Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

12.7.
Brigada Gurki 215
relevantna praksa Suda pravde i izjava Europskoga povjerenstva, uvrštavaju oružane snage u
tu kategoriju isključenja. 213
Ipak, neke države ipak primaju strane državljane u svoje oružane snage ili u posebne postrojbe,
primjerice Legija stranaca u Francuskoj novači strane državljane, 214 a Gurke u Britanskoj
vojsci su nepalski državljani.
Tijekom skoro dva stoljeća, od Mirovnog sporazuma iz 1815. godine, kojim je okončan Anglo-nepalski rat od 1814.
do 1815. godine, Gurke su u službi Krune, prvobitno kao vojnici u (Britanskoj) Indijskoj vojsci, a nakon proglašenja
neovisnosti Indije 1947. godine u Britanskoj vojsci.
Tijekom jedne prosječne godine, oko 28.000 potencijalnih ročnika natječe se za 230 mjesta u brigadi Gurka, koja
broji preko 3.500 pripadnika. To je jedna jedinstvena brigada. Ona nije operativna brigada u uobičajenom smislu.
Ona je prije administrativno tijelo, krovna organizacija koja osigurava da oformljene postrojbe Gurki, u koje se svi
vojnici Gurke novače i u kojima služe – uglavnom kao pješaštvo, ali i kao inženjeri i u postrojbama veze i logistike –
imaju mogućnost da budu integrirane i da čine sastavni dio drugih operativnih brigada u Britanskoj vojsci.
Gurke se novače u Nepalu. Oni su nepalski državljani i to državljanstvo zadržavaju i dok su u službi Krune. Nakon
što se odu u mirovinu, vraćaju se u Nepal i zauzimaju svoje mjesto u nepalskom društvu. Ti su posebni aranžmani
neophodni, kako bi Gurke mogle služiti u Britanskoj vojsci, a da istodobno zadrže svoj nepalski identitet i zaštite
svoje kulturne, vjerske i etničke vrijednosti.
Uvjeti službe uređeni su Trilateralnim sporazumom (koji je izvorni protokol o suradnji potpisan 1947. godine
između vlada Velike Britanije, Indije i Nepala, a kojim je Nepalska vlada pristala na angažiranje postrojba Gurki u
vojskama Velike Britanije i Indije).
Kao što je već rečeno, zabrana služenja u oružanim snagama koja važi za strane državljane
često se može opravdati. Međutim, tamo gdje stranim državljanima jeste dopušteno da služe
u oružanim snagama, razlike u uvjetima službe već su nešto teže za obraniti. 216 Dva sudska
predmeta u svezi s navodnom diskriminacijom Gurki u Velikoj Britaniji ilustriraju kako ta
načela funkcioniraju u praksi. U prvom predmetu, pitanje je bilo jesu li odredbe i uvjeti službe
za pripadnike brigade Gurki sukladne članku 14. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i
temeljnih sloboda. 217 Gurke su imale nepovoljniji tretman glede visine mirovine na koju imaju
pravo, a u odnosu na druge vojnike u Britanskoj vojsci, ali su imale povoljniji tretman glede
njene isplate (odmah nakon 15 godina, za razliku od britanskih vojnika koji su imali pravo na
odgođenu mirovinu, koja se isplaćivala s navršenih 60 godina života). Sud je, također, uzeo
u obzir veoma različite uvjete života u društvu u kojem Gurke žive po umirovljenju i onom
u kojem se po umirovljenju žive britanski vojnici. Premda je Sud utvrdio da nema povrede
članka 14., ipak je navedeni predmet doveo do temeljne revizije uvjeta službe. 218 U drugom
predmetu, diskriminacija se ticala razlike u naknadi koja se isplaćivala Gurkama i britanskim
vojnicima koje su Japanci držali kao ratne zarobljenike tijekom Drugog svjetskog rata. Sud je
smatrao da je niža naknada koja se isplaćivala Gurkama nelogična, a taj je zaključak rezultirao
isplatom naknade u iznosu od 10.000 funti svakom Gurki koji je imao navedeni status.
213 Vidi dokument Europskog parlamenta “Slobodno kretanje radnika”, .
214 Vidi .
215 Presuda suca Sullivana (Upravni sud) u predmetu R (Purja) protiv Ministarstva obrane, England and
Wales High Court, 2003., str. 445.; .
216 Zabrana za državljane zemalja koje nisu članice nije pokrivena Direktivom Europske Unije 2000/43. Vidi
članak 3.2.
217 R (Purja i ostali) protiv Ministarstva obrane, Apelacioni sud, 9. studenoga 2003., Weekly Law Reports,
svezak 1., 2004., str. 289.
218 Gornji dom, debata, publikacije i pismohrana, web stranica Britanskog parlamenta, 11. siječnja 2005.,
.
109 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama