srpanj-kolovoz-rujan

SRPANJ - KOLOVOZ - 

RUJAN 2010. 

7-8-9 

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E 

ISSN 1331-1476

Tri Osobe presvetog Trojstva postavile su Mariju na 

nebesko slavno prijestolje; proglasile Kraljicom neba i 

zemlje, povjerivπi joj zaklad svega nebeskoga. 

Ne, neÊemo nikada dovoljno spoznati veliËinu Marijinu, 

kao ni vlast πto joj je Isus Krist, njezin boæanski Sin, 

podijelio; neÊemo nikada dobro upoznati njezinu æelju 

da nas uËini sretnima... Ona nas ljubi kao svoju djecu. 

Veseli je vlast primljena od Boga, da nas usreÊi. 

Sv. Ivan Marija VIANNEY (†1859.)

7-8-9 

SRPANJ 

KOLOVOZ 

RUJAN 

ISSN 1331 - 1476 

s marijom po svijetu 

Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn 

Ne zaboravimo 

na sebe! 

U svijetu u kojemu æivimo mnogo se 

toga mijenja, i to nevjerojatnom brzinom 

da je uslijed svega πto se dogaapplea 

veliko umijeÊe oËuvati vlastitu prisebnost. 

Usprkos tome, Crkva ostaje stalno 

s nama na putu i vjerno nas prati, a 

toliki u njoj joπ uvijek nalaze Ëvrst 

os lonac i nepokolebivi su. Æude za 

Boæ jom blizinom, u Bogu nalaze 

smisao svoga æivota i svoju buduÊnost, 

Ëeznu za Boæjim spasenjem i srcem 

ispunjenijim mirom. Da bi to postigli, 

godiπnje odvajaju po koji dan ili Ëak 

tjedan i odlaze na hodoËaπÊe. 

HodoËaπÊe je jedan od najizvornijih 

religioznih izraza i najstarijih oblika 

puËke poboænosti. Nastao je spontano 

u narodu Boæjem kao izraz njegova 

πtovanja, a susreÊemo ga gotovo u 

svim religijama. To je vjerniËki hod 

pre ma nekom svetiπtu, da bi se u njemu 

susrelo s Bogom, klanjalo mu se ili 

mu se iskazalo πtovanje. HodoËaπÊe je 

i prigoda Ëovjeku vjerniku da za koji 

trenutak ostavi svoju svakidaπnji cu sa 

svim brigama i tjeskobama koje ona 

sa sobom nosi te se ponovno susretne 

sa samim sobom i sa svojim Bo gom, 

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE 

za Ëim Ëeænja æivi duboko u bi Êu 

svakog Ëovjeka. Tim viπe πto danaπ nji 

Ëovjek, uslijed buke i jurnjave sva gdanjega 

æivota, nerijetko zaboravi i 

na Gospodina Boga, i na druge oko 

sebe, pa i na sebe samoga. Osobito u 

naπe dane kad se na sve moguÊe 

naËine ruπe ljudske i krπÊanske vrijednosti, 

pa i one koje su nas kao narod 

kroz povijest oËuvale. Stoga je vjerniku 

susret sa samim sobom od presudne 

vaænosti za njegov hod u sretniju i 

blagoslovljeniju sutraπnjicu. On mu 

omoguÊuje da zaviri u dubinu svoje 

duπe i pogleda je li na pravome putu 

te vidi πto bi trebao uËiniti da bi bio 

zadovoljniji i sretniji; da se istinski 

susretne s Bogom, obnovi u svojoj 

vjeri, osnaæi u nadi i uËvrsti u ljubavi 

te u miru s Gospodinom i bliænjima 

naapplee mir u srcu i u duπi te otkrije 

radost krπÊanskog poziva. 

Tijekom ljeta slavimo viπe marijanskih 

blagdana, meappleu kojima se posebno 

istiËe Velika Gospa. Majka 

Gospodinova privuËe u te dane u 

svoja svetiπta diljem Lijepe naπe brojne 

hodoËasnike. Ljetno razdoblje, naime, 

veoma je pogodno za hodoËaπÊenje. 

Stoga Êe i ovoga ljeta poboæni 

hodoËasnici pohoditi Marijine domove 

i u njima naÊi Onoga kojega je ona 

donijela svijetu - Krista Gospodina, 

”mir” (Ef 2, 14) i pomirenje naπe. 

U R E D N I K


Prijavljeni za natječaj 

Papinskoj meappleunarodnoj marijanskoj 

akademiji sa sjediπtem u Rimu prijavilo 

se dosad 19 kandidata za natjeËaj za 

nagradu papinskih akademija 2010. 

Me appleu njima ima pojedinaca razliËitih 

zanimanja i marioloπkih druπtava i udruga 

iz viπe ze malja - Belgije, Brazila, 

Indije, Italije, Po r tugala, ©panjolske, 

USA i Venezuele. (W) 

Porast štovanja i pobožnosti 

U Rimu su od 20. do 22. svibnja boravili 

predsjednici i izaslanici laiËkih udruga 

koje podupiru i vode 14 postaja Radija 

Marije na afriËkom kontinentu. (Tijekom 

iduÊih dviju godina uspostavit Êe se joπ 

πest radijskih postaja.) Koordi nator 

direktorâ Radija Marije u svijetu objasnio 

je da se poboænost i πtovanje Gospe 

u Africi veoma πiri. Uzrok je tome ne 

samo πirenje katoliËanstva nego i tradicionalna 

kultura koja u æeni i majci 

pokazuje srediπte prihvaÊanja i kohezije 

afriËke druπtvene strukture. U tom suzvuËju 

Marijin lik uzvisuje vrednote i 

kreposti koje su nazoËne u lokalnim 

kulturama. (Z) 

Michelangelova Gospa 

U Rimu je 21. svibnja predstavljena 

nova knjiga Gospa u Michelangela - 

Nova teoloπko-kulturalna interpretacija 

poznatoga talijanskog mariologa svjetskoga 

glasa S. De Fioresa. U njoj pisac 

pruæa dva autentiËna i neobjavljena 

otkriÊa: feministiËko tumaËenje, koje je 

veliki majstor dao na svodu Sikstinske 

kapele, i novo tumaËenje izmjena koje 

je umjetnik uËinio na Gospi s 

Posljednjeg suda: od Majke koja zagovara 

do vjerne uËenice koja razmiπlja o 

Sinovu dræanju. (Z) 

Dječji misionarski kongres 

Pri jasnogorskom svetiπtu u Czestochowi 

(Poljska) odræan je 28. i 29. svib- 

242 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

Gospa usred kaktusa 

U Jeruzalemu je 15. travnja u glavnom 

sjedištu franjevaca Svete Zemlje 

upriličena konferencija o Gospi usred 

kaktusa, knjizi povijesti umjetnosti prof. 

emer. Nurith Kenaan-Kedar s Fakulteta 

umjetnosti iz Tel Aviva u kojoj se osvjetljuje 

franjevački utjecaj na 

umjetničku djelatnost franjevačkih 

crkava u Svetoj Zemlji u 20. stoljeću. 

Govorili su kustod fra P. Pizzaballa, Gil 

Fishhof sa Sveučilišta u Tel Avivu i prof. 

N. Kenaan-Kedar, a onda i T. Treister i 

N. Shalev-Khalifa. Knjiga predstavlja 

radove i umjetničke predstavke izvedene 

u crkvama Pohođenja i 

Navještenja Marijina s nakanom da ih 

uklopi u takve radove u povijest umjetnosti 

Svete Zemlje. 

(DA)

nja VIII. djeËji nacionalni misionarski 

kongres na temu Navijeπtamo svijetu - 

Bog je ljubav. Na njemu su sudjelovali 

nacionalni ravnatelji Papinskih misijskih 

djela Poljske i o. P. Karam iz Libanona, 

kao i sveÊenici, redovnici, katehete, 

misijski animatori i svi odgovorni 

Papinskih misijskih djela i djeca 

Misijskog djetinjstva. (Z) 

Loretska obljetnica 

Tijekom g. 2010. slavi se 10. obljetnica 

Centra Ivana Pavla II. u Loretu razliËitim 

susretima mladih. Najavljen je i dolazak 

kardinala S. Dziwisa, tajnika Ivana Pavla 

II., a u sv. KuÊi oznaËeno je i bratimljenje 

izmeappleu loretskoga centra i centra 

Ivana Pavla II. u Krakovu. U Loretu Êe 

se od 6. do 10. prosinca odræati susret 

europskih pastoralnih djelatnika mladih, 

a 10. prosinca spomenut Êe se i 90. obljetnica 

proglaπenja Gospe Loretske 

Zaπtitnicom zrakoplovstva. (MdD) 

Mariološki kongres 

O 50. obljetnici posvete Italije Bezgreπnom 

Srcu Marijinu u opatiji u Frigentu 

od 5. do 7. srpnja 2010. odræat Êe se 

marioloπki kongres o posveti Gospi. 

Nastupit Êe S. M. Manelli, L. Genovese, 

A. Calkins, S. Lanzetta, G. F. Arellano, 

S. M. Cecchin, M. Hauke, P. Haffner, B. 

Cortinovis, M. G. Palma, F. Asti, P. 

Siano i P. S. M. Manelli. (PAMI) 

Za Fond Gospe Sinjske 

Kazimir BarukËiÊ prikupio je od veljaËe 

do travnja ove godine kod svojih prijatelja 

i znanaca u Frankfurtu/M (NjemaËka) 

2596 eura i dostavio upravitelju 

svetiπta Gospe Sinjske za Fond Gospe 

Sinjske iz kojega se dodjeljuje pomoÊ 

studentima slabijega imovinskog stanja. 

Nedavno se obratio i redakciji inozemnog 

izdanja VeËernjeg lista kako bi Ëitatelje 

obavijestio o prikupljanju dobrovoljne 

novËane pomoÊi u tu svrhu. (KJ) 


Komisija za Međugorje 

Nedavno osnovanoj Meappleunarodnoj 

istraænoj komisiji za Meappleugorje na Ëelu 

je kardinal Camilo Ruini, nekadaπnji 

Papin vikar rimske biskupije, a Ëlanovi 

su: kardinal Jozef Tomko, nekadaπnji 

prefekt Kongregacije za evangelizaciju 

naroda; kardinal Vinko PuljiÊ, vrhbosanski 

nadbiskup i predsjednik BK BiH; 

kardinal Josip BozaniÊ, zagrebaËki nadbiskup, 

potpredsjednik VijeÊa europskih 

biskupskih konferencija; kardinal Julián 

Herranz, nekadaπnji predstojnik 

Papinskog vijeÊa za tumaËenje tekstova 

zakonika; nadb. Angelo Amato, prefekt 

Kongregacije za kauze svetaca; mons. 

Tony Anatrella, psihoanalitiËar i struËnjak 

za sociologiju za socijalnu psihijatriju; 

mons. Pierangelo Sequeri, docent 

fundamentalne teologije na Teoloπkom 

fakultetu u Milanu; o. A. David Maria 

Jäger, savjetnik Papinskog vijeÊa za 

tumaËenje tekstova zakonika; o. Józef 

Kijas Zdzislaw, relator Kongregacije za 

kauze svetaca; o. Salvatore M. Perrella, 

docent mariologije na rimskome 

Papinskom fakultetu “Marianum”, i vlË. 

Achim Schütz, docent teoloπke antropologije 

na Papinskom lateranskom 

sveuËiliπtu tajnik te mons. Krzysztof 

Nykiel, sluæbenik na Kongregaciji za 

nauk vjere, dotajnik. 

U radu Komisije sudjeluju i struËnjaci: 

vlË. Franjo TopiÊ, docent fundamentalne 

teologije u Sarajevu, o. Mijo NikiÊ, 

docent psihologije i psihologije religija 

na Filozofsko-teoloπkom institutu DI u 

Zagrebu, o. Mihály Szentmártoni, 

docent duhovnosti na Papinskom 

sveuËiliπtu Gregoriana u Rimu, i s. Nela 

Gaπpar, docent na Teologiji u Rijeci. 

U Rimu je 26. oæujka odræana prva sjednica 

Komisije, a njezini radovi se odvijaju 

u strogoj tajnosti. Njihovi rezultati 

neÊe izlaziti u javnost, a konaËni zakljuËci 

bit Êe podastrti Kongregaciji za 

nauk vjere. (VIS) 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 243

papa o mariji 

Način na koji je 

Marija prošla svoj 

put prema cilju 

»asna braÊo u biskupstvu i 

sveÊeniπtvu, draga braÊo i sestre! 

Danaπnja svetkovina kruni krug velikih 

liturgijskih slavlja u kojima smo 

pozvani razmatrati ulogu bl. Djevice 

Marije u povijesti spasenja. Doista su, 

Bezgreπno zaËeÊe, Blagovijest, 

Boæansko materin stvo i Uznesenje 

temeljne postaje, meappleu so bno usko 

povezane, kojima Crkva uzvisuje i 

pjeva slavnu sudbinu Majke Boæje, ali 

i u kojima moæemo Ëitati takoappleer i 

svoju povijest. Otajstvo zaËeÊa Marijina 

prizivlje prvu stranicu ljudskih zgoda i 

nezgoda, pokazujuÊi nam da, je u 

boæanskom nacrtu stvorenoga Ëo vjek 

trebao imati ËistoÊu i ljepotu Bez gre - 

πne. Taj nacrt, poremeÊen ali ne i 

uniπten grijehom, po utjelovljenju Sina 

Boæjega, navijeπtenu i ostvarenu u 

Ma riji, obnovljen je i vraÊen Ëovjeku 

na slobodno prihvaÊanje u vjeri. U 

Mariji nu uznesenju promatramo, 

napokon, ono πto smo pozvani dostignuti 

u nasljedovanju Krista Gospodina 

i u posluπ no sti RijeËi, na kraju naπega 

hoda na zemlji. 

Posljednja postaja zemaljskog hodoËaπÊa 

Majke Boæje poziva nas gledati u 

naËin na koji je ona proπla svoj put 

prema cilju slavne vjeËnosti. 

U netom proglaπenu evanappleeoskom odlomku, 

sv. Luka pripovijeda da je Marija, 

nakon anappleelova navjeπtaja, ”ustala i 

244 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

æurno poπla u Gorje” posjetiti Elizabetu 

(Lk 1, 39). GovoreÊi to, evanappleelist æeli 

naglasiti da za Mariju slijediti vlastiti 

poziv, u posluπnosti Duhu Boæjemu, koji 

je u Njoj proizveo utjelovljenje RijeËi, 

znaËi prijeÊi nov put i odmah krenuti 

putom izvan vlastite kuÊe, prepuπtajuÊi 

se jedino Boæjem vodstvu. Komentira juÊi 

Marijinu ”æurbu”, sv. Ambrozije tvrdi: 

”milost Duha Svetoga ne podnosi sporosti” 

(Expos. Evang. sec. Lucam, II, 19: PL 

15,1560). Gospin æivot voappleen je od nekoga 

Drugog - ”Evo sluæbenice 

Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rije- 

Ëi!” (Lk 1, 38) - oblikovan je od Duha 

Svetoga, oznaËen je dogaappleajima i susretima, 

kao onim s Elizabetom, ali iznad 

svega od veoma posebnog odnosa sa svojim 

sinom Isusom. To je hod u kojemu 

Marija, ËuvajuÊi i razmatrajuÊi u srcu 

dogaappleaje vlastita æivota, raspoznaje u 

njima na uvijek dublji naËin tajan stveni 

plan Boæji, za spasenje svijeta. 

SlijedeÊi zatim Isusa iz Betlehema u 

izgnanstvo u Egiptu, i u skrovitom i u 

javnom æivotu, sve do pod Kriæ, Marija 

æivi svoj konstantan uspon prema 

Bogu u duhu Magnificata, prianjajuÊi 

u potpunosti, i u trenutku tmine i trpljenja, 

uz nacrt ljubavi Boæje i hraneÊi 

u srcu potpuno pripuπtanje u ruke 

Gospodino ve, tako da je uzor vjere 

Crkve (usp. Lumen gentium, 64-65). 

Sav je æivot uspinjenje, sav je æivot 

razmatranje, posluπnost, pouzdanje i 

nada, takoappleer i u tminama; i sav je 

æivot ta ”sveta æurba”, koja znade da 

Bog uvijek ima prvenstvo i niπta drugo 

ne smije stvarati æurbu u naπem æivotu. 

(Iz homilije na blagdan Velike Gospe 2009. 

u Castel Gandolfu) 

BENEDIKT XVI.

Preblaæenoj Preblaæenoj Djevici Djevici 

Preblaæena Preblaæena Djevice, Djevice, 

vjerujem vjerujem i ispovijedam 

ispovijedam 

sveto i bezgreπno bezgreπno zaËeÊe zaËeÊe tvoje 

Ëisto i bez ljage. ljage. 

PreËista PreËista Djevice, Djevice, izmoli izmoli mi 

od svoga svoga dragog dragog Sinka Sinka 

po svojoj svojoj djeviËanskoj djeviËanskoj ËistoÊi, ËistoÊi, 

po svome svome bezgreπnom bezgreπnom zaËeÊu zaËeÊu 

i po svome svome slavnom slavnom dostojanstvu 

dostojanstvu 

kao Majka Majka Boæja: Boæja: poniznost, poniznost, ljubav, ljubav, 

veliku veliku ËistoÊu ËistoÊu srca, tijela i duπe. 

Izmoli Izmoli mi postojanost postojanost u svetom svetom zvanju, zvanju, 

dar molitve, molitve, poboæan poboæan æivot i sretnu sretnu smrt. Amen. Amen. 

Sv. Lujza DE MARILLAC MARILLAC (+1660.) (+1660.) 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 245

kroz ovaj mjesec 

Slavni prijelaz 

Osim πto je bila savrπeno sjedinjena sa 

svojim Sinom, te postala uzor i pralik 

Crkve, Marija je æivjela uvijek savrπeno 

vjerno Boæjoj volji i planu sve stvarnosti 

svoga æivota. Zato je mogla biti uzor 

Crkvi od njezina zaËetka do ispunjenja 

u vjeËnosti, pri Ëemu je opet ostavila 

svjedoËanstvo æivota koji doseæe svoje 

orijaπke razmjere. Njezina svakodnevica 

toliko je bila proæeta Bogom i na Boga 

upuÊena, da je Marija prema smrti hitila 

kao prema prijelazu gdje Êe doæivjeti 

neizrecivu puninu na kojoj je u vjeri i 

nadi imala udjela veÊ na zemlji. 

MARIJA KAO MIKROCRKVA 

Stara filozofska izreka veli da je Ëovjek 

mikrokozmos, svijet malenih veliËina. 

Ako se pak za Ëovjeka kaæe da je mikrokozmos, 

onda je Marija bila 

jedinstveno ostvarenje mikrokozmosa, 

jer je na savrπen naËin bila ostvarenje i 

oliËenje ljudskosti, buduÊi da se mjera 

ljudskosti ne mjeri veliËinom koju 

Ëovjek ostvaruje u svemiru, nego u 

njegovu Tvorcu. Ali ako je vjernik 

krπÊanin ispunjenje onoga πto treba biti 

Ëovjek, onda Marija ne samo da je bila 

mikrokozmos, nego je bila i 

mikrocrkva, to jest Crkva u malome. U 

svom je biÊu, naime, posjedovala sav 

ures koji je i Crkva primila od 

uskrsnuloga Gospodina. Nema stoga 

niËega πto je Crkva trebala imati, a da 

nije bilo prisutno u Mariji, niti neËega 

πto je imala Marija, a da to Crkva nije 

trebala trajno promatrati, trudeÊi se to 

246 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

steÊi i ostvarivati u svakome svom 

Ëlanu. 

Ako su vjernici kao Crkva Tijelo 

Kristovo, tj. udovi njegova Tijela, onda 

je Marija to Tijelo u malome. Ona je 

izvor - roditeljka tijela Kristova, te kao 

takva u posebnu odnosu sa svakim 

pojedinim njegovim udom. Kao Majka 

povijesnog tijela Kristova, ona je postala 

i Majka svakoga pojedinog uda na 

njemu, te time doista Majka Crkve i 

Crkva u malome, jer nijedan ud nije 

roappleen bez njezina sudjelovanja i 

doprinosa. Marija je mikrokozmos i 

mikrocrkva jer obuhvaÊa cjelinu smisla 

kozmosa od poËetka do kraja, od 

stvaranja do ispunjenja u vjeËnosti. U 

Marijinu vjeËnom ostvarenju sadræano je 

veÊ unaprijed cijelo ËovjeËanstvo, te je 

ona istinski mikrokozoms i mikrocrkva 

jer je uspjela dosegnuti ono Ëemu svaki 

Ëovjek teæi, a krπÊanin je po vjeri 

primio kao zalog vjeËnoga æivota. 

PREMA VRHUNCIMA 

Ako je Ëovjek bio kruna stvorenja, 

onda je to bio ponajprije u Mariji, u 

kojoj je ËovjeËanstvo doseglo vrhunce 

smisla svoga postojanja, vrhunce svoje 

biti. S Marijom je Ëovjek dosegao 

vrhunce svoga poslanja, ali i krajnji cilj i 

razlog svoga postojanja. S Marijom, koja 

je svjesno kroËila putem æivota vjeËnoga, 

ËovjeËanstvo je doseglo vrhunce 

svojih moguÊnosti. U Mariji, koja ulazi u 

vjeËni æivot, nema nijedne neostvarene 

mogu Ê nosti, nema 

neiskoriπtenih darova, nego apsolutno 

darivanje Bogu ljudskih potencijala koji 

po suradnji s Bogom bivaju potpuno 

razvijeni i iskoriπteni u duhu onoga za 

πto su bili i stvoreni.

Marijin hod prema smrti bio je stoga 

hod prema uskrsnuÊu, a ne prema umiranju 

i smrti. Poput svoga Sina, ona je 

bila dokaz da Ëovjek nije stvoren za 

smrt i umiranje, nego za uskrsnuÊe i 

æivot vjeËni. Zato je za nju, poniznu 

sluæbenicu Gospodnju, smrt bila usnuÊe 

ili prijelaz, kao πto je bila za njezina Sina 

Isusa koji je govorio kako prelazi Ocu. 

kroz ovaj mjesec 

I za Mariju, koja je doæivjela tolike 

Ëudesne prijelaze tijekom æivota, smrt je 

bila posljednji veliki prijelaz. Ako je itko 

od ljudi doæivio Ëudesne Boæje prijelaze 

u æivotu, onda je to Marija. Preπla je iz 

nepostojanja u potpuno Ëisto i 

besplatno postojanje. Milosnom snagom 

Duha Svetoga napravila je zatim prijelaz 

iz djeviËanstva u bogomajËinstvo. 

Prijelaz svoga Sina doæivjela je kao svoj, 

jer je bio radi nas i naπega spasenja, 

Ëega je Marija bila potpuno svjesna i 

Ëemu je teæila potpunoπÊu svoga biÊa 

kao prvi spaπeni izdanak ljudskog roda. 

Zato, kad je njoj doπlo vrijeme da 

prijeapplee Ocu, da uËini svojima Isusove 

rijeËi na posljednjoj veËeri: OËe, doπao 

je Ëas: proslavi Sina svoga, Marija je 

slobodno mogla reÊi: OËe, doπao je Ëas: 

proslavi svoju kÊi koja je tebe zduπno 

slavila na zemlji! Mogla je stoga mirno 

iπËekivati u vjeËnosti ispunjenje svega 

πto je cijeloga svoga æivota radila na 

zemlji. »itav njezin æivot bio je proslava 

Oca na zemlji, te je s pravom i æeljno 

iπËekivala prijelaz na tragu prijelaza - 

Pashe svoga Sina. Æudila je da je Otac 

primi u nebo u zajedniπtvu s njezinim 

Sinom, Prvoroappleencem od mrtvih, u 

ljubavi Duha Svetoga koji je 

nadahnjivao njezin æivot od zaËeÊa do 

prijelaza u slavu nebesku. U trenutku 

prijelaza, Marija, koja je cijeli svoj æivot 

otvorenih oËiju, srcem i duπom sanjala 

o Kraljevstvu Boæjemu, o kojem je 

razmiπljala upijajuÊi rijeËi svoga Sina, 

napokon je dosanjala taj najljepπi san 

koji je postao stvarnost: bila je tijelom i 

duπom uznesena na nebo, kao kruna 

Boæjeg djela spasenja koji je u Mariji 

doπao do svog ispunjenja. 

Ivan BODROÆIΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 247

mi danas i ovdje 

Zašto Krist da, 

a Crkva ne? 

Govori se o krizi gospodarskoj, socijalnoj, 

politiËkoj. A πto je s moralnom krizom? 

Dovodi se u pitanje poslanje Crkve 

zbog greπnosti pojedinaca, a trebalo 

bi znati da uza svjetlo dolazi i sjena. 

KOME SMETA CRKVA? 

Kome smeta Crkva? Moæe li ona biti 

mjesto obnove i koliko se u nju pouzdaju 

svi koji su na bilo koji naËin 

prikraÊeni? 

Neki su je “otkrili”, a neki su, zavedeni 

zlonamjerinm tumaËenjima, na nju 

za boravili. Smeta im πto je opomena 

evanappleeoska, u pitanjima vjere i morala, 

æenidbe, pobaËaja, grijeha... Neki misle 

da se dovoljno ne zauzima za Ëovjeka, 

dok bi drugi æeljeli da ostane u okvirima 

sakristije i ne ”mijeπa se u politiku”, u 

æivot. Neki uæivaju kad je vide razapetu 

stvarnim i izmiπljenim skandalima, pritom 

zaboravljajuÊi da je Evanappleelje 

nadahnuÊe za borbu protiv svih nepravdi. 

Nezaobilazno je pitanje: Kome trebaju 

neprovjereni “sluËajevi” stari i po 20 

godina? OËito onima koji traæe razloge i 

opravdanje za ono πto Ëine. 

Neki Crkvu izjednaËuju sa sveÊenikom, 

pa su kritiËni prema njoj jer su takvi 

prema njemu. 

Vjernik svoje uvjerenje unosi u 

meappleuljudske odnose, svoj stav prema 

Crkvi, Ëovjeku, poslu. Neprovjerena i 

preoπtra kritika zbunjuju, stvaraju od bojnost 

prema Crkvi i vodstvu. Jesu li u 

248 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

pravu svaki put i mogu li osobni 

doæivljaj prenositi kao gotov stav i πiriti 

ga dalje? Neki Êe reÊi da vjeruju u 

Krista, ali u Crkvu ne. 

U veÊini sluËajeva to su rubni vjernici. 

Moæe li takav biti zaista vjernik, pedagog 

i politiËar kad ne traæi uzroke, 

objaπnjenja i razloge, nego olako sudi i 

stvara javno mnijenje svojim sudom? 

Socijalni nauk Crkve nije dovoljno 

poznat, prouËen i vrednovan. Stvarno, 

moæe li se Crkvi poreÊi sve πto je uËinila 

i Ëini za ËovjeËanstvo? 

Trebalo bi znati razlikovati πto Ëini pojedinac, 

a πto Crkva. Nedosljedno 

ponaπanje vjernika, bio on laik, 

sveÊenik, biskup ili papa, nagrappleuje lice 

Crkve, ali, unatoË tome, ona ostaje. 

Istina, vjernici mogu biti zapreka da i 

drugi vjeruju kad kaæu da Boga ima, a 

æive kao da ga nema. Samo, to je njihova 

pogreπka koja te ne bi smjela smetati, 

ne bar toliko da i sam ne budeπ Ëlan 

zajednice. 

SUDI LI SVATKO PO SEBI? 

Ima tu ”autoprojekcije”. Loπu je sve loπe, 

lopovu svi kradu. »ini se da neki iz 

osobnog iskustva i pristupa donose sud 

i o Crkvi, sveÊenicima, vjernicima. Crkva 

im smeta jer traæi obraÊenje, odricanje, 

smeta im prisutni Bog. Mnogi bi prihvatili 

sliku Boga koji ne vidi, ne Ëuje, sve 

potvrappleuje, niπta ne zahtijeva i ne 

osuappleuje, ne traæi, dopuπta. Smeta im 

svojim naukom, jer se ne æele mijenjati, 

popraviti. Vole je jedino kad kritizira 

druge, od vlasti do novopeËenih

ogataπa, a ne njihov æivot. Nije to od 

juËer. VeÊ od Francuskog veleprevrata 

postoji “anticrkva”, a to je, Ëudit Êete se, 

kafiÊ, gostionica. U to doba nisu mogli 

na sv. misi do kraja biti: lihvari, ubojice, 

javni greπnici, lopovi, rastavljeni, prostitutke... 

Sastajali su se i kritizirali crkvene 

postu pke, ali ne i sebe. Sad kritika vjere 

dolazi ne izvana, kao nekoÊ, nego od 

onih koji su napustili okupljanja na 

nedjeljnim misama. Nije govor o ateistima 

nego o nevjeri vjernika, vjerskoj 

malokrvnosti. 

Svi se pitaju, gdje su razlozi. U vodstvu 

Crkve, sveÊenstvu ili u slabim vjernicima? 

Zaboravljaju da su u Crkvi ljudi 

po d loæni greπnosti i nju prihvaÊaju kad 

je sve u redu. I kad negdje Ëuju da to 

nije tako ili da Crkvu neki napuπtaju... 

naje d nom su u panici, obeshrabreni 

“gube vjeru”. Zbunjuje ih malobrojnost. 

Viπe vjeruju u broj negoli u RijeË 

Kristovu. 

»ovjek moæe svojem djetetu dati ono πto 

posjeduje u vezi s Kristom i Crkvom. 

Teπko je prihvatiti, a joπ teæe s uvjerenjem 

govoriti o neËemu πto drugi kaæe, 

jer ako naiappleu neki drugi koji neπto 

drugo govore, dolazi do 

koleba nja, odbijanja, neshvaÊanja. 

Davno je zapisao moj prof. Vjekoslav 

BajsiÊ: ”Ljudi rado govore o svojoj djeci, 

kuÊi, kraju, poslu, projektima, bolestima, 

brigama. Kako to da se tako rijetko Ëuje 

da netko govori o svojoj vjeri. Zar je 

moæda uopÊe nema. Ili je tako slaba da 

nije dostatna i za druge?” 

DAR ZAJEDNICE CRKVI 

SveÊenik je dar zajednice Crkvi. Kakav je, 

takva je i zajednica. Prvi i najvaæniji doticaj 

s Crkvom je preko sveÊenika i vjere 

roditeljâ. Oni grade prvi susret sa 


sveÊenikom i svojom djecom. HoÊe li ga 

upoznati s njime kao sa “æupnikom” ili 

Êe djeca Ëuti o njemu u vicevima, zamjerkama, 

osudama? Velika je odgo vornost 

odgojitelja u formiranju zdrava odnosa 

prema drugima, i sveÊeniku naravno. 

Otpor prema Crkvi ima svoj korijen u 

otporu prema sveÊeniku i crkvenim 

zakonima. Neke smuÊuje godiπnji dar, 

doprinos za gradnje te ”bogata Crkva”. 

UnatoË svemu, takvi vjeruju da dræava 

plaÊa sveÊenike i gradi crkve, koje Êe 

oni kritizirati kao nepotrebno rasipanje. 

Nisam siguran da bi bile punije kad ne 

bi bile lijepe i ureappleene, kad bi se sv. 

mise odræavale pod πatorom. Koji odbacuju 

Crkvu iz tog razloga i pozivaju se 

na siromaπnog Isusa, zaboravljaju da je 

sve bilo njegovo, i nebo i zemlja. Koje 

to joπ zvanje æivi od milodara, obiteljskog 

dara koji nitko ne mora dati, a 

traæit Êe uslugu kad mu zatreba?! Tko se 

ljuti na mesara, frizera, bankara, pekara, 

nastavnika kad kûpi, mijenja automobil? 

Kad to uËini sveÊenik, onda... 

neshvaÊanje. Zaπto? Nitko se ne moæe 

nabacivati blatom na druge da ne bi 

sam imao prljave ruke. 

Dakako, samo pametni znaju da 

sveÊenik nije isto πto i Crkva, da njegove 

opomene, ukori, stavovi nisu uvijek 

stavovi i moralne prosudbe Crkve. Zar 

ima netko opravdanje kad “zamrzi” sve 

πto je u vezi s Crkvom zbog istinita ili, 

poËesto, netoËna i povrπna stava prema 

sveÊeniku? 

Ima jedna simpatiËna: Znadete li koji je 

sveÊenik najbolji? Onaj koji je mrtav. 

Kako? Ako kratko propovijeda - nije se 

spremio, ako dugo - dosadan je, ako je 

u uredu - ne obilazi vjernike, ako obilazi 

- luta i nikad nije kod kuÊe. Ako 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 249


gradi i obnavlja - samo traæi novac, ako 

ne gradi - nije mu stalo. Ako ima auto - 

æivi lagodno, ako nema - nespretan je i 

nesposoban. Ako je mlad onda je 

nezreo, ako je star onda je senilan i za 

otpis. Ipak, najbolji je æupnik onaj iz 

druge æupe. 

Ne Ëini li vam se da je sveÊenik moderni 

Don Kihot i da se bori sa stotinom 

vjetrenjaËa? 

NIJE LAKO SLIJEDITI KRISTA 

Nije lako istinski prihvatiti Krista i njegovu 

Crkvu. Treba se mjenjati na bolje. 

Uostalom, πto je danas grijeh? Sablazan? 

Nemoral? Profiterstvo? Znadete li kako 

danas glase glavni grijesi? Nije viπe oholost 

- to je ambicija, πkrtost - πtedljivost, 

bludnost - intimnost, neumjerenost - do - 

bar apetit, zavist - zdrava konkurencija, 

srditost - slabi æivci, lijenost - bolovanje. 

Kad netko odbacuje Crkvu, i Kristu kaæe 

“NE”! Besmisleno zvuËi kad netko kaæe: 

”Ja sam vjernik, Hrvat i katolik, a ne 

dolazi na nedjeljnu sv. misu.” ©to se tiËe 

sveÊenstva, uostalom nije æupnik za 

ljude razapet nego Krist. Odbacuju 

Ëokoladu zbog ambalaæe?! 

Kad na velikoj i lijepoj fasadi od opeke 

nedostaje jedna ili viπe njih, zjapi rana. 

Crkva moæe bez tebe, a ti si bez nje 

malen i slab. SveÊenik je pokuπavao 

oæivjeti æupsku zajednicu i misna okupljanja, 

ali bez uspjeha. Dao tiskati osmrtnice 

s pozivom na ukop pokojne Crk ve. 

Dogovorio misu zaduπnicu, onda i 

mimohod uz lijes. Svatko tko je prolazio, 

trebao je pogledati joπ jednom 

pokojnicu te iziÊi na sakristijska vrata, a 

ako se predomisli moæe se vratiti. Prolazili 

su, gledali i vraÊali se. U lijesu je 

bilo ogledalo, svatko je vidio - sebe. 

Slavko VRANJKOVIΔ, æupnik iz Nuπtra 

250 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

litanije 

Pomoćnice kršćana 

PomoÊnica i pomoÊnik svih ljudi, a 

osobito krπÊana, zaziv je kojim bi se 

trebalo spominjati svakoga naπeg 

bliænjega. Tako smo Mariju zazivali u 

litanijama oznakom sasvim 

”obiËnom”. Ali iz tog izvire naπa 

djelatnost πto smo uzeli Mariju za 

uzor. Svatovi u Kani joπ nisu bili 

krπÊanski, a pomogla im je - pa da 

proπirimo oslovljavanje u meditaciji 

s ”pomoÊnice krπÊana i svih 

stvorenja”. Jer naπa Marija bila je na 

uslugu svima i svemu - i ako bi se 

pile u kuËinu zaplelo, znalo se kako 

postupa Marija. I praπinu s cvjetne 

latice je uklanjala, a kako ne bi naπe 

boli. Vidjeti Kristovu pomoÊ Ëovjeku 

kad gledamo Mariju! A uzvrat - rijeË 

krπÊanin u zazivu jamËi uzvrat - 

obeÊava svakomu koji nas pozna 

kao krπÊane da zato molimo pomoÊ 

da bismo je sami dali. 

Miljenko MAJETIΔ

I muž se pridružio 

KÊerka mi ima troje zlatne djeËice. 

Tek najstarije ide u πkolu. Dan zapo- 

Ëinju i zavrπavaju zajedniËkom molitvom. 

Ne promakne im o podne ni 

Anappleeosko pozdravljenje. Osim toga, 

naveËer izmole zajedno barem 

de seticu krunice, a tijekom svibnja i 

lis topada cijelu. No, Ëim kÊerka s 

djecom zapoËne krunicu, njezin muæ 

ide u svoju radnu sobu i sjeda za 

ra Ëunalo. Njemu je vaæan njegov 

posao, a molitva - kao da je posao 

za æenu i djecu! 

KÊerki to nije bilo pravo. Nije znala 

πto uËiniti, tim viπe πto se njih dvoje 

stvarno vole. Meappleutim, nije se dala 

smesti. Nastavila je s djecom 

redovito moliti kako su to Ëinili od 

samog poËetka. Baπ kao πto sam i ja 

radila sa svojom djecom! 

svjedoËanstvo 

Godinama sam i ja to gledala kad 

god bih se naπla kod njih. Znalo je to 

biti i ËeπÊe, jer su djeca viπe puta zalijegala, 

πto od prehlade πto od ka kva 

virusna oboljenja pa sam dolazila 

priËuvati jedne da bi kÊerka s drugima 

mogla otiÊi k lijeËniku. Nije mi 

bilo pravo njezina muæa tako gledati, 

ali sam bila sretna kad bih vidjela 

kÊerku da sa svojom djecom re dovito 

moli. Razmiπljala sam πto uËi niti. 

Stavljati prste u tuapplei brak, nije bilo 

zgodno... Meappleutim, ovoga svib nja 

kÊerka jedne veËeri zove. Radost sam 

osjetila Ëim je progovorila: 

- Imam radosnu vijest za tebe! 

Mislila sam da nije na putu Ëetvrto 

dijete, jer sam i ja kasno uvidjela da 

sam ih trebala viπe roditi - rodila 

sam, na æalost, samo troje! Znala je 

da bih se ja novom roappleenju najviπe 

radovala, pa sam takvu vijest i 

oËekivala. No ona je glasila drukËije: 

- Moj muæ zaæelio je napokon da i on 

s nama zajedno moli krunicu! 

Kad god sam ga u njihovu stanu 

gledala kako ide za svoje raËunalo 

dok bismo nas dvije s djecom iπle 

moliti, srce bi me boljelo. Nisam mu 

prigovarala ni pokazivala kakva 

znaka da mi njegov postupak ne odgovara, 

jedino sam za njih molila: za 

kÊerku, da ustraje u svagdanjoj 

molitvi sa svojom djecom, a za njega 

da jednom ”progleda” i njima se 

pridruæi u molitvi kako bi djeci bio 

primjeran otac. ©to sam molila, to 

sam i izmolila! 

Gospe moja, na svemu ti hvala! Vodi 

ih i ubuduÊe! 

Mara MALA 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 251

s marijom kroz sveto pismo 

„Od koljena do 

koljena dobrota 

je njegova...“ 

(Lk 1,50) 

U stihu „Od koljena do koljena dobrota 

je njegova nad onima πto se njega boje“ 

(Lk 1,50) Marijine pjesni VeliËa, biblijski 

struËnjaci prepoznaju odjek iz Psalma 

103,17 koji glasi: „Ljubav Gospodnja 

vjeËna je nad onima πto ga se boje i njegova 

pravda nad sinovima sinova.“ 

UvaæavajuÊi tu podudarnost dobro je 

uoËiti da Psalam 103 kao cjelina pjeva o 

dobrom i milosrdnom Bogu koji svoju 

vjeËnu ljubav i milosrapplee posebno pokazuje 

u dva velika djela ljudske povijesti: 

u stvaranju: „On dobro zna kako smo 

sazdani, spominje se da smo praπina“ (r. 

14) i daru zakona: „On Mojsiju objavi 

putove svoje, sinovima Izraelovim djela 

svoja“ (r. 7). Oba ta dara - i æivot i put 

æivota, na svoj su naËin izraæeni i u 

navedenom retku Marijana VeliËa. 

STVARANJE 

Premda izrazom od koljena do koljena 

sasvim ispravno mislimo na dar æivota 

koji se prenosi s roditelja na djecu, tj. s 

predaka na potomke, jednako smo tako 

svjesni da se iduÊi od koljena do koljena 

moæemo vratiti i na poËetak - tj. do 

onoga trenutka kada je Bog stvorio 

Ëovjeka „na svoju sliku i priliku“ (Post 

1,27). Sveto pismo kaæe da je Bog tada 

vidio sve πto je uËinio i da je sve bilo 

veoma dobro (usp. Post 1,31). 

252 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

»esta je pojava da ljudi gledaju u 

proπlost s nostalgijom za dobrim starim 

vremenima, pa Ëak i onda kada sasvim 

dobro znaju da su ona bila teπka. 

Razlozi za to mogu biti razliËiti, ali nam 

se u svakom sluËaju Ëini sasvim razumljivim 

da se Ëovjek vremena svoje 

mladosti sjeÊa kao neËega lijepa i dobra. 

No, moæda meappleu svim moguÊim razlozima 

takva ljudskog ponaπanja postoji i 

jedan koji bismo mogli nazvati 

teoloπkim. To je upravo onaj navedeni: 

U poËetku je sve bilo dobro. I to ne samo 

u nostalgiËnu i Ëesto uljepπanu prisjeÊanju 

na izgubljeni raj, nego u Boæjim 

oËima. Bog je vidio da je sve πto je stvorio 

dobro (usp. Post 1,3. 9. 12. 18. 21.

24), a kad je rijeË o Ëovjeku onda Ëak 

veoma dobro (Post 1,31). 

»itajuÊi biblijske izvjeπtaje o stvaranju, 

doznajemo da ta idila ipak nije dugo 

trajala. VeÊ u prvi ljudski naraπtaj uvukao 

se grijeh neposluha Stvoritelju i 

odnos je s Njime, izvorom æivota, postao 

poremeÊen. Meappleutim, Ëovjekova milosna 

sklonost da radije Ëuva dobre, a ne 

loπe uspomene iz svoje proπlosti, ostala 

je, na sreÊu, saËuvana. Bez 

sum nje, to je Boæji dar. SpominjuÊi se 

svoje proπlosti, kakva god ona bila, 

Ëovjek u njoj moæe otkriti Boæje tragove. 

A oni su najjasniji upravo na samom 

poËetku. Teπko se gdje moæe istovremeno 

tako jasno i tako otajstveno pokazati 

da je Bog na djelu, kao πto je to u 

prvom Ëasu roappleenja kako pojedinog 

Ëovjeka tako i Ëitava naroda. Stoga nije 

Ëudno da upravo tako o Bogu govori 

Biblija a, zajedno s njome, i Marija. Ona 

svakoga pojedinog Ëovjeka podsjeÊa na 

njegov poËetak u rajskom vrtu, a Izraela 

na njegovo raappleanje na brdu Sinaju. Tako 

u traganju za svojim izvorom i pojedini 

Ëovjek i Ëitav narod pronalaze svrhu 

svoga æivota u zajedniπtvu sa 

Stvoriteljem i Osloboditeljem. 

ZAKON 

Kako nas razmiπljanje o Boæjoj dobroti i 

milosrappleu od koljena do koljena vraÊa na 

poËetak ljudske povijesti, tako nas 

dovodi i do Boæje objave na brdu 

Sinaju. Na putu prema obeÊanoj zemlji, 

Bog svome narodu daje zakon, kojega 

je sræ izraæena u Deset Boæjih zapovijedi. 

No, te zapovijedi ne govore samo o 

tome πto Ëovjek smije i πto ne smije 

Ëiniti, nego i o tome tko je Bog i kako 

on postupa. Bog je onaj koji oslobaapplea 

s marijom kroz sveto pismo 

svoj narod iz ropstva i jedini Bog! I 

upravo uza zapovijed koja glasi „Nemoj 

imati drugih bogova uz mene!“ Bog 

kaæe i ove rijeËi: „Jer ja, Jahve, Bog tvoj, 

Bog sam ljubomoran. Kaænjavam grijeh 

otaca - onih koji me mrze - na djeci do 

treÊeg i Ëetvrtog koljena, a iskazujem 

milosrapplee tisuÊama (naraπtaja onih) koji 

me ljube i vrπe moje zapovijedi“ 

(Izl 20,5-6). 

Premda te rijeËi Boæjega zakona na prvi 

mah zvuËe oπtro (kaænjavam!), one, 

poput Psalma 103 i Marijina hvalospjeva, 

zapravo govore o Boæjoj vjeËnoj dobroti. 

Tako se teπkom reËenicom, da Bog 

kaænjava grijeh otaca na djeci do treÊeg 

i Ëetvrtog koljena, zapravo æeli reÊi da 

Boæje kaænjavanje, za razliku od njegove 

neizmjerne dobrote, ima granicu. 

Izrazom, naime, djeca do treÊeg i 

Ëetvrtog koljena oznaËuje se krajnja 

granica moguÊega ljudskoga æivotnog 

vijeka. Drugim rijeËima, onaj koji se 

klanja drugim bogovima doæivjet Êe 

posljedice svoga grijeha veÊ za svoga 

æivota. One se mogu doista oËitovati i 

na djeci, no treba dobro razlikovati 

izmeappleu posljedice grijeha i krivnje ili 

odgovornosti za grijeh za koju vrijedi 

reËenica iz Poslanice Rimljanima, koja 

glasi: „Svaki Êe od nas za sebe osobno 

Bogu dati raËun“ (Rim 14,12). 

U svakom sluËaju, dok se kazna za 

grijeh mjeri treÊim ili Ëetvrtim koljenom, 

Boæje se milosrapplee proteæe na tisuÊe 

koljena, πto zapravo znaËi da je bez 

ikakva ograniËenja. Jedino dobro, a ne 

zlo, ima vjeËni izvor, te stoga traje vjeËno 

i u neograniËenu se nizu proteæe od 

koljena do koljena nad onima koji se 

Boga boje - to jest nad onima koji samo 

Boga priznaju Bogom. 

Domagoj RUNJE 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 253

otaËka zrnca 

Bogorodica u 

djelima Germana 

Carigradskoga (2) 

NA NEBO UZNESENA 

Iz djelâ Germana Carigradskog izbija na 

vidjelo Ëinjenica da je istina o Marijinu 

uznesenju duπom i tijelom u nebesku 

slavu bila prihvaÊena u istoËnoj Crkvi i 

da su u nju krπÊani vjerovali veÊ u VIII. 

stoljeÊu. Papinski pravorijek iz g. 1950. 

navodi Germanovo miπljenje kao auktoritet 

iz drevnih vremena. Iako i u prikazu 

te istine slijedi misao svojih prethodnika, 

German pronalazi izvorne postavke. 

Da je Marija i svojim tijelom trebala 

biti uznesena na nebo zakljuËuje na 

temelju Marijine uloge pri utjelo-vljenju 

Sina Boæjega. 

“Iako je bilo ljudsko, tvoje tijelo bî preobraæeno 

da primi besmrtnost. Ono je 

ostalo cjelokupno i slavno, obdareno 

savrπenom æivotnoπÊu te nije bilo podloæno 

snu smrti, jer nije bilo moguÊe 

da istrune u grobu ona posuda koja je 

sadræavala Boga, nije mogao biti 

smrtan onaj æivuÊi hram svetog 

boæanstva Jedinoroappleenca.” 

Uznesenje na nebo German promatra 

kao Isusovo uzdarje Majci za sve πto je 

od nje primio za vrijeme svoga 

zemaljskog æivota. MajËina njega i skrb, 

odgoj i ljubav zasluæili su nagradu da 

zauvijek bude sa svojim Sinom. 

Jedinstvena Marijina odlika na svoj naËin 

uzrokovana je sinovskom odanoπÊu i 

zahvalnoπÊu za primljena dobra. Djetinja 

ljubav zdruæila je zauvijek Majku i Sina. 

254 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

Osim tih razloga, German navodi i 

Marijino djeviËansko tijelo koje je bilo 

Boæje prebivaliπte i kao takvo nije 

moglo istruniti u grobu. 

German stavlja naglasak i na Marijinu 

posredniËku ulogu u korist ljudskih 

kÊeriju i sinova. 

“Postavit Êe te utvrdom svijeta, mostom 

onima koji su uzdrmani velikim 

valovima, laappleom onima koji se 

spaπavaju, potporom onima koji se 

vode za ruku, zagovornicom greπnika, 

ljestvama po kojima greπnici uzlaze na 

nebo.” 

Prema Germanovu uËenju, i Marija je 

iskusila smrt kao posljedicu ljudske 

na ravi, kojoj nijedno ljudsko stvorenje 

ne moæe uzmaknuti. Uostalom, i sam 

njezin Sin, koji je i Sin Boæji, iskusio je 

smrt. Jednako tako ni Marijina zemaljska 

sudbina nije mogla biti drukËija od

sudbine njezina Sina koji je i sam htio 

iskusiti smrt i tamu groba. Kao i za Isusa 

jednako je tako iskustvo smrti i groba 

trebalo slavno zavrπiti i za Mariju. 

Njezino uznesenje u nebo nije imalo za 

posljedicu prestanak duhovne Marijine 

prisutnosti meappleu vjernicima: 

“Iako si otiπla, nisi se rastavila od 

krπÊanskoga naroda. Ti koja si staza 

prema veÊoj neraspadljivosti, nisi se 

udaljila od svijeta podloæna propadljivosti; 

naprotiv, ostajeπ blizu onima koji 

te zazivaju, koji te vjerno traæe oni Êe 

te i naÊi.” 

MARIJINA POSREDNIČKA ULOGA 

Iz nebeske slave Marija vrπi svoju 

posredniËku ulogu u korist krπÊanskoga 

naroda. Na tu temu German se navraÊa 

viπe puta. Jednako tako i u govoru u 

prigodi Ëudesnog izbavljenja Carigrada 

od arapske opsade: 

“Vazda Djevica, zraka boæanskog svjetla 

i puna milosti, ona koja je prvotno 

bila posrednica svojim nadnaravnim 

roappleenjem i sada posredstvom svoje 

materinske pomoÊi neka bude ovjenËana 

vjeËnim blagoslovom. Neka je, 

naπim posredstvom, Ëasni himni prate 

kroz noÊ ovoga æivota. 

Neka ne postoje trenuci kad bi se zaboravila 

Ëudesna djela koja nam po njoj 

uËini Gospodin da ne zaboravimo 

njezinu brigu i zaπtitu. Ta majka svjetla 

æeli da, traæeÊi u svakoj stvari ono 

πto je pravo i spasonosno, hodimo 

Ëasno kao sinovi svjetla.” 

Marijino posredniπtvo nije samo po sebi 

apsolutno nuæno. Uza sve to, German 

primjeÊuje da njoj nije potrebno nikakvo 

drugo posredniπtvo kod Boga. BuduÊi 

da su Marijina pomoÊ, zaπtita i proπnja i 

otaËka zrnca 

te kako djelotvorne u smislu vjeËnoga 

spasenja, on neumorno potiËe vjernike 

da se utjeËu njezinu zagovoru: 

“Ti (Bogorodice) posjedujeπ æar i snagu 

jedne majke, ti svojim molitvama i 

proπnjama Ëiniπ da budemo spaπeni i 

otkupljeni od vjeËne kazne, mi koji smo 

osuappleeni po svojim grijesima tako da se 

i ne usuappleujemo pogledati prema nebu.” 

ŠTOVANJE IKONA 

U svojim nagovorima German u nekoliko 

navrata spominje ikone Majke 

Boæje. Njih smatra korisnim i djelotvornim 

kao simbole koji u duhu vjernika 

trebaju proizvesti Boæju prisutnost i 

djelotvornost u njihovu æivotu. Gospine 

ikone na neki naËin oznaËuju izljev 

Boæjih dobara krπÊanima. Ne samo na 

podruËju simbolâ nego i moralnosti 

vjerniËkog æivota ikone mogu imati 

utjecaj na vjerniËki duh. PromatrajuÊi 

Gospinu priliku u ikoni, vjerniËko srce 

ispunja se radoπÊu i hvali Boga zbog 

“velikih djela koja je uËinio svojoj 

neznatnoj sluæbenici”. 

German brani πtovanje Isusovih i 

Marijinih slika, kao i slika razliËitih 

svetaca, tumaËeÊi da one ne mogu 

nado mjestiti πtovanje koje se duguje 

jedinome i pravome Bogu. ©tovanje 

svetih slika odnosi se na osobe koje su 

ostva rile jedinstven odnos s Bogom. 

Ikone predstavljaju njihovo tjelesno 

obliËje preko kojega se πtovanjem dolazi 

do same osobe, a ne zaustavlja se na 

samoj slici. “Nakon utjelovljenja Sina 

Boæjega, postalo je moguÊe vidjeti Boga 

u slikama Krista, Djevice Marije i svetaca, 

u licu svakog Ëovjeka na kojemu 

blista Boæja svetost” (Benedikt XVI). 

dar-ko 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 255

duπi duπe hrvatske 

Istinski obraćenik 

i sugestivan 

pjesnik 

Prije 150 godina, u Starom Gradu na 

Hvaru rodio se Marin SabiÊ, hrvatski 

pjesnik, kritiËar i novinar. Mjesni 

kapelan nauËio ga je Ëitati i pisati. 

Gimnaziju, u kojoj je otpoËeo s 

knjiæevnim radom, zavrπio je u 

splitskom sjemeniπtu, a pravo u BeËu 

i Grazu. Krajem 80-ih seli se u Pulu 

gdje ureappleuje list Il diritto croato. Nakon 

πto se oæenio, prekinuo je s novinarstvom 

i preselio se u Budvu. Ondje je 10 

godina radio kao javni biljeænik. 

Kroz to vrijeme oplemenio je svoj 

pjesniËki izraz i naπao nove poticaje 

za vlastito stvaralaπtvo. Tako je boravak 

ondje od velika je znaËenja za SabiÊev 

knjiæevni razvoj. Iz Budve se preselio 

na Vis gdje je æivio i radio te preminuo 

12. lipnja 1923. 

STELLA MATUTINA, ORA PRO NOBIS! 

Knjiæevnim radom SabiÊ se bavio od 

gimnazijskih dana, a 80-ih godina 19. st. 

intenzivno se posvetio novinarskom i 

knjiæevnom poslu. Pjesme objavljuje u 

zadarskoj Palestri, suraappleuje u 

Narodnom listu, Iskri, Vijencu, Nadi, 

Prosvjeti i Novom vieku, a u Puli je s A. 

JagiÊem ureappleivao list Il diritto croato. 

VeÊ kao sveuËiliπtarac u Starom Gradu 

pokreÊe kulturni klub Ipsos koji je trajao 

3 godine, prozvan prema inicijalima 

256 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

petorice - IvaniπeviÊ, PlanËiÊ, SabiÊ, 

OstojiÊ i Stalia, a bili su zadivljeni 

poezijom Giosue Carduccija. 

Objavio je samo jednu pjesniËku zbirku 

Trenutci (1901.) koja je formom i 

sadræajem na tragu onodobne francuske 

parnasovske poezije. Paralelno s osobnim 

duhovnim obraÊenjem pred 

Massabjelskom πpiljom, preokret je 

doæivjela i njegova knjiæevna djelatnost. 

Pratio je suvremena knjiæevna zbivanja 

kod nas i u svijetu te je pomno birao 

knjiæevnike koje je prevodio pa su se 

meappleu njima ustalili prijevodi Hugooa, 

Alfreda de Musseta, Prudhommea, 

Coppéea, J. Nerudu, Stecchetija, 

Tanganellija, Ljermontova i Tumanskog. 

ZDRAVO MARIJO! - AVE MARIA! 

SabiÊa je g. 1897. zahvatila duga i teπka 

bolest te mu gotovo posve oduzela vid. 

Desetak godina kasnije odlazi sa 

suprugom na prvo hrvatsko hodoËaπÊe 

u Lurd. Ondje je doæivio potpuno 

obraÊenje, a svoje hodoËasniËko 

svjedoËanstvo objelodanio je u knjiæici 

Lourdes (1908.) za koju A. G. Matoπ veli 

da je “… preobraÊenje jednog naπeg 

duha koji vidje i povjerova, uvjerivπi se 

da velika vjera i danas brda valja i 

Ëudesa stvara kao u doba saduceja, 

farizeja i skeptiËnih, nauËnih 

Aleksandrinaca” (Sabrana djela A. G. 

Matoπa, sv. VI, Zagreb, 1973.). 

HodoËaπÊe u Lurd odluËno je utjecalo 

na SabiÊev æivot i knjiæevni rad. 

„Lourdes je veliËajno pozoriπte ljudske 

boli, ljudske samilosti, ljudske 

bogoljubnosti i Ëudesne Boæje milosti”, 

veli u jednom poglavlju Lourdesa. 

Dotada je, naime, æivio kao ateist, iako 

je formalno bio krπten.

Odjek poetskog SabiÊeva obraÊenja 

nalazi se i u Almanaku Gospe Lurdske 

rijeËkih kapucina. Ondje mu je objavljena 

pjesma Zdravo Marijo! - Ave Maria!, 

πto je zahvalnica Gospi Lurdskoj za vlastito 

obraÊenje i proæivljeno mistiËno 

iskustvo vjere. To je utisnulo trajan 

peËat u njegov æivot. Sasvim novim, 

duhovnim oËima Êuti svijet i breme 

æivota, sugestivno progovara i zaziva 

pomoÊ od Djevice Marije: 

Ti grijeπne duπe umij i proËisti, 

Ti duπe jadne razvedri i smiri - 

duπi duπe hrvatske 

i sve pod jedan skuËi jaram lako 

i sve na vrutku Ljubavi napoji, 

i sve utvrdi Istine na snazi. 

(Zdravo Marijo! - Ave Maria!) 

Neponovljivo lurdsko iskustvo 

rezultiralo je SabiÊevim viπegodiπnjim 

plodonosnim pjesniËkim radom. 

Potpuno ponesen vjerom i ljubavlju 

prema bl. Djevici Mariji, stvara u novom 

zanosu. Sve, a ponajviπe nebeski 

ovozemaljski motivi, u sluæbi su Marijine 

slave: 

Rastvori, nebo, svoje dveri jasne! 

A, vi, o zvijezde, krunite Joj Ëelo: 

ti, sunce, pasom opaπi Je zlatnim 

i ti pod noge, mjeseËe, Joj stani. 

(Assunta) 

Æivotom posve podsjeÊa na Paula 

Verlaina, francuskog knjiæevnika, i na 

mnoge druge obraÊenike iz svijeta 

umjetnosti rijeËi. Nije pisao rodoljubne 

pjesme niti se povodio teænjama kao 

hrvatski romantiËari. Uvijek je bio nekako 

po strani, Ëak i u vrijeme sukoba 

generacija i poetikâ na prijelazu iz 19. u 

20. stoljeÊe. U njegovoj religioznoj 

poeziji prevladavala je mistiËna πirina, 

zanos i iznimna sugestija izraza: 

A Ti - Ti s neba ispred zvijezda sviju 

ko blagoslovni zatreperi znamen, 

iz sjena smrti, πto sve æivo prati 

u Eden novi. 

(Stella matutina) 

SabiÊeva duhovna poezija viπe je 

osjeÊanje Boæje prisutnosti meappleu ljudima 

i u svijetu, a manje filozofiranje i 

promiπljanje pa bi se stanje njegova 

unutarnjega duπevnog nemira najviπe 

dalo opisati rijeËima sv. Anselma: “Ako 

ne moæeπ shvatiti, vjeruj kako bi shvatio.” 

(Leksikon hrvatskih pisaca) 

Darijo MARKOVIΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 257

æivimo u obitelji 

Slušaju li roditelji 

svoju djecu?! 

Ponekad pokuπam dijete iznenaditi 

pitanjem: “Sluπaju li te mama i tata?” 

Podvala Ëesto uspije. Djeca zapravo 

oËekuju “normalno” pitanje: ”Sluπaπ li 

mamu i tatu?”, pa bez razmiπljanja odgovore 

potvrdno, ali mnoga ipak uoËe 

“pogreπku” pa Ëekaju da ispravite pitanje, 

a neka prozru vaπu zamku pa vas za 

odgovor podare osmijehom. Do gode se 

i iznenaappleenja. Tako mi je neka djevojËica 

spremno uzvratila: “A πto bi oni 

mene imali sluπat?!” Jedan djeËarac potvrdno 

mi je klimnuo glavom da sam bio 

u dvojbi je li razumio pitanje, pa sam 

mu ga ponovio s izrazitim 

naglaπavanjem onog “sluπaju li oni 

tebe”, a on, i opet bez imalo krzmanja, 

odgovorio: ”Sluπaju!” S naglaskom kao 

da mi hoÊe reÊi, πto se tome Ëudim! 

LJUBAV SLIČNA BOŽJOJ 

OpÊenito se dræi da je u mozaiku 

meappleuljudskih ljubavnih odnosa 

roditeljska ljubav “najËiπÊa”, tj. najsliËnija 

Boæjoj bezinteresnoj i neuvjetovanoj 

ljubavi. Pa i samo Sveto pismo, osobito 

Psalmi i u Proroci, Boæju ljubav Ëesto 

usporeappleuje s roditeljskom: “Kao πto se 

otac smiluje djeËici, tako se Bog smiluje 

onima πto ga se boje” (Ps 103, 13); 

“Moæe li æena zaboravit svoje dojenËe, 

ne imati suÊuti za Ëedo utrobe svoje? Pa 

ako bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti 

neÊu” (Iz 49, 15). 

258 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

I roditeljska ljubav nerijetko je obiljeæena 

razliËitim pomanjkanjima, sjenama i 

bolestima, ponekad i teπkim zastranjenjima. 

U tom se smislu i gornji navod 

ograappleuje onim “pa ako bi koja (majka) i 

zaboravila”. Uz roditelje koji se, loπem 

vremenu usprkos, baπ junaËki hvataju u 

koπtac sa sve zahtjevnijim izazovima 

raappleanja i odgajanja djece, ima - Ëini se 

sve viπe - i onih koji vlastitu djecu tretiraju 

kao “kuÊne ljubimce” ili “kuÊne 

bogove”. 

Mnogi su “ludo i slijepo” zaljubljeni u 

svoju djecu, ali ih zapravo ne vole. 

Zaljubljenost je doista Ëesto luda i slijepa, 

dok prava ljubav ima i ono “treÊe 

oko”! Zaljubljenost je poput snaænog 

izgaranja materijala za potpaljivanje 

ognjiπta, plamena koji proædire i moæe 

vas opeÊi, ali ne i grijati. Ako se njime 

na zapali tvrdi ogrjev, ubrzo ostavlja za 

sobom samo pepeo. Takvu tuænu sudbinu 

naroËito znade doæivjeti odnos 

mnogih “ludo zaljubljenih” zaruËnika, 

ali i brojni roditelji krvare u pepelu 

sagorjele zaljubljenosti u vlastitu djecu. 

ČUVANJE OD SVAKOG TRPLJENJA 

Jedna od kozmiËkih, a u naπe vrijeme 

Ëestih greπaka roditelja jest njihovo 

upinjanje, gotovo na razini religijskog 

fanatizma, da poπto-poto svoju djecu 

oËuvaju od trpljenja, od svega neugodna 

i naporna, od svake oskudice, 

liπavanja i uskraÊivanja, da ih oslobode 

od svega πto im se neÊe i da im, ako je 

ikako moguÊe, priuπte sve πto im se 

prohtije. “U djetinjstvu nam je svega 

nedostajalo osim gladi i oskudice, u 

mladosti nam nije bilo dano uæivati; sad 

hoÊemo svome djetetu sve to priuπtiti: 

da mu niπta ne fali, da ne pati kao πto

smo mi patili!” - ta je opaka “epidemija” 

krenula prije 50-ak godina, i joπ traje. A 

pod onim “sve πto mu treba” misli se 

uglavnom na materijalna dobra. Takvim 

stavom ljudi su nepravedni prema svojim 

roditeljima, koji su im, i kroz oskudicu, 

vjerojatno darovali puno ljubavi, a 

joπ i viπe prema svome djetetu (Ëesto 

baπ u jednini!) jer mu pretjeranim 

Ëuvanjem od svake boli i potrebne discipline 

uskraÊuju stjecanje i jaËanje imuniteta 

na neizbjeæne udarce æivota. 

Naravno, sve to Ëine “s najboljim namjerama”, 

ali kaæe se da je i put do pakla 

poploËan dobrim namjerama! Stoga 

takvi roditelji zasluæuju kritiku baπ 

koliko i oni koji bi svoje dijete, πtiteÊi 

ga od boli, “oslobodili” od preventivnih 

cijepljenja, od svrdlanja ili vaappleenja 

po kvarena zuba ili od operacije upaljena 

slijepog crijeva. 

“Brojni su primjeri roditelja koji ne 

postavljaju granice i ne odbijaju nijednu 

æivimo u obitelji 

æelju. (Ali) ljubav nije samo davanje; 

ona je razborito davanje, ali isto tako i 

razborito uskraÊivanje. Razborita pohvala 

i razborita pokuda; umjereno 

upuπtanje u raspravu, borbu, suoËavanje, 

nutkanje i gurkanje, a ne samo 

pruæanje lagode. Ona je voappleenje. RijeË 

‘razborito’ iziskuje prosudbu, a prosudba 

iziskuje viπe od nagona; potrebuje 

ona promiπljeno a nerijetko i bolno 

donoπenje odluka” (S. Peck: Put do 

ljubavi, str. 81.). 

Papa Benedikt XVI. to je jednostavno i 

kratko izrekao: “Voljeti znaËi znati reÊi i 

- Ne!” 

PITANJE DANAŠNJIM OBITELJIMA 

Mnoge danaπnje obitelji moæe se s razlogom 

pitati: Tko koga u njima sluπa, 

djeca roditelje ili roditelji djecu? I ti 

roditelji koji su vrlo “posluπni” svojoj 

djeci, Ëuju li ih oni doista? »uju li njihovu 

potrebu za autoritetom i disciplinom? 

Da ih “istreniraju” i oËvrsnu za 

æivotne bitke, da im podignu razinu 

opteretljivosti “kiËmenih osovina”? 

Tko god radi ili druguje s djecom, lako 

Êe uoËiti da su sklona u dnevnoj komunikaciji, 

u razredu ili na ulici biti 

preglasna, Ëesto upravo neugodno vikati. 

Valjda je to zbog toga πto su odveÊ 

izloæena buci, ali i πto su navikla ne 

Ëuti dok im se ne podvikne i jednako 

tako da se i njih Ëuje tek kada - viËu! 

Roditelji bi se trebali, i ne samo oni, 

truditi manje “sluπati” svoju djecu, a viπe 

ih - Ëuti! I puno viπe govoriti svojoj 

djeci, a ako su krπÊani, joπ viπe o svojoj 

djeci govoriti - u Boæje uπi! Jer, “ako 

Gospodin kuÊu ne gradi, uzalud se 

muËe graditelji” (Ps 127, 1). 

Stanko JER»IΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 259

Vinkovska obitelj slavi 350. obljetnicu 

smrti svojih utemeljitelja, sv. 

Vinka Paulskoga (1581.-1660.) i sv. 

Lujze de Marillac (1591.-1660.). Vinko 

je, naime, g. 1617. utemeljio Bratovπtinu 

krπÊanske ljubavi, za gos poapplee 

i udovice u sluæbi bolesnima i 

siromaπnima, a g. 1625. Druæbu sve- 

Êenika misionara, prozvanu lazaristima. 

Zajedno sa sv. Lujzom, osnovao 

je g. 1633. Druæbu kÊeri krπÊa n ske 

ljubavi. Njihovo djelovanje na dahnjivalo 

je mnoge, pa je, meappleu 

os talima, s. Leopoldina Brandis, 

Ëlanica Druæbe kÊeri krπÊanske 

ljubavi, g. 1878. osnovala Druæbu 

Marijinih sestara od »udotvorne 

medaljice za sluæenje bolesnicima, a 

bl. Federic Ozanam (+1853.) Udrugu 

sv. Vinka Paulskog, laiËku organizaciju 

sluæi telja siromaπnijima. 

Lazaristi u Hrvatsku dolaze g. 1958. 

iz Slovenije. Druæba kÊeri krπÊans ke 

ljubavi doπla je g. 1845. iz austrij skog 

Tirola na poziv zagrebaËkog nadb. 

260 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

Jubilej služitelja bole 

Jurja Haulika, a g. 1856. postaje samostalnom 

druæbom, Druæba sestara milosrdnica 

sv. Vinka Paul skoga. Sa sobom su 

donijele i sviba njsku poboæ nost. KÊeri 

krπÊanske ljubavi ponovno su meappleu 

Hrvatima od g. 1926., a Marijine sestre od 

»u do tvorne medaljice od g. 1972. u 

Hr vatskoj imaju i svoju provinciju. Ud ruga 

sv. Vinka Paulskog utemeljena je u 

Hrvatskoj prije 151 godinu, a na kon 

demokratskih promjena ima ih 50 ogranaka. 

Za sve njih ova godina je jubilejska. 

SVRHA JUBILEJA 

Svrha jubileja Vinkovske obitelji jest da 

njezini Ëlanovi dublje zarone u karizmu 

svojih svetih utemeljitelja i naappleu na Ëina 

kako iz nje crpsti nadahnuÊe za æivot i 

djelovanje u suvremenom svijetu. Osim 

toga, æele joπ viπe produbiti ljubav prema 

bl. Djevici Mariji koju su imali sv. Vinko i 

sv. Lujza, a koja joπ uvijek æivi u njihovim 

duhovnim sinovima i kÊerima. Najljepπi je 

primjer sv. Katarina Labouré (1806.- 

1876.), koja je za ukazanja g. 1830. primila 

»udotvornu medaljicu, blago tolikih sestara. 

Svaka je dobiva na dan prvih zavjeta i 

nosi kao znak da je sluæbenica Mari jina. 

Osim toga, sestre Ëaste Gospu, osobito 

molitvom i pjesmom, njoj se utjeËu u 

potrebama i nju nasljeduju kako bi se po 

njoj πto viπe suobliËili slici njezina Sina. 

Poboænost prema Bezgreπnoj promiËu 

πi re Êi »udotvornu medaljicu na koju je 

utisnut njeizn lik, Gospine krunice i sliËne 

predmete koji bi na bilo koji naËin mogli 

potaknuti ljubav prema Majci Isusovoj. 

VINKOVA LJUBAV PREMA GOSPI 

Privræenost prema Majci Boæjoj u Ëlanove 

Vinkovske obitelji usadili su njihovi sveti 

utemeljitelji. Nakon konferencija, tj.

snicima i siromasima 

razgovora koje je imao sa sestrama, sv. 

Vin ko gotovo se uvijek molitvom obra- 

Êao Gospi. Tako nakon konferencije u 

kojoj sa sestrama razgovara o posluπ nosti, 

zavrπava moleÊi: „O sveta Djevice, 

ko ja si izjavila da je Bog u tebi izveo 

velike stvari poradi tvoje poniznosti, 

pribavi ovoj druæbi milost da te nasljeduje. 

Jer sluπati znaËi biti ponizan, a to je 

milost πto je molim od tebe, o moj 

Spasitelju. Sveta Djevice, pomozi nam da 

zadobijemo tu milost od tvoga Sina.“ 

Cijelu jednu konferenciju posvetio je sv. 

Vinko molitvi krunice. Meappleu ostalim, u 

njoj kaæe: „Trebate krunicu moliti paæljivo, 

poboæno i s poπtovanjem kako bi 

druæba, po molitvama i svetoj Djevici, 

primila od Boga milosti koje su joj 

po tre bne da mu ugodi. Krunica je 

veoma ugodna Bogu i sv. Djevici. 

OdluËite, da kle, da je neÊete propuπtati.“ 

I zavrπava rijeËima: „Molim naπega 

Gospodina da vas blagoslovi i ispuni 

svojim duhom da biste odsad æivjele od 

toga istog duha, ponizne i posluπne 

poput njega. Da postignemo tu milost, 

utecimo se Majci milosrapplea. Recite joj: ’Ti 

nam dopuπtaπ da te nazivamo svojom 

majkom. A ti si majka milosrapplea od koje 

potjeËe sva milosrdna ljubav koju je 

ustanova ove druæbe primila od Boga. 

Stoga neka ti bude ugodno da je uzmeπ 

pod svoju zaπtitu.’ Sestre predajmo se 

njezinu vodstvu i obeÊajmo joj da Êemo 

se bespridræajno darovati njezinu Sinu. 

Neka ona bude voditeljicom Ëitave 

druæbe i svake pojedine sestre.” 

LUJZA NA VINKOVU TRAGU 

Spisi sv. Lujze pokazuju da je i ona bila 

veoma poboæna bl. Djevici. Njoj se moli 

i o njoj razmatra. Razmatra juÊi o 

Bezgreπnom zaËeÊu, piπe: 

„PrihvaÊajuÊi dakle to sveto zaËeÊe 

zapazila sam ostvarenje Boæjeg pla na 

utjelovljenjem njegova Sina u materiji 

koja Êe mu podariti djeviËa n sko 

tijelo da bi, unatoË tomu πto je prava 

kÊi Adamova, bila bez ikakve ljage 

istoËnoga grijeha radi toga πto se u 

njoj treba utjeloviti boæansko tijelo 

Sina Boæjega koji, da je sudjelovao u 

istoËnom grijehu, ne bi mogao svojom 

smrÊu zadovoljiti Boæjoj pravdi. 

... Moramo, dakle, slaviti to sveto 

zaËeÊe koje je bl. Djevicu Mariju 

uËinilo tako uzviπenom u oËima 

Boæjim.” 

Ljubav prema Bezgreπnoj prenosi se 

od sv. Vinka i sv. Lujze preko sv. 

Ka tarine u tolikim naraπtajima 

Vinkov ske obitelji i po njima πiri svijetom. 

Vjerujemo da Êe s ovim jubilejom 

joπ viπe zaæivjeti i da Êe njome 

biti blagoslovljeno sve njihovo 

djelovanje u sluæbi Bogu i Ëovjeku. 

s. Dominika VRDOLJAK 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 261

azgovarali smo 

Čemu film o 

neobičnoj 

Gospinoj slici? 

U sklopu Dana krπÊanske kulture u 

Splitu 29. oæujka premijerno je projiciran 

film Gospa Guadalupska, koja gledatelja 

vodi na izvanredno hodoËaπÊe u 

meksiËki Guadalupe. O filmu smo 

porazgovarali s njegovim snimateljem i 

reæiserom Petrom JurËeviÊem. 

- Zaπto baπ film o Gospi Guadalupskoj? 

- Zato πto je slika Gospe Guadalupske - 

aheropita, πto znaËi da nije napravljena 

ljudskom rukom i nadilazi ljudske 

tehnike. Poznato je, naime, da je prva 

aheropita Torinsko platno, o kojem smo 

fra Josip MarceliÊ kao scenarist i ja kao 

reæiser napravili i veÊ g. 2002. predstavili 

film. Kad smo, gledajuÊi niz o 

svetim mjestima na HTV-u, zapazili da 

je i slika Gospe Guadalupske aheropita, 

ideja se rodila spontano kod obojice da 

snimimo film i o njoj. I, evo, nakon 

gotovo 7 godina rada uspjeli smo. 

- Tko je napravio scenarij? 

- Scenarij je napravio fra J. MarceliÊ, a 

kao suradnice na njemu sudjelovale su 

dr. Meri Glavina Durdov, dr. Jadranka 

VlaπiÊ te kao struËni savjetnik i suradnik 

dr. Desa BakaliÊ. Snimateljski posao 

odradio sam uglavnom ja, a tako i reæiju 

s montaæom. Glazbu je u cijelosti 

skladao Ante PupaËiÊ Pupi, πiroj javnosti 

poznat po pjesmi Geni Kameni. Tu je 

joπ i niz naπih suradnika koji su na 

popisu na odjavnoj roli filma koja je 

262 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

popriliËno duga. Ovim putem svima od 

srca zahvaljujem. 

- Koja je svrha toga filma? 

- Svrha je prvenstveno evangelizacijska: 

upoznati hrvatski narod s tom neobiËnom, 

Ëudesno nastalom slikom, pribliæiti 

mu Gospu Gudalupsku. Ona je naπoj 

javnosti poznata iz meksiËkih sapunica. 

Kad je tako fra Josip u nekoj obitelj 

darovao sliËicu Gospe Guadalupske, 

mlaapplea mu æena reËe: ”Pa ja ovu znam! 

Ovo je Gospa od sapunice!” Mi smo je 

htjeli joπ viπe pribliæiti puku. 

- Moæe li kratka njezina povijest? 

- Radi se o ukazanju nakon osvajanja 

Meksika. ©panjolski osvajaËi poveli su 

franjevce i dominikance da bi donijeli i 

krπÊanstvo na te prostore. No, evangelizacija 

nije bila baπ uspjeπna. Meappleu prvima 

su g. 1525. krπteni sv. Juan Diego, 

njegova supruga Marija Lucija i ujak 

Juan Bernardin. Juan Diego je bio 

veoma revan. Svakog dana iπao je na 

svetu misu, a 9. prosinca 1531. imao je 

prvo ukazanje. Gospa ga uputila biskupu 

s molbom da sagradi crkvicu, gdje

Êe ljudima dijeliti potrebne milosti. 

Nakon niza peripetija, biskup traæi 

znak. Po Gospinu nalogu, Juan Diego 

na Tepejaku 12. prosinca 1531. bere 

kastiljske ruæe, slaæe ih u ogrtaË od agavinih 

vlakana (tilmu) i nosi biskupu. 

Kad je raπirio plaπt, na tlo su pale ruæe, 

a na plaπtu se pojavila Ëudesna Gospina 

slika. Pohranjena je u biskupovu kapelu, 

zatim u novu crkvicu, kamo ne 

prestaju dolaziti rijeke hodoËasnika. 

- Kako je to odjeknulo u javnosti? 

- U iduÊih 5-6 godina u Meksiku se 

krstilo oko 8 milijuna ljudi. 

- ©to je to djelovalo na indiose? 

- Oni su imali slikovno pismo, znakove 

bez slova. Za njih je i Gospina slika 

znak, koji oni Ëitaju kao mi knjigu. Da 

biste bolje razumjeli πto su proËitali, 

morat Êete posegnuti za filmom ili za 

fra Josipovom knjigom, a ovdje Êemo 

reÊi ono najvaænije. Prije Gospina ukaza 

nja, asteci su bili pogani. Svakodnevno 

su prinosili bogovima ljudske ærtve. 

Njihovi gradovi praktiËki su bili obredni 

centri s pramidom, na vrhu koje su se 

obavljala ærtvovanja. Prvo πto su indiosi 

zapazili jest da je Gospin lik ovijen suncem 

i oblakom, koji u njihovoj kulturi 

predstavljaju prisutnost Boæju. Sun ce, 

mjesec i zvijezde bili su u trajnoj bor bi, 

a na slici su u savrπenu skladu, πto 

oznaËuje pomirenje. Gospa je u 

kraljevskom plaπtu na kojemu su zvijezde 

poredane kao zvijeæapplee ponad grada 

Meksika 12. prosinca 1531. Ona je, da kle, 

kraljica neba i zemlje. Pod njezinim 

nogama je Anappleeo koji predstavlja njihova 

krvoloËnog boga Quetzalcoatla kojemu 

se sada ne prinose ærtve, on ponizno 

sluæi Gospi. Gospa dokida ærtvovanje 

ljudi, pa ju je Ivan Pavao II. progla- 

razgovarali smo 

sio zaπtitnicom æivota. Ispod ruku ima 

crnu vrpcu, πto znaËi da je trudna, a 

iznad djeteta je znak koji oznaËava 

asteπko vrhovno boæanstvo... 

- ©to kaæe moderna znanost? 

- I ona je iπËitala puno toga s Ëudesne 

slike. UveÊanjem zjenice Gospina oka 

2000 puta i posebnim raËunalnim pro- 

ËiπÊavanjima otkrivene su slike 13 osoba 

u Gospinim oËima. Jasno se raspoznaje 

Juan Diego u trenutku kad pred 

biskupom otvara svoj plaπt iz kojega 

padaju ruæe na tlo... 

Prilikom ËiπÊenja okvira, neoprezom je 

palo nekoliko kapi otopine duπiËne 

kiseline na sliku ali je nisu oπtetile, 

pojavila se mala æuÊkasta mrlja koja s 

vremenom nestaje. 

- Ivan Pavao II. hodoËastio je pet puta 

Gospi Guadalupskoj. Zaπto? 

- Da, ona je bila cilj njegova prvoga 

apostolskog putovanja izvan Italije. 

Gua dalupe je prvo veÊe priznato Gospino 

ukazanje u novijoj povijesti. Kroz 

svetiπte godiπnje proapplee preko 20 milijuna 

ljudi. Danas, kad svi govore o inkulturaciji, 

pape pokazuju Gospu Guadalupsku 

kao primjer savrπeno inkulturirane 

evangelizacije. ProglaπavajuÊi Juana 

Diega svetim, papa ga stavlja za uzor 

laicima. Da bi se postigla svetost, ne 

treba Ëiniti neke revolucionarne stvari. 

Juan Diego nas uËi da se to postiæe 

posluπnoπÊu, poniznoπÊu, u vjernu 

obavljanju svagdanjih zadaÊa... 

- Gdje se film moæe nabaviti? 

- U knjiæarama Verbum i Morpurgo, i to 

za svega 40 kuna. Æeljeli smo potaknuti 

vjernike da kupe viπe primjeraka, dijele 

ih i tako doprinesu evangelizaciji i πirenju 

popoænosti Gospi Guadalupskoj. 

K. JOLIΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 263

moja djeca i ja 

Nije dobro 

da čovjek 

bude sam 

- Rastavit Êu se, rastaviti! Pa πto, i drugi 

su se rastavili, pa su ostali æivi! - govori 

sasvim ozbiljno, a pogled na kovËeg u 

hodniku potvrappleuje njegove rijeËi. 

- Nemoj, sinko... - cijedim kroza zube. 

- Ostavi me u miru! Nemoj mi to joπ... 

©utim, poklapam se uπima, nestajem. 

Grabim velikim korakom, odlazim. Ta 

kome Êu do preda Nju pasti na koljena, 

plakati i moliti da svrne svoje milostive 

oËi na ovo dvoje mojih voljenih, da ih 

urazumi da ne rade zlo πto su naumili. 

- Boæe, koji si stvorio muæa i æenu i 

uËinio ih jednom duπom i jednim tijelom, 

ne dopusti da se rastave, spasi njihov 

brak! 

- Tko Êe spasiti ludu glavu!? - mrπti se 

moj Romeo pa mrmlja sebi u bradu 

kako im je dobro naπkodilo, kako traæe 

kruha nad pogaËom, kako gledaju samo 

sebe... Vaæno da je njima dobro, da 

imaju sve blagodati koje æivot pruæa. A 

drugi?! Koga briga za drugoga, jer da 

gledaju druge, prvo na koga bi pogledali 

bilo bi njihovo dijete... 

Kroza suze mrmljam: 

- Tko Êe jadniËki reÊi da viπe nema svojega 

doma... Gdje Êe, s kime Êe, Gospe 

moja, πto je ovo doπlo u svijet!? Doπao 

appleavao po svoje, πto kaæu naπi stari! 

- ©uti, æeno, ne spominji appleavla! - 

prekorava me Romeo, a meni u duπi 

teπko, zapomaæem na sav glas: 

264 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

- Gospe draga, ne daj, molim te, ne daj 

da se rastave! Svjesna sam da u braku 

ima i teπkih trenutaka, da ne teËe uvijek 

med i mlijeko, ali mora li odmah bjeæati 

jedno od drugoga, u isti trenutak pakirati 

kovËege?! Pomozi, Gospe, da i dalje 

ostanu zajedno! Kakav je naπ æivot bio, 

niπta nismo imali, sve smo sami morali 

steÊi pa smo ostali do danas Ëvrsto 

povezani u svom braku... 

- Malo si puta i ti pakirala svoj kovËeg! - 

osvrÊe se Romeo na moje zapomaganje. 

- Ljutila sam se i ja, normalno, toliko 

puta, ali nismo okrenuli leapplea jedno 

drugome, nismo se rastavili! 

- Nismo, jer sam ja pametan, jer ja imam 

razum, jer sam ja razborit Ëovjek! Hvala 

ti, Gospe, da sam takav! 

- I na mojoj strpljivosti s tobom! Kad se 

sada sjetim kako sam se ljutila, kako 

nikako nisam mogla razumjeti, ni sad mi 

nije jasno kako ti nikad ne razumijeπ πto 

ja hoÊu. Kako ne znaπ πto ja... 

- Tko, ja?! - zaËudio se. 

- Koliko nas ovdje vidiπ?! Normalno da 

tebi govorim, πto misliπ da si idealan!? 

Da se tebi nema πto prigovoriti? 

- Nema na svijetu ovakva muæa! Ni 

bo ljega ni razumnijega! Da si ga sa svijeÊom 

traæila, ne bi boljega naπla. 

- Ti tako misliπ o sebi?! Tako si govorio i 

onda kad smo se... 

Gotovo! Prve su rijeËi pale, ostale 

do nijele bol. Najprije smo se lecnuli, 

zatim naljutili, onda sam iznijela kovËeg. 

- Pakiram! Odlazim od tebe pa se misli, 

ti, moj idealni muæu! Ja ovako slaba i 

nevoljna nemam πto raditi s tobom, tako 

svetim i idealnim! Nismo viπe par! Nismo 

nikad ni bili! Odlazim! Odlaze svi, mogu 

i ja! Bolje ikad nego nikad! KuÊu Êemo 

prodati, novac podijeliti...

- A Emanuela?! 

- Na nju smo zaboravili! Ona se ne 

moæe podijeliti. Ona Êe... 

Zvonce na vratima vraÊa nas u 

svakidaπnju zbilju. Romeo otvara. Pred 

nama sin s unuËiÊem u naruËju. Dok 

nam predaje dijete, brzo govori: 

- Molim vas, priËuvajte ga. Mi izlazimo 

na veËeru. Tu je sve. NeÊu ulaziti. Beba 

me Ëeka u autu, æurim... 

Odjednom je sunce zasjalo. Sve je bilo 

lijepo, milo, drago. PlaËem i smijem se 

istodobno. Pomirili su se! 

- Hvala ti, Majko Boæja, hvala! - grlim 

Romea i malog unuka. Tako zagrljene 

zatjeËe nas naπa Emanuela. Upravo se 

vraÊa iz πkole. »udi se kovËegu u hodniku. 

Izmiπljam da sam traæila neke 

stvari. Romeo udara nogom u nj: 

- MiËi mi ga s oËiju, da ga ne gledam! 

Baci to u smeÊe, jasno!? 

Dok Emanuela i unuËiÊ slatko snivaju 

san pravednika, sklopljenih ruku moj 

Romeo i ja zajedno molimo. 

Zahvaljujemo Gospodinu i nebeskoj 

Majci na svim darovima, πto su nas dali 

jedno drugome da moæemo zajedniËki 

dijeliti æivotne nevolje i tjeskobe, nositi 

kriæ braËnoga æivota, posebno πto bdije 

nad nama i Ëuva naπe zajedniπtvo od 

nas samih i od naπih slabosti koje ga 

toliko puta podrivaju. I od svega πto 

dolazi izvana. Nije danas lako! DapaËe, 

teπko je, toliko puta vrlo teπko. I to kad 

si uz molitvu s Bogom, a kako je tek 

kad si daleko od njega, kad na njega 

uopÊe ne raËunaπ...?! Uljuljani u slatko 

zajedniπtvo, Ëitamo iz Kjige Postanka: I 

reËe Bog: ”Nije dobro da Ëovjek bude 

sam: naËinit Êu mu pomoÊ kao πto je 

on” (Post 2, 18). 

R. T. 

moja djeca i ja

uz sveÊeniËku godinu 

Molite 

Gospodara 

žetve 

Na blagdan Presv. Srca Isusova, 11. 

lipnja, zavrπila je SveÊeniËka godina. U 

Pismu prigodom njezina otvaranja 

Benedikt XVI. naveo je rijeËi sv. Ivana 

Marije Vianneya: „SveÊeniπtvo je ljubav 

Isusova srca“ i njima nadodao: „Taj 

dirljivi izraz omoguÊuje nam prije svega 

s njeænoπÊu se i zahvalnoπÊu spomenuti 

neprocjenjiva dara koji sveÊenici predstavljaju 

ne samo za Crkvu, nego i za 

samo ËovjeËanstvo. Mislim na sve one 

prezbitere koji vjernicima i Ëitavome svijetu 

ponizno i svakodnevno nude Kristove 

rijeËi i geste, nastojeÊi se sjediniti s 

Njim u svojim mislima, volji, osjeÊajima 

i Ëitavim svojim æivotom.“ 

TREBAJU LI NAM SVEĆENICI 

U ovom zavrπnom razmiπljanju nakon 

niza Ëlanaka o sveÊeniku æelio bih da 

svatko sebe upita, jesu li nam potrebni 

sveÊenici. Pitanje moæda zvuËi Ëudno, 

ali nije takvo. Svaka, naime, osoba 

za do voljna i sretna u svom pozivu govorit 

Êe pohvalno o svom zvanju. Tako 

Êe, primjerice, lijeËnik koji s radoπÊu 

obav lja svoj posao i osjeÊa se zbog toga 

ispunjenim, o svom poslu govoriti sve 

najbolje, zanosno i oduπevljeno. Tako i 

sveÊenici, koji god s ljubavlju vrπi ono 

πto spada na sveÊeniËki poziv, govorit 

Êe o sveÊeniπtvu kao o najljepπem 

moguÊem naËinu æivota. Tako je o 

sveÊeniπtvu govorio Arπki æupnik, tako 

266 - ”MARIJA” 7-8-9/2011. 

govori i Papa istiËuÊi da su sveÊenici 

velik dar i za Crkvu i za sav svijet. 

No, πto Êe reÊi drugi? Na æalost, Ëini se 

da dio vjernika ne promatra sveÊeniπtvo 

na taj naËin. Premda, moæda, idu redovito 

nedjeljom na euharistijska slavlja, 

koliki Êe govoriti negativno o sveÊenicima 

kao takvima? Koliki krπteni ne æele 

imati nikakve veze sa sveÊenicima, govoreÊi 

da im Bog treba, ali ih Crkva ne 

zanima. Stoga nam se iskreno upitati: 

trebaju li nam uopÊe sveÊenici? Trebaju 

li danaπnjem Ëovjeku oni koji Êe 

navijeπtati Boæju rijeË, slaviti svete sakramente, 

pomirivati ljude s Bogom i 

Ëovjekom te Krista otajstveno uprisutnjivati 

u naπem svijetu? 

PITANJE JE VJERE 

Stvarnost sveÊeniπtva temeljno je pitanje 

vjere. Ako vjerujemo u Krista, vjerujemo 

i u njegovu Crkvu, koje smo udovi postali 

po sakramentu krπtenja; vjerujemo i 

u Crkvu u kojoj on, kao dobar pastir, 

poziva u svoju sluæbu ljude koji Êe voditi 

njegovo stado, odnosno, radnike koji 

Êe raditi u njegovu vinogradu. Tko vjeruje 

u Krista, ne moæe odbaciti 

sveÊeniπtvo ni sveÊenike. 

Ima, na æalost, sveÊenika koji svoju sluæbu 

obavljaju mlako, bez ikakva æara, 

paËe nedostojno, koji su, moæda, izvor 

sablazni. Meappleutim, to nije razlog da 

sveÊeniπtvo kao takvo treba odbaciti. 

Krist, jedini i istinski sveÊenik, htio je po 

svojim sveÊenicima nastaviti djelo spasenja 

na zemlji: „Isti je Gospodin od 

vjernika - da bi srasli u jedno tijelo u 

kojem ‘svi udovi nemaju iste sluæbe’ 

(Rim 12, 4) - postavio neke da budu 

sluæbenici, da u druπtvu vjernika posjeduju 

svetu vlast reda da prikazuju 

ærtvu i da opraπtaju grijehe te da za

ljude javno obavljaju sveÊeniËku sluæbu 

u Kristovo ime… Svrha dakle za kojom 

prezbiteri idu u sluæbi i æivotu jest slava 

Boga Oca u Kristu. A ova se slava sastoji 

u tome da ljudi savjesno, slobodno i 

zahvalno prihvate Boæje djelo, koje je 

izvrπeno u Kristu, i da ga u Ëitavom 

svom æivotu oËituju“ (PO, br. 2). 

I TE KAKO SU NAM POTREBNI 

Nedavno sam sluπao djelitelja sakramenta 

potvrde, kako krizmanike upozorava 

na opasnosti i zamke koje im prijete. 

Svaki koji vjeruje u Krista i koji æeli 

dobro sebi i svojim bliænjima zna da su 

nam sveÊenici potrebni, da su oni uistinu 

dar Boæji Crkvi i ËovjeËanstvu jer 

po njima Krist danas vrπi u Crkvi i svijetu 

djelo spasenja, po sveÊenicima On 

upuÊuje svoju rijeË kao put u sretan i 

ispunjen æivot. 

Svjesni potrebe od sveÊenika, sa æaloπÊu 

moæemo ustvrditi da ih je sve manje, da 

se sve manje mladiÊa odluËuje na 

sveÊeniËki poziv. Sjemeniπta su sve 

praznija, a mlade mise sve rjeapplee. 

uz sveÊeniËku godinu 

A, s druge strane, ne moæemo ne uoËiti 

sve veÊu potrebu od sveÊenika, sve 

veÊe polje njihova rada. 

Odgovornost za nova sveÊeniËka zvanja 

leæi na cijeloj Crkvi. Ona, naime, mora 

uvijek imati „sveÊenike koji su potrebni 

za ostvarenje njezina boæanskog poslanja“ 

(PO, br. 11). Sabor navodi i naËine 

na koje se promiËu i potiËu nova 

duhovna zvanja: ponajprije svjedoËanski 

æivot samih sveÊenika koji, s radoπÊu 

æiveÊi svoje sveÊeniπtvo, svima 

posvjeπÊuju njegovu vaænost i uzviπenost; 

nadalje, mudro duhovno vodstvo 

onih koji su se veÊ odluËili krenuti 

putem sveÊeniπtva i nalaze se u 

sjemeniπtu ili bogosloviji; zatim jasno izlaganje 

potreba Crkve u propovijedima, 

katehezama i crkvenim Ëasopisima i 

tisku. Naravno, prema rijeËima samoga 

Gospodina, glavno sredstvo ostaje 

mo litva: „Æetva je velika, ali radnika 

malo. Molite, dakle, gospodara æetve da 

radnike poπalje u æetvu svoju“ (Lk 10, 2). 

Zato na sve vjernike spada moliti za 

sveÊenike: za one koji su veÊ zareappleeni, 

da budu po volji Gospodinovoj, gorljivi 

i revni, ustrajni i neslomljivi u vrπenju 

svoje sluæbe; za one koji su poπli putem 

sveÊeniËkog zvanja, da ustraju na zapo- 

Ëetu putu i dobro se spreme za sveÊeniËku 

sluæbu; za mladiÊe, da prepoznaju 

Boæji poziv i spremno na nj odgovore; 

za krπÊanske obitelji, da budu otvorene 

æivotu i da roditelji u njima pozitivno 

govore o sveÊenicima i rado prihvate 

duhovni poziv svoje djece. 

Marijinu zagovoru povjerimo svoje 

sveÊenike i nova zvanja da zajedno s 

nama moli Gospodara æetve da radnike 

poπalje u æetvu svoju. 

Kristian STIPANOVIΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 267

prigode 

”Blaženom će 

me zvati svi 

naraštaji!” 

(Lk 1, 48) 

Marijino πtovanje pred nama se danas 

podiæe poput veliËanstvene katedrale 

koja obuhvaÊa sav svijet. Ako je za 

izgradnju takve velebne zgrade doprinio 

svaki naraπtaj, ipak su joj temelje postavili 

evanappleelisti Matej i Luka, koji su s 

malo rijeËi o Djevici Bogorodici kazali 

ono najviπe πto se moæe reÊi o ljudskom 

stvorenju. Sve πtovanje, koje su joj iskazivala 

stoljeÊa, proizlazi iz same 

Ëinjenice da je ona majka Isusa Krista 

BogoËovjeka. 

U KRŠĆANSKOJ STARINI 

O privræenosti koju prvi krπÊani iskazuju 

Mariji postoje mnogi dokazi: crkve, 

likovi, legende, hodoËaπÊa, pjesme i 

sveËanosti. U najstarijoj katakombi, onoj 

Sv. Priscile, veÊ od prve polovice II. 

stoljeÊa vidi se lik Marije s Djetetom 

Isusom. Mariji u pohvalu nastaju 

nenadmaπiva djela koja su napisali sv. 

Irenej i Tertulijan. Makar mnoge legende 

povezane s Marijom Crkva nije u 

cijelosti preuzela kao vjerodostojne, 

ipak nam dokazuju Marijino πtovanje. 

Njegovu daljnjem razvitku pripada ustanovljenje 

marijanskih slavlja kojima se 

spominju pojedini dogaappleaji iz Marijina 

æivota. Premda su se prve crkve Mariji u 

Ëast pojavile u IV. stoljeÊu, veÊ se prvi 

krπÊani ukupljahu oko njezinih likova u 

katakombama. 

268 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

Æupna crkva Gospe Karmelske 

u NereæiπÊima na BraËu 

Na uoËnicu blagdana Male Gospe 

prije 30 godina umro je don Ivan 

BabaroviÊ u Milni na BraËu, gdje je i 

roappleen 8. lipnja 1896. Taj sveÊenik 

visoke i svestrane izobrazbe te 

vrstan glazbenik bio je velik Marijin 

πtovatelj i revan poboænik njezina 

ruæarija. Dok je sluæbovao u æupi 

Gospe Karmelske u braËkom naselju 

NereæiπÊima (1939.-1962.), ispisao je, 

dijelom na latinskom jeziku, brojna 

svoja zapaæanja. Meappleu njima su i 

sastavci s marijanskom tematikom, 

od kojih izdvajamo ovaj, pisan prije 

viπe od pola stoljeÊa. 

UopÊe najstariju poznatu Marijinu crkvu, 

nazvanu ”Stara Marija”, sagradio je papa 

Silvestar I. poËetkom IV. stoljeÊa. U V. 

stoljeÊu papa Siksto III. podigao je rimsku 

baziliku Sv. Marije Velike. Efeπki 

pak crkveni sabor 431. g. pokazao je 

koliko je krπÊanska starina nastojala oko 

promicanja Marijina dostojanstva kad je 

Gospu proglasio Bogorodicom.

KROZ SREDNJI VIJEK 

Marijanska baπtina, πto su je predali 

prvi krπÊani, u sljedeÊim je stoljeÊima 

bila saËuvana, proπirena i potvrappleena. 

Dotadaπnjim su marijanskim slavljima 

pridruæena novoutemeljena, a uvedeno 

je i Gospino πtovanje subotom. U 

Marijinu Ëast sastavljene su najljepπe 

pjesme. Do XV. stoljeÊa raπirila se 

molitva Zdravomarije (anappleelove rijeËi 

i one Elizabetine), kojoj je kasnije 

nadodan drugi dio Sveta Marijo. 

Ukorijenila se i molitva ruæarija, a 

nakon XIV. stoljeÊa od zvonika do 

zvonika odjekne pozdrav Anappleeo 

Gospodnji, koji su opjevali Englez 

Byron, Francuz Lamartine i 

Nijemac Geibel. 

Kroz srednji vijek izgraappleeno je 

mnoπtvo Marijinih crkava, sve ljepπe i 

bogatije jedna od druge. Sve one u 

romaniËkom i gotiËkom stilu uklesane 

pohvale proglaπuju cijelom ljudskom 

rodu da se obistinjuju Marijine rijeËi: 

Svi naraπtaji zvat Êe me blaæenom! 

Dante joj je u svome Raju podigao 

prijestolje pisanom rijeËi, a neponovljive 

su Marijine slike πto su ih izradili 

Fra Angelico i Rafael. U srednjovjekovnom 

bogosluæju Mariju nazivaju 

cedrom libanonskim, Ëempresom 

sionskim, palmom kadeπkom, ruæom 

jerihonskom, kuÊom zlatnom i tornjem 

bjelokosnim. 

TIJEKOM NOVIJEG VREMENA 

U Rimu je 1653. g. utemeljena prva 

marijanska udruga (kongregacija), 

nakon koje su brzo uslijedile bezbrojne 

druge koje su se πirile i podupirale 

Marijino πtovanje, Ëime su u katoliËkom 

svijetu uvelike pridonosili pot- 

prigode 

puno vjerskoj obnovi. U to doba su i 

hodoËaπÊa marijanskim svetiπtima 

doæivjela velik procvat. Kako svi 

krπÊani nisu mogli odlaziti na mjesta 

posveÊena Isusovim i Marijinim 

æivotom i djelovanjem, pokazalo se 

potrebnim kraÊim hodoËaπÊem Ëastiti 

odreappleeni Marijin lik. Tako su svoj 

postanak imala glasovita svetiπta u 

nas (Trsat, Marija Bistrica, Sinj...) i po 

Europi: Loreto, Mariazell, Altötting, 

»enstohova i stotine drugih, u koje 

katolici dolaze Ëastiti Mariju. A nije 

lako reÊi, jer to treba iskusiti, koju 

vaænost imaju ta mjesta upogled 

promicanja vjerskog æivota. Ako se 

primjerice samo u Lurdu promatra 

mnoπtvo Marijinih πtovatelja iz svega 

svijeta, razumjet Êe se vaænost 

Gospina πtovanja kao jednog od 

temelja vjere. 

Nepobitna je Ëinjenica da su u 

Marijinu πtovanju pomijeπani posebni 

obiËaji raznih zemalja, naroda i 

staleæa. Svi oni imaju pravo pridonijeti 

ljepoti πtovanja koje izlazi iz nepromjenljive 

zajedniËke vjere. Iz stranica 

crkvene povijesti uoËava se topla i 

djetinja briga kojom je Crkva branila, 

proglaπavala i πirila Marijino πtovanje. 

Ako se pohode znamenite galerije 

slika, u kojima se gledatelj divi 

stotinama Gspinih likova; ako se 

Ëitaju bezbrojne pjesme posveÊene 

Gospi u svjetskoj knjiæevnosti; ako se 

posluπaju marijanske skladbe Haydna, 

Liszta, Mozarta, Beethovena, 

Wagnera, Gounoda, Verdija; biva nam 

jasno s kolikom je sigurnoπÊu Marija 

o sebi prorokovala: ”Blaæenom Êe me 

zvati svi naraπtaji!” (Lk 1, 48) 

Josip FRANULIΔ 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 269

zrnca gospine krunice 

Učitelji, 

posvetitelji i 

odgojitelji 

I nakon SveÊeniËke godine pozvani smo 

moliti za svoje sveÊenike, osobito 

æupnike koji su postavljeni meappleu nas, da 

vode narod Boæji i njime upravljaju, 

pouËavaju ga i posveÊuju. Ova kratka 

razmatranja mogu dobro doÊi kao uvodi 

u slavna otajstva Gospine krunice. 

1. ISUSOVO USKRSNUĆE 

Znam da traæite razapetog Isusa. On 

nije ovdje! Uskrsnuo je kako je rekao! (Mt 

28, 5) 

Isusovo uskrsnuÊe temelj je krπÊanske 

vjere. Da bi krπÊani srasli u jedno tijelo, 

Gospodin je postavio neke da u druπtvu 

vjernika obavljaju sveÊeniËku sluæbu u 

Kristovo ime. Njihovo sluæenje crpe svoju 

snagu i moÊ iz Kristove ærtve, a svrha 

mu je da ”se cijeli otkupljeni grad, tj. 

skup i druπtvo svetih, prikaæe Bogu kao 

sveopÊa ærtva po Velikom SveÊeniku koji 

je i samoga sebe u svojoj Muci prikazao 

za nas da mognemo biti tijelo tako 

uzviπene Glave” (sv. Augustin). 

Dok razmatramo u Isusovoj pobjedi nad 

smrÊu, po Marijinu zagovoru molimo: da 

sveÊenici imaju na umu da je svrha njihove 

sluæbe i æivota slava Boga Oca u 

Kristu, a ona se sastoji u tome da ljudi 

savjesno, slobodno i zahvalno prihvate 

Boæje djelo, izvrπeno u Kristu, i da ga u 

Ëitavu svome æivotu oËituju. 

270 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 

2. ISUSOVO UZAŠAŠĆE 

I Gospodin Isus, poπto im to reËe, bude 

uzet na nebo i sjede zdesna Bogu. 

(Mk 16, 19) 

»etrdeset dana nakon uskrsnuÊa Isus je 

uzaπao u nebesku slavu. Njegovo djelo 

nastavili su njegovi uËenici, meappleu kojima 

su danas i sveÊenici. Oni se odabiru 

unutar naroda Boæjega, da bi se 

posve ti li djelu za koje ih Gospodin 

uzima. Njihova sluæba na poseban 

naËin zahtijeva da se ne upriliËe ovom 

svijetu dok istovremeno u njemu æive 

meappleu ljudima i da, kao dobri pastiri, 

poznaju svoje ovce pa da nastoje kako 

bi i one koje nisu iz ovoga stada priveli 

da i one Ëuju Kristov glas te budu 

jedno stado i jedan Pastir. 

Dok razmatramo u Isusovu uzaπaπÊu, po 

Marijinu zagovoru molimo: da sve Êe nici 

budu ljudi kreposni, tj. dobra sr ca, iskreni, 

karakterni i ustrajni, da se uporno 

zalaæu za pravendost, uljudnost ”i sve 

πto je kreposno i hvalevrijedno”. 


3. ISUS DARUJE DUHA 

I ukazaπe im se jezici kao od plamena, i 

razdijeliπe se te nad svakog od njih siapplee 

po jedan. (Dj 2, 3) 

Preporoappleeni Duhom Svetim, apostoli su 

se raziπli iz dvorane Posljednje veËere 

raznoseÊi po svijetu Radosnu vijest. 

BuduÊi da se nitko ne moæe spasiti ako 

prije ne uzvjeruje, prvenstveni je zadatak 

sveÊenikâ, kao suradnikâ biskupâ, da 

svima navijeπtaju Boga objavljena u 

Kristu, da bi tako doveli Ëovjeka u dodir 

s istinom. Spasonos nom se naime rijeËi

pobuappleuje vjera u srcu onih koji ne vjeruju, 

a u srcu se vjernika hrani. 

Zajednica vjernika s njom zapoËinje i 

raste. 

Dok razmatramo u silasku Duha Sveto ga 

nad apostole, po Marijinu zagovoru 

molimo za sveÊenike da sa svima dijele 

istinu Evanappleelja koju u Gospodinu posjeduju: 

da uvijek nauËavaju ne svoju 

mudrost nego rijeË Boæju i sve uporno 

pozivaju na obraÊenje i svetost. 


4. MARIJINO UZNESENJE 

”VeliËa duπa moja Gospodina, klikÊe 

duh moj u Bogu, mome Spasitelju...” 

(Lk 1, 46) 

Ona koju ljaga grijeha nije dotaknula od 

prvoga trenutka njezina zaËeÊa, proslavljena 

je u zajedniπtvu svetih. Bog, koji 

je jedini svet i posvetitelj, htio je uzeti 

ljude kao za svoje suradnike i po moÊnike 

da ponizno sluæe djelu posve Êivanja. 

Posredstvom biskupa sveÊenike posveÊuje 

da krπtavanjem uvode ljude u narod 

Boæji, sakramentom pokore pomiruju 

greπnike s Bogom i Crkvom, bolesniËkim 

zrnca gospine krunice 

pomazanjem podiæu bolesne, a pogotovu 

slavljenjem mise sakramentalno prinose 

Kristovu ærtvu. 

Dok razmatramo u Marijinu uznesenju u 

nebesku slavu, po njezinu zagovoru 

molimo: da sveÊenici nastoje istinski njegovati 

liturgijsko znanje i umijeÊe, da po 

njihovoj liturgijskoj sluæbi povjerene im 

krπÊanske zajednice danomice sve 

savrπenije slave Boga, Oca i Sina i Duha 

Svetoga. 


5. MARIJINO KRUNJENJE 

Na nebu se pojavi veliËanstven znak: 

Æena obuËena u sunce, mjesec pod 

njezinim nogama, a na glavi joj vijenac 

od dvanaest zvijezda. (Otk 12, 1) 

U nebeskoj slavi Marija je od Gospodina 

uzviπena kao kraljica svih stvari, da 

bude potpunije u skladu sa svojim 

Sinom. Razmjerno prema dijelu svoje 

vlasti sveÊenici okupljaju u biskupovo 

ime Boæju obitelj, kao bratsku zajednicu 

usmjerenu prema jedinstvu, i po Kristu 

u Duhu dovode je Bogu Ocu. Na njih 

kao odgojitelje u vjeri spada da se sami 

ili preko drugih brinu da pojedinci budu 

u Duhu Svetom dovedeni do toga da 

razvijaju vlastiti poziv po Evanappleelju, do 

iskrene i djelotvorne ljubavi i do slobode 

kojom nas je Krist oslobodio. 

Dok razmatramo u Marijinu krunjenju u 

nebeskoj slavi, po njezinu zagovoru 

molimo: da sveÊenici kao graditelji 

zajednice krπÊana nikad ne budu u sluæbi 

nekoj ideologiji ili ljudskoj stranci, 

nego, kao vjesnici Evanappleelja i kao pastiri 

Crkve, svoje snage ulaæu u duhovni rast 

Kristova Tijela. 


KAJO 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 271

na izvorima duhovne obnove 

U jedinstvu 

srdaca 

Ako je Marija bila u planu Boæjem odvijeka 

odreappleena da bude puna milosti i 

mati utjelovljenoga Sina Boæjega, onda 

ju je SvemoguÊi stvorio bez ikakve ljage, 

zaËeta je bez grijeha. Trajno promatranje 

Boga i ljubav koja je toj spoznaji odgovarala, 

iskljuËili su svaku uvredu Boga. 

Ako je RijeË Tijelom postala, ne od krvi 

nego od Boga, onda je Marijino djeviËanstvo 

netaknuto. A Bog je htio da uz 

Krista bude i Marija, tj. da u utjelovlje nju 

bude veza izmeappleu Ëovjeka i Boga æena 

- netaknuta i dostojna odabranja. 

Temelj djelovanja tj. cijeloga boæanskog 

æivota jest bit Boæja, sila πto ga pokreÊe 

da se oËituje stvorovima. Krist je najuzvi 

πenije sudjelovao u dobroti Boæjoj i 

oËitovao je izvana. Zbog njega je Bog 

predodredio i presvetu Djevicu da bude 

pridruæena njemu, njegovu djelu otkupljenja, 

u patnjama i bolima, a zatim i u 

slavi. I djeviËanstvo Majke Utjelovljene 

RijeËi potvrappleuje Ëinjenicu djeviËanskog 

zaËeÊa Kristova, koja dolikuje tajni 

utjelovljenja. I prije negoli je Marija 

izrekla svoj Neka mi bude na Boæju 

poruku preko arkanappleela Gabrijela - 

morala je imati spoznaju πto je Ëeka i 

πto prihvaÊa. Zato je u slavi tako moÊna 

i sve milosti dijeli skupa sa Sinom. On 

joj niπta ne odbija. 

Svi crkveni oci s oduπevljenjem su isticali 

ljepotu Marijina djeviËanstva: i Jus tin i 

Irenej, i Efrem i Epifanije, i Grguri - 

272 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

Nazijazenski i Nisenski - i Sofronije... 

Posljednji istiËe kako je prvi Adam bio 

satkan od zemlje koja ne bijaπe prokleta, 

a drugi Adam od ”djeviËanske zemlje”, 

neokaljane Djevice. 

I dok istiËemo moÊ i ljepotu bl. Djevice 

spoznajemo da je ona naπa Majka, koja 

se trajno za nas zauzima pred Presvetim 

Trojstvom, za nas moli, oslobaapplea nas od 

mnogih nevolja i zala. A lakπe se obratiti 

za pomoÊ Majci negoli Sinu, koji Êe nam 

ujedno biti i sudac. Mati ostaje trajno 

milosrdna. Njezin æivot u savrπenoj je i 

potpunoj ljubavi prema Bogu, a sav u 

sluæbi ljubavi prema djeci Boæjoj. Ona 

nam neÊe uskratiti ni jedne milosti, 

pogotovo ako su one usmjerene prema 

vjeËnom spasenju. Stoga tijekom listopada 

Marijini ljubitelji ne ispuπtaju krunicu 

iz ruku. Ona je moÊno oruæje protiv zla 

i grijeha, sredstvo po kojemu Êemo 

zadobiti mnoge milosti i darove. 

Tijekom ljetnih mjeseci redaju se pred 

nama brojni marijanski blagdani: Majka 

Boæja BistriËka, Gospa Karmelska, 

Gospa od Anappleela, Gospa Snjeæna, 

Velika Gospa, Marija Kraljica, Mala 

Gospa, Ime Marijino i Gospa Æalosna. 

Oni su velika i sjajna svjetla nadzemaljske 

ljepote i sjaja, koja rasvjetljuju 

naπe tame i noÊi, koji unose mir i spokojstvo 

te pune srca utjehom i nadom. 

To su svjeæe oaze u pustinji æivota. 

Okoristimo se njima. 

I zahvalimo Bogu koji nam je darovao 

Majku: posrednicu milosti i suradnicu u 

otkupljenju. 

”Ti si prvi pogled moje duπe dok se budim 

i njezina posljednja misao 

kad san zatvara moje oËi” (Henrik Suzo). 

Ona i Sin njezin, koji je Srce njezina Srca! 

s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Gospi Zagrebačkoj 

”Naπa Majko, naπa zoro zlata” 

(Petar Perica) 

TisuÊe prolaze pokraj Tvog lika, 

neki Te i ne spaze, al’mnogi stanu. 

Nekima je svjetlo Tvoja crna slika 

pa na hladni kamen u zanosu pa’nu. 

»esto Ti dolaze studenti i appleaci, 

pred ispite teπke zagovore prose. 

Dolaze skruπeno svojoj vjernoj Majci, 

a na uzdarje cvijeÊe Ti donose. 

Dolaze i Ëlanice Tvoje legije 

i mole za slobodu haπkih uznika. 

Tko Domovinu brani, zloËinac nije, 

oni su ærtve politike moÊnika. 

I ja Ëesto doappleem u veËernje sate 

kad Ti svjetlost svijeÊa obasjava lice. 

Tad palim svijeÊu za pale Hrvate 

i molim æalosna otajstva krunice. 

Pomozi, Gospe s Kamenitih vrata, 

svima koji zagovor skruπeno prose. 

Ti si naπa Majka, naπa zora zlata, 

zato Te Hrvati u srcu svome nose. 

Zdravko ©ILIΔ 

na izvorima duhovne obnove 

Uslišane molitve 

One veËeri kad smo se prvi put srele, 

gledala me je bez prestanka. U 

njezinim oËima Ëitala sam ljubav, 

koja se pokazivala i kasnije. »esto mi 

je ponavljala da sam joj ja kao 

roappleena kÊerka, a i voljela me viπe 

negoli roappleena majka. Zato joj od 

svega srca hvala. Te veËeri postala 

sam joj - ni viπe ni manje - snaha! 

Imala je jednu manu. Nju je skrivala, 

ali ne za dugo. Hitna ju je odvezla u 

bolnicu, jer je bila alkoholiËarka. 

Bijedan je bio njezin æivot, a i moj s 

njezinim sinom. Bio je jedinac, i to 

nevjernik. Toliko puta ljubomoran i 

jednostavno nemoguÊ, a znao je tuÊi 

i mene i mamu. Nije mi bilo druge 

nego od njega otiÊi. S mojim odlaskom 

doπla je k sebi i baka Ivana. 

Prestala je piti. I dalje smo se poπtivale, 

paËe voljele. Ja sam molila da 

joj Bog dade snage da izdræi s nemoguÊim 

sinom, mojim suprugom. 

I Gospa je usliπala moje molitve. 

Baka je postala gorljiva vjernica. 

Molila je dan i noÊ, odlazila na zavjet 

u Mariju Bistricu za obraÊenje svoga 

sina. Molila je, da se urazumije i prekine 

s nasiljem oko sebe... Meni bi 

znala govoriti da Êe se on popraviti, 

makar nakon njezine smrti. Dobra 

Majka usliπala je njezine molitve, πto 

je dirnulo i mene. PoËela sam redovito 

svagdano moliti i nedjeljom iÊi na 

svetu misu. Sada smo ponovno zajedno. 

Rastemo u vjeri skupa moleÊi, a 

ËeπÊe smo zajedno i u Mariji Bistrici. 

Bogu je sve moguÊe! 

Ana VR»EK 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 273

oko gospe po domovini 

Marijanski klapski festival 

U PuËiπÊima je 22. svibnja odræan II. 

marijanski klapski festival »uj nas, 

Majko, nado naπa. Sudjelovale su klape 

s BraËa, ©olte, Malog Loπinja i Krka te 

gost VIS ”Verbum Dei” iz Supetra. (GK) 

Obnovljena oltarna slika 

U predveËerje blagdana Marije Majke 

Crkve, u æupi Sveti Juraj na Bregu 

odræana je duhovska procesija sa svijeÊama 

i slikom Majke Boæje 

Lauretanske iz g. 1732., koja je obnovljena 

u Hrvatskom restauratorskom 

zavodu u Ludbregu i nosila se tako u 

ophodu od poËetka 20. stoljeÊa. (GK) 

Vjeronaučna olimpijada 

Od 19. do 21. svibnja u Krapinskim 

Toplicama odræano je dræavno natjecanje 

iz vjeronauka. Tijekom toga vjeronauËni 

olimpijci hodoËastili su Gospi Jeruzalemskoj 

na trπki Vrh, a po zavrπetku 

natjecanja Majci Boæjoj BistriËkoj. (IKA) 

Novi kipovi 

Na pokrajnjem oltaru Marije PomoÊnice 

æupne crkve sv. F. Ksaverskoga u Kozarevcu 

nove kipove Marije PomoÊnice, 

sv. Elizabete i sv. Lucije blagoslovio je 

24. svibnja A. PerËiÊ. Prema slikama 

starog oltara, izgorjela g. 1999., kipovi 

su izraappleeni u Tirolu. (GK) 

Nova Gospina slika 

Na blagdan Marije PomoÊnice, u 

Globaricama je dekan M. GrubeπiÊ blagoslovio 

zavjetnu sliku PomoÊnice 

krπÊana, dar æupi akad. slikara Ivice 

MatijeviÊa, koji radi u NjemaËkoj ali je 

srcem vezan uz rodnu æupu. (KT) 

Kod Gospe Brze pomoći 

U Slavonskom Brodu 14. svibnja 

dodijeljena je o 20. obljetnici smrti 

nagrada za æivotno djelo mons. Vidu 

Mihaljeku, 40-godiπnjem brodskom 

274 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

ZA DOMOVINU 

U svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim 

vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 

sati moli se krunica za hrvatski narod i 

Domovinu, a posebno za slobodu 

uhiÊenih branitelja 

æupniku i upravitelju svetiπta Gospe Brze 

pomoÊi, Ëije je prihvaÊanje, animiranje i 

dugogodiπnje razvijanje poboænosti 

Gospi Brze pomoÊi pridonijelo nastanku 

brodskog svetiπta kao nove duhovne 

oaze, a pri mio ju je æupnik I. LeniÊ. 

Zavrπetak SveÊeniËke godine proslavljen 

je 8. lipnja u svetiπtu Gospe Brze 

pomoÊi gdje je ”osmi” u mjesecu redoviti 

hodoËasni Ëki dan, a slavlje je predvodio 

nadb. M. SrakiÊ. (IKA) 

Klenovnički Marijin put 

Poboænost Marijina puta u Klenovniku 

odræana je 16. svibnja, a predvodio ju je 

N. PintariÊ. Razmiπljanja su Ëitali J. 

JagarËec, J. DrvoderiÊ te klenovniËki i 

voÊanski æupljani. (IKA) 

Koncert marijanskih napjeva 

U MetkoviÊu je, u crkvi sv. Ilije, koncertom 

marijanskih puËkih napjeva 23. 

svibnja zavrπila 26. smotra folklora Na 

Neretvu miseËina pala. Nastupilo je 12 

pjevaËkih skupina - iz Rogotina, Komina, 

MomiÊa, KrvavËanke, BorovËanke, 

Stablina - PloËe, a i gosti iz slavonske 

Tenje, ©olte, Buπkog Blata iz BiH te 

skupina Armando Capolicchio iz 

Galiæana u Istri. (IKA) 

Sirački jubilej 

Na blagdan Marijina pohoda, 31. svibnja, 

æupa SiraË proslavila je dan svoje 

zaπtitnice, 100. obljetnicu izgradnje 

æupne crkve, koja je za tu prigodu 

obnovljena, i 65. obljetnice utemeljenja 

æupe. Euharistijsko slavlje predvodio je 

biskup A. ©kvorËeviÊ. (IKA)

Europsko vijeće u Mariji Bistrici 

U Mariji Bistrici zasjedalo je od 27. do 

30. svibnja Europsko vijeÊe BraËnih susreta, 

u kojemu su sudjelovali nacionalni 

timovi iz 15 europskih zemalja. TreÊeg 

dana odræan je susret s Hrvatskom 

zajednicom BraËnih susreta. Nakon 

duhovne obnove kardinal J. BozaniÊ 

predvodio je za njih u svetiπtu misno 

slavlje. (IKA) 

Zagrebačka Gospa 

Slavlje Majke Boæje od Kamenitih vrata 

31. svibnja u Zagrebu predvodio je kardinal 

G. B. Re u suslavlju s gotovo svim 

hrvatskim biskupima. Prije poËetka procesije, 

u kojoj je lik Gospe od Kamenitih 

vrata vraÊen u svetiπte, kardinal J. 

BozaniÊ draovao je gostu bistu bl. A. 

Stepinca. (IKA) 

Obnova crkve u Gori 

Nakon πto su biskup V. KoπiÊ i B. 

PankretiÊ, potpredsjednik Vlade RH potpisali 

Ugovor o daljnjem financiranju 

obnove æupne crkve Uznesenja bl. 

Djevice Marije u Gori, biskup KoπiÊ posjetio 

je gradiliπte 28. svibnja. Graapple. tvrtka 

oko gospe po domovini 

Meappleimurje »akovec 11. svibnja nastavila 

je s ispitivanjem terena i pristupila 

uËvrπÊenju temelja. (IKA) 

Festival hrvatskih vjerskih filmova 

Na I. Filmskom festivalu hrvatskih vjerskih 

filmova odræanu od 2. do 4. lipnja 

u Gospinu svetiπtu na Trsatu, od 38 prijavljenih 

i 13 izabranih filmova, najboljim 

je proglaπen film Draga Gospa Ila- 

Ëka redatelja B. IπtvanËiÊa, koji je raappleen 

u produkciji Udruge dr. Ante StarËeviÊ - 

Tovarnik, a odnio je i nagradu za naj bolju 

glazbu. B. IπtvanËiÊu pripala je 

nagrada - replika kipa Ivana Pavla II. 

ispred crkve Gospe Trsatske. (IKA) 

Kod Gospe u Aljmašu 

Kod Gospe u Aljmaπu 6. lipnja okupilo 

se viπe od 400 Ëlanova FSR-a i Frame, 

Udruge sv. Vinka Paulskog i Vojske 

Bezgreπne. Dan je bio u znaku 

SveÊeniËke godine, ispunjen molitvom, 

klanjanjem i misom, kriænim putem te 

izlaganjem o 10. obljetnici novog ustroja 

FSR-a na hrvatskim prostorima. 

Taizeovski susret mladih 

Na ©irokom Brijegu je 4. lipnja odræana 

molitva s pjesmama iz Taizéa na kojoj 

su sudjelovali mladi, posebno iz Frame, 

Ëime se htjelo najaviti meappleunarodno 

hodoËaπÊe povjerenja u rujnu u 

Sarajevu, a u organizaciji braÊe iz 

Taizéa. Stoga su na molitvi sudjelovali 

brat Richard i brat Georg. Po zavrπetku 

molitve zajedniπtvo je nastavljeno u 

samostanskoj dvorani. (IKA) 

Vojnici kod Majke Božje Remetske 

Pripadnici HRZ i protuzraËne obrane i 

ostalih postrojbi s podruËja vojne 

kapelanije ”Sv. Petra i Pavla”, hodoËastili 

su 11. lipnja Majci Boæjoj Remetskoj, 

gdje je misno slavlje predvodio o. V. 

Grbeπa. Nakon mise pobliæe su upoznali 

povijest svetiπta. (IKA) 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 275

aforizmi πale 

Pustiπ li uzde strastima - Ëovjeka si 

pretvorio u - æivotinju. 

Znaπ li sadræaj svih knjiga svih 

knjiænica svijeta, a ne znaπ otkud 

si, zaπto si i kamo Êeπ - daleko si 

od mudrosti. 

Pred smrt se shvati kako je trebalo 

drukËije æivjeti, 

ali - ”vlak je proπao”. 

San je ”smrt” od koje se sami 

budimo, a smrt je ”san” od kojeg 

Êemo biti probuappleeni. 

DvoliËnost boga Jana straviËno je 

umnoæena: njegovi potomci postaju 

- mnogoliËni. 

UveËer ne donosi vaæne odluke - 

jutro je uvijek pametnije. 

Nitko nije tako sklon rubljenju glava 

kao - bezglavnici. 

Kad netko osjeti da mu je lakπe 

umrijeti nego æivjeti - 

pravo je vrijeme da ode. 

S hodom vremena i Ëovjek koraËa, 

ali ako ne zna cilj - 

postaje pustolov. 

Od svih koji su govorili o slobodi, 

najuvjerljivije je govorio - rob. 

Kad uoËiπ crn obraz u ogledalu, ne 

razbijaj ogledalo, nego - 

peri obraz. 

Ljubomoru, a zatim i mrænju, izazivaju 

pozitivne osobine druge 

osobe, koju mrzitelji - 

ne mogu dosegnuti. 

Neki proËuju tek kad ih se - 

potegne za uho. 

Jedino u golgotskom ozraËju osobne 

boli gube na svojoj teæini. 

Umiranje za Ëovjeka neoboriv je 

dokaz - za ljubav. 

Stanko RADIΔ 

276 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

- Svi su se radovali povratku izgubljenog 

sina, osim jednoga. Tko je taj bio? 

- Ugojeno tele! 

POKORA 

MladiÊ se vratio u ispovjedaonicu: 

- VeleËasni, niste mi dali pokoru! 

- Zar sutra ne stupaπ u brak?! 

RASTRESENOST 

- Po Ëemu zakljuËujeπ da je tvoja supruga 

stalno rastresena? 

- Dao sam joj novac da meni kupi nove 

hlaËe, a ona donijela - sebi novi πeπir! 

PREDAVANJE 

- Kamo æurite u tako kasni sat? - 

zaustavi policajac pijanca usred noÊi. 

- Na predavanje! 

- Ma kakvo predavanje u ovaj sat? 

- Pa k svojoj æeni! 

RAČUNALO 

- Zaπto su ljudi izumili raËunalo? 

- Da bi napokon znali cijeniti inteligenciju 

jednoga miπa!

nova izdanja 

DEVETNICA GOSPI OD KARAVAJA - Na 192 

stranice manjeg oblika nalazi se Red sv. 

mise, Lekcije s poviješću ukazanja i 

pobožnosti Gospi od Karavaja u Tisnomu, 

Devetnica s ostalim molitvama Gospi od 

Karavaja, Trodnevnica Gospi od Karavaja, 

Križni put, Večernja blagdana Gospe od 

Karavaja s marijanskim pjesmama, sve to 

popraćeno ilustracijama u boji. - 

Narudžbe: Župni ured, Rudina dr. F. 

Tuđmana 2, 22240 Tisno. 

POSTIRA U VRTLOGU NASILJA XX. 

STOLJEΔA - Na poticaj Ivana Pavla II., da 

”mjesne Crkve učine sve da ne padne u 

zaborav spomen onih koji su pretrpjeli 

mučeništvo”, više autora iznijelo je istinu 

koja se dogodila u stoljeću kad su hrvatskim 

krajevima protutnjila tri velika zla - 

nacizam, fašizam i komunizam - i koja se 

dugo godina skrivala. Na 610 stranica 

obrađene su žrtve nasilja iz župe Postira, 

teološko i vjersko stajalište o ratu, 

mučeništvu i praštanju, raščlanjeni su pojedini 

događaji i pojave, zabilježena su 

sjećanja, doživljaji i pogledi na ta zbivanja, 

a dodani su i neki tekstovi koji izlaze iz okvira 

knjige ali su povezani s Postirima. - 

Narudžbe: Župni ured sv. Ivana Krstitelja, 

21410 Postira, tel. (021) 632-250; e-pošta: 

ante.jelincic@st.t-com.hr 

Fra Gracijan Biršić - SVEČANOST 

OPROŠTENJA I POKORE (Pokorničko 

bogoslužje) - Knjiga koja sa 126 stranica 

želi biti vaš suputnik na odgovarajućim liturgijskim 

slavljima tijekom crkvene godine, jer 

osim pregleda Božjih zapovijedi obrađuje i 

neke posebne teme koje će vam pomoći 

da se iskreno približite Bogu kroz sakrament 

pokore. Tu su i uzorci pokorničkih 

bogoslužja. - Narudžbe: Fra Gracijan Biršić, 

Frankopanski trg 12, 51000 Rijeka. 

Karl Rahner - SVETI SAT I SPOMEN NA 

MUKU - Na 72 stranice pisac pruža uvod u 

sveti sat i nakon toga razmatranja o svakoj 

od Isusovih sedam riječi s križa napose s 

ilustracijama D. K. Kovačević i popratnim 

slovom s. Marije od Presv. Srca. - Narudžbe: 

Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 

Split, www. e-symposion.net 

naπa izdanja 

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan 

za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn. 

MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - 

prikladno za mlađe i starije - 6 kn. 

P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina 

svetišta među Hrvatima - Monogra fija s 

fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn. 

M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz 

liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. 

R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani 

duha i uma - 30 kn. 

M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po 

jedna žena opisana - 50 kn. 

J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO- 

LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. 

P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu 

- Kratka povijest i uzorci - 25 kn. 

P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na 

razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. 

P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - 

Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. 

P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne 

marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. 

P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. 

molitve između dvaju raskola - 40 kn. 

P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne 

marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. 

P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske 

molitve našeg doba - 40 kn. 

P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj poznatije 

marijanske molitve - 30 kn. 

P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - 

Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn. 

M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske 

blagdane i krunicu - 30 kn. 

A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. razmatranje 

o Gospi - 30 kn. 

V. GlibotiĆ - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor 

uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn. 

Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn. 

J. Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu 

obnove naroda i domovine - 40 kn. 

J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - 

Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. 

R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije 

iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. 

M. Jurišić - CVIJEćE ZA MARIJU - Razmatranja 

za mjesec svibanj - 30 kn. 

M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - 

Svibanjska čitanja - živo, kratko - 25 kn. 

Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, 

tel. (021) 348-184. 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 277

zahvale 

Marija Vuković, Bizovac: Hvala nebeskoj Majci na svim 

milostima. Njoj i dalje izručujem sebe i sve svo je, uz dar; - 

Marija Božić, Cerna: Zahvaljujem nebe s koj Majci na svim 

milostima i njezinoj zaštiti izruču jem sebe i svoje najmilije, 

uz dar; - Ana Plander, Mü n chen: Bogu hvala za sve! 

Majci Mariji preporu ču jem se da i dalje bude moja 

moćna zagovornica kod Gospodina, uz dar; - Slavica 

Mihaljković, Mačkovec: Majko Božja, na svemu ti hvala! 

Bdij i dalje nada mnom i svim mojim dragima, uz dar; - 

Terezija Šćurić, Milwauke: Nebeskoj Majci zahvaljujem 

na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve 

svoje najmilije, uz dar; - Ivanka Gunjača, Zagreb: Majci 

nebeskoj zahvaljujem na svim milostima te preporučujem 

sebe i svoju obitelj, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Hvala 

Gospi na svim milostima. Njoj pod zaštitu stavljam sebe, 

muža i svoju djecu s njihovim obiteljima, uz dar; - Ana 

Marković, Olof s tröm: Zahvaljujem dobroj Majci na svemi 

i preporu čujem joj sebe i svoju obitelj, da nas i nadalje 

čuva i brani, uz dar; - Ika Peraić, Olofström: Gospi zahvalju 

jem na svim milostima i pod njezinu zaštitu stavljam 

sebe i svoga starog, našu djecu i drage unuke, da nas 

čuva i brani od svakoga zla, uz dar; - Mira Prgomet, 

Olofström: Zahvalna joj na svemu, nebes koj Majci 

preporučujem sebe i svoju obitelj kao i sve svoje mile i 

drage, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Danica Tokić, 

Zagreb: Hvala Gospi na svim milostima! Nek i dalje čuva i 

bdije nada mnom, dje com i unicima, uz dar; - Slava 

Jonjić, Grubine: Nebeskoj Majci hvala na svemu! Njoj i 

dalje prepo ručujem sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - 

Kata Đuzel, Vinjani: Hvala Srcu Isusovu, Gospi i sv. Anti na 

svemu. Preporučujem im i nadalje sebe i neća ka Božu, uz 

dar za širenje ”Marije”; - Ana Vrček s čitateljicama, 

Zagreb: Majci Božjoj zahvaljujemo na svim milostima i 

stavljamo se pod njezinu zaštitu, uz dar; - Mirjana Marević 

ž. Antina, Staševica: Gospi od Zdravlja zahvaljujem na 

svemu i preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Ruža Jovica 

ud. Nediljka, Staševica: Zahvaljujem Gospi Lurdskoj na 

svim milostima te njoj pod okrilje i dalje stavljam sebe i 

sve svo je najmilije, uz dar; - Danica Žepina, Biograd: 

Hvala Majci za mlade koji su na Majčin dan pohodili i 

oplemenili naš grad! Neka ih i u Sisku okupi još više i vodi 

u bolju budućnost, uz dar; - Miljana Gnječ Jurina, 

Staševica: Zahvaljujem nebeskoj Majci na svim milostima, 

preporučujem joj svoje najmilije i na njezinu čast šaljem 

dar za širenje lista ”Marija”; - Lju ba Balajić, Karakašica: 

Gospi hvala na svim milostima! Nek i dalje čuva mene i 

sve moje, uz dar za ”Mariju”; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: 

Dok ti, Majko, iz tuđine hvalu na svemu udijeljenu pjevam, 

ti i tvoj Sin dovedite nas u rodnu luku, molim! Mi, Majko, 

nismo samo tijelom, nego dušom i srcem u Hrvat skoj i 

Bosni i Hercegovini cijeloj. Duh pravi u nama očuvaj, vjeru 

ražari, nadu podrži i ljubavlju nas i dalje uza Sina svoga 

veži, osobito djecu i mlade da i dalje budu naroda i 

domovine nade, uz dar. 

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! 

278 - ”MARIJA” 7-8-9/2010. 

spomen 

9. lipnja u 66. godini Gospodin je zauvijek pozvao k 

sebi našega redovničkog brata 

fra KRSTU VLAŠIĆA, OFM 

Među ostalim, nekoliko godina vodio je administraciju 

”Marije” i time radio na širenju Gospine slave i 

pobožnosti. Dok mu zahvaljujemo na svakoj pomoći, 

preporučujemo ga Marijinu zagovoru i milosrđu 

Višnjeg Suca! 

Uredništvo ”Marije” 

22. srpnja navršava se 21 godina otkako je ovozemaljski 

život zamijenio drugim naš 

JOKO MILARDOVIĆ NIKOLIČIN 

U našim je mislima stalno nazočan tvoj dragi lik, tvoji 

savjeti, vjera kao i ljubav prema rodnoj grudi. Za tebe 

mole čekajući susret u Gospodinu 

sinovi i kćeri s obiteljima 

(Dar za ”Mariju”) 

27. srpnja navršava se godina otkad je u Očev dom 

otišao moj dragi vjeroučitelj 

fra MIRKO BULJAC 

Ljubav Presv. Trojstva i Majčice spoznah u svetim 

sakramentima koje dobih preko Tvojih ruku i riječi u 

Imotskom. Hvala! Neka Te milosrdni Otac nagradi 

vječnom radošću. 

Marija Cvitković s obitelji 


9. kolovoza navršavaju se 2 godine otkako se u ”kuću 

Očevu” vratio moj životni suputnik 

VLADO KONJUH 

Dok ti zahvaljujem na ljubavi i zajedništvu koje smo 

godinama dijelili, na tebe mislim, za tebe molim i 

čekam ponovni susret u okrilju Očevu. 

Tvoja supruga Jagoda 


Deveta je obljetnica smrti našega dragog 

MARKA JUKIĆA MAĆANA 

(2000. - Runovići, 29. kolovoza - 2010.) 

Zahvaljujemo ti na svemu čime si nas za života 

obdario i preporučujemo te Božjoj dobroti. 

Tvoji Ana, Ivica, Smilja i Marina s obiteljima 


18. rujna navršava se 12 godina otkako je ovaj svijet 

zamijenio drugim 

prof. fra VJENCESLAV GLIBOTIĆ 

Njegovim odlaskom naš list izgubio je utemeljitelja, 

dugogodišnjeg urednika i vrijedna suradnika. U 

hrvatskom katoličkom tisku prestalo je pisati zlatno 

pero koje je i tolike ”Marijine” čitatelje oraspoloživalo. 

Dok ga se spominjemo o obljetnici smrti, molimo neka 

ga Gospodin obdari životom vječnim! 

Uredništvo ”Marije” 

20. rujna navršava se šest godina otkako nas je 

napustio naš dragi 

ANĐELKO MUŠURA 

Dok ti zahvaljujemo na svemu što smo od tebe dobili i 

što si za nas učinio, preporučujemo te Božjoj ljubavi i 

dobroti! 

Sinovi Zdenko, Mili i Tomica s obiteljima 

(Dar za ”Mariju”)

darovi 

Darovali su i tako omogućili siromašnijima 

primati ”Mariju”, po: - 10 kn: Marija Ilić, 

Vinkovci; Vlatko Lovrić, Tordinci; Jasna 

Premužić, Garešnica; Magdalena Poklepović, 

Zagreb; Ivanica Vodanović, Slavonski Brod; - 

20 kn: Magdalena Bilopavlović, Osijek; Zrinka 

Jurčević, Zagreb; Ivanka Magdalenić, 

Karlovac; - 30 kn: Mila Roso, Makarska; Mira 

Lovrić, Ogulin; Paula Brkić, Zagreb; Sandra 

Knežević, Viškovo; - 

35 kn: Štefica Matković, Osijek. 

MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA! 

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI: 

- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav 

prema Isusu preko njegove majke Marije; 

- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve 

subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od 

Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, 

širitelje i čitatelje ”Marije”; 

- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga 

prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu 

Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i 

preminule članove obitelji pretplatnika lista 

”Marija”. 

Sluπajte Radio Mariju! 

Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz; Split 97,2 MHz 

Virovitica 88,3 Mhz; Satelit HotBird 13E, 12.520 V 

Internet: www.radiomarija.hr 

Postanite podupiratelj Radija Marije! 

Adresa: Jordanovac 110, 10000 Zagreb. 

tel. (01) 2327-000 

Sluπajte Hrvatski katoliËki radio! 

Biokovo 107,9 MHz; Josipovac 98,6 MHz 

LiËka Pljeπivica 104,1 Mhz; Promina 100 Mhz 

Psunj 103, 9 HMz; Slatina 107,9 Mhz 

Slavonski Brod 98,7 Mhz; Sljeme 103, 5 MHz 

Split 97, 9 MHz; Stipanov GriË 104,5 Mhz 

©ubiÊevac 104,5 Mhz; UËka 106, 7 MHz 

Ugljan 95, 5 MHz; Velika Petka 91, 3 Mhz 

Vinkovci 104,9 Mhz; Virovitica 103,2 Mhz 

Vrlika 97,8 Mhz; Vukovar 102,4 Mhz 

Satelit Hot bird 6, 13E, 12520 Mhz 

Postanite prijatelj Hrv. katoliËkog radija! 

Adresa: VoÊarska 106, 10000 Zagreb. 

preporuke 

Marinka Šunjić, Staševica: Nebeska Majko, ti znadeš 

najbolje sve moje nevolje, pa ti se preporučujem, uz 

dar; - Olga Budimir, Zagreb: Nebes koj Majci prikazujem 

sebe i svoju obitelj, kao i sve svoje mile i drage, da 

nad nama i dalje bdije, uz dar; - Anđelka Batarelo, 

Split: Zahvalna nebeskoj Majci za brojne milosti, 

njezinoj moćnoj zaštiti preporučujem se i za ubuduće, 

uz dar za potrebnije; - Nediljka Kusturić, Muttontown: 

Majci Božjoj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, 

uz dar; - Milena Rončević Lekić, Staševica: 

Gospi preporu čujem sebe i sve svoje, osobito unuke, uz 

dar; - Ana Celić, Ridgewood: Pod tvoju zaštitu, nebeska 

Majko, stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz 

dar; - Angelina Stazić, Kirchheim Teck: Majci Božjoj 

preporučujem svoje potrebe, da mi bude u pomoći i 

po danu i po noći, uz dar; - Ivka Sliepče vić, Kirchheim 

Teck: Nebeska Majko, tvojoj moćnoj zaštiti 

preporučujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Snježana 

Ježina, Kirchheim: Gospi pod okrilje stavljam sebe i 

svoju obitelj, osobito djecu i unučad, uz dar; - Obitelj 

Kikić, Kirchheim Teck: Majci Mariji izručujemo sve 

svoje članove, osobito djecu i unučad, da nam bude 

uvijek na pomoći, uz dar; - Ervina Peršić, Svetvinčenat: 

Nebeskoj Majci u ruke stavljam sebe i svoj život, da sa 

mnom upravlja, uz dar za potrebne; - Nadija Šuljević, 

Pazin: Majko Božja, budi mi i dalje dobra majka, uz dar 

za siromašnije; - Marija Klarić Belova, Sumpetar: 

Nebeskoj Majci preporučujem sebe i svoje najdraže, uz 

dar za najpotrebitije; - Zlatko Lanta, Varaždin: 

Zahvalan Majci nebeskoj na svim milostima, molim za 

milost ponovnog hodočašća u Svetu Zemlju, uz dar; - 

Ante Prpa, Drniš: Gospi dragoj preporučujem sebe i 

svoje najmilije, da nam i dalje ostane dobrom Majkom, 

uz dar; - Ana Vrček s čitateljicama, Zagreb: Dobroj 

Majci preporuču jemo sebe i sve svoje mile i drage, da 

nas i dalje čuva i brani, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: 

Zahvalna Gospi za tolike milosti u životu, pod njezino 

okrilje stavljam svoju obitelj, osobito svoju djecu, uz dar; 

- Nevenka Sučić, Berlin: Gospe moja, na svemu ti 

hvala! Čuvaj i brani i dalje mene i sve moje najmilije, 

uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Dobroj Majci zahvaljujem 

na tolikim isrpošenim darovima te joj i dalje 

preporučujem sebe i svoje najdraže, uz dar. 

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! 

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje 

Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; 

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split; 

tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr. 

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; 

za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: 

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. 

Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group; 

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; 

Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split. 

”MARIJA” 7-8-9/2010. - 279

poπli su pred nama u vjeËnu domovinu 

Pavica RadiÊ r. Beroπ (+17. II. 2010. u 91. g. - Bratuπ-Perth/Australija); - Anapplea DæoliÊ r. –irliÊ 

(+19. IV. 2010. u 80. g. - Prgomet); - Damir Medved (+4. V. 2010. - Rijeka); - Don Zdravko 

»uliÊ (+18. V. 2010. u 80. g. - Okruk); - Ivanka Mrvelj, tetka Ë. s. Renate i fra Antina (+18. V. 

2010. - Donji ©uπnjari, Plehan); - Vlasta Brkan (+20. V. 2010. - Imotski); - Slavko ©uÊur p. 

Milana (+20. V. 2010. - Podbablje Gornje); - Vlade RajiË (+21. V. 2010. u 58. g. - Imotski); - 

Jure CicvariÊ (+21. V. 2010. u 82. g. - Kijevo); - PreË. Josip PaπiÊ (+22. V. 2010. u 97. g. - 

Zagreb); - ». s. Lucijana Dodoja, KBLJ (+22. V. 2010. u 90. g. - Supetar); - Luka ÆigiÊ (+22. V. 

2010. u 83. g. - Boπnjaci); - Ane KosoviÊ Begova ud. Ike (+23. V. 2010. u 93. g. - Zaostrog); - 

Josip BistroviÊ, otac sveÊenika Danijela (+24. V. 2010. - Selnica); - Danijel MarkoviÊ, brat don 

Donaldov (+25. V. 2010. - Zenica); - ». s. Kazimira Depikolozvane, DSPSI (+25. V. 2010. - 

Rijeka); - Fra Tomislav TomiËiÊ, OFM (+26. V. 2010. - Fojnica); - Margareta Peter roapple. Tota, 

sestra sveÊenika Blaæa (+27. V. 2010. u 84. g. - Sveta Marija); - Katarina ©estak (+28. V. 2010. u 

89. g. - Æigrovec); - Anappleela BeloπeviÊ (+29. V. 2010. - Zagreb-Krapina); - Rozalija Godina, 

majka sveÊenika Ivana (+30. V. 2010. u 79. g. - Domaπinec); - Milka TalijanËiÊ p. Mate (+30. V. 

2010. u 88. g. - Igrane); - Ana Nimac, majka p. fra Zvonka (+31. V. 2010. u 85. g. - Liπane 

OstroviËke); - Milan ©imunoviÊ (+2. VI. 2010. u 70. g. - Slivno); - Dr. sc. ing. Jakπa TopiÊ, 

neÊak fra Dominika RadiÊa (+3. VI. 2010. u 60. g. - Baπka Voda, Zagreb-Sloboπtina); - Marko 

RadiÊ, brat fra Dominikov (+7. VI. 2010. u 82. g. - Baπka Voda); - Petar PuljiÊ BuljkoviÊ (+8. 

VI. 2010. - RunoviÊi); - Fra Krsto VlaπiÊ, OFM (+9. VI. 2010. u 66. g. - Imotski); - Ivanka 

Musulin (+12. VI. 2010. u 64. g. - Staπevica); - Ivo StjepanoviÊ (+12. VI. 2010. u 83. g. - 

Podvinje); - Ante Garac (+13. VI. 2010. - Zmijavci); - Ante Æuæul (+14. VI. 2010. u 78. g. - 

Grubine, Kamenmost); - Ante Gudelj Marinkov (+16. VI. 2010. u 87. - Zmijavci). 

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM! 

S A D R Ž A J 

Ne zaboravimo na sebe! (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 

NaËin na koji je Marija proπla svoj put prema cilju (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . 244 

Slavni prijelaz (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246 

Zaπto Krist da, a Crkva ne? (S. VranjkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 

PomoÊnice krπÊana (M. MajetiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250 

I muæ se pridruæio (M. Mala) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251 

”Od koljena do koljena dobrota je njegova...” (D. Runje) . . . . . . . . . . . . . . . . . 252 

Bogorodica u djelima Germana Carigradskoga (2) (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . 254 

Istinski obraÊenik i sugestivan pjesnik (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256 

Sluπaju li roditelji svoju djecu?! (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258 

Jubilej sluæitelja bolesnicima i siromasima (D. Vrdoljak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260 

»emu film o neobiËnoj Gospinoj slici? (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262 

Nije dobro da Ëovjek bude sam (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 

Molite Gospodara æetve (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 

”Blaæenom Êe me zvati svi naraπtaji” (J. FranuliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268 

UËitelji, posvetitelji i odgojitelji (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270 

U jedinstvu srdaca (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272 

Usliπane molitve (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273 

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 18. LIPNJA 2010. 

280 - ”MARIJA” 7-8-9/2010.

KRIVI PUT 

Gospa 

Snježna 

U Podbilu, u æupi Krivi Put nedaleko 

od Senja, nalazi se æupna crkva 

Gospe Snjeæne. Jednobrodno je 

to zdanje s polukruænom apsidom 

i oniæim πirokim zvonikom niska 

piramidasta krova koji joj izrasta iz 

proËelja. SliËno kao i o nastanku 

crkve sv. Marije Velike u Rimu, predaja 

veli kako je Gospa uËinila da 

5. kolovoza padne snijeg i zaæeljela 

da joj se na tom mjestu, na podruËju 

zvanu Podbilo, sagradi crkva. Oko g. 

1730. to je i uËinjeno. Na tom mjestu 

kasnije je izraslo viπe crkava. Ona 

Gospe Snjeæne g. 1790. postala je 

i srediπte æupe. BuduÊi da nije bila 

dovoljno velika, te je godine zapoËeta 

izgradnja nove, veÊe. 

Zbog priraπtaja puËanstva, g. 1856. 

sagraappleena je joπ veÊa, potpuno 

nova crkva. O tome postoji i posebna 

predaja. U Hrvatskom primorju 

harala je, naime, g. 1855. kolera. 

U toj se nevolji senjski puk utekao 

Gospi od Snijega i u procesiji poπao 

u Krivi Put, moleÊi za osloboappleenje 

od teπkoga biËa. Gospa je usliπala 

njegove vapaje, a on joj je iz zahvalnosti 

podigao tu crkvu. BuduÊi da 

je i ona postala malena, g. 1910. 

produljena je u dijelu oltarnog prostora. 

Dovrπen je g. 1934. u njoj i 

novi oltar baroknoga stila, a slika 

Gospe s Djetetom koja se istiËe u 

naša marijanska svetišta 

srediπnjoj niπi na njemu, visoko 

ponad svetohraniπta, nabavljena je 

1881. godine. 

Za II. svjetskog rata crkvu su partizani 

opljaËkali, a u toj prigodi uniπten 

je i æupni stan. Ostala je netaknuta 

jedino slika Gospe Snjeæne. SveÊenik 

je nastavio dolaziti u æupu iz Senja. 

Crkva Gospe Snjeæne poslije rata g. 

1968. temeljitije je obnovljena. Za 

æupnikovanja GaloviÊa (1973.-1985.) 

nad sakristijom je dograappleen mali 

æupni stan. UmjetniËki Kriæni put u 

crkvi obnovila je Eva Winkler-Jirsak 

iz Zagreba. 

Crkva Gospe Snjeæne u Krivom Putu 

bila je jedno od veÊih Gospinih 

proπteniπta na tom podruËju. Papa 

Lav XIII. (1878.-1903.) obdario ga 

je za blagdan Gospe Snjeæne potpunim 

oprostom. Prije II. svjetskog 

rata dolazili su onamo hodoËasnici 

i izvan granica ondaπnje senjske 

biskupije. BuduÊi da se nakon II. 

svjetskog rata puËanstvo razilazi, 

crkva postaje prevelika. Glavno 

slavlje odræava se u njoj na blagdan 

Gospe Snjeæne, 5. kolovoza, kad 

doappleu vjernici i iz okolice, a nekoÊ 

dolaæahu Ëak i s otokâ. U zadnje vrijeme 

posebno se na taj dan okupe 

raseljeni æupljani i iz udaljenijih krajeva. 

U sklopu slavlja odræavala se i 

procesija (nekoÊ sa slikom) s kipom 

Gospe Snjeæne (koji je izloæen u 

crkvi) do nedaleke kapelice sv. Ane, 

a u zadnje vrijeme samo oko crkve. 

Slavlje g. 2006. bilo je u znaku 

150. obljetnice izgradnje i posvete 

krivoputske crkve, a poduzeta je 

tim povodom i njezina temeljitija 

obnova. 

NASLOVNA SLIKA: Glavni oltar u crkvi Gospe Snježne u Krivom Putu 

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe Snjeæne u Krivom Putu (foto: Blaženka LjuboviÊ)

srpanj-kolovoz-rujan

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Delete template?

Save as template ?