Biogradski glasnik - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - Grad Biograd na Moru
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BIOGRADSKI GLASNIK - GODINA X - BROJ 70 - VELJAČA 2012 - GRAD BIOGRAD NA MORU - CIJENA 6kn<br />
Sveča<strong>na</strong> promocija osam<strong>na</strong>estero diploma<strong>na</strong>ta biogradskog dislociranog studija Visoke<br />
škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” priređe<strong>na</strong> je u hotelu “Bolero”.<br />
Opširnije <strong>na</strong> stranicama 8. i 9.<br />
”Kuda treba ići?” -pitaju se tri <strong>na</strong>tjecateljice iz okolice<br />
Zagreba pred start “light” utrke ovogodišnjeg Škrapinga.<br />
Ni Stipe Božić i Joško Vlašić nisu mogli odoljeti, a da ne<br />
budu dio ovog velikog sportsko-turističkog događaja.<br />
Više o ovoj temi pročitajte <strong>na</strong> 6. str.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> pripremio je nove<br />
urbanističke planove uređenja te izmjene<br />
i dopune postojećih kojim je potvrdio već<br />
ranije <strong>na</strong>javljene projekte koji će, između<br />
ostalog, činiti okosnicu daljnjeg razvoja<br />
biogradskog turizma. Više o tome <strong>na</strong> 3. str.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>: Karting centar, zabavni centar i golf centar novi su centri razvoja biogradskog turizma<br />
Dodijeljene prve diplome <strong>na</strong> Visokoj školi za poslovanje i upravljanje -Ulaganje u obrazovanje uvijek se isplati<br />
Promocija biogradske rivijere u Sloveniji -Uspostavlje<strong>na</strong> suradnja <strong>na</strong> području turizma i EU fondova<br />
Škraping Pašman 2012 -Veliko srce malene sredine recept je uspjeha<br />
HNK Primorac: Pokušati zadržati ritam iz prvog dijela prvenstva
2 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Veljača 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Održa<strong>na</strong> 28. sjednica <strong>Grad</strong>skOG vijeća <strong>Grad</strong>a BiO<strong>Grad</strong>a <strong>na</strong> MOru<br />
Prodajom zemljišta vratit će se<br />
dugovi građanima<br />
Dnevni red sjednice <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> sadržavao je pet točaka.<br />
Tijekom Aktualnog sata vijećnicu Anku Merdić<br />
zanimalo je zašto još nije započela gradnja zabavnog<br />
centra.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez kazao je kako se <strong>na</strong>kon<br />
izrađene investitorove studije za zabavni centar<br />
pokazala potreba za dodatnim parkirališnim<br />
prostorom zbog čega su i <strong>na</strong>pravljene, kazao je<br />
Knez, izmjene i dopune UPU-a zone gospodarske<br />
<strong>na</strong>mjene-poslovne, K1-pretežito uslužne koja se<br />
<strong>na</strong>lazi uz budući zabavni centar.<br />
Ovim izmje<strong>na</strong>ma ucrta<strong>na</strong> je mogućnost<br />
za parkiralište sa 450 mjesta. Nadam se<br />
kada procedura izdvajanja zemljišta od<br />
Hrvatskih šuma bude gotova, da će krenuti<br />
i projekt realizacije zabavnog centra.<br />
Koliko će ta i<strong>na</strong>če dugotraj<strong>na</strong> procedura<br />
trajati, teško je reći, dosadašnja iskustva<br />
govore negdje između godine i godine i<br />
po. – kazao je Ivan Knez.<br />
Vijećnici su jednoglasno usvojili odluku o izmje<strong>na</strong>ma<br />
i dopu<strong>na</strong>ma odluke o organizaciji i <strong>na</strong>činu<br />
<strong>na</strong>plate parkiranja kojom se, obrazložio je voditelj<br />
Parking i pauk službe u komu<strong>na</strong>lnoj tvrtki<br />
„Boša<strong>na</strong>“ Marko Šarić, uz vlasnike pridodaju<br />
i korisnici „leasinga“ s obzirom da se u praksi<br />
pokazalo da korisnici automobila <strong>na</strong> „leasing“<br />
zbog manjkavosti odluke nisu bili u mogućnosti<br />
kupiti godišnju parkiranu kartu. Isto tako,<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Knez kazao je kako će se tvrtkama<br />
i obrtima u dogledno vrijeme sniziti cije<strong>na</strong><br />
godišnje <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de za parkiranje koja u ovom<br />
trenutku iznosi 980 ku<strong>na</strong>. Nadalje, vijećnici su<br />
jednoglasno prihvatili odluku o prodaji zemljišta<br />
u Industrijskoj zoni <strong>na</strong>jpovoljnijem ponuditelju,<br />
OdržanO javnO Otvaranje pOnuda za zakup javnih pOvrši<strong>na</strong><br />
obrtu za servis brodova „Nave“ iz <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong><br />
<strong>Moru</strong>. Potom, usvoje<strong>na</strong> je, uz jedan glas protiv, i<br />
odluka o prodaji građevinskog zemljišta površine<br />
787 četvornih metara <strong>na</strong>jpovoljnijem ponuditelju<br />
tvrtki Lui d.o.o. iz Bjelovara po cijeni od 961<br />
tisuću ku<strong>na</strong>.<br />
Ne trebam po<strong>na</strong>vljati zbog čega smo donijeli<br />
ovu odluku o prodaji tih zemljišta. Mi<br />
smo samo prošle godine za prometnice<br />
i mrežu odvodnje potrošili 7 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. Morali smo kupovati zemljišta od<br />
privatnih osoba, mislim da smo sklopili<br />
ugovora u vrijednosti više od 5 miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>, oko 4 miliju<strong>na</strong> smo platili, ostalo je<br />
oko miliju<strong>na</strong> i 600 tisuća ku<strong>na</strong> neplaćeno<br />
što se <strong>na</strong>damo da ćemo riješiti upravo iz<br />
prodaje ovog zemljišta. I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong> ovom<br />
zemljištu planirali smo izgraditi stanove<br />
za stručne kadrove deficitarnih zanimanja,<br />
međutim, za to nemamo novaca pa<br />
smo se okrenuli tržištu kako bismo riješili<br />
dugovanja prema građanima. – kazao je<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Knez.<br />
Sjednica je završe<strong>na</strong> prihvaćanjem zaključka<br />
o izvješća o radu te prihodima i rashodima<br />
Hrvatskog Crvenog križa <strong>Grad</strong>skog društva<br />
Crvenog križa <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> za 2011. godinu.<br />
• Stjepan Mišulić<br />
Transparentnost postupka <strong>na</strong>jbitnija<br />
U gradskoj vijećnici održano je javno otvaranje<br />
ponuda za zakup javnih površi<strong>na</strong> za postavljanje<br />
pokretnih <strong>na</strong>prava tj. kioska <strong>na</strong> pet<strong>na</strong>est<br />
lokacija u gradu <strong>Biograd</strong>u. Slijedom objavljenog<br />
<strong>na</strong>tječaja krajem veljače ove godine, pristiglo je<br />
ukupno dvadeset i osam ponuda zainteresiranih<br />
tvrtki i obrta, većinom iz <strong>Biograd</strong>a. Poslovni<br />
Javnom otvaranju pristiglih ponuda odazvali su svi ponuditelji<br />
subjekti, od kojih je z<strong>na</strong>čajni broj činio sadašnje<br />
zakupnike, <strong>na</strong>tjecali su se za osam lokacija <strong>na</strong><br />
plaži Soline te po dvije <strong>na</strong> plažama Boša<strong>na</strong> i<br />
Dražica i Šetalištu kneza Branimira kao i za<br />
tri lokacije <strong>na</strong> Trgu kralja Tomislava.<br />
Pozvali smo vas svih da prisustvujete<br />
ovom otvaranju, ne samo vas nego i<br />
medije, da bismo osigurali transparentnost<br />
ovog postupka kako biste vidjeli<br />
da će proteći sve u redu. Ponude ćemo<br />
otvarati redoslijedom kojim su pristigle.<br />
Nakon što otvorimo ponude, zapisnički<br />
ćemo konstatirati koliko je ponuda<br />
pristiglo za pojedinu lokaciju i koja je<br />
ponuđe<strong>na</strong> cije<strong>na</strong>. U <strong>na</strong>tječaju piše, kao<br />
što ste vidjeli, da dosadašnji zakupoprimatelj<br />
ima prednost pred ostalima<br />
budući da se praktički radi o produživanju<br />
zakupa ovim <strong>na</strong>tječajem. Ukoliko se<br />
netko drugi javi za tu lokaciju i ponudi<br />
veću cijenu, mi ćemo sada samo je konstatirati,<br />
a onda ćemo tom dosadašnjem<br />
zakupoprimatelju uputiti dopis s upitom<br />
prihvaća li tu novu, dakle, veću cijenu ili<br />
ne. Ako se očituje da prihvaća, lokacija je<br />
njegova. Ako se ne očituje ili kaže da ne<br />
prihvaća tu cijenu, u tom slučaju lokaciju<br />
dobiva o<strong>na</strong>j drugi ponuditelj koji je ponudio<br />
tu veću cijenu. – istakla je <strong>na</strong> početku<br />
pročelnica Re<strong>na</strong>ta Mršić.<br />
Djelatnosti koje će se moći obavljati u <strong>na</strong>redne<br />
četiri godine zakupa bit će kao i dosadašnje:<br />
pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga,<br />
prodaja tiska, duha<strong>na</strong> i galanterije te <strong>na</strong><br />
jednoj lokaciji prodaja pekarskih proizvoda.<br />
Povjerenstvo koje je otvaralo ponude i pregledalo<br />
dostavljenu dokumentaciju činili su<br />
predstavnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>:<br />
Davor Ivanović, Žakli<strong>na</strong> Krstinić, pročelnica<br />
Jedinstvenog upravnog odjela Re<strong>na</strong>ta Mršić<br />
te dopredsjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a Anka Merdić. Početne cijene <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čene<br />
u <strong>na</strong>tječaju kretale su se od 1200 do 2500<br />
ku<strong>na</strong> mjesečno, ovisno o lokaciji i <strong>na</strong>mjeni<br />
prostora. Zainteresirani subjekti trebali su<br />
dostaviti rješenje o upisu u sudski odnosno<br />
obrtni registar, visinu ponuđene cijene, adresu<br />
sjedišta, dokaz o uplaćenoj jamčevini te potvrdu<br />
da ponuditelj nema dugovanja prema <strong>Grad</strong>u<br />
<strong>Biograd</strong>u, Komu<strong>na</strong>lcu d.o.o. i komu<strong>na</strong>lnoj<br />
tvrtki Bošani. Zbog nepotpune dokumentacije,<br />
četiri ponude oz<strong>na</strong>čene su neprihvatljivima.<br />
Rezultati sprovedenog <strong>na</strong>tječaja bit će objavljeni<br />
dva tjed<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon donošenja odluke o izboru<br />
<strong>na</strong>jpovoljnijih ponuditelja. • S. Mišulić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Veljača 2012. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 3<br />
Održa<strong>na</strong> prethOd<strong>na</strong> rasprava i jav<strong>na</strong> izlaGanja za više urBanističkih planOva uređenja<br />
Karting centar, zabavni centar i golf centar<br />
novi su centri razvoja biogradskog turizma<br />
U gradskog vijećnici održa<strong>na</strong> je prethod<strong>na</strong><br />
rasprava o <strong>na</strong>crtu prijedloga Urbanističkog pla<strong>na</strong><br />
uređenja „Karting centar“, te jav<strong>na</strong> izlaganja prijedloga<br />
izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> za nekoliko gradskih<br />
urbanističkih planova uređenja koji se odnose<br />
<strong>na</strong>: sjeverni i južni dio Jankolovice, K1 zonu uz<br />
budući zabavni centar i poslovnu zonu Buči<strong>na</strong>. U<br />
ime izrađivača pla<strong>na</strong>, tvrtke „Arheo“ iz Zagreba,<br />
o izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma govorio je Mario Pezelj<br />
dok su <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> predstavljali grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Ivan Knez, dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan Stopfer,<br />
prijedlOG urBanističkOG pla<strong>na</strong> uređenja uGOstiteljskO-turističke <strong>na</strong>Mjene „kaMp sOline“<br />
Planom obuhvaćeni postojeći i<br />
predviđeni novi sadržaji<br />
U gradskoj vijećnici održano je javno izlaganje<br />
Urbanističkog pla<strong>na</strong> uređenja ugostiteljskoturističke<br />
<strong>na</strong>mjene „Kamp Soline. Obrazlagajući<br />
spomenuti plan, u ime izrađivača UPU-a tvrtke<br />
„Arhitektonski atelier Deset“ d.o.o. iz Zagreba,<br />
Ivan Mucko <strong>na</strong> početku <strong>na</strong>veo je granice obuhvata<br />
pla<strong>na</strong> te pritom usporedio stanje šume<br />
<strong>na</strong> tom prostoru od 2004. do da<strong>na</strong>s.<br />
Na tom prostoru promatravši stanje iz<br />
2004. godine, šuma je tada bila dosta<br />
gusta te je postupno postala potpuno<br />
prorijeđe<strong>na</strong>. – rekao je Mucko.<br />
Prema riječima obrazlagatelja, planom je predviđe<strong>na</strong><br />
prometnica kroz kampiralište Soline<br />
koja se proteže od ulaza <strong>na</strong> plažu Soline do<br />
ceste za predio Kume<strong>na</strong>t, potom, kampirališ<strong>na</strong><br />
mjesta, kampirališne parcele veličine 80 do<br />
100 četvornih metara te montažni objekti za<br />
boravak kao što su mobilne kućice. Isto tako, <strong>na</strong><br />
ovom prostoru turističke <strong>na</strong>mjene predviđeni<br />
su i standardni sadržaji kampirališta kao što su<br />
sanitarni čvorovi, praonice, ambulanta, objekt<br />
recepcije i objekti s trgovinsko-uslužnim sadržajima.<br />
Južno od prometnice Soline – Kume<strong>na</strong>t<br />
predviđe<strong>na</strong> je sportsko-rekreacijska zo<strong>na</strong> s parkiralištem<br />
gdje bi se u doglednoj budućnosti<br />
mogla izgraditi sportska igrališta, otvoreni<br />
bazeni, ugostiteljski, trgovinski i drugi sadržaji.<br />
Tatja<strong>na</strong> Rakovac iz „Urbanističkog studija<br />
predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Tonči Šangulin te njegova zamjenica Anka<br />
Merdić, a Hrvatske šume Ves<strong>na</strong> Krpi<strong>na</strong>, upraviteljica<br />
Šumarije <strong>Biograd</strong>.<br />
Novim urbanističkim planovima želi se dodatno os<strong>na</strong>žiti biogradski turizam<br />
Prema Prostornom plan uređenja <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a predviđe<strong>na</strong> je nova prometnica<br />
u blizini budućeg zabavnog centra, karting<br />
centra i golf igrališta. Ovom prometnicom,<br />
koja će biti nova poveznica <strong>Biograd</strong>a s<br />
autocestom, želimo da se promet odvija<br />
izvan grada kako se ne stvarala buka s<br />
Rijeka“ po ovlaštenju „Ilirije“ d.d. tijekom<br />
rasprave, u kojoj su <strong>na</strong>zočni mogli iznijeti primjedbe<br />
i postaviti pitanja, kazala je, između<br />
ostalog, kako se pri izradi ovog pla<strong>na</strong>, prema<br />
njenom mišljenju, nisu uzele u obzir činjenice<br />
postojećeg stanja <strong>na</strong> terenu te kako bi se<br />
obzirom <strong>na</strong> nove sadržaje koji se <strong>na</strong> tom<br />
prostoru planiraju izgraditi. – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez.<br />
Govoreći o UPU-u „Karting centar“, Mario Pezelj<br />
detaljno je opisao što je predviđeno ovim planom:<br />
dvije staze za karting utrke koje će jednim dijelom<br />
prolaziti kroz borovu šumu, parkiralište, pristupni<br />
trgovi, prostor za servisiranje i pripremu<br />
karting vozila te uprav<strong>na</strong> zgrada s ugostiteljskim<br />
i drugim sadržajima.<br />
Bitno je spomenuti novu poveznicu, tj.<br />
prometnu os s autocestom. Na tu prometnu<br />
poveznicu spajaju se golfsko igralište<br />
<strong>na</strong> Baštijunskom brigu, zatim, planira<strong>na</strong><br />
županijska cesta od Sv. Marti<strong>na</strong> do<br />
Pakošta<strong>na</strong>, onda, karting centar, zabavni<br />
centar, heliodrom, županijska cesta i ulaz<br />
u Kume<strong>na</strong>t do njenog završetka ulaza u<br />
turističko <strong>na</strong>selje Crve<strong>na</strong> luka. Dakle, radi<br />
se o novoj osi turističkog, zabavnog, ugostiteljskog<br />
i drugog sadržaja koja će se<br />
<strong>na</strong>laziti malo izvan grada zbog očekivanog<br />
većeg prometa, buke i drugih utjecaja.<br />
Nalaze se <strong>na</strong> zajedničkoj osi, funkcioniraju<br />
kao jedinstveni turistički proizvod i<br />
ujedno čine temelj daljnjeg razvoja grada<br />
<strong>Biograd</strong>a. – kazao je Mario Pezelj.<br />
Prethod<strong>na</strong> rasprava o prijedlogu UPU-a „Karting<br />
centar“ predstavlja usklađivanje s Prostornim<br />
planom uređenja grada <strong>Biograd</strong>a, to jest, kao<br />
plan nižega reda nužno ga je usvojiti kako bi<br />
se riješilo imovinsko-pravno stanje s obzirom<br />
da u jednom dijelu zahvaća i šumsko zemljište.<br />
Nakon izdvajanja šumskog zemljišta, <strong>na</strong>glasio<br />
je Knez, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> će ishoditi lokacijsku<br />
dozvolu i raspisati javni <strong>na</strong>tječaja <strong>na</strong> koji će se<br />
moći javiti potencijalni investitori za gradnju<br />
trebalo kroz ovaj prijedlog pla<strong>na</strong> promatrati<br />
kamp kao cjelinu. Sličnog stajališta bili su<br />
predsjednik uprave „Ilirije“ Goran Ražnjević<br />
te direktor Camp parka „Soline“ Goran Burčul.<br />
Ivan Mucko odgovorio je kako pismo „Ilirije“<br />
u kojem izlaže postojeće stanje je grafički<br />
karting centra. Izmje<strong>na</strong>ma i dopu<strong>na</strong>ma UPU-a<br />
K1 zone uz zabavni centar predviđen je prostor za<br />
parkiralište kapaciteta 450 mjesta za automobile<br />
te osam autobusnih mjesta te prostor za adre<strong>na</strong>linski<br />
park s pratećom poslovnom zgradom<br />
i drugim objektima gospodarstvene <strong>na</strong>mjene.<br />
Kod UPU-a za poslovnu zonu „Buči<strong>na</strong>“, također<br />
je riječ o planiranom postupku izdvajanja<br />
šumskog zemljišta te usklađivanju s Prostornim<br />
planom grada <strong>Biograd</strong>a. Kada je riječ o izmje<strong>na</strong>ma<br />
i dopu<strong>na</strong>ma UPU-a Jankolovice za njen<br />
sjeverni i južni dio, također je riječ o usklađivanju<br />
s odredbama Zako<strong>na</strong> o prostornom uređenju<br />
kojim se ukidaju detaljni planovi uređenja ako<br />
već postoje izrađeni urbanistički planovi uređenja<br />
za taj prostor.<br />
Ovim izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong>ma detaljnije razrađujemo<br />
UPU i prilagođavamo ga novom<br />
zakonu. Tako je ovim planom određe<strong>na</strong><br />
stambe<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> i manja poslov<strong>na</strong> zo<strong>na</strong>,<br />
zatim, posebno su <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čeni zaštićeni<br />
objekti koji se čuvaju kao što je stara<br />
škola, gospodarska građevi<strong>na</strong> i drugo.<br />
Proizvodni pogoni „Vrane“ ostaju isti s<br />
obzirom da ne proizvode neku posebnu<br />
buku. U središnjem dijelu pla<strong>na</strong> predviđene<br />
su stambene građevine od 4 do 6<br />
stanova, u ostalom do dva sta<strong>na</strong>. U središtu<br />
<strong>na</strong>selja planiran je trg, dječji vrtić,<br />
crkva, škola i višefunkcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> zgrada s<br />
trgovi<strong>na</strong>ma kao središnja građevi<strong>na</strong> cijelog<br />
tog kompleksa. – dodao je Mario Pezelj.<br />
Ovim planom želi se stvoriti suvremeno stambeno<br />
<strong>na</strong>selje grada <strong>Biograd</strong>a infrastrukturno<br />
opremljenim i u sadržajnom pogledu ugodan<br />
prostor za stanovanje udaljenim svega par kilometara<br />
od mora. • Stjepan Mišulić<br />
nepotpuno te dodao da primjedba o neusklađenosti<br />
između planova višeg i nižeg reda ne<br />
stoji budući da je Zavod za prostorno planiranje<br />
Zadarske županije za Prostorni plan uređenja<br />
grada <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> dao svoju suglasnost.<br />
• S. Mišulić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Veljača 2012. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 5<br />
u klubu umirovljenika održa<strong>na</strong> radionica iz psihologije u kojoj su sudjelovali osnovnoškolci i umirovljenici<br />
Približiti Psihologiju ljudima<br />
U biogradskom Klubu umirovljenika u sklopu<br />
petog Tjed<strong>na</strong> psihologije održa<strong>na</strong> je radionica<br />
u kojoj su sudjelovali učenici većinom petog<br />
razreda Osnovne škole <strong>Biograd</strong> i članovi Kluba<br />
umirovljenika. Nakon uvodnog pozdrava<br />
domaći<strong>na</strong> predsjednika Udruge Matice umirovljenika<br />
<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> Franje Farkaša,<br />
pod vodstvom profesorice psihologije Danice<br />
Dominis djeci i umirovljenicima podijeljeni<br />
su upitnici s gotovo stotinu pitanja <strong>na</strong> koja su<br />
anonimno odgovarala.<br />
proslava Među<strong>na</strong>rodnog da<strong>na</strong> že<strong>na</strong><br />
žene se same moraju izboriti<br />
U organizaciji Foruma že<strong>na</strong> SDP-a u gradskoj<br />
vijećnici obilježen je 8. ožujka – Među<strong>na</strong>rodni<br />
dan že<strong>na</strong>. Na svečanom domjenku okupilo se oko<br />
pedeset članica i gošći koje su kroz ugodno druženje<br />
proslavile ovaj među<strong>na</strong>rodni blagdan. Na<br />
početku gošće je pozdravila predsjednica Foruma<br />
že<strong>na</strong> SDP-a <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> Anka Merdić.<br />
Vi z<strong>na</strong>te da smo mi u društvu daleko brojnije,<br />
z<strong>na</strong>te i da smo obrazovanije, a ja vjerujem<br />
i sposobnije. Svaka čast muškarcima<br />
ali mi smo te koje držimo sve <strong>na</strong> leđima.<br />
Međutim, kada je u pitanju zakonodav<strong>na</strong><br />
i izvrš<strong>na</strong> vlast, vi z<strong>na</strong>te da <strong>na</strong>s nema. Ne<br />
Cilj je popularizirati psihologiju i razbiti<br />
mit o tome da je psihologija z<strong>na</strong>nost<br />
samo za osobe s mentalnima poremećajima.<br />
Dakako, mi očekujemo da rezultati<br />
koje ćemo dobiti biti takvi da će pokazati<br />
da nema nikakvih poteškoća ni u jednoj<br />
dobnoj skupini. – kazala je prof. Dominis.<br />
Ova radionica odvijala se u sklopu petog Tjed<strong>na</strong><br />
psihologije u Hrvatskoj (20. – 26. veljače 2012.)<br />
kojeg organizira Hrvatsko psihološko društvo.<br />
Kako su i <strong>na</strong>glasili simpatični voditelji<br />
„Cilj je popularizirati psihologiju i pridonijeti poboljšanju kvalitete življenja“<br />
– riječi su prof. Dominis.<br />
da <strong>na</strong>s nema paritetno, nego <strong>na</strong>s nema ni<br />
onoliko koliko bi <strong>na</strong>s zakonom propisano<br />
trebalo biti. Dok uz zakon ne budu bile<br />
propisane i sankcije, vjerojatno se neće<br />
ništa izmijeniti. Vi z<strong>na</strong>te da mi u <strong>Biograd</strong>u<br />
imamo za grado<strong>na</strong>čelnika, dogrado<strong>na</strong>čelnika<br />
i predsjednika vijeća muškarce, 66<br />
posto vijećnika su muškarci. Najveći broj<br />
potreba mi ostvarujemo <strong>na</strong> lokalnoj razini<br />
jer tu je sve ono što <strong>na</strong>s svakodnevno tišti.<br />
Žene bolje prepoz<strong>na</strong>ju probleme i sigurno<br />
je dok <strong>na</strong>s ne bude dovoljno, mi nećemo<br />
moći bolje rješavati probleme. Drage moje,<br />
„Žene se moraju same izboriti za rukovodeća mjesta u društvu.“ – čulo se, između<br />
ostalog, <strong>na</strong> prigodnom okupljanju u povodu Da<strong>na</strong> že<strong>na</strong>.<br />
ove radionice učenici Gea Lukić i Dino Žujić,<br />
raznim događanjima poput ovoga, žele se prikazati<br />
široke i različite mogućnosti pomoću<br />
kojih psiholozi mogu pridonijeti poboljšanju<br />
kvalitete življenja pojedinca i zajednice.<br />
Radi se o upitniku koji mjeri određene<br />
crte ličnosti, to je poz<strong>na</strong>ti Eysenckov<br />
upitnik ličnosti s varijantom za djecu<br />
i varijantom za odrasle. Ima puno pitanja,<br />
upitnik za odrasle 90, a za djecu 81<br />
pitanje. Htjeli smo usporediti da li se iste<br />
moramo se zaista izboriti za pola neba,<br />
pola zemlje, pola moći jer <strong>na</strong>m to nitko<br />
neće pokloniti, vjerujte, moramo to same<br />
učiniti. – kazala je Anka Merdić.<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> Forum že<strong>na</strong> SDP-a djeluje još od<br />
1996. godine i svake godine otad obilježava Dan<br />
že<strong>na</strong>, katkad u manjem broju, a katkada u većem.<br />
Tijekom skupa izneseni su statistički podaci koji<br />
pokazuju u kojem omjeru žene sudjeluju u radu<br />
državne službe izuzevši policiju: od ukupno<br />
28.880 djelatnika i djelatnica, čak 64,5 posto<br />
su žene. Nadalje, također u državnom sektoru,<br />
prema statistici, 10.550 je visokoobrazovanih od<br />
osobine ličnosti razlikuju kod odraslih i<br />
djece. Mi u rezultatima očekujemo da<br />
će se odrasli i djeca po određenim osobi<strong>na</strong>ma<br />
ličnosti razlikovati, a da se neće<br />
razlikovati od svoje normalne populacije.<br />
– dodala je prof. Dominis.<br />
Nakon ispunjavanja listova s pitanjima, prof.<br />
Dominis zajedno s učenicima obradila je rezultate<br />
te iznijela zaključke u kojim crtama osobnosti<br />
se djeca razlikuju od odraslih, a u kojima<br />
su slični. • Stjepan Mišulić<br />
Sudionike radionice je pozdravio predsjednik Udruge Matice umirovljenika<br />
Franjo Farkaš.<br />
kojih 64 posto čine žene. S višom stručnom spremom<br />
ih je 3.550, od toga 58 posto žene. Međutim,<br />
kada su u pitanju rukovodeća mjesta, tada većinu<br />
čine muškarci, čulo se u uvodnom dijelu skupa.<br />
Predsjednica zadarskog Foruma že<strong>na</strong> SDP-a<br />
Tatja<strong>na</strong> Petrić izrazila je zadovoljstvo što se<br />
<strong>na</strong>stavlja, kazala je, tradicija <strong>na</strong>ših praprabaka te<br />
dodala kako još nije uspostavlje<strong>na</strong> ravnopravnost<br />
spolova o kojoj se cijelo stoljeće govori. Tijekom<br />
druženja u gradskoj vijećnici pjesnikinja Rada<br />
Vrančić odrecitirala je nekoliko svojih pjesama<br />
<strong>na</strong>slova „Drage moje“, „Sere<strong>na</strong>da“ i „Dođi u<br />
Soline“. • S.M.
6 - Opći<strong>na</strong> Tkon<br />
Veljača 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
„Škraping Pašman 2012“ i ove godine okupio je mnoštvo zaljubljenika u sport i prirodu pristiglih iz<br />
Hrvatske i inozemstva<br />
Stipe Božić: puStolovi<strong>na</strong> je prijeći 40 kilometara<br />
škrapa i oStati <strong>na</strong> nogama !<br />
„Škraperi“ i „škraperice“, što domaći, što strani, žustro su startali sa<br />
tkonske rive – start „light“ utrke.<br />
Ovogodišnje sedmo izdanje Škrapinga, utrke<br />
koja se održava u sklopu hrvatske Treking lige,<br />
iznjedrilo je, <strong>na</strong>kon višegodišnje domi<strong>na</strong>cije<br />
slovenskih <strong>na</strong>tjecatelja Boja<strong>na</strong> Jevševara i Silva<br />
Rožma<strong>na</strong>, novog prvaka „ultre“ – 36-godišnjeg<br />
Gora<strong>na</strong> Vukelića iz Zagreba koji je vrlo zahtjevnu<br />
stazu od oko 40 kilometra pretrčao za 6 sati i 8<br />
minuta.<br />
Svaka utrka je drugačija, konfiguracija<br />
tere<strong>na</strong> je drugačija, negdje se može brže<br />
kretati, negdje sporije. Ovo je vrlo zahtjevan<br />
teren za koji treba biti fizički spreman<br />
ali i psihički vrlo koncentriran jer stalno<br />
morate paziti gdje ćete ugaziti. Naporno!<br />
Što z<strong>na</strong>či biti pobjednikom Škrapinga?<br />
Meni z<strong>na</strong>či puno, pogotovo što mi je za<br />
par da<strong>na</strong> rođendan pa mi je i ovaj uspjeh<br />
poklon sebi. U sportskoj karijeri isto tako<br />
jer se pripremam za 165-kilometarsku<br />
utrku oko Mont Blanca u kolovozu ove<br />
godine. – kazao je umorni ali zadovoljni Goran<br />
Vukelić.<br />
Kod že<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jizdržljivija bila je 50-godišnja Anica<br />
Ribar. U utrci „light“ dugoj oko 20 kilometara<br />
prvi <strong>na</strong> cilj stigao je 33-godišnji Juraj Tisanić, a u<br />
konkurenciji že<strong>na</strong> prvo mjesto podijelile su Neža<br />
Juravčić i Lola Novaković. U <strong>na</strong>jmanje zahtjevnom<br />
„điru“ prvi su stigli Andrej Baraka, Marko<br />
Magić i Andrija Jo<strong>na</strong>, a od <strong>na</strong>tjecateljica to su<br />
bile Sonja For<strong>na</strong>rić i Ves<strong>na</strong> Javorović.<br />
„Ultraši“ su startali u Banju, ostali ujedno i<br />
brojniji u Tkonu. Ukupno je sudjelovalo 650<br />
Poz<strong>na</strong>ta lica, Joško Vlašić i Stipe Božić, rado su popratila ovogodišnji Škraping.<br />
U ime organizatora <strong>na</strong>čelnik Danijel Katičin i Josip Tomić izrazili su zadovoljstvo<br />
velikom promidžbom za otok Pašman i šire, a Ljubica Kuštera bila je <strong>na</strong>jstarija<br />
sudionica <strong>na</strong>tjecanja.<br />
<strong>na</strong>tjecatelja iz <strong>na</strong>jviše iz Hrvatske i Slovenije ali<br />
bilo ih je i iz Mađarske, Austrije , Nizozemske i<br />
BiH. Podsjetimo, prve godine Škrapinga, 2006.<br />
godine, bilo ih je samo 180 sudionika. Nakon<br />
početnih uputa i pozdrava <strong>na</strong>čelnika Općine<br />
Tkon Danijela Katiči<strong>na</strong>, <strong>na</strong> rivi u Tkonu oz<strong>na</strong>čen<br />
je start „light“, a pola sata kasnije i „đir“<br />
utrke. I ove godine Škraping su pratili brojne<br />
poz<strong>na</strong>te ličnosti – plani<strong>na</strong>r koji je osvojio sve<br />
<strong>na</strong>jteže vrhove svijeta Stipe Božić i, po prvi puta,<br />
priz<strong>na</strong>ti atletski trener Joško Vlašić. Nakon utrke<br />
bili su prepuni dojmova.<br />
Kada <strong>na</strong>pravite jednu simbiozu Dalmacije,<br />
mora, otoka, sporta u ovakvom smislu<br />
pa i turizma, onda ja kao Dalmati<strong>na</strong>c i<br />
Splićanin ne mogu ostati ravnodušan.<br />
Uvijek me to nekako motivira i gane te<br />
se, <strong>na</strong> jedan <strong>na</strong>čin, osjećam dijelom ovoga<br />
jer su taj jedan sportski duh i jed<strong>na</strong> opstojnost<br />
ovog kraja specifični i oni uvijek <strong>na</strong>ilaze<br />
<strong>na</strong> moju podršku i, u krajnjem slučaju,<br />
inspiraciju. Uvijek se divim energiji ljudi<br />
koji su izvan onih ustaljenih tokova političke<br />
moći, novca, nekih konvencio<strong>na</strong>lnih<br />
stvari i volim kada ljudi mogu o sebi brinuti<br />
<strong>na</strong> ovakav <strong>na</strong>čin i pokazati da energija<br />
i ideja mogu iznjedriti ovakvu tradiciju<br />
koja postoji već sedam godi<strong>na</strong>. Nadam<br />
se da je ovo tek početak onog dobroga i<br />
kvalitetnoga što se može dogoditi. – istakao<br />
je Joško Vlašić i nekadašnji peterostruki atletski<br />
prvak bivše države.<br />
Škraping već drugu godinu ponosno nosi oz<strong>na</strong>ku<br />
„Hrvatski otočni proizvod“.<br />
Zaista sam sretan i zadovoljan što mogu<br />
vidjeti toliko mladih ljudi koji su došli radi<br />
pustolovine. Pustolovi<strong>na</strong> nije samo otići<br />
daleko u pustinju ili <strong>na</strong> <strong>na</strong>jveću planinu<br />
ili <strong>na</strong> <strong>na</strong>jšire more. Pustolovi<strong>na</strong> je također<br />
prijeći preko ovih škrapa 40 kilometara i<br />
ostati <strong>na</strong> nogama! Zapamtimo jedno što<br />
možda nismo z<strong>na</strong>li: pustolovi<strong>na</strong> je prvi<br />
oblik turizma, pustolovi su prvi turisti.<br />
Pogotovo je to z<strong>na</strong>čajno što se to razvija<br />
u jednoj maloj sredini. Sjećam se u<strong>na</strong>zad<br />
30 i više godine kada smo mi plani<strong>na</strong>ri<br />
smatrani luđacima i često su <strong>na</strong>s pitali<br />
„Tko vas plaća?“ Tako je još uvijek u<br />
nekim nerazvijenim dijelovima svijeta.<br />
Međutim, Hrvatska se sve više razvija,<br />
imamo treking ligu, imamo mala mjesta<br />
koja su kadra organizirati ovako velika<br />
<strong>na</strong>tjecanja! – <strong>na</strong>glasio je Stipe Božić.<br />
Organizatori Škrapinga 2012 bili su Atletski<br />
klub „Soline“ i Jav<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> ustanova<br />
„Prvenj“, odnosno Opći<strong>na</strong> Tkon, dok se cijeli<br />
događaj odvijao pod visokim pokroviteljstvom<br />
predsjednika Republike Hrvatske Iva Josipovića,<br />
potom, Ministarstva turizma i Ministarstva regio<strong>na</strong>lnog<br />
razvoja i fondova EU. Načelnik Općine<br />
Vesela „ekipa“ iz Šibenika, i<strong>na</strong>če članice aerobik kluba, rado je sudjelovala <strong>na</strong><br />
ovogodišnjem Škrapingu.<br />
Goran Vukelić – pobjednik „ultre“<br />
Škraping Pašman 2012.<br />
Danijel Katičin <strong>na</strong>kon utrke zahvalio se svim<br />
sudionicima, gostima, članovima organizacijskog<br />
tima, pokroviteljima te posebno <strong>na</strong>jstarijoj<br />
sudionici 74-godišnjoj Ljubici Kuštera iz Kraja<br />
koja je uspješno svladala „light“ stazu za 4 sata i<br />
deset minuta. „Spiritus movens“ Škrapinga Josip<br />
Tomić, u<strong>na</strong>toč virozi, smogao je s<strong>na</strong>ge prisustvovati<br />
tiskovnoj konferenciji pritom izrazivši<br />
zadovoljstvo <strong>na</strong>jvećom medijskom podrškom<br />
Škrapingu do sada.<br />
Drago mi da ste prepoz<strong>na</strong>li važnost ovog<br />
događaja, ne samo za otok Pašman već iz<br />
ovo malo mjesto koje, usput rečeno, radi<br />
čuda, nego i za cijelu Zadarsku županije<br />
jer se radi o ne samo sportskoj nego i,<br />
možda i više, turističkoj promidžbi <strong>na</strong>še<br />
županije pa i cijelog hrvatskog turizma.<br />
Sportska „outdoor“ zbivanja u funkciji<br />
turizma su, ja se <strong>na</strong>dam, budućnost i <strong>na</strong>š<br />
forte. Ovako lijepa priroda zove ljude iz<br />
cijele Europe pa i šire da bi ovo svake<br />
godine raslo jer svi oni se ponovno tu<br />
vrate i povedu sa sobom i druge. Treking<br />
populacija je vjer<strong>na</strong> prirodi, z<strong>na</strong> je očuvati i<br />
cijeniti desti<strong>na</strong>cije koje posjeti i zbog toga<br />
trekeri i trekerice su <strong>na</strong>m jako dobrodošli!<br />
– kazao je Josip Tomić.<br />
U sklopu Škrapinga <strong>na</strong> rivi u Tkonu održavao se<br />
Sajam hrvatskih otočnih proizvoda <strong>na</strong> kojem se<br />
posjetitelji imali prigodu vidjeti i kupiti izvorne<br />
suvenire, gastronomske posebnosti i druge predmete<br />
proizvedene <strong>na</strong> otoku. Isto tako, u središnjem<br />
prostoru Škrapinga u restoranu Sovinje<br />
postavlje<strong>na</strong> je izložba podmorskih fotografija<br />
Ronilačkog kluba „Sv. Roko“ iz Bibinja koji su dan<br />
<strong>na</strong>kon Škrapinga očistili podmorje tkonske luke.<br />
• Stjepan Mišulić
8 - <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Siječanj 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Promocija prve generacije diploma<strong>na</strong>ta Visoke škole za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam<br />
Krčelić“ – Dislociranog studija u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Ulaganje u obrazovanje uvijek se isplati<br />
U hotelu „Bolero“ održa<strong>na</strong> je sveča<strong>na</strong> promocija<br />
prvog <strong>na</strong>raštaja diploma<strong>na</strong>ta biogradskog<br />
dislociranog stručnog studija <strong>na</strong> Visokoj školi<br />
za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam<br />
Krčelić“. Nakon uspješno svladanih šest semestara,<br />
odnosno, tri akademske godine stručnog<br />
studija Poslov<strong>na</strong> ekonomija i fi<strong>na</strong>ncije, osam<strong>na</strong>estero<br />
stude<strong>na</strong>ta i studentica steklo je zvanje<br />
stručnog prvostupnika/ce ekonomije (bacc.<br />
oec.). U uvodu svečanosti diplomantima, uzvanicima<br />
te profesorima obratio se dekan prof.<br />
dr.sc. Milan Juri<strong>na</strong>.<br />
Poštovani prvostupnici, pridružit ćete se<br />
do sada promoviranim poslovnim ekonomistima<br />
<strong>na</strong> ovoj visokoj školi kojih je<br />
točno tisuću i četiristo, a sada još pridodajemo<br />
i vas. Naglašavam da je ovo<br />
rezultat <strong>na</strong>šeg zajedničkog rada u ovom<br />
dislociranom studiju. Želim vas podsjetiti<br />
da je to, u prvom redu, uspjeh vaših<br />
<strong>na</strong>pora i vašeg rada, uspjeh vaših <strong>na</strong>stavnika<br />
i službi koje su vas logistički pratile.<br />
Posebno <strong>na</strong>glašavam uspjeh izvanrednih<br />
stude<strong>na</strong>ta koji su završili studij uz<br />
rad jer razumijevanje njihovih obitelji,<br />
poslodavaca i kolega <strong>na</strong> poslu jedino im<br />
je pomoglo da završe studij. Učeći stjecali<br />
ste z<strong>na</strong>nja i vještine koje, <strong>na</strong>damo<br />
se, imaju uporabnu vrijednost i koje vas<br />
trebaju osposobiti za <strong>na</strong>stavak daljnjeg<br />
studiranja. – istakao je dekan Milan Juri<strong>na</strong>.<br />
Isto tako, dekan Juri<strong>na</strong> kazao je kako je Visoka<br />
škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar<br />
Adam Krčelić“ iz Zaprešića nedavno obilježila<br />
desetu obljetnicu rada i u tom razdoblju postala<br />
prepoz<strong>na</strong>tljivo visoko učilište <strong>na</strong> razini cijele<br />
Hrvatske sa solidnim programima preddiplomskog<br />
(stručnog) i diplomskog (specijalističkog)<br />
studija <strong>na</strong>vevši ih poimence: stručni studiji<br />
Poslov<strong>na</strong> ekonomija i fi<strong>na</strong>ncije, Me<strong>na</strong>džment<br />
u kulturi i Me<strong>na</strong>džment uredskog poslovanja<br />
te specijalistički studiji Projektni me<strong>na</strong>džment<br />
u suradnji s Institutom „Ruđer Bošković“,<br />
Komunikacijski me<strong>na</strong>džment te odnedavno<br />
ustanovljeni Fi<strong>na</strong>ncijski me<strong>na</strong>džment.<br />
Naš daljnji rad ide u smjeru što veće<br />
kvalitete obrazovanja i boljeg standarda<br />
stude<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>stavnika o čemu stalno<br />
razgovaramo. Vi koji ste završili studij<br />
u ove tri i po godine završili ste u relativno<br />
skromnim uvjetima ali <strong>na</strong>damo se<br />
da ćemo osigurati uvjete da vaše kolege<br />
i kolegice <strong>na</strong>stave studij u boljim uvjetima.<br />
Dakako, <strong>na</strong> tome radimo zajedno s<br />
vodstvom <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a i <strong>na</strong>damo se<br />
Član Upravnog vijeća dislociranog studija u <strong>Biograd</strong>u Tonči Šangulin, dekan Milan<br />
Juri<strong>na</strong>, voditelj biogradskog studija Savo Vojnović i tajnik visoke škole Ninoslav<br />
Gregurić-Bajza.<br />
da ćemo u tome uspjeti. – dodao je dekan<br />
Juri<strong>na</strong> čestitavši diplomantima <strong>na</strong> postignutom<br />
uspjehu.<br />
U prigodnoj riječi voditelj Dislociranog studija<br />
u <strong>Biograd</strong>u prof.dr.sc. Savo Vojnović istakao je,<br />
između ostalog, važnost obrazovanja kao jedine<br />
odrednice ekonomskog i društvenog razvoja<br />
te dodao:<br />
Prvostupnici, vi ste uložili ogromne<br />
<strong>na</strong>pore i pritom nije bilo jednostavno.<br />
Morali ste presložiti prioritete, pobijediti<br />
određe<strong>na</strong> iskušenja i <strong>na</strong> kraju dobiti ovu<br />
veliku bitku, prije svega za vaš život, a<br />
onda za vašu obitelj te, u krajnjoj liniji,<br />
društvenu zajednicu. Vi ste završetkom<br />
ovog studija povećali svoju konkurentsku<br />
sposobnost što z<strong>na</strong>či da ulazite u<br />
područje konkurencije jer vi vrijedite i<br />
konkurencija će se uz vas uvijek vezati.<br />
Vi ste stečenim obrazovanjem proširili<br />
svoje horizonte, <strong>na</strong>oružali ste se potrebnim<br />
z<strong>na</strong>njima da možete ulaziti u ekonomske<br />
bitke, vi ste <strong>na</strong> jedan <strong>na</strong>čin promijenili<br />
svoj karakter. – kazao je prof. Vojnović<br />
čestitavši prvostupnicima <strong>na</strong> velikom uspjehu<br />
ali i roditeljima, obitelji kao i gradu <strong>Biograd</strong>u<br />
jer je postao, kako je kazao prof. Vojnović, grad<br />
stude<strong>na</strong>ta.<br />
Nakon izvođenja studentske himne „Gaudeamus<br />
igitur“, dekan Juri<strong>na</strong> svečano je proglasio promovente<br />
prvostupnicima ekonomije uručivši<br />
im diplome. Čestitke uz buket cvijeća ponosnim<br />
prvostupnicima ekonomije, pored deka<strong>na</strong>,<br />
uputili su još prof.dr.sc. Savo Vojnović, član<br />
Upravnog vijeća dislociranog studija u <strong>Biograd</strong>u<br />
Tonči Šangulin te tajnik visoke škole Ninoslav<br />
Gregurić-Bajza. Odlukom stručnog vijeća,<br />
izvanrednoj studentici Nedi Marić za postignuti<br />
Osam<strong>na</strong>estero biogradskih stude<strong>na</strong>ta i studentica steklo je zvanje prvostupnika/ce ekonomije.<br />
DIPLOMIRALI SU<br />
uspjeh i zalaganje tijekom studije dodijelje<strong>na</strong> je<br />
pohvalnica kao <strong>na</strong>jboljoj studentici s ostvarenim<br />
prosjekom ocje<strong>na</strong> 4,1.<br />
Želim dati poticaj svima koji žele studirati<br />
i <strong>na</strong>predovati. Ulagati u školovanje je ulaganje<br />
u sebe. To je investicija koja nikada<br />
neće izgubiti <strong>na</strong> vrijednosti. Godine nisu<br />
Ivica Starčević, Neda Marić, Ire<strong>na</strong> Brajnović, Kristi<strong>na</strong> Lovrić, Valenti<strong>na</strong> Peterko, Josipa<br />
Cvitanović, Marti<strong>na</strong> Gospić, Marti<strong>na</strong> Rogoznica, Mario Šangulin, Josipa Šangulin, Katari<strong>na</strong><br />
Kandić, Iva<strong>na</strong> Šaja, Ni<strong>na</strong> Puhalović, Šime Zorica, Blankica Kurtov, Smilja Eškinja, Nives<br />
Jeličić i Valentin Bakota.<br />
prepreka. Uz veliko odricanje rad i volju<br />
rezultat neće izostati. Zadovoljni smo i<br />
ponosni što smo završili stručni studij<br />
<strong>na</strong> visokoj školi u <strong>Biograd</strong>u. Osjećamo se<br />
obogaćeni ne samo titulom prvostupnika<br />
ekonomije nego i stečenim z<strong>na</strong>njem koje<br />
će <strong>na</strong>m koristiti u daljnjem radu. – kazala je<br />
<strong>na</strong>juspješnija studentica generacije Neda Marić.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> intenzivno radi <strong>na</strong> tome da<br />
dislocirani studij Visoke škole za poslovanje<br />
i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“ dobije<br />
nove, prikladne radne prostorije. O tome je u<br />
svojem obraćanju govorio grado<strong>na</strong>čelnik grada<br />
<strong>Biograd</strong>a Ivan Knez pri čemu su <strong>na</strong> trenutak<br />
vratio u prošlost.<br />
Prije pet godi<strong>na</strong> kada smo pripremali<br />
osnivanje ovog studija i kada smo donosili<br />
odluku <strong>na</strong> sjednici <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, želio bih podsjetiti građane<br />
grada <strong>Biograd</strong>a, kako tada nisu svi<br />
bili za ovu ideju. Nije bila ni oporba, a<br />
<strong>na</strong>žalost ni svi oni koji su bili <strong>na</strong> vlasti,<br />
tu prije svega mislim <strong>na</strong> vijećnike koji<br />
<strong>na</strong>s nisu podupirali. Zahvaljujem Tončiju<br />
Šangulinu koji je, što se tiče <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a, doslovno u 99 posto iznio ovaj<br />
projekt. Ujedno se ispričavam studentima<br />
i profesorima <strong>na</strong> neodgovarajućim<br />
uvjetima u kojima su radili. To su uvjeti<br />
koje smo zamislili da budu dobri jer smo<br />
raču<strong>na</strong>li <strong>na</strong> <strong>na</strong>dogradnju školske zgrade<br />
Srednje škole <strong>Biograd</strong>. Nažalost, uspjeli<br />
smo se izboriti tek ove godine i to za prvu<br />
fazu, sljedeće godine će biti u cijelosti<br />
završeno. U tom smjeru, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je<br />
pokrenuo postupak iseljenja stare škole<br />
u središtu grada. Sklopit ćemo javnoprivatno<br />
partnerstvo što visoku školu<br />
neće koštati ni kune jer će <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />
sve isfi<strong>na</strong>ncirati. Ja se <strong>na</strong>dam, ako Bog<br />
da, da ćete do početka ruj<strong>na</strong> sljedeće<br />
godine imati prikladne prostore. Hvala<br />
vam svima, hvala što ste vjerovali u <strong>na</strong>s!<br />
– rekao grado<strong>na</strong>čelnik Knez.<br />
Na kraju svečanosti uslijedilo je zajedničko fotografiranje<br />
diploma<strong>na</strong>ta s profesorima i uzvanicima<br />
uz prigodni domje<strong>na</strong>k. • Stjepan Mišulić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Veljača 2012. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> - 9<br />
Neda Marić, <strong>na</strong>juspješnija studentica generacije<br />
„Investiranje u školovanje je jedi<strong>na</strong> investicija koja<br />
vam nikad neće propasti!“<br />
Neda Marić iz Vukšića nedaleko od Benkovca<br />
<strong>na</strong>jbolja je studentica s prosječnom ocjenom 4,1.<br />
Zaposle<strong>na</strong> je u Udruženju obrtnika Benkovac pri<br />
Obrtničkoj komori Zadarske županije i majka je<br />
troje djece. Zanimalo <strong>na</strong>s je, prije svega, kakav je<br />
osjećaj biti <strong>na</strong>jboljom studenticom prve generacije<br />
stude<strong>na</strong>ta Visoke škole za poslovanje i upravljanje<br />
„Baltazar Adam Krčelić“ u <strong>Biograd</strong>u.<br />
Osjećam se predivno, uspješno, ponosno<br />
i sretno! I za sebe i za svoju obitelj!<br />
Ipak, ni njima nije bilo lako, djeca<br />
su učila sa mnom, suprug je pomagao i<br />
strpljivo čekao. Bilo je teško i <strong>na</strong>porno<br />
ići iz Benkovca kući, skuhati ručak, pa u<br />
<strong>Biograd</strong> i <strong>na</strong>trag u Vukšić. Puno je, dakako,<br />
teže studirati uz rad, treba dosta odricanja,<br />
puno truda i žrtve. I zbog toga mi je<br />
diploma tako draga.<br />
Koji su bio glavni motiv, vaši razlozi da upišete<br />
stručni studiji <strong>na</strong> ovom visokom učilištu<br />
Neda Marić<br />
Svečanoj promociji diploma<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>zočili su brojni uzvanici, članovi obitelji, profesori,<br />
djelatnici visoke škole i predstavnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.<br />
Diplome biogradskim prvostupnicima ekonomije uručio je dekan prof.dr.sc Milan Juri<strong>na</strong>.<br />
u <strong>Biograd</strong>u?<br />
Htjela sam dokazati da ja to mogu. Bez<br />
obzira što mnogi kažu kada dođu tridesete<br />
ili četrdesete godine života, život ti<br />
staje. Nije isti<strong>na</strong>, život se baš u tom razdoblju<br />
<strong>na</strong>stavlja s još većim elanom, većim<br />
odlukama i većom upornošću da se nešto<br />
postigne. Uz, motiv je i moja obitelj koji su<br />
učili sa mnom. Možda sam baš zbog ovih<br />
motiva u prednosti u odnosu <strong>na</strong> studente<br />
koji su tek završili srednju školu.<br />
Planirate li <strong>na</strong>staviti obrazovanje i upisati specijalistički<br />
studij u Zaprešiću budući da ste se<br />
pokazali <strong>na</strong>jvrjednijom studenticom?<br />
Ako bi se ovdje otvorio specijalistički<br />
studij, vjerojatno bih. Ipak je razlika ići u<br />
Zaprešić ili ići u <strong>Biograd</strong>.<br />
Vi ste uglavnom spremni?<br />
Da, <strong>na</strong>ravno, uvijek sam sprem<strong>na</strong> za daljnje<br />
usavršavanje.<br />
Trebalo je puno truda da se postigne prosjek od<br />
4,1? Koliko ste ispita uopće pali?<br />
Zaista sam jako puno učila, posebno kod<br />
matematičkih predmeta koji su mi bili<br />
lošiji, dodatno sam uložila truda. Samo<br />
jedan ispit sam pala, a druge ispite sam<br />
sve iz prve položila.<br />
Koji bi, da tako kažemo bio vaš recept uspjeha,<br />
kojeg biste prenijeli novim <strong>na</strong>raštajima koji planiraju<br />
upisati stručni studij Poslov<strong>na</strong> ekonomije<br />
i fi<strong>na</strong>ncija?<br />
Upornost, ustrajnost i marljivost se zaista<br />
isplati. Sjećam se rečenice s uvodnog<br />
predavanja <strong>na</strong> početku akademske<br />
godine koja mi se urezala u pamćenje:<br />
„Investiranje u školovanje je jedi<strong>na</strong> investicija<br />
koja vam nikad propasti neće“. To<br />
je zaista tako! – poruka je novim studentima<br />
Nede Marić.<br />
„Ako Bog da, studenti će već sljedeću akademsku godinu dočekati<br />
u novom prostoru u središtu grada“ – istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.
KLESARIJA
12 - Opći<strong>na</strong> Pakoštane<br />
Povod razgovoru s voditeljicom Plesnog studija<br />
„K2“ iz Pakošta<strong>na</strong> su novi uspjesi koje su ostvarili<br />
<strong>na</strong> nedavnom održanom plesnom turniru<br />
u Splitu <strong>na</strong>ziva „ESDU DanceStar World Tour<br />
2012 – Croatia Open“. Naime, u konkurenciji<br />
Katari<strong>na</strong> Kazija<br />
velikog broj <strong>na</strong>jprestižnijih plesnih škola iz<br />
Hrvatske s ukupno više od tisuću sudionika,<br />
koreografija Mini orkestar Plesnog studija „K2“<br />
u disciplini „open“ osvojila je drugo mjesto. Isti<br />
plasman ostvarila je koreografija „Ying-yang“<br />
također u „open“ disciplini dok su plesačice s<br />
koreografijom „Stolen heart“ osvojile 3. mjesto<br />
u disciplini „contemporary“.<br />
Ove godine <strong>na</strong>tjecanje se održalo po<br />
prvi put u Splitu u Hrvatskom <strong>na</strong>rodnom<br />
kazalištu, prijašnjih godi<strong>na</strong> je bilo<br />
u Rijeci. Zaista je bilo predivno, djeca<br />
su imala lijep, pravi scenski doživljaj.<br />
„Mini orkestar“ su činila <strong>na</strong>ša djeca od<br />
5 do 8 godi<strong>na</strong> i po prvi puta su <strong>na</strong>stupili.<br />
Također, dobili su i posebnu <strong>na</strong>gradu za<br />
stil i make-up. „Ying-yang“ skupi<strong>na</strong> je<br />
<strong>na</strong>ša srednja skupi<strong>na</strong> uzrasta od 13 i po<br />
do 16 i po godi<strong>na</strong>. Tijekom dvodnevnog<br />
<strong>na</strong>tjecanja <strong>na</strong>stupilo je više od 70 plesnih<br />
skupi<strong>na</strong> s tim da je svaki plesni studio<br />
<strong>na</strong>stupio s više <strong>na</strong>tjecateljskih skupi<strong>na</strong><br />
u različitim discipli<strong>na</strong>ma kao što je jazz,<br />
suvremeni ples, hip-hop. Mi smo <strong>na</strong>stupili<br />
sa četiri skupine, tj. koreografije. Naša<br />
discipli<strong>na</strong> je „open/commercial“ koja je<br />
tako <strong>na</strong>zva<strong>na</strong> jer miješa svega po malo:<br />
Ples<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> „K2“ iz Pakošta<strong>na</strong> bilježi nove uspjehe<br />
Četiri pehara za „K2“<br />
od jazza, hip-hopa do suvremenog plesa.<br />
Suci postavljaju visoke kriterije i standarde što<br />
daje jednu kvalitetu više cijelom <strong>na</strong>tjecanju.<br />
Da, riječ je o svjetski poz<strong>na</strong>tima sucima<br />
iz inozemstva. Recimo, jed<strong>na</strong> od njih je<br />
klasič<strong>na</strong> baleri<strong>na</strong>, drugi je bio „hopper“<br />
iz SAD-a i tako dalje. Oni daju definitivno<br />
posebnu kvalitetu cijelom <strong>na</strong>tjecanju.<br />
Croatia Open“ u Splitu bilo je <strong>na</strong>tjecanje koje<br />
Nastup plesačica „K2“ <strong>na</strong> nedavnom plesnom <strong>na</strong>tjecanju „Croatia Open-u“ u Splitu<br />
je imalo kvalifikacijski karakter.<br />
Da, upravo tako. Naime, određeni broj<br />
plesnih skupi<strong>na</strong> kvalificirao se <strong>na</strong> „ESDU<br />
World Dance Masters 2012“ koje će se<br />
održati u Poreču od 16. do 20. svibnja<br />
ove godine. Među njima su i <strong>na</strong>še koreografije<br />
„Mini orkestar“ i „SOS Girls“. Već<br />
treću godinu <strong>na</strong>stupamo <strong>na</strong> ovom plesnom<br />
<strong>na</strong>tjecanju. Do sada smo sudjelovali<br />
dvaput, prve godine smo bili prvi, prošle<br />
godine drugi. Bilo je plesača i plesačica<br />
iz ukupno 27 zemalja, čak i iz Afrike i<br />
Južne Amerike. Dakako, ne očekujemo<br />
neki posebni plasman jer bi to, podrazumijeva<br />
se, bilo malo previše. Ali, ono što<br />
je dobro, tijekom ovog <strong>na</strong>tjecanja imamo<br />
mogućnost prisustvovati raznim semi<strong>na</strong>rima<br />
stranih koreografa u kojima djeca<br />
„Ples je <strong>na</strong>ša ljubav!“ – složne su plesačice, od <strong>na</strong>jmlađe do <strong>na</strong>jstarije, Plesnog studija „K2“.<br />
stvarno uživaju. Jedno lijepo iskustvo.<br />
Čim su osvojili pehar u Splitu, djeca se<br />
vikala: „Idemo u Poreč!“.<br />
Koliko članova broji Plesni studio „K2“ i kojih<br />
su uzrasta? Koliko već godi<strong>na</strong> postojite?<br />
sada imamo sedamdeset članova pretežno<br />
iz pakošta<strong>na</strong> ali imamo ih i iz<br />
draga, <strong>Biograd</strong>a, turnja, sv. Filip i jakova…<br />
djelujemo već jeda<strong>na</strong>est godi<strong>na</strong>. u <strong>na</strong>š<br />
plesni studio djecu uključujemo već od<br />
treće godine starosti, to je tzv. „baby“<br />
grupa. <strong>na</strong>jmlađi skupi<strong>na</strong> su djeca, dakle,<br />
od 3 do 5 godi<strong>na</strong>, onda, od 5 do 8, zatim<br />
od 8 do 13 i od 13 do 16 i po te <strong>na</strong>jstarije<br />
od 16 <strong>na</strong>dalje. svaka grupa vježba<br />
po tri puta tjedno. upisi novih članova<br />
su svake godine od 1. do 31. listopada<br />
Veljača 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
kada i započinjemo s treninzima. uz plesni<br />
studio, držimo još aerobik i pilates.<br />
Kako se nosite s fi<strong>na</strong>ncijskim dijelom? Troškovi<br />
zasigurno nisu maleni, pogotovo, u ovim kriznim<br />
vremenima…<br />
Naravno, putovanja <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanja čine<br />
<strong>na</strong>jveći trošak. Eto, lani smo išli sa<br />
šes<strong>na</strong>estero cura u Poreč za što je trebalo<br />
izdvojiti z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> sredstva. Želim<br />
istaknuti da <strong>na</strong>m <strong>na</strong>ša Opći<strong>na</strong> Pakoštane<br />
uvijek izlazi u susret i pomaže <strong>na</strong>m u tom<br />
dijelu. Čak su <strong>na</strong>m prve godine <strong>na</strong>stupa<br />
<strong>na</strong> „ESDU World Dance Mastersu“ u<br />
Poreču „pokrili“ cijeli trošak smještaja<br />
kada <strong>na</strong>s je išlo jeda<strong>na</strong>estero. Uz njih,<br />
pomagali su <strong>na</strong>m i Turistička zajednica<br />
općine Pakoštane te Zadarska županija.<br />
I zajednica Hrvata koji žive u Australiji<br />
pripomogla <strong>na</strong>m je što <strong>na</strong>m je jako drago.<br />
– zaključila je Katari<strong>na</strong> Kazija, voditeljica i predsjednica<br />
pakoštanskog plesnog studija.<br />
• Stjepan Mišulić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Veljača 2012. Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov - 13<br />
novosti u turističkom <strong>na</strong>selju „Margarita Maris“ u sv. Filip i jakovu<br />
Konoba za Kvalitetniju<br />
izvansezonsKu Ponudu<br />
Turističko <strong>na</strong>selje „Margarita Maris“ obogatilo<br />
je svoju ponudu svečanim otvaranjem nove<br />
konobe u lijepo uređenom podrumskom prostoru<br />
smještenom u sklopu <strong>na</strong>selja. Kako je i tijekom<br />
prigodnog domjenka <strong>na</strong>glasio me<strong>na</strong>džment<br />
„Margarite Maris“, želja je dodatno poboljšati<br />
turističku ponudu mjesta Sv. Filip i Jakov ugostiteljskim<br />
objektom koji će svojim gostima nuditi<br />
raznovrstan meni izvan glavne turističke sezone.<br />
Postavlja se pitanje otkuda ideja da pokušamo<br />
otvoriti ovakav <strong>na</strong>š mali objekt?<br />
Naša je, zapravo, zamisao bila sljedeća.<br />
Naša je želja bila ne u ljeto, kada imamo<br />
restoran s predivnom terasom, već u zimskom<br />
periodu, dakle, prije početka sezone<br />
i poslije, imati jedno ovakvo mjesto. Sv.<br />
Ususret 12. „Danima cvijeća u Sv. Filip i Jakovu“ od 29. – 31. travnja 2012.<br />
raznovrstan program s atraktivnim<br />
novostima<br />
I ove godine za posjetitelje Festivala cvijeća<br />
„Dani cvijeća u Sv. Filip i Jakovu“ organizator<br />
priredbe Turistička zajednica općine Sv.<br />
Filip i Jakov priprema bogat i raznovrstan<br />
program. Ovogodišnja manifestacija održat će<br />
se u prostoru hotela „Villa Do<strong>na</strong>t“ te <strong>na</strong> rivi.<br />
Trodnev<strong>na</strong> priredba, koja se priređuje u sklopu<br />
Da<strong>na</strong> Zadarske županije, započinje u petak<br />
27.-og travnja svečanim otvaranjem u 11 sati,<br />
a <strong>na</strong>stavlja se brojnim događanjima u kojima će<br />
moći uživati i djeca i odrasli, izdvojimo neke:<br />
prigodne cvjetne radionice, kreativne i likovne<br />
radionice, deveti Cvjetni korzo polaznika dječjih<br />
vrtića Zadarske županije predvođenih mažoretkinjama<br />
i Fifi i cvjetnim društvom iz Zagreba<br />
pod <strong>na</strong>zivom „Neka riva u cviću pliva“, zatim,<br />
književ<strong>na</strong> večer udruge „ZaPis“, potom, kao<br />
novost ovogodišnjeg izdanja, izložba aranžera<br />
<strong>na</strong> temu „Dekoracije stolova“, zatim, izložba<br />
izvornih hrvatskih suvenira, modne revije<br />
odjeće, <strong>na</strong>kita i kravata, struč<strong>na</strong> predavanja i sve<br />
to popraćeno <strong>na</strong>gradnim igrama za posjetitelje<br />
i djecu te u večernjim satima koncertima klapa<br />
i zabavnih sastava. Dakako, izlagači pripremaju<br />
bogate izložbeno-prodajne štandove <strong>na</strong> kojima<br />
će biti izloženi, osim cvijeća, i kaktusi, ljekovito<br />
Filip i Jakov, mislim, ima i srce i dušu, i<br />
mjesto i selo, pa, eto neka ovaj maleni<br />
Direktor Filip Kovačević (u sredini) pozdravio je goste istakavši kako će<br />
konoba biti dio izvansezonske turističke ponude filipjanske rivijere.<br />
objekt bude dio <strong>na</strong>šeg doprinosa obogaćivanju<br />
turističke ponude. Pozivam vas<br />
da kušate pripremljene blagodati te vjerujem<br />
i <strong>na</strong>dam se kako ćete i vi pozvati<br />
svoje poslovne partnere i prijatelje da<br />
<strong>na</strong>s posjete i vide što <strong>na</strong>ša konoba može<br />
ponuditi! – kazao je Filip Kovačević, direktor<br />
„Vodoprivrednih uslužnih djelatnosti“, tvrtkevlasnice<br />
Turističkog <strong>na</strong>selja „Margarita Maris“.<br />
U široku ponudu izvornih dalmatinskih jela<br />
po pristupačnim cije<strong>na</strong> uvjerili smo se i sami:<br />
od jela s roštilja i ražnja, jela po <strong>na</strong>rudžbi, peka<br />
te velik izbor slatkih jela i drugih specijaliteta.<br />
Pored toga, nudi se i mogućnost dostave jela za<br />
bilje, vrtni ukrasi, suho cvijeće, knjige, ukrasni<br />
proizvodi od keramike, komu<strong>na</strong>lno-urba<strong>na</strong><br />
područje bliže okolice.<br />
Otvorili smo ovu doista prekrasnu konobu<br />
kako bismo se mogli družiti i privući goste<br />
da uživaju po što popularnijoj cijeni i <strong>na</strong><br />
taj <strong>na</strong>čin što ljepše se osjećali. Nudimo<br />
isključivo domaću „spizu“, dakle, o<strong>na</strong> jela<br />
koja se u ovom kraju <strong>na</strong>jviše konzumiraju<br />
i koja su karakteristič<strong>na</strong> za konobe: pršut,<br />
sir, razne peke, riba i domaća kuha<strong>na</strong> jela.<br />
Svoja vrata otvaramo u 8 sati ujutro pa do<br />
22 sata. S radom započinjemo 27. veljače<br />
i konoba će biti otvore<strong>na</strong> sve do početka<br />
glavne turističke sezone kada se otvara<br />
oprema, sustavi za <strong>na</strong>vodnjavanje i još mnogo<br />
toga. Tijekom festivala cvijeća od hotela do<br />
I ove godine se očekuje izvrs<strong>na</strong> posjećenost „Da<strong>na</strong> cvijeća u Sv. Filip i Jakovu“.<br />
<strong>na</strong>š restoran. Nakon ljeta, opet se vraćamo<br />
u konobu jer je tu udobnije i toplije<br />
kako bi <strong>na</strong>ši gosti mogli uživati tijekom<br />
zimskih da<strong>na</strong>. – ističe Željko Sljivka, upravitelj<br />
Turističkog <strong>na</strong>selja „Margarita Maris“.<br />
Prigodnoj svečanosti <strong>na</strong>zočili su <strong>na</strong>čelnik Općine<br />
Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić, do<strong>na</strong>čelnik Vedran<br />
Zrilić, direktorica Turističke zajednice općine Sv.<br />
Filip i Jakov Klara Eškinja-Glavan, grado<strong>na</strong>čelnik<br />
grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez i drugi. Posebno draž<br />
Lijepo uređen interijer ukrašen izloženim fotografskim motivima<br />
Sv. Filip i Jakova iz davnih vreme<strong>na</strong> privući će goste.<br />
cijelom događaju klapskom pjesmom dali su<br />
članovi muške klape „Cantus“ iz Sv. Filip i Jakova.<br />
• S. Mišulić<br />
rive <strong>na</strong>jmlađi će moći uživati u vožnji cvjetnim<br />
vlakićem.<br />
Novost ove godine , <strong>na</strong>kon prezentacija<br />
cvjetnih noviteta iz Nizozemske gospođe<br />
Nine Jans-Sremec više godi<strong>na</strong> uzastopce,<br />
bit će izložba dekoracija stolova za razne<br />
prigode. Ovu izložbu priredit će aranžeri<br />
iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva<br />
u hotelu „Villa Do<strong>na</strong>t“. – ističe direktorica<br />
Turističke zajednice općine Sv. Filip i Jakov<br />
Klara Eškinja-Glavan.<br />
U okviru etno-prezentacija Kulturni centar<br />
„Gatalinka“ iz Vinkovaca predstavit će etnofrizure<br />
Hrvatske. Ovaj događaj ostvaruje se u<br />
suradnji s Turističkom zajednicom Vukovarskosrijemske<br />
županije s tendencijom, dodaje<br />
Eškinja-Glavan, povezivanja mora i kontinenta,<br />
tj. zelene i plave Hrvatske.<br />
Glavni pokrovitelj 12. „Da<strong>na</strong> cvijeća u Sv. Filip<br />
i Jakovu“ je Turistička zajednica Zadarske<br />
županije, a ostali pokrovitelji su Ministarstvo<br />
turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska<br />
turistička zajednica, Zadarska županija, Opći<strong>na</strong><br />
Sv. Filip i Jakov i udruga „Napredak“ iz Sv. Filip<br />
i Jakova.<br />
• S.M.
14 - Kultura i prosvjeta<br />
Humanitar<strong>na</strong> izložba u Zavičajnom muzeju <strong>Biograd</strong><br />
Veljača 2012. - <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Učenici fotografijama pomažu<br />
„Osmijehu“<br />
U Zavičajnom muzeju <strong>Biograd</strong> svečano je<br />
otvore<strong>na</strong> humanitar<strong>na</strong> izložba fotografskog<br />
odjela zadarske Škole primijenjene umjetnosti<br />
i dizaj<strong>na</strong>. Učenici drugih i trećih razreda spomenute<br />
škole pod mentorstvom profesorica<br />
Zrinke Zimonjić i Jelene Franulović izložili<br />
su svoje fotografske radove. Prikuplje<strong>na</strong> novča<strong>na</strong><br />
sredstva bit će dodijelje<strong>na</strong> biogradskoj<br />
Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama<br />
„Osmijeh“.<br />
Uvijek tvrdim da za velika djela nisu<br />
potrebne ikakve riječi jer djelo <strong>na</strong>jbolje<br />
govori. Da<strong>na</strong>s je uistinu sve rečeno,<br />
bolje kazati, sve <strong>na</strong>pravljeno. To je rekla<br />
Udruga roditelja djece posebnim potrebama<br />
„Osmijeh“ iz <strong>Biograd</strong>a, roditelja<br />
koji su se svi u jednom trenutku <strong>na</strong>šli<br />
<strong>na</strong> prekretnici svoga života i zapravo<br />
prihvatili sudbinu i činjenice kakve su<br />
im u životu <strong>na</strong>metnute i djecu koje im<br />
je Bog dao prihvaćaju takve kakva jesu.<br />
Tim činom oni su svoje rekli, prihvatili<br />
djecu takvima i odgajaju je s majčinskom<br />
i očinskom ljubavlju. – kazao je, između<br />
ostalog, u uvodu rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko<br />
Samardžić.<br />
Nazočne je pozdravila i pritom domaćinima<br />
se zahvalila rav<strong>na</strong>teljica zadarske srednje škole<br />
Marija<strong>na</strong> Bakmaz.<br />
Imali smo ideju da realiziramo humanitarnu<br />
izložbu što smo i <strong>na</strong>pravili za<br />
udrugu „Osmijeh“. Željeli smo da to bude<br />
baš u <strong>Biograd</strong>u iz razloga što svake<br />
godine imamo dosta <strong>na</strong>ših učenika baš<br />
s ovog područja <strong>Biograd</strong>a, Sv. Filip i<br />
Jakova, Pakošta<strong>na</strong>… Jako sam zadovolj<strong>na</strong><br />
i sret<strong>na</strong> zbog toga i pohvalila bih <strong>na</strong>še<br />
učenike koji pohađaju smjer fotografskog<br />
dizaj<strong>na</strong>, programa koji je uveden<br />
u <strong>na</strong>šu školu u<strong>na</strong>zad šest godi<strong>na</strong>. Evo,<br />
rezultati se već vide. – istakla je Bakmaz.<br />
U sklopu projekta „Skriveni svijet – Natura 2000“ održano stručno predavanje i izložba u muzeju<br />
Sklad čovjeka i prirode pridonosi očuvanju<br />
bioraznolikosti<br />
Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“ u<br />
suradnji sa Zavičajnim muzejem <strong>Biograd</strong><br />
i biogradskom Udrugom za zaštitu okoliša<br />
„Hippocampus“ organiziralo je stručno predavanje<br />
o projektu „Natura 2000“ te izložbu<br />
o ekološkoj mreži Zadarske županije postavljenom<br />
u Zavičajnom muzeju. Predavanje je u<br />
gradskoj vijećnici održala inženjerka biologije<br />
i predsjednica društva „Hyla“ Marija Kuljerić<br />
pritom govorivši o biološkoj raznolikosti,<br />
važnosti ekološke mreže u Hrvatskoj, koristi<br />
očuvanja područja obuhvaćenih ekološkom<br />
mrežom Natura 2000, upoz<strong>na</strong>vanju stanovništva<br />
s lokalnim područjima te mreže i o<br />
konkretno potencijalnim područjima u <strong>na</strong>šoj<br />
županiji i biogradskom kraju koja bi trebala biti<br />
uvršte<strong>na</strong> u europsku ekološku mrežu. Hrvatska<br />
je po biološkoj raznolikosti jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jbogatijih<br />
zemalja u Europi zahvaljujući svojem<br />
položaju između četiri različitih biogeografskih<br />
regija: prostranih ravnica i močvara <strong>na</strong> sjeveru,<br />
oštrih plani<strong>na</strong> koje se prostiru duž cijele zemlje<br />
te obale s brojnim otocima.<br />
Bez biološke raznolikosti ne bi bilo ni <strong>na</strong>s<br />
niti bismo mogli funkcionirati. O<strong>na</strong> <strong>na</strong>m<br />
daje jako puno izravne i neizravne koristi.<br />
U programu otvaranja izložbe recitatorica i<br />
pjesnikinja Nikoli<strong>na</strong> Mojić govorila je stihove<br />
pjesme „Vapaj u letu“ iz svoje zbirke pjesama te<br />
„Kad bi se moglo otputovati“ Vesne Parun. Pri<br />
To su hra<strong>na</strong> koja dolazi iz prirode, zatim,<br />
mnogi lijekovi su bazirani upravo <strong>na</strong> biljkama,<br />
životinjskim spojevima i mikroorganizmima,<br />
potom, razni građevinski<br />
materijal kao što je tkani<strong>na</strong>, drv<strong>na</strong> građa<br />
i gorivo. Kada govorimo o neizravnoj koristi,<br />
tu prvenstveno mislimo <strong>na</strong> klimatsku<br />
regulaciju, posebno mikroklimatsku,<br />
zatim, atmosfersku regulaciju odnosno<br />
plinovi jer z<strong>na</strong>mo da kisik <strong>na</strong>m dolazi<br />
upravo od biljnog svijeta i plankto<strong>na</strong> u<br />
moru. Nadalje, zaštita tla i vode, oprašivanje<br />
i raznošenje sjemenki, recikliranje<br />
hranjivih tvari kod čega z<strong>na</strong>čajnu vrijednost<br />
ima mnoštvo mikroorganizama u<br />
tlu. Ništa manje vrijedno nije ni kultur<strong>na</strong>,<br />
spiritual<strong>na</strong> i estetska vrijednost, a pogotovo<br />
<strong>na</strong> Jadranu, i turistička vrijednost<br />
bogate bioraznolikosti. – <strong>na</strong>glasila je Marija<br />
Kuljerić.<br />
Cilj ekološke mreže Natura 2000 je očuvanje<br />
bogate, ali istodobno i sve ugroženije bioraznolikosti<br />
Europe, tj. zemalja članica EU. Natura<br />
2000 predstavlja <strong>na</strong>jveću koordiniranu mrežu<br />
područja za zaštitu prirode u svijetu i pritom<br />
prepoz<strong>na</strong>je čovjeka kao sastavnog dijela prirode<br />
kraju svečanosti predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin zahvalio se u<br />
ime grado<strong>na</strong>čelnika i vijećnika te svima koji su<br />
sudjelovali u realizaciji ove dobrotvorne izložbe<br />
koji oboje <strong>na</strong>jbolje uspijevaju u međusobnoj<br />
suradnji. Temeljem strogih z<strong>na</strong>nstvenih saz<strong>na</strong>nja<br />
o određenih biljkama, životinjama i staništima,<br />
Državni zavod za zaštitu prirode obavio<br />
je inventarizaciju rijetkih vrsta i stanišnih tipova<br />
u Hrvatskoj te je izradio popis područja koja<br />
bi mogla biti uključe<strong>na</strong> u ekološku mrežu<br />
ujedno je proglasivši otvorenom.<br />
Jed<strong>na</strong> fotografija s okvirom stoji 150 ku<strong>na</strong>, a<br />
izložba je otvore<strong>na</strong> do 25. ožujka ove godine.<br />
• S.Mišulić<br />
Natura 2000. Izdvojit ćemo o<strong>na</strong> koja se <strong>na</strong>laze<br />
u bližoj okolici grada <strong>Biograd</strong>a: južni dio otoka<br />
Pašma<strong>na</strong> (uvala Soline), Park prirode Telašćica,<br />
Nacio<strong>na</strong>lni park Kor<strong>na</strong>ti, cijeli morski prostor<br />
između Uglja<strong>na</strong>, Pašma<strong>na</strong> i Dugog otoka, Park<br />
prirode Vransko jezero, Jasen i Ravni kotari.<br />
• S. Mišulić<br />
O europskoj ekološkoj mreži govorila je inženjerka biologije Marija Kuljerić
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> - Veljača 2012. Sport - 15<br />
hnk „primorac“, u<strong>na</strong>toč kriznim vremenima, uspješno odolijeva nedaćama i bori se za sam vrh tablice<br />
Pokušati zadržati ritam iz<br />
Prvog dijela Prvenstva<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> „Primorac“ usprkos nepogodnim<br />
vremenima za mnoge sportove, tako i za nogomet,<br />
uspješno se bori bilježeći vrlo dobre rezultate<br />
u svom rangu <strong>na</strong>tjecanja. Trenutno <strong>na</strong>kon<br />
19 odigranih kola u 3. Hrvatskoj nogometnoj<br />
ligi – skupini jug drži peto mjesto zaostajući<br />
samo šest bodova za liderom lige Raštanima. O<br />
ovogodišnjim ciljevima kluba, novom vodstvu<br />
kluba, pozitivnim utjecajima kriznih vreme<strong>na</strong> i<br />
izbacivanju domaćih nogometaša u prvi plan i<br />
drugim temama <strong>na</strong>kratko smo porazgovarali s<br />
trenerom prvog sastava Leo Šarićem.<br />
dvije su utakmice proljetnog dijela prvenstva<br />
za <strong>na</strong>ma. „primorac“ drži peto mjesto.<br />
koliko ste zadovoljni dosadašnjim dijelom<br />
<strong>na</strong>tjecanja?<br />
S prvim dijelom prvenstva sam prezadovoljan<br />
dok kod drugog dijela za očekivati je nešto<br />
lošije rezultate budući da smo oslabljeni barem<br />
za 20 do 30 posto. Petorica igrača koji su činili<br />
okosnicu <strong>na</strong>pustilo je redove „Primorca“: Roko<br />
Mišlov, Jerko Prtenjača, Šime Josip Pedisić, Sead<br />
Buljubašić i Fabio Nikpalj. Dakako, pokušat<br />
ćemo sve <strong>na</strong>praviti da ostanemo među prvih<br />
pet do šest momčadi ali kvaliteta <strong>na</strong>m je pala,<br />
ključni igrači su <strong>na</strong>m otišli. Na primjer, <strong>na</strong>jbolji<br />
igrač Mišlov je prešao u „Šibenik“ što z<strong>na</strong>či iz<br />
treće u prvu ligu je prešao. To sve govori.<br />
Kako planirate <strong>na</strong>domjestiti odlazak tih<br />
igrača? Pretpostavljam, mladim domaćim<br />
s<strong>na</strong>gama?<br />
Upravo tako, <strong>na</strong>šim mladim igračima iz omladinskog<br />
pogo<strong>na</strong>, dakle juniorima. Također i novim<br />
igračima, <strong>na</strong>ime, vratio <strong>na</strong>m se Mario Tokić iz<br />
Njemačke koji je <strong>na</strong>jjače pojačanje za proljetni<br />
dio. Još su <strong>na</strong>m pristupili Stipe Čuli<strong>na</strong> iz „Paga“,<br />
Nikola Olujić iz slovenske 1. lige te Alen Jurčić iz<br />
Stobreča. Ističem, trebat će strpljenja i vreme<strong>na</strong><br />
da bi se mlađi i novopridošli igrači <strong>na</strong>metnuli<br />
i uigrali.<br />
Neočekivane snježne padaline i nevrijeme<br />
koje zahvatilo cijelu zemlju ove zime<br />
Na izbornoj sjednici uprave kluba izabrano je novo vodstvo. Novi predsjednik Skupštine<br />
kluba je Davor Medić, predsjednik Upravnog odbora, odnosno, kluba je Drago Zagorac, za<br />
sportskog direktora izabran je Sandro Erlić, a tehnički direktor je Aleksandar Šaco Radas.<br />
Članovi Upravnog odbora su: Ilija Trtica, Ivica Banić, Slaven Desnica, Dalibor Smajić, Branimir<br />
Lazarevski i drugi.<br />
Trener prve momčadi Leo Šarić<br />
HNK „Primorac“ <strong>Biograd</strong><br />
Novo vodstvo kluba<br />
zasigurno vas je omelo u pripremama za<br />
<strong>na</strong>stavak sezone.<br />
Da, nije bilo moguće trenirati <strong>na</strong> igralište pa<br />
smo se okrenuli dvorani i teretani. I drugi klubovi<br />
imali su slične poteškoće tako pa <strong>na</strong> kraju<br />
nije bitnije utjecalo <strong>na</strong> spremnost igrača. Zbog<br />
vremenskih nepogoda početak prvenstava bio<br />
je odgođen.<br />
Imali ste do gostovanja u Kaštel Sućurcu<br />
gotovo <strong>na</strong>jbolju obranu u ligi, drugu po<br />
redu.<br />
Da, imamo čvrstu obranu koju su donedavno<br />
činili Prtenjača koji je otišao, Marković i vratar<br />
Juričin i <strong>na</strong>jjače su karike zajedno sa Stefanom<br />
Lazarevskim koji je <strong>na</strong>še dijete. To su dečki koji<br />
igraju već tri-četiri godine zajedno i z<strong>na</strong>ju se<br />
u dušu, osjećaju jedan drugoga u igri. Šime<br />
Marković i sada bivši Jerko Prtenjača bili su<br />
stoperski tandem koji su mogli igrati i u višem<br />
rangu. Provjereni su igrači koji zaslužuju igranje<br />
u većem rangu.<br />
Koji je ovosezonski cilj biogradskog<br />
„Primorca“?<br />
Cilj je ostati u gornjem dijelu ljestvice, ovisno<br />
o mogućnostima. Treba vreme<strong>na</strong> dok se ne<br />
uigramo, drugi dio tek je počeo, <strong>na</strong>kon čega<br />
ćemo vidjeti <strong>na</strong>šu s<strong>na</strong>gu. Teško je još išta reći.<br />
Imamo nekoliko starijih i iskusnijih igrača kao<br />
što su Juričin, Lazarevski, Marković i Tokić koji<br />
će se <strong>na</strong>dopunjavati s <strong>na</strong>šom mladošću koja tek<br />
treba stasati. Nadamo se da će taj spoj iskustva<br />
i mladosti donijet rezultata. Već 4-5 godi<strong>na</strong><br />
„Primorac“ je u vrhu, igra se dobar nogomet,<br />
moramo <strong>na</strong>staviti tim putem i težiti boljem, čak<br />
i višim plasmanom. Ali, <strong>na</strong> žalost, recesija radi<br />
svoje.<br />
Kako se s<strong>na</strong>lazite u ovim kriznim vre-<br />
menima jer očito je da se pred ligaškim<br />
nogometom u Hrvatskoj pojavljuju veliki<br />
problemi. Evo vidimo da poneki prvoligaši<br />
imaju velikih fi<strong>na</strong>ncijskih problema.<br />
Trećeligaši imaju i većih problema. <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />
<strong>na</strong> <strong>Moru</strong> jedini <strong>na</strong>m je veći pomagač, ostalo su<br />
pokrovitelji. Smanjujemo tekuće troškove koliko<br />
je god moguće i istodobno u okviru tih sredstava<br />
<strong>na</strong>stojimo postići što bolji rezultat. Isto tako, prati<br />
<strong>na</strong>s i turistička tvrtka „Ilirija“ koja je jed<strong>na</strong> od<br />
većih subjekata koji <strong>na</strong>m pomažu, po<strong>na</strong>jprije u<br />
prijevozu <strong>na</strong> gostovanja – od Rašta<strong>na</strong> do Ćilipa.<br />
Evo, nedavno su <strong>na</strong>m <strong>na</strong>š bivši igrač Roko Mišlov<br />
te simpatizer kluba gospodin Ratko Matić, i<strong>na</strong>če<br />
Igrači „Primorca“ pod paskom trenera Lea Šarića daju sve od sebe,<br />
kako <strong>na</strong> treninizima, tako i <strong>na</strong> utakmicama.<br />
povratnik iz dijaspore, darovali svaki po dvadeset<br />
lopti. Mišlov je doista jed<strong>na</strong> karakter<strong>na</strong> osoba<br />
koji <strong>na</strong>m je od svoje prve plaće poklonio lopte. S<br />
druge strane, osjećao je da smo mu i mi pomogli<br />
u njegovoj karijeri budući da se u <strong>Biograd</strong>u afirmirao<br />
i odigrao svoju <strong>na</strong>jbolju sezonu <strong>na</strong>kon<br />
čega je otišao u Prvu HNL. Z<strong>na</strong>o je cijeniti <strong>na</strong>še<br />
povjerenje koje smo imali u njega.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> u planu, između<br />
ostalog, ima izgradnju novog nogometnog<br />
igrališta, tj. sportskog centra i to <strong>na</strong> predjelu<br />
kampa Sv. Dominik. Osim što će ova<br />
investicija pridonijeti razvoju sportskog<br />
turizma u <strong>Biograd</strong>u, ne dvojimo da će i<br />
„Primorcu“, kao sportskom pogonu koji<br />
broji više od 200 članova, biti poboljšani<br />
uvjeti rada.<br />
Kako ne! Što prije to bolje. Međutim, mislim<br />
da ćemo morati pričekati s obzirom <strong>na</strong> kriz<strong>na</strong><br />
vreme<strong>na</strong>. To će se i dogoditi jer grad je i zaslužio<br />
imati moderni stadion. Ako Sinj, Dugopolje,<br />
Makarska imaju stadione s velikom brojem<br />
mjesta, ne vidim zašto <strong>Biograd</strong> ne imao takvo<br />
nogometno igralište. Ipak je nogomet u <strong>Biograd</strong>u<br />
<strong>na</strong>jpopularniji sport kao što je i <strong>na</strong> državnoj<br />
razini. – zaključio je trener HNK „Primorca“<br />
Leo Šarić. • Stjepan Mišulić
Uspješ<strong>na</strong> suradnja dviju lokalnih akcijskih grupa – biogradske „Laure“ i slovenske „MDD“<br />
Promocija turističke ponude<br />
<strong>Biograd</strong>a u Sloveniji<br />
Izaslanstvo <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Turističke<br />
zajednice grada <strong>Biograd</strong>a i biogradske Lokalne<br />
akcijske grupe „Laure“ uspješno je predstavilo<br />
bogatstvo biogradske rivijere u slovenskom<br />
gradu Radlje ob Dravi nedaleko od Maribora.<br />
Zahvaljujući uspješnoj suradnji biogradske<br />
„Laure“ i tamošnje Lokalne akcijske grupe<br />
„MDD“, čiji djelokrug obuhvaća ukupno osam<br />
opći<strong>na</strong> sa 45 tisuća žitelja, posjet Biograđa<strong>na</strong><br />
iskorišten je u promidžbene svrhe biogradske<br />
turističke ponude <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogući <strong>na</strong>čin.<br />
Čelnik Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo<br />
Slam<strong>na</strong>ti orač s volom i plugom u rukama <strong>na</strong>javljuje Svjetsko prvenstvu u oranju kojem je ove godine<br />
domaćin <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Neobič<strong>na</strong> slam<strong>na</strong>ta skulptura<br />
<strong>na</strong>javljuje veliku manifestaciju<br />
Nakon prošlogodišnjeg domaćinstva Švedske,<br />
gdje su hrvatski reprezentativci u oranju Tomislav<br />
Kuharić i Marijo Spudić zabilježili dosad <strong>na</strong>jbolji<br />
rezultat hrvatskih orača <strong>na</strong> svjetskim prvenstvima,<br />
ove godine organizacija Svjetskog prvenstva<br />
u oranju pripala je Hrvatskoj, odnosno,<br />
gradu <strong>Biograd</strong>u. Pripreme su u tijeku, reprezentativci<br />
Kuharić i Spudić zajedno s rezervnim oračima<br />
Radivojem Rekićem i Zoranom Piskačem<br />
održali su već drugi od tri planira<strong>na</strong> treninga<br />
<strong>na</strong> poljoprivrednim površi<strong>na</strong> „Vrane“ gdje će se<br />
i održati <strong>na</strong>tjecanje. Usporedo s oračima, i graddomaćin<br />
ulaže truda kako bi stvorio posebno<br />
ozračje pred nesvakidašnje <strong>na</strong>tjecanje . Naime,<br />
Uz spomenik kralju Tomislavu <strong>na</strong> biogradskoj<br />
rivi postavljen je kreativ<strong>na</strong> skulptura orača i vola<br />
s plugom izrađe<strong>na</strong> od slame tako <strong>na</strong>javljujući<br />
veliku manifestaciju koja će okupiti <strong>na</strong>jbolje<br />
orače iz 34 zemlje svijeta.<br />
sretni smo što smo domaćini svjetskom<br />
prvenstvu u oranju koje će se održati u<br />
posezonskom dijelu turističke sezone, od 7.<br />
do 15. ruj<strong>na</strong> ove godine. kada smo se prijavili<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj, nitko nije vjerovao da ćemo<br />
kao turistički orijentiran grad dobiti ovo<br />
Eškinja, predsjednik LAG „Laure“ Ivan Čupić i<br />
drugi članovi izaslanstva posjetili su univerzalne<br />
trgovine izvornih ruralnih proizvoda kojim,<br />
i<strong>na</strong>če, upravlja LAG „MDD“, te su tom prigodom<br />
dogovorili njihov <strong>na</strong>stup <strong>na</strong> sljedećem 7.<br />
Festivalu izvorne hrane i pića, gastronomskih<br />
Načelnik Općine Radlje ob Dravi i predsjednik LAG „MDD“ Alan Bukovnik, direktor<br />
Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja i predsjednik LAG „Laure“ dogovorili su<br />
buduću suradnju.<br />
delicija, izvornog suvenira i folklora „Dugi svehrvatski<br />
eko-etno-gastro-stol“ koji će se održati<br />
od 1. do 3. lipnja ove godine. Članovi „MDD-a“<br />
<strong>na</strong>stupit će <strong>na</strong> popularnom biogradskom stolu<br />
sa svojom jedinstvenom pokretnom trgovinom<br />
u kojoj će posjetiteljima ponuditi isključivo<br />
domaćinstvo budući da obično se ovakvo<br />
<strong>na</strong>tjecanje organizira u kontinentalnim,<br />
izrazito, poljoprivrednim i ravničarskim<br />
krajevima. – ističe grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Ovu neobičnu i zanimljivu skulpturu izradile<br />
izvorne proizvode što je, dakako, jedno je od<br />
glavnih obilježja ove među<strong>na</strong>rodne manifestacije<br />
kojom se oz<strong>na</strong>čava početak glavne turističke<br />
sezone u <strong>Biograd</strong>u.<br />
I<strong>na</strong>če, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Opći<strong>na</strong> Radlje ob<br />
Dravi uspješno surađuju <strong>na</strong> projektu pod <strong>na</strong>zivom<br />
LOCPART fi<strong>na</strong>nciranog od Europske unije,<br />
a kojeg provode Udruga gradova u Republici<br />
Hrvatskoj i Zajednica opći<strong>na</strong> Slovenije. Projekt<br />
su vrijedne ruke dvojice štićenika zajednice<br />
Ce<strong>na</strong>colo u Jankolovici – Ivice Đereka i<br />
Tomislava Hetlera.<br />
Izradit ćemo još dvije slične kreacije,<br />
jed<strong>na</strong> je skoro gotova. Za ovu prvu<br />
Ivica Đerek, Mario Deur i Tomislav Hetler pored slam<strong>na</strong>te skulpture koja<br />
<strong>na</strong>javljuje još jednu veliku manifestaciju koja će se održati u <strong>na</strong>šem gradu.<br />
je započeo u Mariboru krajem siječnja ove<br />
godine, a završava konferencijom u <strong>Biograd</strong>u<br />
sredinom listopada <strong>na</strong> kojoj će sudjelovati pred-<br />
Središnji događaj u Radlju ob Dravi tijekom kojeg je predstavlje<strong>na</strong> biogradska<br />
rivijera pratio je velik broj gostiju.<br />
stavnici svih gradova iz Hrvatske i Slovenije. Uz<br />
LOCPART, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i Opći<strong>na</strong> Radlje ob<br />
Dravi uskoro očekuju rezultate, dakako pozitivne,<br />
za još dva nedavno prijavlje<strong>na</strong> projekta, a<br />
koja se fi<strong>na</strong>nciraju sredstvima Europske unije.<br />
• S.M.<br />
kreaciju trebalo <strong>na</strong>m je tjedan da<strong>na</strong> intenzivnog<br />
rada. Najviše vreme<strong>na</strong> i truda uzeli<br />
su <strong>na</strong>m varovi kojim smo spajali željeznu<br />
konstrukciju. – ponosno je kazao autorski<br />
dvojac koje smo zatekli pri popravku slam<strong>na</strong>tog<br />
vola kojeg su vandali, <strong>na</strong>žalost ima i takvih,<br />
htjeli zapaliti.<br />
Mario Deur iz udruge „Osmijeh“ kazao <strong>na</strong>m<br />
je kako će biti postavljene još dvije slam<strong>na</strong>te<br />
skulpture <strong>na</strong> zelenim površi<strong>na</strong>ma <strong>na</strong> ulazu u<br />
grad – jed<strong>na</strong> ispod benzinske crpke, a druga<br />
poviše trgovačkog centra „Plodine“.<br />
Tijekom svjetskog prvenstva turistički i ugostiteljski<br />
sektor u gradu domaćinu prvenstva zacijelo<br />
će imati razloga za zadovoljstvo, po<strong>na</strong>jviše<br />
zbog brojnosti <strong>na</strong>tjecatelja i pratećeg osoblja<br />
koji će posjetiti biogradsku rivijeru. Isto tako,<br />
očekuje se dolazak velikog broja z<strong>na</strong>tiželjnika<br />
koji će pratiti <strong>na</strong>tjecanje. Turistička promidžba<br />
za <strong>Biograd</strong>, Zadarsku županiju i Hrvatsku uopće<br />
bit će posebno s<strong>na</strong>ž<strong>na</strong> jer o tome puno govori i<br />
činjenica da mnoge zemlje svijeta žele ugostiti<br />
<strong>na</strong>jbolje orače. Prošle godine bila je to Švedska,<br />
ove Hrvatska, a sljedeće će to biti – Ka<strong>na</strong>da,<br />
potom, Francuska i Danska. • S. Mišulić
Change language