Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

7.1
Potreba za demokratskim nadzorom nad oružanim snagama, koju priznaju
odabrane međunarodne organizacije
Organizacija Norme/standard Izvor
UNDP Demokratska civilna kontrola nad vojskom, policijom i drugim
snagama sigurnosti (izvješće nabraja načela demokratske vladavine u
sektoru sigurnosti)
OESS „Demokratska politička kontrola nad vojskom, paravojnim snagama
i snagama unutarnje sigurnosti, kao i obavještajnim službama i
policijom“ (definirano detaljnim setom odredbi)
Vijeće Europe
(Parlamentarna
skupština)
EU (Europski
parlament)
Mjere koje poduzima vlada moraju biti i zakonite i legitimne. Sukladno
tomu postoji potreba za nekim oblikom demokratskog nadzora, a za
čiju suštinsku provedbu mora biti zadužen parlament. Pravosuđe, opet,
ima ključnu ulogu jer može sankcionirati svaku zloporabu izuzetnih
mjera kod kojih postoji rizik od povrede ljudskih prava. Međunarodne
organizacije također imaju sve značajniju ulogu u izradi strategija i
usuglašavanju pravila.
Definiranje kopenhaških kriterija tako da uključuju i „zakonsku
odgovornost policije, vojske i tajnih službi...“.
Samit Amerika „Ustavna podređenost oružanih snaga i snaga sigurnosti zakonski
oformljenim tijelima vlasti naših država jeste temelj demokracije.“
Izvješće o humanom razvoju
(2002.)
Kodeks ponašanja u
vojno-političkim aspektima
sigurnosti (1994.)
Preporuka 1713. (2005.)
Program 2000. parag. 9.
Akcioni plan iz Quebeca
(2001.)
pragmatičnih pitanja. Sudjelovanje parlamenta znači legitimitet i izravnu demokratsku
odgovornost. Parlament time može dati svoj doprinos tome da oružane snage budu u službi
države kao cjeline i zaštite njenog ustava, a ne da služe uskim političkim ili stranačkim interesima.
Odgovarajuća kontrola omogućava jedan stabilan, dvostrani pristup pitanju obrane, što je od
koristi i državi i samim oružanim snagama. Sudjelovanjem parlamentaraca može se postići to
da javni troškovi obrane budu transparentni i praćeni odgovarajućim odobrenjima.
Odobrenje parlamenta za uspostavu, ovlasti i odgovornosti oružanih snaga jeste potreban, ali
ne i dostatan uvjet za očuvanje vladavine prava. Pravni osnov daje veći legitimitet i postojanju
oružanih snaga i (često izuzetne) ovlasti, koje one imaju. Kao i u drugim oblastima, jedan
od ključnih zadataka zakonodavne vlasti jeste da ovlasti delegira upravnim tijelima, ali i da
strukturira i ograniči diskreciono pravo u zakonskoj regulativi.
2. Zakonska regulativa i parlamentarna odgovornost
Kao što se vidi iz uokvirenog teksta pod brojem 7.2, usvajanje zakonskih propisa samo je
jedna od brojnih uloga koje parlamenti obično imaju. Pored toga, u kontekstu kontrole nad
7.2.
Instrumenti ili sredstva koja parlament može koristiti pri donošenju zakonske
regulative o oružanim snagama
1. Opća nadležnost
a. Iniciranje donošenja zakonskih propisa;
b. Izmjena i dopuna postojećih zakona;
c. Saslušavanje predstavnika izvršne vlasti;
d. Pozivanje predstavnika vlasti da daju izjavu pred parlamentom;
e. Pozivanje vojnoga kadra i državnih službenika da daju izjavu pred parlamentom;
f. Pozivanje civilnih stručnjaka da daju izjavu pred parlamentom;
g. Pribavljanje dokumenata od izvršne vlasti;
h. Provedba parlamentarnih istraga;
i. održavanje saslušanja.
48 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama