Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Promjenjivi kontekst u kojem oružane snage trenutačno djeluju stvara potrebu za ponovnom
raščlambom ograničenja koja se nameću u smislu udruživanja, i to iz dva zasebna razloga.
Prvi je da priroda zadataka koje sada obavljaju djelatne vojne osobe i službenici i namještenici
oružanih snaga, kao i okruženje u kojem se vojne trupe angažiraju, postaju sve manje
tradicionalni. Djelatne vojne osobe oružanih snaga sada su puno češće dio multinacionalnih
trupa ili su angažirani u mirovnim operacijama, nego što sudjeluju u tradicionalnim vidovima
sukoba. Ti tipovi misija dovode do prirodne poredbe uvjeta službe između snaga različitih
država, koje su skupa angažirane u određenoj operaciji. Vojnici iz države u kojoj je pravo
udruživanja ograničeno, mogu s pravom dovesti u pitanje operativnu potrebu tog ograničenja
kada služe skupa s djelatnim vojnim osobama oružanih snaga iz države koja ima nešto blaži
stav o tom pitanju. Nepovoljne poredbe uvjeta službe mogu dovesti do nezadovoljstva i
gubitka morala (a zatim i do operativne neučinkovitosti).
Drugi razlog za preispitivanje ograničenja jeste sve veća profesionalizacija oružanih snaga, što
znači da vojska mora postići zadovoljavajuću konkurentnost na tržištu rada, kako bi privukla
visokokvalificiran kadar. Potencijalni će ročnici pozorno razmotriti sve uvjete službe, koji
oružane snage čine manje privlačnim u smislu karijere. Zato bi bilo dobro da same oružane
snage ponovno procijene jesu li ograničenja slobode udruživanja i dalje zaista neophodna.
Međunarodne obveze u oblasti ljudskih prava
Sloboda udruživanja s drugima temeljno je pravo koje je jasno priznato u Općoj deklaraciji o
ljudskim pravima i najznačajnijim ugovorima o ljudskim pravima, uključujući i Međunarodni
sporazum o građanskim i političkim pravima i Međunarodni sporazum o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima, kao i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda i Europsku socijalnu povelju (vidi uokvireni tekst pod brojem 9.1. i relevantne tekstove
koje on navodi). Navedeno pravo podrazumijeva i slobodu pridruživanja sindikatima.
9.1
Sloboda udruživanja prema pravu o ljudskim pravima 85
UDHR, članak 19 (1) Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. (2) Nitko se ne može primorati da
pripada nekoj udruzi.
ICCPR, članak 21 Priznaje se pravo mirnoga okupljanja. Ostvarivanje ovoga prava može biti predmet samo onih
ograničenja nametnutih sukladno zakonu, a koja su potrebna u jednom demokratskom društvu u
interesu državne sigurnosti, sigurnosti građana, javnog reda (order public), ili radi zaštite zdravlja
građana ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih osoba.
ECHR, članak 11 Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja s drugima, uključujući i pravo osnivanja
i pridruživanja sindikatima zbog zaštite svojih interesa.
ICESCR, članak 8 1. Države potpisnice ovoga Sporazuma obvezuju se da će osigurati sljedeće:
(a) pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikate i da se učlani u sindikat po svom izboru, uz
jedini uvjet da pravila budu utvrđena od strane zainteresirane organizacije, radi promicanja i zaštite
ekonomskih i socijalnih interesa. Ostvarivanje ovoga prava može biti predmet jedino ograničenja
predviđenih zakonom i onih koja predstavljaju potrebne mere u demokratskom društvu, u interesu
državne sigurnosti ili javnoga reda, ili zaštite prava i sloboda drugoga;
(b) pravo sindikata da stvaraju udruge i nacionalne saveze i njihovo pravo na stvaranje međunarodnih
sindikalnih organizacija ili na učlanjivanje u njih;
(c) pravo sindikata da slobodno obavljaju svoju djelatnost, bez drugog ograničenja osim onog koje
predviđa zakon, a koje predstavlja potrebnu mjeru u demokratskom društvu, u interesu državne
sigurnosti ili javnoga reda, ili radi zaštite prava i sloboda drugoga;
(d) pravo na štrajk, koje se ostvaruje prema zakonima svake države.
2. Ovaj članak ne sprečava da se na ostvarivanje ovih prava od strane pripadnika oružanih snaga,
policije ili državne uprave, nametnu zakonska ograničenja.
3. Niti jedna odredba ovog članka ne dopušta državama članicama Konvencije Međunarodne
organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje iz 1948. godine da donosi
zakonske mjere koje bi narušavale, niti da primjenjuju zakon na način koji bi narušavao jamstva
predviđena navedenom Konvencijom.
85 Boldirani dijelovi u uokvirenom tekstu pod brojem 9.1 rezultat su namjere autora da naglase određene
stavke.
67 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama