Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Odgovarajuća politika prema veteranima pomaže novačenju i zadržavanju djelatnih
vojnih osoba u oružanim snagama
U interesu je oružanih snaga, kao poslodavca, da se brinu o veteranima, jer se na bolju brigu
za veterane može gledati kao i na poticaj novačenju. Pored toga, poboljšane beneficije veterana
šalju signale sadašnjim i budućim pripadnicima da su oružane snage odgovoran poslodavac.
S druge strane, negativan publicitet o lošem postupanju s veteranima može odvratiti buduće
potencijalne novake od prijavljivanja u oružane snage. On može, također, dovesti do
nezadovoljstva onih koji su već u oružanim snagama, pogotovo onih koji se spremaju vratiti
u civilni život, kao i onih koji su već napustili oružane snage. 434
Skrb za veterane kao podrška širim socijalnim interesima
Može se reći da posebne vojno-socijalne politike služe širim socijalnim ciljevima. Pomaganje
veteranima, naročito onim koji su ugroženi ili beskućnici, također pomaže širem programu
rješavanja pitanja socijalne isključenosti.
Prijelaz iz vojnog u civilni život
U interesu drugih djelatnih vojnih osoba (koji nisu veterani), kao i u interesu cijelog društva i
pojedinaca, na koje se ovo odnosi, je da se poduzmu posebne mjere, kako bi veterani (naročito
oni mlađi) bili u mogućnosti ostvariti uspješne karijere kao civili. Ovo je bitno ne samo za
pojedinačne pripadnike/ce, nego i za oružane snage kao poslodavca. Ako oni koji traže posao
vide da oružane snage imaju aktivnu politiku koja se odnosi na bivše pripadnike, oni će biti
daleko više zainteresirani da rade u oružanim snagama. Na isti način, takva politika ulijeva
dodatno povjerenje sadašnjim pripadnicima oružanih snaga.
Veterani u postkonfliktnim situacijama
Koncept veterana ima posebno značenje u državama koje su izašle iz konflikta. Nažalost, neke
od država članica OESS-a su prošle kroz iskustvo rata, primjerice države Zapadnog Balkana.
Od kraja rata u bivšoj Jugoslaviji, sve zapadnobalkanske države su u fazi smanjivanja i
restrukturiranja svojih oružanih snaga. U državama o kojima je riječ, svaka zaraćena strana je
naoružala veliki broj ljudi, koji su postali nepotrebni nakon potpisivanja mirovnih sporazuma.
Iako se svaka od država suočava s različitim izazovima, one su odustale od naoružavanja svojih
djelatnih vojnih pripadnika. Nemaju svi veterani potrebnu stručnu sposobnost da bi uspjeli
u civilnom životu. Bez adekvatnog programa procesa razvojačenja, oružane snage, o kojima
je riječ, postaju financijski neodržive. Bez odgovarajućih programa za veterane, nije moguća
dobra reintegracija velikog broja bivših vojnika u društvo, ukoliko je uopće moguća.
2. Međunarodne obveze u oblasti ljudskih prava
Poput drugih građana i veterani imaju pravo na socijalna i ekonomska prava. Države članice
OESS-a su u tom pogledu preuzele obveze koje se primjenjuju na veterane. Primjerice, države
su se obvezale da će “promovirati i pomagati učinkovitu provedbu … ekonomskih [i] socijalnih
… prava”. 435 U tom cilju, države su obvezne “izraditi svoje zakone, propise i politike u oblasti
ekonomskih, socijalnih i drugih ljudskih prava i temeljnih sloboda i provesti ih u praksi
kako bi jamčile učinkovitu provedbu ovih prava i sloboda”. 436 U istom kontekstu, države će
“obratiti posebnu pozornost na probleme u područjima zapošljavanja, stanovanja, socijalnoj
sigurnosti [i] zdravstvu”. 437 Države članice OESS-a su također obećale da provedba ovih prava
“neće podlijegati bilo kakvim restrikcijama, izuzev onih koje su propisane zakonom i koje
su sukladne međunarodnim obvezama po međunarodnom pravu”. 438 I na kraju, ništa manje
434 Ibid., str. 167. i 169.
435 Helsinki 1975, Načelo VII., stavak 2.
436 Beč 1989., stavak 13.1.
437 Ibid., stavak 14.
438 Ibid., stavak 21.
189 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama