Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

More documents

Recommendations

Info

36 Kraljica kao primjer Britanska kraljica Elizabeta II. vozi se na plin. Njezina su dva Bentleya imaju pogon na plin, a i druga vozila, meu kojima i ono što ga princ Philip koristi po Lodonu, preureena su za vožnju na plin. Dio kraljevskog voznog parka je tako usklaen s najnovijim ekološkim i ekonomskim trendovima, a tako e biti i s ostalim kraljevskim službenim vozilima. U mnogim zemljama javni prijevoz i javna vozila uvela su ili uvode plin kao pogonsko gorivo umjesto benzina i dizela. U Beu javni prijevoz ve godinama koristi plin, u Japanu 90 posto taksi vozila koristi ukapljeni naftni plin, u SAD-u se 30 posto troškova ugradnje plinskog sustava u vozila vraa, a mnoge zemlje imaju porezne i druge olakšice za korištenje plina u vozilima. U Hrvatskoj nema organiziranog pristupa u nastojanju da ekološko prihvatljiviji plin bude više korišten za motorni pogon, osobito kad se radi o javnom prijevozu. Doduše, u Splitu postoji ideja da novi autobusi gradskog prijevoza budu i da se tako osigura jeftiniji prijevoz, a u Zagrebu je nedavno Gradsko komunalno gospodarstvo s Energetskim institutom Hrvoj Požar sklopilo sporazum o izradi studije o ekonomskoj isplativosti uvoenja prirodnog plina u gradski javni promet (za ZET-ove autobuse i dio voznog parka GKG-a). Gradska plinara ima punionicu koja može opskrbiti dnevno 200 do 400 vozila. EKO REVIJA eco review okoliš ili koriste obnovljive izvore energije. Recimo, Volvo 3CC koristi struju uz pomo litium-ionskih baterija, Vectru 1,8 dualfuel pogoni propan-butan, ukapljeni naftni plin, Hyundai je s Tucsonom FCEV i Santa Fee isprobao pogon na vodik, a i Fiat Panda Hydrogen koristi vodik i gorive elije za pogon motora. U nekim je zemljama, primjerice u Švedskoj, dosta rasprostranjeno korištenja etanola za pogon automobilskih motora. Etanol tako koriste Fordovi Focus Flexi Fuel odnosno C-Max FEU, a gorivo s etanolom oznake E85 koristi i Saab 9-5 Biopower. Švedski Saab na eksperimentalnoj razini prouava gorive elije, a na konkretnijoj razini pogon sa zelenim gorivima, kakvo je etanol. To gorivo (kodnog imena E85 koje ini 85 posto etanola i 15 posto 95-oktanskog benzina) trenutno se prodaje u Švedskoj ve na 300 crpki. Oznaka E85 je ujedno i jedina razlika koju voza primijeti. Naime Saab 9-5 BioPower je u osnovi sasvim jednak dosadašnjoj izvedbi s dvolitrenim turbo benzinskim motorom sa 110 kW (150 KS). Spomena vrijedna razlika jedino je nešto u porastu snage na 132 kW (180 KS) i u doradama – od tvreg materijala napravljeni ventili i njihova ležišta te motorna elektronika sa senzorom za odreivanje vremena paljenja obzirom na omjer etanola i benzina. U model 9-5 BioPower, koji se prodaje u limuzinskoj i karavanskoj izvedbi, mogue je toiti E85 ili u sluaju da nije dostupan – obini benzin. Prednost ovakvog pogona u odnosu na benzinske predstavlja sagorijevanje etanola uz niže koliine ugljikovog dioksida. Po nekim podacima su njihove emisije, koje spadaju meu glavne krivce globalnog zagrijavanja, niže ak do 70 posto. Doduše upotreba etanola je ekonomski smislena samo na podrujima, gdje je puno biomase. Kao biomasa za etanol obino se koristi šeerna trska, npr. u Brazilu ili pak pilovina od koje u Švedskoj u velikoj mjeri prave etanol, ili kukuruz. Pritom su u Švedskoj vrlo dobro primljene vladine poticajne mjere, koje se ogledaju kroz niže poreze, trošarine i druge olakšice. Osim toga gorivo E85 je jeftinije u odnosu na benzin. Iako takvi motori niže energetske vrijednosti etanola troše malo više goriva ipak se isplati. Cijena novog 9-5 BioPower gotovo je jednaka cijeni isto opremljene benzinske izvedbe. Isto važi i za održavanje, jedina razli-
ka je upotreba etanola koji je jeftiniji i ekološki prihvatljiviji. Tomu u prilog govori i prodaja modela 9-5 BioPower, koja u Švedskoj dostiže 80-postotni udio u odnosu na benzinske izvedbe. Etanol e pokretati i Jeep Commander i Grand Cherokee koji na tržište doplaze sljedee godine. Svi koji sumnjiavo gledaju na podatke o globalnim klimatskim promjenama i na zahtjeve za što “zelenijim” vozilima trebali bi znati da e do 2020. godine na cestama u svijetu biti dodatnih 700 milijuna vozila i da se treba pobrinuti da što više novih vozila imaju ugraenu najnoviju istu tehnologiju. Olovo, sumpor i benzen postupno se smanjuju ili potpuno uklanjaju iz automobila. U SAD su emisije olova smanjene za oko 95 posto. Druga je pria potrošnja goriva. Kad bi samo treina automobila trošila 4 – 5 litara benzina na sto kilometara umjesto što toliko potroše na 50 kilometara, emisije ugljinog dioksida smanjile bi se za milijun tona na godinu. Nova tehnologija rafiniranja stvara sve iša goriva. I kvaliteta maziva, koje motorima omoguuje efikasan rad, stalno se poboljšava. U Hrvatskoj ima automobila koji voze na alternativna goriva. Najviše je vozila na ukapljeni naftni plin, kojeg se dovoljno proizvodi, i za njega ima stotinjak punionica širom Hrvatske, a prema podacima o potrošnji procjenjuje se da ve sada u Hrvatskoj oko 30.000 vozila koristi plin i da bi ih do kraja ove godine moglo biti i 40.000. Na prirodni plin je Auto na vodu Auto koji za pogon koristi obinu vodu – je li to samo san i znanstvena fantastika ili i stvarna mogunost? Prije nekoliko godina novine su priale priu o Danijelu Dingelu, filipinskom inovatoru, koji je skupinu zapadnih novinara koji prate automobilsku industriju provozao svojom Toyotom Corollom, preureenu tako da za pogon umjesto uobiajenih goriva koristi – vodu. U vrijeme kad je barel nafte premašio granicu od 50 dolara to je bilo i te kako znaajno, a još više sada kad se kree oko 75 dolara s izgledima da poraste i više. Njemaki novinar JörgWigand prvi je bio u prilici uvjeriti se u patent filipinskog inovatora, za njim su na Filipine pohrlili i drugi, a slijedili su i investitori koji su nudili milijune dolara za otkup patenta. Ali sve uzalud. Dingel je odbijao prodati patent automobilskim koncernima, a govorkalo se da plaen da šuti odnosno da je njegov patent otkupljen za golemu svotu novca i da se uva za godine naftne krize. To što je Dingel odbijao ozbiljno testiranje ili ui u proces patentiranja upuuje da se po svoj prilici dogovorio s automobilskim koncernima, koji su zainteresirani da pogon na obinu vodu što kasnije bude primijenjen. Može se samo zamisliti što bi znailo za sveukupnu automobilsku industriju da se u cjelosti mora preorijentirati na posve novu proizvodnju. Jedini test na koji je Dingel navodno pristao je onaj koji su proveli domai filipinski inženjeri u podružnici BMW-a. U upravi bavarskog automobilskog diva potvruju da su njihovi filipinski suradnici bez i jednog izuzetka potvrdili valjanost Dingelovog izuma. Navodno da je Dingel za svoj izum rekao da je toliko jednostavan da bi se svatko mogao samo smijati kad bih ga objavio. Je li Dingelov auto na vodu samo neka šala ili u tome ima i zbilje ostaje otvoreno za širu javnost. No injenica je da su prva vozila, pretea motornih vozila kakva danas poznajemo, imala pogon na vodu, tonije paru. U 19. stoljeu parni stroj vodi ne samo u industrijsku revoluciju, nego i u prometnu revoluciju. S parnim strojem javila se prva konstrukcija koju možemo smatrati izravnom preteom automobila. Francuski asnik Nicolas Joseph Cugnot (1725.-1804.) imao je ideju samohodnog vozila koje bi se koristilo za vuu topova i 1796. je prvi put ugradio parni stroj u vozilo na tri kotaa na kojemu su se mogle prevoziti etiri osobe. U prvoj polovici 19. stoljea pokusima s parnim strojevima bavili su se osobito u Velikoj Britaniji i Francuskoj. Britanac Richard Trevithcik bio je meu prvima koji je uspješno apsolvirao ugradnju parnog stroja u upotrebljivo vozilo i 1803. godine je njegovo vozilo zapoelo komercijalnu uporabu u Londonu kao taxi. Britanac Walter Hancock godine 1831. uvodi parni omnibus. Poslije za pogon služi motor koji koristi smjesu rasvjetnog plina i zraka, a nakon toga benzinski i dizelski motori. itav je niz izumitelja i entuzijasta širom svijeta pridonio stvaranju vozila koja danas koristimo. I sada se, izgleda, ponovno vraamo poetku. Hoemo li se voziti i na vodu? samo jedna punionica i to u Zagrebu. Ako želimo vee korištenje alternativnih goriva, dodajmo tome i bioetanol i biodizel, treba sustavno razraditi potrebe, moguu proizvodnju i potrebne poticaje kako bi se povealo korištenje ekološki prihvatljivijih goriva – i kad je rije o prihvatljivoj cijeni goriva i kad se radi o cijeni vozila koja koriste alternativna goriva. Pitanje je mogu li se, primjerice, smanjiti trošarine ili drugi nameti na vozila koja koriste alternativna goriva i tako potakne njihova prodaja. Drugo je pitanje proizvodnja takvih goriva. Nedavno je najavljena gradnja pogona za preradu silažnog kukuruza i proizvodnju biodizela u virovitikom kraju, a od ranije su poznate najave proizvodnje biodizela u Ludbregu, u epinu kod Osijeka, bioetanola u Vukovaru, odnosno pogona za proizvodnju biodizela iz uljane repice u brodsko-posavskoj županiji. Pitanje je što e se od tih najava ostvariti. Jedno je sigurno, mogunosti za proizvodnju uljane repice i kukuruza, glavnih sirovina za proizvodnju biogoriva, postoje i trebalo bi ih iskoristiti. I to što prije. Jer, nafta nee vjeno trajati. Dražen Jambrovi EKO REVIJA 37 eco review
Page 1 and 2: EKO REVIJA E C O R E V I E W GODIŠ
Page 3 and 4: ZAKON Donesen Pravilnik o gospodare
Page 5 and 6: Zatvara se odlagalište otpada Donj
Page 7 and 8: da taj postupak ne funkcionira, odn
Page 9 and 10: Zagreb-Beograd: regionalna suradnja
Page 11 and 12: janjem otpada te od infiltrirane ob
Page 13 and 14: Zadarskim otocima vraćen čist oko
Page 15 and 16: pnim dnevnim kapacitetom proizvodnj
Page 17 and 18: i Europi kao zemlje koja vodi rauna
Page 19 and 20: Na konferenciji UN-a o okolišu i r
Page 21 and 22: Broj tornada u SAD u velikom porast
Page 23 and 24: 20. godišnjica černobilske katast
Page 25 and 26: Istodobno Hrvatsko nuklearno društ
Page 27 and 28: ima, svim meunarodnim konvencijama,
Page 29 and 30: nalaze u Kopakom ritu, takoer poja-
Page 31 and 32: tonim, argumentiranim podacima uini
Page 33 and 34: SMANJITI POTROŠNJU ENERGIJE nja is
Page 35: Zeleni automobili nadiru Sve je akt
Page 39 and 40: Politika grada Freiburga se fokusir
Page 41 and 42: CEROVAČKE PEĆINE - biser ličkog
Page 43 and 44: Pitomi zagorski bregi, isprepleteni
Page 45 and 46: prodao je svoj veliki dvor Klenovni
Page 47 and 48: vjeruje da je pobjegao iz Grke na S
Page 49 and 50: REPORTAŽE I PRIKAZI OSJEČKA TVRĐ
Page 51 and 52: Tu su školovani mnogi svjetski pri
Page 53 and 54: aplja danguba (lat. Ardea purpurea;
Page 55 and 56: REPORTAŽE I PRIKAZI Monografija Br
Page 57 and 58: Eko projekti Hrvatske matice iselje
Page 59 and 60: Osnovna škola Ferdinandovac iz Fer
Page 61 and 62: Vinko Mladineo: Scrap Tires Managem
Page 63 and 64: ear (Ursus Spelaeus) were found on

Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?