God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
20<<strong>br</strong> />
FRANJINIM STOPAMA<<strong>br</strong> />
voljili njegovoj želji. Ponizno se<<strong>br</strong> />
podložio volji poglavara i sav se<<strong>br</strong> />
predao apostolatu ispovjedaonice.<<strong>br</strong> />
Uvijek je osjećao živu želju za<<strong>br</strong> />
domovinom. „Iz Padove ne mogu<<strong>br</strong> />
pobjeći, hoće me ovdje, ali ja<<strong>br</strong> />
sam kao ptica u krletki, moje je<<strong>br</strong> />
srce uvijek tamo preko mora“ –<<strong>br</strong> />
rekao je jednom prijatelju i dodao:<<strong>br</strong> />
„Molite Blaženu Gospodaricu,<<strong>br</strong> />
neka mi pribavi milost da,<<strong>br</strong> />
pošto završim svoje poslanje u<<strong>br</strong> />
Padovi, mogu odnijeti svoje siromašne<<strong>br</strong> />
kosti među svoj narod, za<<strong>br</strong> />
do<strong>br</strong>o onih duša“.<<strong>br</strong> />
Kad je kao mlad svećenik<<strong>br</strong> />
uvidio da se neće moći posvetiti<<strong>br</strong> />
aktivnom radu za crkveno jedinstvo<<strong>br</strong> />
i spoznao da je njegovo<<strong>br</strong> />
poslanje da svoj život posveti<<strong>br</strong> />
radu za duše u ispovjedaonici,<<strong>br</strong> />
načinio je zavjet da će svakoga<<strong>br</strong> />
čovjeka koji dođe k njemu na ispovijed<<strong>br</strong> />
primiti kao istočnoga kršćanskoga<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>ata. U susretu sa<<strong>br</strong> />
svakim pojedinim pokornikom<<strong>br</strong> />
stavit će svu svoju želju za svetim<<strong>br</strong> />
jedinstvom između kršćanskog<<strong>br</strong> />
Istoka i Zapada. Njegova je<<strong>br</strong> />
ispovjedaonica bila opsjedana od<<strong>br</strong> />
ljudi svakodnevno po deset pa i<<strong>br</strong> />
više sati i to kroz gotovo 40 godina.<<strong>br</strong> />
Njegov je duhovni život i rad<<strong>br</strong> />
nalazio svoje žarište i izvorište u<<strong>br</strong> />
sv. misi, a osobito je sinovskom<<strong>br</strong> />
ljubavlju gorio prema presvetoj<<strong>br</strong> />
Djevici koju je nazivao svojom<<strong>br</strong> />
„Gospodaricom“. Bio je ponizni<<strong>br</strong> />
odgajatelj velikog ljudskog prijateljstva,<<strong>br</strong> />
a mnogi su ga vjernici<<strong>br</strong> />
već za života smatrali svecem koji<<strong>br</strong> />
ima od Boga posebnu karizmu<<strong>br</strong> />
da bude pomoćnik obiteljskim<<strong>br</strong> />
problemima i nevoljama. Kad je,<<strong>br</strong> />
iscrpljen ispovjedničkom službom<<strong>br</strong> />
i skršen bolešću, 30. srpnja<<strong>br</strong> />
1942. u Padovi umro, vjerni ga<<strong>br</strong> />
je narod proglasio svecem. Što-<<strong>br</strong> />
vanje mu se proširilo munjevitom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>zinom po svim zemljama<<strong>br</strong> />
i kontinentima, a posebno po<<strong>br</strong> />
našoj i njegovoj domovini Hrvatskoj,<<strong>br</strong> />
gdje se oko njegovog štovanja<<strong>br</strong> />
osobito trudio bl. Alojzije<<strong>br</strong> />
Stepinac. Postupak za beatifikaciju<<strong>br</strong> />
na temelju spontanog štovanja<<strong>br</strong> />
vjernika završen je, i papa Pavao<<strong>br</strong> />
VI. proglasio ga je blaženim<<strong>br</strong> />
2. svibnja 1976. god.; a bl. papa<<strong>br</strong> />
Ivan Pavao II. svetim 16. listopada<<strong>br</strong> />
1983. Spomendan mu je 12.<<strong>br</strong> />
svibnja.<<strong>br</strong> />
Bl. Jakov Zadranin<<strong>br</strong> />
(oko 1400.–1490.)<<strong>br</strong> />
Bl. Jakov Zadranin rodio<<strong>br</strong> />
se najvjerojatnije u Zadru oko<<strong>br</strong> />
1400. god. Oduševio se Franjinim<<strong>br</strong> />
pozivom i prihvatio franjevački<<strong>br</strong> />
način života u samostanu<<strong>br</strong> />
Sv. Franje u Zadru, kao <strong>br</strong>at laik.<<strong>br</strong> />
Jednom je pratio zamjenika <strong>provincija</strong>la<<strong>br</strong> />
na generalni kapitul Reda<<strong>br</strong> />
i tako ostao u Italiji. Živio je u<<strong>br</strong> />
raznim samostanima provincije<<strong>br</strong> />
Sv. Nikole. Poslije smrti narod i<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>aća smatrali su ga svecem i javno<<strong>br</strong> />
štovali. Blaženim ga je proglasio<<strong>br</strong> />
29. prosinca 1700. god. papa<<strong>br</strong> />
Klement XI. Spomendan mu je<<strong>br</strong> />
27. travnja.<<strong>br</strong> />
Prema oltaru Božjem<<strong>br</strong> />
U idućim redcima spomenut<<strong>br</strong> />
ću neke meni bliske i drage Božje<<strong>br</strong> />
ugodnike s mišlju vodiljom da je<<strong>br</strong> />
svaki od njih vrijedan hvale. Nisu<<strong>br</strong> />
još uzdignuti na čast oltara,<<strong>br</strong> />
ali bit će uskoro, nadam se. Jedan<<strong>br</strong> />
od njih je naš fra Ante Antić<<strong>br</strong> />
(1893.–1965.). Svećenik, franjevac<<strong>br</strong> />
rodom iz Šepurina na otoku<<strong>br</strong> />
Prviću u šibenskom arhipelagu.<<strong>br</strong> />
Djetinjstvo provodi i osnovnu<<strong>br</strong> />
školu završava u Zatonu. <strong>God</strong>ine<<strong>br</strong> />
1905. odlazi u Franjevačko<<strong>br</strong> />
sjemenište u Sinj i tu je završio<<strong>br</strong> />
gimnaziju. Franjevački habit je<<strong>br</strong> />
obukao na Visovcu 1911. god.<<strong>br</strong> />
Za svećenika je zaređen u Šibeniku<<strong>br</strong> />
1917. god. Prvo je bio pomoćnik<<strong>br</strong> />
magistra klerika u Makarskoj<<strong>br</strong> />
i Visovcu, a potom je i<<strong>br</strong> />
sâm bio magistar (odgojitelj) u<<strong>br</strong> />
Makarskoj i Zagrebu. Bio je čovjek<<strong>br</strong> />
molitve, traženi ispovjednik<<strong>br</strong> />
i duhovni savjetnik. Brinuo se<<strong>br</strong> />
za siromahe, učenike i studente.<<strong>br</strong> />
Pokopan je na Mirogoju, odakle<<strong>br</strong> />
je 15. prosinca 1970. god. njegovo<<strong>br</strong> />
tijelo preneseno u kriptu svetišta<<strong>br</strong> />
Gospe Lurdske u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Danas naš klerikat u Splitu nosi<<strong>br</strong> />
njegovo ime. I kao što rekoh, vodi<<strong>br</strong> />
se postupak za njegovu beatifikaciju.<<strong>br</strong> />
Pozivam sve da mole za<<strong>br</strong> />
njegovo proglašenje blaženim da<<strong>br</strong> />
ovaj naš napaćeni narod dobije<<strong>br</strong> />
još jednog zagovornika kod Boga.<<strong>br</strong> />
Uz fra Antu, spomenut ćemo<<strong>br</strong> />
i ove sluge Božje, koji su franjevački<<strong>br</strong> />
pasac i habit ponosno i dostojno<<strong>br</strong> />
nosili: majka Klara Žižić,<<strong>br</strong> />
mons. Josip Lang, fra Vendelin<<strong>br</strong> />
Vošnjak, fra Alojzije Palić, fra Serafin<<strong>br</strong> />
Kodić, fra Aleksa Benigar,<<strong>br</strong> />
fra Ante J. Tomičić, fra Egidije<<strong>br</strong> />
Bulešić, fra Placido Cortese, fra<<strong>br</strong> />
Ivo Peran te hercegovački i franjevci<<strong>br</strong> />
naše provincije – žrtve komunističkog<<strong>br</strong> />
terora.<<strong>br</strong> />
Ovo je samo kap u moru onoga<<strong>br</strong> />
što krije povijest hrvatskih<<strong>br</strong> />
franjevačkih svetaca i blaženika,<<strong>br</strong> />
ali mi ne živimo samo od povijesti.<<strong>br</strong> />
Naša je dužnost na njezinim<<strong>br</strong> />
temeljima graditi svoju budućnost<<strong>br</strong> />
i izmoliti i potaći u nama<<strong>br</strong> />
mladima taj gorljivi duh koji su<<strong>br</strong> />
imala naša <strong>br</strong>aća i sestre prije<<strong>br</strong> />
nas. Svi smo pozvani na svetost<<strong>br</strong> />
i dužni smo odgovoriti na taj poziv.<<strong>br</strong> />
Bez stida, bez oklijevanja,<<strong>br</strong> />
bez kukavičluka i sa svim srcem i<<strong>br</strong> />
razboritošću. Učinimo jedni druge<<strong>br</strong> />
svetima kao što je On svet. a