NOVI PAZAR - Glas islama

glas.islama.info

NOVI PAZAR - Glas islama

STOP SEGREGACIJI

Glas Glasislama islama

Zeri islam


80 DINARA

15. Ramazan 1432. • 15. avgust 2011. • Broj 220 • Godina XV




A ko govori ljepše od onoga koji poziva

Allahu, koji dobra djela ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

FESTIVAL ISLAMA U SANDŽAKU

IFTARI JEDINSTVA

I POBJEDE

MUSLIMAN MUSLIM

www.glas-islama.info


ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I

POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU

u centru grada (pored hotela Kan)

Restoran SAZ posjeduje

• dvije sale

• terasu

• baštu i letnjikovac

pored vode

• igralište za djecu

• širok parking prostor

• abdesthanu i mesdžid

TRGOKEMO

trade transport and more

adress

Dubrovaka bb

Novi Pazar

Serbia

Kapacitet restorana

700 mjesta

phone/fax: + 381 20.360.181

phone/fax: + 381 20.360.182

email: office@trgokemo.com

web: www.trgokemo.com


Prodaja robe

iz Turske

i Sirije za

pokrivene žene

i djevojke,

mlae mlae i

starije...

Hidžab

TR

kod Nazire

Svake Svake nedjelje nedjelje nova nova roba... roba...

Uvijek Uvijek novi novi modeli... modeli...

Adresa: Adre

ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866


PUTUJTE SA TURISTIKOM AGENCIJOM

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

NOVI P AZAR

ODLAZAK NEDJELJOM U 9h

POVRATAK UTORKOM U 10h

TELEFONI:

TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

Bestattungsdienst „Džankovi“

Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sreivanje dokumentacije,

prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi.

Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312

Suljo ef. Džankovi: +49/17649016539


BROJ 220/XV 5

Svi su Ramazani lijepi,

ali ovaj je nekako poseban,

ulo se esto

ovih dana diljem Sandžaka.

Kad se bolje prisjetim, takav

muhabet slušali smo i proteklih

Ramazana, valjda zato

što se miris aktuelnog Ramazana

osjea najjae. Ipak bih

dodao: svuda su Ramazani lijepi,

a u Sandžaku su posebni.

Zato što je Sandžak poseban

i sve u njemu je posebno.

Samo u sandžakim aršijama,

na gradskim trgovima i

glavnim, inae živim, ulicama

u trenucima iftara zavlada

takav mir i tišina i da nije

akšamskog ezana sa brojnih

džamija, zalutali posmatra

bi se zapitao: „Gdje li se dede

ovoliki narod?“ A odmah po

iftaru život tako krene izvirati

da bi se onaj isti posmatra

još u veem udu zapitao:

„Odakle se ovoliki svijet

odjednom jeretisa?“

I tako punih mjesec dana

sandžaki Bošnjaci muslimani

neumorno vrše ulogu života

pokazujui svoju duhovnu,

moralnu i kulturnu

posebnost, ne kolebajui se

pod udarima burnih talasa

okruženja koje ne može da

se pomiri sa pravom brojno

malih naroda na sopstvenu

slobodu i identitet. Stoljetno

uzvodno plivanje toliko

je oeliilo ovaj narod da mu

preostaje i predstoji važna civilizacijska

uloga balkanskih

SANDŽAK JE POSEBAN I SVE U NJEMU JE POSEBNO

Ramazanske veeri

Punih mjesec dana sandžaki Bošnjaci muslimani neumorno vrše ulogu života pokazujui svoju

duhovnu, moralnu i kulturnu posebnost, ne kolebajui se pod udarima burnih talasa okruženja koje

ne može da se pomiri sa pravom brojno malih naroda na sopstvenu slobodu i identitet. Stoljetno

uzvodno plivanje toliko je oeliilo ovaj narod da mu preostaje i predstoji važna civilizacijska uloga

balkanskih razmjera. Narod koji preživi sve izume uništenja ima pravo na svijetlu budunost.

razmjera. Narod koji preživi

sve izume uništenja ima

pravo na svijetlu budunost.

A Festival islama ovog Ramazana

izgledao je kao blagi

povjetarac što pronosi miris

od same asne Kabe. Kad prvi

puta uješ, na trenutak zastaneš.

Festival islama!? Zvui

udno. Da li je mogue islam

predstaviti na jednom ma kakvom

i ma kolikom festivalu.

Ko iole poznaje širinu i dubinu

ove vjere pomislit e da to

nije mogue. I nije, ako islam

odvojimo od ovjeka, što je

u suprotnosti od samog uenja

islama. Musliman je spoj

islama i ovjeka. Zato je Festival

islama Festival muslimana,

ili još preciznije – Festival

djela islama i muslimana.

Kada više stotina, a nerijetko

i iznad hiljade muslimana

na jednom mjestu, pod

otvorenim nebom, išekuje i

doekuje iftar, oito se gusti

snop Allahove milosti spušta

na njih. Toliko milosti da

na trenutak izmeu prouenih

kur'anskih ajeta i ezana

kao da se zauje njen žubor.

Kur'an, salevati, ilahije, kaside

i nasihati – izvor su nura

što se neskriveno razlijeva

po elima radosnih i poašenih

muslimana koji sudjeluju

na iftaru u svojstvu domaina

i gostiju. Pite, birijani,

dudovi i druge tradicionalne

sandžake akonije na

iftarskoj zajednikoj sofri iz

NAŠE VIENJE

ruku su naših majki i sestara

koje, niko kao one, znaju da

u hranu udahnu emociju tradicionalnog

sandžakog gostoprimstva.

A ljetne teravije su ibadetski

baška šeer. Posebno

one džamije što imaju privilegiju

da u svojim haremima

usafe klanjae bile su pravac

užurbanih muslimana za boljim

mjestom u safu kako bi

se predali užitku teravijskog

suneta na svježini ramazanske

veeri.

Altun Alem džamija ponovo

otvorena za ibadet u

starom obnovljenom ruhu,

željna klanjaa, glasa imama i

mujezina, dragulj je ovog Ramazana.

Teravija sa hatmom

i dvojicom divnih hafiza, što

se u mihrabu smjenjuju, uinili

su je prepunom na sofama

i u haremu. Ti njeni zidovi

i stubovi kao da hoe

rei: „Natopljeni smo viševjekovnim

ibadetom i evo

se ponovo radujemo klanja-

ima.“ Ona je, uistinu, posebna.

Po ljepoti i eleganciji

ravne joj nema. Nekako lii

na sandžakog Bošnjaka. Ne

tako velika, a dostojanstvena;

asna, a kad zatreba prkosna.

Nadživjela je sve dušmane

od Princa Eugena, preko

inih, naših i tamonjihovih do

dana današnjeg. Iznova dominantno

prerasla u simbol

otpora i slobode sandžakog

duha, asti i dobroinstva.


6 15. AVGUST 2011.

SLUŽBENI RETROVIZOR

GLAVNI MUFTIJA URUIO PET MINIBUSEVA MEKTEBU „REUDA“ I „WILDAN“

Nova i bezbjedna vozila

Ovim današnjim gestom mi šaljemo poruku i sebi i drugima šta su naši ciljevi i šta je proizvod našeg

djelovanja. Baš u ovom trenutku kada se svi vade na krizu i kada se prosto preživljava mi smo našli

snage da uložimo u ova prevozna sredstva, kako bi ih uinili dostupnim djeci. Ovo je poruka koliko

nam je stalo do ove ustanove i do djece.

NERMIN GICI

etvrtak 4. avgu-

U sta 2011. godine na

Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovia“

u Novom Pazaru

glavni muftija Islamske zajednice

u Srbiji Muamer-ef.

Zukorli predao je upravi

Mekteba „Reuda“ i „Wildan“

pet minibuseva za prijevoz

djece koja pohaaju

nastavu u ovim djejim

ustanovama.

Pred velikim brojem

okupljenih graana koji su

došli da podrže ovu akciju

u mubarek ramazanskim

danima i pred velikom brojem

uposlenika Islamske

zajednice, Glavni muftija

je simbolino predao pet

potpuno novih minibuseva

koji e biti garant bezbjednosti

i sigurnosti djece.

Ovom prilikom je Glavni

muftija istakao da je u danima

Ramazana atmosfera

cijelog Sandžaka posebna i

u zraku se osjea posebno

raspoloženje kod ljudi.

„Nekoliko mjeseci smo

radili na ovom projektu i u

ovom mubarek danu smo

uinili da ova minibus vozila

budu dostupna djeci. Od

danas djeca ovih mekteba

imat e nova, a to znai, uz

Božju pomo, bezbjedna

i udobna prijevozna sredstva“

- rekao je Glavni muftija.

Muftija se osvrnuo na

poetke osnivanja Mekteba

„Reuda“ i „Wildan“ kada su

poeli sa radom u Starom

mektebu u haremu Altun-

Alem džamije sa malom

grupom polaznika, te da su

narasli toliko da je u pojedinim

periodima broj polaznika

prelazio hiljadu.

„Obzirom na ekspanziju

razvoja Islamske zajednice

nije bilo lako, pogotovu

što se u najveem jeku

razvoja Islamske zajednice

desila i agresija koja je

oito bila produkt tog razvoja

i koja je imala za cilj

da zaustavi taj razvoj, tako

da smo u jednom trenutku

bili u riziku da zapostavimo

Mektebe 'Reuda' i 'Wildan'.

Meutim, evo pokazujemo

da ih nismo zapostavili. Pokazujemo

da su nam sve

te ustanove posebno skupe

i posebno vrijedne, ali su

nam djeca najskuplja i naj-

vrjednija“ - rekao je Glavni

muftija.

Glavni muftija je napomenuo

da je u vremenu u

kojem su te ustanove nastajale

glavna rije koja se ula

od onih koji su bili dužni

obezbijediti bolji život gra-

ana bila kriza.

„Ne postoji kriza sama

od sebe, niti postoji teško

vrijeme, postoje samo teški

ljudi. Kriza u društvu nije

pala sa neba. Sa neba pada

bereket i kiša. Kriza pada

sa ljudskih ruku, ona dolazi

od ljudskih djela. Ljudi

su ti koji proizvode krize,

ali su isto tako i ljudi ti koji

proizvode prosperitet i blagostanje.

Ovim današnjim

gestom mi šaljemo poruku

i sebi i drugima šta su

naši ciljevi i šta je proizvod

našeg djelovanja. Baš u

ovom trenutku kada se svi

vade na krizu i kada se prosto

preživljava mi smo našli

snage da uložimo u ova

prevozna sredstva, kako bi

ih uinili dostupnim djeci.

Ovo je poruka koliko nam

je stalo do ove ustanove i

do djece. Nama je stalo do

djece ovoga Mekteba, ali

to znai isto tako da nam

je stalo i do sve djece koja

pripadaju ovome prostoru,

bez obzira na sve njihove

razlike. Jer sva su djeca

ista ma gdje se rodila, ma

u kom kulturnom ambijentu,

ma u kojoj vjeri, sva

su djeca kao meleki ista i

bezgrješna. Tek kasnije roditelji

po tim istim stranicama

ili napišu nešto lijepo

ili iškrabaju stvari koje je

teško ispraviti. Mi znamo

da ovih pet minibus vozila

ne rješava sve potrebe djece

Novog Pazara i Sandžaka,

ali zato ovaj gest pokazuje

šta je mogue i to od onih

koji nemaju ni opštinsku ni

državnu vlast.“

Muftija je obavijestio

prisutne da su ova vozila

kupljena od dobrovoljnih

priloga vjernika i istakao

da kada su pošteni i pametni

ljudi na položajima i na

mjestima gdje se donose

odluke onda je mogue rješavati

probleme.

„Ovo je dokaz šta je

mogue i naša obaveza

jeste da za svoje predstav-


BROJ 220/XV 7

nike imamo one koji e raditi

za nas i za našu djecu

i koji e biti stvarni predstavnici

ovoga naroda, a ne

oni koji e za nas i za ovaj

narod znati samo dok ne

dobiju glasove. Zato vrsto

vjerujem u kvalitet našega

naroda, u kvalitet sinova

i keri ovoga naroda,

jer sam se uvjerio da i u

najjednostavnijem ovjeku,

onome kojega ne primjeujete,

toliko leži kvaliteta, ali

mu treba šansa. Treba mu

ambijent da osjeti da je to

njegov trg, ta je to njegov

grad, da je to njegova država.

Da on u toj atmosferi

nije strano tijelo. Treba mu

šansa da zaigra.“

Muftija je istakao da

ovaj grad ima sve više ljudi

koji su svjesni da je njihovo

jedino ono što su dali

na Božjem putu i da ih to

što su dali eka na svijetu

vjenom.

„Svi ti koji su spremni

da ulažu u vjeitu investiciju

budueg svijeta i svoje

sree i na ovom i na budu-

em svijetu, na crnom su

spisku udbaških i inspekcijskih

službi koje im dolaze

i dave ih raznim kaznama

jer te službe jedino mogu

da opstanu na strahu, linom

interesu i otimaini.

Ali oni ne shvataju šta je

struktura vjernika. Strukturu

vjernika ne možeš ni

uplašiti, ni potkupiti, niti

na bilo koji nain pokoriti,

jer vjernik je postao vjernikom

zato što je birajui

izmeu pokornosti Allahu

dž.š. i pokornosti firaunu,

lažnom gospodaru koji drži

pendrek i mrkvu u rukama,

izabrao pokornost Allahu

dž.š. Firauni izgledaju krupni

samo u oima onih koje

su pokorili. Samo oni koji

su im kleknuli doživljavaju

ih silnim“ – rekao je Glavni

muftija.

Muftija je pozvao gra-

ane da u Ramazanu oiste

svoja srca i da ih izlijee,

te naglasio da je Ramazan

prava prilika za to.

„Ako to sada u svom

srcu stabilizujete vidjet

SLUŽBENI RETROVIZOR

HEDIJA U SLUŽBI MUSLIMANA

ete, i kada imate više i

kada imate manje, kako

srea i bogatstvo nije u koliini

imetka, ve je bogatstvo

u koliini zadovoljstva

onim što imaš i u spremnosti

na zahvalnost Allahu

dž.š.“

Muftija je na kraju poslao

poruku svima koji

imaju odgovornosti i koji u

svom poslu rade sa djecom:

„Djeca su naša budunost

i ako hoemo svijetlu

budunost sa djecom

ne možemo improvizovati.

Sa djecom ne smijemo rizikovati

ništa i tu moramo

pokazati našu spremnost i

zapravo je ovo poruka razvoja.

Investicija u djecu

je investicija u budunost.

Molim Allaha dž.š. da cijeli

grad bude preplavljen vozilima

dostojnim naše djece

i da zapravo ovo bude poruka

kako treba da izgleda

naša budunost - svijetla,

prosperitetna, stabilna, a za

to je potrebna ista vjera

i poštenje. Ovo je hedija

muslimana Sandžaka djeci

mektebskih ustanova. Svakako

se nadam da emo još

vozila dodavati ovoj koloni.

Evo vidim meu vama onih

koji nisu znali da mogu kupiti

jedan bus i pokloniti

ga. Ako se na to odluite

mi emo primiti poklon i

nemojte misliti da je akcija

završena. Tek smo poeli i

mubarek olsun djeci i svima

nama.“

Na kraju svenosti

upravnik Djejih ustanova

„Reuda“ i „Wildan“ Asmiref.

Crnovršanin je prouio

dovu, a mališani koji su se

sa svojim roditeljima zadesili

na Trgu krenuli su u

probnu vožnju po gradu

novim minibusevima.

Delegacija Ambasade Islamske Republike

Iran poklonila je, u petak 12. avgusta,

Školi Kur'ana asnog kombi vozilo vrijedno

devet hiljada eura za potrebe prijevoza polaznika

Škole koji žive u naseljima koja su udaljenija

od Škole Kur'ana asnog.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli je simbolino

preuzeo klju od donatora i predao ga

direktoru Škole Kur'ana asnog hafizu Irfan-ef.

Maliu i tom prilikom rekao:

„Pored predivne izložbe kaligrafije, još jedna

radost za muslimane Sandžaka. Vrlo praktian

poklon - ovaj minibus. Škola Kur'ana je jedna

od institucija kojom se ponosimo i koja je za

vrlo kratko vrijeme uspjela da se nametne kao

da postoji decenijama. Ovo prijevozno sredstvo

e biti jako važno i djeci e olakšati dolazak i

povratak iz Škole. Ali ovaj poklon ima poruku

više, to je znak da su muslimani sa ovog prostora sastavni dio islamskog ummeta, da nisu sami, bez obzira na sve nedae i probleme.

Mi Bošnjaci Sandžaka znamo cijeniti musafira, znamo cijeniti hedije i zahvalni smo na ovoj pažnji“ – rekao je Glavni muftija.

Pomonik atašea za kulturu pri Iranskoj ambasadi u Beogradu simbolino je uruio kljueve kombija Glavnom muftiji i tom prilikom

rekao:

„Ja sam danas imao priliku da obiem Školu Kur'ana asnog i vidio sam svojim oima kako su mala djeca uspjela da savladaju i

naue ajete iz Kur'ana. Krenule su mi suze na oi. Ovaj naš poklon neka bude u službi Kur'ana i muslimana.“

Glavni muftija je gostima uruio zahvalnicu u ime Islamske zajednice i kazao:

„Zahvalnost na papiru ne može biti nikada kao ono što nosimo u našim srcima, niti rije to može opisati, ali eto, neka u svojim

prostorijama Islamskog kulturnog centra imaju i ovu zahvalnicu u znak potvrde da je naša zahvalnost prema Bogu i zahvalnost prema

ljudima naša kulturna vrijednost i dio našeg ubjeenja i naše vjere.“

NERMIN GICI


8 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

Radost iftarskog vakta

„Na ovom iftaru sam doživio potpuni sklad i susret sa ljubavlju pripremane hrane koja je pred nama,

kao prezentacija naše kulture ishrane, a sa druge strane bereketa koji lebdi iznad ovih sofri i iznad

naših glava. To se ne može nigdje nai ve se samo može dokuiti u džamijskom haremu pod kandiljima

sa minare, na iftaru. I to kakvom iftaru? Na iftaru gdje su ljudi istovremeno i domaini i gosti.

NERMIN GICI

ponedjeljak 8. av-

U gusta 2011. godine

u Priboju u haremu Glavne

džamije održano je prvo

vee Manifestacije „Festival

islama“ koju su uz saradnju

Mežlisa IZ-e Priboj organizovali

Islamski kulturni

centar „Altun alem“, Bošnjaka

kulturna zajednica i

Centar za humanitarni rad

„Hajrat“.

Festival islama je spoj

veeri Kur'ana, zikra, ilahija

i iftarskog druženja. U

haremu džamije u Priboju

vrijedni džematlije iz ovog

grada pripremili su iftar za

više stotina gostiju koji je

poslužen na otvorenom u

bratskoj i toploj atmosferi

radosti iftarskog vakta.

Pored velikog broja gra-

ana Priboja i rukovodstva

pribojskog Medžlisa, iftaru

je prisustvovala i delegacija

Mešihata IZ-e u Srbiji

na ijem je elu bio glavni

muftija Muamer-ef. Zukorli,

kao i brojni gosti iz politikog

i kulturnog života

Sandžaka.

Prije akšamskog ezana

srca prisutnih vjernika su

razgaljena uenjem Kur'ana

asnog, a po ezanu prisutni

su iftarili uz ilahije

koje je uio mješoviti hor

„Sandžak“. Nakon što su

meusobno prenijeli pozitivnu

energiju Ramazana i

posta, prisutne su poselamili

i poželjeli im dobrodošlicu

predsjednik Medžlisa

IZ-e Priboj Fahrudin

Alagi i glavni imam Enesef.

Svraka, a poslije njihovih

rijei dobrodošlice prisutne

je poselamio Glavni

muftija.

Muftija je izrazio zadovoljstvo

što je Allah dž.š.

podario islam Bošnjacima

i što je u prilici da prisustvuje

ovoj velianstvenoj

veeri.

„Da nam nije šehadeta

U PRIBOJU OTPOEO „FESTIVAL ISLAMA“

i da nam nije islama, jako

mali broj ovih ljudi bi se

meusobno znao, a sigurno

jako mali broj ljudi bi imao

priliku biti za istom sofrom

u ovakvom ambijentu.“

Glavni muftija je istakao

da je imao prilike ii na iftare

kod kraljeva, prineva i

predsjednika država, ali da

nikada nije uživao kao ove

veeri.

„Na ovom iftaru sam

doživio potpuni sklad i susret

sa ljubavlju pripremane

hrane koja je pred nama,

kao prezentacija naše kulture

ishrane, a sa druge

strane bereketa koji lebdi

iznad ovih sofri i iznad

naših glava. To se ne može

nigdje nai ve se samo

može dokuiti u džamijskom

haremu pod kandiljima

sa minare, na iftaru.

I to kakvom iftaru? Na iftaru

gdje su ljudi istovremeno

i domaini i gosti.

Na iftaru u kojem se osje-

a jednakost meu ljudima

i mogunost da sa svojom

pitom i nešto pripremlje-

ne hrane budemo domaini

na ovom mubarek mjestu i

na ovome mubarek iftaru.

Sve to je razlogom ovakvoga

osjeaja. Uz vjeru islam,

ovu džamiju i uz vas, Allah

nas je poastio iftarskim

zalogajem“ – rekao je Glavni

muftija.

Muftija je podsjetio da

iftari koji su prije organizirani

u restoranima nisu, i

pored sveg truda, imali ovu

dimenziju kao ovaj iftar

ispod svjetala sa vitke minare

Pribojske džamije.


BROJ 220/XV 9

„Ova džamija baca svjetlost

svima okolo ne pitajui

hoeš li ui u džamiju.

Svako ko proe pored džamije

može osjetiti svjetlo

džamijsko, pripadao vjeri

islamu ili ne pripadao. To

je simbol muslimana, to

je simbol Bošnjaka. Takav

treba biti Bošnjak. Onako

vitak, onako dostojanstven,

onako ponosan kao minara“

– rekao je Muftija

Muftija je izrazio svoje

zadovoljstvo time da je

zbog raznih prigoda u prilici

da esto boravi u Priboju,

a takoer je izrazio i zadovoljstvo

toplim prijemom

na koji nailazi kod graana

Priboja koji su ove njegove

rijei pozdravili burnim

aplauzom.

Glavni muftija je dalje

zamolio prisutne da sve nedostatke

koje su imali u

svom životu nadoknade na

svojoj djeci.

„Pošaljite svoju djecu

u mekteb. Školujte svoju

djecu, jer tu je naša šansa i

mi emo, ako Bog da, tim

putem nastaviti i ii“ – posebno

je potencirao Glavni

muftija.

Nakon obraanja Glavnog

muftije prisutni graani

su klanjali akšam namaz

i uz selame i iskrenu radost

na licima se razišli.

Festival islama e zijaretiti

sve gradove Sandžaka.

UMJETNOST

MIRIS ISFAHANA U SANDŽAKU

Kulturni centar Islamske Republike Iran

iz Beograda u saradnji sa IKC „Altun

Alem“ iz Novog Pazara priredio je izložbu kaligrafije,

duboreza i arabeske „Svjetlosne noi

Kur'ana“ u prostoru IKC „Altun Alem“ u haremu

istoimene džamije.

Umjetnici iz Teherana su tokom dvodnevne

izložbe ljubiteljima kulture prikazali svoja

umjetnika djela. Veliki broj posjetilaca je obišao

izložbu, a u petak nakon džume namaza

izložbu je posjetio i glavni muftija Islamske zajednice

Muamer-ef. Zukorli, kao i predsjednik

BNV-a dr. Mevlud Dudi.

Glavni muftija se jako zainteresovao za rad

umjetnika iz Irana koji su mu objasnili tehnike

izrade, kao i materijale od kojih prave svoja

umjetnika djela. Nakon posjete izložbi Glavni

muftija je izrazio svoje zadovoljstvo onime što

je vidio i istakao da je ovo prvi kulturni dogaaj nakon otvaranja IKC koji je organiziran u ovom Centru.

„Hvala Bogu, nismo dugo ekali i Centar je odmah krenuo sa radom. Ovo smatram jako važnim dogaajem. Lino sam uživao

posmatrajui ova umjetnika djela predstavljena u raznim stilovima i raznim tehnikama. Osjetio sam ovdje miris Isfahana, grada koji

predstavlja vjeitu prijestolnicu kulture svijeta“ – rekao je Glavni muftija.

On je izrazio oekivanje da e se još mnogo kulturnih dogaaja organizirati u ovom prostoru i da je ovo samo poetak, jer prostor

Starog mekteba je tako uraen da se nije morao prilagoavati izložbi, a izložba izgleda u njemu kao da je tu vjekovima postavljena.

„Naše su ambicije afirmacija islamske kulture i umjetnosti i ja vjerujem da emo naredne mjesece posvetiti osnivanju departmana

Islamske kulture i umjetnosti na Fakultetu za islamske studije. Mislim da za to ve stiemo kapacitete, a ari koje nudi islamska kultura

sa svim svojim dimenzijama umjetnosti je nešto što e nam biti od velike pomoi u tome. Od kulturnih i obrazovnih institucija

u Iranu oekujemo veliku podršku“ – zakljuio je Glavni muftija na kraju obilaska izložbe.

NERMIN GICI


10 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

FESTIVAL ISLAMA U NOVOJ VAROŠI

“Nova Varoš je moja Varoš”

Prava ljudskost ogleda se u tome kakvi smo prema drugome. Biti dobar prema sebi je instinkt koji ne

predstavlja neki ljudski kvalitet, jer je to biološki nagon u ovjeku. Ljudskost se mjeri po tome kakvi

smo prema drugima, prema roditeljima, djeci, porodici, rodbini, prijateljima, komšijama i svima onima

sa kojima smo u kontaktu.

NERMIN GICI

Manifestacija „Festival

islama“, iji

je organizator Mešihat

Islamske zajednice u Srbiji,

održana je 9. avgusta

2011. godine u Novoj Varoši.

Ispred zgrade Medžlisa

u ovom gradu okupio

se veliki broj Novovarošana

da, u prijatnoj atmosferi

zajednikog iftara i razmijene

pozitivne energije,

poselame jedni druge i

požele dobrodošlicu delegaciji

Islamske zajednice

na ijem je elu bio glavni

muftija Muamer-ef. Zukorli.

Program je otpoeo

ajetima iz Kur'ana asnog,

a prisutne su uenjem ilahija

razgalili hor BKZ-a

„Sandžak“ iz Novog Pazara

i hor „Firdevs“ iz Sjenice.

Prije akšamskog ezana

i najave iftara prisutnima

su se obratili glavni imam

Medžlisa IZ-e Nova Varoš

Ismet-ef. Bihorac i Glavni

muftija. U svom obraanju

efendija Bihorac se zahvalio

Novovovarošanima na

podršci, kao i na nesebinom

doprinosu u spremanju

hrane za iftar:

„Od našeg nijeta zavisi

i naše djelo i oigledno je

da nam je nijet bio iskren.

Ja sa ponosom da smo mi

ovih dana položili ispit i

dokazali da smo mi musli-

mani u Novoj Varoši braa.

U pripremama vezanim za

ovaj iftar pokazali smo da

smo džemat koji je malobrojan,

ali je u drugaijem

smislu veliki. Kada treba

pokazati bratstvo i slogu

zasigurno mi Novovarošani

to umijemo uiniti, stati

jedan uz drugoga i pokazati

da smo pravi muslimani i

prava braa.“

Nakon Ismet-efendije,

prisutnima se obratio Glavni

muftija, koji je iskazao

zahvalnost Allahu dž.š. na

svim blagodatima kojima je

obasuo muslimane:

„Trenuci dok ekamo

iftar i dok Allah dž.š. obasipa

Svojim rahmetom posta-

e, trenuci su kada smo svi

isti, kada kako bogati tako

i siromašni osjeaju glad

i že i kada smo u prilici

da osjetimo šta znai biti

gladan. To je prilika da u

sebi probudimo one prave

ljudske vrijednosti. Prava

ljudskost ogleda se u tome

kakvi smo prema drugome.

Biti dobar prema sebi je

instinkt koji ne predstavlja

neki ljudski kvalitet, jer

je to biološki nagon u ovjeku.

Ljudskost se mjeri

po tome kakvi smo prema

drugima, prema roditeljima,

djeci, porodici, rodbini,

prijateljima, komšijama

i svima onima sa kojima

smo u kontaktu. I ovaj naš

ramazanski post i namazi, a

prije toga naš šehadet, kao i

sve što je propisano i dio je

naše vjere islama, ima za cilj

da probudi, oživi i baštini

ljudske vrijednosti. Vidite

i sami kada postite kako

se bolje osjeate. Osjeate

milosre i potrebu da drugima

pomognete.“

Muftija je potom govorio

o tome da se Allahov

beriet osjea svuda i da je

on kao kiša od koje ima koristi

tamo gdje su ljudi pripremljeni

da ga prime:

„To je razlika izmeu

vjernikih i nevjernikih

srca. Ona srca koja su pripremljena

za ljubav primaju

je i od toga imaju korist.

Ta ljubav se dalje prenosi

na naša djela i gdje god se

pojavimo prenosimo pozitivnu

energiju. To je ono

što nam treba. Zapostavljeni

smo kao narod i kao

graani. Institucije koje su

trebale da nam obezbijede

socijalni mir i stabilnost ne


BROJ 220/XV 11

rade svoj posao. To znai

da prolazimo kroz vrijeme

krize i iskušenja, ali u

tom periodu trebamo ostati

uspravni. Svi smo od zemlje

stvoreni i u nju emo

se vratiti, bilo da je to tijelo

koje se hranilo bogataškom

ili siromašnom hranom. To

je poruka ovoga trenutka

i zato nam treba Allahova

vjera da ostanemo uspravni

i slobodni ljudi, te da se ne

savijamo pred onim ko ne

zaslužuje da se pred njim

saginjemo.“

Muftija je rekao da je

ovaj prvi dio susreta obilježen

ilahijama, Kur'anom

i salavatima, a da e drugi

dio susreta biti za sofrom,

gdje e svi prisutni imati

priliku da probaju jela koja

su vrijedne Novovarošanke

pripremile.

„Posta ima dvije radosti:

jednu kada se iftari, a

drugu u Džennetu. Iftar

je za svakog postaa radost,

ali kada smo zajedno

onda je radost vea. Srea

ne može da se osjeti kada

ste sami, ona se osjea kada

se razmijeni sa nekim. I

ovaj naš iftar može biti na

sofri, kao i svaki drugi, ali

u srcima našim je drugaiji,

pogotovu što je ovo iftar u

kome ste vi istovremeno i

gosti i domaini.“

Muftija je naglasio da

Novu Varoš doživljava kao

svoju jer osjea dobrodošlicu

i toplinu doeka i gostoprimstva

koju Novovarošani

iskazuju svaki put kada

on doe u ovaj grad.

„Vi sa ponosom nosite

svoj šehadet i borite se za

ovu našu zajedniku stvar.

Nemate ega da se stidite

jer kulturne i vjerske vrijednosti

koje gajite, naša

islamska i bošnjaka tradicija

daju vam za pravo da

hodate podignute glave ma

gdje se našli. Mi ne gajimo

ništa što je loše ni prema

kome. Znaju to svi oni koje

interesuje istina“ – rekao

je Glavni muftija i poželio

svima mnogo zdravlja, nafake

i berieta.

Na kraju je Ismet-efendija

Glavnom muftiji poklonio

staru sablju koju

su džematlije Nove Varoši

pronašli u temeljima džamije

i dao mu je na emanet

da je uva. Glavni muftija

je obeao da e ovaj emanet

i simbol slobode uvati

kao što uva emanet vjere i

slobode.

Nakon akšamskog ezana

svi prisutni su ušli u prostorije

Medžlisa u kojima je

iftar bio pripremljen. Iftarili

smo u prijatnoj atmosferi

ljubavi i bratstva.


12 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

Srea je u zajedništvu i bratskoj suosjeajnosti

injenjem dobra ostvarujemo sreu, okretanjem lea od dobra ostvaruje se nesrea. Nema sree

kod onih koji su sebini. Iftar ima i tu poruku i zato mi je posebno drago i prelijepo se osjeam zato

što ste vi danas ovdje i svi mi zajedno sa vama. Istovremeno smo i musafiri i domaini. To je poruka

i ljepota ovih iftarskih ramazanskih veeri i ari

NERMIN GICI

Medžlis IZ-e Prijepolje

u srijedu 10.

avgusta 2011. godine bio je

domain tree veeri manifestacije

„Festival islama

u organizaciji Mešihata

Islamske zajednice u saradnji

sa Islamskim kulturnim

centrom „Altun alem“,

BKZ-om i CHR „Hajrat“.

Iftar za graane Prijepolja

organizovan je na otvorenom

ispred Vakufske

kuhinje u Hašimbegovia

polju. Sat vremena prije iftara

okupilo se više stotina

Prijepoljaca da prediftarsko

vrijeme provedu u slušanju

Kur'ana asnog i ilahija

koje su uili hor BKZ-a

„Sandžak“ iz Novog Pazara

i hor „Din“ iz Prijepolja.

Nakon prouenih ajeta

dobrodošlicu prisutnima je

poželio glavni imam Arefef.

Durakovi koji se zahvalio

donatorima što su se

potrudili da ova manifestacija

uspije:

„Iftar je organiziran na

ovom mjestu da se mi svi

prisutni podsjetimo da se

u ovoj zgradi, uz donacije

dobrih ljudi i dobrovoljne

priloge u hrani i novcu,

svakodnevno organizira i

sprema više stotina obroka

od Brodareva do Priboja.

pripremaju se obroci za

one koji imaju potrebu za

hranom, kao što posta tu

potrebu ponekad osjeti, a

ovi ljudi tu potrebu osjeaju

stalno.“

Nakon toga prisutnima

je dobrodošlicu poželio

predsjednik IO BNV Samir-ef.

Tandir koji je rekao

da nije bilo lako odabrati

i odrediti zvanice na ovaj

iftar jer su planirali da zovu

one koji su uestvovali u

odbrani Islamske zajednice,

a onda su shvatili da bi

FESTIVAL ISLAMA U PRIJEPOLJU

trebali pozvati gotovo sve

punoljetne graane Prijepolja.

„Obzirom da u Prijepolju

ne postoji prostor koji

bi primio toliki broj ljudi,

odluili smo da pozovemo

lidere odbrane Islamske

zajednice. To ste vi, dragi

prijatelj,i i ja vam na tome

estitam“ – rekao je Tandir

i prenio selame od vakifa

godine Bajazita Baza Žigovia

koji nije zbog poslov-

nih obaveza bio u prilici da

prisustvuje ovom iftaru.

Nekoliko minuta prije

akšamskog ezana prisutnima

se obratio i glavni muftija

Muamer-ef. Zukorli,

koji se zahvalio Gospodaru

svjetova što je muslimane

poastio da budu na ovako

posebnom mjestu, na prostoru

Vakufske kuhinje u

Prijepolju.

„Trenuci išekivanja iftara

su posebni. To su mo-

menti ljudske jednakosti.

Momenti posebne ljudske

produhovljenosti. ovjek

osloboen od hrane jedan

dan je nešto više od svakodnevnog

ovjeka. Tijelo

i njegova biologija vazda

imaju ambiciju da nadvladaju

ovjeka. Biološka dimenzija

ovjeka je materija,

a materija je zemlja i skoro

da nema razlike izmeu biologije

ovjeka i nekih drugih

živih bia. Funkcionišu


BROJ 220/XV 13

po istom principu: potrebe,

pa kada se zadovolje potrebe

pohlepa, a pohlepu nije

mogue zadovoljiti, jer ona

uvijek hoe još. Pogledajmo

danas ovo što se u svijetu

dešava, svako zlo koje

vidite, od najsitnijeg u komšiluku

do onih krupnih

zala politiko-ekonomske

prirode, vidjet ete da sva

ta zla iza sebe imaju pohlepu.

To je zlo i negativna

energija. Onaj koji nas

je stvorio je to znao i zato

nam je propisao post, kao

vježbu i terapiju, te dao

ovjeku da se od zore do

prije zalaska sunca ustegne

od hrane, pia i drugih fizikih

užitaka kao terapiju

kojom se životinja koja

se zove pohlepa vraa u

kavez. Samo kada je pohlepa

pod kontrolom ovjek

ima snage biti ovjek“ –

rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio

o tome da se ljudi nikada ne

mogu veseliti samostalno i

da se srea jedino ostvaruje

kada se dijeli sa drugim.

„To je poruka koja nam

kaže da e ovjek ostvariti

sreu ne po tome što

ini dobro sebi, jer dobro-

instvo sebi je instinkt –

poriv. To nije kvalitet, to

nije tvoja snaga, jer se i životinja

bori za svoj opstanak.

Ti eš, ovjee, ostvarit

sreu inei dobro drugome

ovjeku. Po tome

e se mjeriti tvoj kvalitet.

Poruka dobra je openita

i dobro ne zna za granice.

Uinite ovjeku dobro.

Ako je dobar ovjek bit e

vam zahvalan do kraja života,

a ako nije dobar ovjek

on e se udaljiti od vas

jer vaše dobro nee moi

da izdrži. Vi na tome ne-

ete ništa izgubiti. Vjera

islam je poruka dobra. Svi

ibadeti su obaveza napajanja

srca. Ali manifestacija

vjere se time ne završava.

Manifestacija vjere je u

našem svakodnevnom životu.

U našem injenju dobrih

djela, u našem odnosu

sa ljudima. Zato ne možete

nai na jednom mjestu ovjeka

koji je vjernik, ide u

džamiju, obavio je hadž, a

ini zlo ljudima. Onda ništa

nema od njegovog hadža i

namaza. Taj hadž i namaz

moraju proizvesti dobro.

Islam nije biljka za ukras.

Islam je voka koja daje

plodove, a plodovi su dobra

djela.“

Muftija je naglasio da,

zahvaljujui dobrim ljudima

i vakifima koji su shvatili

da je njihov imetak ujedno

i njihova kušnja, postoje

vakufske kuhinje u kojima

se hrane na hiljade porodica

i uputio poruku prisutnima:

„injenjem dobra ostvarujemo

sreu, okretanjem

lea od dobra ostvaruje se

nesrea. Nema sree kod

onih koji su sebini. Iftar

ima i tu poruku i zato mi je

posebno drago i prelijepo

se osjeam zato što ste vi

danas ovdje i svi mi zajedno

sa vama. Istovremeno

smo i musafiri i domaini.

To je poruka i ljepota ovih

iftarskih ramazanskih ve-

eri i ari“ – rekao je Glavni

muftija i zamolio Allaha

dž.š. da obaspe bereketom

ovaj skup.

Nakon Muftijinog obra-

anja prouen je ezan i

prisutni su u zajednikoj

atmosferi i ljubavi iftarili,

a potom je dovu prouio

rukovodilac Vjersko-prosvjetne

službe Nedžad-ef.

Hasanovi.


14 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

NERMIN GICI

FESTIVAL ISLAMA U SJENICI

Iftar na Trgu Sultan Valide

Islam i džemat idu zajedno kao duša i tijelo. Tijelo bez duše je leš koji se odmah pone raspadati.

Duša bez tijela je ideja koja se ne može ostvariti. Prema tome, brao moja, ono što nas je sauvalo od

svega jeste to što smo ljudska bia sastavljena od duše i tijela, te što smo muslimani i praktikujemo

islam i zbijamo safove u džematu.

Gradski trg u Sjenici,

koji se od srijede

10. avgusta zove Trg „Sultan

Valide“, bio je doma-

in etvrte veeri „Festivala

islama“ kojeg u sandžakim

gradovima organizuje

Mešihat Islamske zajednice

u saradnji sa Islamskim

kulturnim centrom „Altun

Alem“, BKZ-om i CHR

„Hajrat“.

U prediftarskom vakatu

na Trgu „Sultan Valide“

se okupilo oko hiljadu Sjeniaka

da u zajednikom

druženju doekaju iftar i

meusobno podijele radost

Ramazana.

Glavni muftija Muameref.

Zukorli predvodio je

brojnu delegaciju Islamske

zajednice, a na Trgu su

pored velikog broja džematlija

bili i predstavnici politikog

i kulturnog života

Sjenice, te brojni gosti iz

dijaspore.

Nakon uenja ajeta iz

Kur'ana asnog i ezana poslužen

je iftar za sve prisutne,

a u spremanju iftara veliki

doprinos i zaslugu imali

su sami mještani Sjenice i

okolnih mjesta. Nakon iftara

i prouene dove horovi

„Sandžak“ i „Firdevs“ prouili

su nekoliko ilahija, a

dobrodošlicu i zahvalnost

prisutnima za masovni dolazak

uz dovu Allahu dž.š.

poželio je Murat-ef. Zorni,

predsjednik Medžlisa

IZ-e Sjenica. On je izrazio

zahvalnost Gospodaru na

tome što mu je dao vijeka

da doživi da na trgu u Sjenici

iftari sa svojim džematlijama.

Nakon predsjednika

hadži Murata prisutnima se

obratio i glavni imam Ramiz-ef.

Hamidovi koji je

svima uputio selam sa Trga

„Sultan Valide“ i izmeu

ostalog rekao:

„Znam da niste došli radi

hrane i radi iftara i da vam

je bilo udobnije kod vaših

kua, ve ste došli iz dva razloga.

Došli ste radi islama

i radi džemata. Islam i džemat

idu zajedno kao duša i

tijelo. Tijelo bez duše je leš

koji se odmah pone raspadati.

Duša bez tijela je ideja

koja se ne može ostvariti.

Prema tome, brao moja,

ono što nas je sauvalo od

svega jeste to što smo ljud-

ska bia sastavljena od duše

i tijela, te što smo muslimani

i praktikujemo islam i

zbijamo safove u džematu.

Zaista sam oduševljan kada

vas vidim u ovolikom broju

i mislim: O Bože dragi, još

nas ima na ovom mjestu i u

ovolikom broju.“

Nakon obraanja Ramiz-efendije

uz uzvike

„Muftija, Muftija, Muftija...“

prisutnima se obratio

glavni muftija Muamer-ef.

Zukorli koji je zahvalio

Allahu dž.š. za peškeš i bereket

kojim je obasuo Sjenicu.

„Nije mogue da se ljudi

sa svim svojim socijalnim i

društvenim razlikama sastanu

bez interesa i bez

onih ljudskih težnji na jednom

mjestu kako bi pokazali

da su braa i sestre

od jednog ovjeka i jedne

žene stvoreni. To ne može

bez islama, a mi smo danas

ovdje zbog toga jer nam je

Allah dž š. obeao da e


BROJ 220/XV 15

nam, ako budemo zajedno,

spustiti Svoju milost,

rahmet, pomo, te da nee

dozvoliti našu propast.

Ne postoji snaga koja nas

može uništiti dok smo zajedno

pod Njegovim bajrakom.

Evo danas smo ovdje

sa tom porukom“ – rekao

je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio

da Stvoritelju ne treba naše

ustezanje od hrane i gladovanje,

ve da ovjek posti

radi sebe i time dobija ovjenost

i ljudskost, izgra-

uje karakter i poštenje.

„To se gradi vrstinom

postaa koga njegov želudac

tjera da jede i pije,

a njegov razum kaže NE,

jer je njegova vjera jaa od

biološke potrebe. Post je

Allah dž.š. propisao zbog

nas. Okrenite se iza sebe

pa pogledajte koliko puta

su nam sve srušili i uzeli,

ali dokle god nam ne uzmu

ljude, dokle god nam ne

uzmu vas, nisu nam ništa

uzeli. A vas nee uzeti dok

im dušu ne prodate, a mali

je broj onih koji su im dušu

prodali.

Vi znate, Sjenica je spaljena

dva puta. Jednom

prije 202 godine kada je

ubijeno više od jedne tre-

ine stanovništva i kada nijedna

kua nije ostala da

nije spaljena. Iz takvog pepela

opet je ustala.

Još jednom je spaljena

prije etiri godine kada su

joj džamije otete. Ali evo

ovog trenutka svjedoim

zajedno sa vama: ni gradovi,

ni države, ni preduzea,

ni opštine, ni vojske, ni policije,

niti džamije, brao,

ne vrijede ništa bez ljudi.

Jer sve to postoji radi ljudi.

Ako su džamije bez ljudi,

onda su one opljakane, jer

bogatstvo džamija su ljudi.

Nema veeg zla i zuluma

nego otjerati ljude iz džamija.

I upravo ovaj veerašnji

ambijent svjedoi da

snaga Sjenice nije ubijena,

ak nije ni okrunjena, ve

ojaana. Zato nam treba

Ramazan.“

Muftija je dobio obeanje

od onih koji ne poste

da e od ovog dana postiti

svaki dan, te da e se svakodnevno

boriti protiv zla.

„Od veeras zapamtite

ovaj datum. Cijela Sjenica

e postiti zato što e

se oni koji ne poste sakriti,

pa e izgledati kao da i

oni poste. Vjerujte, to je

takav bereket i slast. Samo

da jednom ljudi osjete bereket

posta, kako je to lijepo

kada si gladan pred

iftar, pa si onda insan, bez

hrane u sebi, osjeaš tugu

siromaha, pa imaš potrebu

da mu pomogneš. A u vrijeme

iftara Allahova milost

pada, meleki pišu sevabe

i svaku dovu koju uputite

ona vam se ispuni. Allah je

stvorio nas i sve što vidite

i nikako se do nafake ne

može doi bez Njega. Svaki

takav pokušaj je bezuspješan.

Ako doete do imetka

bez Njega, neete mu vidjeti

haira. Zato probajte da

budete pravi muslimani. Vidjet

ete kako je to dobro i

koja je to srea. Zašto vam

ovo govorim? Zato što sam

upoznao ovo vaše viteštvo i

vašu snagu. To je jedna prekaljena

ljudska duša. Ja loše

ljude ne pozivam u džamiju,

samo dobre. I zato što

znam da ste dobri žao mi

što ne idete u džamiju onoliko

koliko treba. Kada uu

loši ljudi u džamiju oni naprave

problem. Pošto ste vi

tako dobri, jazuk je da ostanete

izvan džamije“ – rekao

je Glavni muftija.

Muftija je na kraju uputio

dovu za bereket i da

Allah dž.š. obaspe blagoslovom

ovaj skup, te prouio

dovu za naziv Trga

„Sultan Valide“.

„Trg se od veeras tako

zove. To je kao kada djetetu

date ime i prouite ezan,

a poslije doe vrijeme da

se dijete upiše. Znam da e

oni to, ako Bog da, upisati.

Tako je bilo i u Pazaru.

Prvo mi dali ime „Gazi Isabeg“,

prouili dovu, a poslije

toga oni malo se kao

nekali, ali ipak upisali. A

znate kada e ga zvanino

tamo upisati? Pred izbore.

Molim Allaha da nam

pomogne na putu slobode,

istine i da nam pomogne da

svu nepravdu koja nam se

ini otklonimo“ - rekao je

Glavni muftija na kraju.


16 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

NERMIN GICI

FESTIVAL ISLAMA U TUTINU

Prava slika Tutina

Nažalost, u prethodnom periodu je postojao pokušaj da se iz Tutina šalju drugaije slike, kao što je

slika sprjeavanja izgradnje Medrese, ugrožavanja ljudskih života, žandarmerije koja ne dozvoljava

graanima i muslimanima ovog prostora da se približe ovome trgu.

Medžlis Islamske

zajednice Tutin,

u subotu 13. avgusta ove

godine, bio je domain

petog iftara kojeg je organizovao

Mešihat IZ-e

u Srbiji u saradnji sa IKC

„Altun alem“, BKZ-om i

CHR „Hajrat“, a u okviru

Manifestacije „Festival

islama“ koji se održava

širom Sandžaka.

Na Gradskom trgu u

Tutinu okupilo se preko

hiljadu postaa da se, u

blagoslovljenoj atmosferi

Ramazana i Allahovog

dž.š. bereketa, zajedniki

iftare i poselame elnike

Islamske zajednice na

elu sa glavnim muftijom

Muamer-ef. Zukorliem,

te brojne musafire iz politiko-kulturnog

života

Sandžaka i dijaspore.

U prijatnoj iftarskoj

atmosferi, gdje su prisutni

Tutinci bili ujedno

gosti i domaini, time što

uestvovali u spremanju

jela, prouen je ezan i postai

su iftarili. Po iftaru,

organizatori su pripremili

bogat kulturno-vjerski

program gdje su ueše

uzeli horovi „Sandžak“

iz Novog Pazara i „Firdevs“

iz Sjenice. Nakon

prouenih ilahija, prisutnima

se, uz uenje tekbira,

obratio Glavni muftija.

On je zahvalio Allahu

dž.š. na milosti i bereketu

kojim je u prediftarskom

vakatu obasuo

Tutin.

„Iftar je poseban trenutak.

Ali je poseban tre-

nutak i to kada se ljudi

sastanu na jednom mjestu,

bez obzira na sve

svoje razlike, da pokažu

pripadnost šehadetu,

vjeri u Allaha dž.š. i

sunnetu Muhameda a.s.

Svaki zalogaj koji se zajedniki

priredi ima poseban

blagoslov, a onaj

iftarski nosi posebnu milost

i beriet.

Danas smo ovdje kako

bismo iz ovog grada poslali

pravu sliku Tutina.

Jer, ovo što vidimo ve-

eras je prava slika Tutina.

Nažalost, u prethodnom

periodu je postojao

pokušaj da se iz Tutina

šalju drugaije slike, kao

što je slika sprjeavanja

izgradnje Medrese, ugrožavanja

ljudskih života,

žandarmerije koja ne dozvoljava

graanima i muslimanima

ovog prostora

da se približe ovome

trgu. To su bile vještake

slike, jer ovaj trg pripada

ovom gradu i njegovim

graanima. Ja sam

uvjeren da, uz Allahovu

pomo i Njegovu milost,

ovaj trg više nikada nee

biti okupiran žandarme-


BROJ 220/XV 17

rijom. Uvjeren sam da

e snaga naše iftarske

dove to kod Allaha dž.š.

ostvariti, jer naša vjera je

vjera slobode i poštovanja

ovjeka. Onome ko

se napaja sa izvora šehadeta

ne treba pendrek,

policija i žandarmerija.

Nama je dovoljan

naš šehadet, naš namaz,

naš post, naš zekat, naš

hadž, naša sadaka i naše

dobro djelo. Mi u džamijama

vaspitavamo djecu

da ine dobro svakome.

To je odgoj naše vjere.

Zato nam oni ne trebaju,

niti da štite nas, niti

bilo koga da štite od nas.

Zato ovaj trg zaslužuje

da bude simbol slobode,

a ne da bude simbol

izme i pendreka.

Neka one slike ostanu

u našoj svijesti kako

se nikada ne bi ponovile.

Neemo ih nikada zaboraviti,

ali se neemo i nemamo

kome ikada svetiti.

Islam ne dozvoljava

osvetu. Naša poruka nije

poruka osvete. Naša poruka

je poruka pobjede, a

poruka pobjede je veerašnja

poruka.

Ovaj iftar je otvoren

za sve i, ako Bog da, naredne

godine e biti još

vei. Vjerujem da e i oni

koji se ne raduju veerašnjem

iftaru uiniti tevbu

i doi na sljedei iftar.

To zaslužuju Bošnjaci, a

Ramazan je najbolji trenutak

da se ta snaga pokaže“

– rekao je Glavni

muftija.

Muftija je u Tutinu

poruio Bošnjacima

da odgajaju svoju djecu

u islamu, jer ih se tako

nikada nee zastidjeti, a

odgojit e ih da budu

slobodni ljudi. Apelovao

je na prisutne da školuju

svoju djecu. Obrazovani

i školovani se ne

mogu porobiti, jer oni

znaju da se trebaju klanjati

samo Allahu dž.š.

Na kraju svog obraanja

Glavni muftija je mubareklisao

Ramazan i zamolio

Allaha dž.š. da prisutne

nagradi i obaspe

ih bereketom, posebno

omladinu, jer je omladina

budunost Sandžaka.

Dovu za hairli skup

potom je prouio glavni

imam Medžlisa IZ-e

Tutin Džavid-ef. Preljevi.


18 15. AVGUST 2011.

AKTUELNOSTI

U ZAGULJAI POSTAVLJEN KAMEN TEMELJAC ZA IZGRADNJU DŽAMIJE

Džamije osvjetljavaju naše duše

„Od ovoga pareta zemlje asniji je samo onaj što ga je izdvojio i uvakufio. Sva ova druga parad

zemlje e ostati na ovome svijetu, a ovo pare zemlje e otii da doeka svoga vakifa u Džennetu. Oni

koji se budu natjecali da daju od svoga imetka da se podigne džamija, vrjedniji su i od samog zemljišta

i od same džamije. ovjek je vrjedniji od bilo koje svetinje“ - kazao je, izmeu ostalog, Glavni muftija

na sveanosti polaganja kamena temeljca.

NERMIN GICI

selu Zaguljaa ne-

U daleko od Novog

Pazara u subotu 6. avgusta

održana je sveanost i

postavljen kamen temeljac

za izgradnju džamije. Sve-

anost je održana na placu

kojeg je uvakufio Hamza

Plajki, uz prisustvo velikog

broja mještana Zaguljae,

kao i okolnih naselja,

a sveanosti su prisustvovali

i predstavnici Islamske

zajednice na elu sa glavnim

muftijom Muamer-f.

Zukorliem.

Sveanost je otpoela

ajetima Kur'ana asnog

koje je prouio hafiz Irfan-ef.

Mali, a nakon toga

se prisutnima obratio predsjednik

Medžlisa IZ-e Novi

Pazar Sead-ef. Šairovi

koji je istakao da je ovo radostan

trenutak u mjesecu

Ramazanu za sve muslimane

jer je izgradnja džamije

osnova za slanje poruke

islama i poruke mira.

„Tamo gdje se upali džamijsko

svjetlo nastaje napredak,

prvo duhovni, a

potom i svaki drugi. Ovo

što inimo danas još jedna

je pobjeda u nizu pobjeda

Islamske zajednice, zajedno

sa vama koji inite

glavnu okosnicu podrške“

– rekao je, izmeu ostalog,

efendija Šairovi.

Glavni muftija je u svom

obraanju istakao da se

Allahovom dž.š. voljom i

bereketom, kojeg spušta na

ljude, muslimani Zaguljae

nalaze na ovom posebnom

mjestu, placu za džamiju.

„Allahovo svjetlo sija

tamo gdje On hoe i ne

mogu ga utihnuti ni ugasiti

svi oni koji hoe da ga

ugase. Ovdje smo sa ciljem

postavljanja temelja za izgradnju

džamije. Džamija

je kua u kojoj stanuje vjera

u Jednog Jedinog Svevišnjeg

Allaha dž.š.“

Muftija je dalje govorio

o prijevodu rijei džamija

koja znai sakupiti, okupiti

i koja potvruje da na

ovom mjestu niko drugi,

bilo kojim povodom, ne

bi mogao okupiti ovoliko

ljudi kao što je to uradila

namjera o izgradnji džamije.

„Vakuf ovog pareta

zemlje za podizanje džamije

je imao snagu okupljanja.

Od ovog trenutka

ova džamija e biti mjesto

okupljanja i to je ono što

samo džamije imaju. Postoje

razni drugi objekti,

ustanove i zgrade, ali one

okupljaju samo jednu vrstu

ljudi. Uvijek je to obojeno

nekakvim interesom. Samo

su džamije te koje okupljaju

mimo interesa i u kojima

se ništa ovosvjetsko ne

dijeli. To je mjesto gdje se

naša duša isti, gdje se naša

srca ue nesebinosti. To je

mjesto gdje se uimo jedin-

GLAVNI MUFTIJA U DRUŠTVU SA VAKIFOM ZEMLJIŠTA HAMZOM PLAKI (LIJEVO)

stvu, jednoj kibli, ravnom

safu u kojem nema rezervisanih

mjesta.“

Muftija je govorio o

tome da se Bošnjaci kreu

uzlaznom linijom, ali da

im fali snaga tevhuda kada

izau iz džamija, a islam

je vjera tevhida. To što je

jedna grupa ljudi izdvojena

iz muslimanskog jedinstva

dokaz je da je postojao nedostatak

i pukotina.

„Mi moramo, uz Božju

pomo, skupiti snage da

oboljelo tkivo izlijeimo.

Nekada smo morali dizati

ton da bi objasnili šta je

zdravo, a šta bolesno. Sada

kada je to savršeno jasno

nemamo više potrebu za

tim. Sada uzvraamo terapijom,

a terapija je vrsta

vjera. Jaanje naše vjere u

našim srcima. Jaanje vjere

u našim porodicama. Jaanje

vjere i islamskoga odgoja

naše djece. Uzvraanje

dobrim djelom. Ta terapija,

uz Božju pomo, lijee

sve što je bolesno u našem

tkivu“ – rekao je Muftija.

Muftija je dalje govorio

o tome da se ovo asno

pare zemlje, na kojem e

biti izgraena džamija, raduje

isto kao što se raduje

brave kada se odabere da

bude kurban.

„Od ovoga pareta zemlje

asniji je samo onaj

što ga je izdvojio i uvakufio.

Sva ova druga parad

zemlje e ostati na ovome

svijetu, a ovo pare zemlje

e otii da doeka svoga vakifa

u Džennetu. Oni koji

se budu natjecali da daju od

svoga imetka da se podigne

džamija vrjedniji su i od

samog zemljišta i od same

džamije. ovjek je vrjedniji

od bilo koje svetinje“ -

kazao je sa posebnim oduševljenjem

Glavni muftija.

Muftija je govorio o

tome da je islam objavljen


BROJ 220/XV 19

da zaustavi zulum i nepravdu,

da probudi ljude i da ih

naui da srea ne dolazi iz

džepa i stomaka, ve da je

ovjek sretan jedino kada

dijeli sreu.

„Kako god dijelimo

sreu podizanja džamija

imamo pravo slobodnog

hodanja gradom i jednakog

tretiranja u svim pravima.

Nema sree dok se sa

korupcijom mirimo. Dok

šutiš - sudjeluješ. Ko god

mirno gleda zulum i nepravdu,

ko je saglasan sa

tim i ko gleda svoga posla,

on ima problem sa šehadetom

i njegova vjera nije u

redu. Jer islam je došao radi

uspostave pravde i reda,

jednakosti i slobode meu

ljudima i niko nema pravo

porobljavati ljude, jer ih je

Allah Svevišnji uinio slobodnima.

Ovo su vrijednosti

koje mi nosimo u našim

srcima“ – rekao je Muftija.

Muftija je govorio i o

tome da sve što je štetno

nema veze sa islamom,

kako god bilo upakovano,

te da e sve štetno propasti

kao što je propala agresija

na Islamsku zajednicu.

„Sada e etiri godine,

a mi nikada jai bili nismo.

Natjerali su nas da i mi stresemo

hru sa sebe i prašinu

koja se bila poela skupljati.

Zato budite ponosni što

ste stali uz istinu i, ako Bog

da, pred nama je još mnogo

sree i mnogo uspjeha.

Nema sree bez borbe, jer

borba i srea idu zajedno.

Vidite, ovo što nam se dešava

su veliki dersovi. Evo,

ovo što radi Islamska zajednica

skoro dvije decenije

sve je od sadake. Vidite šta

se sve izgradilo. Mi radimo,

zauzeti smo previše, pa nemamo

kad da se hvalimo.

Dušmani kažu da dolaze

nake pare iz Saudijske Arabije.

Ne shvataju oni, od

fondova Saudijske Arabije i

od svih islamskih banaka na

svijetu, od Turaka, Arapa i

ne znam koga, najvažnija i

najjaa snaga je naš narod.

Ja vam tvrdim da se 90%

tih sredstava obezbjeuje

od muslimana Sandžaka. To

je primjer naše snage.“

Glavni muftija je govorio

i o tome da je situacija

teška i da postoje siromašni

ljudi koji su pogoeni krizom,

ali da kriza nije pala s

neba, ve je kriza izazvana

od strane loših ljudi koji su

na vlasti.

„Naš emanet nee biti

upotpunjen dokle god ne

budemo imali na svim nivoima

predstavnike koji e

biti autentini predstavnici

ovoga naroda. Ne tražimo

da budu genijalci, neka

budu normalni, ali pošteni.

Ne smijemo se pomiriti

dokle god ne budemo

imali takve ljude. Koji god

vam obea da e biti takav,

a proba vas prevariti - mi-

ite ga. Miite ih na stoti-

VAKIFI

ne i na hiljade - doi e na

kraju neko normalan. Ovo

nije politiki govor, ovo

je govor opstanka. Ovo

je govor borbe za slobodu.

Da jednom normalno

po svojim ulicama hodamo

kao ljudi, a ne da se izmi-

emo i da gledamo: 'Eno

onaj doe odnekud, daj da

mi nešto sredi.' Zašto da mi

sreuje ako sam pošten?

Moramo prekinuti to. Moramo

nai nain da popravimo

kantar društva da nam

krivo ne mjeri. Mi moramo

imati snage svojom vjerom,

svojim moralom, svojom

ašu, radi emaneta vjere i

naše porodice, stati kriminalcima

na put. Moramo

govoriti o njima sve najgore

jer naša djeca slušaju šta

mi priamo. To su poruke

Ramazana i poruke džamije

i to je istina koju emo

širiti u ovoj džamiji. Oni

koji dolaze u džamiju imaju

najviše koristi, ali imaju i

oni koji ne dolaze u džamiju.

On ne via džamiju,

ali njega via džamijski ovjek,

pa umjesto da mu vidi

šer - on mu vidi hair. To je

ta vrijednost kojoj danas

postavljamo temelj. To je

ta snaga koja se širi i postaje

sve jaa i jaa i neemo

stati dok god svako naše

selo i svaka naša mahala ne

dobiju svoju džamiju. To je

naša obaveza. Ali isto tako,

svaka mahala svoju džamiju,

svaka mahala svoj asfalt,

svaka mahala svoje osvjetljenje.

Džamije e osvjetljavati

naše duše.“

Nakon Muftijinog obra-

anja, uz uenje tekbira

svih prisutnih, simbolino

je položen kamen temeljac,

a glavni imam mr. Enver-ef.

Omerovi je prouio dovu

za hairli poetak radova.

Glavni muftija uruio zahvalnicu Ejupu Ramoviu donatoru ozvuenja za Altun Alem džamiju

DA SE EZAN DALEKO UJE

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli, u petak 12. avgusta

nakon džume namaza, u haremu Altun Alem

džamije uruio je hadži Ejupu Ramoviu, džematliji ove džamije,

zahvalnicu u ime Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

Hadžija Ejup je donirao kompletno ozvuenje za renoviranu

Altun Alem džamiju i prilikom uruenja zahvalnice Glavni

muftija je rekao:

„Hadžija Ejup je donirao ozvuenje i tim svojim uešem

i prilogom je omoguio da se ezan ponovno i daleko uje sa

ove naše i najljepše džamije u Sandžaku i šire. Znam da hadžija

Ejup nije taj ko oekuje ovu vrstu zahvale i ovo nije njegov

prvi vakuf, ak nije ni najvei, ali simbolika ozvuenja i

simbolika ezana je posebna, pa smo iz tog razloga htjeli da

ovo naglasimo. Hadžija Ejup je neko ko je do sada mnogo

donirao, mnogo vakufio, ali on je i po svojoj prirodi tako tih,

onako kako to mu'mun treba da bude inae, a posebno kako

to mu'min treba da bude u Ramazanu. Njegova djela može

samo Allah dž.š. nagraditi, a mi smo tu da postupimo po hadisu

koji kaže da onaj ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan

ni Allahu dž.š.“ – rekao je Glavni muftija.

Hadži Ejup Ramovi je istakao vlastito oekivanje i želju

da ovo ne bude posljednja donacija i vakuf kojeg je on dao,

ve da još koji put uspije da pokloni muslimanima nešto što

e im koristiti:

„Želim još koji put da se odazovem za donacije, za sevap,

za dobro naše Islamske zajednice i muslimana“ – rekao je

hadži Ejup.

NERMIN GICI


20 15. AVGUST 2011.

SAOPŠTENJE

NASTAVAK DODIKOVE OPASNE

I ŠTETNE RETORIKE

8. avgust 2011.

povodu novih podmetanja i širenja neistina o reisu-l-ulemi dr.

U Mustafi Ceriu od strane Milorada Dodika, predsjednika entiteta

Republika Srpska, Služba za odnose s javnošu Rijaseta Islamske

zajednice u Bosni i Hercegovini izdala je saopenje za javnost u

kojem se kaže:

- Milorad Dodik u izjavi za beogradsku „Politiku“ od 06.08.2011.

godine iznio je više neistina i zlonamjernih tvrdnji o reisu-l-ulemi

dr. Mustafi Ceriu. Daljim iznošenjem neistina i fiktivnih optužbi,

Dodik nastoji skrenuti pažnju s injenice da nije demantirao niti osudio

monstruoznu rasistiku izjavu Biljane Plavši da su „muslimani

genetski kvaran materijal“, niti je demantirao svoje rasistike izjave

da „ne mogu suditi sudije muslimani“, niti je korigirao svoje uvjerenje

da se ne može imati povjerenja prema muslimanima. Neoboriva je

istina da je rasistiku izjavu Biljane Plavši slijedio genocid nad muslimanima

Bošnjacima, kao što je, takoer, poznato da je evropski ekstremista

i terorista Anders Behring Breivik nadahnue za svoj zloin

nad nevinim ljudima u Norveškoj pronalazio i u ekstremistikim i rasistikim

izjavama srpskih politiara i oficira kojima se trenutno sudi

u Hagu zbog genocida.

Reisu-l-ulema Mustafa Ceri je u svojstvu vrhovnog muftije muslimana,

po službenoj dužnosti, obavezan upoznati nadležne organe

u državi Bosni i Hercegovini i meunarodne institucije zadužene za

mir i zaštitu ljudskih prava u našoj zemlji o moguim posljedicama za

mir i sigurnost ne samo u Bosni i Hercegovini, ve i u Evropi i svijetu

koje proizvode Dodikove diskriminirajue izjave prema muslimanima

na osnovu njihove vjere. Muslimani su s pravom zabrinuti zbog

mogunosti da se, na isti nain kao što se Anders Behring Breivik pozvao

na osumnjiene i osuene srpske zloince protiv ovjenosti i za

genocid, neki novi ektremista i terorista pozove na Milorada Dodika,

koji neometano širi predrasude o Bošnjacima na osnovu njihove vjere

i uporno negira genocid u Srebrenici, unato nebrojenim dokazima i

upozorenjima od najveih pravnih, moralnih i politikih autoriteta u

svijetu. Zbog mira i sigurnosti ne samo u Bosni i Hercegovini i Balkanu,

ve i u Evropi i svijetu, za takvu Dodikovu praksu i satanizaciju

itave jedne vjerske zajednice mora se nai adekvatan odgovor i zaustaviti

takvo štetno javno djelovanje. Sluaj terorizma u Norveškoj je

najbolja opomena šta se može dogoditi ako se ništa ne poduzme protiv

Dodikovih izjava.

Milorad Dodik, koji nastupa s pozicije moi i državne vlasti, trebao

bi ve shvatiti da reisu-l-ulema Mustafa Ceri nema poziciju u

INFO

VANDALSKI NAPAD NA

PROSTORIJE MEDŽLISA

IZ-e NOVI SAD

Prvog dana mjeseca Ramazana, 01.08.2011. u ranim jutarnjim

satima, kada su se nakon sehura vjernici spremali

za klanjanje sabah namaza, za sada nepoznata lica su napala

prostorije Medžlisa IZ-e Novi Sad i polomila stakla na

vratima i prozorima. Nema sumnje da se radi o kontinuiranom

napadu na Islamsku zajednicu i njenu infrastrukturu,

jer su se slini napadi dešavali i ranije, 2008. i 2009. godine.

Ono što ulijeva nadu da se ovakvi napadi na Islamsku zajednici

ubudue nee ponavljati jeste oštra reakcija javnosti,

kako odreenih politikih partija, organizacija i udruženja,

tako i medija. O ovom nemilom incidentu koordinator Muftijstva

beogradsko-novosadskog mr. Mustafa-ef. Feti dao

je izjave za mnoge medije, kao što su radio „Bir“ u Sarajevu,

maarski radio, te razgovarao sa zamjenikom zaštitnika gra-

ana u Srbiji g. Bašiem. Muftijstvo novosadsko oglasilo se

saopštenjem za javnost kojeg su prenijeli lokalni mediji.

Novi Sad i Vojvodina u cjelini slove kao tolerantna multikonfesionalna

sredina, tako da sprjeavanje ovakvih incidenata

i provokacija treba da bude u vrhu prioritetne politike

predstavnika tamošnje vlasti.

zakonodavnoj ni u izvršnoj državnoj vlasti, ali Reisu-l-ulema ima slobodu,

pravo i obavezu da svojim moralnim glasom i duhovnim autoritetom

bdije nad pravima muslimana. Za sve dobronamjerne ljude

neosporna je istina da je reisu-l-ulema Mustafa Ceri uložio ogromne

napore i dao nemjerljiv doprinos u postratnom oporavku našeg društva

u pravcu istine, pravde, mira i pomirenja, o emu postoje mnoga

meunarodna priznanja. Oito je na sceni pokušaj Milorada Dodika

da se, nakon obrauna sa politikim neistomišljenicima i politikim

subjektima u našoj zemlji, prelaskom u podruje vjere obraunava sa

muslimanima i njihovim vjerskim autoritetima i institucijama.

Nadalje, umjesto što daje diskriminirajue izjave o muslimanima

kao takvim, Milorad Dodik bi trebao odgovoriti graanima Bosne i

Hercegovine zašto ih drži taocima svojih linih frustracija i ambicija,

osporavajui im pravo na efikasnu državu, bolji život i sigurniju

budunost, blokirajui u Bosni i Hercegovini neophodne procese

ka evroatlanskim integracijama. Sve više postaje oitije kako odnos

Milorada Dodika prema meunarodno priznatoj državi postaje sve

opasniji i snažniji remetilaki faktor i prijetnja za mir i stabilnost ne

samo Bosne i Hercegovine, nego i cijelog regiona jugoistoka Evrope.

Zbog toga Islamska zajednica i muslimani oekuju da na vrijeme domae

i meunarodne institucije, zadužene za mir i sigurnost u Bosni i

Hercegovini i šire, prepoznaju ovu opasnost i sprijee dalju eskalaciju

retorike i ponašanja koje može prerasti u nasilje i prouzroiti nove

sukobe - kaže se u saopenju Službe za odnose s javnošu Rijaseta

Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

RIJASET.BA

POVODOM VANDALSKOG NAPADA NA PROSTORIJE

MEDŽLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE U NOVOM SADU,

MUFTIJSTVO NOVOSADSKO IZDAJE

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Dana 01.08.2011. god. u ranim jutarnjim satima nepoznata

lica su razbila stakla na zgradi Medžlisa

Islamske zajednice u Novom Sadu, u ulici Futoškoj br. 61.

U vrijeme napada u prostorijama Medžlisa nalazio se

glavni imam Fadil-ef. Murati sa porodicom i nekolicinom

vjernika koji su se spremali da obave sabah namaz.

Policija je izvršila uviaj, te obeala da e poinioce u što

kraem vremenu privesti pravdi.

Ovaj dogaaj je samo jedan u nizu napada na Islamsku

zajednicu u Novom Sadu, njene objekte i vjernike. Podsje-

amo javnost da su se slini napadi desili 2008. i 2009. godine.

Muftijstvo novosadsko oštro osuuje ovaj vandalski in

koji se nije sluajno desio prvog dana ramazanskog posta,

te od nadležnih državnih organa zahtijeva brzu reakciju,

pronalaženje vinovnika i njihovo privoenje pravdi.

INFORMATIVNA SLUŽBA MUFTIJSTVA NOVOSADSKOG


BROJ 220/XV 21

Šta rade beogradski vazali

Na Hadžetu, sa koga je aktuelni ministar Rasim Ljaji, dešava se da ljudi nemaju vode

za pie i osnovne higijenske potrebe po dvadeset etiri sata! Razmišlja li bošnjaki

Sejdo Bajramovi o tome ili ga samo zanima stadion koji obnavlja? Odgovor je oit:

gospodina, koji je u Beogradu poznat pod nadimkom „brate Srbine“, zanima samo

fudbal i obnova stadiona, a narod neka bude žedan, nema veze!

Ramazanski post je

poeo. Veina islamskih

vernika ga poštuje,

kako širom Srbije tako i

u Beogradu, gde stari Beograani

znaju za obiaje

i uvažavaju svoje susede.

Naravno, pridošlice baš i

ne razumeju o emu se tu

radi, ali znaju da je to nešto

važno za njihove sugraane

muslimane. Sve u svemu,

veina graana ima razumevanja

za post.

Meutim, ono što mene

zanima jeste ime se bave

i gde su beogradski vazali

Rasim Ljaji, Sulejman

Ugljanin i ostala bošnjaka

bratija koja se ugnezdila u

prestonici.

Koliko sam uspela da

zapazim i dalje se bave sporednim

stvarima i nebulozama,

a ne problemima

zbog kojih su poslati od

strane svojih sunarodnika.

Stari problemi su i dalje aktuelni

i ponoviu ih po ne

znam koji put, jer verujem

da ono što se stalno ponavlja

uspe da dopre i do najogranienijih

mozgova. To je

problem nedostatka mesta

za dostojanstvenu islamsku

molitvu i sahranu, problemi

verouitelja na Sandžaku,

ali i u Srbiji, otimaina

vakufske imovine, ugrožavanje

bošnjakih prava.

Samo, to su problemi

koji su prisutni sve vreme,

ali pitam se šta je sa dnevno

tekuim problemima, kao

što je, naprimer, nedostatak

vode u Novom Pazaru?

Recimo, na Hadžetu, sa

koga je aktuelni ministar

Rasim Ljaji, dešava se da

ljudi nemaju vode za pie i

osnovne higijenske potrebe

po dvadeset etiri sata!

Razmišlja li bošnjaki

Sejdo Bajramovi o tome

ili ga samo zanima stadion

koji obnavlja?

Odgovor je oit: gospodina,

koji je u Beogradu poznat

pod nadimkom „brate

Srbine“, zanima samo fudbal

i obnova stadiona, a

narod neka bude žedan,

nema veze!

Takoe, to što radnici

demonstriraju i što su socijalni

nemiri zbog nedostatka

osnovnih sredstava za

egzistenciju, narodski re-

eno, novca - njega uopšte

ne dotie.

Slina situacija je i sa

Sulejmanom Ugljaninom,

koji je odavno digao ruke

od bošnjakih problema i

koji više ne može ni svoju

stranku SDA ljudski da

okupi.

Pria se po beogradskoj

aršiji da je na proslavi dana

osnivanja partije doživio fijasko,

te da se jedino na

glavnom trgu, gde je gostovala

poznata bosanska

grupa, pojavilo nešto malo

ljudi, i to više zbog muzike

nego zbog Sulje i njegove

stranke.

Mada, kakvi rukovodioci

- takva i partija. Recimo,

jedan od poslanika SDA,

Esad Džudževi, do pre par

meseci na sav glas je govorio

kako su sva bošnjaka

prava ispoštovana, a im je

neko uništio njegovu linu

svojinu poeo je da udara

na sva zvona kako su Bošnjaci

ugroženi. Nee biti,

gospodine Džudževiu, da

su gume Vašeg automobila

važnije od problema koje

godinama imaju Bošnjaci

na Sandžaku.

Trebalo bi Suljo i njegovi

pajtaši da razmisle malo

koliko su štete naneli tako

što su presudno uticali na

donošenje Ustava Republike

Srbije kojim se Bošnjacima

oduzima status naroda i

stavljaju se u položaj nacionalne

manjine. Takoe, poslanici

ove partije su doprineli

da bude izglasan Zakon

o izjednaavanju partizana i

etnika. Tek o podršci koju

je SDA pružila Deklaraciji

o Srebrenici, kojom se genocid

nad Bošnjacima tretira

kao obian zloin, ne

može ni da se komentariše.

Šlag na torti je uveni poziv

U PRODAJI SU NOVI BROJEVI ASOPISA "SANDŽAK", "TALIB" I "SOFTA"

ANA MILEUSNI

IZ MOG BEOGRADSKOG UGLA

Sulje Ugljanina da se prisustvuje

svetosavskim akademijama.

Šta rei osim SRA-

MNO!

Ovo je bio moj kratak

osvrt na tekue dogaaje i

ponašanje bošnjakih beogradskih

vazala koje, koliko

vidim, ne zanima mnogo ni

to što ramazanski post podrazumeva

da treba initi

dobra dela.

Meutim, sigurna sam

da veina Bošnjaka poštuje

ovo pravilo i otvara sebi put

ka Dženetu.

RAMAZAN ŠERIF

MUBAREK OLSUN!


22 15. AVGUST 2011.

INTELEKTUALNI POLIGON

GOVOR RAHMETLI ALIJE ISAKOVIA NA BOŠNJAKOM SABORU 1993. GOD. U SARAJEVU

Ovdje smo kao na Sudnjem danu

Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo. Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, porušenim spomenicima,

spaljenim bibliotekama, silovanim majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo neemo nikada zaboraviti. Ovo zlo

prema našem narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako ekspresivno da e se njime baviti ova civilizacija

kao zastrašujuim uzrokom ija nauna i umjetnika obrada može donijeti ovjeanstvu onoliko iskustvene

koristi koliko je nama donijela štete.

ALIJA ISAKOVI

ahmetli Alija Isakovi, pisac i dramaturg,

Rkulturni pregalac, proitao je na Bošnjakom

saboru 1993 god. jedan od najnadahnutijih

govora o Bosni i Hercegovini, a posebno

o Bošnjacima i njihovoj sudbini na Balkanu.

Govor zaslužuje da ga se Bošnjaci, s vremena na

vrijeme, prisjete i ne prepuste zaboravu ideje i

dijagnoze Alije Isakovia.

Mi nismo u prilici da biramo izmeu dva

dobra, ve izmeu tri zla

Poštovani Sabore, dame i gospodo, dragi

bošnjaki muslimanski narode. Ne osjeam potrebu

da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno

ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog

i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine.

Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na

tradiciju.

Ovaj in u kojem stojim pred vama, imenovat

u samo odgovornim. Mi nismo u prilici da

biramo izmeu dva dobra, ve izmeu tri zla.

Ova odgovornost podrazumijeva dalekosežne

posljedice i one posljedice koje mogu biti neposredne.

Mi smo u ratu. Mi smo oi u oi s grubom

stvarnošu i moja osobna pojava na ovom

mjestu samo je rezultat te stvarnosti, a ne linih

sklonosti, opredjeljenja ili namjera.

Ovdje je, u ovom trenutku, obzirom na

okolnosti, mogua svijest i savjest našega naroda.

Svako od nas sada je i nešto više od onoga

što je sam sa sobom. Nerazdvojni u onom što

jesmo, bilo svojom voljom, bilo historijskom

neminovnošu koja je pala u dio ovoj generaciji.

U ovom prostoru s nama su svi naši živi

- oni s puškom u ruci na kunim pragovima i

rovovima, oni prognani širom svijeta i oni koji

su preselili na Ahiret, bilo kao borci ili kao civili,

od djece u inkubatorima naših porodilišta

do stogodišnjaka u našim starakim domovima.

Svi oni su šehidi jer su na Božjem putu bili svjedoci

istine svojim životom i time stekli Božju

milost.

Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom

što raun polažemo sebi i onima koji e nas naslijediti

- ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem;

ovdje smo izjednaeni, bez regionalnih

i stranakih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti

i suparnikih nakana, svedeni pod jedan

i jedinstven imenitelj onim nainom kako smo

se raali i kako smo umirali.

Ništa nee biti onakvim kakvim bijaše. Moramo

sve ispoetka. isto i jasno kao sama priroda,

bez licemjerja.

Bošnjaci su jedini evropski narod s

anacionalnim politikim poltronskim

vrhom

Mi Bošnjaci smo historijski relativno iživljeni

na ovim prostorima, širim od današnje Bosne

i Hercegovine - vojniki, ekonomski i kulturno.

Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani

kao politiki narod, fiziki i ekonomski

sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani,

vjerski satanizirani kao azijatskoislamski

relikt, jedini smo narod u evropskim

prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim

politikim poltronskim vrhom, s policijskom

presijom nad vjerskom i svjetovnom

inteligencijom, bez prava na nacionalno ime,

jezik, književnost, društvene obiaje i vjersku

praksu, sa zavodljivim utapanjem u zamagljeno

jugoslavenstvo koje je bilo kao istilište za

budua nacionalna opredjeljenja, konano - posljednjih

dvadeset godina s nacionalnim imenom

Musliman, što se uvijek moglo etnogenet-

ski i politiki relativizirati i problematizirati, te,

prema potrebi, zloupotrebljavati, udaljujui nas

terminološki od pojma o zemlji, porijeklu i jeziku.

Svi oblici krajnosti

Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od

uzroka što se u bošnjako-muslimanskom narodu

mogu sresti svi oblici krajnosti. Nigdje

nisam sreo tako dirljivo dobrodušne, naivne

i predane ljude, beskrajno samopožrtvovane,

spremne na svaku linu i kolektivnu žrtvu,

a nigdje takve pojedince i skupine apsolutno

uskogrude, beskrajno samožive, potkupljive,

politiki ljigave i, nadasve, opsjednute omalovažavanjem

svega vlastitoga, vlastitoga imena,

vjere, obiaja, prošlosti. Ne nalazim tome nikakva

opravdanja.

Tako, bez jasnoga politikog programa, bez

pravog politikog vostva, bez dovoljno uvažavanja

vjerskih i kulturnih autoriteta, bez smisla

za svaki oblik skladnog organiziranja, a kamoli

smisla za vidove apsolutizma, diktature i kulta

linosti, bez ega se ne mogu uspješno prebroditi

neke kritine faze; u opoj državnoj i društvenoj

regresiji, izazvanoj predvidljivim historijskim

gibanjima na Balkanu, razvila su se u

našem narodu ona pogubna svojstva koja iznutra

rastau vlastito tijelo i vlastitu dušu.

Tako je u praskozorje mogue bosanske autonomaške

slobode iskoraio mladi Husein

Gradaševi, ali i ostarjeli Ali-paša Rizvanbegovi,

u austrijskim okupacijskim nedoumicama

pojavljuje se umni muftija Karabeg i razularena

mostarska svjetina, razboriti Mehmed-beg

Kapetanovi Ljubušak i smutljivi Hadži Lojo,

tzv. mehkiši i tzv. tvrdiši, Gajret, ali i Narodna

uzdanica, latinica i irilica, asni reis auševi

i konzervativna ulema, senilni doglavnik

Adem-aga Meši u Zagrebu i zaneseni srboljub

Mustafa Mulali u Dražinu etnikom štabu,

dalekovidi i usamljeni Husein iši, graanski

liberal s ustavnim prijedlogom o Bošnjacima u

prvoj Saveznoj skupštini Federativne Jugoslavije

i uštogljeni mostarski ekavac Avdo Humo,

Mak Dizdar kao hrvatski književnik i njegov

brat Hamid kao srpski književnik na Katedri

za suvremenu hrvatsku književnost u Zagrebu,

i drugdje, Meša Selimovi - lan SANU i Alija

Nametak - lan JAZU, potom Hamdija Pozderac

i Alija Izetbegovi, raskol SDA i MBO, koji

je onemoguio veliku politiku pobjedu našem

narodu na prvim slobodnim izborima, Islamski

centar u Zagrebu sa svojim programom i

centralne islamske ustanove u Sarajevu, potom

Fikret i Alija, Juka kao vid lokalne samovolje i

Vrhovna komanda Armije BiH u ratu, bježanje

rektora Univerziteta u stranu zemlju i mali ljudi

s periferije - veliki heroji i šehidi, novi naibu-reis

i paralelna paralizatorska antireisovska struja,

Vlada u Sarajevu i „Vlada spasa“ u Ljubljani,

bljedunjavi SDA-ovski gradonaelnici u Hercegovini,

Muslimani bojovnici HVO-a i Muslimani

logoraši HVO-a, autonomaške feudalne

pretenzije Fikreta Abdia u Cazinskoj krajini i

sudbina Bosne i Hercegovine itd.

Pored toga, što smo svi Bošnjaci-Muslimani,

mi smo još žeše: Sarajlije, Sandžaklije, Hercegovci,

Krajišnici... Ja se iskreno ne mogu nauditi

našoj ležernosti bez pokria, našoj ratnoj

ležernosti, nedisciplini, švercerskom mentalitetu,

epenakom patriotizmu, politikoj lokalnoj

kratkovidosti, nedostatku usvajanja pouka

o genocidnim ponavljanjima, neproduktivnom

išekivanju tue pomoi. Uporedite Žepu i

Gradaac s onim muslimanskim prostorima

tipinog nesnalaženja, uporedite silu koju su

jedni suzbili i tragine zablude i nesnalaženja

drugih.

Mi nismo dali povod za genocid

Mi, ni Srbima ni Hrvatima s kojima živimo,

s kojima smo živjeli, nismo dali nikakav povod

za njihov genocid nad našim nezaštienim narodom.

Njihova zlodjela rezultat su planiranih

radnji. O tome imamo niz upeatljivih pouka iz

bliže i daljnje prošlosti, ali smo te pouke zaboravili

u svojoj naivnoj dobrodušnosti i svome

politikom nemaru.

Provoenje programa o „Velikoj Srbiji“ i,

kasnije, dogovor Miloševi-Tuman o podjeli

Bosne i Hercegovine ne bi moglo sprijeiti bilo

kakvo naše drukije ponašanje, bilo koja druk-

ija politika struktura i bilo koja drukija politika

linost našega naroda. Ako ovo ne razumijemo

odmah i na pravi nain, onda se pridružujemo

agresoru i njegovim tvrdnjama o našoj

krivnji ili podjeli krivice. Vrijeme je da još jednom

kažemo da je ovo vid krstaškog rata, te je

naša krivnja kolektivna. Neu rei da smo se u

ovom ratu u svemu dobro ponašali i organizirano

radili, neu rei da je sve moralo biti kako

je bilo, ali osnovni tok dogaaja išao bi kako je

išao. To nije emotivni, svaalaki komšijski rat.

To je bila, i sada je, fizika realizacija dugogodišnjih

politikih planova. Beskrupulozna, nemilosrdna

i radikalna.

Propagandna mašinerija srpska i hrvatska,

što je potpuno razumljivo, poznaju ovu evropsku

iskljuivost i antiislamsku fobiju, te plaše

svijet našom vjerom i naše poznate i od objektivnih

strunjaka utvrene vrline predstavljaju

kao opasnost. Zapravo, Evropa ne uvažava multikulturalne

oblike zajedništva i naš nain suživota,

koji su mogli upoznati u ratu. Ona to doživljava

više s uenjem nego s razumijevanjem.

Vjerovali smo u bajke koje su nam

namjenski priane

Mi nismo „tijesni“, kako naš narod voli


BROJ 220/XV 23

rei, ali je oigledno da Srbi i Hrvati žele da

nas poue kakvi treba da budemo. Neke od tih

pouka moramo usvojiti da bismo bili razumljivi.

Protubosanske, protubošnjake, protumuslimanske

najezde, slijeva i zdesna, mržnjom

sumnjie ovu našu duhovnu istotu i krvavim

tragom potire sve što smo svojim stopama dotakli

i duhom opredmetili. Jer, mi nismo nikakav

nebeski narod ve zemaljski, ovozemaljski.

Ove zemlje.

Uvijek bijasmo odmjereni, nenametljivi, prijazni,

utivi i obzirni i uvijek je to cijenjeno

kao naša slabost, a ne kao širokogrudost našeg

muslimanskog bia. Cijenjeni smo ne prema

onome što jesmo i nudimo u suživotu s drugim,

ve prema mjeri, svojstvima i moralu cjenitelja.

To, nažalost, nije nikakva utjeha. Zlo ne traži

pohvalu ve napitak suludog zanosa.

Prihvaali smo sve ljepote koje su nam nu-

ene, vjerovali u bajke koje su nam namjenski

priane, praštali zlou i ružnou koje su nam injene,

pružali iste ruke u „daleku budunost“...

Sve je to bila smišljena laž i mukla podvala. Sve

nam se to sada cinino hihoe u okrvavljeno

lice, ne bez manijakalnog zloinakog užitka.

Velike sile i Savjet sigurnosti objektivno su

sauesnici ovog genocida

Zapreavanje vlastite odbrane narodu i podržavanjem

svojevrsnog krstaškog rata protiv nas,

Zapad je uinio zloslutan presedan. Velike sile i

Savjet sigurnosti objektivno su sauesnici ovog

genocida. Time ovo nee biti posljednji evropski

mrak.

Poslije zlodjela nad nama, poslije upeatljivih

doživljaja tih zlodjela, niko na svijetu nije

nevin. Nema ni jedne naše smrti koja nije s

nekim podijeljena. Koliina naše nevine krvi

dostojna je pomjeranja ustaljenih pojmova o

vremenu u kojem se ovaj svijet nalazi.

Neligitimna podjela

Sandžaka 1912.

alji politiki proce- Dsi se odvijaju okupacijom

Sandžaka, kako u

njegovom sjevernom, tako

i u njegovom južnom dijelu.

Okupacija je posebno

pogodila dva najtvra jezgra

Sandžaka, gradove Novi

Pazar, Plav i Gusinje, koji su

bili napadnuti sa više strana

u isto vrijeme 1912. god.

Nakon toga okupatorski

pogrom je pogodio Berane,

Bijelo Polje, Pljevlja, Prijepolje

i druga mjesta Sandžaka.

Srpsko-crnogorski

okupator, uz podršku velike

sile Rusije, koja se svetila

Turskoj na svakom koraku,

udario je na goloruki

bošnjaki narod, koji je

vijekovima njegovao dobre

odnose sa pravoslavcima,

o emu svjedoe poslanice

Šejh Muhameda Užianina i

drugih pisaca koje se i dandanas

citiraju od strane srpskih

publicista humanistike

provenijencije. Došlo je

do nelegitimne podjele Sandžaka,

sve u cilju da se istri-

Dvojica agresora pozvani su da odluuju

o sudbini žrtve

Ono što se dogada u Ženevi - to je prisila.

I trojna podjela Bosne i Hercegovine je komšijska

i meunarodna prisila. To je, konano,

gruba realnost kojoj se moramo što prije priviknuti,

mimo svoje volje i zato s manje emocija

i s više razboritosti. Nain razrješenja bosanskohercegovake

sadašnjosti, uz meunarodno

posredovanje, ostat e upisano u noviju svjetsku

povijest kao najvea politika i vojnika nemoralnost

i nepravda: dvojica agresora pozvani

su da odluuju o sudbini žrtve! Meutim,

to nam nije nikakva utjeha. Politika ne poznaje

termine: moral, pravda, humanost i obzirnost.

Na nama je da ovu krvavu realnost predoimo

novim domaim i evropskim generacijama kao

gorku pouku i istu optužbu. Zloini ne mogu

ostati neobilježeni, zloinci nekažnjeni, jer je to

protivno samoj prirodi i protivno svim svetim

knjigama koje su narode izvele iz barbarstva.

Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo.

Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, porušenim

spomenicima, spaljenim bibliotekama, silovanim

majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo ne-

emo nikada zaboraviti. Ovo zlo prema našem

narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako

ekspresivno da e se njime baviti ova civilizacija

kao zastrašujuim uzrokom ija nauna i

umjetnika obrada može donijeti ovjeanstvu

onoliko iskustvene koristi koliko je nama donijela

štete.

Biti vlastita mjera stvari

Sada moramo više raditi. Biti neumoljivi

prema svojim grješkama i više raditi. I biti vlastita

mjera stvari, u mjeri koja je potrebna za

normalan život. U ovome bolnom trenutku sa-

POLITIKI PROCESI U SANDŽAKU

Okupacija Sandžaka

jebi bošnjako-muslimanski

narod i njihova autohtona

tradicija i kultura.

Neligitimna podjela Sandžaka

je izvršena nakon 15.

oktobra 1912. godine, kada

su Srbija i Crna Gora, suprotno

meunarodnom

pravu, zapaženo proširili

svoje teritotije na raun

Sandžaka. To je bio najve-

i udarac za ovu autonomnu

jedinicu koja je figurilala

više vijekova u okviru

Osmanskog carstva, zahvaljujui

svojim multietnikim

i multikonfesionalnim

injenicama.

Refleksi dogaaja 1912. i

1913. god. i ratna strategija

okupacije Sandžaka od strane

Crne Gore i Srbije bili

su osnov za uništenje Sandžaka,

a vrhunac cinizma

i takve nelegitimnosti primijenila

je i meunarodna

zajednica u novije vrijeme,

prihvativši rezultate montiranog,

kupljenog i nedemokratski

sprovedenog referenduma

u Crnoj Gori.

Nažalost, bilo je takvo stanje

koje govori da su mnogi

tada zaboravili Sandžak, da

je taj referendum bio uperen

iskljuivo protiv Sandžaka,

jer su Srbija i Crna

Gora, ne samo Ustavom iz

1992., ve i ranije Ustavom

SFRJ iz 1974. bile suverene

republike unutar jugoslovenske

zajednice, pa ak

i pokrajine Vojvodina i Kosovo

su imale izvjesan suverenitet.

Taj referendum je

imao istu retoriku i strategiju

kao i dogaaji okupacije

Sandžaka 1912. god. Upravo

zato što se desilo bu-

enje Sandžaka poetkom

90-tih godina prošlog stoljea,

taj plebiscit uz pomo

meunarodne zajednice trebao

je pomoi da mafija u

Crnoj Gori napravi svoju

privatnu državu, a istovremeno

upotrijebi i bošnjake

predstavnike (koji nisu

imali mozga), da potpuno

dotuku ideju povratka Sandžaka.

Zacijelo, Napoleonova

poslovica može ovdje

biti kao neko olakšanje, tj.

da su, navodno, svi generali

poslije bitke pametni!

S uvjerenjem intelektualne

i moralne odgovornosti,

kao predstavnik Bloka

hrane iluzija nemojte histerizirati, nemojte lamentirati

jedni drugima i nemojte jedni drugim

uveavati nesree i nametati krivnje. Ovaj

Sabor nije sazvan da bilo šta opravda, ili poteže

bilo iju odgovorost ili da bilo koga liši odgovornosti.

Ovo nije trenutak svoenja rauna.

Nikakvim optužbama i protuoptužbama neemo

sebi moi pomoi. Možemo samo odmoi.

Ne kažem da to svoenje rauna neemo uiniti

- temeljito i smireno, svestrano i sistematski,

da bismo se oistili od zabluda, gluposti, neefikasnosti

i primitivizma, da bismo bili efikasniji

u mjeri koju namee život. Ako i doe do prestanka

rata, on e se nastaviti na brojne drukije

naine, novim perfidijama, lažima, podvalama

i novim vidovima neprijateljstva. Nažalost,

susjedi se ne biraju i valja biti realan. Mi neemo

posezati za oblicima zla koji nam se nudi i

neemo projicirati zlo nikakvim svoenjem na

ukupnost bilo koje nacije i bilo ije vjere. Naši

susjedi opsjednuti su iskljuivošu i stoga bih

volio da se u njima razvijaju svojstva slinija našima,

nego njihova u nama. Hou rei, ako ne

bi bilo Bošnjaka-Muslimana, Srbi i Hrvati dobili

bi susjede kakve zaslužuju. Ovako, mi smo

tu i nema te sile koja može uništiti naš narod ni

u ratnim, ni u poluratnim, ni u polu-mirnodopskim

uslovima.

Bez obzira kakvo bilo državnopravno ureenje

Bosne i Hercegovine i bez obzira kakva bila

mogunost razgranienja u njenim sadašnjim

granicama, mi Bošnjaci smatramo to rješenje

nametnutim silom i privremenim, dajui nadu

buduim generacijama da e ouvati i razvijati

svijest o tome da je svaka naša podjela protivna

interesima svih naroda Bosne i Hercegovine.

Refleksi dogaaja 1912. i 1913. god. i ratna strategija okupacije Sandžaka od strane Crne Gore i

Srbije bili su osnov za uništenje Sandžaka, a vrhunac cinizma i takve nelegitimnosti primijenila je i

meunarodna zajednica u novije vrijeme, prihvativši rezultate montiranog, kupljenog i nedemokratski

sprovedenog referenduma u Crnoj Gori.

za jedinstveni Sandžak (koji

je djelovao unutar Bloka

za ouvanje zajednice), bio

sam u prilici sa svojim kojegama

da upoznam bošnjaku

i bosansku javnost.

Ovom prilikom iznijet u

jednu injenicu VKBI (Vije-

e kongresa bošnjakih intelektualaca).

Tada su nam

najodgovorniji pojedinci

rekli: „Neka ste nam vala

i vi došli, a bili su i ovi

drugi!“ No coment! Jasno,

za mnoge Bošnjake te 2006.

god., koji nikada nisu shvatili

sudbinu Bošnjaka 1912.

god., bilo je mnogo važnije

kako podržati Miloševi-

evog pulena Mila ukanovia,

nego se brinuti za

nekakav Sandžak i Bošnjake

u njemu, kao da su Sandžak

i Bošnjaci pali s Marsa.

Žalosno je da su bošnjake

institucije u Bosni i njeni

pseudo-mediji podržali kriminalne

junake o kojima je

otvoreno pisao zagrebaki

„Nacional“.

Ali ostavimo tu priu

za druge, ve ovdje želimo

podvui zašto je Bosna

zaboravila svoje muhadže-

PROF. DR. ŠEFKET KRCI

re u Crnoj Gori, koji su

nakon okupacije BiH tražili

slamku spasa na karadakom

primoriju. Zatim

maja mjeseca 1992. ukanovi

je preko 200 muhadžera

posredstvom svoje

policije poslao kao veliku

hediju Karadžiu na klanje.

Podsjeam da zbog tog krvavog

projekta klanja nedužnih

muhadžira niko u

Crnoj Gori nije odgovarao!

Da paradoks bude vei,

ukanovievi mislimani iz

tzv. prorežimskih institucija

dodijelili su medalje i

druga priznanja, nažalost i

sa imenom Rifata Burdžovi-

a, onim policajcima koji su

hapsili muhadžere. Ove informacije

su nedavno procurile

i u javnost u Crnoj

Gori i zato pozivam istraživae

genocida nad Bošnjacima,

obzirom da postoje

znanstveni instituti za ovu

problematiku, kako u Sarajevu

tako i u Novom Pazaru,

da ovim pitanjima posvete

dužnu znanstvenu pažnju.

Nastavit e se...

ANALIZE


24 15. AVGUST 2011.

PITANJA I ODGOVORI

REŠAD-EF. PLOJOVI

PITANJE: Koji je smisao

sadekatu-l-fitra, da li je on

na istom stepenu obaveznosti

kao zekat?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr

je vrsta materijalnog davanja

koje je usko povezano

sa mjesecom Ramazanom,

tanije sa postom, a njegova

svrha jeste išenje posta od

svega onoga što umanjuje

nagradu za njega, što je posljedica

namjernog i nenamjernog

injenja razliitih

manjih grijeha, kako bi se

uzdigao prema Uzvišenom

Allahu ist.

Obaveznost sadekatu-lfitra

temelji se na praksi Poslanika

a.s. kojom se propisuje

ovo davanje, odreujui

nain kako da se ono izvrši.

Abdullah ibn Omer r.a.

kaže: „Poslanik a.s. je naredio

davanje sadekatu-l-fitra

svakom slobodnom muslimanu

i robu, muškarcu i

ženi, velikom i malom...“

Hanefijska pravna škola

davanje sadekatu-l-fitra

smatra vadžibom, obavezom

koja je niža od farza,

ali ije su posljedice neizvršenja

jednake neizvršenju

farza, a to znai da lice koje

je obveznik ovog propisa ne

smije ni u kom sluaju dovesti

u pitanje njegovo izvršenje,

posebno ona osoba koja

posti mjesec Ramazan, jer u

tom sluaju rizikuje da njen

ibadet ne bude primljen.

Obveznik sadekatu-l-fitra

jeste ona osoba kojoj

preko njenih potreba i potreba

njene porodice u danima

Bajrama pretekne onoliko

imetka koliko je dovoljno

da se izmiri sadekatu-lfitr,

a to znai da je mnogo

više obveznika sadekatu-lfitra

nego što je sluaj sa obveznicima

zekata, jer je obveznik

zekata onaj ko posjeduje

imovine više od nisaba,

koji za ovu godinu iznosi

3.090 eura.

U jednoj predaji se spominje

da post lebdi izmeu

osobe i Allaha dž.š., to jest

ne uzdiže se prema Uzvišenom

Allahu, sve dok se ne

da sadekatu-l-fitr.

PITANJE: Živim u inostranstvu

sa svojom porodicom,

a porijeklom sam iz

Sandžaka. Zanima me da li

sam dužan dati sadekatul-fitr

po cijeni koja vrijedi

ovdje ili cijeni koja je utvr-

ZEKAT I SADEKATU-L-FITR

Dajte zekat, oistite imetak

Obveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i potreba njene

porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se izmiri

sadekatu-l-fitr, a to znai da je mnogo više obveznika sadekatu-l-fitra nego što je

sluaj sa obveznicima zekata, jer je obveznik zekata onaj ko posjeduje imovine više

od nisaba, koji za ovu godinu iznosi 3.090 eura.

ena za prostor Sandžaka?

Moja supruga je nemuslimanka,

pa da li sam dužan

dati sadekatu-l-fitr i za nju?

ODGOVOR: Poznato je da

Islamska zajednica ve duže

vrijeme utvruje visinu sadekatu-l-fitra,

koja se razlikuje

od države do države, te

se postavlja pitanje zašto je

to tako?

U odreivanju visine sadekatu-l-fitra

naša ulema i

naša Islamska zajednica se

rukovodi prema jednodnevnoj

ishrani osobe, koja obuhvata

dva obroka, tako da

u zavisnosti od standarda

ljudi i opšteg standarda u

državi zavisi koliki e biti

iznos sadekatu-l-fitra. Stoga

je taj iznos znatno niži kod

nas nego što je sluaj sa prostorom

Evrope, jer su i materijalne

mogunosti muslimana

koji živi na razliitim

mjestima razliite.

Prema tome, musliman

koji je iz Sandžaka, a živi i

radi negdje u inostranstvu,

sa svojom porodicom, gdje

provodi Ramazan i lan je

odreenog džemata, upravljae

se prema visini sadekatu-l-fitra

koja je utvrena

za taj prostor i svoj sadekatu-l-fitr

e uplatiti kod nadležnog

imama koji posjeduje

blok-priznanice Rijaseta

IZ-e u BiH za sadekatu-l-fitr,

a koje se jedine, shodno

dogovoru, mogu nai u bošnjakim

džematima širom

dijaspore. Uplata sadekatu-l-fitra

na bilo koji drugi

nain, ili u bilo kom drugom

iznosu dovodi u pitanje ovaj

ibadet.

Što se tie davanja sadekatu-l-fitra

za suprugu

koja nije muslimanka, shodno

hadisima Poslanika a.s.

koji ovo davanje propisuju

muslimanima, ono nije obavezno.

Meutim, imajui u

vidu da je ona majka tvoje

djece, da živite pod istim

krovom, ne smeta da se i u

njeno ime podijeli sadekatu-l-fitr,

koji e imati vrijednost

obine sadake, koja

je korisna svima, ali istovremeno

se može smatrati

i dovom Allahu dž.š. da je

uputi ispravnoj vjeri, emu

treba težiti svaki muž koji je

u slinoj situaciji.

PITANJE: Da li je dozvoljeno

slanje sadekatu-l-futra

van mjesta svoga boravka?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr

kao i zekat jesu ibadeti

gdje je odreivanje prioritetnog

fonda ili kategorije u

nadležnosti organa Islamske

zajednice, a ne stvar line

želje, hira ili sujete pojedinca.

Shodno tome, nije dozvoljeno

svoj sadekatu-l-fitr

slati van svoga mjesta (regije)

boravka, ukoliko je stav

nadležnog organa drugaiji.

Slanjem svoga sadekatul-fitra

vani i kršenjem odluke

organa Islamske zajednice

osoba dovodi u pitanje

ispravnost ovog davanja,

a ujedno ini grijeh kršei

Božju naredbu o poslušnosti

Allahu dž.š., Njegovom

Poslaniku i svojim

vjerskim voama. Uzvišeni

Allah dž.š. kaže: „O vjernici,

pokoravajte se Allahu,

pokoravajte se Poslaniku i

pokoravajte se predstavnicima

vašim...“ (En-Nisa, 59)

Pokornost predstavnicima

pomenuta u ajetu se, po

mišljenju relevantne uleme,

odnosi na vjerske voe, jer

je nezamislivo da e vjerski

voe svoj narod pozvati u

nešto našta po vjeri nemaju

pravo, za razliku od politikih

predstavnika, koji vrlo

esto na putu ostvarenja linih

ciljeva ne gledaju u to da

li je Allahovo zadovoljstvo

sa onim što ine i emu pozivaju

ili nije.

PITANJE: Koje je zadnje

vrijeme izdvajanja sadekatu-l-fitra,

šta ukoliko izdvojim

sadekatu-l-fitr, a osoba

koja treba da novac preda na

odreeno mjesto zakasni?

ODGOVOR: Zadnji rok

uplate sadekatu-l-fitra jeste

vrijeme obavljanja bajram

namaza, a to znai da se on

može izdvojiti do pred klanjanje

bajram namaza. Kada

nastupi i obavi se bajram

namaz time se završava vrijeme

izdvajanje sadekatu-lfitra.

Ukoliko osoba ne izdvoji

sadekatu-l-fitr u ovom

vremenu, kasnije izdvajanje

nema vrijednost sadekatul-fitra

ve ima status obine

sadake.

Ukoliko se dogodi da

osoba izdvoji sadekatu-l-fitr

u propisanom vremenu, ali

on ne stigne do svog odredišta,

to jest Islamske zajed-

nice, u odreenom roku, a

bude predat kasnije, to nee

uticati na ispravnost sadekatu-l-fitra.

PITANJE: Da li se sadekatu-l-fitr

može dati osobama

koje prose, ili drugim

osobama koje ga sakupljaju?

ODGOVOR: Uzvišeni

Allah je za ispravnost sadekatu-l-fitra

uslovio da bude

namijenjen i predat odreenim

korisnicima, iz ega se

razumije da ukoliko ne bude

ispoštovan taj uslov, propis

nee biti ispravan.

injenica da neko prosi

na ulici ili pred vašom

kuom ga ne ini mogu-

im korisnikom sadekatul-fitra,

jer danas prose i oni

koji imaju i oni koji nemaju.

Prosjaenje je svedeno

na zanimanje ili posao kojeg

organizuju gazde sa ciljem

ostvarivanja zarade.

Što se tie drugih sakupljaa,

koji se pojave u Ramazanu,

koji nude sadekatu-l-fitr

po „nižim cijenama“

u odnosu na Islamsku

zajednicu, u ovom sluaju se

uglavnom radi o lopovluku

kojim oni koji se njime bave

žele pribaviti linu korist,

tako da je za njih znaajan

svaki iznos kojeg prikupe, a

nižim cijenama žele skrenuti

pažnju na sebe i motivisati

neuke da njima daju novac.

Takvih iz godine u godinu

ima sve više i cijene su

im sve niže, ali bez obzira

na cijenu koju nude njihov

lopovluk ne prolazi, jer je

neukih, nesvjesnih i naivnih

muslimana sve manje,

skoro da ih i nema. Možemo

rei da se tim putem direktno

udara na ustanove

od vitalnog znaaja za muslimane,

kao što su Medresa

i Fakultet. Na taj nain se

razbija institucionalno djelovanje

muslimana, što vodi

njihovom slabljenju i konanom

nestanku, iz ega

se jasno razumije da osoba

koja na bilo koji nain pomaže

takvo djelovanje ruši

svoju vjeru i pomaže onima

koji rade na rušenju Islamske

zajednice, a vrijeme u

kojem živimo je pokazalo i

institucionalno i poimenino

ko su oni.

Novac koji je dat takvima,

na ime sadekatu-l-fitra,

nije sadekatu-l-fitr, a umjesto

nagrade za njegovo izvr-

šenje osoba e imati kaznu,

jer umjesto uzdizanja svoje

vjere, što je smisao sadekatu-l-fitra,

ona pomaže rušenje

vjere i gušenje institucija

koje su uvari vjere na našim

prostorima.

Imam Er-Rebi u svom

„Musnedu“ prenosi da je

Poslanik a.s. tri puta rekao:

„Nema namaza onaj ko ne

dijeli zekat! A onaj ko ga

da tamo gdje ne treba, isti

je kao onaj koji ga nije dao.“

PITANJE: Da li postoji

starosna dob za davanje sadekatu-l-fitra,

daje li se na

neroeno dijete?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr

je obaveza dati na sve

osobe koje su pripadnici

islama, bez obzira na njihovu

dob, dakle, bilo da se

radi o djetetu ili punoljetnoj

osobi, s tim što punoljetni

koji ima svoj izvor prihoda

daje za sebe, a za maloljetno

dijete koje izdržava njegov

roditelj ili staratelj daje on.

Dijete koje još nije roeno,

ije se roenje oekuje,

ne spada u red onih na koje

je obavezno platiti sadekatu-l-fitr,

ali se to, ukoliko

neko želi, može uiniti, a

davanje e imati status sadake,

koja u svakom sluaju

donosi samo korist, nikako

štetu.

PITANJE: Šta e uiniti

osoba koja nije mogla postiti,

zbog starosti ili iznemoglosti?

ODGOVOR: Osoba koja

nije bila u mogunosti postiti

zbog starosti ili iznemoglosti,

a ne oekuje da se

njeno stanje poboljša, kako

bi propuštene dane nadoknadila,

dužna je za svaki

dan propuštenog posta izdvojiti

fidju, to jest novani

iznos u visini sadekatu-l-fitra,

koji e uplatiti kod nadležnog

imama.

Vaša pisma šaljite na:

Islamska zajednica u Srbiji

(Vjersko-prosvjetna služba)

Gradska 1, 36300 Novi Pazar

e-mail: vps@verat.net


BROJ 220/XV 25

Kur'anska koncepcija posta

Post je sredstvo i metoda koja pomaže ovjeku da savlada samog sebe i sve zle sile

koje se nalaze u materijalnom dijelu duše ovjeka. Post usklauje volju i razum, htijenje

i znanje. Dakle, post jaa i oživljava ono ljudsko u ovjeku, njegovu volju, daje

mu smjernice i postiže znaajan efekat koji se zove dobro i samo dobro.

Post svakako zauzima

jedno od vodeih

mjesta (zajedno sa

svim drugim ibadetima)

u koncepciji i formiranju

linosti ovjeka. Post ima

dominantnu ulogu u oplemenjivanju,

razumijevanju

ovjeka, kao i humaniziranju

ljudske duše.

Da bi nam stvari bile

jasne moramo napomenuti

da je ovjek dualistiko

bie i u njemu su stalni sukobi

izmeu destruktivnih

snaga, s jedne strane,

i s druge strane pozitivnih

stvaralakih snaga.

U ovom kontekstu

uveni francuski filozof

Berkson daje kvalifikaciju

ovih sukoba pa

kaže: „Cjelokupni ljudski

život predstavlja sukob i

sudar dvaju suprotnih kretanja:

duha koji se penje

najviše ka svome izvoru

Bogu i materije koja pada

naniže i vue ovjeka, isto

tako, svom izvoru ka životinji.“

Taj duhovni dio je jedina

snaga ko ja u sebi posjeduje

polet, vitalnost i

mo da se u startu sukobi

sa svakim vidom materije,

pokušavajui tako prokriti

put i osjetiti ljepotu

duhovnog zadovoljstva i

savršenstva, oslanjajui se

pritom na materiju.

Ako se ovjek bude

gledao i posmatrao kao

bie koje egzistira na materiji

u svim sferama života,

onda njegov život

postaje apsurdan i besmislen.

Zato ga mnoge filozofije

tako i posmatraju i

tako vide.

Ku`ran je u startu protiv

takvog tumaenja i

takve predstave o ovjeku.

Kur`an je jasan kada kaže:

„Tako mi vremena, zaista

je ovjek na gubitku.“

(Asr, 1-2) To su oni nesretni,

izgubljeni u materiji

ovog svijeta i bezumlja.

Kur`an ipak ne ostavlja

ovjek u orsokaku, on

pokušava da mu pomogne

i da mu da osnovne

instrukcije kako da izae

iz situacije i eventualno

se spasi, jer kad Kur`an

kaže: „Tako mi vreme-

na, zaista su ljudi na gubitku...“,

dodaje pa kaže:

„Osim onih koji vjeruju i

rade dobra djela.“

Ako bismo ovaj prvi

ajet posmatrali kroz dimenziju

materijalnog poimanja

svijeta i odnosa ovjeka

prema svijetu, eksplicitno

je da je ovjek

stvarno na velikom gubitku,

jer je u stalnom bolu,

tugi, sukobu, proturjenosti.

Evidentno je da ova

druga snaga, tj. duhovna,

ima svoje moralno-etike

vrijednosti koje ovjeku

daju pravu dimenziju, koja

razbistrava sve tame i nedoumice

koje se javljaju u

ovjeku, a produkt su materije.

Duhovna komponenta

daje ovjeku snagu

da izdrži pod svim udarima

i iskušenjima, ona mu

osmišljava život, ona mu

daje smisao i ukazuje mu

na to da svaki ovjek ima

svoju misiju koju treba da

obavi na Zemlji.

Kur`an ga opisuje kao

namjesnika i zastupnika

na Zemlji, ija je uloga

da gradi, izgrauje i ini

dobro. Misija ovjeka na

Zemlji nije nimalo laka, o

emu svakako Kur`an govori,

ukazujui da tu misiju

nisu prihvatili ni Zemlja,

ni nebesa, ni planine,

nego su je odbile, a prihvatio

je ovjek i u svemu

tome pokazao svoje neznanje

inei sebi nasilje.

Svakako, da bi se ovjek

odupro materiji mora

biti duhovno jak, a da bi

postigao duhovnu jainu

treba postiti i koristiti preporuke

Uzvišenog Stvoritelja

i na taj nain suprotstaviti

se arima materije.

Da smo jasni, islam

se ne trudi da od ovjeka

napravi meleka, ve da

održi niske strasti ovjeka

u granicama njihovih

bioloških i fizioloških

funkcija.

Kako vidimo iz

kur`anskih ajeta koja govore

o postu, post je uvijek

odigrao znaajnu

ulogu u suzbijanju mranih

sila materije dajui duhovnoj

komponenti njeno

mjesto i ulogu koja joj pripada.

Evo kur`anskog ajeta

koji govori o postu: „O

vjernici, propisan vam je

post kao što je bio propisan

onima koji su bili

prije vas, da biste se ouvali

grijeha i to izvjestan

broj dana. A ko od vas

bude bolestan ili na putu,

poslije e napostiti propuštene

dane. A oni koji

teško podnose post dat e

otkup, nahranivši jednog

siromaha. A ko da više, za

njega je bolje. Da znate,

bolje vam je da postite.“

(El-Bekare,183-184)

Kur`an, kao što vidimo,

daje do znanja ovjeku

da je post jedno od efikasnih

sredstava da se pobijede

životinjski nagoni

u ovjeku, da se pobijedi

razuzdanost i svakako dominacija

strasti i zla materije.

PROF. DR. MEHMED MEŠI

TEFSIR

Post je, dakle, sredstvo

i metoda koja pomaže

ovjeku da savlada

samog sebe i sve zle sile

koje se nalaze u materijalnom

dijelu duše ovjeka.

Post usklauje volju i

razum, htijenje i znanje.

Dakle, post jaa i oživljava

ono ljudsko u ovjeku,

njegovu volju, daje mu

smjernice i postiže zna-

ajan efekat koji se zove

dobro i samo dobro. Post

je, dakle, institucija koja

vodi ostvarivanju moralnih

ljudskih vrijednosti

koje predstavljaju ovjeka

kao bie koje ima ulogu

da širi i ini dobro, a ne da

se davi u razvratu životinjskih

strasti koje e ga

odvesti do najnižih nizina.

Kada pišemo o ovim

stvarima moramo se prisjetiti

izreke Poslanika

a.s.: „Es-savmu džunnetun

(Post vas uva).“ Ako pogledamo

u dublje znaenje

ovog hadisa onda e nam

biti jasno da se iz njega

može zakljuiti da post

uva našu dušu, naše tijelo,

naš razum.

Svakako da post ima

svoju socijalnu poruku,

jer se ovjek postei odri-

e jela, osjea glad, da bi

na taj nain bolje razumio

gladne.

Glavna poruka posta

jeste: ovjee, naui se da

dominiraš sobom i da robuješ

samo jednom Gospodaru,

a ne materiji.

U ovakvoj atmosferi

post se pretvara u jaku

unutarnju snagu koja ovjeka

usmjerava u pozitivnom

pravcu injenja

dobrih djela, potpomaganja

drugih, a injenja loših

djela svodi skoro na nulu.

I na kraju, poruka je

hadis Muhammeda a.s.

koji kaže: „Ko se odrie

jela i pia, tobože u ime

posta, a laže, krivo se kune,

izgovara hrave rijei i ne

usteže se od grijeha - taj ne

posti; on samo gladuje.“

Molim Uzvišenog

Gospodara da nam ukabuli

post i uini nas od onih

iji e post zraiti i obasjavati

naša djela. Amin.


26 15. AVGUST 2011.

ISLAMSKE TEME

O Ramazanu

Ramazan e svjedoiti protiv tebe na Sudnjem danu. udno je da neki ljudi ine više grijeha tokom

Ramazana nego van njega. Duše takvih ljudi u sebi nose više zla od samih šejtana. Allahov Poslanik

s.a.v s. kaže: „Kada doe mjesec Ramazan, poziva pozove: 'O vi koji želite dobro pristupite, a vi koji

želite zlo omanjite. Allah ima one koje oslobaa od Vatre u Ramazanu.' I tako svaku no.“

AMR HALID

Ramazan je propisan

druge godine po

Hidžri. Poslanik s.a.v s. je

postio devet ramazana. Ramazan

je propisan iste godine

kada je propisana i

borba na Allahovom putu.

Naredba o postu je objavljena

u mjesecu Ša'banu, a o

džihadu u mjesecu Ramazanu,

prije bitke na Bedru,

znai, nakon mjesec dana.

Kakva je veza izme-

u posta i džihada, pa da

budu propisani iste godine

u približno vrijeme? Veza

je veoma vrsta, jer je post

zapravo džihad sa samim

sobom. Kada pobijediš u

borbi sa samim sobom,

spreman si boriti se sa neprijateljem.

Nije sluajnost

što su najvea osvajanja i

najvelianstvenije pobjede

bile u mjesecu Rama zanu:

Bitka na Bedru, Osvajanje

Mekke, Bitka na Kadisiji,

Bitka Ajnu Džalut, Osvajanje

Andaluzije, Bitka na

ostrvu Rodos, Bitka Nehaved

6. oktobra 1973. godine.

Sve ove bitke su se odigrale

u mjesecu Ramazanu.

Zbog veliine snage koju

borba sa samim sobom daje

ovjeku u borbi protiv neprijatelja,

stanje muslimana

se može promijeniti samo

sa trudom postaa. Kada

budeš želio da islam trijumfuje

i povrati svoje dostojanstvo,

ti se potrudi

postiti istinskim i potpunim

postom. Ove godine

emo postiti istinskim postom,

jer jedino na takav

nain možemo promijeniti

stanje muslimana.

Da li je post propisan

odjednom? Ne, ve je propisan

u dvije etape. Prva

etapa je dobrovoljna. Kada

je Poslanik s.a.v.s. uinio

Hidžru, u Medini su Jevreji

postili Ašuru, pa je Poslanik

s.a.v s. rekao: „Nama

je prei Musa nego Jevrejima."

Oporuio je da se ovaj

dan posti, ali nije bila obaveza.

Nakon odreenog

perioda, post je prerastao u

obavezu.

Post kao stroga obaveza

je prošao kroz dvije etape.

Prva etapa je bila veoma

teška, dok je u drugom dijelu

olakšano. U poetku je

bilo propisano ako bi ovjek

zaspao poslije akša-

ma ili klanjao jaciju, ne bi

mogao jesti sve do narednog

dana po akšamu. Ako

bi nekim sluajem zaspao,

a nije se iftario, ne bi se

mogao iftariti sve do akšama

narednog dana. ovjek,

ako bi zaspao po akšamu,

nije mogao imati odnos sa

suprugom i jesti hranu sve

do akšama nare dnog dana.

To je uzrokovalo nekoliko

dogaaja. Omer je jednom

došao kod svoje supruge

nakon akšama i zatekao je

kako spava. On je pozvao

u postelju, ali je ona rekla

da je zaspala i da joj je sada

odnos sa mužem haram.

Ali on je tvrdio da nije

zaspala. Sutra dan je otišao

Allahovom Poslaniku s.a.v

s. i upitao ga: „Poslanie,

imam li ja ikakva opravdanja

kod Allaha?“

Drugi sluaj se odnosi

na ovjeka koji je došao sa

njive umo ran i gladan, pa je

rekao ženi da mu pripremi

iftar. Ona je otišla, ali kada

se vratila, zatekla je muža

kako spava. On je nastavio

postiti naredni dan, ali se

onesvijestio. Nakon toga je

objavljen ajet: „Dozvoljava

vam se da se u njima dok

traje post sastajete sa svojim

ženama; one su odjea vaša,

a vi ste njihova odjea. Allah

zna da vam je bilo taško, pa

je prihvatio pokajanje vaše i

oprostio vam. Zato se sada

sastajte sa njima u želji da

dobijete ono što vam je Allah

ve odredio. Jedite i pijte

sve dok ne budete mogli razlikovati

bijelu nit od crne

niti zore; od tada postite sve

JAANJE IMANA POSTOM

do noi. Sa ženama ne smi- Ramazan kao šefa'adžija

jete imati snošaja dok ste u

i'tikafu u džamijama. To su Ramazan i njegovo zau-

Allahove granice, i ne priblizimanje... Dokaz Allahove

žujte im se! Eto tako Allah ljubavi prema Svojim ro-

objašnjava ljudima propise bovima... Kako e se post

Svoje da bi se onoga što im zauzimati za nas? Kako e

je zabranjeno klonili.“ nas oistiti od malih i ve-

Zbog ega je post na po- likih grijeha? Allahov Po-

etku bio veoma težak, pa slanik s.a.v.s. je rekao: „Pet

poslije je stiglo olakšanje? dnevnih namaza, džuma do

Kako bi osjetili Allahovu džume, Ramazan do Rama-

milost prema nama. Nama zana, brišu hrave postup-

je upuena poruka: „Pogleke.“dajte Moju milost prema Iz ovoga hadisa vidimo

vama. Bilo vam je nareeno da su za neke grijehe do-

da klanjate 50 namaza, pa je voljni samo dnevni nama-

skraeno na pet namaza!“ zi. Za neke malo teže je

Zamisli da ovjek uveer, u potrebna džuma, dok je za

8 sati, klanja neki farz koji one teže potreban Rama-

je, naprimjer, 44. po redu! zan.

Uzvišeni nam Allah želi ka- Allahov Poslanik s.a.v:s.

zati da je Njegova milost bi, kada bi došao mjesec

prema nama široka i velika. Ša'ban, govorio: „Allahu,

daj nam blagoslov u Ša'banu

i daj da doekamo Rama-

Mudrost posta zan!" Allahov Poslanik s.a.v

s. nikada nije molio Alla-

Da li nam je post propiha da mu produži život,

san kako bi gladovali i žed- ve je govorio: „Volio bih

njeli? Šta se mora ostvariti da budem ubijen" ili: „Šta ja

tokom posta?

imam sa dunjalukom?“ Ali

Ajet je u ovome jasan i je molio Allaha da mu pro-

nedvosmislen:

duži život kako bi doekao

„O vjernici! Propisuje Ramazan. On bi ovo govo-

vam se post, kao što je propirio, iako su mu svi grijesi

san onima prije vas, da biste bili oprošteni i obean mu

se grijeha klonili.“

najvei stepeni u Dženne-

Ako si postio, bit eš tu. Ovo je vrijednost Ra-

bogobojazan. Ako si izišao mazana.

iz Ramazana, a nisi postao

bogobojazan, nisi postio

istinskim postom. Bogobo- Zauzimanje Ramazana

jaznost je da iniš ono što ti

je Allah naredio i da ostav- Šta znai to da e se Raljaš

ono što ti je zabranio. mazan i Kur'an zauzimati

za vjernike na Sudnjem

danu? Pogledaj ovaj hadis:

„Kur'an i post e se zauzi-

mati za ovjeka na Sudnjem

danu. Post e rei: 'Gospodaru,

ja sam mu zabranio

hranu i ostale pro htjeve, pa

mi dopusti da se zauzmem

za njega.' Kur'an e rei:

'Ja sam ga odvratio od nonog

spavanja, pa me uini

njegovim zago vornikom' i

Allah e im to dopustiti.“

Kada te grijesi budu opteretili

doi e post i Kur'an

i za tebe se zauzimati, pa

e im Allah dozvoliti zauzimanje.

Zamisli, farzovi

koje ti je Allah naredio se

zauzimaju za tebe!

Kako to da se grijesi

dogaaju i pored toga

što su šejtani povezani

Allahov Poslanik s.a.v.s.

u hadisu kojeg prenose Buhari

i Muslim, kaže: „Kada

nastupi mjesec Ramazan

otvore se vrata Dženneta,

zatvore se vrata Džehennema

i uvežu se i bace u okove

šejtani.“

Da li je ovo otvaranje

džennetskih i zatvaranje

džehennem skih vrata samo

metafora ili se to stvarno

dogaa? Uenjaci kažu da

se vrata Dženneta otvaraju,

vrata Džehennema zatvaraju

i da se šejtani stvarno

bacaju u okove. Pogledajte

Allahove ljubavi prema

nama! Kako se onda i pored

vezivanja šejtana dešavaju

grijesi? Postoji loša duša.

Tvoja duša i tvoja strast su

ti koji te navode na grijeh

tada, a ne šejtan, jer je šejtan

baen u okove.

Ramazan e svjedoiti

protiv tebe na Sudnjem

danu. udno je da neki ljudi

ine više grijeha tokom Ramazana

nego vani. Duše takvih

ljudi u sebi nose više

zla od samih šejtana. Allahov

Poslanik s.a.v s. kaže:

„Kada doe mjesec Ramazan,

poziva pozove: 'O vi

koji želite dobro pristupite,

a vi koji želite zlo omanjite.

Allah ima one koje osloba-

a od Vatre u Ramazanu.' I

tako svaku no.“

Zbog ega ne bismo postili

sve dok ne budemo

osloboeni vatre. Allahov

Poslanik s.a.v.s. je rekao:

„Postau se, pri iftaru, dova

ne odbija."


BROJ 220/XV 27

Tvoja dova u trenutku

iftara je sigurno primljena.

Allahov Poslanik s.a.v.s.

je rekao: „Neka je ponižen

onaj koji doeka Ramazan,

a ne budu mu oprošteni grijesi.“

Onaj ko proživi Ramazan,

a ne budu mu oprošteni

grijesi, zaslužuje da bude

licem položen u zemlju. U

hadisi-kudsiju stoji: „Svako

djelo sina Ademovog pripada

njemu, osim posta. Post

je Moj i Ja za njega nagraujem.

Kada neko od vas bude

postio neka ne govori ružne

rijei, neka ne vie i bezumno

se ponaša. Ako ga neko

bude opsovao, neka kaže: Ja

postim, ja postim!“

Allahov Poslanik s.a.v.s.

je rekao: „Tako mi Onoga u

ijoj je ruci Muhammedova

duša, zadah iz postaevih

usta je kod Allaha dž.š. bolji

od mirisa miska.“

„Posta ima dvije radosti:

kada se iftari raduje se

iftaru kada se sretne sa svojim

Gospodarom radovat e

se svom postu.“

Bogobojaznost u

mjesecu Ramazanu

Da li moraš svakodnevno

biti na najveem stupnju

bogobo jaznosti? Naravno

da to ne možeš posti-

i. Ali bogobojaznost mora

preovladati u tvome životu.

Svaku veer Ramazana,

prije nego kreneš u postelju,

moraš sebe zapitati: Šta

sam ja danas uradio? Ako

si u 60% djela bio bogobojazan

onda je to dobro,

ako si u 80% njih bio bogobojazan

onda je bogobojaznost

ovladala tvojim životom.

Neka ti je mubarek,

tebi su oprošteni grijesi i ti

si spašen od Džehennema.

Mi postimo zato što

nam post pomaže u bogobojaznosti.

I ako bi istinski

postili, onda bi bili bogobojazni.

Žena koja nakon

Ramazana ostavi svoju mahramu

treba plakati nad

svojim stanjem. Šta je tek

sa onom koja je uope ne

stavlja?

Oni koji ponu u Ramazanu

klanjati namaze u

džamiji i nakon Ramazana

to nastave, ostvarili su

cilj koji Ramazan od njih

traži. Isto tako, one žene

koje su poele uiti Kur'an

u toku Ramazana i sa tom

praksom nastavile kasnije

i one su ostvarile cilj Ramazana:

da biste bili bogobojazni...

Rije leallekum,

upotrijebljena u Allahovim

rijeima, oznaava sigurnost,

iako u obinom govoru

znai možda. Allah ti

poruuje: ako budeš istinski

postio, bit eš bogobojazan.

Ja govorim sa uvjere-

njem, Allah je svjedok toga,

da sam vidio veliki broj

ljudi koji su iz Ramazana

izišli kao bogobojazni, iako

se mislilo da je to nemogu-

e. Ti mladii i te djevojke

su izišli iz Ramaza na bolji

nego što su ušli u Ramazan

i oni su postigli pravi

cilj posta.

Šta u postu donosi

bogobojaznost

Post jaa našu unutarnjost,

a slabi sve drugo.

Post znai uste zanje od

hrane, pia i tjelesnih prohtjeva

od zore do akšama.

U takvom stanju dominacija

tijela nad dušom slabi.

Sva Allahova stvorenja su

stvorena od jedne materije.

Meleki su stvoreni od

svje tlosti, džinni od vatre...

Samo je ovjek stvoren od

dva elementa: tijela i duše.

Tijelo je poput vanjske

opne u ijoj unutarnjosti se

nalazi duša. Oba ova dijela

dolaze iz razliitih izvora:

izvor tijela je prašina i

zemlja, dok je izvor duše

udahnue sa nebesa.

Polovina ovjeka je sa

Zemlje, a druga polovina sa

nebesa. Unutar tebe se nalaze

ove suprotnosti. Duša

je zarobljena u tijelu i ne

može se iz njega osloboditi,

osim kada joj to tijelo

omogui. Svaki od ovih ovjekovih

dijelova ima sebi

odgovarajuu hranu. Hrana

za tijelo raste na Zemlji, jer

je i tijelo stvoreno od zemlje;

dok hrana duše dolazi

sa nebesa, jer je i duša sa

nebesa. Hrana tijela je jelo,

pie i strasti, dok je hrana

duše Kur'an, namaz, sjeanje

na Allaha i sadaka.

Kao što tijelo osjea potrebu

za hranom, tako i

duša osjea potrebu za bogobojaznošu.

Da bi ovjekov

život bio ispravan

nužno je uspostaviti ravnotežu

izmeu tijela i duše.

Post dolazi i zaustavlja

hranu predvienu za tijelo

nudei duši njenu hranu.

Tako duša jaa, a sa njom i

bogobojaznost.

Prvi rezultat posta je

oslobaanje duše okova

tijela. Seksualni poriv je,

po rijeima psihologa, najsnažniji

poriv i glavni pokreta

veine ovjekovih

postupaka. Post zaustavlja

i ovo. Post regulira hranu,

pie i strasti i tako jaa bogobojaznost.

Post pomaže

ovjeku u borbi sa samim

sobom, jaa društvene veze

meu ljudima i bliži dobre.

Dakle, mudrost i cilj posta

je bogobojaznost!

No vrjednija od 84

godine

Šta je Allahov Poslanik

s.a.v s. kazao o ovoj noi

i kako je opi sao? A mi...?

Kako se mi za nju pripremamo?

Kada je oekujemo?

Selman El-Farisi prenosi:

„Allahov Poslanik s.a.v

s. nam je jednom držao

predavanje, pa je rekao: 'O

ljudi, došao vam je veliki i

mubarek mjesec. Mjesec u

kojem je Kaderska no koja

je vrjednija od hiljadu mjeseci.'“

Zamisli, no vrjednija

od 84 pune godine! Ako

budeš Allahu ibadet inio u

noi kaderskoj, raunat e

ti se da si ibadet inio punih

84 godine uzastopno. Ako

budeš klanjao dva rekata

namaza u ovoj noi, kao da

si klanjao 84 godine. Ako

udijeliš sadaku, kao da si

je udjeljivao 84 godine. Zamisli

koliko e otežati vaga

tvojih dobrih djela nakon

ove noi provedene u ibadetu!

Ovdje ne treba misliti

da je dovoljno samo otii

u džamiju 27. noi mjeseca

Ramazana. U pitanju je

mnogo više, u pitanju je

trud i zalaganje da se pronae

ova no.

„O ljudi, došao vam je

veliki i mubarek mjesec.

Mjesec u kojem je Kaderska

no koja je vrjednija od hiljadu

mjeseci. Allah je post

u njegovim danima uinio

obavezom, a klanjanje nonog

namaza dobrovoljnim

ibadetom. Ko se Allahu u

ovom mjesecu pri bliži dobrim

djelom, kao da je uinio

farz van njega...“ Ko

bude klanjao dva rekata nafile

kao da je klanjao neki

farz, a ko bude udijelio sadaku

kao da je udijelio obavezni

zekat.

Ovo slijedi onome ko

obavi nafilu. Šta je sa onim

ko obavi kakav farz? Onaj

ko u Ramazanu obavi farz

kao da je obavio 70 farzova

van Ramazana. Ako

budeš u Ramazanu klanjao

podne, rau nat e se kao 70

farzova, svaki pomnožen sa

deset sevaba i imamo 700

sevaba. Ako budeš klanjao

namaz u džematu, imat eš

18.900 dobrih djela, a u

obinim danima to je 27 sevaba.

Zamisli koliko samo

pet dnevnih namaza donosi

dobrih djela!

U hadisu stoji: „Ramazan

je mjesec strpljivosti,

a nagrada za strpljivost je

Džennet. To je mjesec smiraja

i mjesec u kojem se poveava

nafaka vjernicima.

Ko pripremi iftar postau,

to e mu biti oprost grijeha,

osloboenje od vatre i imat

e nagrade koliko i onaj

što je postio, a da se njemu

nee oduzeti ništa od njego-

ve nagrade.“ Ashabi rekoše:

„Allahov Poslanie, nema

svako od nas nešto ime e

pripremiti iftar postau.“

Poslanik s.a.v.s. odgovori:

„Allah e nagraditi onoga ko

postau pruži hurmu, ašu

vode ili mlijeka.“

Šta ti slijedi ako pružiš

iftar postau? Oprost grijeha!

Osloba anje od vatre! I

dobit eš nagradu kao i posta,

s tim da se njemu nee

nimalo umanjiti od njegove

nagrade.

Ovo je mjesec iji je

poetak milost, sredina

oprost grijeha, a kraj izbavljenje

od vatre. Ovakav redoslijed

je zbog toga što mi

u Ramazan ulazimo sa grijesima.

Da bi ti Allah oprostio

grijehe treba prvo da ti

ukaže milost. Kada ti ukaže

milost, On ti oprosti grijehe;

a kada ti oprosti grijehe,

On te izbavi iz vatre. uvaj

se da te ne mine magfiret

u deset srednjih dana ili da

ne stekneš osloboenje od

vatre, jer si zanemario prve

dvije treine Ramazana.

U drugom hadisu,

Allahov Poslanik s.a.v s.

kaže: „Došao vam je mjesec

Ramazan, mjesec bereketa.

Allah vas u ovom mjesecu

pokriva, na vas spušta

milost i smanjuje vaše grijehe

i uslišava dove. Gleda u

vaše nadmetanje u injenju

dobra i ponosi se vama pred

Svojim melekima. Pa pokažite

pred Allahom da inite

dobro. Nesretnik je onaj ko

bude uskraen od Allaha.“

Proživi ovaj mjesec radi

Alaha kako bi bio oslobo-

en vatre i pogledaj sljedei

Poslanikov s.a.v.s.

hadis: „U Džennetu imaju

vrata koja se zovu Rejjan.

Na njih e ui postai na

Sudnjem danu i više niko

osim njih. Rei e se: 'Gdje

su postai?' Oni e ustati i

na njih niko drugi nee ui.

Kada uu, ona e se zatvoriti

i niko više na njih nee

ui.“

Allahov Poslanik s.a.v s.

je rekao u Džennetu, nije

rekao džennetima. Da je

rekao ovako, to bi zna-

ilo da su ova vrata van

Dženneta. Ali, ova vrata su

u Džennetu i to je posebna

nagrada. Tada e se pozvati

dženetlije koji su istinski

postili. Svi dženetlije su

postai, ali se post razlikuje

od ovjeka do ovjeka.

Želiš li ui na vrata Er-

Rejjan? Nema problema,

zato je tu Ramazan. Ako si

sposoban postiti istinskim

postom, sa svim onim što

on zahtjeva, bit eš od onih

koji e ui na ova vrata. Zamisli

svoga dostojanstva i

ponosa kada uješ poziv:

„Gdje su postai“, a ti podigneš

ruku!

Ima i nešto ljepše? Zbog

ega su ova vrata nazva-

na imenom Er-Rejjan -

že? Zar nisi iz Poslanikove

s.a.v.s. ruke popio gutljaj

nakon kojeg nikada neeš

ožednjeti? Šta se krije iza

ovih vrata u Džennetu? Er-

Rejjan e ti dati sve ono

od ega si se tokom posta

odrekao. Bit eš pozvan

dobiti džennetski dvorac,

uživati u nje govim blagodatima

kakvim nema premca.

Plemeniti ajet kaže: „U

njemu e imati sve što požele.“

U hadisu kojeg bilježi

Taberani stoji: „Džennet se

iz godine u godinu uljepšava

za Ramazan.“

Dok ti postiš, Džennet

se uljepšava i priprema da

te prihvati. U nastavku hadisa

stoji: „Kada doe Ramazan,

Džennet kaže: 'Allahu

moj, odredi mi u ovom

mjesecu od Tvojih robova

moje stanovnike.' A hurije

govore: 'Allahu naš, daj nam

u ovom mjesecu od Tvojih

robova muževe.'“

Allahov Poslanik s.a.v.s.

je rekao: „Ko u ovom mjesecu

sauva sebe, pa ne bude

pio alkohol, ne bude na vjernika

iznio potvoru i u njemu

ne uini grijeh, Allah e ga

svake veeri oženiti jednom

od hurija i izgraditi mu dvorac

u Džennetu od zlata,

srebra i dragog kamenja.

Kada bi se svi ljudi okupili

u njemu, ne bi bili ništa vei

od kozjeg konopca na dunjaluku.“

Zar neeš postiti Ramazan?

Poslušaj Poslanikove

s.a v.s. rijei: „Ko isposti

Ramazan, vjerujui da je to

obaveza i nadajui se nagradi

za to, oprostit e mu se

prijašnji grijesi.“

Allahov Poslanik s.a.v.s.

je rekao: „Ko klanja u Ramazanu

(nafile), vjerujui

da je to obaveza i nadajui

se nagradi za to, oprostit e

mu se prijašnji grijesi.“

Vjerujui, znai, radi

Allahovog zadovoljstva.

Isto tako, ovjek se svakodnevno

mora sjeati i razmišljati

o nagradi koja mu

slijedi. Postio si 30 dana.

Allah ti je oprostio grijehe

koje si ranije inio. Drugi

hadis je došao kao olakšanje

vjernicima, jer nije kazano

ko klanja svaku no

teravije vjerujui i nadaju-

i se nagradi. Zatim dolazi

i drugo olakšanje: „Ko provede

Lejletu-l-Kadr u iskrenoj

vjernosti, raunajui na

sticanje njenih blagodati,

oprostit e mu se prijašnji

grijesi.“

Poglavlje iz knjige:

Spoznaj sebe i kosmos -

spoznat eš Stvoritelja,

Autor: Amr Halid,

Izdava: El-Kelimeh,

Novi Pazar, 2007. god.


28 15. AVGUST 2011.

ISLAMSKE TEME

MJESEC POSTA VRJEDNIJI OD HILJADU DRUGIH MJESECI

Blagodati mjeseca Ramazana

U ovom mjesecu Allah Uzvišeni je post uinio farzom (obavezom) za svakog muslimana. Njegova blagodat i

suštinska vrijednost posta kao ibadeta i jedan od glavnih ciljeva jeste bogobojaznost. Allah tebareke ve te’ala

nas je zadužio postom kada je objavio: „O vjernici, propisuje vam se post kao što je bio propisan i onima prije

vas da biste bili bogobojazni.“ (Bekara, 183)

GRUPA DAIJA

vala Allahu Gospodaru

Hsvjetova, neka je salavat i

selam na Poslanika sallalahu alejhi

ve sellem.

Velika veina ljudi je mnogo

puta bila podvrgnuta glau. Ramazanski

post jeste izdržljivost i

sabur usljed gladi koja traje i do 15

sati. Dakle, on je jedan od lijekova

nesreama ovjeanstva koje nestrpljivost

i neizdržljivost još više poveavaju.

U Ramazanu svaiji ego, od najbogatijih

do najsiromašnijih, shvata

da sam nije vlasnik, ve rob;

shvata da nije slobodan, ve pod-

injen. Da mu se ne zapovijedi

najprostiji i najlakši posao ne bi

mogao uraditi, pošto ni vodu ne

smije piti, njegova umišljena vlast

se lomi, pokornost prihvata; biva

zahvalan, što mu je istinska dužnost.

Doe ovaj mjesec kao smiraj

za dušu, radost za srce, odmor za

razum, rješenje za brige i kao utjeha

onome ko se uprljao grijesima,

jer je on putokaz svakome ko želi

pokornost i zabrana onome ko

želi zlo i nered. Ramazan je mjesec

posta koji iziskuje istinsku pažnju

i kojeg pripadnik islama ne bi

dao za hiljade drugih mjeseci. Vrijednost

toga posta ne može osjetiti

svako. Neupueni u vjeru doživljavaju

ga kao teret koji ne mogu

izvršiti. Meutim, Allah Uzvišeni

nije ništa propisao u Svojoj

vjeri kao obavezu, a da se u tome

ne krije duboki smisao, ljepota i

dobro ovoga i drugog svijeta. Uistinu

je Allah Uzvišeni podario

ummetu Muhammeda s.a.v.s. neizmjerne

blagodati, a jedna u nizu

tih blagodati jeste mubarek mjesec

Ramazan, mjesec u kojem se

mnoga djela udvostruuju, mjesec

u kome Allah Uzvišeni briše

grijehe robova Svojih, i onaj ko u

njemu izvrši nafilu kao da je izvršio

sedamdeset farzova u drugom

mjesecu. To je mjesec sabura, a za

sabur je nagrada Džennet. Njegova

prva treina je milost, druga oprost

i zadnja oslobaanje od vatre.

Stalnim postom mjeseca Ramazana

podstie se ibadetska samokontrola

i osjeaj blizine Allaha

Uzvišenog i Njegovog konstantnog

praenja, što ini ovjeka odgovornim

da kontroliše svoje postupke

i bude koristan lan svoje

zajednice. Time savladava svoje

nagone, prohtjeve, porive, postaje

ukrotiteljem svojih strasti, ne

dozvoljavajui da njime upravljaju

emocije umjesto razuma.

Zato se obraamo svima koji se

boje Allahove te’ala kazne, a žude

za Njegovom nagradom, da ovome

mjesecu posvetite posebnu pažnju,

da ga ne smatraju teretom i teškom

obavezom, nego najmilijim

gostom.

Allah Uzvišeni kaže: „U mjesecu

Ramazanu je poela obja-

va Kur’ana koji je uputa ljudima,

jasan dokaz pravog puta i rastavlja

dobra od zla.“ (Bekara, 185)

U ovom mjesecu Allah Uzvišeni

je post uinio farzom (obavezom)

za svakog muslimana.

Njegova blagodat i suštinska vrijednost

posta kao ibadeta i jedan

od glavnih ciljeva jeste bogobojaznost.

Allah tebareke ve te’ala nas

je zadužio postom kada je objavio:

„O vjernici, propisuje vam

se post kao što je bio propisan i

onima prije vas da biste bili bogobojazni.“

(Bekara, 183) Allah

Uzvišeni ak mjeri ljude kroz bogobojaznost

pa kaže: „Kod Allaha

je najbolji onaj koji Ga se najviše

boji.“ (Hudžurat, 13) Bez obzira iz

kojeg sloja društva bio, bez obzira

bio on bogat ili siromah, bio on iz

ugledne porodice ili ne, ako se boji

Allaha on je vrijedan. Zatim, Allah

Uzvišeni za bogobojazne veže primanje

djela, pa kaže: „Allah prima

samo od bogobojaznih.“ (Maida,

27) i nagradu Allah obeava bogobojaznima,

pa kaže: „Onaj ko se

Allaha bude istinski bojao, Allah

e mu grijehe oprostiti i poveati

njegove stepene.“ (Talak, 5)

To je istinska vrijednost koju

ovjek osjea koji se Allaha boji i

bogobojazni ljudi se smiruju u pokornosti

Allahu Uzvišenom i tu

nalaze svoje zadovoljstvo. Bogobojazno

srce vidi strasti, sumnje,

pretpostavke, zavidnost, mržnju

meu muslimanima kao bolest

koja uništava pojedinca i ummet i

na taj nain kroz ibadet pokušava

da izlijei tu bolest.

Od Džabira r.a. se prenosi

da je Allahov Poslanik s.a.v.s.

rekao: „Mom ummetu je dato pet

stvari u Ramazanu koje nisu date

nijednom poslaniku niti njihovom

ummetu prije mene:

- Kada nastupi prva no Ramazana

Allah pogleda vjernike, a

koga Allah pogleda nee ga nikada

kazniti.

- Miris iz usta postaa je ljepši

kod Allaha Uzvišenog od mirisa

miska.

- Meleki mole i ine istigfar po

cijelu no za vjernike koji poste.

- Allah Uzvišeni kaže Džennetu:

„Pripremi se i ukrasi za moje

istinske robove, da se odmore od

dunjalukih tegoba i iskušenja

u Mojoj kui i Mojim blagodatima.“

- Allah Uzvišeni im oprašta

svima u zadnjoj noi Ramazana,

pa su upitali: „O Allahov Poslanie,

je li to no Lejletu-l-Kadr?“ „Ne“ -

rekao je - „zar niste vidjeli kako radnici

rade cijeli mjesec i umaraju se,

a na kraju budu isplaeni i dobiju

svoju platu.“

Draga brao, Allah Uzvišeni

kaže u hadisi kudsi: „Sva djela koja

ovjek uradi pripadaju njemu,

osim posta, jer post pripada Meni

i Ja za njega posebno nagraujem.“

(Hadis bilježi Muslim)

Ovdje se istie specifinost i

odlika posta i koliko je post vrijedan

kao ibadet. Kažu islamski uenjaci

komentarišui ovaj hadis da

to znai da u postu kao ibadetu

može biti najmanje neiskrenosti,

ustvari u njemu se najbolje poka-

zuje iskrenost roba prema Allahu

Uzvišenom, dok u svim drugim

ibadetima može doi do licemjerstva,

ali kada je u pitanju post - nije

tako, jer za post zna samo Allah.

Zato je post velik i traži mnogo sabura

i odricanja jer od Dženneta

kojeg je Allah obeao vjernicima se

ne dolazi užitkom nego preko mostova

iskušenja koja prolazi vjernik

i na taj nain izgrauje svoju linost.

Zar Poslanik s.a.v.s. nije iznio

najbolje i najvažnije pobjede kroz

sabur i oslonac na Allaha dželle

še’nuhu, zar Bedr nije bio u Ramazanu

i zar osvajanje Mekke nije

bilo u Ramazanu?

Uenjaci hadisa, osim Muslima,

bilježe hadis kojeg prenosi Ebu

Hurejre r.a. gdje Allahov Poslanik

s.a.v.s. kaže: „Ko ne ostavi ogovaranje

i postupanje po njemu, Allah

Uzvišeni nije u potrebi za njegovom

glau i žei.“ Od istog prenosioca

se navodi da je Resul s.a.v.s.

rekao: „Ima postaa koji od posta

imaju samo glad.“

Zato se potrudimo da ne bude

od našeg posta samo glad, ve da

steknemo Allahovo zadovoljstvo.

Ramazan je, takoer, mjesec

tewbe, iskrenog vraanja Allahu

Uzvišenom, jer Allah iz Svoje neizmjerne

dobrote uz Ramazan otvara

vrata Svoje milosti. Stoji u hadisu

kojeg bilježi Muslim da je Allahov

Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah

pruža Svoju ruku danju kako bi se

pokajali oni koji su griješili nou,

a pruža svoju ruku nou kako

bi se pokajali oni koji su griješili

danju.“ (Muslim). Kaže Uzvišeni:

„Reci: ‘O robovi Moji koji ste se

prema sebi ogriješili, ne gubite

nadu u Allahovu milost! Allah

e, sigurno, sve grijehe oprostiti.

On, doista, mnogo prašta i On

je Milostiv!“ (Zumer, 53) Zatim,

rekao je u kudsi hadisu: „O robovi

Moji! Vi griješite i danju i nou, a

Ja opraštam sve grijehe, pa molite

Me za oprost Ja u vam oprostiti.“

(Muslim)

Treba iskoristiti ovu priliku, izmeu

ostalog, i zbog toga što je

glavni neprijatelj Iblis sputan u

ovom mjesecu i ne djeluje na insana

onako kako je u mogunosti da

djeluje van Ramazana. Sada je vjernik

spreman da se posveti ibadetu,

da se vrati Allahu Uzvišenom.

Dragi brate i sestro! Ako sada

neeš, kada eš? Kloni se Allahovih

zabrana i onoga što je ružno i što

uništava tvoj život. Vrati se svom

istinskom korijenu i oisti svoju

dušu od grijeha, a Allah Uzvišeni

nam kaže: „Uspjet e samo onaj

ko je oisti (tj. dušu), a bit e izgubljen

onaj ko je na stranputicu

odvede.“ (Šems, 9-10)

Jedne prilike Džibril a.s. je

rekao Poslaniku s.a.v.s.: „Ko doeka

i doživi Ramazan i ne bude mu

oprošteno, bude baen u vatru, Allah

ga udaljio od Svoje milosti“ (Muslim),

a onaj kome bude uskraena

milost u mjesecu milosti, pa emu

više ima da se nada poslije toga...

Ramazan je mjesec sree i svaki

ovjek istinski želi i traži sreu

i sve generacije od Adema pa do

Sudnjeg dana pokušavaju i pokušavat

e da nau sreu u svom životu.

Jedni traže sreu u imetku, pa onda

sav život ulažu da ga postignu i dožive

tu sreu. Drugi to vide u slavi,

asti, pa se onda bore protiv valova

života kako bi to postigli. Trei to

vide u vlasti, onda troše svoj život i

svoju snagu da to postignu. Meutim,

Allah Uzvišeni opisuje istinsku

sreu: „Onaj ko bude udaljen

od vatre i bude u Džennet uveden,

on je uspio“ (Ali Imran, 185),

on je sretan, on je istinski sretan i

to je istinsko zadovoljstvo.

Naša zadnja dova je: Hvala

Allahu Uzvišenom, Gospodaru

svih svjetova!


BROJ 220/XV 29

IZLAGANJE PROFESORA IBRAHIMA ED-DUVEJŠA

Oni koji su lišeni slasti uenja Kur'ana

Meu lišenima su oni koji ne ue Kur'an. Možda ga itaju tokom Ramazana, ali ne razmišljaju o njemu niti

su skrušeni. Zapitaj se, dragi brate, koliko ajeta prouiš dnevno ili u sedmici? Koliko puta si zaplakao uei

Kur'an? Ima ljudi koji nikada, ali nikada nisu zaplakali prilikom slušanja ili uenja Kur'ana, a esto i obilno

plau kada uju rijei ljubavne pjesme, strasti, rastanka ili harama, da Allah sauva!

Meu lišenima je i onaj koji je lišen uenja

Kur'ana, razmišljanja o njegovim

dokazima i plakanja iz straha prema Allahu.

Od Ata'a se prenosi da je rekao: „Ja i Ubejd ibn

Umejr smo otišli do Aiše r.a., pa joj je Ubejd

rekao: 'Ispriaj nam nešto najdivnije što si primijetila

kod Poslanika a.s.' Aiša r.a. zaplaka i

ree: 'Ustao je jedne noi i kazao: - Aiša, dopusti

mi da se posvetim svom Gospodaru - pa mu

odgovorih: 'Tako mi Allaha, ja volim da si mi u

blizini, ali isto tako volim ono što tebe ini sretnim!'

- nakon toga je ustao, oistio se i poeo

klanjati. Meutim, nije prestajao plakati toliko

da su mu suze natopile krilo, a potom se slivale

na tle. Onda je došao Bilal uei ezan za sabah, a

kada ga je vidio da plae, upita ga: 'O, Božji Poslanie!

Plaeš, a Allah ti je oprostio sve prošle i

budue grijehe?!' Poslanik a.s. odgovori: 'Pa zar

da ne budem zahvalan rob? U noi mi je spustio

ajete, pa teško onom ko ih ita a ne razmišlja o

njima: "U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni

noi i dana su, zaista, znamenja za razumom

obdarene...“ (Ali Imran, 190)

Dakle, meu lišenima su oni koji ne ue

Kur'an. Možda ga itaju tokom Ramazana, ali

ne razmišljaju o njemu niti su skrušeni. Zapitaj

se, dragi brate, koliko ajeta prouiš dnevno ili u

sedmici? Koliko puta si zaplakao uei Kur'an?

Ima ljudi koji nikada, ali nikada nisu zaplakali

prilikom slušanja ili uenja Kur'ana, a esto i

obilno plau kada uju rijei ljubavne pjesme,

strasti, rastanka ili harama, da Allah sauva!

Jadni li su oni koji smatraju da je život aša, pjesma

i osvjeta. Jadni li su oni koji svoje vrijeme

troše u igri, zabavi i ništavnosti. Jadni li su oni

koji misle da je srea u hrani, piu i užitku. No

lišenih ispunjena je pjesmom i plakanjem, dok

je no dobrih Allahovih robova ispunjena plakanjem,

ali radi Njega, i dovama. No lišenih je

u lakrdijama i razvratu, dok je no dobrih Alla-

IZ MEDŽLISA

SPREMNO DOEKALI RAMAZAN

I ove godine je Medžlis IZ-e Novi Pazar spremno doekao ovaj

mubarek mjesec, s ciljem uzdizanja svjesti kod džematlija o

važnosti Ramazana kako bi iskoristili šansu koju im je Allah Plemeniti

dao da se Njemu približe, pokaju i zarade Džennet.

U svim džamija Medžlisa IZ-e Novi Pazar se klanjaju teravije, i

to po dvadeset rekata, izuzev u Altun alem džamiji u kojoj se klanja

osam rekata sa hatmom.

Organizovana je mukabela, i to u Arap džamiji prije podne namaza

i u Hajrudin (Parice) džamiji nakon ikindije namaza. Veina

imama aktivno drže predavanja uoi teravija i organizuju grupne iftare

sa svojim džematlijama.

Takoer, u saradnji sa Udruženjem žena „Merjem“, organizirana

su predavajna za žene u kojima su aktivno ueše uzele mualime,

i to u džematma u kojima se pojavila potreba za njima, tako da

se održavaju predavanja za žene nedjeljom nakom podne namaza u

Lejlek džamiji, u Gornjem Šutenovacu subotom, a u Selakovcu II

nedjeljom.

Važno je pomenuti da su imami poradili na vjerskoj pouci i aktivirali

svoje džematlije da šalju svoju djecu. Lica koja su dobila rješenja

da ramazansku praksu obave na podruju Medžlisa IZ-e Novi

Pazar na vrijeme su došla u odreene džemate, tako da nije bilo nikakvih

problema.

hovih robova u zikru i suzama radi Njega.

O, ti koji si lišen slasti plakanja radi Allaha,

znaj, ukoliko su tvoje oi suhe od plakanja iz

straha prema Allahu, da je to rezultat okrutnosti

srca, a nemilosrdno srce je ono koje je najudaljenije

od Allaha - da Allah sauva! O, lišeni!

reci: O, kakve li žalosti! O, kakvog li jada!

Kako samo vrijeme prolazi, život nestaje, a srce

zatvoreno, lišeno kur'anskog mirisa; došlo je na

dunjaluk, a ostavit e ga ne okusivši ono najbolje

na njemu, nego živješe poput životinja;

preselie na drugi svijet bez iega jer život mu

proe u slabosti i lijenosti, a smrt e mu biti

jadna i prepuštena zaboravu! O, lišeni i lišena!

Zar niste uli rijei Poslanika a.s. koji ree:

PREVELA I PRIREDILA: SELMA PLOJOVI

ISLAMSKE TEME

„Kur'an e biti dokaz za tebe ili protiv tebe!“ Pa

koji od ova dva biraš - za ili protiv tebe?! Jedan

od dobrih Allahovih robova je kazao: „Osjetih

tugu, kakvu samo Allah zna, i žestoku bol, pa

uzeh Mushaf i poeh uiti. Odjednom nestade

tuge, Allah mi žalost zamijeni radošu i veseljem.“

Dragi brate, mila sestro! Ovaj Kur'an doista

je milost, uputa, svjetlost i lijek za dušu,

kako ga opisuje Uzvišeni Allah. Zato, o ti koji

si lišen, slušaj uenje Kur'ana, jer uenje Kur'ana

sa razmišljanjem i pažnjom predstavlja jedan od

najveih uzroka sree i radosti, kako na dunjaluku

tako i na Ahiretu.


30 15. AVGUST 2011.

ISLAMSKE TEME

NAMAZ JE ISTINSKA RADOST ONIH KOJI ISTINSKI VOLE ALLAHA I NJEGOV POKLON VJERNICIMA

Duhovna dimenzija ibadeta (III dio)

Oskudica koja napada srce jeste nemar, gaflet. On predstavlja oskudicu i sušu za srca i dok se god

ovjek nalazi u stanju spominja Allaha i posveenosti Njemu, voda milosti se spušta na njega poput

kiše koja ga oporavlja. Kada zapadne u gaflet, zadesi ga oskudica srazmjerna veliini tog gafleta.

PRIREDIO: ERSAN GRAHOVAC

aže Imam Ibnul-Kajjim: „Znaj da je namaz,

Kbez ikakve sumnje, istinska radost onih koji

istinski vole Allaha, užitak za duše onih koji samo

Allaha obožavaju (muvehida), vrt pobožnjaka, slast

duša skrušenih, suština stanja istinoljubivih, mjerilo

halova duhovnih putnika i Allahova milost darovana

Njegovim robovima vjernicima. Uputio ih je ka

namazu i upoznao ih sa njim, darovao im ga preko

Svog iskrenog i povjerljivog Poslanika iz milosti i

poasti prema njima, kako bi preko njega postigli

ast Allahovog poštovanja i Njegove blizine. On

kod njih nema nikakvu potrebu, ve je to ista blagodat

i milost prema njima. Uinio je da Ga preko

namaza obožavaju i srcima i tijelima svojim, uinivši

da srce arifa u njemu nae najsavršeniju i najvelianstveniju

sreu, a to je posveenost svom Uzvišenom

Gospodaru, radovanje i uživanje u Njegovoj blizini

i ljubavi prema Njemu, ushienost zbog stajanja

pred Njim, neobraanje pažnje ni na šta drugo u

toku obožavanja Njega i usavršavanje svog robovanja

Njemu, nutrinom i vanjštinom, sve dok ga istinski

ne bude obavljao onako kako je njegov Uzvišeni

Gospodar zadovoljan. Pošto je Uzvišeni Allah Svog

roba iskušao unutarnjim i vanjskim strastima i potrebama,

Njegova savršena milost i dobrota prema

robu je iziskivala da mu priredi gozbu u kojoj je za

njega sakupio razne vrste poklona, nagrada i darova

i na nju ga pozvao pet puta na dan. U svakoj vrsti te

gozbe nalazi se slast, korist, dobrobit i dostojanstvo

za ovog roba kojeg je na tu gozbu pozvao, a koja se

ne nalazi u drugoj vrsti. To je da bi se upotpunio užitak

roba u svakoj vrsti robovanja i da bi mu ukazao

svaki vid poasti. Svaki pokret kojeg naini u tom

robovanju briše neku negativnost koju je mrzio, zamjenjujui

je njenom suprotnošu i Allah mu preko

namaza daruje posebnu svjetlost, jer namaz uzrokuje

svjetlost i snagu u njegovom srcu i tijelu, širinu

u njegovoj opskrbi, ljubav drugih Allahovih robova

prema njemu. Zbog njegovog namaza se raduju meleki

i svaki kutak Zemlje, njene planine, drvee i rijeke

i on e biti njegova posebna svjetlost i nagrada

na Danu susreta sa Allahom. Tako pozvani završi sa

ovom gozbom pošto se nahranio i napojio, a Allah

ga je kod Sebe prihvatio i bogatim uinio. Njegovo

je srce prije ove gozbe zahvatila glad, oskudica,

želja, že, neimaština i bolest, ali kada je završio sa

gozbom od Allaha mu je bilo darovano sve što mu

je potrebno od hrane, pia, odjee i raznih poklona.

Poreenje srca sa zemljom

Pošto suša i oskudica neprestano napadaju srca

i duše, Allah je uinio da se poziv na ovu gozbu

ponavlja s vremena na vrijeme iz milosti i dobrote

prema robu. On nastavlja tražiti kišu od Onoga Koji

srca napaja i moliti za kišne oblake milosti Njegove

kako se ne bi osušile biljke imana, busenje dobro-

instva, njegovo zelenilo i plodovi, što je izniklo kao

rezultat te milosti, i kako u duši i srcu ne bi nestalo

hrane za ovu vegetaciju. Srce se neprestano napaja na

ovaj nain, tražei kišu i pred svog Gospodara iznosi

svoju sušu, oskudicu i veliku potrebu za napajanjem

Njegovom milošu i dobroinstvom. Ovo je stanje

roba u ovom životu.

Oskudica koja napada srce jeste nemar, gaflet.

On predstavlja oskudicu i sušu za srca i dok se god

ovjek nalazi u stanju spominja Allaha i posveenosti

Njemu, voda milosti se spušta na njega poput

kiše koja ga oporavlja. Kada zapadne u gaflet, zadesi

ga oskudica srazmjerna veliini tog gafleta. Ukoliko

gaflet njime potpuno ovlada i zaposjedne ga, njegova

zemlja postaje mrtva pustoš, a godina sušna i neplodna,

dok plamen strasti na sve strane po njoj radi

šta hoe poput neprekidnih vruih vjetrova. Tako

zemlja postaje ugarak pošto je bila zasaena raznovrsnim

biljem i plodovima.

Kada je stigne kiša milosti, zemlja ustrepta i uzbuja

i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, ali

kada je stigne oskudica i suša ona biva poput drveta

koje je preko vode dobijalo svoju svježinu, zelenilo

i boju, pa mu voda biva uskraena i njegovi listovi

uvehnu, grane se osuše i plodovi nestanu. Možda

se osuše i grane i drvo, pa kada hoeš povui jednu

granu k sebi neeš moi, niti e te poslušati, ve e se

slomiti. U tom sluaju mudrost održavatelja vrta iziskuje

da se to drvo posjee i uini gorivom za vatru.

Isti sluaj je i sa srcem. Ako se osuši i bude lišeno

od monoteizma, ljubavi prema Allahu, spoznaje

Njega, spominjanja Njega, upuivanja dove Njemu i

pogodi ga vrelina duše i vatra strasti tako da njegovi

udovi, koji su u odnosu na njegovo tijelo poput

grana u odnosu na stablo, ne daju se povui, niti se

povinuju ako ih pokušaš voditi. Tada ni grane ni stablo

nisu nizašta više osim za vatru. „Teško onima ija

su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u

pravoj zabludi!“ (Ez-Zumer, 22) Ali ako srce bude

obasuto kišom milosti, grane bivaju mehke, svježe

i pokorne, ako ih povueš ka Allahovoj naredbi –

brzo se predaju sa tobom, mehke i pokorne. Sa njih

možeš ubirati plodove ubudijeta koje nosi svaka od

tih grana, kao što nosi i svježinu srca i njegovo napajanje

kao svoju gradivnu materiju. Ta gradivna materija

radi svoj posao u srcu i udovima, a kada gradivna

materija i život prestanu dolaziti u srce, te se više

ne šire po tijelu, tada se srce osuši i njegovi ogranci

prestanu ini dobra djela. Dakle, svaki dio tijela nosi

svoje plodove ubudijeta i Allah je dao svakom tijelu

tijela ubudijet karakteristian za njega i djelo pokornosti

koje se od njega traži, za koje je stvoren i

oblikovan.

Podjela ljudi prema upotrebi

dijelova tijela

Ljudi se poslije toga dijele na tri vrste:

1. Oni koji koriste te dijelove tijela za ono zašta

su oni stvoreni i što se od njih traži. Takav je sa Allahom

obavio najuspješniju trgovinu, prodavši sebe

Allahu i ostvarivši najbolji profit. U namazu se svi

dijelovi tijela koriste za ubudijet, slijedei u tome

ubudijet srca. Ovaj ovjek je spoznao Allahovu blagodat

u udovima koje mu je stvorio, druge blagodati

kojima ga je obasuo, pa u potpunosti robuje Allahu

vanjštinom i nutrinom, koristei svoje dijelove tijela

u pokornosti svom Gospodaru i uvajui svoju dušu

i tijelo od onoga što e izazvati srdžbu njegovog

Gospodara i što e ga osramotiti kod Njega.

2. Onaj ko koristi svoje dijelove tijela za ono

zašta nisu stvoreni, štaviše upotrebljava ih za suprotstavljanje

Allahu i grijehe, ne oslobaajui ih od

tog zatvora. Ovom su svaki trud i trgovina propali,

promaklo mu je zadovoljstvo njegovog Uzvišenog

Gospodara i Njegova obilna nagrada, a navukao je na

sebe Njegovu srdžbu i Njegovu bolnu kaznu.

3. Onaj koji svoje udove ne koristi ni za šta,

koji ih je umrtvio besposlicom i neznanjem, i ovaj

je propao, i to još više nego onaj prije njega, jer je

rob stvoren za ibadet i pokornost, a ne za besposlicu.

Allahu najmrži ljudi su besposliari koji niti rade

za ovaj svijet niti za Ahiret. On je odustao i od dunjaluka

i od vjere. Kada bi radio za dunjaluk, a ne za

Ahiret bio bi ponižen, a kako je tek onda kada izgubi

obje stvari? A ako ovjek radi samo za ovaj svijet,

zaboravljajui Ahiret, bez sumnje je propao.

Primjer koji odslikava ove tri skupine

Prvi ovjek je poput onog koji posjeduje veliku

zemlju i potpomognut je u njenom obraivanju raznim

sredstvima za obradu i sijanje. Darovano mu

je ono što je dovoljno da je napoji i obradi, pa ju je

preorao i pripremio za saenje raznih vrsta žita, drvea

i voa raznih boja. Zatim je vrt ogradio zidom

i nije ga zanemario, ve je postavio stražu i zaštitio

ga od nereda i zlotvora. Obilazio ga je svakog dana

kako bi popravio nešto što se pokvarilo, posijao

nešto novo u zamjenu za ono što se osušilo, oistio

od žbunja, posjekao trnje i prinosima se pomogao

da ga još izgradi.

Drugi je poput ovjeka koji je uzeo zemlju i od

nje nainio stjecište zvjeri i crva, kao i mjestom leševa

i raznih vrsta neisti. Od njega je napravio tvravu

u kojoju utoište nalazi svaki smutljivac, napasnik

i lopov, a ono što mu je dato za sijanje i njen boljitak

on je iskoristio za pomaganje i život zlikovaca i

smutljivaca koji se u toj zemlji nalaze.

Trei je poput ovjeka koji je zapostavio ovu zemlju,

protraio vodu puštajui je da ide u pustinju i

time je osudu zaslužio i bez iega ostao.

Ovo su primjeri za: budne, pronevjeritelje i nemarne.

Prvi spada u budne i pripremljene za ono zašta

su stvoreni. Drugi je primjer pronevjeritelja, a trei

je primjer nemarnoga.

Što se prvog tie, bilo da se pokrene ili miruje,

ustane ili sjedne, jede ili pije, spava, oblai se, pria ili

šuti, sve to ide njemu u prilog i ništa nee biti protiv

njega, u svakom sluaju on spominje Allaha, pokoran

Mu je, blizak i sve više ima dobrih djela. Što se

drugog tie, kada to radi ono biva protiv njega, a ne

za njega i on je u neprestanom udaljavanju od Allaha

i propadanju. Što se treeg tie, kada to radi on je

nemaran, besposlen i nehajan.

Prvome se sve to ubraja u pokornost i približavanje

Allahu. Drugome u pronevjeru i nepravdu. Allah

mu nije sve to dao kako bi se on time pomogao u

suprotstavljanju Njemu i on je prijestupnik, nepravednik,

pronevjerio je blagodati koje mu je Allah

Uzvišeni dao i bit e kažnjen za svoje naslaivanje

njima u nepokornosti. Trei time raspolaže i sve to

koristi u nemaru i prohtjevu, shodno željama i prirodi

svoje duše. On time nije postigao uživanje u traženju

Allahovog zadovoljstva i blizine i ovo je jasna

i oigledna propast, jer neprocjenjivi trenuci njegovog

života prolaze lišeni najboljeg profita i trgovine.

Allah je pozvao Svoje robove, vjernike, koji samo

Njega obožavaju, da obavljaju ovih pet namaza, iz

Svoje milosti prema njima, te im pripremio u tim

namazima razne vrste ibadeta kako bi rob svakom

rijeju, djelom, pokretom ili mirovanjem postigao

svoj udio u Njegovim darovima.


BROJ 220/XV 31

ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU

Kažu: „Ako je islam savršen, zašto nastaju sekte?“

Kada bi svi muslimani sa razumijevanjem proitali Kur’an i prouili sahih hadise, Allahovom voljom,

ovaj ummet bi bio jedinstven i veina naših razlika bi nestalo.

Jedanaesta zabluda: Ako svi

muslimani na svijetu vjeruju u

isti Kur’an, otkud ovoliki broj sekti

i razliitih pravnih škola u islamu?

Muslimani bi trebali biti

jedinstveni

injenica je da su muslimani

danas podijeljeni po raznim kriterijumima.

Tragedija je u tome što u

islamu za tu podjelu uope ne postoji

osnova. Islam promoviše vrsto

jedinstvo meu njegovim sljedbenicima.

asni Kur’an kaže: „Svi

se vrsto držite za Al lahovo uže i

ne razjedinjujte se!“

Koje je to uže koje se spominje

u ovom ajetu? To je asni Kur’an!

Kur’an je uže za koje se trebaju držati

svi pripadnici islama. Spomenuti

ajet istie još jednu napomenu.

Osim držanja za Allahovo uže,

napominje se „ne razjedinjujte se“!

Na drugom mjestu, asni Kur’an

kaže: „O vjernici, pokoravajte se

Allahu i pokoravaj te se Poslaniku.“

Svi muslimani moraju slijediti

asni Kur’an i vjerodostojne Poslanikove

hadise i nipošto se ne

smiju razjedinjavati.

Sekte i izdvajanja su islamom

zabranjeni

asni Kur’an kaže: „Tebe se

ništa ne tiu oni koji su vjeru

svoju raskomadali i u stranke se

podijelili, Allah e se za njih pobrinuti.

On e ih o onome što su

radili obavijestiti.“

U ovom ajetu Uzvišeni Allah

nam nareuje da se ogradimo od

onih koji ovu vjeru dijele na sekte.

Meutim, kada danas upitate bilo

kojeg muslimana: „Ko si“, on e

rei: „Ja sam sunija“ ili „ Ja sam

šija.“ Neki sebe zovu hanefijama,

neki šafijama, neki hambelijama.

Ima i onih koji se svrstavaju u deobandije

ili u barelvije!

Naš Poslanik je bio

MUSLIMAN

Ako vas bilo ko upita: „Ko si

ti“, odgovorite: „Ja sam MUSLI-

MAN, a nisam ni hanefija ni šafija!“

asni Kur’an kaže: „A ko govori

ljepše od onoga koji poziva

Allahu, koji dobra djela ini i koji

govori: - Ja sam, doista, musli-

man!“

Ovdje nam Kur’an jasno poru-

uje da se moramo deklarisati samo

kao muslimani.

Allahov Poslanik s.a.v.s. je izdiktirao

pisma koja su bila namijenjena

nemuslimanskim vladarima

u kojima ih poziva da prihvate

islam. U tim pismima pomenuo je

kur’anski ajet:

„Reci: "O sljedbenici Knjige,

doite da se ok upimo oko rijei,

i nama i vama zajednike, da nikoga

osim Allaha ne obožavamo,

da Mu ništa ne pridružujemo, i

da jedni druge, pored Allaha, bogovima

ne smatramo!" Pa, ako

se oni okrenu, vi recite: "Budite

svjedoci da smo mi muslimani!''“

Poštujte sve velike islamske

uenjake

Moramo poštivati sve velike

islamske uenjake, meu koje spadaju

etiri imama: Ebu Hanife, Šafija,

Malik i Ahmed ibn Hambel,

neka je Allahov rahmet na sve njih.

To su bili veliki islamski uenjaci.

Neka ih Uzvišeni Allah nagradi

za njihov trud i njihova djela.

Nije nikakav problem ako neko

slijedi mišljenja imama Ebu Hanife

ili imama Šafije, ali ako vas neko

upita: „Ko si“, jedini odgovor koji

je ispravan jeste: „Ja sam musliman.“

Neko e doi sa protuargumentom

koristei hadis kojeg bilježi

Ebu Davud u „Sunnenu“, broj

4579, u kome stoji da je Alla-

hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Moj

ummet e se podijeliti na 73 sekte.“

Ovaj hadis nas samo obavještava o

onome što e se desiti u budunosti.

Ovo nipošto ne znai da nam je

Poslanik s.a.v.s. poruio da bismo

trebali raditi na tome da postignemo

podjelu ummeta na 73 sekte!

asni Kur’an nam izriito zabranjuje

odvajanje u sekte. Oni koji

iskreno slijede Kur’an i vjerodostojni

hadis i ne dijele se u sekte,

na Pravom su putu.

U Tirmizijinoj zbirci hadisa, u

hadisu broj 171 stoji da je Vjerovjesnik

s.a.v.s. rekao: „Podijelit e se

moj ummet na 73 skupine, sve e u

Džehennem osim jedne!“ Ashabi su

upitali Poslanika s.a.v.s. koja e to

skupina biti, a on je odgovorio: „To

je skupina koja slijedi ono na emu

DR. ZAKIR NAIK

ISLAMSKE TEME

smo ja i moji ashabi.“

asni Kur’an na nekoliko mjesta

ponavlja naredbu: „Pokoravajte

se Allahu i Njegovom Poslaniku!“

Pravi musliman slijedi samo

asni Kur’an i sahih hadis. Možete

slijediti mišljenje bilo kog uenjaka,

sve dokle su mu mišljenja bazirana

na Kur’anu i Sunnetu. Ako

neija mišljenja poinju odstupati

od Kur’ana i vjerodostojnog hadisa,

takva mišljenja nemaju svoju

težinu, bez obzira koliko uen bio

onaj koji ih iznosi.

Kada bi svi muslimani sa razumijevanjem

proitali Kur’an i prouili

sahih hadise, Allahovom voljom,

ovaj ummet bi bio jedinstven

i veina naših razlika bi nestalo.

Preveo: Senad Redžepovi


32 15. AVGUST 2011.

ISLAMSKE TEME

PRIREDIO: SEAD-EF. JASAVI

„NEE LJUDI KRŠITI UGOVORE I DATU RIJE, A DA IH NJIHOVI

NEPRIJATELJI NEE SAVLADATI!“ (TABERANI)

Utjeem se Allahu dž.š.

od kušnje pet stvari… (IV dio)

Neobavljanje namaza se može smatrati jednim od najveih inova putem kojih ljudi zakidaju Allahovo

dž.š. pravo, ne priznavajui Mu rububijjet i gospodarstvo. Ako ovjek ne obavlja namaz, koji mu je

obaveza prema Allahu dž.š., šta e on to drugo sauvati i koja je to rije koju e on održati!?

: - -

:

- »

:






.




«

Od Abdullaha b. Omera r.a.

se bilježi: Prišao nam je

Allahov Poslanik s.a.w.s., pa ree:

„O skupino muhadžira, pet stvari,

ako njima budete kušani –

utjeem se Allahu dž.š. od toga da

vas one snau: nee se u nekom

narodu pojaviti javni nemoral i

razvrat (fahiša), a da se meu

njima nee rasprostraniti kuga i

bolesti koje nisu bile poznate njihovim

minulim precima; nee zakidati

na mjeri i vagi, a da ih ne

snau sušne godine, ekonomska

kriza i nepravedna zulumarska

vlast; zbog nedavanja zekata na

svoj imetak nee im padati kiša

sa neba, a da im nije stoke nikada

im kiša ne bi ni pala; nee prekršiti

ugovor sa Allahom dž.š. i

ugovor sa Allahovim Poslanikom

s.a.w.s., a da im Allah dž.š. nee

dati neprijatelja od drugog naroda,

koji e ovladati njima, uzimajui

jedan dio onoga što je u

njihovim rukama; njihovi imami

i voe nee vladati Allahovom

Knjigom i nee odabirati rješenja

iz onoga što je Allah dž.š. objavio,

a da Allah dž.š. nee dati

da se sami meusobom krve!“

(Hasen, Sunen, Ibnu Madždže, br.

4019; Musned, Bezzar, br. 6175;

El-Mustedrek, Hakim, br. 8623;

El-Mu›udžem el-Evset, Taberani,

br. 4671; Šu›abul-Iman, Bejheki,

br. 3042)




„Nee prekršiti ugovor sa

Allahom dž.š. i ugovor sa Allahovim

Poslanikom s.a.w.s., a da im

Allah dž.š. nee dati neprijatelja

od drugog naroda, koji e ovladati

njima, uzimajui jedan dio

onoga što je u njihovim rukama.“

Priznavanje Allahovog dž.š.

gospodarstva (rububijjet)

etvrta stvar koju Poslanik a.s.

spomenu u ovom hadisu jeste kršenje

priznanja i ugovora kojeg

su naše duše sklopile sa Allahom

dž.š., Tvorcem nebesa i Zemlje i

svega što postoji, obavezavši se na

poslušnost i odanost Allahu dž.š.,

priznavši Njega za svoga Gospodara,

o emu nam govori kur›anski

ajet: „I kad je Gospodar tvoj iz

kimi Ademovih sinova izveo potomstvo

njihovo i zatražio od njih

da posvjedoe protiv sebe: ‹›Zar Ja

nisam Gospodar vaš?›› – oni su

odgovarali: ‹›Jesi, mi svjedoimo››

– i to zato da na Sudnjem danu

ne reknete: ‹›Mi o ovome ništa

nismo znali.››“ (E›araf, 172)

Kada god su se muslimani o

ovome oglušili, kada god su ovo

zaboravili i za vrhovnog vladara

i gospodara uzimali i priznavali

nekog drugog mimo Allaha dž.š.,

tada bi Allah dž.š. dopustio da nad

njima zavlada strani neprijatelj koji

im je oduzimao imetak, život, ast

i dostojanstvo. Koliko puta smo se

uvjerili u ovo i koliko puta su zbog

toga muslimani gubili imanja, živote

i bili obešašeni pred oima

svojih najbližih? Skora agresija na

našu Bosnu i Hercegovinu i Kosovo

i na naš bošnjaki i albanski

narod, klasini je primjer ovoga o

emu govorimo. Zaboravili smo na

Allaha dž.š., pa je i nas Allah dž.š.

u zaborav bacio, zbog ega smo

doživjeli nevienu katastrofu.

Kršenje ugovora i date rijei

Znaenje ovog hadisa nam pobliže

pojašnjava i predaja od Burejde

r.a. u kojoj Poslanik s.a.w.s.

kaže: „Nee ljudi poeti sa kršenjem

ugovora i date rijei, a da se

meu njima ne rasprostrani stradanje

i ubistva!“ (Musned, El-Bezzar,

br. 4463; El-Sunen el-Kubra,

El-Bejheki, br. 6625); a u drugoj

predaji kod imama Bejhekija i Taberanija

stoji: „Nee ljudi poeti sa

kršenjem ugovora i date rijei, a da

njima nee ovladati njihov neprijatelj!“

(El-Sunen el-Kubra, El-Bejheki,

br. 6626; El-Mu›udžem el-

Kebir, Taberani, br. 10830) Varanje

i kršenje date rijei razlog je tome

da neprijatelji ovladaju muslimanima

i njihovim zemljama. Od Ibnu

Abbasa r.a. se takoer bilježi da je

rekao: „Nee ljudi kršiti ugovore i

datu rije, a da ih njihovi neprijatelji

nee savladati!“ (Taberani)

Imam Kadi Ebu Bekr Ibnul-

Arebi kaže: „Kada ljudi budu nepravedno

vladali, oholei se nad

ostalim svijetom, uzvraajui im

svakom vrstom laži i nepravde,

Allah dž.š. e im dati ljude koji e

ih uništiti, a isti je sluaj i ako se

protiv Allahovih neprijatelja pomognu

kršenjem zakletve Allahovim

imenom. Allah dž.š. obre situaciju

i presuuje u korist neprijatelja

muslimana zbog toga što su

ti muslimani varali!“ (El-Kabes fi

Šerhil-Muvetta›, 5/595)

Bilježi se da je jedan od glavnih

razloga invazije Tatara na islamske

zemlje bio taj što je jedan od muslimanskih

vladara, po imenu Havarizm

Šah, prevarao neke tatarske

trgovce koje su pustili da uu

radi trgovine u islamsku zemlju, a

koje su kasnije pobili i imetak im

pokrali. Tatari su krenuli u osvetu

njihovih života, pa su sukobi toliko

eskalirali da su muslimani Istoka

gotovo zbrisani sa lica zemlje

u toku samo jedne godine dana!

(Pogledaj: El-Kamil fil-Ta›arih,

12/358-371)

Neposlušnost prema Allahu

dž.š. i Poslaniku s.a.w.s.

Kršenje zavjeta i ugovora sa

Allahom dž.š. i Njegovim Poslanikom

s.a.w.s. može oznaavati i

samu neposlušnost prema njima

koja se manifestuje u oglušavanju

prema njihovim naredbama (farzovima)

ili zabranama (haramima), o

emu nam pobliže govore i sljedei

ajeti: „O sinovi Israilovi, sjetite se

blagodati Moje koju sam vam podario

i ispunite zavjet koji ste Mi

dali – ispunit u i Ja svoj koji sam

vama dao i samo se Mene bojte!

Vjerujte u ono što objavljujem,

ime se potvruje da je istinito


BROJ 220/XV 33

ono što vi imate i ne budite prvi

koji u to nee vjerovati. I ne zamjenjujte

rijei Moje za nešto

što malo vrijedi i samo se Mene

bojte! I istinu sa neistinom ne

miješajte i istinu svjesno ne tajite!

Molitvu obavljajte i zekat dajite

i zajedno sa onima koji molitvu

obavljaju i vi obavljajte! Zar da od

drugih tražite da dobra djela ine,

a da pri tome sebe zaboravljate,

vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti

neete? Pomozite sebi strpljenjem

i molitvom, a to je, zaista,

teško, osim poslušnima, koji

su uvjereni da e pred Gospodara

svoga stati i da e se Njemu vratiti.“

(El-Bekara, 40-46)

Imam Ebul-Alije kaže: „Ispunite

zavjet koji ste Mi dali“, tj. držite

se islama i islamskih propisa i

revnosno ih slijedite, „ispunitu i

Ja svoj koji sam vama dao“, tj. nagradit

u vas Džennetom. (Tefsir,

El-Taberi, br. 810)

Imam El-Suddi kaže: „Ispunite

zavjet koji ste Mi dali“, tj. pridržavajte

se onoga što vam je propisano

u Mojoj Knjizi, „ispunit

u i Ja svoj zavjet koji sam vama

dao“, tj. nagradit u vas Džennetom;

ako Mi se budete pokoravali

i budete Mi robovali – uvest u

vas u Džennet. (Tefsir, El-Taberi,

br. 811)

JAANJE IMANA

POŽURIVANJE SA IFTAROM

Allah dž.š. kaže: „Onoga ko se

pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu

– On e uvesti u džennetske

baše, kroz koje e rijeke tei,

u kojima e vjeno ostati i to je

uspjeh veliki. A onoga ko se bude

protiv Allaha i Poslanika Njegova

dizao i preko granica Njegovih

propisa prelazio – On e u vatru

baciti, u kojoj e vjeno ostati;

njega eka sramna patnja.“ (El-

Nisa›, 14)

Imam El-Menavi kaže: „Ovdje

je rije o ugovoru kojeg ovjek ima

sa Allahom dž.š., a i sa ostalim ljudima,

tj. zbog namjernog varanja i

kršenja bilo kakvog ugovora i obaveze

prema svima njima – ovjek e

zbog toga stradati!“ (Pogledaj: Fejdul-Kadir,

3/602)

Borba na

Allahovom dž.š. putu

Jedan od vidova kršenja ugovora

sa Allahom dž.š. i Njegovim

Poslanikom s.a.w.s. jeste i zapostavljanje

obaveze džihada i borbe

na Allahovom dž.š. putu, o emu

nam govori sljedei ajet: „Allah je

od vjernika kupio živote njihove

i imetke njihove u zamjenu za

Džennet koji e im dati – oni e

se na Allahovom putu boriti, pa

Poželjno je da posta požuri sa iftarom im Sunce

zae. Sehl ibn Sa'd kaže da je Vjerovjesnik s.a.v.s.

rekao: „Ljudi e biti u dobru sve dok budu žurili sa iftarom.“

(Hadis bilježe Buhari i Muslim).

Treba se iftariti neparnim brojem datula, a ako nema,

onda vodom. Enes r.a. kaže: „Allahov Poslanik s.a.v.s.

se iftario sa nekoliko datula prije nego što bi klanjao.

Ako ne bi imao datula, onda bi se omrsio hurmama, a

ako ne bi imao ni hurme, onda bi popio nekoliko gutljaja

vode.“ (Hadis bilježe Ebu Davud i Hakim, koji ga

smatraju vjerodostojnim, dok Tirmizi tvrdi da je hadsi

dobar - hasen).

Selman ibn Amir kaže da je Allahov Poslanik s.a.v.s.

rekao: „Kad neko posti neka se iftari hurmama, a ako ne

bude imao hurme neka se iftari vodom, jer je voda zaista

ista.“ (Hadis bilježe Ahmed i Tirmizi, koji kaže da

je hadis hasen sahih).

Hadis nam ukazuje da se pohvalno na ovaj nain iftariti

prije akšam-namaza. Nakon namaza može se najesti,

osim ako hrana bude postavljena prije namaza. U tom

e se sluaju prvo jesti, a onda klanjati.

Enes kaže da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ako se veera

servira, ponite s njom prije akšam namaza...“

ubijati i ginuti. On im je to zbilja

obeao u Tevratu, i Indžilu i

Kur’anu – a ko od Allaha dosljednije

ispunjava obeanje Svoje?

Zato se radujte pogodbi svojoj

koju ste s Njim ugovorili i to je

veliki uspjeh.“ (Et-Tevba, 111) –

što su rijei imama Ibnu Zejda (Pogledaj:

Tefsirul-Taberi, br. 814)

Neobavljanje namaza

Neobavljanje namaza je još

jedan od vidova kršenja ugovora sa

Allahom i Njegovim Poslanikom

s.a.w.s., jer se u hadisu Burejde r.a.

kaže da je Poslanik s.a.w.s. rekao:

„Ugovor koji je izmeu nas i njih

jeste namaz – pa ko ga ostavi uznevjerovao

je!“ (Sahih, Sunen, Tirmizi,

br. 2621; Sunen, El-Nesa›i,

br.463.; Sunen, Ibnu Madždže,

1079.)

Vei dio islamske uleme tuma-

i ovaj hadis time da je ovdje u pitanju

malo djelo nevjerstva koje

ne izvodi muslimana iz vjere, a da

je negiranje same obaveznosti namaza

veliko djelo nevjerstva koje

izvodi muslimana iz vjere. Za razliku

od veine njih, postoji i manji

dio islamskih uenjaka koji nevjernikom

smatraju svakog muslimana

koji ne obavlja namaz.

Neobavljanje namaza se može

smatrati jednim od najveih inova

putem kojih ljudi zakidaju Allahovo

dž.š. pravo, ne priznavajui

Mu rububijjet i gospodarstvo. Ako

ovjek ne obavlja namaz, koji mu

je obaveza prema Allahu dž.š., šta

e on to drugo sauvati i koja je to

rije koju e on održati!? Neobavljanje

namaza je klasini vid neposlušnosti

prema Allahu dž.š. i Njegovom

Poslaniku s.a.w.s. Ne stajanje

u džamijske saffove je jedna od

glavnih naznaka tome da taj ovjek

nee stati ni u druge redove gdje se

brani islam i njegove ustanove.

Sve u svemu, Poslanik s.a.w.s.

nam je ukratko pojasnio šta je razlog

svake muslimanske pobjede,

ali i svake muslimanske dekadence

i propasti! Razlog svake njihove

pobjede jeste ispunjavanje ugovora

i zavjeta datog Allahu dž.š. i Njegovom

Poslaniku s.a.w.s., dok je

kršenje zavjeta i ugovora sa Allahom

dž.š. i Njegovim Poslanikom

s.a.w.s. razlog svakog gubitka, dekadence,

poniženja i propasti na

ovome svijetu, ali i na buduem!

Nastavit e se...

Dova prilikom iftara i u toku posta

Abdullah ibn Amr ibn el-As prenosi da je Vjerovjesnik

s.a.v.s. rekao: „Zaista se postau prilikom iftara

dova ne dobija!“ Kada bi se Abdullah iftario, govorio

bi: „Allahumme inni es'eluke birahmetikel-leti vesi'at

kulle šej'in en tagfire li.“ (Allahu, molim Te u ime Tvoje milosti, koja je sve obuhvatila, da mi oprostiš) (Bilježe ga Ahmed i Tirmizi, koji veli

da je hadis hasen sahih).

Prenosi se da je Allahov Poslanik a.s.govorio: „Že je ugašena, krvne su žile osvježene i nagrada je upisana, ako Allah htjedne!“

Takoer se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: „Allahumme leke sumtu ve ala rizkike eftartu. (Allahu, u ime Tvoje sam postio i Tvojom opskrbom

sam se iftario.)“ Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Sve vrijeme dok se posti treba uiti dovu pravednom vladaru i potlaenoj osobi.“

(Tirmizi ga prenosi sa dobrim senedom).

Izvor: „Fikhus-Sunnah“

Autor: Šajh Sejid Sabik

Priredio: Namik Galijaševi

Obrada: islam-iman.com


34 15. AVGUST 2011.

HUMANOST

NEJRA RAKOVI

Centar za Humanitarni rad

„Hajrat“ u saradnji sa turskom

humanitarnom organizacijom

IHH podijelio je u Vojvodini

300 prehrambenih paketa ugroženim

porodicama. Tom prilikom

predstavnici ovih organizacija posjetili

su Medžlise IZ-e Beograd

i Novi Sad, mesdžid u Beoinu i

mesdžid u izgradnji u Krnjai nadomak

Beograda.

Ovo je bila prava prilika da se

uvjerimo koliko u Vojvodini ima

ugroženih muslimana. U mjestu

Mali Rit ispred mesdžida organizovali

smo dijeljenje paketa najugroženijim

porodicama. Prisutnim

mještanima se obratio koordinator

Muftijstva beogradsko-novosadskog

mr. Mustafa-ef. Feti i

tom prilikom izjavio da je Ramazan

mjesec velikih vrijednosti, mjesec

duhovne obnove i mjesec sa

više dimenzija i komponenata koje

treba svaki vjernik da prepozna, a

mi smo danas ovdje da pomognemo

jedni drugima kako bi se ovaj

mubarek mjesec doekao i doživio

na što ljepši nain. On je takoe

ovom prilikom istakao svoje veliko

zadovoljstvo povodom same akcije

i zahvalio se objema humanitarnim

organizacijama na angažovanju

kako bi olakšali život muslimanima

u Vojvodini.

Naselje Veliki Rit nalazi se nedaleko

od Novog Sada i uglavnom

je naseljeno muslimanskim življem.

Slika ovog mjesta nas je podsjetila

na Novi Pazar kada je u srcu

Vojvodine zauio ezan i kada je ve-

ina ovih mještana popunila safove

u svom mesdžidu. Na prvi pogled

primijetili smo da je Veliki Rit mjesto

gdje je na svaija vrata pokuca-

AKTIVNOSTI CENTRA ZA HUMANITARNI RAD "HAJRAT"

„Hajrat“ u Vojvodini

Na prvi pogled primijetili smo da je Veliki Rit mjesto gdje je na svaija vrata pokucala

neimaština. Da li je siromaštvo posljedica ekonomske krize ili pak ljudske sebinosti,

ostat e misterija, a naš zadatak toga dana bio je da obradujemo najugroženije

porodice iji je svakodnevni život na rubu egzistencije.

la neimaština. Da li je siromaštvo

posljedica ekonomske krize ili pak

ljudske sebinosti, ostat e misterija,

a naš zadatak toga dana bio je

da obradujemo najugroženije porodice

iji je svakodnevni život na

rubu egzistencije. Prema rijeima

mještana, džemat Velikog Rita živi

u veoma teškom stanju, bez posla,

sakupljajui sekundarne sirovine

kako bi sebi i svojoj porodici obezbijedili

najosnovnije namjernice za

ishranu. Pomo im je puno znaila

jer sam broj prisutnih je bio dovoljan

indikator siromaštva u ovom

mjestu. Porodice imaju u prosjeku

po šestoro djece koja nemaju

ni socijalno ni zdravstveno osiguranje,

kao ni redovno školovanje.

Veina roditelja ne mogu svoju

djecu da pošalju u školu zbog nedostatka

sredstava. Gladni i bosi -

to je slika koju smo zatekli u ovom

mjestu gdje je nafaka davno zatvorila

vrata. Veina mještana u ovim

mubarek danima provodi u postu,

iako za iftar i sehur nemaju šta da

spremaju.

Nakon podjele paketa predstavnici

humanitarnih organizacija posjetili

su Medžlis IZ-e Novi Sad.

Zatim je uslijedila posjeta muslimanima

u Beoinu u kome tako-

e imaju svoj mesdžid. Muslima-

ni Beoina pripremili su temelje

kako bi zapoeli klanicu za kurbane.

Potom smo se uputili u naselje

Krnjaa nadomak Beograda

u kome se gradi prvi beogradski

mesdžid. Vrijedni muslimani uveliko

rade na ovom projektu kako bi

njihovi mještani ubrzo mogli dobiti

prostorije u kome e zajedno

obavljati namaz. Kako kažu, uskoro

e i ova zapoeta graevina imati

svoju funkciju.

Islam u ovim mjestima, koji uspijeva

da živi, obradovao nas je injenicom

da se i tamo osjea blagodat

ovog mubarek mjeseca Ramazana.


BROJ 220/XV 35

DEKAN DR. HFZ. ALMIR PRAMENKOVIC BORAVIO DVA MJESECA U ENGLESKOJ

NA POSDOKTORSKOM ISTRAŽIVANJU

Putevima nauke

Budui da je islam kljuna determinanta za islamski identitet, muslimani u Britaniji moraju jaati

svoje institucije i raditi na osnivanju svojih univerziteta koji e biti integrisani u britanski obrazovni

sistem, gdje e se formirati kadar za muslimanske obrazovne institucije. Takav kadar e nesumnjivo

razumjeti specifinoisti britanskog društva i zapadnih tokova i shodno tome e se odrediti.

Istraživanje je obavljeno

u toku juna i jula 2011. na

Markfield Institute of Higher Education

u mjestu Markfield na temu

„Uticaj islamskih obrazovnih institucija

na ouvanje vjerskog identiteta

- sluaj muslimana u Srbiji i

Britaniji“ (Impact of Islamic Educational

Institutions on Preserving

Religious Identity – The Case of

Muslim Community in Serbia and

Britain). Postdoktorsko istraživanje

je obavljeno pod mentorstvom

prof. dr. Abdullaha Šahina – profesora

religijskog obrazovanja na pomenutom

institutu.

Istraživanje je bilo podijeljeno

u dva dijela. U prvom je tetirana

situacija u Velikoj Britaniji, izazovi

obrazovnih institucija muslimana

Britanije i naini ouvanja vjerskog

identiteta. Kompleksnost kulturnog

bekgraunda muslimana Britanije,

koji dolaze iz Indije, Pakistana,

Arapskog poluotoka, evropskih

zemalja, predstavlja kompleksnu

situaciju na terenu u smislu

neobuhvatanja svih podataka kako

bi se imala konkretna slika u stanje

britanskih muslimana. S druge

strane, izazovi zapadnog društva

su mnogostruki, zapadna sekularistika

civilizacija ije vrijednosti

nisu u skladu sa islamskom percepcijom...

Prve migracije muslimana u Britaniju

javljaju se u 18. stoljeu,

intenzivnije u 20., a naroito do

1962. jer tada britanske vlasti donose

zakon o zabrani ulaska migranata.

Prema popisu iz 2001. godine

u Britaniji živi 1,6 miliona muslimana

ili 2,7% ukupne populacije,

što rangira islam kao drugu najveu

religiju u Britaniji.

Migranti iz Pakistana i Indije,

koji su boravili u Britaniji kao radnici,

dovode sa sobom svoje porodice.

Živei sa porodicama njihove

potrebe za vjerom se uveavaju,

posebno u odnosu prema djeci.

Škole koje su djeca poela pohaati

nisu zadovoljavale potrebe ouvanja

vjerskog identiteta. Tako nastaju

prve džamije u kojima su djeca

uila osnovne postavke islama, a

malo kasnije otvaraju se i medrese

(supplimentaly schools) gdje su

djeca bila u prilici temeljitije uiti

o islamu. Danas postoje uglavnom

dvije kljune vrste muslimanskih

škola u Britaniji: neovisne muslimanske

škole i muslimanske škole

koje država finansira. Izazov koji

stoji pred muslimanima Britanije

jeste kako ouvati identitet u zajednici

koja nema potrebu za vjerom

u javnom životu, u ambijentu

koji se apsolutno razlikuje od mu-

slimanskih sredina iz koji potiu i

u kojima je vjera zastupljena u svakom

segmentu života. Muslimani

su u dilemi da li mogu sauvati

vjerski identitet, a da pritom žive u

neislamskom društvu?

Kljuni faktor je obrazovni sistem.

Da bi muslimani Britanije

bili adekvatno integrisani neophodno

je da u školama bude zastupljena

klima koja e im to omogu-

iti. Istina, danas postoje tri op-

eprihvaena obrazovna modela u

Evropi: britanski, njemaki i francuski.

Francuski se predstavlja jednim

od rigidnijih, njemaki nešto

bolji, ali bez konkretnih pomaka,

dok je britanski multikulturalizam

oznaen kao najbolji sistem. No,

bez obzira na to, stanje u realnosti

se ne razlikuje puno. „Satanski

stihovi“ Selmana Ruždija, potom

11. septembar 2001., zatim 2003. i

2005. godine su koje su bile uzrokom

da vlasti u Britaniji donesu

nekoliko rigoroznih zakona prema

muslimanima. Islamofobija koja je

prisutna u obrazovnom sistemu

takoer narušava stanje muslimana.

Takav odnos države proizveo je

nepovjerenje meu muslimanima.

Kljuni problem je nemogunost

vlasti da prepoznaju specifinosti

islamskog obrazovnog sistema u

Britaniji kako bi pružili adekvatnu

pomo i kako bi razumjeli specifine

potrebe muslimana, što bi

rezultiralo integraciju. Na taj nain

muslimani bi bili u neposrednoj

prilici da razumiju i zapadni sekularizam

i da sebe pronau i integrišu.

Budui da je islam kljuna determinanta

za islamski identitet,

muslimani u Britaniji moraju jaati

svoje institucije i raditi na osnivanju

svojih univerziteta koji e biti

integrisani u britanski obrazovni

sistem, gdje e se formirati kadar

za muslimanske obrazovne institucije.

Takav kadar e nesumnjivo

razumjeti specifinoisti britanskog

društva i zapadnih tokova i shodno

tome e se odrediti. S druge strane,

dosadašnji veliki broj imama, profesora

su ljudi koji su školovani u

arapskom svijetu, Pakistanu ili Indiji,

te kao takvi nemaju uvida u situaciju

britanskog društva, manje

ili više su konzervativni, što implicira

izolaciju.

U drugom dijelu posrdoktorskog

istraživanja dr. Pramenkovi

je predstavio brojano stanje muslimana,

stanje od odlaska Osmanlija

kroz koje su muslimani u Srbiji

prolazili, od pokušaja fizikog

istrebljenja do osporavanja identiteta,

a posebno ugrožavanja vjer-

skih institucija... Zahvaljujui vakufu,

prve vjerske obrazovne institucije

bile su mektebi, medrese,

ruždije i darulmuallimin. Od 11

medresa u Sandžaku samo jedna je

radila do pred kraj Drugog svjetskog

rata. Godine 1990. poinje

sa radom istureno odjeljenje „Alaudin“

medrese iz Prištine koja se

osamostaljuje 1994. i dobija naziv

„Gazi Isa-beg“ medresa. Godine

1998. i 2001. Mešihat Islamske zajednice

osniva predškolske ustanove

„Reuda“ i „Wildan“. Budui

da su potrebe muslimana nadilazile

medresu, Islamska zajednica

osniva Fakultet za islamske studije

2001. godine, a naredne i Internacionalni

univerzitet.

Jaanje obrazovnih ustanova

Islamske zajednice u Srbiji vlasti

u Beogradu nisu podržale, ve

su pokušale ugasiti renesansu koja

je pokrenuta, predvoena glavnim

muftijom Muamer-ef. Zukorliem.

U svom istraživanju dekan je iznio

odnos države prema Islamskoj zajednici,

kao temelju identiteta muslimana,

kao i finansijske probleme

ustanova, budui da država ne pomaže

ustanove Islamske zajednice.

ak i više od toga, udbaška sprega

sa domaim beogradskim vazalima

(Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom

Ljajiem) pokušala je izvršiti

pu nad legalnim organima Islamske

zajednice u Srbiji. Bilo je napada

na službenike Islamske zajednice,

izbacivanja imama iz džamije,

oružanog napada na pripadnike

Islamske zajednice, pri emu su

MEDIA CENTAR

OBRAZOVANJE

dva ovjeka ranjena. Na taj nain

obrazovne ustanove su dodatno

bile ugrožene. Nakon svega, država

i dalje ima negativan odnos

prema vjerskim obrazovnim ustanovama.

Takav diskriminatorski

odnos prema muslimanima otežava

integraciju i proizvodi nepovjerenje

u državne institucije. Zanimnjivo

je da Hrvatska, kao susjedna

zemlja, koja je sa Srbijom bila

jedna od republika bivše Jugoslavije,

dijametralno drugaije je postavljena

prema muslimanima. U

Hrvatskoj se muslimani osjeaju

bezbjednije, imaju finansijsku podršku

države, koja im tako omoguuje

da se adekvatno integrišu,

ouvajui svoj identitet. To pokazuje

da je promjena politike mogu-

a, kao i promjena stanja, ukoliko

postoje jasne, ljudske, proegalitaristike

vizije onih koji su na vlasti.

Jedan od temeljnih zakljuaka

bio je da je jako islamsko obrazovanje

osnov identiteta, kako muslimana

Britanije, posebno muslimana

u Srbiji, Sandžaku, te da su muslimani

obavezni uvati ga i unapreivati.

To je garancija uspjeha

muslimana.

Mentor dr. Šahin je na kraju

ovog istraživanja izrazio želju da se

rad dekana Pramenkovia objavi u

jednom od muslimanskih žurnala u

Britaniji kako bi šira nauna evropska

javnost imala priliku upoznati

se sa stanjem obrazovnih ustanova

Islamske zajednice u Srbiji.


36 15. AVGUST 2011.

DIJASPORA

Omladinski iftar u Minhenu

Omladina džemata „Fedžr“ inae svake srijede tokom Ramazana organizuje zajedniki iftar i druženja za

omladinu, gdje uz predavanja i zajednike kontakte naša omladina još više oplemenjuje svoje srce i dušu.

IZET-EF. BIBI

O mladina džemata „Fedžr“ i ove godine

bila je organizator velikog omladinskog

iftara u Minhenu. Ovogodišnji omladinski

iftar još jednom je potvrdio da svjesnoj omladini

u dijaspori, i pored svakodnevnog rada i

obaveza na poslu, ne predstavlja problem postiti

16 sati dnevno ukrašavajui svoj post ibadetom

i pokornošu Gospodaru. I pored toga što

je veliki broj omladine ove godine za Ramazan

otputovao svojoj domovini, ipak su prostorije

džemata bile pretijesne da prime sve omladince,

tako da su mnogi morali iftariti u pomonim

džamijskim prostorijama.

Program je zapoet ve u 19 asova uenjem

Kur'ana na arapskom i bosanskom jeziku.

Zatim se omladini obratio Izet-ef Bibi koji je

istakao važnost rada i organizovanja omladine

u dijaspori. Nakon iftara prisutnoj omladini se

obratio konzul BiH u Minhenu, Sidik Spahi,

koji je govorio o važnosti organiziranja i ouvanja

vlastitog identiteta u dijaspori. Druženje

omladine kroz predavanja i none namaze se

nastavilo sve do sehura. Nakon zajednikog sehura

i sabah namaza svi prisutni su izrazili želju

da u Minhenu bude još ovakvih projekata.

Omladina džemata „Fedžr“ inae svake srijede

tokom Ramazana organizuje zajedniki

iftar i druženja za omladinu, gdje uz predavanja

i zajednike kontakte naša omladina još više

oplemenjuje svoje srce i dušu. Pored omladine

iz Minhena iftaru je prisustvovala i omladina iz

Penzberga.

Molimo Allaha dž.š. da obilatom nagradom

nagradi sve one koji su na bilo koji nain pomogli

ovogodišnjoj organizaciji velikog omladinskog

iftara u Minhenu.

UMJETNOST

SVJETLOSNE NOI KUR'ANA

Galerija Islamskog kulturnog centra „Altun alem“ u

Novom Pazaru ovih dana je bila centar kulture, umjetnosti

i duhovnosti. Kulturni centar Islamske Republike Iran iz

Beograda u saradnji sa IKC „Altun alem“ priredio je izložbu kaligrafije,

drvoreza i arabeske „Svjetlosne noi Kur'ana“.

Direktor IKC „Altun alem“ dr. Hajrudin Bali izrazio je zadovoljstvo

što su bili u prilici da u svojoj galeriji ugoste umjetnike

koji su na jedinstven nain izrazili svoje umijee kroz kaligrafske

radove kur'anskog teksta na platnu, duborezu i arabeski.

Galerija e biti otvorena za sve umjetnike i njihove esencijalne

umjetnike izražaje i rado e biti u službi umjetnosti i kulture.

Umjetnici iz Teherana su tokom dvodnevne izložbe ljubiteljima

kulture prikazali svoja umjetnika djela. Veliki broj posjetilaca

je obišao ovu postavku.

Iako osnovan samo prije par nedjelja, Islamski kulturni centar

„Altun alem“ postaje zapažen u društvu.

Organizacija izložbe „Svjetlosne noi Kur'ana“ dodatno e

prekinuti dugogodišnji nedostatak umjetnikih izraza islamske

umjetnosti u Sandžaku. Nagovještena saradnja sa kulturnim centrima

u islamskom svijetu dodatno e afirmisati i doprinijeti razvoju

islamske umjetnosti na ovim prostorima koji su oduvijek

bili plodno tlo za nastanak umjetnikih djela.

SANDŽAKA DIJASPORA

MEDIA CENTAR


BROJ 220/XV 37

Naselje Jošanica se

nalazi na osmom

kilometru od Novog Pazara

prema Ribariu, u kotlini

istoimene rijeke koja tee

izmeu Goševskog i Lukaranskog

brda. U plodnoj

ravnici okienoj livadama,

njivama i zelenilom

smješteno je na desetine

lijepih kua u kojima žive

ponosni, dobri, vrijedni domaini

muslimani, što na

svojoj rodnoj grudi vjerno

uvaju dini islam. U želji

da ouvaju i ojaaju svoju

vjeru, džematlije odluiše

prije dvije godine da grade

džamiju, baš uz postojei

mejtep, na placu kojeg je

uvakufio rahmetli Hamid

Hamidovi.

Vrijedni imam ovoga

džemata Ifet-ef. Alikovi

je svojim radom okupio

džemat kome mejtep posta

tijesan i nefunkcionalan,

pa potreba za džamijom bi

potpuno opravdana. Ako

se uzme u obzir plan Islamske

zajednice da u svakom

naselju izgradi džamiju,

onda bi trebali svi džemati

da se ugledaju na mješta-

U NASELJU JOŠANICA ZAVRŠENA IZGRADNJA DŽAMIJE

Teravije u novoj džamiji

Džamija je površine 14x12 metara, potkupolna, sa jednom centralnom velikom kupolom i pet malih kubadi.

Unutrašnjost džamije je lijepo ureena, okreena u bijelo bez izraženog mihraba. Mahvil je prostran i na

njega se ulazi na poseban ulaz kojeg koriste žene kada dolaze na namaze. Minber je izgraen od borovog

drveta. Prozori i vrata na džamiji su izraeni od eloksirane bravarije. Džamija je opremljena prostranom

abdesthanom. Gasulhana, prostorija za ostavu i toaleti nalaze se u neposrednoj blizini džamije.

ne Jošanice i da grade džamije

u svojim mahalama i

naseljima. Dugo godina se

u mejtepu klanjala džuma,

teravija namaz i bajrami, te

uila djeca, a sa izgradnjom

džamije poelo se klanjati

pet vaktova namaza.

Džamija je površine

14x12 metara, potkupolna,

sa jednom centralnom

velikom kupolom i

pet malih kubadi. Unutrašnjost

džamije je lijepo ure-

ena, okreena u bijelo bez

izraženog mihraba. Mahvil

je prostran i na njega se

ulazi na poseban ulaz kojeg

koriste žene kada dolaze na

namaze. Minber je izgraen

od borovog drveta. Prozori

i vrata na džamiji su izraeni

od eloksirane bravarije.

Džamija je opremljena prostranom

abdesthanom. Gasulhana,

prostorija za ostavu

i toaleti nalaze se u neposrednoj

blizini džamije.

Neposredno pred nastupanje

Ramazana završena

je prelijepa munara na

Jošanikoj džamiji. Munara

je visoka 28 metara,

a krase je kandilji koji su

IZ DŽEMATA

IZLET POLAZNIKA MEKTEBA

D jeca mekteba Skender Kelebi (Melajske)

džamije, koja su pokazala ozbiljnost u

uenju Allahovog dina i zainteresiranost za mekteb,

u subotu 30.07.2011. god. išla su na zasluženi

izlet.

Program i organizaciju ovog izleta vodio je

imam Skender Kelebi (Melajske) džamije Asmiref.

Crnovršanin uz pomo mladih džematlija Harisa

Zogia i Dženana Kamešnianina. Na izletu je

bilo puno mekteblija. Program je bio veoma lijep

i raznovrstan, prožet igrom i zabavom. Pravo zadovoljstvo

i veliku pažnju djece izazvao je njihov

mualim Asmir-efendija koji je neumorno uestvovao

u igri i zabavi sa djecom.

Izlet je organizovan na predivnom izletištu

pokraj rijeke Ljudske u Suhoj upriji, selu kod

Novog Pazara. Nakon toga mekteblijama je prire-

eno iznenaenje - posjeta zoološkom vrtu u blizini

Pazarišta. Susret sa divljim životinjama, mnogima

po prvi put, bio je prava atrakcija za djecu i

propraen je opštim oduševljenjem kako mekteblija,

tako i starijih uesnika ovog izleta.

Zadovoljstvo i oduševljenje djece je bilo potpuno

toga dana i svi su se vratili kuama sretni i

pomalo umorni, ali puni lijepih utisaka i uspomena,

uz želju da se slini izleti ponavljaju svake godine.

ugraeni duž cijele munare

i nou podsjeaju na saudijske

džamije.

Sav džamijski kompleks

potpuno je uljepšao dolinu

Jošanice, a ezani sa munare

se uju u cijeloj Bajevici,

Lukarima i svim okolnim

mjestima.

Džamija u Jošanici je

graena sredstvima džematlija,

a posebno treba ista-

i finansijska, materijalna

i organizatorska ulaganja

Mahita Sadikovia i njegovog

brata Redžepa, koji

nisu žalili ni novca ni truda

da sagrade prelijepu džamiju

u Jošanici. Molimo Allaha

dž.š da dobrotvorima

S.Š.

IZ DŽEMATA

ukabuli i sevabima ih nagradi

za uinjeni trud i zalaganje

na Njegovom putu.

Džematlijama Jošanice i

mještanima okolnih mjesta,

te graanima Novog Pazara

mubareklišemo još jednu

džamiju koja e biti dostavlja

poruke islama, mira i

duhovnosti.


38 15. AVGUST 2011.

SVIJET ISLAMA

Alžir: Stranci svakodnevno

tokom Ramazana

primaju islam

15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Prelaskom 11 stranaca,

mahom francuskih državljana, na islam poetkom

mjeseca Ramazana, ovaj broj u Alžiru poveao

se na 146 ljudi koji su od poetka ove godine

prihvatili islam kao svoju vjeru.

Glasnogovornik Ministarstva vjerskih poslova

izjavio je u nedjelju da je veina konvertita

na islam iz Evrope, naroito Francuske, i to

uprkos narastajuoj islamofobiji. On je dodao

da je od poetka godine islam u Alžiru primilo

146 osoba, mahom stranih radnika.

Broj konvertita u 2004. godini iznosio je 44 i

od tada se bilježi stalni porast, a samo u prošloj

godini njihov broj iznosio je 198.

U izvještaju o širenju islama u svijetu, kao i

uticaju muslimanske imigracije u evropskim zemljama,

stoji da 30% stanovništva Francuske u

dobi do 20 godina jesu muslimani, dok u gradovima

poput Nice, Marseilja i Pariza taj udio

je i do 45%.

17.000 dolara iz Gaze

za Somaliju

15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Unija arapskih ljekara u nedjelju

je izjavila da su od poetka Ramazana

uspjeli da prikupe donacije od stanovnika Gaze

u visini od 17.000 dolara kao pomo glau pogoenoj

Somaliji.

Šef Unije u Gazi, Abdel-Rahman el-Haddad,

izjavio je kako e se kampanja nastaviti do kraja

mjeseca Ramazana kako bi pokazali da ranjeni

narod opkoljene Gaze suosjea s boli i patnjama,

kao i nepravdom koja se nanosi drugim ljudima.

Unija je pokrenula kampanju poetkom Ramazana

s geslom da je samo 10 dolara potrebno

da bi se spasio jedan stanovnik Somalije.

Erdoan 18. avgusta u Somaliji

15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Ve ranije najavljena posjeta

Somalji premijera Turske Redžepa Tajipa

Erdoana je i zvanino objavljena za 18. avgust

kada e Erdoan krenuti u posjetu Somaliji, zemlji

koja se suoila sa nezapamenom humanitarnom

krizom.

Premijera Turske Erdoana e na putovanju u

Somaliju pratiti i njegova supruga Emine Erdoan,

kao i ministar vanjskih poslova Ahmet Davutolu

sa suprugom Sare Davutolu.

Turska ulaže velike napore kako bi usmjerila

pažnju meunarodne javnosti na probleme

sa sušom i glau u Somaliji, s ciljem poveanja

koliine humanitarne pomoi, a ovom posjetom

želi se održati pitanje Somalije na dnevnom

redu. S tim razlogom u Istanbulu je za 17. avgust

zakazan hitan sastanak lanica Organizacije

islamske konferencije, s ciljem razmatranja

konkretnih koraka u borbi protiv gladi izazvanom

nezabilježenom sušom, koja je zahvatila

Somaliju i okolna podruja.

Takoer i lider vodee opozicione stranke u

Turskoj, Narodne republikanske stranke, najavio

je da planira posjetiti Somaliju prvi dan Ramazanskog

bajrama.

Kemal Kilidarolu, predsjednik Narodne republikanske

stranke (CHP), nakon posjete

djeci oboljeloj od leukemije u Univerzitetskoj

bolnici u Istanbulu, izjavio je kako je tokom

prošle sedmice održan sastanak u Ministarstvu

vanjskih poslova povodom putovanja u Somaliju,

te su ih izvijestili kako Somalija nije sigurno

mjesto za posjetu ili boravak, ali da e svakako

posjetiti istu. On je takoer dodao: „Niko

ne polaže pravo na tui život. Ljudski život je

upravo najdragocjenija stvar na svijetu. Mi smo

u obavezi da zaštitimo i pružimo podršku životu.“

Izraelska policija ograniila

pristup džamiji Al-Aksa

5. avgust 2011.

(FENA) - Izraelska policija razmjestila je

snage u jerusalemskom Starom gradu ograniavajui

pristup džamiji Al-Aksa uoi prve molitve

petkom tokom Ramazana.

„Više od 2.000 policajaca i graninih stražara

razmješteno je u Jerusalemu“ - izjavio je policijski

portparol, dodajui da je pristup blokiran za

muslimanske muškarce ispod 45 godina.

„Meu onima od 45 do 50 godina samo e

oevima porodica sa stalnom dozvolom ulaska

u Izrael biti dopušteno da uu u džamijski

kompleks“ - kazao je portparol, javio je AFP.

Pristup kompleksu takoer je uskraen Palestincima

sa Zapadne obale ispod 35 godine života,

kazao je portparol, dodajui da su zabrane

uvedene kao mjera predostrožnosti zbog rizika

od izbijanja nasilja.

Veliki kompleks koji obuhvata džamiju Al-

Aksa i susjedni Dom od kamena u jerusalemskom

historijskom Starom gradu tree je najsvetije

mjesto islama nakon saudijskih gradova

Meke i Medine.

I Jevreji to smatraju najsvetijim mjestom,

nazivajui ga Brdo hrama jer je smješten na

Drugom brdu, koje su uništili Rimljani 70 godine

prije nove ere.

Ramazanska estitka

Baraka Obame

4. avgust 2011.

(www.mesihat.com) - Povodom ovogodišnjeg

mjeseca Ramazana, muslimanima širom

svijeta ramazansku estitku je uputio i predsjednik

Sjedinjenih Amerikih Država Barak

Obama. U njegovoj estitci se kaže:

„Povodom poetka Ramazana, Mišel i ja želimo

uputiti naše najljepše želje muslimanskim

zajednicama u Sjedinjenim Amerikim Državama,

kao i širom svijeta. Ramazan je sveano

vrijeme koje svi muslimani mjesecima oeku-


BROJ 220/XV 39

ju. Porodice i zajednice dijele sreu zajednikog

okupljanja za vrijeme iftara i molitvi. Bazari

osvjetljavaju noi u mnogim gradovima od Rabata

do Džakarte. I ovdje u Sjedinjenim Amerikim

Državama ameriki muslimani dijele ramazanske

tradicije sa svojim susjedima, sa svojim

kolegama studentima, saradnicima...

Za mnoge muslimane širom svijeta Ramazan

je vrijeme dubokog razmišljanja i požrtvovanosti.

Kao i kod drugih religija, post se koristi

za poveanje duhovnosti, discipline i svjesnosti

Božje milosti. To je takoer podsjetnik na važnost

dopiranja do siromašnijih. Srceparajui izvještaji

o izgubljenim životima i slike porodica

i djece u Somaliji i Rogu Afrike, koji se bore za

život, podsjeaju nas na našu zajedniku humanost

i tjeraju nas da reagujemo. Sada je vrijeme

da nacije i narodi stanu zajedno i nudei svoju

podršku i pomo humanitarnim naporima koji

su u toku sprijee još goru katastrofu.

Vremena kao što je ovo podsjeaju nas na

uenje svih velikih religija, a meu njima i islama,

da mi uinimo drugima kako bi i oni uinili

nama. U tom duhu, želim muslimanima

širom svijeta blagoslovljen mjesec i radujem se

ponovnom organizovanju iftara u Bijeloj kui.

Ramadan kerim!“ - kazao je predsjednik Barak

Obama.

Kineskim muslimanima

zabranjeno da poste Ramazan

7. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Ujgurski muslimani su se

našli još pod jednim udarom kineske vlade u

sjeverozapadnoj regiji Ksinjiang.

„Ukoliko bilo koja vjerska linost bude govorila

o Ramazanu tokom vjerskih aktivnosti ili

podstakne ljude da uestvuju, izgubit e svoju

dozvolu za rad“, izjavio je Dilxat Raxit, glasnogovornik

Svjetskog kongresa Ujgura, stacioniranog

u Minhenu. „Ozbiljnijim sluajevima prijeti

hapšenje za podsticanje ilegalnih vjerskih

aktivnosti“ - dodao je on.

Dan prije poetka Ramazana najmanje 11

osoba je poginulo u seriji napada u sjeverozapadnoj

regiji Ksinjiang. Kineske vlasti za napade

su okrivile nacionalne manjine, nakon ega

je kineska policija ubila dvoje muslimana prošle

nedjelje. Napadi su došli dvije sedmice nakon

što je 18 ljudi ubijeno u napadu u Ksinjiang regiji.

Nakon nereda, više od 100 Ujgura je uhapšeno

od strane kineskih vlasti. Veina uhapšenih

su pobožni muslimani koji su išli u džamiju

i ije žene su pokrivene, kažu stanovnici regije.

Glavni grad Ksinjianga Urumki je bio poprište

smrtonosnog nasilja jula 2009. kada se

ujgurska manjina pobunila protiv nametnutih

kineskih restrikcija u regiji. Ishod nemira bio je

gotovo 200 mrtvih, 1.700 ranjenih, prema zvaninom

vladinom izvještaju. Ali Ujguri kažu da

su brojke znatno vee. Kineske vlasti osudile

su oko 200 ljudi, veinom Ujgura, za kovanje

pobune i njih 26 je osueno na smrt. Beijing je

uveo stroga ogranienja kineskim muslimanima

odmah na poetku Ramazana.

Muslimani lanovi vlade Ksinjianga natjerani

su da potpišu „dokument odgovornosti“, zaklinjui

se da nee postiti, ii na teraviju, niti imati

druge vjerske aktivnosti. „Post tokom mjeseca

Ramazana je tradicionalni i etniki obiaj i dozvoljeno

im je da poste“ - odgovorila je uposlenica

lokalnog vladinog ureda u Urumkiju potvrujui

ogranienja. „Ali nije im dozvoljeno

da imaju bilo kakve vjerske aktivnosti tokom

Ramazana“ - dodala je službenica.

Što se tie privatnih kompanija, Ujguri su

prinueni da ruaju tokom posta u kompaniji.

Svako ko odbije jesti može izgubiti godišnji

bonus ili posao, kaže Raxit. Zvaninici su se takoer

usmjerili na muslimanske uenike, pružajui

im besplatne rukove tokom perioda posta.

Ujgurski stanovnik Beijinga kaže da je uenicima

ispod 18 godina zabranjeno da poste Ramazan.

Osim toga, vlada je prisilila restorane u ve-

inskim muslimanskim regijama da budu otvoreni

tokom cijelog dana, da prodaju alkohol,

inae e im ukinuti dozvole za rad.

Ogranienja su takoer nametnuta ljudima

koji pokušavaju prisustvovati molitvama u

džamijama. Svako ko ide na namaz i molitve u

džamiju mora se registrovati s linom kartom.

„Moraju se registrovati. Nakon namaza nije im

dozvoljeno da se okupe i razgovaraju meusobno“

- dodaje Raxit. Slina ogranienja i zabrana

posta dogodila se i tokom Ramazana 2009.

godine.

Velika Britanija zabranila

Karadaviju ulazak

7. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Britansko ministarsvo unutrašnjih

poslova preporuilo je da se šejhu Jusufu

el-Karadaviju ne dozvoli ulazak na teritoriju

Velike Britanije ili ak da mu se ne dopusti putovanje

kroz aerodrome na teritoriji Velike Britanije,

poev od 14. jula 2011.

Ministarstvo opravdava preduzete mjere

time da Karadavi nema važeu vizu, niti je ovlašten

da dobije izuzee od vize koje imaju katarske

diplomate.

Ministar unutrašnjih poslova Britanije je

izjavio da nijednoj avio kompaniji nije dozvoljeno

da ga uvede u Britaniju, jer ukoliko to urade

bit e tuženi po lanu 40. za imigraciju i pravo

azila. Karadavi mora kontaktirati direktora komunikacija

i imigracionog ureda po dolasku na

aerodrom.

PRIREDIO: SEAD ŠAIROVI

Italija: Islamofobija ide

dalje - zabranili kebab

8. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Grad u sjevernoj Italiji izazvao

je ogorenje meu imigrantima nakon što

je donio zabranu prodaje strane hrane, naroito

kebaba.

Opinske vlasti donijele su odluku o zabrani

prodaje kebaba, kao i ostale netradicionalne

hrane. „Zabrana kebaba u Cittadelli je kao zabrana

pice u Parizu ili Njujorku“ - kaže Abdallah

Khezraji, lan Consulta Regionale Immigrazione

za italijanski okrug Veneto.

U petak, gradsko vijee Cittadele donijelo je

zakon obustave izdavanja dozvola onima koji

žele prodavati kebabe u ovom gradu.

„Ova hrana zasigurno nije dio naše tradicije,

niti našeg identiteta“ - izjavio je gradonaelnik

Massimo Bitonci iz anti-imigracione stranke

Sjeverne lige, koja dijeli vlast u koalicionoj vladi

premijera Silvija Berluskonija.

Bitonci kaže da kebabi „ne odgovaraju našoj

historijskoj jezgri zbog naina na koji se hrana

jede, kao i samog mirisa“.

On je takoer opravdao zabranu navodei

zdravstvene razloge, govorei da se „jelo skuha

i onda ostavi na otvorenoom duži period vremena“.


40 15. AVGUST 2011.

TRAGOM UMMETA

ESAD KOLAŠINAC

Kazablanka je najvei marokanski

grad i peti po veliini grad u

Africi. Turista se u ovoj privrednoj i industrijskoj

metropoli nada da e otkriti

orijentalnu atmosferu starih kraljevskih

grobova poput Marokeša i Fesa. Više od

polovine aktivnog stanovništva Maroka

traži posao upravo u Kazablanki,u kojoj

skoro da nema arhitektonskih spomenika.

U centru grada postoje poslovne

zgrade i stambene višespratnice.

Statistika

Površina: 342 km2

Stanovništvo: 4,2 miliona

Gustina naseljenosti: 12.808 st./km2

Dužina krajeva: ukupno 6 km

- Znaajan privredni, industrijski i trgovaki

centar, luka djelatnost.

- Industrija: prehrambena, metalurgija,

brodogradnja, hemijska i tekstilna,

turizam.

Historija

Kazablanka je izgraena na ruševinama

priobalnog naselja, koje je u prošlo-

Kazablanka

Kazablanka se nalazila pod vlašu tri razliita vladara, ali nijedan nije promijenio

naziv grada, koji znai „bijela kua“.

sti bilo poznato kao leglo pirata, u maloj

kraljevini Anfa. Godine 1498. portugalska

flota, koja se sastojala od pedeset

plovila, na mjestu na kome se nalazilo

porušeno selo osnovala je naseobinu

pod nazivom Kaza Blanka (bijela

kua na portugalskom). Portugalci su se

ovdje zadržali do 1755. kada su napustili

svoj most na afrikom kontinentu

poslije razarajueg zemljotresa. Grad je

obnovio marokanski sultan Muhammed

III, koji je gradu dao arapski naziv Dar

el Bejda, koji se i danas upotrebljava, a

ini bukvalan prijevod portugalskog naziva.

Sradinom XX vijeka u grad je dolazilo

sve više Francuza. Nakon otvaranja radovnih

linija trajekata koji Kazablanku

povezuju sa francuskim gradom Marseljom

i engleskim Sautemptonom, grad

je doživio period burnog ekonomskog

razvoja.

Poetkom XX vijeka sultan Maroka

nije bio suvereni monarh, ve je u potpunosti

zavisio od Francuske. U to vrijeme

grad je poeo dobijati tipino francuske

crte, a kratak naziv Kaza, kojeg

Evropljani ne koriste u govornom jeziku,

postao je popularniji od arapskog

naziva Dar el Bejda.

Kazablanka je dobila veliki znaaj za

vrijeme Drugog svjetskog rata kada su

1942. grad okupirale saveznike sile koje

su ga pretvorile u prehrambenu bazu za

vrijeme kampanje u Sjevernoj Africi.

Zanimljivosti

- Na konferenciji u Kazablanki 1943.

engleski premijer Vinston eril i predsjednik

SAD Franklin Delano Ruzvelt

donijeli su odluku da saveznici napadnu

Siciliju i Italiju.

- Godine 1961. Maroko, Alžir, Libija,

Mali, Egipat, Gana i Gvineja formirale

su takozvanu Grupu „Kazablanka“ iji

je cilj bilo ukidanje kolonijalizma, kao i

ekonomska i politika integracija afrikih

zemalja.

Znamenitosti

- Džamija Hasan II, Narodni muzej.

- Trg Muhammed V, Medina – najstariji

dio sa kraljevskim dvorcem i džamijom

Sidi Muhammed, priobalni bulevar

Koniš.


BROJ 220/XV 41

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu

lie lie na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam

klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A

Allah e e onome kome hoe hoe dati i više; Allah je

neizmjerno dobar i sve zna.

NEKA VAŠ

ZEKAT

I SADEKATU-L-FITR

BUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJU

VISINA NISABA NA ZEKAT JE 3.090€

VISINA SADEKATU-L-FITRA JE 500, 700, 1000 DIN


IZDAVAKA KUA EL-KELIMEH

VRIJEME JE ZA KNJIGU

KUR'AN

s prijevodom.

Uporedo arapski

i bosanski

tekst. Format

B6 (džepno izdanje).

101 TEVBA – KAZIVANJA POKAJNIKA I POKAJNICA je knjiga koncipirana tako da najlakše

nalazi put do srca italaca. Od svih naina pripovijedanja, najduže se pamte

ispovijesti stvarnih ljudi, koje smo upoznali kroz historijske udžbenike ili ih danas

viamo na televiziji. Od istinitih kazivanja iskrenog pokajanja ljudi iz davnina,

preko kazivanja ashaba i tabiina, do najsvježijih sluajeva pronalaska sree u

jedinoj vjeri, ova knjiga e vas prošetati kroz najudnije sudbine, psihološka stanja

i zanimljive crte iz života pokajnika. Oni su se ukrcali na lau spasa. Poueni

njihovim svijetlim primjerima, htjeli mi to ili ne – natjerat e nas da detaljno analiziramo

svoje stanje.

Svaki dan u kome Sunce obasja dunjaluk govori: „O sine Ademov, iskoristi me!

Tako mi Allaha, neu se više vratiti sve dok Allah ne naslijedi Zemlju i sve što je

na njoj.“

Doista, mi nismo ništa drugo do dani, uzdasi… Naši životi su samo trenuci, ak

i krae od toga.

KNJIGA “BIEVI SRCA”, dr. Aid el-Karnija, autora nekoliko bestselera u islamskom

svijetu, na samo njemu svojstven nain budi zaspala srca, odagnava beskorisne

brige i tjera nas da se bavimo suštinskim pitanjima iskrenosti. U maniru

vrsnog psihologa, autor koga ete prepoznati po knjizi “Ne tuguj”, ponire

u dubinu vjernike duše, koja ponekad zna usporiti svoj uspon, iako zna da u

imanu nema stagnacije: ili raste – ili pada.

El-Kelimeh, izdavaka kua Mešihata Islamske zajednice u Srbiji

Tel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com


ELEKTROTEHNA

PRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVOENJE

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

KLIMA UREAJI - PRODAJA I UGRADNJA

RAUNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |


MI VAM NUDIMO:

- dugogodišnje iskustvo

- sreivanje kompletne dokumentacije,

- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje

dženaze

- exhumacije

- pristupanu cijenu

- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim

autom imama Bekir-ef. Šuška

S obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni ste

u svako doba obratiti se nama

IZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR AUTOBUSKI PRIJEVOZ BERLIN - NOVI PAZAR

Preko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

Preko: ESENA, DUISBURGA,

DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA,

MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom,

povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča):

polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJA

Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATA

SAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

POGREBNE USLUGE

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA

ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

0049 172 63 25 762

Bekir-ef. ekir-ef. ŠUŠKO

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29


REDAKCIJA:

Sead Šairovi,

glavni i odgovorni urednik

Samir Tandir

Nermin Gici

Senad Redžepovi

Salahudin Feti

Ifet Alikovi

SARADNICI:

Rešad ef. Plojovi

Bekir ef. Maki

Dr.hfz. Almir Pramenkovi

Dr. Admir Muratovi

Dr. Mehmed Meši

Mr. Mustafa ef. Feti

Mr. Hajrudin Bali

Mr. Senad ef. Halitovi

Mr. Misala Pramenkovi

Nedžad ef. Hasanovi

Esad Kolašinac

DOPISNICI:

Omer ef. ondi, Tutin

Mirfat Sadovi, Sjenica

Hasan ef. Maki, Prijepolje

Enes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova Varoš

Jakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi, Bijelo Polje

Hfz. Abdurahman ef. Kujevi,

Rožaje i Berane

Sead ef. Jasavi, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami,

Bujanovac, Preševo, Medvea

Dr. Smajo Serhatli, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi Sad

Ajhan Beiri, Gora

Ekrem Tucakovi, Sarajevo

Abduselam ef. Feti, Pariz

Safet Biberovi, ZSD

IZDAVA^:

Izdavaka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

DISTRIBUCIJA:

Malik Nurovi

LEKTURA:

Samir Škrijelj

[TAMPA:

GRAFOKARTON, Prijepolje

E-MAIL:

redakcija@glas-islama.com

nermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.com

ifet@glas-islama.com

ADRESA:

Ul. Gradska 1.,

36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270

www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***

Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove

iznesene u rubrici “Naše

vienje”. Za stavove u ostalim

prilozima odgovorni su potpisani

autori.

Rukopisi, diskete i fotografije

se ne vraaju

Rješenjem od 12.12.1996. g.

GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije

Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.

OGLASNI PROSTOR

Vanjska stranica cijela: 150 EUR

Unutrašnja stranica cijela: 120 EUR

Pola vanjske stranice: 75 EUR

Pola unutrašnje stranice: 60 EUR

etvrtina vanjske stranice: 40 EUR

etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUR

Osmina vanjske stranice: 25 EUR

Osmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva

Plaanje unaprijed: popust od 25%

Plaanje po isteku: popust od 15%

Oglašavanje u 12 brojeva

Plaanje unaprijed: popust od 35%

Plaanje po isteku: popust od 25%

Oglašavanje u više od 12 brojeva

Popust od 40%

PRETPLATA

Poštovani itaoci,

budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za itaoce iz Srbije

iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo

obratite se nakontakt telefon Izdavake

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na

+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa:

Izdavaka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

Vaša pisma šaljite na adresu: Ul. Gradska 1, 36300

Novi Pazar, Internet: pisma@glas-islama.com


DOO

FLORIDA SHOES

UJKANOVI

UJKANOVI

BEBI OPREMA

tel: 0020/386-385

0/386-385 Ul. Veljka Vlahovia Vlahovia 18b

020/386-280

mob: 063/404-139

Novi Pazar

FLORIDA SHOES

- PROIZVODNJA OBUE OBUE

ISKLJUIVO ISKLJUIVO OD KOŽE

- PRODAJA NA VELIKO I MALO

- IZVOZ OBUE OBUE ZA INOSTRANSTVO













www.ujkanovic.com

PROIZVODNJA:

fax: 020/382-072

tel: 020/389-170

mob: 063/628-005

e-mail: mecoflrida @

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI HAJROVI - MECO

mecoflrida nadlanu.com

VELEPRODAJA:

Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:

ul. 1. maj 28

ul. Rifata Burdževia Burdževia 17.


mnogo je razloga da posjetite butik

DJEIJA KONFEKCIJA

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM

• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA

• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILII, HALJINICE ZA CURICE...

vodi kroz djetinjstvo vašeg djeteta

ul. Rifata Burdževia br. 10., Novi Pazar

GRILL

GRILL

SANDŽAK

SANDŽAK

DORTMUND

kids kids fashion fashion

Brunnenstr. 36

44147 Dortmund

HAMZI HAMZI R. - LIMUN

+4923147886748

+491722343418

Similar magazines