Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Potreba za novačenjem žena
Najznačajnije staze integracije utabane su u izvanrednim situacijama i u vrijeme ratova.
U tim je okolnostima državi potrebno da mobilizira što više građana, kako bi reagirala na
kriznu situaciju, što onda znači da i sudjelovanje žena postaje neophodno. Žene obično prvo
imaju one vojne uloge koje se odnose na njihovu uobičajenu ulogu u društvu, kao što je
uloga medicinske sestre, što je prva uloga, tipična za žene, u zapadnim vojnim institucijama.
Premda su ratne situacije rezultirale povećanjem broja žena u oružanim snagama, taj se trend
nije nastavljao poslije rata, kada se većina žena (iako ne uvijek dragovoljno) vraćala svojim
tradicionalnim ulogama.
Prijelaz na dragovoljne snage
Prijelaz na profesionalne vojne sustave ima svoju ulogu u povećanom sudjelovanju žena u
oružanim snagama. Za razliku od zakonske vojne obveze, koja je obično propisana samo za
muškarce, dragovoljni (ili profesionalni) vojni sustavi obično uključuju žene.
Ponekad države izvrše samo djelomični prijelaz na profesionalne oružane snage, u sklopu
kojih dragovoljcima popunjavaju kvote koje ne popune zakonskim vojnim obveznicima.
U Rusiji, primjerice, sustav vojne obveze iz raznih razloga nije dao dovoljan broj mladića
u oružanim snagama. Zato je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća uvedena služba
po ugovoru kao dragovoljni, odnosno profesionalni, element kojim se osiguravao dodatni
broj pripadnika oružanih snaga. Od uvođenja tog sustava na žene otpada značajan postotak
dragovoljnih pripadnika: do 50 % krajem devedesetih. Premda su one na nižim položajima,
ukupno sudjelovanje žena u ruskim oružanim snagama povećalo se sa 3 % početkom
devedesetih na 10 % u istoj toj deceniji. 237
Promjena kulturnih vrijednosti
Moglo bi se reći da je najznačajniji faktor, koji je potaknuo ekspanziju uloge žene u oružanim
snagama, zapravo promjena kulturnih vrijednosti glede uloge žena. To uopće nije bio prirodan
proces. Žene su se, pojedinačno i kolektivno, borile za jednaka prava i u privatnoj i u javnoj
sferi, i zahtijevale uključivanje u sve profesije političkim i pravnim putem. Emancipacija žena
u tijesnoj je vezi s općim povećanjem sudjelovanja žena u sveukupnoj radnoj snazi. Te široke
društvene promjene promijenile su stavove žena i muškaraca o tome trebaju li vojne uloge biti
dostupne ženama ili ne, i ubrzale proces integracije žena u oružane snage.
Povećanje neborbenih poslova
U dvadesetom je stoljeću stereotip vojnika ratnika narušen birokratizacijom i
kompjutorizacijom oružanih snaga. 238 Takav razvoj događaja doveo je do povećanja broja
neborbenih poslova u administrativnom, logističkom, medicinskom i drugim sektorima u
oružanim snagama. Povećanje broja neborbenih poslova jedan je od faktora koji je utjecao na
veće sudjelovanje žena u oružanim snagama.
5. Razine sudjelovanja
Posljednjih godina žene imaju sve značajniju ulogu u zapadnim oružanim snagama, i mnoge
su države ženama dale zakonsko pravo da služe u oružanim snagama. Čak i s tim povećanjem,
ukupni broj žena u oružanim snagama i dalje je mali, a žene su i dalje nedovoljno zastupljene u
oružanim snagama u odnosu na njihov relativni broj u društvu. Broj žena koje služe u oružanim
snagama znatno se razlikuje od države do države (vidi uokvireni tekst pod brojem 13.3).
237 Jennifer Mathers, “Women in the Russian Armed Forces: A Marriage of Convenience?”, Minerva:
Quarterly Report on Women and the Military, Fall-Winter 2000.
238 Kümmel, op. cit., napomena 224.
118 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama