Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

ilo poželjno da žene predstavljaju njegov ‘mirni’ sektor. Međutim, time se ignorira načelo
po kojem bi žene i muškarci trebali biti jednako tretirani u smislu uloge građana i jednakih
mogućnosti. Bez iskustva koje im daje sudjelovanje u oružanim snagama, žene će manje biti
u mogućnosti sudjelovati u raspravama o pitanjima sigurnosti. 225
Sudjelovanje žena u oružanim snagama ključni je element njihova sudjelovanja u upravljanju
i rješavanju sukoba. Rezolucija Vijeća sigurnosti 1325. o ženama, miru i sigurnosti (2000.)
ponovno potvrđuje:
značajnu ulogu žena u sprečavanju i rješavanju sukoba. [Vijeće apelira na države]
da osiguraju sve veću zastupljenost žena na svim razinama odlučivanja u državnim,
regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima za sprečavanje, upravljanje
i rješavanje sukoba.
Jednaka zastupljenost
Pristup žena oružanim snagama također je značajan aspekt demokratizacije oružanih snaga
u smislu adekvatne zastupljenosti svih skupina koje sačinjavaju jedno društvo. To je bio
centralni aspekt, primjerice, glede integracije Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama
ili katolika u Njemačkoj, gdje su sedamdesetih godina prošlog stoljeća Savezne oružane
snage ulagale napore, kako bi povećale broj časnika katolika, a s ciljem izgradnje što
demokratičnijeg liderstva u oružanim snagama i uključivanja značajnih skupina iz civilnog
sektora. Kako se vidi iz tih primjera, oružane snage, ne samo da su ogledalo društva, nego
mogu biti i progresivna snaga u borbi isključenih skupina za jednaka prava (kao u slučaju
Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama), ali mogu i opstruirati te procese (kao što je još
uvijek čest slučaj kad su u pitanju žene).
Dalji aspekt demokratizacije odnosi se na ono što bi se moglo nazvati ‘unutarnji život’
oružanih snaga. Istraživanja pokazuju da – suprotno onome što mnogi vjeruju – zbližavanje
među muškarcima nema puno utjecaja na vojnu učinkovitost; vojne skupine u stanju su naći
druge, inkluzivnije načine zbližavanja i odanosti. Stvaranje inkluzivnih oružanih snaga, i
glede spola, vodi ka stvaranju jednog demokratičijeg društva i njegove vojske.
Pitanja nediskriminacije
Sudjelovanje žena u oružanim snagama jeste i pitanje nediskriminacije, tj. jednakih mogućnosti
u karijeri za muškarce i žene, jednakog pristupa različitim funkcijama, jednakih plaća, te
iskorjenjivanja zloporabe žena u oružanim snagama. To je, također, i pitanje pozitivnog
prihvatanja i integracije žena u vojnu sredinu i u vojnu tradiciju.
Spolna i operativna učinkovitost
Prednosti uključivanja žena u oružane snage i njihov doprinos miru i sigurnosti ne bi trebalo
zanemariti. Sudjelovanje žena u vojsci može biti od osobitog značaja u mirovnim misijama,
što je osnovna funkcija većine oružanih snaga. Mirovne misije umnogome se razlikuju od
tradicionalnih vojnih funkcija, utoliko što one naglašavaju zaštitu civilnoga pučanstva
i podrazumijevaju aspekte rješavanja sukoba i obnove. Nazočnost žena u mirovnim
snagama priznata je kao element koji vodi ka boljim odnosima oružanih snaga sa domaćom
zajednicom, te ka povećanju sposobnosti oružanih snaga da se uključe u pružanje zaštite
ženama i djeci. 226
225 Uta Klein, “The Gender Perspective of Civil-Military Relations in Israeli Society”, Current Sociology,
svezak 50., broj 5., 2002., str. 669.-686.
226 Vidi Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325. (2000.) o ženama, miru i sigurnosti, dostupna na .
114 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama