelj pogona, administrativni referent i tri komunalna

radnika. Radi se o bivšim djelatnicima tvrtke Bršjanovac

d.o.o. Ukoliko tijekom godine dođe do povećanja obujma sezonskih

komunalnih poslova, moguće je zapošljavanje dodatnih

komunalnih radnika na određeno vrijeme. Sredstva za plaće djelatnika

i rad Vlastitog pogona osiguravaju se u proračunu Grada

Kastva.

v. spinčić-rajko

PRoVEDENI PoSTUPCI JaVNE NaBaVE

novi koncesionari komUnalnih UslUga

Nakon provedenih natječaja za javnu nabavu, grad Kastav odnedavno

ima nove koncesionare za dio komunalnih usluga.

Kao najpovoljniji ponuditelj za obavljanje komunalne djelatnosti

crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih

i crnih jama na području grada Kastva odabrana je tvrtka Univerzal

tehnika d.o.o. Matulji, a koncesija je dodjeljena na rok od

dvije godine.

Odabran je i koncesionar za obavljanje dimnjačarskih usluga, a

kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je tvrtka D.I.M.Š.O. d.o.o.

Čavle.

Provedeni su i javni natječaji u vezi s održavanjem nerazvrstanih

cesta i prometne signalizacije. Prema izvršenom odabiru,

komunalni poslovi održavanja nerazvrstanih cesta na području

grada Kastva u iduće četiri godine povjereni su tvrtki Ceste-Rijeka

d.o.o., Industrijska zona Kukuljanovo. Poslove tekućeg održavanja

opreme za zaštitu na cestama – prometne signalizacije na

području Kastva u iduće će dvije godine obavljati tvrtka Futura

Trade d.o.o., Lovran.

univerzal tehnika d.o.o., kvarnerska cesta 77a, matulji

Cjenik za komunalne poslove crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama na području grada Kastva

(cijena s PDV-om)

redovno 100,00 kn/m3 intervencija

(subota, nedjelja, praznik i djelovanje u roku kraćem od 24 sata)

100,00 kn/m3 d.i.m.š.o. d.o.o., mavrinci 4/5, čavle

Cjenik dimnjačarskih usluga – obračun po dimnjaku / priključku (cijena s PDV-om)

Kastavski dimnjaci

1. Čišćenje i kontroliranje etažnih, sabirnih montažnih dimnjaka u višestambenim zgradama, do 5 etaža,

te u individualnim stambenim građevinama, po vađenju čađe

37,50 kn

2. Čišćenje sabirača čađe 18,75 kn

3. Spaljivanje dimnjaka, otvaranje priključka na dimnjak, čišćenje dimnjaka, i vađenje iz sabirnika.

U cijenu su uključeni svi pripremni radovi.

375,00 kn

4. Čišćenje i kontroliranje priključka dimnjaka 31,25 kn

5. Čišćenje peći i dimnjaka 100,00 kn

6. Čišćenje kotlova centralnog grijanja u domaćinstvu

7. Čišćenje kotlova centralnog grijanja

100,00 kn

- kotlovi snage do 100 kW 150,00 kn

- kotlovi snage od 101 do 400 kW 275,00 kn

8. Ispitivanje protupožarne sigurnosti i plinotjesnosti dimnjaka s izdavanjem izvješća i atesta 312,50 kn

9. Za radove koji nisu obuhvaćeni ovim cjenikom 1 radni sat dimnjačara iznosi 100,00 kn

6 glas kastavski prosinac 2012.

7

d. trbović


VElIkE INVESTICIJE U VoDooPSkRBU I SaNITaRNU oDVoDNJU Na PoDRUČJU GRaDa kaSTVa

kastav postao

veliko gradilište

Investira se 13,1 milijun kuna u izgradnju oko 5,8 km sanitarne kanalizacije i više od

800 metara vodovoda, a najveći dio sredstava dobiven je iz pretpristupnih fondova EU.

Sanitarni kolektor

RZ Žegoti – Šporova

jama – Jurčići

(II. faza)

Na području grada Kastva pokrenut je značajan investicijski

ciklus na planu izgradnje sustava sanitarne

odvodnje i vodoopskrbe. Kastav je pretvoren u veliko

gradilište – investira se 13,1 milijun kuna u izgradnju

oko 5,8 km sanitarne kanalizacije i više od 800 metara

vodovoda. Grad Kastav je kroz vrlo složenu proceduru

osigurao 6,8 mil. kn iz pretpristupnog projekta Europske

unije IPARD – Mjera 301 za razvoj sanitarne

odvodnje. Zahvaljujući pravovremeno pripremljenim

projektima i aktima za gradnju, i Hrvatske vode Zagreb,

čija je glavna misija upravljanje vodama u Republici

Hrvatskoj, namijenile su oko 4,5 mil. kn kastavskim

komunalnim investicijama, koje će biti realizirane putem

Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o.

Rijeka.

izgradnja sanitarne kanalizacije

Potrebe za razvojem sanitarne kanalizacije na području

d. jurčić

grada Kastva velike su. Idejno rješenje kanalizacije iz

2010. godine odredilo je cjelovitu koncepciju kanalizacijskog

sustava na području grada Kastva, a sada slijedi

konkretna realizacija njegovih pojedinih segmenata.

Postojeći kanalizacijski sustav dužine je 13,1 km i sadrži

2 crpne stanice, a obuhvaća područje dijela stare jezgre

Kastva, Ćikovića, NN Ćikovići i područje Rešetara.

Spojen je na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih

voda CUPOV Delta u Rijeci.

Za cjelovito rješavanje sanitarne kanalizacije grada

Kastva potrebno je izgraditi 64,1 km vodova i 52 crpne

stanice, a procjenjena vrijednost ulaganja iznosi

154,5 mil. kn. Kako bi se u razdoblju do 2018. godine

izgradio najveći dio kastavskog sustava sanitarne kanalizacije,

potrebno je iskoristiti modele sufinanciranja

Hrvatskih voda te fondova EU. Konkretni projekti izgradnje

započeli su već ove godine i u tijeku je gradnja

3 sanitarna kolektora dužine 5,8 km.

d. jurčić

Kroz Rubeše

prolazi dio budućeg

sanitarnog kolektora

radnog naziva

Belići – kolektor

Kastav

više od 20 km nove kanalizacije

Pojedinačno najveća investicija je izgradnja sanitarnog

kolektora radnog naziva Belići – kolektor Kastav, čija

trasa započinje u Kastvu (kod groblja), te vodi županijskom

cestom kroz Beliće i Rubeše do postojećeg kolektora

Kastav u Rubešima. Njegova dužina s ograncima

i priključcima iznosi oko 4 km, a vrijednost je cijele

investicije više od 8 mil. kn. Nositelj ove investicije je

Grad Kastav, koji je veći dio sredstava osigurao kroz

bespovratna sredstva iz pretpristupnog programa Europske

unije IPARD – Mjera 301. U ukupnim troškovima

ovog projekta EU sudjeluje s 5,1 mil. kn, Republika

Hrvatska s 1,7 mil. kn, dok preostalo osigurava Grad

Kastav. Rok za dovršenje investicije je kolovoz 2013.

godine.

U tijeku je i izgradnja sanitarnog kolektora RZ Žegoti

– Šporova jama – Jurčići (II. faza), dužine 1,2 km, te

kolektora u ulicama Gorice, Brozovo i Jurčićeva ulica,

ukupne dužine 600 m. Nositelj ovih investicija vrijednih

3,5 mil. kn je KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka,

a dovršenje je planirano do kraja prvog kvartala

2013. godine.

U idućoj godini, u suradnji s KD-om, intenzivno će

se raditi na pripremama projekata, ishodovanju potrebnih

akata za gradnju i izgradnji sanitarne kanalizacije.

Plan je izgraditi kolektor RZ Žegoti – Šporova jama –

Jurčići (I. faza) dužine oko 1 km s rekonstrukcijom oko

460 m vodovoda, koji će riješiti odvodnju sanitarnih

voda u Jurčićima, te crpnu stanicu Bani čijom izgradnjom

će biti stavljena u funkciju već ranije izgrađena

kanalizacija Radne zone Žegoti. Planirana vrijednost

ovih investicija je 3,6 mil. kn.

U pripremi je i vrlo složen projekt sanitarnog kolektora

Rubeši, za čije je dvije (od ukupno tri) osnovne

dionice ishodovana lokacijska dozvola. Ovaj kolektor

obuhvaća trasu od Belića, Spinčića, preko dijela općine

Matulji, uz riječku obilaznicu do Vrata Jadrana i dalje

do spoja s kolektorom na području grada Rijeke. Njegova

izgradnja preduvjet je za rješavanje kanalizacije

gusto naseljenog područja Rubeša i Ćikovića, južno od

županijske ceste Kastav – Rijeka.

U narednom petogodišnjem razdoblju, ne računajući

kolektore čija je gradnja već započela, kroz izgradnju

kanalizacijskog sustava riječke aglomeracije, pomoću

sredstava iz kohezijskih fondova EU, očekuje se da će

biti izgrađeno više od 20 km nove sanitarne kanalizacije

na području grada Kastva.

novi ogranci vodovoda

Grad Kastav već ima dobro razvijenu mrežu vodoopskrbe

ukupne dužine 50,4 km. Usprkos tome, intenzivna

stambena izgradnja posljednjih petnaestak godina,

koju nije mogla pratiti dinamika izgradnje potrebne

komunalne infrastrukture, rezultirala je potrebom za

izgradnju do sada evidentiranih 46 ogranaka vodovoda,

ukupne dužine 9,7 km. U većini slučajeva ipak se radi

o poboljšanju dosadašnjih standarda vodoopskrbe, s

obzirom na činjenicu da će novi cjevovodi zamjeniti

neadekvatne priključke od alkaten cijevi, često i velikih

dužina, koji su problematični i često dolazi do njihova

pucanja.


Nositelj ove investicije je Grad Kastav, koji je veći dio sredstava

osigurao kroz bespovratna sredstva iz pretpristupnog programa

Europske unije IPARD - Mjera 301.


U ovoj godini KD Vodovod i kanalizacija na području

grada Kastva gradi 4 ogranka vodovoda čija ukupna

dužina iznosi 865 m. Ogranak Kudeji – Jardasi, dužine

300 m, već je izgrađen, a u završnoj fazi gradnje su

ogranci Jardasi (kbr. 20 – 22a) dužine 125 m, Orbani

dužine 255 m i Ćikovići (kbr. 86d – 93b). Ukupna vrijednost

izgradnje iznosi 1,6 mil. kn.

Osim navedene izgradnje, u ovoj godini izrađena je

projektna dokumentacija za još 11 ogranaka vodovoda

dužine 3,7 km, a u 2013. godini planirana je izgradnja

za njih 9, dužine oko 3,4 km. Također je plan da se

2013. godine pripremi projektna dokumentacija i ishoduju

akti za gradnju još 9 ogranaka na području grada

Kastva dužine 1 675 m.

Dionica vodovoda Kudeji – Jardasi je izgrađena

8 glas kastavski prosinac 2012.

9

d. jurčić


Iako se svake godine obogaćuje novim sadržajima, u duhu vremena, nikada se

ne zaboravlja domaća tradicija i upravo to Belu nedeju čini tako posebnom, jer unatoč

svim suvremenim prilagodbama uvijek zadržava svoj izvorni duh.

v. spinčić-rajko

BEla NEDEJa

tisUće posjetitelja

na kastavskim

Ulicama i trgovima

Starinski ringešpil

na košići

izložba vina

U subotu uoči Bele nedeje gradonačelnik Ivica

Lukanović otvorio je tradicionalnu degustativnoprodajnu

izložbu vina Udruge prijateli ruž, grozja

i vina Belica. Ove godine vinari su sa Šporove jame

preselili u staru Gradsku vijećnicu, a pored brojnih

nagrađenih kastavskih vina, bila su izložena i vina

iz drugih krajeva – ukupno 45 uzoraka 30 vinara.

Kastavski vinari su uz belicu i druga vlastita vina,

u okviru postava Pozabljene boce predstavili i neke

zanimljivosti. Među tim ne stvarno zaboravljenim

bocama našla se i arhivska boca Merlota iz 1974. godine

koji je u Poreču proizveden u ograničenim količinama

za Titove goste, a vlasnik je Klaudio Beni.

Najstarija izložena boca bila je Jean-Blanc iz 1929.

godine čiji je vlasnik Mile Strika, a više boca za tu

izložbu je iz svoje bogate zbirke izdvojio i Tomislav

Širola. Za trajanja izložbe upriličene su i degustacije,

Prekrasno vrijeme, blagdan koji je pao točno na Beli

pondejak, bogata sajamska ponuda, tradicionalni zanati,

mnoštvo ugostiteljskih, kulturnih i zabavnih sadržaja

te, naravno, mlada belica – koji god razlog odabrali

bio je dovoljan da vas prvoga vikenda u listopadu privuče

u Kastav. Bela nedeja – najveći kastavski blagdan,

čiji korijeni sežu duboko u bogatu kastavsku povijest,

preplavila je kastavske ulice tisućama posjetitelja.

Među mnoštvom zadovoljnih posjetitelja svih generacija,

svatko je mogao pronaći ponešto po svome

ukusu, specijalitete iz raznih krajeva Hrvatske, mlado

ili staro, crno ili bijelo vino, lunapark ili plesni podij,

posjetiti neku od brojnih izložbi i umjetničkih galerija,

obići muzejske zbirke. I iako se svake godine Bela

nedeja obogaćuje novim sadržajima, u duhu vremena,

ono što se nikada ne zaboravlja je predstavljanje domaće

tradicije i upravo to Belu nedeju čini tako posebnom,

jer unatoč svim suvremenim prilagodbama uvijek zadržava

svoj izvorni duh. Tradicionalni pozdrav Beloj

nedeji upućuje se na kastavskoj čakavštini, uz zvuke

sopela, vrata otvaraju zavičajni muzeji koji odišu duhom

prošlosti – bačvarija, kovačija, peknjica, zanatlije

zauzimaju svoja mjesta na Lokvini, izlažu se petešići

ken se v’rit puše, a sve ih povezuje zlaćana nit kastavske

belice.

Za početak, mali su Kastavci predstavili šestu u nizu

slikovnica na čakavštini posvećenih kastavskoj starini

– Kako su Kastavci seli sol i sadili sardelice. U tradicio-

prosinac 2012.

pa su posjetitelji imali prilike probati žlahtinu Miroslava

Palinkaša, vina Slavka Perića iz Velike, a potom i iz

Međimurja, iz Štrigove. Beli pondejak bio je rezerviran

za degustiranje domaćih, kastavskih vina.

b. kukurin

Otvorenje izložbe vina kastavske Udruge ‘Belica’

nalnom programu Pozdrav Beloj nedeji sudjelovali su

GD Spinčići, podmladak DVD-a Kastav, sopci s Krka,

KUD Halubjan Viškovo te Čakavčići i zbor OŠ Milan

Brozović.


Među mnoštvom zadovoljnih posjetitelja svih generacija,

svatko je mogao pronaći ponešto po svome ukusu,

specijalitete iz raznih krajeva Hrvatske, mlado ili staro, crno ili

bijelo vino, lunapark ili plesni podij, posjetiti neku od brojnih izložbi

i umjetničkih galerija, obići muzejske zbirke.


Pored Muzejske zbirke Kastavštine i zavičajnih zbirki

– Vikotove bačvarije, Idičine peknjice i Osojnakove

kotlarije – koje su tih dana širom otvorile svoja vrata,

u Speleogaleriji se mogla razgledati izložba Kvarnersko

podzemlje – špilje i jame Kostrene, pod Volticun su

bile izložene fotografije s natječaja Bela nedeja - Kastav

2012., a i svaki od ateljea i galerija kojih je u kastavskoj

jezgri sve više, poželio je dobrodošlicu posjetiteljima.

Beli pondejak obilježili su i kastavski vrtićari organiziravši

svoj tradicionalni Mići samanj na kojem izlažu i

prodaju svoje radove.

Na Beloj nedeji ni ove godine nije nedostajalo ni glazbe

ni plesa. Na Lokvini su nastupili KUD Lanterna iz

Kraljevice, Tamburaški sastav Veličke legende iz Velike,

folklor i tamburaši KUD-a Belica iz međimurske Belice,

11


. kukurin

Petešići ken se v’rit puše

klapa Kastav, vokalna skupina Yamas i klapa Nevera. U

pohode Kastvu je na poziv GD Spinčići stigao orkestar

Limene glazbe Zajednice Talijana Vižinada, a u večernjim

satima na Lokvini se moglo i zaplesati uz sastave

Kolaž, Lady Luna i je-Beni band.

U Župnoj crkvi sv. Jelene Križarice služene su svečane

mise, a stari zanati i ove su godine dobili svoja mjesta

na Lokvini, gdje je priređen i program za one najmlađe

– predstava Nasmiješi se Udruge za bolji svijet, te uvijek

vesela nagradna igra Baloni, baloni...


Beli pondejak obilježili su i kastavski vrtićari organiziravši svoj

tradicionalni Mići samanj na kojem izlažu i prodaju svoje radove.


Tradicionalno primanje koje Grad Kastav priređuje

za Beli pondejak i ove je godine okupilo brojne ugledne

goste. Gradonačelnik Ivica Lukanović poželio je dobrodošlicu

ministru dr. Željku Jovanoviću, s kojim je

zajedno i zapjevao, a ministar se nakratko okušao i u

izradi bačvi. Na primanju su se okupili i gradonačelnici

i načelnici, predstavnici mnogih susjednih gradova i

općina, gospodarstvenici, uglednici iz javnog, kulturnog

i sportskog života kako bi zajedno obilježili veliki

kastavski blagdan.

I ove je godine posjetitelje duž trase belonedejnega

samnja prevozio vlakić koji je u Kastav stigao iz Fužina,

iz Art kluba, no, ove je godine prvi put on iskorišten

i u promotivne svrhe, kad su se predstavnici Grada

Kastva i kastavske Turističke zajednice na čelu s gradonačelnikom

Ivicom Lukanovićem i direktoricom

Dolores Kukurin, te članovi Udruge Grad kulture provozali

prikladno uređenim vlakićem sve od Grobnika,

iz centra Čavli, do riječkog Korza. Sretnike koji su se

v. spinčić-rajko

Nije lak bačvarski

zanat - ministar Jovanović

uz kastavskog

bačvara Lina Juga

Štand Turističke zajednice općine Velika

b. kukurin

našli uz stanice vlakića Kastavci su počastili belicom,

medicom i kroštulama. Belonedejni vlakić u Čavlima

su dočekali načelnik Željko Lambaša i predsjednica

TZ-a općine Čavle Gordana Gržetić, počastivši Kastavce

grobničkom palentom kompiricom, a na Korzu im

je doček priredio direktor TZ-a Rijeka Petar Škarpa te

su Kastavci nasred Korza zaplesali u ritmu potresujke

uz zvuke harmonike.

nagrađene okUćnice i štandovi

U sklopu ekološko-edukativne akcije Volim Hrvatsku, volin

Kastav i ove su godine izabrani najljepše uređena okućnica,

prozor i balkon u staroj gradskoj jezgri te najljepše uređena

okućnica, prozor ili balkon u kategoriji iznajmljivača. Žiri koji

su činili mr. Branko Kukurin, Mira Spinčić i Karmen Puhar

Dragičević, obišao je područje stare gradske jezgre i iznajmljivače,

te jednoglasno odlučio nagradu za najljepše uređenu

okućnicu u staroj jezgri dodijeliti obitelji Mohorovičić (Dukići

1). Najljepše je uređen prozor obitelji Škrobonja (M. Marja-

Stari zanati – košaraš na Lokvini

Gradonačelnik Ivica Lukanović i

ministar dr. Željko Jovanović na

jednom od belonedejnih štandova

novića 6), te balkon obitelji Tuhtan (Dukići 3). U kategoriji

iznajmljivača za najljepšu okućnicu nagrađena je Andreja Bujan

Starčić (Brestovice 6).

Među brojnim štandovima nikada nije lako izabrati najljepši,

no, žiri se potrudio i nagradu za najljepši štand na Beloj nedeji

dodijelio Pusnom odboru Jurčići, koji su nagradu proslavili

degustacijom medice va ledenen žmuje. Drugu je nagradu dobio

štand Marine Sanković Žejanka, a treću Alfred Rubinić za

štand Fredi i Rina.

nagrađena fotografija

roberte dešković

Pozdrav Beloj nedeji uz sopele

Prvo mjesto 14. natječaja za amatersku fotografiju Bela

nedeja – Kastav 2012., organiziranog na temu Kastav i

okol Kastva, osvojila je fotografija autorice Roberte Dešković,

Bez naslova 3. Drugo i treće mjesto osvojio je Jerko

Gudac s fotografijama Kastav-12 i Poneštri. Na natječaj

je, pod šifrom, pristiglo ukupno 27 fotografija devet autora

iz Rijeke, Kastva, Opatije, Lovrana i Matulja, a radove

su ocjenjivali mr. Branko Kukurin, Dolores Kukurin,

direktorica Turističkog ureda kastavskog TZ-a, Tamara

Mataija, povjesničar umjetnosti, Smiljana Frlan, profesor

likovnih umjetnosti i Ivan Vranjić, mag. art. U novoj kategoriji

Tradicija i suvremenost posebna priznanja upućena

su Roberti Dešković za fotografiju Bez naslova 5 te Rajku

Đedoviću za fotografiju Lijepa notarica.

12 glas kastavski prosinac 2012.

13

v. spinčić-rajko

b. kukurin

v. spinčić-rajko


Jedan od razloga velikog truda uloženog u

ostvarenje Kastafskog kulturnog leta upravo

je kastavska publika koja više od 20 godina

vjerno prati sva glazbena, scenska, likovna

i druga zabavna događanja i priredbe.

b. kukurin

21. kaSTafSko kUlTURNo lETo 21. kaSTafSko kUlTURNo lETo

manifestacija

pozitivne energije

riječ – dvije o

kastavskom kUltUrnom letU

Svečano otvorenje – zastavu Kastafskog kulturnog leta

podigao je gradonačelnik Ivica Lukanović

Kastafsko kulturno leto i ove je godine, po 21. put, proteklo u odličnom

raspoloženju. Sveukupno 33 programska događanja i niz

drugih povezanih aktivnosti i sadržaja potvrdili su status Kastva

kao grada kulture. Već na samom početku Kastafskog kulturnog

leta, organizacija festivala poklonila je građanima i građankama

cjelovečernji koncert domaćih glazbenika, a dobra energija

koja je stvorena te večeri, prenosila se do kraja ljeta. Ove godine

nastupili su brojni izvođači u nekoliko segmenata: glazbeni

program, dramski program, izložbeni program, Festival gitare i

off-program. Među ostalima, u programu su sudjelovali: Rade

Šerbedžija, Tanja Bošković, Barbara Nola, Ecija Ojdanić, Ana Begić,

Darko Jurković, Denis Razumović, Robert Grubišić, Mario

Battifiaca, Joso Butorac, Voljen Grbac, kao i mnogi drugi.

Ovogodišnji festival sponzorirali su: Grad Kastav, Primorskogoranska

županija, Ministarstvo kulture RH, Privredna banka

Zagreb, Triglav osiguranje, Agrolaguna, Tre-invest i Bitechnique,

a treba spomenuti i suradnike koji su dali posebni doprinos

ostvarenju festivala: Elektro Vukelić, Jušić, Arts, cipmann i Glazbeno

društvo Spinčići. Ove je godine u organizaciji sudjelovalo i

desetak studenata i studentica, koji su se pobrinuli za funkcioniranje

cijelog festivala.

U vremenima štednje i smanjenog ulaganja u kulturu, možemo

biti ponosni na kontinuitet kulturnih manifestacija i sličnih

događanja u Kastvu. Jedan od razloga velikog truda uloženog u

ostvarenje Kastafskog kulturnog leta upravo je kastavska publika

koja više od 20 godina vjerno sluša glazbu na Crekvini, gleda

predstave na Lokvini i posjećuje izložbe u crkvici sv. Trojice.

Nadamo se da će tako ostati i u narednim godinama, a kako bi

zaslužili pozornost ne samo naših građana i građanki već i gostiju

iz ostatka Hrvatske i drugih zemalja, odlučili smo poseban

napor uložiti u program za iduću godinu. Naime, nakon godine

dana operativne i financijske konsolidacije od strane novog

vodstva u organizaciji Kastafskog kulturnog leta, preostaje nam

raditi isključivo na kvaliteti programa. Obećajemo našoj vjernoj

i budućoj publici da nas iduće ljeto čeka kvalitetna umjetnost,

dobra zabava, kulturna edukacija i sve što je potrebno da Kastav

bude vrhunska kulturno-turistička destinacija. Stoga ostanite s

nama i dogodine te obavezno pratite informacije o programu 22.

Kastafskog kulturnog leta!

renato stanković

RoBERT GRUBIŠIĆ

sve pohvale manifestaciji

Na otvorenju Kastafskog kulturnog leta, uspješnice Roberta Grubišića

kao što su Prošeći se z manun po Kvarneru, Del tebe (Ki profumi ki

kolori), Nonićeva pasara, Otok od zlata i mnoge druge, izvela su najpoznatija

solistička i klapska imena s Kvarnera: Voljen Grbac, Joso Butorac,

Mirko Cetinski, Mario Battifiaca, Karin Kuljanić, Mirjana Bobuš,

klapa Sol, kumpanija Tramuntana, ženska klapa Kastav, Vivien Galletta,

Damir Kedžo, Riversice, Ivan Pešut i grupa Fortunal. Naime, glazbenik

i producent Robert Grubišić upravo je uz pomoć brojnih prijatelja promovirao

trostruki album nazvan Prošeći se po Kvarneru.

Iznimna mi je čast što je baš moj koncert otvorio ovu manifestaciju.

Inače, prvi prvi put sam sudjelovao na Kastafskom kulturnom letu, gdje

sam, eto, imao prilike predstaviti svoj prvi autorski CD, presjek svojih

pjesama s osvojenim nagradama na Melodijama Istre i Kvarnera. Na

promociji je bilo puno izvođača, ljudi koji su surađivali sa mnom proteklih

petnaestak godina i mogu reći da je bilo prekrasno. I otvorenje

je bilo jako lijepo, mislim da je bilo više od tisuću ljudi, atmosfera sjajna.

Što se tiče manifestacije, sve pohvale, od organizacije, do programa,

izvođača, ma sve je bilo odlično. I ne mislim samo na večer u kojem sam

ja nastupio, nego na cjelokupni program.

INES CECH – YaMaS

nadamo se pozivU i sljedeće godine

Yamas čine četiri glazbeno obrazovane mlade djevojke: Matea

Matić, Barbara Kežić, Tajana Dukić-Milić i Ines Cech. Kroz

godine nastupa na različitim manifestacijama i koncertima,

ova vokalna skupina došla je do izdavanja prvog autorskog

nosača zvuka. Prvijenac skupine Yamas sastoji se od dvanaest

autorskih skladbi, svaka sa zanimljivom i iznenađujućom

pričom. Upravo ovaj materijal publika je imala prilike čuti u

Kastvu.

Mirna Rubeša, dosadašnja voditeljica ovog, u kontinuitetu

najstarijeg internacionalnog festivala kulture na Kvarneru,

naša je bivša članica koja je s nama nastupala pune četiri go-

Promocija CD-a Roberta Grubišića uz otvorenje KKL-a

dine. Moram kazati kako je odlično odradila posao u vezi s organizacijom

Kastafskog kulturnog leta. Sama je manifestacija

vrlo pozitivna i na njoj smo nastupili s velikim oduševljenjem,

tim više jer smo sve četiri porijeklom iz Kastva. Ove godine

promovirale smo naš prvi nosač zvuka, baš u sklopu KKL-a.

Inače, program Leta bio je jako dobar, za svakoga ponešto.

Osobno sam veoma zadovoljna viđenim, posebice jer je nastupio

i veliki broj svjetski poznatih izvođača. Nadamo se pozivu

i sljedeće godine i rado ćemo nastupiti, kaže jedna od članica

Yamasa, Ines Cech.

glas kastavski prosinac 2012.

15

d. trbović


koRalJka koVaČ

dobro osmišljena manifestacija

Koraljka Kovač aktivno izlaže od 1994. godine, do sada je izlagala

na više od 40 samostalnih i na šezdesetak skupnih izložbi

u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je Rektorove nagrade za

1996. godinu, nagrade na Fashion News u Rijeci 1997., pohvale

žirija na 2. Drava Art Annaleu (Koprivnica, 2004.) i 1.

Otkupne nagrade na Ličkom likovnom analeu (Gospić, 2005.).

Od 2004. vodi brojne kreativne likovne radionice. Članica je

HDLU-a od 1998. godine, a Hrvatske zajednice samostalnih

umjetnika od 2008. godine.

Bilo mi je vrlo drago kada su me pozvali da izlažem u Kastvu,

posebice mi se svidio prostor u kojem sam izlagala, a to je

galerija crkvice sv. Trojice. Moji su se objekti, koje sam izložila,

super uklopili u taj prostor, oni predstavljaju, na neki način,

povezivanje sa svemirom i nebom, pa je tu poveznica s tom

crkvicom. Što se tiče same manifestacije, bila sam na otvorenju,

nažalost na drugim događanjima nisam, ali mogu iskreno reći

kako je Kastav divan gradić, lijep, a sama manifestacija jako

dobro osmišljena.

DENIS RazUMoVIĆ – DENIS Razz kVaRTET

Uspješno predstavljeno osobno glazbeno iskUstvo

U sklopu Kastafskog kulturnog leta, na kastavskoj je Lokvini

održan program Up Close & Personal Quartet, u izvedbi Denis

Razz Kvarteta. Naziv programa proizlazi iz želje svih članova

kvarteta da približe publici svoje osobno glazbeno iskustvo,

da se maksimalno emotivno otvore publici te da pokušaju

iznijeti svoje glazbene stavove i improvizatorsku estetiku. Članovi

kvarteta su Denis Razumović Razz, Zoran Majstorović,

Alvisse Seggi, Igor Checchini.

Jako sam zadovoljan jer mi je Grad Kastav pomogao u dovršavanju

mog drugog CD-a. Mogu reći da je ovo bila dobra

b. kukurin

Koraljka Kovač, ‘Fly me to the Moon’

ŽElJko NINČIĆ – aUDICIJa

U kastvU nam je bilo odlično

Na kastavskoj je Crekvini u sklopu dramskog programa prikazana

predstava Audicija. Riječ je o jednoj od najgledanijih

predstava na ovim prostorima, s više od 3 000 izvedbi i dva

milijuna gledatelja. Ova urnebesna komedija pojavila se 1985.

kao apsolutni hit u bivšoj Jugoslaviji. Nezaboravni skečevi i

šale aktualni su i nakon dvadeset godina, a zajedno s osebujnom

glumačkom ekipom jamstvo su gotovo dvosatnog smijeha

do suza. U ovoj, četvrtoj verziji Audicije, glume Željko

Ninčić, Stanko Bogojević, Aleksandar Krstajić, Vladimir Balašćak,

Jovan Ljubenović.

U Kastvu nam je bilo odlično, naišli smo na divan prijem kod

tamošnjih ljudi, organizatora, kao i posjetitelja. Svi smo bili

jako zadovoljni, a kako nam se čini po reakcijama, i publici se

svidjela naša predstava. Posebice nam je bio dobar i ugodan

prostor u kojem smo predstavu izveli, jer je u takvom jednom

prostoru nikada nismo izvodili. Nadamo se ponovnom pozivu

i ponavljanju predstave. Što se tiče manifestacije, mislim da je

ona odlično organizirana, sudionici su svi za pohvalu, jednom

riječju pohvala svima.

godina za mene, jer sam uspješno predstavio taj svoj projekt,

zajedno sa Zoranom Majstorovićem. Bilo mi je stalo da baš takav

projekt predstavim u Kastvu. Ambijent je bio odličan, jako

sam zadovoljan. Oduvijek sam želio svirati na Kastafskom

kulturnom letu, jer ima naglasak na riječi kultura, volim to i

cijenim, znam da se ljudi koji sudjeluju u organizaciji uistinu

trude. Bio sam na nekim koncertima ovogodišnjeg KKL-a, i

mogu reći kako je sve bilo na visokom nivou. Bilo mi je drago

zbog toga, kaže Razumović.

16 glas kastavski prosinac 2012.

d. trbović

Urnebesno duhovita Audicija

DaRko JURkoVIĆ CHaRlIE

prekrasan prostor lijepe akUstike

U sklopu Međunarodnog festivala gitare u Kastvu je nastupio riječki

gitarist Darko Jurković Charlie. On je u proteklom desetljeću

čak sedam puta izglasan za najboljeg hrvatskog jazz gitarista,

a 2006. godine osvojio je Porina u kategoriji solo jazz gitarista.

Ja, nažalost, zbog brojnih obveza nisam uspio pratiti ostale programe,

ali me se dojmio taj lijepi prostor gdje sam nastupio, s odličnom

akustikom. Bilo je lijepo vrijeme i dobro posjećen događaj.

Inače, mislim da je Kastafsko kulturno leto jako dobra manifestacija,

dobro organizirana, i nadam se da će još dugo potrajati

kao takva.

(sve izjave prikupila je i pisala s. g.)

Filip Merčep & Srđan Bulat na Festivalu gitare

JUBIlaRNa 10. VEla UMJETNIČka DElaVNICa

nikola nenadić UkUpni pobjednik

U organizaciji Turističke zajednice grada Kastva, Udruge Kastafsko

kulturno leto i Grada Kastva, ove je godine nešto ranije

održana 10. Vela umjetnička delavnica, kako bi se izbjeglo

poklapanje s Mandraćem i rovinjskom Grisiom. Ulice i trgove

ponovno su oživjeli mnogobrojni umjetnici. Usprkos lošem

vremenu, okupilo se ukupno 79 sudionika iz Kastva, Rijeke,

Opatije, Matulja, Ičića, Ike, Kostrene, Jurdana, Hreljina, Kraljevice,

Viškova, Mošćeničke Drage, a bilo je i sudionika iz Čakovca,

Poreča, Buja, Umaga, Pazina, Višnjana, ali i susjedne

Italije, iz Trsta. Stručni žiri pod predsjedanjem Ervina Dubrovića,

uz članove Branku Arh i Tamaru Mataiju, dodijelio je

nagrade u kategoriji Slikarstvo, grafika, crtež Milanu Marinu,

Skulptura, dizajn, primijenjena umjetnost Nikoli Nenadiću,

Fotografija Zdravku Kopasu te Ex tempore (za rad iz jedne od

umjetničkih formi na temu Kastav) Marinki Premuš. Između

četiri nagrađena autora, Nikola Nenadić proglašen je ukupnim

pobjednikom 10. Vele umjetničke delavnice, čime je stekao i

b. kukurin

b. kukurin

Hari Mata Hari

pravo na samostalnu izložbu u Galeriji sv. Trojice. Žiri publike,

u sastavu Branko Jani Kukurin (predsjednik) te članovi Maja

Šikić i Dolores Kukurin, nagradio je Silvanu Konjevoda za ex

tempore rad. Manifestacija je, kao i dosadašnjih godina, osim

nagradnog, bila i izložbeno-prodajnog karaktera, tako da su

zainteresirani umjetnici mogli slobodno izložiti svoje radove

po ulicama i trgovima grada Kastva.

Nikola Nenadić na 10. Veloj umjetničkoj delavnici

b. kukurin


8. fESTIVal ČakaVSkE ŠaNSoNE ‘ČaNSoNfEST – kaSTaV 2012

‘kamo je fini ov dan’

astrid kUljanić najbolja čansona

TEkST saša matovina

Nagrada publike pripala je skladbi ‘Ča bin se otel mu reć’, za koju je

i stihove i glazbu napisao Mauro Staraj koji je pjesmu i izveo.

Udruga Kanat i ove je godine značajan dio svojih aktivnosti

usmjerila na osmišljavanje i organizaciju 8. Festivala

čakavske šansone Čansonfest – Kastav 2012 pod

vodstvom začetnika i umjetničkih ravnatelja, Sanjina

Mandičića i Saše Matovine. Osmo izdanje Festivala obilježilo

je zatvaranje 21. Kastafskega leta, koje je zbog

lošeg vremena održan u kastavskoj Sportskoj dvorani.

Oduševljenje prepunog gledališta, jer se radi o jednom

od najposjećenijih programa, i neskriveno zadovoljstvo

autora i glazbenika, među kojima su brojni renomirani

interpreti čakavske šansone, opravdali su potrebu organizacije

ovakvog specijaliziranog festivala usmjerenog

k očuvanju čakavske besede izraženu kroz glazbu. Festival

je i ove godine snimao HRT, a integralna snimka

emitirana je na 2. programu HTV-a tijekom jeseni.

I ovogodišnje izdanje Festivala zadržalo je produkcijski

karakter – izvođenjem samo novih autorskih skladbi

izravno se potiče čakavsko stvaralaštvo i šansone

bazirane na čakavskoj poeziji.

Na Festivalu je izvedeno 19 novih skladbi: Barka

stara – Sabrina, Ričeta – Duško Jeličić i grupa Bonaca,

Ki upalil je svitlo – Mirjana Bobuš, Kad moru rečen o

tebe – Igor Brešan, I on i jas – Milka Čakarun Lenac,

Spametin se lungomare – Ondina Delmestre i Hrvoje

Hegedušić, Škatule, šćinke i oblaki – Daniel Načinović,

Margarita – Vesna Nežić-Ružić, Ne moran ti reć – Olivera

Baljak, Ča bin se otel mu reć – Mauro Staraj, Kamo

je fini ov dan – Astrid Kuljanić, More – Irena Giorgi,

Božja ruka – Nenad Ban, Jubav ka more – Ivana Majcan,

Lora – Yamas, Upletene besedi – Helena Brajković,

Kamik naš domaći – Boris Petrov, Nostalđija – David

Danijel i Črne su očice tvoje – Šćike – Istrian etno-folk

music band.

Izvođačima su dodijeljene četiri novčane nagrade po

2 000 kn. Po odluci stručnog žirija (prof. dr. sc. Silvane

Vranić, dr. Marinka Lazarića, mr. Branka Kukurina

te pjesnikinja Rajke Jurdane Šepić i Marine Tijan

Hajdinić) nagrada za najbolji tekst pripala je pjesmi

Margarita, koju je na stihove Ljubice Bestulić Stanković,

skladala Vesna Nežić-Ružić. Odluku o nagradi za

najbolju skladbu – ČAnsonu – u cjelini i za najbolju

interpretaciju donio je stručni žiri: Željen Klašterka,

Andrej Baša, Kostadinka Velkovska, Albert Petrović

i Tomislav Ritoša, a pripala je skladbi Kamo je fini ov

dan u izvedbi Astrid Kuljanić, koju je na stihove Nikole

Kraljića skladala sama Astrid Kuljanić. Nagrada

za najbolju interpretaciju pripala je Sabrini, za skladbu

Barka stara za koju je glazbu napisao Sanjin Mandić, a

stihove potpisuje Zdravka Žeželić-Alić. O nagradi za

najbolju interpretaciju uz žiri za glazbu jednakopravno

je sudjelovao i žiri za tekst. Nagrada publike pripala je

skladbi Ča bin se otel mu reć za koju je i stihove i glazbu

napisao Mauro Staraj koji je pjesmu i izveo.

b. kukurin

Mauro Staraj na Čansonfestu, ‘Ča bin se otel mu reć’

5. IzDaNJE kaSTaV BlUES fESTIVala U kaSTVU, ČaVlIMa, RoNJGIMa I MaTUlJIMa

najveći i najznačajniji

hrvatski

blUes festival

Kastav Blues Festival nastao je kao memorijalni festival posvećen

američkom blues glazbeniku Philadelphia Jerryju Ricksu, koji je posljednje

dvije godine života proveo u Kastvu.

Jubilarni, 5. Kastav Blues Festival, održan je početkom

kolovoza u Kastvu, Ronjgima, Čavlima i Matuljima, u

organizaciji Turističke zajednice grada Kastva te suorganizaciji

turističkih zajednica općina Viškovo i Čavle,

Općine Matulji i Udruge Hal. Otvorila ga je u grobničkom

Kaštelu Zdenka Kovačiček i njezin bend pod

vodstvom Branka Bogunovića Pifa. Svestrana pjevačica

ovog se puta predstavila provjerenim programom –

glazbenom pričom o legendarnoj američkoj pjevačici

Janis Joplin kojom je već oduševila brojnu publiku.

Četverodnevni festival nakon Grobnika preselio se u

Matulje s predstavom Billie Holiday Ksenije Prohaska,

uz koju su igrali još Robert Kurbaša i Hari Zlodre. Slijedili

su nastupi riječkog glazbenika Ivana Petričića

Smootheada, Telefon Blues Banda, jednog od najatraktivnijih

hrvatskih blues sastava koji ove godine slavi 25

godina rada te Angele Brown, koja je stigla u pratnji

Crossroads Blues Banda. Festival je u Ronjgima zatvorio

jedan od vodećih slide-gitarista Michael Messer i

Second Mind Band.

Povodom Kastav Blues Festivala u caffe baru Loža

otvorena je peta po redu izložba slika poznatog riječkog

jazz slikara Božidara Milinovića – Mr. Jazza. Riječ

je o izložbi pod nazivom Boys in the Blues s radovima

koji su većinom nastali tijekom prošle godine, među

kojima portrete Nebojše Buhina Neba, poznatog bluesmana

iz Bjelovara, Dalibora Skeledžije, bluesmana

iz Zagreba, frontmena zagrebačkog Band Over Banda

Davora Bunčića Bune te američkog velikana Huberta

Sumllina. Bili su izloženi još i portreti Dereka Truchsa,

poznatog blues gitarista mlađe generacije iz obitelji Allman

Brothers Banda, BB Kinga, Billyja Gibbonsa iz ZZ

Topa te idejnog začetnika Kastav Blues Festivala Damira

Halilića Hala. Mr. Jazz svojevremeno je napravio i

Degustacija

domaćeg kruha u

Idičinoj peknjici

Angela Brown u Kastvu

portret Jerryja Ricksa, kojem je posvećen Kastav Blues

Festival. Portret je bio izložen na KBF-u, a sad se nalazi

u The Blues Foundationu u Memphisu, kolijevci bluesa.

U sklopu popratnih festivalskih aktivnosti i ove godine

predstavljen je edukacijski program – glazbena radionica

koju je vodio poznati Michael Roach.

Inače, Kastav Blues Festival nastao je kao memorijalni

festival posvećen američkom blues glazbeniku Philadelphia

Jerryju Ricksu, koji je posljednje dvije godine

života proveo u Kastvu. Već na samom startu, Festival

je polučio uspjeh, kako u organizacijskom tako i u programskom

smislu, pa se može reći kako je to najveći i

najznačajniji hrvatski blues festival već od prvog izdanja.

Uslijedilo je ubrzo širenje festivala iz Kastva, najprije

na područje šire Kastavštine, a potom i na riječki

prsten.

s. g.

18 glas kastavski prosinac 2012.

19

b. kukurin


10. TRaDICIoNalNo DRUŽENJE HaRMoNIkaŠa ‘z aRMUNIkUN Va kaSTaV’

priznanja

harmonikašima slavljenicima

Slavljeničko izdanje bilo je prigoda za odavanje priznanja svim dosadašnjim laureatima, a

ovogodišnji slavljenik bio je majstor harmonike iz Novog Vinodolskog Željko Šostarić-Fumić.

Tradicionalno, ove godine jubilarno,

10. druženje harmonikaša pod

nazivom Z armunikun va Kastav,

održano je u kastavskoj Sportskoj

dvorani, u organizaciji Udruge Armunika,

Grada Kastva i kastavske

Turističke zajednice. Nastupilo je

četrdesetak poznatih harmonikaša

iz zemlje i inozemstva. Slavljeničko

izdanje bilo je prigoda za odavanje

priznanja svim dosadašnjim laureatima

koji su 50. obljetnicu sviranja

proslavili upravo u Kastvu. Nakon

Adama Škrobonje Veselića, festival

je tijekom godina odao počast Josipu

Srdoču, Silvanu Sušnju, Cvetku

Doričiću-Radi, Vilku Blažiću, Radošu

Kinkeli-Čunjini, Mariji Iskri,

Milici Tuševljak, Ani Lovrenčić,

Atiliju Gregoroviću, Draganu Staniću-Lučetiniću

te Zdravku Brdaru,

a ovogodišnji slavljenik majstor je

harmonike iz Novog Vinodolskog

Željko Šostarić-Fumić. Počeci njegovog

sviračkog staža sežu još u

rane šezdesete godine prošlog stoljeća.

Šostarić se u Kastvu predstavio

uz goste, Pučke pjevače iz

Novog Vinodolskog i sopilaše Miljenka

Žanića i Branka Blaževića.

Slavljenicima su uručene skulp-

ture harmonikaša, nazvane Adamići,

autorski rad Borisa Sušnja, a posebna

priznanja dodijeljena su i za

poseban doprinos organizaciji festivala:

Tomislavu Široli, Toniju Fućku,

Borisu Sušnju i Zvonku Turaku, te

Vinku Grpcu (posthumno).

Festival su i ove godine vodili

Zvonko Turak i Nina Dukić, a otvorio

ga je kastavski gradonačelnik

Ivica Lukanović. Tijekom višesatnog

programa publika je uživala

u nastupima majstora harmonike

svih generacija iz Kastva i šire okolice,

Slovenije, Italije, BiH, Vojvodine

i Finske. Bio je tu i apsolutni

svjetski prvak, Slovenac Tomaž

Boškin, zvan i Mozart harmonike,

zatim male Finkinje, jedanaestogo-

dišnja Saara i devetogodišnja Roosa

Niittyuitta, koje u rodnoj zemlji

uživaju status apsolutnih zvijezda.

Saara i Roosa imaju i svoju reality

emisiju, u kojoj će biti prikazani i

kadrovi njihova nastupa u Kastvu.

Oduševila je i svirka mladog Luke

Brgića iz Pule, učenika svjetskog prvaka

Denisa Novata, te mladih harmonikaša

Ivana Jakominića, Alexa

Martića i drugih mladih nada.

Festival Z armunikun va Kastav

nastao je spontano, prije deset godina

kada je nekolicina prijatelja s

predsjednikom Udruge Armunika

Ivicom Nemecom, htjela organizirati

druženje harmonikaša za svog

velikog prijatelja i majstora harmonike,

sada pokojnog, Adama Škrobonju-Veselića.

Prema riječima Nemeca,

upravo je Veselić bio glavni

krivac za nastanak festivala.

Stvorena je manifestacija po kojoj

je naš grad postao prepoznatljiv u

Europi. U proteklih deset godina u

Kastvu je bilo više od 400 harmonikaša

iz cijele Europe, među kojima

i brojni svjetski, europski i državni

prvaci, kaže Nemec.

s. g.

DaMJaN GRBaC PREDSTaVIo SVoJ PRVI NoSaČ zVUka

‘giipUja’ kao diplomski rad

Spojio sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike bazirane na

istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradicionalne primorske pjesme.

Damjan Grbac, naš kastavski novi profesor kontrabasa sa svojom

je ekipom u punoj novoj Gradskoj vijećnici šestog studenoga ove

godine održao promociju svoga prvog CD-a. Damjan nije nepoznat

našoj muzičkoj javnosti i ljubiteljima jazza. Ljubav prema

glazbi i bas gitari naslijedio je od svoga oca, a ove je godine diplomirao

kontrabas na konzervatoriju G. Tartini u Trstu u klasi

profesora Giovannija Maiera, koji je došao u Kastav poslušati

svoga diplomanta.

Nosač zvuka pod malo neobičnim naslovom Giipuja (Glazba

Istre i Primorja u jazz aranžmanima), u izdanju Aquarius recordsa,

Damjanov je tršćanski diplomski rad za koji je dobio najviše

ocjene i pohvale svojih profesora. U svom diplomskom radu spojio

sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike

bazirane na istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradi-

TEkST branko kUkUrin

Promocija CD-a: Damjan Grbac uz Daria Marušića (sopela i dvojnice), Andreasa Marinella (saksofon) i Tončija Grabušić (udaraljke)

cionalne primorske pjesme. Naizgled, to je nespojivo, no, netemperirani

instrumenti – sopela i dvojnice – izvrsno su se uklopile

sa saksofonom, bubnjevima/udaraljkama i kontrabasom, što je

dalo zanimljiv rezultat. Pokazalo je to da je naša zavičajna glazba

bazirana na istarskoj ljestvici ravnopravna s najsuvremenijim

muzičkim trendovima, a jazz je uvijek otvoren za nove izražajne

forme. Ta naša glazba nije prikladna samo da se svira kao folklorna

vrijednost u Istri, na Krku i u Novom Vinodolskom, već

zaslužuje da postane i dijelom moderne glazbene produkcije koja

nije namijenjena samo ljubiteljima folklora.

Damjana na kontrabasu pratili su kolege glazbenici – Dario Marušić

svirao je sopelu i dvojnice, Andreas Marinello svirao je sak-

sofon, a Tonči Grabušić bio je na bubnjevima/udaraljkama.

20 glas kastavski prosinac 2012.

21

b. kukurin


DaMJaN GRBaC

par detalja...

Damjan Grbac u svijet glazbe ušao je kao dječak, kada počinje svirati

klarinet u GD Spinčići, čiji je kasnije bio i predsjednik. Od svoje šesnaeste

godine otkriva draži bas gitare, a 2000. godine počinje se profesionalno

baviti glazbom. Kontrabas svira od 2005. godine. Usavršavao se

kod priznatih hrvatskih glazbenika kao što su bas gitarist Henry Radanović,

gitaristi Darko Jurković Charlie, Spartaco Črnjarić i američki jazz

pijanist Joe Kaplowitz. Pohađao je školu Jazz kamp Kranj u nekoliko

navrata gdje je usavršio svoje znanje kod vrlo cijenjenog kontrabasiste

Aleša Avbelja te Primoža Grašiča, Marija Mavrina, Emila Spanyia i

jazz-legende Boška Petrovića. Godine 2011. diplomirao je s najboljom

ocjenom (6/6) prvi stupanj na Konzervatoriju jazz glazbe Giuseppe Tartini

u Trstu, na kojem sada pohađa magisterij. Uz sviranje bavi se još i

pedagoškim radom te organizacijom festivala i koncerata. Član je Le-

Kap quarteta (Joe Kaplowitz, piano/hammond (USA); Lela Kaplowitz,

vokal; Tonči Grabušić, bubnjevi; Damjan Grbac, kontrabas, bas gitara).

Od 2012. godine umjetnički je direktor međunarodnog jazz festivala

Jazz Time u Rijeci.

GalERIJa aTElJE lokVINa

‘irandoms’ b. širole i m. aničića

Neobičnu izložbu koja je svojim jarkim bojama i atraktivnim fotografijama

privukla velik broj posjetitelja u kastavsku Galeriju

Atelje Lokvina priredili su početkom studenoga Borka Širola i

Marin Aničić. Njihovi radovi, koje je publika nešto ranije imala

priliku vidjeti i u Mošćeničkoj Dragi, neobični su prije svega po

mediju kojeg su koristili za snimanje i obradu fotografija – iPhoneu.

No, kao što kist ili fotoaparat ne čini umjetnika, i iPhone

je u rukama većine tek malo bolji mobitel, dok su Širola i Aničić

iz njega uspjeli izvući atraktivne umjetničke fotografije koje je

publika s užitkom razgledavala.

Njihov je domaćin u vrlo tradicionalnom prostoru Galerije

Lokvina bio matuljsko-kastavski umjetnik Saša Jantolek, koji je

i sam nedavno u sklopu 17. revije lutkarskih kazališta u atriju

riječkog HKD-a predstavio novi ciklus slika – strip-instalacija

izrađenih od drveta i drugih materijala na izložbi pod naslovom

Čuvarica muha i prijatelji.

Jedna od izloženih

fotografija Marina

Aničića

b. kukurin

Damjan Grbac

kNJIŽEVNa VEČER U oRGaNIzaCIJI SNM GRaDa kaSTVa

‘boje kaledioskopa’ andreane dvornić

Vijeće Srpske nacionalne manjine (SNM) Grada Kastva, zajedno

s predstavnicom SNM Grada Krka priredilo je 1. prosinca u

kastavskoj Gradskoj vijećnici književnu večer uz prezentaciju romana

autorice Andreane Dvornić Boje kaleidoskopa. To je prvi

roman autorice i njegova prva prezentacija u Hrvatskoj, a na njegovoj

prezentaciji su, uz autoricu, sudjelovali i mlada violinistica

Sara Delić i virtuoz na gitari, Riječanin prof. Mario Šimunović,

dok je o romanu je govorio Zoran Stanković, uz moderatoricu

zbivanja Mihaelu Cvjetković. Ova je priredba ujedno bila i dio

manifestacije povodom Dana srpske kulture koji su trajali do 6.

prosinca.

Andreana Dvornić inače je rodom iz Knina, živi u Beogradu, a

kroz roman Boje kaleidoskopa ispričala je priču o svojoj mladosti,

odlasku iz dalmatinskog kamenjara u velegrad, prilagođavanju

novim uvjetima života, uvjerenju da se život može živjeti i bez

mržnje, da se može pripadati i rodnom kraju i novome domu.

Vijeće je na taj način započelo i obilježavanje svojega Dana te

se pridružilo manifestaciji Dani srpske kulture koja se održava u

Zagrebu do 6. prosinca.

15. MEĐUNaRoDNI fESTIVal PUHaČkIH oREkSTaRa

trenkovi pandUri i brkinska godba na fortici

b. kukurin

Zajednički nastup tri puhačka orkestra

kaSTaVSka GRaDSka loŽa UGoSTIla UMJETNIkE

’pod ložom – iznad svih’

Jedan od najmlađih bisera u nisci kastavskih kulturnih događanja

manifestacija je koja je tijekom ljeta vikendom u Kastav privlačila

mnoge posjetitelje, ljubitelje lijepih umjetnosti. Priredbu

znakovitoga naziva Pod Ložom – iznad svih koju je uz podršku

kastavske Turističke zajednice i Grada Kastva organizirala Morana

Knez-Trobec, dovela je pod drevnu kastavsku Ložu brojne

umjetnike, od zanimljivih i kreativnih amatera do akademskih

slikara, dizajnera i mnogih drugih. Gradska loža, oduvijek simbol

okupljanja – bilo za donošenje gradskih odluka ili pučke veselice

– tako je ovoga ljeta postala mjesto okupljanja uz umjetnost.

Događanja su počela već u svibnju, izložbom Nenada Petronia,

a potom su Vesna Frank, Alma Orlić i Melita Smolčić na besplatnim

radionicama demonstrirale vještine izrade cvijeća od žice i

tekstila, različitih ukrasa u decoupage tehnici, te crtanja portreta.

Slijedila je izložba riječkog akademskog slikara Dalibora Vučkovića,

potom Kućice na crijepovima Maure Zorić i kameni ukrasi

Zorice Pavlić, uz stihove čakavske pjesnikinje Marine Česen. Kastav

je ugostio i akademskog slikara Claudia Franka i slikaricu

Martu Benažić. Ta je večer okončana koncertom Claudia Franka

na violini uz prof. Natalyu Maričevu i prof. Maria Šimunovića.

Krajem srpnja pod Ložom su izlagali Mirta Blažević i Vladimir

Proviči. Posjetitelje je potom oduševio nastup Kulturnog društva

Ukrajinaca i Rusina iz Rijeke. Slikarica Vesnica Popović iz

Opatije je uz predstavljanje svojih slika omogućila posjetiteljima

da sami sudjeluju u stvaranju likovnog djela, a svoje je skulpture

izložio i kipar Damir Vujnović.

Prvi je put ove godine tradicionalni kastavski Festival puhačkih orkestara

održan u novom terminu, u sklopu programa Kastafskog kulturnog leta,

no to je samo doprinijelo dobroj posjećenosti ovogodišnjeg jubilarnog, 15.

izdanja Festivala.

Festival koji Glazbeno društvo Spinčići s uspjehom organizira od 1996.

godine otvoren je svečanim defileom domaćeg orkestra Spinčićeve muzike

i njihovih gostiju iz Požege i slovenske Kozine. Naime, ove su godine u

pohode kastavskom orkestru stigli Gradska glazba Trenkovi panduri iz

Požege i orkestar Brkinska godba iz slovenske Kozine.

U Kastvu se tako okupilo oko 120 glazbenika koji su pojedinačnim i zajedničkim

nastupima zabavili brojnu publiku. I ovogodišnji su gosti Kastva

tako mogli ponijeti lijepe uspomene na ovo gostovanje, kao što je bio slučaj

i s puhački orkestrima koji su pohodili Kastav u proteklih 15. godina

Festivala. Pokrovitelji manifestacije su Grad Kastav i Turistička zajednica

grada Kastva.

Slovenski slikar Rafael Samec izložio je sredinom kolovoza

skulpture i slike, dok je Art klub Gorski kotar iz Fužina priredio

kompletan program – izložbu slika, keramike, skulptura,

fotografija, radova u drvu i metalu. Program su zaključili predstavom

i prigodnim glazbenim programom. Slijedila je izložba

slika Adriana Riose, a zatim i umjetničkih fotografija Petra Trinajstića

Vrbnički kapari uz degustaciju izvrsne vrbničke žlahtine.

Lijepo vrijeme produžilo je manifestaciju sve do kraja listopada,

kada je udruga Vita-Art uz izložbu slika i ručno izrađenih

umjetničkih suvenira odigrala i zabavnu predstavu, čakavsku

kantanu štoriju po nekadajnu V Rukavac ni po kozu.

Prigodna izložba Kulturnog društva Ukrajinaca i Rusina iz Rijeke

glas kastavski prosinac 2012.

23

b. kukurin


oBNoVa GRaDITElJSkoG NaSlJEĐa

kastavske šterne

I. DIo – SMJEŠTaJ, NaČIN GRaDNJE, koMUNSkE ŠTERNE

TEkST dario medvedec

Šterne znače život, smrt, tajnu ljudskih sudbina, umijeće i znanje vrsnih graditelja,

ali također pokazuju siromaštvo i bogatstvo njihovih vlasnika.

način smještaja i gradnje šterni

Od davnina, šterne (cisterne, gustirne, gustijerne, čatrnje)

su se najčešće gradile u bezvodnim krajevima na

području krša.

Šterne su posebno izgrađena kamena spremišta koja

su građena na način da ne mogu propuštati vodu. Zbog

te specifičnosti izgradnju istih obavljali su iskusni i poznati

kamenari i klesari.

Prvotno su šterne dubljene u kamenu, a lokacija je

bila uvjetovana mogućnošću sabiranja vode i nepropusnošću

terena. Ideju za izgradnju šterni ljudi su preuzeli

od prirode gledajući kako se voda zadržava u lokvama

ili periodičkim jezercima. Najstarije šterne rijetko se

nalaze u blizine kuće, a gotovo nikad u njoj.

Upotrebom cementa i korištenjem raznih građevinskih

materijala, počele su se po mjestima graditi javne

šterne veće zapremine – komunjske šterne. One su

vodu dobivale skupljanjem s krovova kuća ili izgradnjom

sabirnih površina od međusobno dobro povezanih

glatkih kamenih ploča, ograđenih zidom.

M. Mandića 1 Stari put

V. Spinčića 12

Kako su se uvjeti života poboljšavali, šterne su se sve

više približavale kućama. Voda se u šterne slijevala

žljebovima s krovova te kamenim kanalima dovodila

u samu šternu. Najbolja pozicija za takve šterne bila je

ona koja se nalazila u dvoru ili vrtu kuće, vodeći računa

da je smještena tamo gdje je najmanje izložena suncu.

No, na koncu su se šterne uselile u kuhinju. Postalo

je uobičajeno grabiti vodu kroz krunu koja se nalazila

u samoj kuhinji, dok se šterna nalazila pod njom. Voda

je tako zauzimala prostor dijelom među temeljima kuhinje,

a dijelom iznad razine terena.

Trg M. Laginje 2 Pred Franun 1 Pelini 9

Ograđeni otvor šterne, zvan kruna ili grlo bio je zidan

ili još češće monolitan te je postao tako dio kućnog

nepokretnog namještaja. U blizini su se uvijek nalazili

metalni sić (kanta ili vjedro) i vidrica za nošenje vode.

Na području Kastva ljudi su gradili šterne kao komunjske

ili individualne u sklopu obiteljskih kuća.

Voda iz šterni se posebno poštivala, tako da se ista koristila

isključivo za ljudske potrebe i piće, a voda za stoku

donosila se iz lokava ili kala. Najstariji dokumentirani

trag o izgradnji prve šterne u Kastavštini je odluka ka-

stavskog gradskog vijeća od 1. 10. 1647. godine. Toga

je dana odlučeno sagraditi šternu va grade Kastve na

Lokve. Šterna je ubrzo nakon toga izgrađena, a ni punih

20 godina kasnije u njoj su Kastavci utopili omraženog

kapetana Frana Morellija (1666.) za koji događaj

se veže povijesna kastavska uzrečica koja je i uklesana

u grlu šterne na Lokvini svi smo ga ovdje v Lokvu.

Šterna na Žudiki – Tinčeva

Natpis na šterni na Lokvini

Osim šterne na Lokvini jedna od najstarijih smatra se

šterna na Žudiki koja se nalazi na najvećoj nadmorskoj

visini od oko 370 m.n.m. i u njoj uvijek ima vode kojom

se najvjerojatnije snabdijeva iz podzemnih kraških

vodonosnih kanala.

Grla kastavskih šterni, koja se uzdižu ponosno nad

njihovim otvorima, najčešće su izgrađena od čvrstog

kastavskog kamena, a imaju oblike različitih geometrijskih

tijela: kocke, valjka, izvrnutog stošca, izvrnute

prizme ili su pak jednostavna kockasta tijela. Tijekom

vremena kameni blokovi grla šterni postaju sve dorađeniji

te dobivaju šesterostrani i osmerostrani oblik.

U bočne strane grla šterne klešu se datumi dovršetka

njihove izgradnje. Uz datum je obično uklesan i Isusov

monogram IHS te inicijali vlasnika ili graditelja šterne.

Dokazujući svoju vještinu klesar će tijelo grla šterne

isklesati iz jednog kamenog komada, a hrapavu kamenu

površinu oblikovati glatkim i oblim plohama. Sve

su to tragovi vještine njihovih graditelja, ali i bogatstva

vlasnika šterne. Šterne su najčešće izrađivali najpoznatiji

kastavski klesari iz sela Bani i Rubeši.

Pelini Bani Dukići 17

‘komunjske (skupne, seoske ili kmetske) šterne’

Komunjske šterne, rasprostranjene po cijeloj Kastavštini,

postaju vrlo važne građevine koje su zahvaljujući

svojem volumenu osiguravale dodatnu količinu vode

i pružale sigurnost opskrbe pitkom vodom u sušnim

razdobljima. U njima pohranjena voda značila je i znači

život, a one ostaju živi svjedoci prošlog vremena i

uvijek zlu ne trebalo sigurna pričuva vode.

lokacija Krajevac

zapremnina 80 m 3

god. izgradnje 1840.

lokacija Jelovičani

zapremnina 80 m 3

god. izgradnje 1844.

lokacija Rubeši

zapremnina 80 m 3

god. izgradnje 1920.

dao izgraditi načel. Kazimir Jelušić

lokacija Spinčići –

donja i gornja

vas

zapremnina 2 x 80 m 3

god. izgradnje nepoznata

lokacija Jardasi u šumi

kod kbr. 22

zapremnina 80 m 3

god. izgradnje 1844.

lokacija Kudeji kod

kbr. 22

zapremnina 50 m 3

god. izgradnje 1899.

lokacija Ćikovići

zapremnina 80 m 3

god. izgradnje 1923.

lokacija Jurčići

zapremnina 200 - 300 m 3

god. izgradnje nepoznata

specifičnosti između 2 prirodna

kamena

bloka

24 glas kastavski prosinac 2012.

25


Va oven kratken tekste otel bin našen mladen i sen onen ki to

morda još nisu čuli napisat nekuliko interesantneh stvar od našega

Kastva.

kastafšćina

Grad Kastav je odvavek bil centar vele općini ka se je protezala

od Rečini na istoke, do Lisini na zapade i vas ta kraj se je po njin

zval Kastafšćina, a judi ki su tu bivali Kastafci.

Nekadajna vela Kastafšćina od 33 županije pokle prvega svetskega

rata žicun je razdejena na pol. Veći zapadni del ostal je pod

Kraljevinun Italijun. Z ovu stran žice je ostal sam Grad, Podgrad,

Halubje, Zamet, Smokvarija, Škurinja, Drenova i Gromišćina (do

Rečini).

Kastafci ki su bivali va Grade zvali su se Grajani, a si drugi Vanjšćaki.

grad

Kastafci nisu nikada rekli da gredu va Kastav, nego da gredu va

Grad.

Pravi Grad je se ono ča je va gradskeh zideh od kega se jedan

del ki gjeda proti Halubju zove Pelini. Od voltice zdolu do Fortice

zovu Predgradon, a kuće zad crekvicun sv. Šebaštijana su Dukići.

Šporovu jamu kade su bile lih dve tri kuće Kastafci su zvali na

Brde, magari tako ne zgleda.

govor

Stari Grajani nisu govorili na ča kot drugi Kastafci, leh na ca. Na

mesto č su rekli c, na mesto š su rekli s, na mesto z su rekli ž i

tako naprvo.

Pod Ložun se j’ po nedeje pokle rane maši klicalo. To je bil napošni

čovek ki je publikal i daval na znanje ča je općina ordinala.

Ako je ki ča zgubil, ale ima kakovu kravu, al zemju za prodat,

nekuliko je platil pak se je to oglasilo. Jena dovica z vanjšćini ni

mogla decu na nogi stavit pak je namislela prodat jedan umejak

za pašu i dve lešice. Ta fanat ki je publikal ale kjical da j’ povedel

ovako: Pul Marije Jugo, Jurcići br. 15 šu ža prodat dve lesice, a

kI SU GRaJaNI, a kI VaNJŠĆakI (kEH Va kaSTVE VIŠE NI)

grajani

TEkST arsen jardas

Pravi Grad je se ono ča je va gradskeh zideh od kega se jedan del ki gjeda proti Halubju zove Pelini.

Od voltice zdolu do Fortice zovu Predgradon, a kuće zad crekvicun sv. Šebaštijana su Dukići.

Šporovu jamu kade su bile lih dve tri kuće Kastafci su zvali na Brde, magari tako ne zgleda.

more še kupit i pasa va umejke. Judi da su se lih počeli pogjedevat,

kako j’ ta Marija te lesice ćapala i ča će pasa va umejke prodavat

kad ga more i doma. Kad je povedel ča j’ imel za povedet, juden

je rekal: Šad šte culi ca j’ bilo trebe cut, pak švet ki ima beci neka

gre v ostariju jedan kvartin vina popit.

imena

Grajani su više po svete hodili nego vanjšćaki, a i va Grade je od

sakuda judi službu dobilo pak su prihajala i neka nova imena keh

se ni po seleh čulo. Dokle su po vanjšćine najviše bila starinska

imena kot je: Jože, Zvane, Tone, Mate, va Grade se j’ čulo imena:

Hinko, Ugo, Zvonimir, Ljudevit, Ksaver, Anzelm, Ferdinand,

Anastazij, Fedor, Romualdo, Štefan, Jerko, Emanuel, August, Benedikt,

Sebaštijan, Ližijo, Danižo....

Bilo je se manje ženskeh ke su se zvale: Marija, Pepa, Tonka,

Zvanka... Prišla su nova imena: Judita, Ljudmila, Tekla, Anbrozija,

Hortenzija, Eufemija, Gizela, Liza, Alba, Hedviga, Jenija, Bažilka,

Litka, Eleonora...

Užalo se j’ trefit da stareji judi nisu mogli to gospodsko ime vaje

zapametit pak su ga z ugjeven na vrata zapisali. Neki dešpetjivac

da njin je to potrl, pak jih je pital kako njin se otrok zove. Nisu

umeli vaje povedet pak se j’ okolo rugal i malo pridodal kako

su drugi dan h popu nesli vrata da njin nanovo zapiše kako su

otroka krstili.

prezimena

Va Grade su bila stara prezimena keh je i po vanjšćine, a to su:

Dukić, Jelušić, Baćić, Sinčić, Stanić, Marot, Grbac, Babić, Rubeša,

Vlah, Srdoč, Blečić...

Stareh prezimen: Munić, Brozović, Marijanović, Stipković, Jurinčić,

Jurinac, Karlavaris, ni nego va Grade.

Kašneje su prišla i stranjska prezimena kot je Grosman,

Hofman, a i fanj domaćeh prezimen z cele Kastafšćini.

pridefki ili kućni nadimki

Va Grade kako i po vanjšćine saka kuća je imela svoj pridevak po

ken su se judi poznali. Ti nazivi su se menjali kako su se menjali

i gospodari od kuć. Veli del teh imen se je zdavni zgubil, a prišla

su neka nova, najviše po prezimene novega gospodara. Mej judi

su nekako do najzada ostali pridefki ki su se duperali do drugega

svetskega rata.

Reduć z Žudiki zdolu kako j’ zapisal barba Jože Milin najprvi

su Tinčevi, pak pridu: Hrenićevi, Jožačevi, Štrakotovi, Beličini,

Karažićevi, Danetovi (Brozovićeva starina), Kunčarovi, Zvončićevi,

Burkušovi, Marijanovičini, Sankovićevi, Savetovi, Zelmotovi,

Štrenjakovi, Homatovi, Šundrićevi, Rudnarovi, Karlotovi,

Milijovi, Zvonovi, Burgerovi, Ružićevi, Šporkovi, Brozovićevi,

Grosmanovi, Lušijanovi, Carovičini, Dorinini, Turčićevi, butiga

Ludviga Jelušića, Rečanićevi, Rusovi, Glavarovi, Fabijovi, Kvandotovi,

Micini, Nazorova kuća, Petrini, Belčevi, Petrićevi, Općina,

Ćulićevi, Plovanija, Vicićevi, Jurinčevi, Frankini.

Va Pelineh su pod samen turnon (gradska kula) Ulijanini, pak:

Palovčevi, Rolihovi, Kacinovi, Puharićevi, Štrkovi, Valesiovi, Babini,

Martićevi, Šepićevi, Marini, Dirakovi, Picigerovi, Pećaričini,

Daličini, Baničićevi, Burićevi, Jurinčićevi, Tancabelovi, Bondetovi.

Predgradon su: Božinovi, Petrini, Šćitarovi, Koširovi, Betotovi,

Lojzini, Zvaninovi, Lukovi.

Pul Dukić su stare familije: Antičini, Jurjeničini, Baničićevi,

Maretini, Diračićevi, Grosmanovi, Mežnarovi, Filetovi, Carovi,

Srajevi, Spećinovi, Daličini, Uretini, Funtinovi.

Pod Forticun su: Slocarovi (Osojnakovi), Frdulovi, Zidarićevi,

Miminovi, Karlavarisova, Dabovićeva, Cucančićeva i Medvedićeva

kuća.

Na samen Belvedere su Romanotovi, Miminovi i Gaušovi.

Onda pridu Brkotovi ki su imeli tri kuće, sud, Mlakarovi i Oršulićevi.

Na Brde, to će reć na dne Šporove jami je od nekada bila

oštarija i salon.

ča su delali

Grajani je bilo jeno desetak većeh gruntaši ki su imeli fanj vina

i druge verduri. Drugi nisu imeli fanj zemji, pak su bili najviše

artžani. Bilo je vrsneh tišjari, bačvari, postolari, krojači, zidari,

kjesari, kovači i kotlari. Bilo je nekuliko oštari i butigeri, a neki su

bili općinski službeniki. Kakov dimnjačar, al pak lugar.

Prvi Grajan ki je finil učiteljsku školu va Kopre 1879. leta bil je

Albert Brozović. Za njin su šli i drugi, a od kad je va grade 1906.

leta oprta učiteljska škola malo ka familija ni odgojila baren jenega

učitelja. Ti učitelji su dobivali službu po celoj bivšoj Jugoslavije,

a najviše po Srbije i Bosnoj.

Doma su ostajali sami starci i kakova stara divojka pa je praveh

Grajani bilo se manje. Familije su se ničile.

Grajani su se voleli i na svoj račun škercat, pak su štorije povedali.

Kako su z bazgoven kanulon na Lovran hitali kad su njin se

Lovranci za fin divojak zamerili. Pak su sol seli i sardelice sadili

da ne moraju vaje na Volosko po nje hodit. Na turan su kravu

zdigali da bršjan popase. Crekav su znutri rivali da je rašire kad

je bila pretesna i se takove stvari.

Bili su jako složni još od kad su kapitana utopili, čitalnicu storili,

a morali su i bit aš su si skupa mej staremi zidi bivali.

ča danas delaju

Danas su va Grade moderni kafići i galerije. Ne znaš česa je više.

Si volimo na taraceh pred modernemi oštarijami sedet i kulturno

se zdigat. Delat već ni moderno. Postolari i krojači već ne rabe, tr i

prez njih su si lepo spravni. Kovači i kotlari još manje, rakija se

sejedin ne sme kuhat. Zemji za kopat već nimamo aš su va njih no-

vi palaci. Sada smo si Grajani, ni već Vanjšćaki, sada si bivamo va

Grade Kastve samo va nekoj drugoj kale. Pravi nekadajni Grajani

se moru na prsti jene ruki pobrojit. Ostali su nan muzeji i uspo-

meni na stareh slikah za neki novi Grajani ki te za nami prit.

26 glas kastavski prosinac 2012.

27

1.

1. Turčićeva i Glavarova kuća, 2. Pelini – del pravega Grada

2.


RaDNIČkI PokRET I NoB U MUzEJSkoJ zBIRCI kaSTaVŠTINE

povijest se ne može promijeniti, samo

njezina interpretacija

TEkST tamara mataija, kustos Muzejske zbirke kastavštine

Muzejska zbirka Kastavštine oduprla se destruktivnom

trendu 1990-ih i kroz segment stalnog postava nastavila komunicirati,

kako novim naraštajima tako i turistima ulogu lokalnih ljudi u

jednom od najznačajnijih svjetskih pokreta – antifašizmu.

kaSTaVSka ŽUPa SV. JElENE kRIŽaRICE UoČI BoŽIĆa

razdoblje obnove i došašća

Od početka Došašća i u kastavskoj Župi sv. Jelene Križarice

pripravlja se proslava Božića, a sve do Badnjaka služit će se

mise zornice. Kako u svojoj poruci uz početak Došašća kazuje

kastavski župnik dr. Franjo Jurčević, početak Adventa

ne označava samo početak nove crkvene godine, već Došašće

znači također da je svaki čovjek i kršćanin u svojem cjelokupnom

životu, a ne samo u ovom vremenu Došašća, adventski

čovjek kojo ide ususret Božjem dolasku kroz slobodu, vjeru,

nadu i ljubav.

Tijekom posljednjih mjeseci dovršeni su brojni radovi u vezi s

uređenjem crkve i okoliša. Na župni stan postavljen je hrvatski

grb od kastavskoga sivca i višebojnog kamena, dar Veljka Ka-

Doček partizana ‘zašto to imate izloženo?’

‘Uspomena

Jednog popodneva u Zbirku je ušetao bračni par srednjih

godina s očitom namjerom da pomno razgleda

postav. Još prije nego što su nogom stupili u prostor

odlučno su inzistirali da odmah plate ulaznicu. To me

doista iznenadilo jer se velik broj turista, osobito stranih,

okrene kada saznaju da se ulaznica u iznosu od

5 kn naplaćuje, dakle vrijednost polovice macchiata!

Platili su ulaznice i krenuli u obilazak. Prošlo je dvadesetak

minuta kada su krenuli prema meni i ja sam bila

uvjerena da su završili posjet. No, vidno zbunjeni obratili

su mi se s pitanjem, zamuckujući na ne baš tečnom

engleskom. (Kasnije sam shvatila da su zamuckivali

robovanja’

Kada je 1981. godine uređena i za javnost otvorena Mu- zbog sadržaja, a ne zbog lošeg poznavanja jezika.) Ono

hrvatskom. Međutim, suprotno mojim očekivanjima,

zejska zbirka Kastavštine (MZK), jedna od pet – za to tamo, pokazivali su prema prostoriji s predmetima iz

još više zbunjeni pogledavali su se međusobno. Nisam

vrijeme uobičajenih tematskih cjelina – bila je i Radnič- Drugog svjetskog rata, zašto to imate izloženo? Uopće

razumjela što im nije jasno. Upitali su me plaho: Local

ki pokret i NOB. Isti postav izdržao je sve do današnjih mi nije bilo jasno zašto me tako nešto pitaju, pa izloženi

people fought against fascism? (Lokalno stanovništvo

dana i jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji je preživio su predmeti koji svjedoče o jednom segmentu prošlo-

borilo se protiv fašizma?) Za mene je to bila općepo-

sustavno gašenje srodnih zbirki i muzeja 1990-ih. Jesti ovoga kraja. Iz njihovog naglaska razabrala sam da

znata stvar, ali počela sam shvaćati da njima nije i da

dan od razloga zašto je tome tako (ne i jedini), jest taj nisu ni Nijemci niti Talijani pa da bi im ovakav postav

je očito u suprotnosti s onime što oni znaju. Još uvijek

što je Zbirka tada bila zatvorena za javnost zbog prokiš- možda mogao stvoriti nelagodu, na što su me upozori-

nisam znala otkud su, ali sam počela naslućivati, bunjavanja.

Što god bilo, povijest se ne može promijenili turistički djelatnici. Odgovorila sam im da se radi o

dući da im je jako dobro bio poznat dizajn odjeće iz

ti, samo njezina interpretacija. Kada je Zbirka ponovo predmetima koji svjedoče o stradanjima ljudi tijekom

Dachaua.

profunkcionirala početkom trećeg milenija, obnovljen fašističke i nacističke okupacije te o borbi lokalnog sta-

je i osuvremenjen postav MZK, izuzev dijela koji govori novništva za oslobođenjem – to je dio prošlosti ovoga

revalorizacija postava

o Drugom svjetskom ratu. Postav je bez tekstualne in- kraja te su stoga ti predmeti prezentirani. Uvjerena da

Ratovi su teške teme, osobito oni čiji su sudionici još

terpretacije, predmeti, dokumenti i fotografije izloženi sam im uklonila nedoumice krenula sam s njima pre-

među nama, i ne postoji ništa utješno što se može izgo-

su samo uz kratke predmetne legende na hrvatskom ma tim predmetima da im pružim dodatna objašnjenja,

voriti. Bračni par bio je premlad da bi bio među njima,

jeziku.

budući da su male predmetne legende ispisane samo na

ali je bilo očito da su im događaji iz tog vremena du-

tića, a crkvu krasi novi kip sv. Franje koji je darovala obitelj Doko,

kao i novi kip Majke Božje koji je postavljen na mjesto ukradenoga

kipa u Rešetarima. Slavko Marot dovršio je restauracije trijumfalnog

luka u crkvi, te freske sv. Mihovila, a na Kalvariju je

podignuto novo raspelo, iz radionice obitelji Rizvić.

Novosti ima i u samostanu časnih sestara Kćeri Božje ljubavi. Od

rujna je za novu predstojnicu samostana imenovana č.s. Ankica

Juranović. Časna sestra dr. sc. Veronika Gašpar izabrana je u

znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice u području

humanističkih znanosti, polje teologija/dogmatska teologija na

Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

(preuzeto sa www.kastav-crkva.com)

boko urezani. Obišli smo još jednom postav zajedno,

objasnila sam im poneki predmet, prevela sadržaje legendi

dok se njima pred očima otvarao neki novi svijet.

I kada su već bili čuli bezbroj rečenica koje su potvrđivale

da je lokalno stanovništvo djelovalo antifašistički

i kada su pomno promotrili sve izložene predmete koji

idu tome u prilog, bili su zadovoljni. Tek tada su počeli

objašnjavati. Rekli su mi da su Židovi, iz Izraela, te da

putuju po Europi i posjećuju muzeje. Ispričali su kako

je u sustavu njihovog obrazovanja velik prostor posvećen

stradanjima Židova tijekom Drugog svjetskog rata

i obavezno posjećuju mjesta najvećih stradavanja. Ali

Hrvatsku iz tog vremena poznaju isključivo kao nacističku

NDH, na čelu s Pavelićem koji surađuje s Hitlerom.

Potpuno su im promakle činjenice koje govore o

antifašizmu u Hrvatskoj, o tome da je većina stanovništva

Hrvatske bila antifašistički orijentirana te da se uz

brojne žrtve suprotstavila okupatoru. Taj je bračni par

u Kastav došao sa sasvim pogrešnom percepcijom i da

je kojim slučajem ovaj postav doživio sudbinu ostalih,

tj. da je uklonjen, s istom tom pogrešnom percepcijom

Hrvatsku bi i napustili.

Muzejska zbirka Kastavštine oduprla se destruktivnom

trendu 1990-ih i kroz segment stalnog postava

nastavila komunicirati, kako novim naraštajima tako

i turistima, ulogu lokalnih ljudi u jednom od najznačajnijih

svjetskih pokreta – antifašizmu. Potrebno je

jedino postav revalorizirati i osuvremeniti u skladu s

važećim muzeološkim zahtjevima.

Logoraška odjeća koju

je nosio Lojzo Raspor

28 glas kastavski prosinac 2012.

29


5. NaCIoNalNa IzloŽBa MlaDIH INoVaToRa I IzloŽBa TEHNIČkoG STVaRalaŠTVa MlaDIH – kaSTaV, 20. – 22. RUJNa 2012.

promotori tehničkog stvaralaštva

Korištenje obnovljivih izvora energije bila je karakteristika mnogih izloženih inovacija,

no iza svake od njih, bez iznimke, stoji velik entuzijazam, puno učenja i truda.

Izložba mladih inovatora u kastavskoj dvorani

Krajem rujna u Kastvu je održana jubilarna 5. nacionalna

izložba MLADI@INOVACIJE koja je okupila do

sada najveći broj sudionika – mladih inovatora i njihovih

mentora iz deset županija i Grada Zagreba. Kastav

se tako po peti put pokazao dobrim domaćinom

za brojne mlade zaljubljenike u tehničko stvaralaštvo

i inovacije, od osnovaca do srednjoškolaca i studenata.

Na izložbi održanoj u novoj Školskoj sportskoj dvorani

bilo je predstavljeno više od 50 radova mladih podijeljenih

u dvije skupine: Inventivni rad i Tehničko stvaralaštvo,

a najuspješnijima su podijeljene i nagrade.

Među izlagačima posebno su se isticali i radovi mladih

(do 30 godina), koji su već završili školovanje, a još

su tijekom školovanja sudjelovali na smotrama tehničkog

stvaralaštva. Mnogi od njih za predstavljene su

radove već osvajali nagrade, a neki su i nakon Kastva

nagrađeni na međunarodnim izložbama, poput primjerice

nosača bokobrana Crofender. Našli su se na

kastavskoj izložbi i kufermobil, elektrocikl, nosač za

prijenosno računalo, suncokiš, teslametar, mini vjetroelektrana,

električno vozilo, jeftin solarni kolektor od

limenki za zagrijavanje prostora i mnogi drugi izumi.

Korištenje obnovljivih izvora energije bila je karakteristika

mnogih izloženih inovacija, no iza svake od njih,

bez iznimke, stoji velik entuzijazam, puno učenja i truda

mladih koji su svoje ideje znali pretvoriti u stvarnost,

uz svesrdnu podršku svojih mentora.

Organizatori izložbe su, uz domaći Klub inovatora

KIN Kastav, bili Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora

Primorsko-goranske županije uz suorganizatore

v. spinčić-rajko

glas kastavski prosinac 2012.

Zabavne, ali i korisne ladice – rad mladih inovatora

Elektorindustrijsku i obrtničku školu Rijeka, Savez riječkih

inovatora, IN klub inovatora Rijeka i Zajednicu

tehničke kulture. Pokrovitelji manifestacije su Grad

Kastav i Ministarstvo poduzetništva i obrta, a supokrovitelji

Primorsko-goranska županija i HGK.

Nakon pet izložbi uistinu se može reći da je Kastav

okupio najbolje među mladim inovatorima, a izložbe,

koje su ujedno i prilika za razmjenu iskustava, su posta-

le promotor tehničkoga stvaralaštva. Ove su godine posebne

nagrade za izniman rad s mladima primili Ante

Zujić i Nikola Šimunić. Posebna priznanja povodom

5 godina izložbe dodijeljena su Borisu Caputu, Ružici

Kamenjašević, Mirku Mesiću i Dijani Karačić, a posebno

priznanje za izniman doprinos izložbi primili su i

Učeničko poduzeće te Udruga inovatora Interinova.

MEĐUNaRoDNI DaN TolERaNCIJE U oŠ ‘MIlaN BRozoVIĆ’

‘bUdi bogat – bUdi tolerantan!’

Već treću godinu zaredom kastavska škola Milan Brozović

organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije,

16. studenoga. Predstavnici Vijeća učenika već su dan ranije u

svim razrednim odjelima govorili o vrijednostima tolerancije,

a najmlađi, koji su još u vrtiću sudjelovali u projektu Mali

miritelji, priredili su interaktivnu radionicu Budi bogat – budi

tolerantan! Taj naziv projekta inače je zapravo skraćena verzija

službene UNESCO-ve definicije tolerancije: Tolerancija je

poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u

našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način

da budemo ljudi.

Putem projekta Good vibration box, koji je oduševio i UN-

v. spinčić-rajko

rezUltati izložbe

‘mladi@inovacije kastav 2012.’

Stručni ocjenjivački sud u kojem su bili Boris Caput,

predsjednik i članovi Drago Krajina i Mirko Mesić

dodijelio je nagrade najuspješnijim izlagačima:

zlatna odličja

Dino Štefanac, Jan Dujmić, Marino Cetina, Andrej

Diklić, Dino Spasić, Dario Tancabel, Marina Krajina,

Karlo Štefčić, Richard Balija, Matej Bošnjak, Antonijo

Emih, Nediljko Jerković, Petar Mikulić, Petar

Banov, Mario Bukovčan, Ignacije Glasnović, Matej

Nogić, Nikola Lerotić, Ivan Pešut, Ivan Matković,

Ivan Horvatin

srebrna odličja

Alen Žlimen, Željko Rukavina, Gloria Arapović,

Luka Cavaliere Lokas, Domagoj Šafran, Mario Bobić,

Dinko Zubić, Eric Žufić, Sandi Flies, Tin Novak,

Igor Milek, učenici Prirodoslovne i grafičke škole

Rijeka, Dania Maljevac, Lenard Popić, Janko Rotim,

Ivan Sulovsky

brončana odličja

Tomislav Ilić, Marta Blajić, Marija Vujević, Ivana

Filipović, Filip Gluhalić, Vladimir Korak, Kristijan

Templar, Igor Milek, Anton Perušić, Bernard Butković,

Ivan Horvatin

ovu ambasadoricu dobre volje Angelinu Jolie, poruke mira

i tolerancije izašle su i na kastavske ulice u vidu bookmarka

(knjižnih oznaka) koje su izradili učenici. Taj je projekt škola

pokrenula prije dvije godine s ciljem da svatko tko dobije poruku

tolerancije istu poruku prenese i drugima, kako bi se val

tolerancije, podrške i mira širio sve dalje i dalje. Ove su godine

projekt provodili učenici izborne nastave Građanskog odgoja

i polaznici izvannastavne skupine Medijacija zajedno s mentorima

pedagoginjom Hedi Blašković-Babić, psihologinjom

Natašom Šepić-Adamec i socijalnom pedagoginjom Nanom

Gulić, uz tehničku podršku profesorice matematike i informatike

Jasne Bošković.


Pored knjižnice, koja se sada prostire na 114 četvornih metara, u prizemlju zgrade

uređena je i učionica razredne nastave, školska kuhinja i prostorija produženog boravka.

Predstavljanje

slikovnice u

novouređenoj

knjižnici

oSNoVNa Škola ‘MIlaN BRozoVIĆ’ DoBIla NoVU kNJIŽNICU

osnovci odUševljeni

preUređenim knjižnim kUtkom

OŠ Milan Brozović ovu je školsku godinu započela s

nekoliko preuređenih prostorija, a prema riječima ravnateljice

Sandre Krpan, bez tih adaptacijskih zahvata

škola zbog velikog broja učenika ove godine ne bi mogla

funkcionirati.

Istaknula bih uređenje nove školske knjižnice, jer je

riječ o moderno uređenoj knjižnici s brojnim dodatnim

sadržajima, financiranoj sredstvima Primorsko-goranske

županije i Grada Kastva. Pored toga, uređena je i

učionica razredne nastave, školska kuhinja i prostorija

produženog boravka, navodi Krpan.

nova slikovnica

Nova knjižnica prostire se na 114 četvornih metara u

prizemlju, a tom veličinom škola se približila zahtjevima

Standarda za školske knjižnice s obzirom na broj

učenika i razreda. Pojašnjavajući kako na ulaznom dijelu

knjižnice sada učenici mogu odložiti torbe i kapute,

a potom na informativno-posudbenom punktu dobiti

informacije, zadužiti i razdužiti građu te se usmjeriti

prema drugim dijelovima knjižnice, knjižničarka Ines

Mladenić Grubešić napominje da je fond smješten u

slobodnom pristupu i razdijeljen prema dobnim skupinama.

b. kukurin

Ponosni smo na lijepi novi čitaonični dio, namijenjen

individualnom i skupnom radu, čitanju časopisa i referentne

zbirke, kojeg naši učenici vole i često koriste.

Naročito su zadovoljni računalnim kutkom opremljenim

novim računalom s dva stolića. Kauč u kutku za

najmlađe pokazao se vrlo ugodnim mjestom pa je kutak

uvijek popunjen kao i omiljena audio-fotelja za ljuljanje

za koju se obično čeka red, kaže Mladenić Grubešić,

dodajući kako je u uređenje utrošeno nepunih 120 tisuća

kuna.

Jedna od prvih priredbi u novouređenoj knjižnici bila

je predstavljanje šeste u nizu čakavskih slikovnica Kako

su Kastafci seli sol i sadili sardelice, koju su učenici i

njihovi mentori pripremili prema zapisima Ive Jardasa

u Kastavštini, a pod vodstvom učiteljica Dragice Stanić,

Maje Šikić i Dubravke Uroda.

posjet poljskoj

Kastavska je škola ovu školsku godinu započela sa 665

učenika, od kojih je 95 prvašića, a ravnateljica kao jedan

od značajnijih događaja prvog polugodišta ističe

posjet Poljskoj. Naime u rujnu je 35 učenika u pratnji

profesorica Viviane Vidas Kezele, Hedi Blašković Babić,

Nataše Šepić Adamec i ravnateljice sudjelovalo u stručno-znanstvenoj

ekskurziji. Bio je to uzvratni posjet učenicima

Publiczny Katolicki Zespol Szkol i Przedszkola

w Niecieczy koji su ovoga ljeta boravili u Crikvenici u

Hostelu Stoimena. Tada je dogovorena suradnja između

dviju škola na poticaj Počasnog konzula Republike

Hrvatske u Krakovu, Pawela Wlodarczyka. Kastavski

su učenici u Poljskoj predstavili kulturne i povijesne

znamenitosti Kastva, Primorsko-goranske županije i

domovine kao i vlastitu školu na engleskom jeziku, a u

Krakovu su se susreli i s Veleposlanikom RH u Poljskoj

Ivanom Del Vechiom.

i.š.

32 glas kastavski prosinac 2012.

DJEČJI VRTIĆ ‘VlaDIMIR NazoR’ MalIŠaNIMa NUDI PREGRŠT akTIVNoSTI

komUnikacija s roditeljima

i pUtem e-maila

Putem e-maila šaljemo razne obavijesti i pozivnice,

a reakcije roditelja izrazito su pozitivne, kaže ravnateljica.

Najveća kastavska predškolska ustanova Dječji vrtić

Vladimir Nazor novu je pedagošku godinu započela s

205 upisane djece u 3 objekta, a prema riječima ravnateljice

Helene Ninković Budimlija, odmah nakon razdoblja

adaptacije nove djece vrtić je ozbiljno prionuo

poslu te se krenulo s provedbom planiranih aktivnosti i

projekata. Jedna od novosti koja je zatekla roditelje odmah

na početku pedagoške godine bila je mogućnost

korištenja e-maila kao jednog od oblika komunikacije

s vrtićem.

Putem e-maila šaljemo razne obavijesti i pozivnice, a

reakcije roditelja izrazito pozitivne, kaže ravnateljica.

ekološki projekti

Na nivou ustanove nastavlja se s provođenjem eko-projekata

s ciljem izgrađivanja pozitivnog stava i odnosa

prema okolišu, jer ekologija je način života i vrlo je

važno izgrađivati i poticati kod djece pozitivne stavove

i ponašanja prema okolišu. Ravnateljica također ističe

da djeca najbolje uče izravnim uključivanjem u proces

u kojem mogu učiniti nešto za sebe i druge, pa tako i

za prirodu, a predškolska je dob prvi korak u stvaranju

i razvijanju zdravih životnih stilova i ekoloških opredjeljenja.

Nastavljamo s ekološkim projektima koji uključuju

suradnju s Metisom. Prilikom posjeta mnogo naučimo

o važnosti i načinima razvrstavanja otpada, o recikliranju,

te provodimo akcije sakupljanja plastičnih čepova

i starih baterija, dok se s akcijom prikupljanja starog

papira priključujemo školi. U vrtiću imamo eko-patrolu

koja redovito prati i kontrolira potrošnju vodu, upozorava

i gasi nepotrebno upaljena svijetla, kontrolira

potrošnju papira pri brisanju ruku i slično. Provodimo i

niz drugih ekoloških projekata po skupinama kao što su

obrađivanje eko-vrta, sadnja mediteranskog i aromatičnog

bilja, izrada komposta, izrada prirodnih sokova,

kompota, voćnog čipsa i slično. Očuvanje tradicional-

nih običaja i jezika kraja u kojem živimo značajan je

dio naših ekoloških projekata i tome pridajemo osobitu

pažnju, navodi Ninković Budimlija.

mići samanj

Kao i svake godine, i ovogodišnja Bela nedeja nije prošla

bez Mićega samnja koji je održan na Beli pondejak i

djeca su još jednom pokazala što njihova mašta i prstići

mogu stvoriti. U listopadu je ujedno na inicijativu odgajatelja

organizirana dobrotvorna akcija pod nazivom

Djeca djeci. Akcija je namijenjena štićenicima Doma

Sveta Ana iz Rijeke. Radi se o domu za zlostavljane

žene i djecu, a roditelji kastavskih predškolaca i ovoga

su puta pokazali veliko srce prikupivši velike količine

odjeće i obuće, kolica, nosiljki za djecu i sličnih potrepština.

No, s tom akcijom nije završen humanitarni rad

vrtića, jer već se za Božić priprema nova dobrotvorna

akcija.

i. š.

Mići samanj i šarene dječje rukotvorine


Grad Kastav i ove je godine dio sredstava izdvojio za stipendiranje

srednjoškolaca i studenata, a ukupno je podijeljeno 10

novčanih potpora učenicima srednjih škola i studentima, te 14

stipendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima, kao

i 4 sportske stipendije za koje su se također natjecali učenici srednjih

škola te polaznici fakulteta.

Uz već uobičajene uvjete poput prebivališta na području grada

Kastva, učenici strukovnih srednjih škola za obrtnička zanimanja

koja su tradicionalna na kastavskom području morali su ispunjavati

i uvjet da imaju status redovnog učenika te srednju ocjenu

2,75, dok su ostali srednjoškolci trebali imati srednju ocjenu 4,00

ili pak 3,75, ukoliko im obitelji ispunjavaju uvjete prihoda iz Odluke

o socijalnoj skrbi Grada Kastva. Uvjet koji su morali ispunjavati

učenici sportaši srednja je ocjena 3,75, dok je za studente

vrijedilo pravilo da imaju srednju ocjenu 3,75, a ako se radi o

sportašima najmanja srednja ocjena mogla je biti 3,50.

GRaD kaSTaV I oVE GoDINE STIPENDIRa UČENIkE I STUDENTE

dodijeljeno 28

novčanih potpora

Ukupno je podijeljeno 10 novčanih potpora učenicima srednjih škola i studentima, te 14

stipendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima, kao i 4 sportske stipendije.

Jedan od ovogodišnjih novih stipendista Grada Kastva je Al

Depope, polaznik drugog razreda Gimnazije Andrije Mohorovičića,

kojem je gradska novčana potpora pripala u kategoriji nadarenih

učenika. Novi kastavski stipendist iza sebe ima već cijeli

niz natjecanja, a kao najznačajnije izdvaja osvojeno treće mjesto

na državnom natjecanju iz fizike prije dvije godine, te prošlogodišnje

sudjelovanje na International Junior Science Olympiad,

međunarodnom natjecanju učenika u znanju fizike, kemije i biologije,

održanom u Durbanu.

I ove godine planiram sudjelovati na natjecanjima, a najprije ću

se okušati na školskoj razini iz fizike, matematike i kemije. Stipen-

dija Grada Kastva prva mi je novčana potpora za koju sam se natje-

cao, a značit će mi dosta. Moći ću si kupiti literaturu koja mi treba,

kao i neke druge stvari koje bih si volio priuštiti, kaže Al.

i. š.

Na VRaTIMa JaDRaNa oTVoREN PRVI McDoNalD’S McDRIVE RESToRaN Na ŠIREM RIJEČkoM PoDRUČJU

mcdonald’s za pUtnike

Uređen prema najmodernijim europskim trendovima u dizajnu, koji krasi vrhunska tehnologija

i potpuna prilagođenost potrebama gostiju, restoran je otvorio čak pedeset novih radnih mjesta.

Sredinom srpnja na odmorištu Vrata Jadrana otvoren

je prvi McDonald’s McDrive restoran na riječkom

području. Uređen prema najmodernijim europskim

trendovima u dizajnu, koji krasi vrhunska tehnologija

i potpuna prilagođenost potrebama gostiju, restoran

je otvorio čak pedeset novih radnih mjesta, čime je

McDonald’s nastavio poslovnu orijentaciju otvaranja

novih kapaciteta i zapošljavanja. Uz sve ono što takvi

restorani nude, gostima je osiguran i besplatan Wi-Fi

pristup internetu, dok ograđeno igralište osigurava

predah i zabavu za obitelji s djecom. U okviru restorana

je i McCafé, oaza za ljubitelje kave i kolača. McDonald’s

restoran Vrata Jadrana radit će od ponedjeljka do četvrtka

od 6 do 24 sata, s time što McDrive linija za automobile

tim danima radi od 6 do 1 sat ujutro, dok će

od petka do nedjelje gosti moći posjetiti restoran od 6

do 24 sata, ili automobilsku McDrive liniju restorana

od 6 do 2 sata ujutro.

Gosti mogu pristupiti McDonald’s restoranu s obje

strane autoceste, automobilom do samog restorana ili

preko pješačkog mosta s druge strane Riječke zaobilaznice

(smjer od Matulja prema Rijeci).

Prema informacijama iz tvrtke Globalna hrana d.o.o.

koja ima franšizu za restorane ovog najpoznatijeg svjetskog

lanca brze prehrane u Hrvatskoj, novi restoran

ima 400 sjedećih mjesta, na ukupnoj površini od 600

m 2 . Novost u ponudi McDonald’sa u našem kraju upravo

je drive-in, odnosno mogućnost naručivanja hrane

i pića izravno iz automobila, što je dosad bilo moguće

u svega nekoliko njihovih restorana u Hrvatskoj. Iz

Globalne hrane u bliskoj budućnosti najavljuju i druge

tehnološke novitete, poput plaćanja putem mobitela.

Također, restoran na Vratima Jadrana krasi najnoviji

dizajn McDonald’sovih restorana, ističu iz Globalne

hrane, prilagođen svim generacijama gostiju, uz uvažavanje

energetske učinkovitosti.

Od travnja 2010. godine, kada je Globalna hrana preuzela

franšizu na sve McDonald’sove restorane u Hrvatskoj,

otvorena su četiri nova McDonald’s restorana,

pet McCaféa, a potpuno je preuređeno nekoliko postojećih

restorana, uključujući i onaj na riječkom Korzu

što je, ističu u tvrtki, rezultiralo otvaranjem više od

200 novih radnih mjesta. Od 2010. do kraja ove godine

ulaganja poduzeća Globalna hrana, inače u vlasništvu

Đure Gavrilovića mlađeg, u razvoj poslovanja, nove

tehnologije i otvorenja novih restorana širom Hrvatske

dosegnut će 90 milijuna kuna. U Globalnoj hrani

očekuju da će, sukladno trendu kontinuiranog rasta

prodaje posljednjih godina, povećati broj radnih mjesta

u McDonald’su koji trenutno u Hrvatskoj zapošljava

1200 ljudi.

s. g.

glas kastavski prosinac 2012.

35

v. spinčić-rajko


jaXtm JaDRaN-IMPEX, VoDEĆI TRGoVaC GRaĐEVNIM MaTERIJaloM, kERaMIkoM I SaNITaRIJaMa Na kVaRNERU

– novi brend Uz

20 godina Uspješnog poslovanja

Jadran-impex prepoznat je kao iznimno pouzdan i stručan partner

u gradnji najmodernijih objekata u kojima se primjenjuju tehnološki

napredna i energetski učinkovita rješenja i materijali.

Tvrtka Jadran-impex, vodeći trgovac građevnim materijalom,

keramikom i sanitarijama na Kvarneru, ove godine

obilježava 20 godina uspješnog poslovanja. Osnovana

je 1992. godine, a svoju 20. godišnjicu poslovanja

proslavila je uvođenjem brenda JAX TM pod kojim će

ubuduće poslovati njihovi prodajni centri na Kukuljanovu,

u Kastvu, Crikvenici, Novom Vinodolskom i

Rabu.

Brend JAX TM svojim suvremenim dizajnom i grafičkim

elementima u skladu s vremenom, simbolizira

sve one promjene i visoke standarde poslovanja koje

je menadžment tvrtke implementirao u svakodnevno

poslovanje.

Kao stabilan privredni subjekt, tvrtka je dobro pozicionirana

na tržištu, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu,

te uživa velik ugled kod poslovnih partnera.

Glavna djelatnost je trgovina građevnim materijalom,

alatom i zaštitnom opremom, vratima i podnim oblogama,

te keramičkim pločicama i sanitarijama.

vjerni kupci

Jadran-impex prepoznat je kao iznimno pouzdan i

stručan partner u gradnji najmodernijih objekata u kojima

se primjenjuju tehnološki napredna i energetski

učinkovita rješenja i materijali s posebnim naglaskom

na izolacije, podne obloge, keramičke pločice i sanitarnu

opremu.

Iz ponude širokog asortimana izdvajamo: opekarske

proizvode, pokrovne proizvode, armaturne mreže, betonsko

željezo, fert gredice, dimnjake, ytong (siporex)

ploče, cement, vapno, žbuke, fasade, hidroizolacije,

termoizolacije, garažna vrata, staklene prizme, poljo-

privredna kolica, mješalice za beton, ogradna pletiva,

unutarnje boje, impregnacije, PVC folije, drvnu građu,

lamperiju, brodski pod, parkete, sobna i ulazna vrata,

keramičke pločice, ljepilo za keramiku, sanitarnu opremu,

kade, tuš-kabine, wc-školjke, umivaonike, špine i

druge proizvode.

Tvrtka ima velik broj dugogodišnjih vjernih kupaca:

građevinske tvrtke, obrtnici povezani s građevinarstvom,

investitori te građani, što kazuje da je kvaliteta

proizvoda i usluga prilagođena potrebama kupaca.

prodajno-edukacijski centar na kukuljanovu

Jedan od temeljnih ciljeva tvrtke je permanentno poboljšanje

i unapređenje ponude i usluge kako bi svi

kupci i poslovni partneri bili još zadovoljniji. U tu je

svrhu izgrađen novi, veliki centar u Industrijskoj zoni

Kukuljanovo površine 20 000 m², od čega 6 000 m² zatvorenog

prostora. Novi centar sadrži: izložbeno-prodajni

prostor građevnog materijala, izložbeno-prodajni

salon keramike i sanitarne opreme, izložbeno-prodajni

salon vrata i podnih obloga, Energetski kutak, te edu-

Novi prostor potpuno je prilagođen potrebama kupaca

Novi prodajno-edukacijski

centar JAX TM na Kukuljanovu

kacijsku dvoranu namijenjenu prezentacijama novih

proizvoda s primjenom u građevinarstvu te edukacijama

i obuci zaposlenika tvrtke.

Pored prodajno-edukacijskog centra na Kukuljanovu,

Jadran-impex posluje na 4 dodatne lokacije: Kastav

– Trinajstići, gdje se nalazi sjedište i uprava tvrtke

te prodajni centar građevnog materijala, alata, zaštitne

opreme i salon keramičkih pločica i sanitarne opreme;

Crikvenica, gdje se nalazi prodajni centar građevnog

materijala, alata i zaštitne opreme; Novi Vinodolski,

gdje se nalazi prodajni centar građevnog materijala,

alata i zaštitne opreme; Rab, gdje se nalazi prodajni

centar građevnog materijala, alata i zaštitne opreme te

salon keramičkih pločica i sanitarne opreme.

Sredinom studenog otvoren je EE kutak u prodajno-edukacijskom

centru JAX TM na Kukuljanovu. Time

su građani dobili još jedno mjesto na kojem se mogu

informirati o energetski efikasnim proizvodima te mogućnostima

uštede energije.

Jadran-impex želi biti prepoznatljiv na tržištu kao

tvrtka savjetnik i partner u primjeni modernih materijala

i tehnologija u gradnji, pa je stoga i edukacijski EE

kutak jedna nadogradnja na cjelokupni koncept. Pozivaju

se svi građani županije da posjete JAX TM centar i

novootvoreni EE kutak kako bi se upoznali s materijalima

koji zadovoljavaju visoke kriterije za modernu

gradnju kojom brinu za svoj okoliš i značajno utječu na

energetsku učinkovitost. Stručno prodajno osoblje uz po-

dršku dobavljača građevnog materijala i materijala za

opremanje interijera stoji svim posjetiteljima centra na

raspolaganju s korisnim savjetima i konzultacijama.

prodajna mjesta

pc kukuljanovo

Kukuljanovo 303, Industrijska zona R-29

tel 513-111 fax 251-673

radno vrijeme pon - sub 7,00 – 17,00

pc trinajstići

Građevni materijali

Trinajstići 57

tel 274-550 fax 274-899

radno vrijeme pon - pet 7,30 – 17,00

sub 7,30 – 14,00

Salon keramike i sanitarija

Trinajstići 57

tel 274-774 fax 277-300

radno vrijeme pon - pet 7,30 – 20,00

sub 7,30 – 14,00

info@jax.hr - www.jax.hr

36 glas kastavski prosinac 2012.

37


TURISTIČka zaJEDNICa kaSTVa U PRIPREMI NoVIH PRoMoTIVNIH MaTERIJala

početkom godine

novi plan grada

Zajedno s turističkim zajednicama Rijeke i riječkog

prstena, kastavski TZ sudjeluje u projektima ‘Biciklistička

transverzala’ i u pripremi turističke brošure.

Turistička zajednica grada Kastva trenutno je uključena

u projekt izrade Plana grada i turističkog videa,

koji bi trebali biti gotovi početkom 2013. godine, odnosno

do sljedeće turističke sezone. Od 1. srpnja ove

godine direktorica Turističkog ureda kastavskog TZ-a,

Dolores Kukurin, ujedno je i koordinatorica subregije

Turističke zajednice Rijeke i riječkog prstena kroz koju

direktori tih turističkih zajednica ostvaruju usku suradnju.

Od zajedničkih aktivnosti trenutno se izdvajaju

Biciklistička transverzala i turistička brošura subregije

TZ-a Rijeke i riječkog prstena. Cilj je transverzalom povezati

postojeće biciklističke staze te zajedničkim promotivnim

materijalom riječki prsten pretvoriti u novu

biciklističku destinaciju koja biciklistima omogućava

lakše upoznavanje i istraživanje cjelokupne destinacije.

Kastavski turistički

vlak u Čavlima

Osnovna ideja turističke brošure je povezati gradove,

općine i turističke zajednice Rijeke i riječkog prstena

u jednu destinaciju kroz specifične aktivnosti i ponude

koje se nude (kulturna događanja, povijest, gastronomija,

planinarenje, biciklizam…).

Plan Kastva namijenjen je za lakše snalaženje turista

koji se nalaze u Kastvu i sadržavat će najvažnije informacije

o turističkoj ponudi. Dizajn i grafička priprema,

te prvi otisci na hrvatskom i engleskom jeziku trebali bi

biti gotovi već ove godine. Iako se u Kastvu već u više

navrata snimalo, nikad do sada to nije bilo u turističkopromotivne

svrhe, pa će turistički video koji je u pripremi

dodatno ojačati promotivne aktivnosti, nastupe

na sajmovima i različitim turističkim prezentacijama.

sve brojnije manifestacije

Uz spomenuto, kastavska je Turistička zajednica i u

proteklom razdoblju sudjelovala u organizaciji i suorganizaciji

niza već tradicionalnih događanja – od Kastav

blues festivala i Kastafskog kulturnog leta, Susreta

harmonikaša do Bele nedeje i brojnih drugih priredbi.

Najnoviji biser u nisci kastavskih kulturnih događanja

je i manifestacija Pod Ložom – iznad svih, koja se u organizaciji

Morane Knez-Trobec, a uz podršku Grada

Kastva i TZ-a, u razdoblju od srpnja do rujna održavala

subotom pod Gradskom ložom.

Na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu Sajma županija

Svi zajedno – hrvatsko naj na 1. Festivalu turističkih

manifestacija i 2. Susretima organizatora turističkih

manifestacija na temu Baština i turizam uspješno se

predstavio i TZ grada Kastva, zajedno s predstavnicima

turističkih zajednica riječkog prstena. U predstavljanju

karnevalskih običaja boje Kastva je među maškarama i

zvončarima iz drugih kvarnerskih mjesta zastupao Pusni

odbor Trinajstići, a Kastavci nisu zaboravili ponuditi

posjetiteljima ni svoju tradicionalnu belicu.

Krajem rujna pripremljeni su i dostavljeni Glavnom

uredu ažurirani podaci TZ-a grada Kastva za potrebe

oglašavanja na internetskim stranicama HTZ-a. Budući

da redovni prihodi kastavskog TZ-a nisu dostatni za

ostvarivanje bogatog programa, TZ je neke od najznačajnijih

projekata prijavio i na Natječaj za financiranje

javnih potreba Grada Kastva, kaže Kukurin.

Ljetni Turističko-informativni centar (TIC) ove je

godine radio već od sredine travnja, a kako TIC svoj

radni prostor dijeli s Turističkim uredom, koordinacijom

rada omogućeno je kontinuirano informiranje

posjetitelja.


Cilj je transverzalom povezati postojeće

biciklističke staze te zajedničkim promotivnim

materijalom riječki prsten pretvoriti u novu

biciklističku destinaciju koja biciklistima

omogućava lakše upoznavanje i istraživanje

cjelokupne destinacije.


kastav u adria guideu

Rad Turističke zajednice temelji se na turističkoj promociji

grada i okolice kroz različite aktivnosti i medije,

pa su tako i ove godine u nekoliko navrata Kastav obilazili

strani turistički novinari. Krajem rujna u Kastvu su

boravili i novinari estonske nacionalne televizije kako

bi snimili prilog za emisiju The best of Croatia.

Stalna je suradnja s info-punktovima Kvarner-info,

na Vratima Jadrana, u Opatiji te u Zračnoj luci Rijeka, a

koriste se i sve dostupne mogućnosti promocije i oglašavanja

– od Žutih stranica Hrvatske pošte do različitih

internetskih stranica, Google Mapsa i sličnog. Među

brojim načinima promocije ističe se i Adria Guide, putni

vodič za GPS uređaje, koji nudi pregled informacija

i navodi na zanimljive točke grada Kastva. Do sada su

u Adria Guideu zastupljene Gradska loža, Voltica, Lokvina,

Kaštel i crkvica sv. Trojice, Župna crkva sv. Jelene

Križarice, Gradske zidine i Žudika, Crekvina, Osojnakova

kotlarija, Kukuriku, Bistro Loža, Oštarija pul

Kukurina, Restoran Vidikovac, Restoran Bonaca, Villa

Mira, Bistro Kastav pub, Rustica, Hotel Kukuriku, Turistička

agencija Kastavea, Turistički informativni centar

Kastav, Muzejska zbirka Kastavštine, Speleogalerija,

Vikotova bačvarija, Idičina peknjica, Bistro Pepe Nero,

Pizzeria Bare, Kastavski spomeni, Erste und Steiermärkische

Bank, Poštanski ured, privatni smještaj te različita

događanja u Kastvu čija se lista redovito ažurira.

s. g.

pUst va kastve 2013.

17. 1. 17,30 – Antonjski rog – Trg M. Laginje, Kastav

Svečano uručivanje kjuča od Grada Pusnemu

gradonačelniku

20,00 – Pusni tanac, Dom braće Matešić (Šporova jama)

19. 1. 10,30 – Doček 4. Rallyja maškaranih oktanaca Halubje –

Liburnija, Kastav

13. 1. Spinčićeve maškare po užance gredu po sele

1. 2. 19,00 – Otvorenje izložbi Made in Fantazam

Zorana Tadića, Galerija Atelje Lokvina

(Izložba je otvorena do 8. 2., svaki dan 17,00 – 20,00 sati)

2. 2. Doček Frlanskeh zvončari

– 10,30 Rubeši / 15,30 Trinajstići

3. 2. 17,00 – 19,00 – Maškarani tanac Dječjega vrtića

Vladimir Nazor, Dom braće Matešić

8. 2. 8. Balinjera spust pul Spinčić

16,30 – Otvorenje izložbe lanjskega Spusta – Art caffe,

Kastav (do 28. 2.)

17,00 – Start Spusta, Spinčići

9. 2. 11,00 – Doček Grobničkeh dondolaši,

Trg M. Laginje, Kastav

17,00 – 15. Ribarska fešta pul Trinajstić

10. 2. Doček Mučićeveh zvončari i maškar

– 13,30 Rubeši / 14,30 Spinčići

11. 2. Doček Halubajskeh zvončari

13,00 – Trg M. Laginje, Kastav,

14,00 – Jurčići

Pusni judi, mići i veli, cel dan po seleh pobiraju jaja

12. 2. 15,00 – Doček maškar od Srdoč – Trg M. Laginje, Kastav

13. 2. 12,00 – Dječji vrtić Vladimir Nazor sudi mićemu Pustu,

pred vrtićen Mavrica

16,00 – Doček maškar i Pusta od Rubeš, Trg M. Laginje, Kastav

Osuda i važiganje Pusta

– 17,30 Rubeši / 18,30 Jurčići / 19,30 Kastav

19. 1. – 9. 2. Pusni tanci na Šporovoj jame

saku subotu 20,00 – 3,00 uz Trio Rio i Jozefinu

Informacije i rezervacije: 091 551 2781

38 glas kastavski prosinac 2012.

39


MUŠka klaPa ‘kaSTaV’ oSVoJIla 2. NaGRaDU I SREBRNU olIMPIJSkU MEDalJU Na ‘7

srebrni na najprestižnijoj

svjetskoj zborskoj manifestaciji

TH WoRlD CHoIR GaMES’, CINCINNaTI (USa)

TEkST saša matovina

Poseban izazov bio je nastup 6. srpnja u izravnom prijenosu iz SAD-a koji je

omogućio da klapa Kastav zapjeva uživo na otvaranju 21. Kastafskog kulturnog

leta u okviru koncerta ‘Prošeći se po Kvarneru’ autora Roberta Grubišića.

Muška klapa ‘Kastav’ u Cincinnatiju

Muška klapa Kastav, koja kao sekcija Udruge Kanat

Kastav djeluje pod umjetničkim vodstvom Saše Matovine,

osvojila je 2. nagradu i srebrnu olimpijsku medalju

u kategoriji Folklor na najprestižnijoj svjetskoj

zborskoj manifestaciji 7 th World Choir Games (7. Zborska

olimpijada), koja je od 3. do 11. srpnja održana u

američkom gradu Cincinnatiju. Zahvaljujući vrijed-

nim nagradama ostvarenim posljednjih godina na međunarodnim

natjecanjima, Klapa je nastupila izravno

u finalnom dijelu natjecanja, a ovu vrijednu nagradu

izborila je izvodeći repertoar kojim je predstavila dio

bogate hrvatske glazbene baštine temeljen na klapskoj

a cappella pjesmi: ‘Vo je naša zemja, Testamentum, Sutra

će te ponit i Bukovico.

Pored nastupa u službenoj konkurenciji, klapa Kastav

održala je i dva koncerta što je svakako pridonijelo cjelovitosti

prezentacije hrvatske glazbene baštine i to u

Newport on the Levee u Kentuckyju i u crkvi Horizon

Community Church u Cincinnatiju.

Poseban izazov bio je nastup 6. srpnja u izravnom prijenosu

koji je omogućio da klapa Kastav zapjeva uživo

na otvaranju 21. Kastafskog kulturnog leta u okviru

koncerta Prošeći se po Kvarneru autora Roberta Grubišića,

kojim je predstavljen njegov istoimeni CD posvećen

klapskim izvedbama njegovih najvećih hitova.

Klapa Kastav na tom CD-u sudjeluje s najviše izvedbi

te je ovo bio jedini način da i ona, uz pomoć suvremene

tehnologije, sudjeluje na koncertu. Bio je to ujedno i

prvi izravni prijenos na pozornicu Kastafskog kulturnog

leta u povijesti Festivala.

Inače, na 7. Zborskoj olimpijadi u Cincinnatiju su u

23 različite natjecateljske kategorije nastupila 362 zbora

iz 64 zemlje sa svih kontinenata. Ovo gostovanje muške

klape Kastav, koja ove godine ujedno slavi i 20. obljetnicu

rada, realizirano je uz financijsku potporu Grada

Kastva, Primorsko-goranske županije i Ministarstva

kulture Republike Hrvatske.

SVEČaNI koNCERT PoVoDoM

20. oBlJETNICE RaDa MUŠkE klaPE ‘kaSTaV’

‘kanat zvoni’ U hnk ivana pl. zajca

Muška klapa Kastav ove je godine obilježila iznimnu

obljetnicu – punih 20 godina rada, o kojima najbolje

govore brojne nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim

festivalima. Značajni doprinos unapređenju

kulturno-glazbenog života svog užeg i šireg zavičaja te

očuvanja i promicanja hrvatske glazbene i opće kulturne

baštine donijela je klapi Kastav i godišnju Nagradu

Grada Kastva 2003. godine. U dva navrata klapa

je primila i Nagradu Primorsko-goranske županije za

rezultate u unapređenju kulture i to 2008. i 2011. godine.

Najviša priznanja dolazila su i iz redova struke te je

muška klapa Kastav do sada dva puta bila u finalnom

krugu hrvatske diskografske nagrade Porin – 2006. godine

u kategoriji Najbolja klapska izvedba i 2011. godine

u kategoriji Najbolji album klapske glazbe.

Ovu je značajnu obljetnicu klapa Kastav obilježila i

glazbeno-umjetničkim projektom, sveobuhvatnim presjekom

rada kroz koncert Kanat zvoni, održan 22. rujna

u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uz klasični klapski

repertoar, bilo je tu prostora i za nove iskorake i osuvremenjivanje.

U tome su klapi Kastav, kao i do sada,

pomogli vrhunski glazbenici: pijanist Zvjezdan Ružić,

kontrabasist Damjan Grbac, bubnjar Tonči Grabušić,

harfistica Diana Grubišić Ćiković, flautistica Đeni Trdić

Barić i trubač Ivica Lukanec, kao i solisti, pjevači

Mario Lipovšek Battifiacca, Bruno Krajcar i Damir

Kedžo, te nezaobilazne dugogodišnje suradnice iz ženske

klape Kastav. Program koncerta temeljen na klasičnoj

a cappella klapskoj pjesmi, onoj narodnoj, ali i onoj

skladanoj, bio je protkan svježim vokalno-instrumentalnim

izvedbama u najraznovrsnijim kombinacijama.

Poklonicima izvorne a cappella klapske pjesme, ali i

pobornicima nešto suvremenijeg klapskog izraza, ovaj

je koncert bio pravi užitak.

Kako ovom koncertu, zbog rasprodanog gledališta,

nisu mogli prisustvovati svi zainteresirani, klapa Kastav

koncert je ponovila u prosincu, uz malo prilagođavanje

predblagdanskom raspoloženju Božića i vremenu

darivanja, pa je koncert pod nazivom Porodil se j’ održan

u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner u Opatiji.

Svečani koncert za 20. rođendan

ŽENSka I MUŠka klaPa ‘kaSTaV’ NaGRaĐENE

Na 15. fESTIValU klaPa ISTRE I kVaRNERa

pivajUći sva smo blaga stekli

Ženska i muška klapa Kastav vrlo su uspješno započele ovu 2012.

godinu. Naime, obje klape su osvojile vrijedne nagrade na ovogodišnjem

15. Festivalu klapa Istre i Kvarnera Pivajući sva smo blaga

stekli, koji je 30. i 31. ožujka održan u buzetskom Narodnom domu.

Ženska klapa Kastav osvojila je tako 2. mjesto stučnog žirija i nagradu

za najbolju izvedbu napjeva s elementima istarsko-primorskog

melosa koju dodjeljuje Hrvatski radio – Radio Pula, dok je muška

klapa Kastav osvojila 3. mjesto stučnog žirija.

ŽENSka klaPa ‘kaSTaV’ Na 33. MEĐUNaRoDNoM

zBoRSkoM fESTIValU ‘CaTalUNYa CENTRE’

koncert U kUltnoj

katedrali sagrada familia U barceloni

Ženska klapa ‘Kastav’ u Barceloni

Ženska klapa Kastav sudjelovala je od 5. do 10. rujna na 33. Međunarodnom

zborskom festivalu Catalunya Centre u španjolskom

gradu Puig-Reig. Poziv za sudjelovanje klapa je primila od direktora

Festivala Ramona Noguera, inače dirigenta pjevačkog zbora

domaćina Polifònica de Puig-Reig. Za boravka u Španjolskoj, klapa

je održala tri cjelovečernja koncerta. Na zajedničkom koncertu

svih sudionika u Puig-reigu, pored ženske klape Kastav su nastupili

i zborovi Philippines Male Singers s Filipina, Coral Nostro Canto

iz Slovačke, Companyia Estatal de Cant i Dansa D’omsk iz Sibira

– Rusija te zborovi iz Španjolske Capella de Música Santa Maria,

Capella de Músics Burés i Polifònica de Puig-Reig. Zanimljivost je

ovog zajedničkog koncerta da su zborovi zajedno izvodili filipinske,

ruske, slovačke, španjolske i hrvatske napjeve. Tako se na repertoaru

koncerta našla i skladba Zaspalo je siroče u obradi Joška Ćalete, a

zborovima je ravnao Saša Matovina. Ženskoj klapi Kastav pripala

je i čast da 7. rujna nastupi uz čuveni dječji zbor najstarije glazbene

škole u Španjolskoj na podnevnoj misi u crkvi na Montserratu, najvećem

marijanskom svetištu Španjolske. Članice klape također su

nastupile u kultnoj katedrali Sagrada Familia u centru Barcelone.

Putovanje ženske klape Kastav financijski su podržali Grad Kastav i

Ministarstvo kulture RH.

40 glas kastavski prosinac 2012.

41


TRoJICa kaSTaVaCa PRIMlJENa U EURoPSkI VINSkI VITEŠkI RED

kao ČlaNoVI VITEŠkoG REDa BRaToVŠTINE VINSkIH VITEzoVa HRVaTSkE

čast i priznanje

kastavskim vinarima

i poznavateljima vina

Ciljevi Europskog vinskog viteškog reda su njegovanje, unapređenje i

širenje vinske kulture i uz nju vezanih djelatnosti, prenošenje znanstvenih

saznanja o vinu, veličanje i promidžba plemenitih vina i podupiranje

njihovih najboljih svojstava, priznavanje kulturno-etičkih vrijednosti, kao

i podupiranje socijalne i karitativne djelatnosti.

U Mariji Bistrici, u svetištu Majke Božje Bistričke, početkom

ljeta održana je svečanost primanja 21 novog

člana u viteške pripravnike, te promaknuća (intronizacije)

u stupanj viteških savjetnika i viteških sudaca Bratovštine

hrvatskih vinskih vitezova, Europskog vinskog

viteškog reda – Konzulat Hrvatska. Primanju i ustoličenju

te promaknuću članova bili su nazočni predstavnici

Europskog vinskog viteškog reda: konzul Alexander

Unger, vitez Herbert Hahofer te delegat Senata za Hrvatsku

Mate Klikovits.

Među onima koji su se pridružili Bratovštini našla su

i tri Kastavca: Nenad Kukurin, Dejan Rubeša i Radenko

Srdoč. Sva trojica počašćena su što je njihov rad prepoznat

i zato što je ovo, smatraju, put ka popularizaciji kastavske

belice. Kažu kako oni guraju našu belicu, naše

autohtono vino od tri, četiri sorte grožđa koje samo u

nas raste i nigdje drugdje. U tome ih podržavaju Primorsko-goranska

županija, Grad Kastav, Općine Viškovo

i Matulji.

priča o belici

Pristupanje Europskom vinskom viteškom redu za mene

je čast i priznanje. To je znak da je rad Udruge ‘Belica’

i mene kao člana prepoznat, jer smo kao takvi i predloženi

za to priznanje. Očito su naši rezultati u proizvodnji

vina i promicanju vinske kulture razlog što su

nas u Bratovštini prepoznali i predložili za prijem među

vinske vitezove. Također, to je podstrek u daljnjem radu

i opravdanje da priču o belici učinimo još privlačnijom

i zanimljivijom, važnijom, što ona i zaslužuje, kaže Dejan

Rubeša, koji je ove godine na sedmom ocjenjivačkom

susretu vinara Kastavštine po drugi put okrunjen

naslovom ukupnog pobjednika te manifestacije, što je

potvrda ispravnosti njegovog načina proizvodnje vina.

Zaslužio je čak tri zlatne medalje za svoja vina, a gradonačelnik

Kastva Ivica Lukanović uručio mu je i sommeliersku

pliticu za malvaziju sur lie, koja je slavila u kategoriji

kupovnih vina od bijelog grožđa, kao najbolje

vino iz berbe 2011.

opća vinska kultura

Somellier i vlasnik restorana Kukuriku i Hotela Kukuriku,

ujedno jedan od začetnika slow food pokreta u

Hrvatskoj, Nenad Kukurin, također je počašćen dobivenim

priznanjem.

To je opća vinska kultura, drago mi je da su i mene

uključili. To je promidžba i unapređivanje cijele vinske

scene Hrvatske i ispijanja vina. Moram priznati da su

posljednjih desetak godina učinjeni veliki pomaci u promicanju

vinske kulture, ali je tu još puno prostora.

Anton Fućak, član viteškog reda Bratovštine vinskih

vitezova Hrvatske, ističe kako je u Zagrebu osnovan i

prokonzulat Bratovštine vinskih vitezova, čiji je prokonzul

Ante Ledić, jedan od osnivača Bratovštine.

Organizirali smo se uz poznatog vinara Milorada Zoričića

i povezali smo se s Udrugom ‘Belica’ kako bismo

dali veće značenje vinarstvu Kastavštine. Upravo to je

bio razlog uključenju ove trojice Kastavaca, inače povezanih

s vinarstvom. Ja sam kao koordinator primljen

u red Bratovštine prije sedam godina te trenutno obnašam

posao konzilijusa ili savjetnika. Sada nas je s ovog

područja desetak i radimo na tome da stvorimo uvjete

da Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija

dobiju Viteški stol, zasada s petnaestak educiranih

ljudi. To bi bio četvrti, ujedno i posljednji Viteški stol

u Hrvatskoj. Nadamo se kako ćemo sve aktivnosti oko

toga završiti do svibnja sljedeće godine, jer osnivanje

Viteškog stola planiramo za 25. svibnja 2013. gKodine, u

sklopu proslave kastavskog blagdana sv. Jelene rižarice.

prvi vitez

Europski vinski viteški red obnovljen je 1984. godine

u Željeznom, u vinogradarskoj pokrajni Gradišće u

Austriji, a počiva na tradiciji Viteškog reda sv. Jurja iz

1468. godine. Ciljevi Europskog vinskog viteškog reda

su njegovanje, unapređenje i širenje vinske kulture i

uz nju vezanih djelatnosti, prenošenje znanstvenih saznanja

o vinu, veličanje i promidžba plemenitih vina i

podupiranje njihovih najboljih svojstava, priznavanje

kulturno-etičkih vrijednosti, kao i podupiranje socijalne

i karitativne djelatnosti. Što se Bratovštine hrvatskih

vinskih vitezova tiče, sve je počelo 2000. godine, ponajviše

zahvaljujući prvom hrvatskom vinskom vitezu

Anti Lediću. U Udruzi je danas više od 4 500 članova

iz cijelog svijeta, pretežno Europe. Tu je puno državnika

i duhovnika, ljudi koji štuju vino kao gospodarski

segment i kao biblijski segment. Hrvati su se u udrugu

uključili ravnopravno već 2000. godine. Josip Bratulić,

Milorad Zoričić, Ivo Enjingi, Šime Ricov i Ante Ledić

primljeni su u Udrugu kao pripravnici početnici. U

Udruzi su, primjerice, i dirigent Ivo Lipanović, čelnik

HBOR-a Anton Kovačev, akademici, sveučilišni profesori,

njih oko 150.

s. g.

42 glas kastavski prosinac 2012.

43

Nenad Kukurin

Dejan Rubeša

b. kukurin

b. kukurin

Svečana ceremonija –

Anton Fućak (četvrti slijeva)

www.mam-vin.hr


GRaDSko DRUŠTVo CRVENoG kRIŽa kaSTaV

prosinac prepUn darivanja

Gradsko društvo Crvenog križa Kastav uspješno privodi kraju još

jednu godinu obilježenu akcijama pomoći starijima, bolesnima i

socijalno ugroženima. Počelo je već s Antonjom, podjelom čaja

i dočekom Halubajskih zvončara, te akcijom darivanja krvi. Već

20. godinu zaredom u veljači je u kastavskim naseljima organizirana

i akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi u suradnji s patronažnim

sestrama, a ove je godine obuhvaćeno 196 stanovnika

Kastva. Za Uskrs je Društvo organiziralo tradicionalno darivanje

za pedeset obitelji slabijeg imovinskog stanja pincama, šunkom,

jajima i sirom.

Podatke dobijemo od Gradske uprave, naših aktivistica i Zdravstvene

stanice te nastojimo obuhvatiti sve kategorije stanovništva,

od mladih obitelji do onih najstarijih. U ožujku smo se priključili

akciji prodaje narcisa, a prikupljena sredstva donirali teško bolesnoj

sugrađanki. Uz Dan Grada Kastva ponovno je organizirana

akcija darivanja krvi, a posjetili smo i pedeset obitelji slabijeg

imovinskog stanja i darivali prehrambenim artiklima, a teško bolesne

pelenama za odrasle, kao što smo činili i za Dan bolesnika.

U suradnji s firmom ‘Salvus’ iz Opatije organiziramo vježbe za

sprečavanje osteoporoze, ističe predsjednica GD Crvenog Križa

Kastav Zdenka Badanjak i dodaje kako je u listopadu u sabirnoj

akciji Solidarnost na djelu, uz prodaju bonova solidarnosti prikupljeno

i oko dvije tone odjeće i obuće.

U listopadu je organizirana još jedna uspješna akcija darivanja

krvi, u kojoj su prikupljene 74 doze krvi. Održana je i izborna

skupština Aktiva DDK Kastav, na kojoj je za predsjednika ponovno

izabran Zlatko Kirinčić. Podijeljena su priznanja i darovi

SURaDNJa GRaDa kaSTVa I kBC-a RIJEka

novi ciklUs programa ‘priprema trUdnica za porod’

Grad Kastav još od 2005. godine provodi program Priprema

trudnica za porod u suradnji s Klinikom za ginekologiju i porodništvo

KBC-a Rijeka. Program se provodi dva put godišnje,

a u svakom ciklusu sudjeluje prosječno 15 trudnica s partnerima.

U studenomu ove godine proveden je još jedan u nizu ovih

programa kako bi se trudnice i njihovi partneri bolje upoznali s

mnogim korisnim temama:

- prezentacija Klinike za ginekologiju i porodništvo

KBC-a Rijeka

- alternativni načini rađanja, porod u vodi, porod na

stolčiću, bezbolan porod

- prehrana u trudnoći i puerperiju, fizička aktivnost i

tjelesno vježbanje u trudnoći

- vježbe disanja i tjelesne vježbe

za višestruke darivatelje krvi, za one koji su krv darivali 75 i 100

puta, kaže Badanjak.

Prosinac je vrijeme kada je Crveni križ najaktivniji, već od

blagdana sv. Nikole, kada vrijedne aktivistice darivaju djecu u vrtićima

i učenike nižih razreda. Organiziraju posjet domovima u

kojima borave stariji Kastavci, a pripremaju se i paketi za 60 teško

bolesnih sugrađana, te još 60 paketa za one slabijeg imovinskog

stanja. Vrijeme je to kada se prisjete i bolesnih darivatelja krvi,

samohranih majki slabijeg imovinskog stanja te najmlađih, jer

Crveni križ svake godine daruje i bebe rođene tijekom te godine

pelenama, igračkama i slatkišima.

Predsjednica Badanjak ističe odličnu suradnju s Upravom Grada

Kastva, gradonačelnikom Ivicom Lukanovićem, Emom Harej,

patronažnom službom te članicama koje nesebično pomažu svojim

volonterskim radom.

Ovom prilikom najljepše zahvaljujemo svima koji nam pomažu,

a svim građanima našeg grada želimo mnogo zdravlja i zadovoljstva

u novoj 2013. godini, poručuje Badanjak.

s. g.

- psihološki i emocionalni aspekti tijekom trudnoće,

porođaja i roditeljstva

- dojenje, novorođenče i prehrana, te psihomotorni

razvoj novorođenčeta

- patronažna sestra – zaštita trudnica, babinjača i

novorođenčadi

- mala škola roditeljstva.

Predavači su i ovoga puta bili mr. sc. Nebojša Sindik, dr. Hrvoje

Vlašić, dr. Vedrana Smoljan Hero, psihologinja Karin Kuljanić

Vlašić, Petra Anić, prof. psih., Branka Lučić, vms, Anđelka Šimić,

vms, Silvana Tomić, ms. Budući da provođenje ovog korisnog

programa u cjelosti financira Grad Kastav, on je za polaznike

besplatan, a sva predavanja održana su u Vijećnici Grada Kastva.

UDRUGa UMIRoVlJENIka I STaRIJIH oSoBa kaSTaV

kontinUirana briga za zdravlje

Udruga umirovljenika i starijih osoba Kastav kontinuirano se

brine za zdravlje svojih umirovljenika. Osim besplatnih ultrazvučnih

pregleda kod dr. Nikole Ivaniša, organizirana su dva

predavanja dr. Helene Glibote Kresine, s temama Sedam zdravih

navika za zdravo starenje i Očuvanje mentalne aktivnosti, koje

je sponzorirao Grad Kastav. Udruga je organizirala već tradicionalnu

akciju mjerenja razine šećera i tlaka u kastavskim naseljima,

pa ujedno zahvaljuju patronažnim sestrama Anđelki Šimić i

Nadiji Vuković na mjerenju i savjetima u vezi povećanog šećera i

tlaka, kaže predsjednik Udruge mr. Miodrag Blagojević. Dodaje

kako se Udruga brine i o društvenom životu članova, organiziranju

izleta, druženja, rekreacije i sportskih aktivnosti.

Uz pomoć Grada Kastva pojačali smo društvene aktivnosti,

a ovoga ljeta Grad nam je podijelio i 76 ulaznica za Kastavsko

kulturno leto. Organizirali smo izlete na Brijune, u Daruvarske

toplice, kao i shopping-izlet u Trst, na sajam u Muggi, a ako bude

moguće planiramo još jedan izlet u toplice, u prosincu. Već sada

pripremamo naše tradicionalno druženje u Šporovoj jami, uz

glazbu, ples i večeru, ističe Blagojević.

U rujnu je Udruga počela s rekreacijom na Šporovoj jami, koju

polazi oko 50 umirovljenika, a ima još slobodnih mjesta. Sport-

oDBoR za RaVNoPRaVNoST SPoloVa GRaDa kaSTVa

zaštita osobnih podataka U zakonodavstvU eU

Zaštita osobnih podataka osigurana je Direktivom 95/46/EZ o

zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka kao i o

slobodnom kretanju takvih podataka.

Cilj je Direktive zaštititi temeljna prava i slobode pojedinaca,

osobito njihovo pravo na privatnost u odnosu na obradu osobnih

podataka. Prema Direktivi, podaci moraju biti prikupljeni na

pravedan i zakonit način, što znači prikupljanje za određene i

zakonite svrhe.

Nadalje, podaci moraju biti točni i ne prekomjerni u odnosu na

svrhu za koju su prikupljeni. Direktiva zabranjuje čuvanje podataka

duže nego što je potrebno.

Organizacija koja prikuplja podatke pod obvezom je da osigura

povjerljivost i sigurnost njihove obrade.

Obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo,

politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja i sindikalno

članstvo zabranjena je, kao i obrada podataka koja se odnosi

na zdravlje ili spolni život. To se međutim ne primjenjuje kad

je uključena osoba dala svoj izričit pristanak ili kada je to nužno

ska ekipa sudjelovala je na turniru u briškuli i trešeti u Opatiji,

Matuljima, na sportskim susretima u Srdočima i Viškovu, kao

i na Županijskom festivalu sportske rekreacije u Domu za starije

i nemoćne osobe Mali Kartec u Krku. Na zamolbu upućenu

Carnetu, Udruga je dobila prostor za internetsku stranicu koja je

trenutno u izradi, a moći će se pregledati na adresi www.umirovljenici-kastav.hr.

s. g.

Izlet umirovljenika na Brijune

za zakonitost zapošljavanja, ali i tada se mora osigurati odgovarajuća

zaštita podataka. Osoba o kojoj se podaci prikupljaju mora

biti obaviještena o identitetu organizacije koja prikuplja podatke

te o razlogu prikupljanja.

Direktiva također pruža pojedincima pravo na pristup podacima

o njima osim u određenim slučajevima kao što su policijske,

porezne i carinske evidencije.

Osim toga, Direktiva daje za pravo da se podaci isprave te pravo

na prigovor na određene vrste podataka koji se u nekim slučajevima

obrađuju.

Oni koji trpe štetu zbog nezakonite obrade podataka imaju pravo

na tužbu za naknadu štete. Pojedinci također dobivaju pravo

prigovora na čuvanje njihovih podataka za izravne marketinške

svrhe. Informacije o zaštiti podataka na razini EU su dostupne

na adresi http://ec.europa.eu/justice-home/fsj/privacy/index-en.

htm

Za sva pitanja i savjete anonimno nas možete kontaktirati emailom

na adresu ozrs@kastav.hr.

44 glas kastavski prosinac 2012.

45


DoBRoVolJNo VaTRoGaSNo DRUŠTVo kaSTaV

velik broj intervencija

Sukladno programu Vlade RH vatrogasci DVD-a Kastav vrlo su

uspješno obranili područje grada Kastva od požara otvorenog

prostora i drugih nepredvidljivih događaja. U danima velike i

vrlo velike opasnosti provodili smo službu osmatranja i ophodnje

na čitavom području grada Kastva.

Vatrogasci DVD-a Kastav su tijekom 2012. godine odradili poveći

broj intervencija - naše ekipe sudjelovale su u gašenju požara

otvorenog prostora u Moščeničkoj Dragi, Mihaćevoj Dragi, Sušačkoj

Dragi, na Učki, uz želježničku prugu na Škrljevu i Hreljinu,

Pulcu, u Crikvenici, te u nekoliko navrata na divljem deponiju u

Škrljima.

Članovi DVD-a Kastav bili su u ispomoći Javnoj vatrogasnoj

postrojbi Grada Rijeke prilikom velikog juga koje je potopilo

IN MEMoRIaM

vinko grbac (1926. – 2012.)

ulice Rijeke i cijelu noć vršili ispumpavanje vode iz stambenih

zgrada i poslovnih prostora. Moramo napomenuti da smo i na

području grada Kastva (Spinčići, Tometići, Rubeši) izvršili ispumpavanje

iz podzemnih garaža i podruma. Prilikom olujnog

nevremena u Kastvu uklanjali smo srušena stabla u Aleji velikana.

U Belićima je spašena mačka iz upojnog bunara ispred Caffe

bara Portas.

Za trajanja Bele nedeje članovi DVD-a dali su svoj veliki doprinos

tijekom čitave manifestacije, od podizanja zastave članova

mladeži DVD-a Kastav, osiguravanja sportske dvorane, prostora

vrtića i škole do regulacije prometa...

dvd kastav

Šal nan je naš Vinko Grbac-Dirakov. Već je čuda let va penzije pa ga se morda ovi mlaji ne

spamećuju, ma, kad se malo pogjeda va privredne, političke, društvene i kulturne priliki va

njigovo vreme, ne samo do onda kad je šal va penziju 1986. leta, leh i pokla, more se videt

njigova uloga i se ča je Vinko storil. A počel je kot delavac va Viktore Lence, a finil kot direktor

va reškoj Ine. Čuda bi mesta zelo kad bi se nabrajalo kade je se delal – ono ča je važno: kako je

delal – ča se ne more pozabit. Bil je i va ona vremena glavni i va Sindikate, a bome i šef Partije,

one omrznute danaska, ka je čuvala privredu ku su delavci svojmi rukami zaslužili, čuvala

poduzeća od propadanja i delavci da dobivaju plaće, stani i se ča godar. Ma to ni bila neka organizacija

ozgora, bili su tu to šesni domaći judi ki su vavek driti ostali. A jedan glavneh med

njimi je bil i naš Vinko Dirakov. Žilav i čuda puti onako domaći grub, nikada se ni lastil, jušto

onako kako mu je i nadimak od familije. Pravi neuničivi diraka Dirakov.

Bilo je i hudeh vremen, posebe 1971./72. leta za ono hrvatsko proljeće kada je trebalo imet

kuraja i kuraža da spasi čuda mladeh judi od političkeh, i drugeh progoni, samo za to ča su

oteli neki pravedneji ekonomski i društveni sistem. I nikada ni Vinkota bilo strah branit mladega

čoveka od onisteh veleh partijac ki su pokla 20 let postali najveći Hrvatini. To Vinkotovo

delo va teh leteh je morda najmanje poznato. Morda ni ne trebe, aš je on delal vavek onako

kako su ga domaća familija i domaći kraj navadili – nikada ne odustat od svojeh plemeniteh

ideali, vaveki delat za svoj kraj. Ki svojga ne voli, ne more ni drugega štimat, kad je bil na veleh

direktorskeh mesteh va Brodomaterijale i Rafinerije, ni bilo kulturne ustanovi ni društva

va našeh primorskeh krajeh ken ni pomogal. Pak, i kad je šal va penziju do zadnjega časa ni

miroval, bilo ga je lepo videt i pozdravit na sakoj kastafskoj fešte.

Lane mu je Grad Kastav dal nagradu za životno djelo. Mala nagrada za se ono ča je va svojen

živjenje storil i za svoj kraj. Vaveki je hodili zdignjene glavi aš se ni ničesa i nikega ni trebal sramit

zarad onega ča je delal i ča je storil. I magari, morda mu se je čuda sanj i ideali zrušilo, ni

se fermeval. Rival je do zadnjega časa. Ono ča nan je pustil je ta žilavost, primorska, kastafska

trdoglavost va jubave za svoj kraj, tradicije, zajik, i za svoj narod. Šal nan je naš Vinko Grbac

Dirakov. Trdi kastafski kamičina. Ma ča kamičina? – sten. Na ku ćemo se još čuda puti moć

naslonit, želeć da nan Vinko da još malo kuraja.

b. kukurin

NIVES MlaDENIĆ Iz Bk kaSTaV oSVoJIla NaSloV SVJETSkE PRVakINJE

ostvarena želja sanjana 12 godina

Hrvatska reprezentativka i članica Boćarskog kluba Kastav, Nives

Mladenić, osvojila je naslov svjetske prvakinje u disciplini pojedinačno

klasično na Svjetskom prvenstvu za žene, održanom

u turskom gradu Manisa. Nives Mladenić je u finalu pobijedila

talijansku reprezentativku Caterinu Venturini s 13:6. Time je

Mladenić Hrvatskoj osigurala jedinu medalju na Svjetskom prvenstvu

u Turskoj.

Očekivala sam ovu medalju, točnije nadala sam joj se, čekala

sam je punih dvanaest godina. Naime, 2000. godine sam, na

Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, također osvojila zlatnu medalju,

svoju prvu svjetsku, ali u drugoj disciplini. Bilo je to nakon što

sam tek godinu i pol trenirala, tako da je uspjeh time bio još i veći.

Sve ove godine marljivo sam trenirala, nadala se, i evo, nakon

dvanaest godina trud se isplatio. Uvijek sam bila blizu zlata, stepenicu

do, ali nikako da ga i osvojim, sve do ove godine. Ispunila

mi se ogromna želja, još jednom osvojiti zlato. Hvala suigračicama,

hvala svima koji su vjerovali u mene, kazala je Mladenić.

Mladu boćaricu, povodom njezinog odličnog sportskog rezultata,

primio je kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović, koji joj

je tom prigodom čestitao na osvajanju titule svjetske boćarske

prvakinje. Lukanović je istaknuo kako Grad ima praksu svaki

zapaženi uspjeh svojih sportaša obilježiti određenom novčanom

nagradom, ali i znakom pažnje. Dodao je kako kastavski sport

ima dosta specifičnosti te se sada može pohvaliti i prvakinjom

svijeta u boćanju. Mladenić je, također, prošle godine osvojila titulu

europske prvakinje u ovoj boćarskoj disciplini, čemu je ove

godine na svjetskom prvenstvu dodala i svjetski naslov.

Inače, Nives Mladenić prije boćanja bavila se odbojkom, a na

nagovor prijatelja odlučila se okušati u ovom sportu. Prije je boćala

u klubu Pašac, no prerasla je svoju ligu, više nije imala kon-

ŠkolSko SPoRTSko DRUŠTVo ‘zVIRIĆ’

sportski Uspjesi U znakU košarke i trčanja

Ovogodišnje sportske uspjehe Školskog sportskog društva Zvirić

obilježili su učenici košarkaške školske ekipe pod vodstvom

Eugena Tončinića. Nakon 3. mjesta na državnom prvenstvu,

osnovnoškolci ŠSD-a Zvirić – Armin Konjević, Sanjin Škrgić, Filip

Savić, Josip Barnjak, Filip Brandt, Luka Korošec, Edi Tijan,

Dario Štimac, Oliver Ratko, Andrija Pustahija, Ivan Mandekić,

Ivo Santini i Leo Vukić – ostvarili su 11 uzastopnih pobjeda s impozantnim

rezultatom na susretu ŠSD-a osnovnih škola u Poreču

te osvojili 2. mjesto. Do apsolutne pobjede nedostajala im je pobjeda

u finalnom natjecanju. Učenici 5. i 6. razreda pridružili su

se uspjehu starijih košarkaša te osvojili 1. mjesto na izvanrednom

županijskom natjecanju.

kurencije, a kako je s tatine strane porijeklom iz Kastva, odlučila

je prijeći u Boćarski klub Kastav te, kako kaže, nije pogriješila.

s. g.

Nives Mladenić primila je čestitke gradonačelnika Ivice Lukanovića

Značajne rezultate na županijskim natjecanjima ostvarila je

i muška kros ekipa s osvojenim 3. mjestom, te muška ekipa u

šahu s osvojenim 4. mjestom, kao i ženska plivačka ekipa. Petar

Marelja osvojio je ukupno 1. mjesto u Maloj ligi u trčanju, na natjecanju

Veži i kreni održanom na prirodnim stazama u Viškovu,

Mošćenićkoj Dragi, Malinskoj, Fužinama i Rijeci.

Na istom natjecanju u trčanju učenice Marta Despotović te

Nika Begić osvojile su 2., odnosno 3. mjesto. Na ovogodišnjim

natjecanjima ŠSD-a sudjelovalo je oko 100 učenika i učenica ŠSD

-a Zvirić koji su se natjecali u košarci, malom nogometu, atletici,

krosu, šahu, odbojci, plivanju i trčanju.

dragoljub cvjetković – voditelj šsd-a ‘zvirić’

glas kastavski prosinac 2012.

47


SaMIR BaRaČ

gradonačelnik primio zlatnog vaterpolistU samira barača

Nakon što su se u kolovozu, po zatvaranju Olimpijskih igara u Londonu, zlatni vaterpolisti

vratili u Hrvatsku, gradonačelnik Ivica Lukanović priredio je primanje za kapetana

vaterpolske reprezentacije, Kastavca Samira Barača. Čestitavši mu na izvrsnom uspjehu

i rezultatima iza kojih stoji ogroman trud i rad, gradonačelnik je Baraču zaželio mnog0

uspjeha i u budućnosti.

Barač je zahvalio na čestitkama te rekao da se uz rad i velik trud na kraju sve isplati.

Upravo ove godine, uoči Olimpijade, Samiru Baraču dodijeljena je nagrada za iznimna

postignuća u sportu te doprinos promociji grada Kastva.

Tijekom razgovora spomenut je i projekt Centra za vodene sportove koji je u srednjoročnim

planovima Grada Kastva, a svaka sugestija iskusnog sportaša vaterpolista

svakako je dobrodošla u pripremi projekta.

TENIS klUB kaSTaV

izvanredni Uspjesi najmlađih članova

Na ovogodišnjem službenom prvenstvu u organizaciji Hrvatskog

teniskog saveza za regiju Primorsko-goranske i Istarske županije

ostvaren je najbolji uspjeh članova Tenis kluba Kastav u njegovoj

povijesti, i to u kategoriji djevojčice i dječaci do 10 godina.

Čak 5 naših natjecatelja nalazi se među prvih 8 u dvije županije.

Time su ujedno stekli pravo odlaska na državno prvenstvo, koje

je održano u Zagrebu. Na državnom su prvenstvu također pokazali

pravo tenisko znanje te ostvarili izvanredne rezultate: Korne-

Slavlje najmlađih

natjecatelja nakon

završenog mastersa

za PGŽ i Istarsku

županiju.

DRUGI MoTo-MEMoRIJal U SPoMEN Na MaRka zoRETIĆa

motoristi za sigUrnijU vožnjU

lia Hunčak osvojila je 2., Adriano Hunčak 3., a Dorian Biondić

10. mjesto u Hrvatskoj u kategoriji do 10 godina. Dobar rezultat

ostvarile su i Danijela i Renata Hunčak, koje su zauzele 3., odnosno

4. mjesto na mastersu dviju županija.

To je prvenstveno velik uspjeh njih samih, njihovih roditelja,

ali i i velik ponos i najveći uspjeh za Klub kojem pripadaju. Čestitamo!

Tenis klub Kastav bio je i ove godine suorganizator 2. memorijalnog

turnira u mješovitim parovima Jovičin memorijal, koji se

održava u čast preminulog prijatelja naših članova - Jovice Ljubisavljevića.

Natjecalo se 13 mješovitih parova, a posebnost ovog

memorijala bio je njegov međunarodni karakter jer je na njemu

prvi put sudjelovao i mađarski par novinara. Oni su naime prije

sudjelovali na međunarodnom turniru Alpe Adria Mix, na kojem

su se zaljubili u Kastav i postali njegovi redoviti posjetitelji,

nadajući se da će se nakon prekida ponovno obnoviti održavanje

ovog jedinstvenog turnira koji je okupljao novinare i turističke

djelatnike promovirajući ljepote Kastva izvan granica zemlje.

g. juračić

Po drugi je put ove godine u Kastvu organiziran susret motociklista pod nazivom In memoriam Marko Zoretić. Moto-susret se priređuje

u spomen na mladog kastavskog motociklista Marka Zoretića, stradalog 2010. godine u nesreći koju je izazvao pijani vozač. Na

Šporovoj jami, pod geslom kampanje Razmisli, dok piješ - ne vozi, koju provodi Zagrebačka pivovara, okupili su se početkom rujna

mnogi motoristi i ljubitelji motora koji su sjećanje na Zoretića oživjeli kroz druženje, zabavu, ali i edukativne akcije usmjerene prije

svega na mlade vozače i vozače automobila. Uoči okupljanja u Kastvu motoristi su prodefilirali i kroz susjedna mjesta, a na Šporovoj

jami su oni najvještiji imali prilike i demonstrirati svoje vještine u motorističkim igrama i vožnji na poligonu, no isto tako i vještinu

pružanja prve pomoći unesrećenima. Ovogodišnji je skup okončan uz nastupe grupa Fit, Motorhead tribute band Broken Rockers

i Why Not.

‘PRIRoDoM BEz GRaNICa’ – zaNIMlJIVa HUMaNITaRNa akCIJa PUSToloVNE UDRUGE BaNINa

pUstolovi, avantUristi i ljUbitelji prirode za dječji osmijeh

Kastavska Pustolovna udruga Banina organizirala je početkom

prosinca u Rijeci veliku humanitarnu akciju pod nazivom Prirodom

bez granica. Ideja vodilja ove akcije bila je popularizacija i

upoznavanje prirode i suživota s prirodom, kako živjeti u skladu

s prirodom, a konačni je cilj akcije pomoć djeci bez roditeljske

skrbi.

S tim ciljevima članovi Udruge Banina su u petak, 7. prosinca

organizirali atraktivnu priredbu absail (spuštanje po užadi) s 4.

kata Robne kuće Korzo, no zanimljivost je bila da su se osim iskusnih

planinara u toj vještini mogli okušati i drugi zainteresirani

građani (uz uvjet da su punoljetni). Naravno, u spuštanju po alpinističkoj

užadi pomoć i vodstvo pružili su stručnjaci Hrvatske

gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka.

Drugi dio ovog projekta, održan u subotu, 8. prosinca, bio je

malo manje avaturistički, ali ništa manje zanimljiv – u prostorijama

Udruge Auris, u Kružnoj ulici, priređen je svojevrstan

festival na temu ljekovitog bilja, sirove hrane i bio-vrtlarstva.

Tijekom dana brojnim zainteresiranim posjetiteljima obratili su

se predavači, eminentni stručnjaci za ta područja, a naglasak je

bio na konkretnoj uporabi i načinu pripreme biljaka. Uz to je

organizirana i razmjena različitog bio-sjemenja, posebno onog

starijih autohtonih biljaka, za već iskusne vrtlare i one koji će to

tek postati, u organizaciji udruge Po Učkon.

Sva su predavanja bila besplatna, no građani su mogli po vlastitoj

želji donirati sredstva koja će se darovati Domu za djecu Ivana

Brlić Mažuranić iz Lovrana – Područna jedinica Rijeka, za ne-

JUBIlaRNI 10. ‘kI CHallENGE’ U kaSTVU

pUstolovna Utrka

zbrinutu djecu od 0 do 3 godine. Vrijedi istaknuti da su svi sudionici

programa tijekom dva dana radili potpuno volonterski. Inicijatori

projekta bili su Martina Bogdanić, fitoaromaterapeutkinja,

voditeljica Udruge za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura

i Boris Pavelić, planinar visokogorskog opredjeljenja, pročelnik

visokogorskog odsjeka u Planinarskom društvu Kamenjak. Martina

i Boris ujedno su i članovi Pustolovne udruge Banina pod

čijim okriljem je i organizan čitav program, uz pomoć Udruge

Kolajna ljubavi (koja je izgradila i vodi sirotište u Tanzaniji), te

suorganizatore iz Hrvatske gorske službe spašavanja bez čije pomoći

projekt ne bi bilo moguće realizirati.

Od 15. do 16. rujna na području Kvarnera održana je jubilarna, 10. po redu utrka Ki Challenge, pustolovna

utrka namijenjena svim zaljubljenicima u outdoor sportove, bilo da se radi o rekreativcima,

amaterima ili profesionalnim sportašima. Utrka je sastavljena od raznih outdoor sportova kao što su

treking, brdski biciklizam, kajak na moru ili rijeci, svladavanje obale, kanjoning, orijentacija. Organizator

utrke je Društvo za sportove u prirodi Ad natura, a ovogodišnja se utrka odvijala na području

Rijeke i riječkog zaleđa, od Grobničkih alpi do Ćićarije, s ciljem u Kastvu, ukupno oko 170 kilometara.

Slavodobitnici utrke ove su godine bila 2 Kalčića, kako su svoj tim nazvali Dalibor i Elvis Kalčić. Oni

su s uspjehom savladali sve discipline, od trekinga i brdskog biciklizma do kayakinga i plivanja, a potom

i kanjoninga duž korita Rječine. Duž trase trebalo je malo i potrčati, a ne manje važan dio utrke

bila je i navigacija – natjecatelji su sami trebali odabrati pravac kretanja između kontrolnih točaka, pri

čemu je korištenje GPS-navigacije bilo strogo zabranjeno.

Područje na kojem se održava utrka mijenja se svake godine, a odabir disciplina ovisi o prirodnim

resursima koje odabrana lokacija pruža. Ove godine za cilj utrke odabran je upravo Kastav. Stoga su

Grad Kastav i Turistička zajednica grada Kastva sa zadovoljstvom prihvatili ulogu pokrovitelja čime

se izvršila značajna promocija grada Kastva budući da su natjecatelji bili iz cijele Hrvatske, ali i Slovenije,

istaknula je direktorica kastavskog Turističkog ureda Dolores Kukurin.

Dalibor i Elvis Kalčić

kao tim ‘2 Kalčića’

48 glas kastavski prosinac 2012.

49


SoCIJalDEMokRaTSka PaRTIJa HRVaTSkE

lokalni sU izbori pred nama

Godina 2012. odbrojava svoje posljednje dane, posljednje sate…

Iza nas ostaje prva godina mandata SDP-ove Vlade. Nasljeđeni su

negativni trendovi, a općenito je teška situacija u cijeloj Europi.

Međutim, ne treba tražiti izgovore, treba i dalje podržavati ovu

Vladu i čvrsto vjerovati da će budućnost biti bolja. Građani Hrvatske

zaslužuju bolji život od onog kojeg imaju.

Nova 2013. godina donosi nam lokalne izbore, birat će se gradonačelnik

i članovi/ce Gradskog vijeća Grada Kastva. Gradski

odbor SDP-a Kastav istaknuo je svog kandidata za gradonačelni-

HRVaTSka NaRoDNa STRaNka – lIBERalNI DEMokRaTI

iskoristiti sredstva eU

Štovane sugrađanke, štovani sugrađani,

iza nas je vrlo teška godina, godina ekonomske krize, koja nažalost

nije zaobišla niti grad Kastav i njegove građane. Pred nama

je vrlo izazovna 2013. godina u kojoj treba naći izlaz iz krize na

državnoj razini kao i načine za uravnoteženje proračuna na razini

Grada Kastva. Trebat će pronaći načine za iskorištavanje sredstava

ponuđenih od strane europskih fondova kao i naše državne

HRVaTSka STRaNka UMIRoVlJENIka

energičnije U obnovU

Kriza – kao hobotnica svojim kracima obujmila je populaciju i

izazvala pad proizvodnje, krizu rada, zarade i standarda na svim

nivoima i u svim porama društva.

Radom i disciplinom kraci se mogu sasjeći i kriza će nestati, no,

zastrašujuća je kriza morala, koja je, nažalost, opila mozgove i

vlada na svim nivoima društva, od Sabora do županija, gradova,

mjesnih odbora i pojedinaca, pri čemu osobni interes prednjači

nad društvenim.

Mi kao populacija treće životne dobi imali smo svojih kriza, ali

smo ih radom i disciplinom prebrodili, no, nije bilo takve krize

morala, a radna mjesta voljeli smo kao svoj dom.

HRVaTSka DEMokRaTSka zaJEDNICa

božićna čestitka

Božić koji dolazi neka donese mir, zdravlje i zadovoljstvo u svaku

kastavsku obitelj, a nova godina neka donese više radnih mjesta,

ka – aktualnog gradonačelnika Ivicu Lukanovića. Realizirane investicije

tijekom ovog mandata, kao i mnoga otvorena gradilišta,

ulaganja u društvenu infrastrukturu i socijalne programe uvijek

su usmjerena prema razvoju Kastva kao mjesta za ugodan život

njegovih građana.

Svim Kastavkama i Kastavcima želimo sretne božićne blagdane,

te puno zdravlja, poslovnog i osobnog uspjeha u novoj 2013.

godini!

gradska organizacija sdp-a kastav

programe u svrhu realizacije kapitalnih projekata u gradu Kastvu,

kojima ćemo riješiti ključne probleme građana Kastva. HNS podružnica

Kastav dat će svoj doprinos u svim ovim nastojanjima.

Na kraju, svim sugrađanima želimo sretne božićno-novogodišnje

blagdane te svako dobro u novoj 2013. godini.

dajan delić, tajnik

Dovoljno je pročitati nedavno objavljenu knjigu Rijeka i regija

u Titovo doba da se vidi što smo radom, disciplinom i moralom

postigli. Sramota je da se s nama sada postupa kao s društvenim

teretom, s 25 % prosječne plaće zaposlenih, uz omalovažavanje

onoga što smo tijekom radnog perioda stvorili.

Mi se ne predajemo, već se družimo, vježbamo, učimo, zdravo

starimo i dajemo primjer mlađima kako se treba nositi s trećom

životnom dobi. I oni će to jednom doživjeti, ali pripremiti se treba

sada.

Sretni praznici i sretna Nova godina, neka izbriše sve loše i donese

bogatije sutra.

slobodan stanišić – go hsu Kastav

veće plaće i mirovine, manje poreze i namete. Sretan Božić i sretnu

Novu godinu svim svojim sugrađanima želi

gradska organizacija hdz kastav

50 glas kastavski

naziv i adrese

grad kastav

tel / fax radno vrijeme

zakona kastafskega 3 | www.kastav.hr | grad.kastav@ri.t-com.hr

Tajništvo

Razvoj i financije

komunalni poslovi

financijsko poslovanje

691 452 / 691 454

691 094 / 691 454

691 453 / 691 454

691 169 / 691 454

pon

uto

sri

čet

8,00 - 11,00

13,00 - 17,00

12,00 - 15,00

-

Pravni poslovi i društvene

djelatnosti

691 016 / 691 454 pet 8,00 - 11,00

Vlastiti pogon 688 221 / 691 454

688 222 / -

matični ured kastav

zakona kastafskega 3 691 411 / 691 411 svaki dan 8,30 - 14,00

odmor 11,00 - 11,30

turistička zajednica grada kastva

Trg Matka laginje 6 691 425 / 691 330 svaki dan 8,30 - 16,00

tz.grada.kastva@ri.t-com.hr

odmor 11,00 - 11,30

zdravstvena stanica dr. kajetan blečić, šporova

jama 1

dr. Sabina Ćulumović-Treber 691 571 / -

dr. Vesna zavidić 691 307 / -

dr. Vedrana Smoljan-Hero

(pedijatar)

691 496 / -

dr. arijana Jovanović-Dangubić

(stomatolog)

691 418 / -

dr. Tamara Smaila 691 394 / -

patronažne sestre

ljekarne

691 092 / -

Rubeši 112

224 397 / - pon - pet 8,00 - 12,00

(mr.ph. Marija Grubišić-

16,00 - 20,00

Peršić)

sub 8,00 - 14,00

Šporova jama 7/a

276 164 / - pon - pet 7,00 - 20,00

(mr.ph. Vladimira Margetić)

pošta kastav

sub 7,30 - 15,00

Trg Matka laginje 12/a 525 817 / 525 818

525 819 / -

erste banka (subote su neradne)

kaSTaV

Trg Matka laginje 3

062 376 870 pon, sri, čet, pet 8,00 - 15,00

uto 12,00 - 19,00

RUBEŠI

Rubeši 78/a

javni bilježnik

062 376 815 pon, uto, sri, pet 8,00 - 15,00

čet 12,00 - 19,00

Trg Matka laginje 1 691 070 / 691 070 pon, sri 8,30 - 12,00

uto, čet 13,00 - 17,00

župni ured sv. jelene

Školska ulica 2 691 001 / -

691 002 / -

691 003 / -

muzejska zbirka kastavštine

Prolaz Ivana iz kastva 1

tamara@ppmhp.hr

213 578 / - uz najavu

knjižnica i čitaonica

Put Vladimira Nazora 3 691 049 / - pon, sri, pet 8,00 - 14,00

grad.kastav.knjiznica.

uto, čet 14,00 - 20,00

kastav@ri.t-com.hr

oš milan brozović

druga subota u mjesecu

8,00 - 13,00

Skalini Istarskog tabora 3

dječji vrtići

691 308 / 601 069

VlaDIMIR NazoR

Skalini Istarskog tabora 1

829 360 / 829 361

MaVRICa

Školska ulica 6

691 427 / -

PoNEŠTRICa

Ćikovići 26/4

225 138 / -

naziv i adrese tel / fax radno vrijeme

koCkICa

Brestovice 34/a

224 342 / -

centar za socijalnu skrb

centrala 499 101 / -

socijalni radnik Tomislav

Mijatović

499 138 / -

savjetovalište za djecu, mladež, brak

i obitelj grada kastva

Gradska vijećnica,

zakona kastafskega 3

098 980 6211 uto 17,00 - 20,00

gradska organizacija crvenog križa kastav

Put Vladimira Nazora 6

(Vidikovac)

zdenka Badanjak

099 210 9748

dobrovoljno vatrogasno društvo kastav

Trg sv. lucije 2 691 377 / -

098 800 794

091 691 3770

091 691 3771

udruga kastafsko kulturno leto

Stari put 1

www.kkl.hr, kkl@kkl.hr

691 610 / 691 611

udruga umirovljenika i starijih osoba

Dom Braće Milih, Rubeši 65 224 773 / - čet 16,00 - 18,00

kabel kanal (kablovska tv)

Ćikovići 58 224 448 / -

224 448 / -

098 449 966

komunalne službe

hep-elektroprimorje

tel / fax

opatija, Varljenska Cesta 9 202 522 / 202 555

Rijeka, Viktora Cara Emina 2

kd vodovod i kanalizacija

330 100 / 330 100

Rijeka, Dolac 14 211 906 / 211 906

pogon Marinići

kd čistoća

681 885 / 681 287

Rijeka, Dolac 14

kd autotrolej

226 077 / 226 077

Rijeka, Školjić 15 311 400 / -

održavanje javne rasvjete

060 151 151 / -

Elektro-strojarska montaža d.o.o.

Matulji, Put Uroša Radeta 15

pogrebne usluge

098 215 966 / -

Grad kastav - Vlastiti pogon 688 221 / 691 454

688 222 / -

Palma (pogreb i prijevoz),

256 832 / -

Viškovo, Viškovo 8

091 501 9340 / -

čišćenje septičkih jama

Univerzal tehnika

Matulji, kvarnerska cesta 77/a

dimnjačarske usluge

D.I.M.Š.o. d.o.o.

Mavrinci 4/5, Čavle

275 031 / -

098 215 317 / -

250 366 / -

091 125 0366 / -

098 982 7757 / -

ii. policijska postaja

Braće Monjac 24, Rijeka 439 110 / 439 110

državna uprava za zaštitu i spašavanje

112

veterinarska stanica rijeka

Rijeka, Stube Marka Remsa 1 227 300 / -

šumarska služba

revirnik N. Janeš 099 311 7721 / -


ferali u kastvu

sretan božić &

nova 2013. godina!

More magazines by this user
Similar magazines