Eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
EKO<br />
REVIJA<br />
E C O R E V I E W<br />
Ne želimo “napuljski<br />
scenarij” u Hrvatskoj<br />
GODIŠTE IV - BROJ 20<br />
SRPANJ 2008.<br />
GLASILO FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA<br />
I ENERGETSKU UČINKOVITOST<br />
PUBLICATION OF THE ENVIRONMENTAL PROTECTION<br />
AND ENERGY EFFICIENCY FUND<br />
Vlada imenovala članove Savjeta <strong>za</strong> održivi razvoj<br />
Za ugrožavanje <strong>okoliša</strong> najteže kazne<br />
Hrvatska uvodi informatički sustav <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
TISKANICA <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>, Ksaver 208, 10000 Zagreb - poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000 Zagreb
2<br />
GDJE JE ŠTO?<br />
FOND<br />
Vlada imenovala članove Savjeta <strong>za</strong> održivi razvoj / Lidija Tošić 3<br />
Čišćenje azbestnog otpada / Lidija Tošić 4<br />
Odlaganje azbestnog otpada / Lidija Tošić 5<br />
Iz vruje izvađeno tridesetak auto-olupina / Lidija Tošić 10<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a na sjednici<br />
crnogorskog Savjeta <strong>za</strong> održivi razvoj / Lidija Tošić 11<br />
Čobanković i Mladineo dobitnici Zlatne plakete<br />
Virovitičko-podravske županije / Lidija Tošić 12<br />
<strong>Fond</strong> odobrio 20 milijuna kuna <strong>za</strong> sanaciju TEF-a / Lidija Tošić 13<br />
<strong>Fond</strong> sanira kaštelansku šljaku / Mara Matković 14<br />
Općine <strong>za</strong>jednički zbrinjavaju otpad / Kruno Kartus 15<br />
RAZGOVOR<br />
Ne želimo “napuljski scenarij” u Hrvatskoj / Ž.B. 6<br />
PROPISI<br />
Pregled <strong>za</strong>konodavstva EU u području<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> (2) / Srđana Piasevoli, dipl. iur. i dr. sc. Sanja Tišma 16<br />
Za ugrožavanje <strong>okoliša</strong> najteže kazne / D.J. 18<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Ravnoteža između nužna i poželjna razvoja / Ž.B. 20<br />
Osam milijuna dolara <strong>za</strong> upravljanje Neretvom i Trebišnjicom / D.L. 23<br />
Podijeljene nagrade “Ivo Horvat” / Marina Bujan 25<br />
Učinimo automobile zelenima / Dražen Jambrović 26<br />
Zelene vijesti 29<br />
Hrvatska uvodi informatički sustav <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> / Ž.B. 30<br />
Jadransko je more čisto / D.L. 32<br />
Maksimir: prikaz bioraznolikosti Hrvatske / Roman Ozimec 35<br />
Kulturna baština u Hrvatskoj / Žana Petrović 36<br />
Potrošačka etika – što sve trošimo kad trošimo novac / Petra Mrduljaš 40<br />
Ugasi, isključi, recikliraj, hodaj! / Ljiljanka Mitoš Svoboda 43<br />
Sedam načina <strong>za</strong> promicanje proekološkog ponašanja / Kruno Kartus 46<br />
OTPAD<br />
Za europsko gospodarenje otpadom 400 milijuna eura / Ž.B. 47<br />
Uvjeti <strong>za</strong> korištenje mulja u poljoprivredi / D.L. 49<br />
EKO vijesti iz Hrvatske i svijeta / Ž.B. 50<br />
Ništa konkretno od G8 / D.J. 53<br />
Novo ruho starih stvari / Danijela Mesar 54<br />
ENERGIJA<br />
Energija mora / Mladen Iličković 55<br />
Projekti energetske <strong>učinkovitost</strong>i u Hrvatskoj / Nikola Bilandžija 57<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Svjetionici – čuvari Jadrana / Suada Mustajbegović 59<br />
Aljaska / Krunoslav Rac 60<br />
Močvara Poitoua (Le Marais Poitevin) / Marijana Rora 62<br />
Amfore – morsko blago Jadrana / Nikolina Jurković 64<br />
Hrvatsko podmorje / Nikolina Jurković 66<br />
Oceanopolis iz Bresta / Marijana Rora 68<br />
Ljetni antioksidansi / Dora Belamarić i Vanja Vitelj 70<br />
Vodič kroz Cerovačke špilje / Roman Ozimec 72<br />
Motivi požara na plažnim potrepštinama / Mara Matković 73<br />
Sv Donat – crkva koja slavi glazbu / Edita Gregurić Cvenić 74<br />
Na Molatu med i mlijeko / Ratko Mavar 76<br />
Romeo i Julija iz Kaštel Lukšića / Branimir Burić 78<br />
Ljetne vedute Samobora / Ružica Cindori 80<br />
Seoska olimpijada i <strong>revija</strong> bikova privukla 15 000 ljudi! / Mara Matković 81<br />
Dvorci Hrvatskog <strong>za</strong>gorja (3) / Nikola Bilandžija 82<br />
Ljetna filatelistička izdanja HP-a / Edita Gregurić Cvenić 85<br />
Pozdrav iz Hrvatske – pozdrav s Plitvica / Edita Gregurić Cvenić 86<br />
Bjelolasica susretište hrvatskih iseljenika / Ivana Rora 87<br />
Dupini više nisu neprijatelji ribara / Mara Matković 88<br />
Hrvatski posavac / Ljiljanka Mitoš Svoboda 89<br />
<strong>Eko</strong>loško vinogradarstvo / Dora Belamarić 90<br />
Feštinsko kraljevstvo: Nova turistička špilja u Istri / Roman Ozimec 92<br />
Flora sjevernog Velebita / Krunoslav Rac 94<br />
Alelopatija – dobri i loši susjedi u biljnom svijetu / Maja Brkić Pancirov 96<br />
Črnomerački potoci i mostovi / Ružica Cindori 97<br />
Europa cijeni morski okus dalmatinskog pršuta / Mara Matković 98<br />
Pistacija u kaštelanskom školskom vrtu / Mara Matković 99<br />
Veliki sudarač - LHC / Stanislava Opsenica 100<br />
Skela na Savi / Ružica Cindori 102<br />
EKO REVIJA eco review<br />
Poštovani čitatelji,<br />
Naša i vaša <strong>Eko</strong> <strong>revija</strong> dosegla je<br />
okrugli broj sve<strong>za</strong>ka: evo i dvadesetoga.<br />
Ovaj, srpanjski broj najprije<br />
izvješćuje o nekim djelatnostima<br />
<strong>Fond</strong>a protekla dva mjeseca među<br />
kojima izdvajam početak radova na<br />
sanaciji štetnog djelovanja azbesta<br />
u Vranjicu i Pločama, ali i složenu<br />
i uspješno dovršenu akciju vađenja<br />
automobilskih olupina iz Vruje, neistraženog prirodnog<br />
fenomena. U opiširnom razgovoru <strong>za</strong> <strong>Eko</strong> reviju gđa. Marina<br />
Matulović Dropulić, ministrica <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva, odgovara, uz druge aktualne teme, i<br />
na upite o mjerilima koja očekujemo u pregovorima s EU, <strong>za</strong><br />
što ćemo tražiti prijelazna razdoblja i koliki će biti troškovi<br />
uvođenja europskih standarda.<br />
U rubrici Zaštita <strong>okoliša</strong> objavljujemo članke o ravnoteži<br />
između nužnog i poželjnog razvoja s motrišta očuvanja <strong>okoliša</strong>,<br />
o uvođenju informatičkoga sustava <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u<br />
nas, čistoći Jadranskoga mora, hrvatskoj kulturnoj baštini i<br />
o važnom promicanju proekološkog ponašanja.<br />
U rubrici Otpad obavješćujemo vas da bi <strong>za</strong> nekoliko godina<br />
Hrvatska od države prepune neuređenih smetlišta trebala postati<br />
država u kojoj će se otpadom gospodariti po europskim<br />
standardima. Naime, predviđeno je da do ulaska Hrvatske u<br />
EU budu sanirana i postupno <strong>za</strong>tvorena sva odlagališta komunalnog<br />
otpada, a do 2012. trebalo bi, uz ulaganja od 380 do<br />
400 milijuna eura, biti gotovo petnaestak modernih regionalnih,<br />
odnosno županijskih centara <strong>za</strong> gospodarenje otpadom.<br />
Skrećem vam pozornost i na članke o uporabi energije mora<br />
kao i o projektima energetske <strong>učinkovitost</strong>i u Hrvatskoj.<br />
Kao i uvijek, i u ovom svesku darujemo vam obilje reportaža<br />
i prika<strong>za</strong> o očuvanim prirodnim i kulturnim vrjednotama s<br />
našega ozemlja i obale, opremljenim vrsnim fotografijama<br />
koje zorno svjedoče kakvim bogatstvom raspoložamo i kolika<br />
je važnost njihova očuvanja.<br />
Do sljedećega, jesenskoga broja srdačno vaš,<br />
Vinko Mladineo, glavni urednik<br />
ISSN 1845-5107<br />
EKO REVIJA<br />
glasilo <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
ECO REVIEW<br />
Publication of the Environmental Protection and Energy<br />
Efficiency Fund<br />
Glavni urednik: Vinko Mladineo<br />
Izvršni urednik: Igor Mrduljaš<br />
Pomoćnica urednika: Lidija Tošić<br />
Grafičko oblikovanje: Mario Đurasović<br />
Nakladnik: <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
10000 Zagreb, Ksaver 208, tel.: 01/5391-800<br />
e-pošta: kontakt@fzoeu.hr, www.fzoeu.hr<br />
Revija izlazi dvomjesečno i raspačava se besplatno<br />
Kompjuterska priprema:<br />
Di<strong>za</strong>jn Kovač, info@di<strong>za</strong>jn-kovac.t-com.hr<br />
Tisak:<br />
GIPA d.o.o., 10000 Zagreb, Magazinska 11, tiskara@gipa.hr
Vlada imenovala članove Savjeta<br />
<strong>za</strong> održivi razvoj<br />
Vlada Republike Hrvatske je na svojoj<br />
sjednici sredinom srpnja imenovala<br />
predsjednicu i članove novog Savjeta<br />
<strong>za</strong> održivi razvitak i <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, a<br />
što je i propisano čankom 36. Zakona o<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>. Za predsjednicu Savjeta<br />
imenovana je prof.dr.sc. Natalija Koprivanac,<br />
Fakultet kemijskog inženjerstva i<br />
tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a članovi<br />
su prof.dr.sc. Tatjana Krička (Agronomski<br />
fakultet Sveučilišta u Zagrebu),<br />
dr.sc. Ljubomir Jeftić (UNEP), dr.sc.<br />
Zlatko Milanović (Zagrebački holding<br />
d.o.o., podružnica ZGOS), dr.sc. Nenad<br />
Smodlaka (Institut Ruđer Bošković - Centar<br />
<strong>za</strong> istraživanje mora), Lidija Pavić<br />
Rogošić, dipl.ing.arh. (ODRAZ - Održivi<br />
razvoj <strong>za</strong>jednice), mr.sc. Damir Subašić<br />
(APO - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>), Kamilo<br />
Čuljak, dipl. iur. (Ronilačko-ekološki klub<br />
HVIDR-a) i Ljiljanka Mitoš Svoboda, novinarka<br />
(Presscentar <strong>za</strong> okoliš - ALERT<br />
Ne<strong>za</strong>visni magazin <strong>za</strong> okoliš).<br />
Savjet će davati mišljenja na prijedloge<br />
dokumenata iz područja <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
i održivog razvitka koje donosi Vlada<br />
odnosno Hrvatski sabor, te mišljena na<br />
EKO REVIJA eco review<br />
FOND<br />
prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja<br />
pitanja <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i gospodarskog<br />
razvitka, ocjene o usklađenosti<br />
rješavanja pitanja ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu klime<br />
i ozonskog sloja te obavljati i druge<br />
<strong>za</strong>daće koje mu povjeri Vlada i ministrica<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u skladu sa Zakonom o<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>. Svojim osnivanjem Savjet<br />
<strong>za</strong> okoliš i održivi razvoj postao je<br />
dio europskog kolektiva EEAC – Udruženja<br />
europskih savjeta <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
i održivi razvitak, u čijem su članstvu<br />
Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka,<br />
Mađarska, Irska, Luxemburg, Nizozemska,<br />
Poljska, Portugal, Španjolska,<br />
Velika Britanija, Slovenija i Švedska.<br />
Na prvom sastanku ministrice <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> Marine Matulović Dropulić i državnog<br />
tajnika Nikole Ružinskog s članovima<br />
Savjeta naglašena je njihova važna<br />
i odgovorna uloga u ovom razdoblju u<br />
kojem se istovremeno intenziviraju aktivnosti<br />
u sklopu pregovora Hrvatske i EU,<br />
provode projekti sanacije nekadašnjih<br />
odlagališta opasnog otpada, uvode novi<br />
propisi u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> – od gospodarenja<br />
svim vrstama otapada do rasprave<br />
i usvajanja Strategije održivog razvitka<br />
Republike Hrvatske.<br />
Lidija Tošić<br />
3
FOND<br />
Čišćenje azbestnog otpada<br />
Započeli radovi na sanaciji kave na<br />
kojoj se nalazi nogometno igralište u<br />
Vranjicu<br />
Vranjicu kod Solina <strong>za</strong>počela je sa-<br />
U nacija kave na kojoj se nalazi nogometno<br />
igralište “Omladinac“, a koja je<br />
onečišćena azbestnim otpadom. Početak<br />
radova vrijednih 26 milijuna kuna otvorio<br />
je direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> Vinko Mladineo<br />
koji je rekao da se u ovoj prvoj fazi sanira<br />
površina od 65.000 četvornih metara.<br />
“Nesporno je da se ispod ovih terena<br />
nalazi vrlo opasan azbest i zbog toga je<br />
nužna temeljita sanacija. Cijela površina<br />
prekrit će se slojevima debljine jedan<br />
metar, a na rubnim dijelovima debljine<br />
1,5 metara”, ka<strong>za</strong>o je Mladineo objasnivši<br />
da se ne radi samo o sloju zemlje nego<br />
se stavlja glina, radi se drenaža vode pa<br />
tek onda zemlja, a na kraju se stavlja<br />
humus kao podloga <strong>za</strong> travu.<br />
U skladu sa Zaključkom Vlade RH i <strong>za</strong>ključcima<br />
saborskog Odbora <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong>, a prema programu Ministarstva<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i<br />
4 EKO REVIJA eco review<br />
graditeljstva, <strong>Fond</strong> je uspješno priveo<br />
kraju sve predradnje koje su prethodile<br />
početku radova na sanaciji nogometnog<br />
igrališta u Vranjicu. Tako je Agencija <strong>za</strong><br />
posebni otpad izradila plan uzorkovanja<br />
materijala potencijalno onečišćenog azbestom<br />
na toj i drugim lokacijama u Vranjicu,<br />
Institut <strong>za</strong> medicinska istraživanja<br />
obavio je analizu uzoraka azbestnih vla-<br />
kana, Institut građevinarstva Hrvatske<br />
izradio je glavni projekt sanacije lokacije<br />
igrališta, proveden je postupak odabira<br />
izvođača radova i i<strong>za</strong>brana je tvrtka<br />
CIAN iz Splita, stručni nadzor će obavljati<br />
tvrtka APO, a tvrtka Atesti i <strong>za</strong>štita<br />
d.o.o. iz Kaštela obavljat će poslove praćenja<br />
i mjerenja štetnih emisija u okoliš<br />
i kontrolu radne okoline.<br />
U prvoj fazi izvođenja radova sanirat<br />
će se nogometno igralište, dok će se u<br />
drugoj fazi sanirati preostali dio kave<br />
na kojoj se nalaze poljoprivredne površine.<br />
Predviđa se da će cijela sanacija<br />
biti gotova do konca listopada ove godine.<br />
Postupak sanacije obavljat će se<br />
sukladno odredbama Pravilnika o načinu<br />
i postupcima gospodarenja otpadom koji<br />
sadrži azbest i Uputama <strong>za</strong> postupanje s<br />
azbestnim otpadom koju je izradilo Ministarstvo<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja<br />
i graditeljstva, te direktivama EU.<br />
Na poslovima sanacije mogu raditi samo<br />
radnici koji su zdravstveno sposobni i<br />
osposobljeni <strong>za</strong> rad na siguran način te<br />
opremljeni odgovarajućim osobnim <strong>za</strong>štitnim<br />
sredstvima koju moraju nositi <strong>za</strong><br />
vrijeme izvođenja radova.<br />
Lidija Tošić<br />
Snimka: Damir Milinović
Odlaganje azbestnog otpada<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a otvorio radove na<br />
izgradnji nove plohe na odlagalištu<br />
“Lovornik“ u Pločama<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> Vinko Mladineo<br />
je u Pločama, u nazočnosti gradonačelnika<br />
Ante Karamatića, otvorio radove<br />
na izgradnji nove plohe na odlagalištu<br />
komunalnog otpada “Lovornik“ u koju će<br />
se odlagati prikupljeni azbestni otpad s<br />
područja Ploča i okolice.<br />
Gradnja plohe financira se sredstvima<br />
<strong>Fond</strong>a sukladno odluci Vlade Republike<br />
Hrvatske od srpnja 2008. godine i naputku<br />
Ministarstva <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva kojima<br />
je određeno da svaka županija mora imati<br />
najmanje jednu plohu u kojoj će se<br />
odlagati otpad koji sadrži azbest. Ploha<br />
mora biti pripremljena u skladu s Pravilnikom<br />
o načinima i uvjetima odlaganja<br />
EKO REVIJA eco review<br />
FOND<br />
otpada, kategorijama i uvjetima rada <strong>za</strong><br />
odlagališta otpada.<br />
Troškovi izgradnje kazete na “Lovorniku“<br />
iznose 1,095.169 kuna, no s troškovima<br />
ugovorenog građevinskog i stručnog nadzora<br />
te izrade projektne dokumentacije<br />
ukupna investicija koštat će 1,220.829<br />
kuna. U izgrađenu kazetu azbestni otpad<br />
će se odlagati do izgradnje županijskog<br />
centra <strong>za</strong> gospodarenje otpadom, odnosno<br />
do <strong>za</strong>vršetka sanacije i <strong>za</strong>tvaranja<br />
odlagališta komunalnog otpada “Lovornik“.<br />
Komunalne tvrtke koje s <strong>Fond</strong>om imaju<br />
ugovor o preuzimanju otpada koji sadrži<br />
azbest, a još nemaju posebno izgrađenu<br />
i pripremljenu plohu na odlagalištu, moraju<br />
otpad koji sadrži azbest privremeno<br />
skladištiti u radnom prostoru odlagališta<br />
sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom<br />
i Pravilniku o načinu i postupcima<br />
gospodarenja otpadom koji sadrži azbest<br />
kako bi se onemogućilo oslobađanje azbestnih<br />
vlakana u okoliš iz privremeno<br />
uskladištenog otpada. Prilikom pretovara<br />
i postupanja s otpadom koji sadrži azbest<br />
nužno je pridržavati se propisanih<br />
uvjeta <strong>za</strong>štite na radu, a djelatnici moraju<br />
imati odgovarajuću <strong>za</strong>štitnu opremu i<br />
<strong>za</strong>štitne maske, te položen odgovarajući<br />
tečaj <strong>za</strong> postupanje s otpadom koji sadrži<br />
azbest.<br />
Tekst: Lidija Tošić<br />
Snimka: Damir Milinović<br />
5
RAZGOVOR<br />
<strong>Eko</strong> razgovor: Marina Matulović Dropulić, ministrica <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i graditeljstva<br />
Ne želimo »napuljski<br />
scenarij« u Hrvatskoj<br />
Mnogi još ne shvaćaju da centri <strong>za</strong><br />
gospodarenje otpadom neće biti nova<br />
smetlišta, nego dobro kontrolirani<br />
industrijski pogoni usklađeni s<br />
europskim propisima o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong><br />
jer inače <strong>za</strong> njih ne bismo dobili<br />
zeleno svjetlo EU<br />
6 EKO REVIJA eco review<br />
Županije koje to još nisu učinile moraju<br />
do kraja ove godine odrediti lokacije<br />
<strong>za</strong> gradnju centara <strong>za</strong> gospodarenje<br />
otpadom ili će to na temelju stručnih<br />
anali<strong>za</strong> napraviti Vlada, jer ne želimo da<br />
se nigdje u Hrvatskoj dogodi “napuljski<br />
scenarij” s ulicama punim otpada, istaknula<br />
je u razgovoru ministrica <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i graditeljstva<br />
Marina Matulović Dropulić. S njom<br />
smo razgovarali i o uvođenju visokih<br />
eko-renti jedinicama lokalne samouprave<br />
gdje će se graditi takvi centri ili<br />
spalionica otpada u Zagrebu, o kvaliteti<br />
mora na početku glavne turističke sezone,<br />
sanaciji opasnog azbestnog otpada iz<br />
Vranjica i Ploča, o tome jesu li opasne<br />
ploče <strong>za</strong> pokrivanje krova i drugi proizvodi<br />
iz tih tvornica, a najavila je i da<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva odnosno Vlada,<br />
zbog štednje energije, priprema uvođenje<br />
financijskih poticaja <strong>za</strong> kvalitetniju<br />
gradnju.<br />
Počela je glavna turistička sezona.<br />
Kakva je kvaliteta mora?<br />
Jako dobra. Već je provedeno nekoliko<br />
ispitivanja na više od 880 plaža i samo<br />
na nekoliko njih utvrđeno je umjereno<br />
onečišćeno more, a na većini je utvrđena<br />
izvrsna kvaliteta mora. Dosad smo samo<br />
na dvije plaže (plaža kod riječkog hotela<br />
Park i u Pločama) imali ozbiljnija<br />
onečišćenja zbog čega je na njima <strong>za</strong>branjeno<br />
kupanje. To znači da su čisto<br />
more i okoliš te lijepa priroda i dalje<br />
među najvažnijim privlačnim faktorima<br />
našeg turizma. Nedavno smo donijeli i<br />
novu uredbu o kvaliteti mora na plažama<br />
koja je usklađena s nedavno pooštrenim<br />
europskim propisima.<br />
Kada počinju pregovori s EU o <strong>za</strong>štiti<br />
<strong>okoliša</strong> i kada bi mogli <strong>za</strong>vršiti? Kakva<br />
mjerila očekujemo, <strong>za</strong> što ćemo tražiti<br />
prijelazna razdoblja i koliki će biti<br />
troškovi uvođenja europskih standarda?<br />
Koliko su hrvatski propisi već usklađeni s<br />
europskima?<br />
Napravili smo pregovaračka stajališta<br />
i nadamo se, na temelju razgovora s<br />
predstavnicima Europske komisije, da<br />
će ih prihvatiti i da ćemo uskoro moći<br />
otvoriti pregovore <strong>za</strong> to poglavlje. Naravno<br />
da ćemo morati tražiti određena<br />
prijelazna razdoblja, jer se radi o vrlo<br />
velikim potrebnim investicijama na primjer<br />
u vodoopskrbu, odvodnju, moderni<strong>za</strong>ciju<br />
rafinerija, sanaciju odlagališta
otpada i gradnju centara <strong>za</strong> gospodarenje<br />
otpadom itd. Što ćemo od toga<br />
postići ovisi o pregovorima. Hoćemo<br />
li dobiti još neka dodatna mjerila to<br />
ćemo vidjeti kad počnu pregovori. Ali<br />
moram istaknuti da smo jako <strong>za</strong>dovoljni<br />
sa suradnjom. Svi smo znali da se radi<br />
o najtežem i najskupljem poglavlju, jer<br />
se troškovi usklađivanja s europskim<br />
eko-standardima procjenjuju na 11-12<br />
milijardi eura. No, <strong>za</strong>dovoljni smo da<br />
smo uspjeli na vrijeme napraviti sve što<br />
je EU od nas tražila. Skoro smo gotovi<br />
sa usklađivanjem hrvatskih <strong>za</strong>konskih i<br />
pod<strong>za</strong>konskih propisa sa europskima. Tu<br />
neće biti problema ali će zbog nužnih<br />
velikih ulaganja trebati u pregovorima<br />
nastojati osigurati što povoljnija prijelazna<br />
razdoblja.<br />
Kad će <strong>za</strong>vršiti sanacija azbestnog<br />
otpada u Vranjicu i Pločama i je li sve<br />
učinjeno prema propisima?<br />
Tvrdim da je sve rađeno prema propisima<br />
te da su radove u tvornici Salonit<br />
izvodile <strong>za</strong> takve poslove stručne i ovlaštene<br />
tvrtke. Ali žalosno je da tijekom<br />
80 godina rada te tvornice nije bilo<br />
primjedbi, a sada kad je konačno <strong>za</strong>tvorena<br />
i kad je počela njena sanacija,<br />
a u Mravinačkoj kavi propisno zbrinuto<br />
8000 prostornih metara azbestnog otpada,<br />
stalno slušamo neke primjedbe.<br />
Vjerojatno su bile potaknute i nestručnim<br />
mjerenjima tvrtke ANT, koja su u<br />
medijima dobila jako veliki publicitet,<br />
zbog čega smo osnovali komisiju čiji su<br />
članovi ugledni stručnjaci. Komisija je<br />
ustanovila da se rezultati mjerenja ne<br />
mogu smatrati vjerodostojnima zbog<br />
nepridržavanja propisanim standardima<br />
i metodama mjerenja azbestnih vlakana.<br />
Osim toga, u Hrvatskoj ne postoji<br />
tvrtka koja može kvalificirano izmjeriti<br />
količinu azbestnih vlakana na otvorenom<br />
nego samo u <strong>za</strong>tvorenom prostoru<br />
pa od te komisije očekujemo i prijedlog<br />
koje strane tvrtke mogu kvalitetno<br />
izmjeriti količinu azbestnih vlakana<br />
na otvorenom. Pred nama je još veliki<br />
posao. Prvo slijedi sanacija cijele tvornice.<br />
Zbog toga stručnjaci Instituta <strong>za</strong><br />
medicinska istraživanja (IMI) u cijeloj<br />
tvornici mjere gdje još ima azbestnih<br />
vlakana, a na temelju njihovih rezultata<br />
ćemo odlučiti kako sanirati tvornicu.<br />
Nakon sanacije na toj će lokaciji biti<br />
radna zona kao što je prostornim pla-<br />
nom i predviđeno, ali s potpuno drugim<br />
djelatnostima.<br />
Nužna je sanacija i obližnjeg starog odlagališta<br />
azbestnog otpada na kojem je,<br />
bez provedene sanacije, izgrađeno nogometno<br />
igralište. Zabranjeno je njegovo<br />
korištenje, a lokacija je ograđena. Nakon<br />
što stručnjaci IMI-ja istraže koliko azbestnog<br />
otpada ima i<strong>za</strong>brat ćemo najbolji<br />
model sanacije, pa će <strong>za</strong> nekoliko<br />
mjeseci i ta lokacija biti sanirana. Treći<br />
dio velikog i skupog posla je sanacija<br />
Mravinačke kave s višegodišnjim deponiranim<br />
azbestnim otpadom. Već se radi<br />
projektna dokumentacija, a očekujemo<br />
da bi sve moglo biti gotovo do kraja<br />
2009.<br />
U tijeku je i sanacija azbestnog otpada<br />
preostalog iz pločanske tvrtke Plobest<br />
koji se izvozi. Nakon čišćenja prostora<br />
te tvornice, slijedi sanacija malih količina<br />
otpada bačenih na nekoliko lokacija<br />
u Pločama i Kaštelima. Taj otpad je već<br />
pokriven kako bi se spriječilo da vjetar<br />
raznosi azbestna vlakna. No, želimo da<br />
u rješavanju tog problema sudjeluje isključivo<br />
struka, a ne da se nepotrebno<br />
politizira ili da nestručni pojedinci javnosti<br />
daju pogrešne informacije i time<br />
kod građana stvaraju <strong>za</strong>bunu.<br />
Vjerojatno pod dojmom problema<br />
s azbestnim otpadom građani sve<br />
češće pitaju jesu li opasne i ploče <strong>za</strong><br />
pokrivanje krova (tzv. salonitke) i drugi<br />
proizvodi iz Salonita, jer neki tvrde<br />
da su azbestne cijevi korištene i <strong>za</strong><br />
vodovode?<br />
Nekad su korištene <strong>za</strong> odvodnju otpadnih<br />
voda, a mnogo rjeđe <strong>za</strong> vodovode.<br />
Ljudi sad nerijetko misle da je opasan<br />
svaki proizvod od azbesta. Ali on postaje<br />
opasan tek kad mu prođe vijek trajanja<br />
i počne njegovo raspadanje. Primjerice,<br />
tek kad se takve ploče <strong>za</strong> pokrivanje krova<br />
počnu trusiti. Tada ih treba skinuti i<br />
zbrinuti na propisani način. Konkretno,<br />
na svakom odlagalištu komunalnog otpada<br />
treba biti pripremljeno mjesto <strong>za</strong><br />
prihvat takvog otpada, jer se on može<br />
normalno zbrinuti ali važno je da bude<br />
pokriven kako se azbestna vlakna ne bi<br />
širila u okoliš. I u Europskom parlamentu<br />
su otkrili u zidove ugrađeni azbest, ali<br />
ga nisu uklonili nego će ga izolirati. Zato<br />
će stručna komisija koju je imenovalo<br />
naše ministarstvo predložiti i kako izolirati<br />
azbestne proizvode kojima je prošao<br />
vijek trajanja, a ljudi ih ne mogu skinuti<br />
i <strong>za</strong>mijeniti drugima. S takvim proizvodima<br />
živjeli smo desetljećima, a obolijevali<br />
su, nažalost, oni koji su izravno radili s<br />
azbestom.<br />
Kako napreduje sanacija ostalih<br />
takozvanih crnih točaka na kojima se u<br />
prošlosti bacao opasni otpad i koliko će<br />
to stajati?<br />
Jako puno. Zato ćemo neke od tih onečišćenih<br />
lokacija moći sami riješiti, ali<br />
<strong>za</strong> ostale će nam trebati pomoć iz europskih<br />
fondova. Sami ćemo na primjer<br />
uz azbestni otpad riješiti i ostatke bivše<br />
tvornice glinice kod Obrovca – bazene s<br />
lužnatom vodom i crvenim muljem što<br />
će stajati oko 80 milijuna kuna. Sanacija<br />
lokacije bivše bakarske Koksare je već pri<br />
kraju, raspisan je natječaj <strong>za</strong> izvođača<br />
radova na sanaciji neuređenog odlagališta<br />
opasnog otpada Lemić brdo kod<br />
Karlovca, priprema se ili je već <strong>za</strong>početa<br />
sanacija bivšeg kaštelanskog Jugovinila,<br />
šibenskog TEF-a, bivše praonice vagona<br />
u Botovu, deponije fosfo-gipsa kutinske<br />
Petrokemije itd. S druge strane nećemo<br />
sami moći sanirati jamu Sovjak kod Rijeke<br />
punu opasnog otpada jer se radi o<br />
jako velikoj investiciji. Dobro je da znamo<br />
koje su tvrtke tamo u prošlosti bacale<br />
svoj otpad pa će i one morati sudjelovati<br />
u njenoj sanaciji, a drugi dio novca namjeravamo<br />
osigurati iz europskih pretpristupnih<br />
fondova.<br />
Do kada bi županije koje to još nisu<br />
učinile trebale odrediti lokacije <strong>za</strong><br />
gradnju centara <strong>za</strong> gospodarenje<br />
otpadom?<br />
Prema Zakonu o otpadu sve županije moraju<br />
do kraja ove godine odrediti lokacije<br />
centara <strong>za</strong> gospodarenje otpadom. U<br />
strategiji i programu gospodarenja otpadom<br />
već je definiran veći broj lokacija<br />
jer su mnoge županije još prije dosta<br />
vremena odredile lokacije i ugradile ih<br />
u svoje prostorne planove. Glavni razlog<br />
prosvjeda protiv nekih lokacija je u neinformiranosti<br />
ljudi. Ljudi ne sudjeluju<br />
u javnim raspravama tijekom donošenja<br />
županijske, gradske i općinske prostorno-planske<br />
dokumentacije pa nema primjedbi<br />
u javnoj raspravi na županijske<br />
i prostorne planove gradova i općina.<br />
Protivljenje počne naknadno kad su svi<br />
dokumenti usvojeni. Takav je slučaj, na<br />
primjer, u Istarskoj županiji gdje nije bilo<br />
EKO REVIJA eco review<br />
7
primjedbi niti na županijski prostorni<br />
plan ni na prostorne planove Medulina<br />
i Pule na čijem je području predviđena<br />
gradnja centra Kaštijun, a sad su neki<br />
protiv te lokacije. Slažem se da ljudi<br />
mogu biti protiv jedne lokacije <strong>za</strong> gradnju<br />
centra, ali onda moraju predložiti<br />
drugu odgovarajuću. Moraju shvatiti da<br />
ne mogu reći kako centar ne žele nigdje<br />
na svom području jer ne mogu svoj otpad<br />
poslati u “tuđe dvorište” ili izvesti. Ali<br />
nekoliko se županija može dogovoriti o<br />
gradnji <strong>za</strong>jedničkog centra ili energane<br />
na otpad kao što je to slučaj u sjevernoj<br />
i istočnoj Hrvatskoj. Bilo bi bolje da takvih<br />
regionalnih centara bude i više ali<br />
je teško postići dogovor. Razmatrala se i<br />
mogućnost gradnje <strong>za</strong>jedničkog centra <strong>za</strong><br />
Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku<br />
županiju ali su stručnjaci ustanovili da je<br />
to neprovedivo.<br />
Pogrešne su i tvrdnje nekih udruga da<br />
centri <strong>za</strong> gospodarenje otpadom nisu<br />
potrebni nego da bi trebalo skupljati<br />
sav koristan otpad. Naime, upravo se na<br />
prikupljanju i reciklaži korisnog otpada<br />
temelji naš sustav gospodarenja otpadom<br />
i na tom je području posljednjih<br />
nekoliko godina učinjen najveći pomak,<br />
a to nam je prioritet i ubuduće. Zahvaljujući<br />
tome već je <strong>za</strong> oko 30 posto smanjena<br />
količina komunalnog otpada koja<br />
<strong>za</strong>vršava na odlagalištima. Osim toga,<br />
znatno je smanjen uvoz starog papira i<br />
stakla potrebnog našoj industriji. Nakon<br />
što se tako izdvoji i ponovo upotrijebi<br />
koristan dio otpada ostatak, u skladu<br />
s europskom praksom, treba <strong>za</strong>vršiti u<br />
centrima <strong>za</strong> gospodarenje otpadom ili u<br />
spalionicama. S obzirom na količinu otpada<br />
odlučili smo se <strong>za</strong> gradnju centara,<br />
a samo Zagreb i Zagrebačka županija će<br />
zbog većih količina otpada graditi spalionicu<br />
koja će proizvoditi i energiju.<br />
Spalionica, naravno, mora biti izgrađena<br />
prema <strong>za</strong>htjevima najmodernije tehnologije<br />
i poštivati sve propise o <strong>za</strong>štiti<br />
<strong>okoliša</strong>.<br />
Hoće li centri <strong>za</strong> gospodarenje otpadom<br />
ili spalionica biti, kako neki uporno<br />
tvrde, opasni <strong>za</strong> okoliš?<br />
To, potpuno neutemeljeno, tvrde neke<br />
udruge i pojedinci iako su mnoga stručna<br />
istraživanja i studije poka<strong>za</strong>le da to nije<br />
točno. Mnogi, čini se, još ne shvaćaju<br />
da centri neće biti nova smetlišta nego<br />
dobro kontrolirani industrijski pogoni.<br />
8 EKO REVIJA eco review<br />
Kad ne bi bili usklađeni s europskim<br />
propisima o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> sigurno ne<br />
bismo <strong>za</strong> njihovu gradnju dobili zeleno<br />
svjetlo od Europske unije niti novac<br />
iz pretpristupnih fondova. Zato ljude<br />
ne treba nepotrebno uznemiravati, jer<br />
ćemo nakon sanacije <strong>za</strong>tvoriti postojeća<br />
uglavnom nelegalna smetlišta i otpadom<br />
početi gospodariti na europski<br />
način. Razumjela bih da su se te udruge<br />
javljale prije, kad je princip ponašanja<br />
bio “baciti smeće u okoliš”, a općinska i<br />
gradska odlagališta bila neuređena. Ljudi<br />
konačno moraju početi vjerovati da<br />
ćemo i<strong>za</strong>brati najbolja rješenja kao i kod<br />
gospodarenja posebnim vrstama otpada,<br />
na primjer ambalažnim, gdje su već postignuti<br />
izvrsni rezultati. Ali uobičajeno<br />
je da su malobrojni protivnici nekih rješenja<br />
obično puno glasniji od uglavnom<br />
tihe većine.<br />
Što će biti sa županijama koje unatoč<br />
svemu neće u <strong>za</strong>konskom roku odrediti<br />
lokaciju <strong>za</strong> gradnju centra ili spalionice?<br />
U <strong>za</strong>konu piše da će to, ako na vrijeme<br />
ne napravi županija, na temelju stručnih<br />
anali<strong>za</strong> učiniti Vlada. To smo ugradili u<br />
<strong>za</strong>kon jer smo znali da su se i druge zemlje<br />
suočavale s takvim problemima, a<br />
mi ne želimo da bilo koji dio Hrvatske<br />
doživi sudbinu Napulja koji je već mjesecima<br />
<strong>za</strong>trpan smećem.<br />
Vjerojatno će na promjenu dosadašnjeg<br />
ponašanja i smanjivanju problema sa<br />
određivanjem lokacija <strong>za</strong> takve centre<br />
utjecati i eko-rente. Na koliku ekorentu<br />
mogu računati mjesta na čijem<br />
će području biti centri ili spalionica, a<br />
koliko sad dobivaju mjesta na čijem su<br />
području odlagališta otpada?<br />
Sada takva mjesta ne dobivaju ekorentu,<br />
osim pojedinaca. Nakon gradnje<br />
centara i spalionice, jedinice lokalne<br />
samouprave na području koje će centar<br />
odnosno spalionica biti dobivat će primamljive<br />
eko-rente. Konkretno, dobivat<br />
će 30 posto na cijenu zbrinjavanja tone<br />
smeća što će plaćati ostale jedinice koje<br />
će koristiti usluge tog centra. Dio tog<br />
novca dobivat će stanovnici te jedinice<br />
lokalne samouprave koji imaju nekretnine<br />
udaljene do 500 metara od centara <strong>za</strong><br />
smanjenu vrijednost nekretnine (to vrijedi<br />
samo <strong>za</strong> legalne nekretnine), a ostala<br />
sredstva koristit će lokalna samouprava<br />
<strong>za</strong> poboljšavanje uvjeta života građana.<br />
<strong>Eko</strong>-rente će se godišnje kretati između<br />
15 i 150 milijuna kuna ovisno o količini<br />
otpada. To će nerijetko biti mnogo više<br />
od godišnjeg proračuna jedinice lokalne<br />
samouprave što će im omogućiti velika<br />
ulaganja u poboljšanje životnog standarda.<br />
Osim toga, više neće biti neuređenih<br />
smetlišta.<br />
Koliko se otpada u Hrvatskoj reciklira<br />
i ponovno koristi, a koliko u drugim<br />
državama?<br />
Zahvaljujući već dobro razvijenom prikupljanju<br />
i reciklaži korisnog otpada već je<br />
<strong>za</strong> oko 30 posto u odnosu na nekadašnje<br />
količine smanjena količina komunalnog<br />
otpada koja <strong>za</strong>vršava na odlagalištima.<br />
Kod nekih vrsta otpada taj postotak je<br />
i puno veći. Tako se već prikuplja i ponovo<br />
prerađuje oko 90 posto ambalažnog<br />
otpada, kod ostalog otpada 30 do<br />
40 posto, a kod nekih vrsta i 60 posto.<br />
Na primjer kod prikupljanja i korištenja<br />
starog papira i stakla već smo prešli 50<br />
posto. Po prikupljanju i korištenju nekih<br />
vrsta otpada smo već vrlo blizu u tome<br />
najboljim zemljama EU. Neke članice EU<br />
još uvijek nisu našle rješenja <strong>za</strong> primjenu<br />
nekih europskih direktiva npr. o ambalaži.<br />
Zato je Hrvatska u nekim dijelovima<br />
gospodarenja otpadom bolja od njih na<br />
što smo ponosni. Jako dobar potez bio<br />
je osnivanje <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> jer njime osiguravamo<br />
financiranje provedbe brojnih<br />
ekoloških mjera.<br />
Kakve se još novosti mogu očekivati<br />
u gospodarenju posebnim vrstama<br />
otpada i je li nađeno rješenje <strong>za</strong><br />
zbrinjavanje plastičnih vrećica?<br />
Donijeli smo već većinu pravilnika o gospodarenju<br />
posebnim vrstama otpada pa<br />
novosti više nisu tako česte kao proteklih<br />
mjeseci tako da sada treba nastojati<br />
dodatno poboljšati rezultate njihove<br />
provedbe. Našli smo i rješenje <strong>za</strong> zbrinjavanje<br />
plastičnih vrećica pa ćemo ga<br />
uskoro ugraditi u izmjene pravilnika o<br />
toj vrsti otpada. Uz ostalo propisat ćemo<br />
naknade koje će ljudi koji će ih skupljati<br />
dobivati od <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>.<br />
Koncesiju <strong>za</strong> prikupljanje vrećica dobila<br />
je tvrtka <strong>Eko</strong> Velebit i u nekim mjestima<br />
to već provode u suradnji s komunalnim<br />
tvrtkama. Sada želimo poboljšati sustav<br />
zbrinjavanja medicinskog otpada u bolnicama,<br />
domovima zdravlja i brojnim pri-
vatnim ordinacijama. Već su dodijeljene<br />
koncesije <strong>za</strong> njegovo prikupljanje.<br />
Vlada u posljednje vrijeme najavljuje<br />
mogućnost gradnje nuklearke i<br />
provedbe projekta Družba Adria. Jesu<br />
li opasni <strong>za</strong> ljude i okoliš kako to neki<br />
tvrde?<br />
Sigurno je da nam treba sve više energije,<br />
a najgore je ovisiti o uvozu. Zato moramo<br />
izgraditi dovoljno izvora da bismo<br />
sami <strong>za</strong>dovoljavali vlastitu potrošnju.<br />
Postoje razni načini proizvodnje električne<br />
energije. Prioritet su nam obnovljivi<br />
izvori energije pa ubr<strong>za</strong>no izdajemo<br />
dozvole <strong>za</strong> gradnju vjetroelektrana, a sve<br />
više će se koristiti i solarni kolektori <strong>za</strong><br />
proizvodnju tople vode. Obnovljivi izvori<br />
mogu, međutim, <strong>za</strong>dovoljiti samo mali<br />
dio potreba. Za Vladu pripremamo materijal<br />
o štednji energije kvalitetnijom<br />
izgradnjom odnosno uporabom materijala<br />
koji imaju bolja toplinska svojstva<br />
u gradnji. Svaki će građanin kod, na<br />
primjer, kupnje ili najma stana biti informiran<br />
o energetskim svojstvima. Ta je<br />
gradnja skupa, pa ćemo predložiti kako<br />
financijski pomoći ljudima koji ulaze u<br />
te investicije. Očekujem da će taj prijedlog<br />
biti brzo gotov i da će Vlada već<br />
početkom rujna prihvatiti predložena<br />
rješenja.<br />
Kako bi se <strong>za</strong>dovoljio ubr<strong>za</strong>ni rast potrošnje,<br />
HEP uz već <strong>za</strong>početu gradnju<br />
HE Lešće planira izgraditi još nekoliko<br />
hidroelektrana i termoelektrana, uglavnom<br />
na plin. U skladu s politikom Vlade<br />
provodi se ubr<strong>za</strong>na plinofikacija Hrvatske<br />
i grade magistralni plinovodi. No, jedinice<br />
lokalne samouprave trebale bi jednako<br />
brzo graditi svoju distributivnu mrežu u<br />
čemu im maksimalno pomažu stručnjaci<br />
Plinacra i državno povjerenstvo <strong>za</strong> plinofikaciju.<br />
Ali pitanje je jesu li svi ti<br />
energetski objekti dovoljni pa, kako je<br />
rekao premijer Ivo Sanader, treba razgovarati<br />
i o drugim mogućim izvorima kao<br />
što je nuklearka. Prije donošenja odluka<br />
potrebno je razmotriti sve opcije i njihove<br />
prednosti i nedostatke.<br />
Osnovni problemi kod Družbe Adrije su<br />
mogućnost tankerske nesreće u Jadranu<br />
i balastne vode. U međuvremenu su tehnologije<br />
napredovale pa se i o tome, kao<br />
i o mogućim varijantama tog projekta,<br />
može razgovarati. Sve u vezi s energijom<br />
bit će jasnije nakon usvajanja nove<br />
energetske strategije koja je u izradi i o<br />
kojoj će javna rasprava početi još ovog<br />
ljeta, a čije je donošenje predviđeno <strong>za</strong><br />
jesen.<br />
Nedavno je potpredsjednik Vlade<br />
i ministar gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva Damir Polančec najavio<br />
da će ovog ljeta biti objavljena najbolja<br />
lokacija <strong>za</strong> gradnju LNG terminala na<br />
Jadranu. Zna li se već gdje će ona biti?<br />
Institut <strong>Eko</strong>nerg je napravio analizu<br />
potencijalnih lokacija i dao alternativni<br />
prijedlog sa tri najbolje lokacija<br />
na otoku Krku i u Istri. Mi sada radimo<br />
stratešku procjenu utjecaja na okoliš i<br />
kad <strong>za</strong>vrši njena javna rasprava <strong>za</strong> to<br />
određeno povjerenstvo predložit će najbolje<br />
rješenje što znači da se još ne zna<br />
najbolja lokacija <strong>za</strong> gradnju terminala.<br />
(Ž.B.)<br />
EKO REVIJA eco review<br />
9
FOND<br />
Iz Vruje izvađeno tridesetak<br />
auto-olupina<br />
<strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong> organizirao je akciju čišćenja<br />
auto-olupina koje su odbačene na<br />
<strong>za</strong>štićenom području Vruje kod općine<br />
Dupci u Splitsko- dalmatinskoj županiji.<br />
Radi se o izvorima pitke vode u moru,<br />
<strong>za</strong>nimljivom i dosad u cijelosti neistraženom<br />
lokalitetu <strong>za</strong> kojeg su posebno<br />
<strong>za</strong>interesirani ronioci zbog prekrasnih<br />
oblika koje je priroda stvorila u stijenju<br />
podmorja. Područje kod Vruja godinama<br />
je bila crna točka u prometu o čemu<br />
svjedoči i velik broj automobila koji su<br />
sletjeli s ceste i tu ostali.<br />
Zbog nepristupačnog terena <strong>za</strong> uklanjanje<br />
30-ak automobila i jednog autobusa<br />
angažirana je Gorska služba spašavanja<br />
te zrakoplovne snage Ministarstva obrane<br />
koje su vojnim helikopterom izvlačili<br />
auto-olupine. Prethodno je napravljena<br />
panoramska slika terena kako bi se olupine<br />
obilježile radi lakšeg lociranja. Na<br />
automobile su postavljene vučne trake te<br />
10 EKO REVIJA eco review<br />
ih je helikopter prebacio na pripremljen<br />
plato kod Gornjih Brela odakle su transportirani<br />
na obradu u tvrtku CEZAR koja<br />
je ovlašteni nacionalni koncesionar <strong>za</strong><br />
oporabu otpadnih vozila. U tijeku akcije<br />
uklonjene su i tri auto olupine i dijelovi<br />
starog dalekovoda koji su se nalazili u<br />
Parku prirode Biokovo.<br />
“Akcija čišćenja auto-olupina iz Vrulje<br />
stoji oko sto tisuća kuna. HRZ-u smo<br />
platili gorivo <strong>za</strong> helikopter, a HGSS-ovci<br />
su radili besplatno. Slična akcija provodi<br />
se i u općini Lokvičići kod Imotskog<br />
gdje je u suradnji sa speleološkim društvom<br />
Špiljar iz jezera Galipovac, Bičuša<br />
i Berinovac dosad uklonjeno 30 olupina<br />
otpadnih vozila, a još 20 će ih biti<br />
uklonjeno do konca kolovo<strong>za</strong>“, ka<strong>za</strong>o je<br />
direktor <strong>Fond</strong>a Vinko Mladineo.<br />
Atraktivnu akciju izvlačenja olupina snimali<br />
su i pratili brojni turisti, a objektivom<br />
svog fotoaparata <strong>za</strong>bilježio ju je fotoreporter<br />
Romeo Ibrišević koji je ujedno<br />
i jedan od inicijatora ovog događanja.<br />
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima<br />
krajem prosincu 2006. godine<br />
donijelo je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
prostornog uređenja i graditeljstva, a<br />
dosada je prikupljeno više od deset tisuća<br />
otpadnih vozila.<br />
Tekst i snimke: Lidija Tošić
EKO REVIJA eco review<br />
FOND<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a na sjednici<br />
crnogorskog Savjeta <strong>za</strong> održivi razvoj<br />
Na sjednici Nacionalnog savjeta <strong>za</strong><br />
održivi razvoj Crne Gore, kojem predsjeda<br />
premijer Milo Đukanović, direktor<br />
Vinko Mladineo održao je prezentaciju o<br />
dosadašnjem radu i aktivnostima <strong>Fond</strong>a<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>.<br />
Osnivanje <strong>Eko</strong> fonda crnogorske<br />
vlasti najavljuju već godinama pa su im<br />
hrvatska iskustva, posebno ona u gospodarenju<br />
otpadom, dragocjena s obzirom<br />
da se kod njih tek odnedavno počeo<br />
provoditi pilot projekt razvrstavanja otpada.<br />
Crnogorskog premijera posebno je<br />
<strong>za</strong>nimalo ustrojstvo, način rada i izvori<br />
financiranja našeg <strong>Fond</strong>a.<br />
Vinko Mladineo je istaknuo da je <strong>Fond</strong><br />
je osnovan 2003. godine radi prikupljanja<br />
sredstava koje kroz razne naknade<br />
plaćaju “onečišćivači <strong>okoliša</strong>“, a ta se<br />
sredstva onda koriste <strong>za</strong> financiranje<br />
programa i projekata <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
energetske <strong>učinkovitost</strong>i i poticanja korištenja<br />
obnovljivih izvora energije. <strong>Fond</strong><br />
od tih naknada godišnje ostvari oko 188<br />
milijuna eura prihoda i trenutno realizi-<br />
ra 2260 projekata. Velika sredstva ulažu<br />
se u sanacije službenih odlagališta i<br />
sanacije lokacija na kojima je odbačen<br />
opasni otpad. Mladineo je objasnio će<br />
da prema donesenoj Strategiji gospodarenja<br />
otpadom u Hrvatskoj biti do 21<br />
centar <strong>za</strong> gospodarenje otpadom, a <strong>za</strong><br />
njihovu izgradnju će se tražiti i sredstva<br />
fondova EU. Postojeća odlagališta<br />
će se nakon sanacije <strong>za</strong>tvoriti, dok će<br />
neka, sukladno prostornim planovima,<br />
biti pretvorena u reciklažna dvorišta ili<br />
pretovarne stanice.<br />
Premijer Đukanović je istaknuo da je u<br />
Crnoj Gori nedavno uvedena ekološka<br />
renta te da će se prikupljeni novac koristiti<br />
<strong>za</strong> troškove organi<strong>za</strong>cije sustava<br />
odvojenog prikupljanja otpada koji je<br />
kod njih tek u <strong>za</strong>četku. Mladineo je ista-<br />
knuo kako je Hrvatska sustavno uredila<br />
prikupljanje posebnih kategorija otpada<br />
- otpadne ambalaže, guma, starih vozila,<br />
baterija i akumulatora, elektroničkog<br />
otpada i otpadnih ulja. Sve prikupljene<br />
količine se recikliraju na kod ovlaštenih<br />
oporabitelja, a u godinu i pol je u tom<br />
sektoru otvoreno preko 3500 novih radnih<br />
mjesta. “I Crna Gora ide u dobrom<br />
pravcu te je formiranje <strong>Eko</strong> fonda nužnost“,<br />
<strong>za</strong>ključio je Mladineo te dodao da<br />
ni Crna Gora ni Hrvatska neće moći konkurirati<br />
razvijenim zemljama u tehnologiji,<br />
ali ono što oni nemaju, a mi imamo,<br />
jest očuvana priroda i okoliš, ekološka<br />
poljoprivreda, čista i pitka voda, a to su<br />
resursi kojima trebamo i u budućnosti<br />
održivo gospodariti.<br />
Lidija Tošić<br />
11
FOND<br />
ČOBANKOVIĆ I MLADINEO DOBITNICI ZLATNE<br />
PLAKETE VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE<br />
Ministar regionalnog razvoja, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva Petar<br />
Čobanković i direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> Vinko<br />
Mladineo dobili su u povodu Dana Virovitičko-podravske<br />
županije zlatne plakete,<br />
najviša županijska priznanja koja su<br />
im uručena na svečanoj sjednici kojoj je<br />
nazočio i potpredsjednik Sabora Vladimir<br />
Šeks.<br />
Priredila: Lidija Tošić<br />
Petar Čobanković<br />
rođen je u Iloku.<br />
Oženjen je, otac<br />
petero djece. Diplomirao je poljoprivredu<br />
na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu.<br />
Član je Hrvatske demokratske <strong>za</strong>jednice<br />
i aktualni ministar regionalnog razvoja,<br />
šumarstva i vodnoga gospodarstva<br />
Vinko Mladineo<br />
rođen je u Pučišćima<br />
na Braču.<br />
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u<br />
Splitu. Nakon <strong>za</strong>vršetka studija deset<br />
godina je predavao u srednjoj školi kao<br />
profesor. Neko vrijeme radio je u interesnim<br />
<strong>za</strong>jednicama iz područja kulture<br />
12 EKO REVIJA eco review<br />
u Vladi Republike Hrvatske. U razdoblju<br />
od 2003. – 2007. godine, bio je iznimno<br />
uspješan ministar poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva. U svojoj<br />
dosadašnjoj karijeri, bio je i župan Vukovarsko<br />
- srijemske županije, saborski<br />
<strong>za</strong>stupnik Županijskog doma Hrvatskog<br />
Državnog Sabora, aktivni sudionik mirne<br />
reintegracije - član provedbenog Odbora<br />
<strong>za</strong> poljoprivredu, dogradonačelnik grada<br />
lloka - aktivni sudionik u radu Zajednice<br />
prognanika Hrvatske i član Upravnog<br />
odbora Zajednice prognanika Hrvatske,<br />
pomoćnik povjerenika Vlade Republike<br />
Hrvatske <strong>za</strong> općinu Vukovar sa sjedištem<br />
u Vinkovcima <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> kontakte s<br />
UNPROFOR-om i ostalim međunarodnim<br />
i obrazovanja. Od 1990. radi u tijelima<br />
državne uprave <strong>za</strong> područja obrazovanja,<br />
kulture, te <strong>za</strong>štite prirode i <strong>okoliša</strong>.<br />
Bio je pomoćnik ministra <strong>za</strong> prosvjetu,<br />
kulturu i <strong>za</strong>štitu spomenika, te tajnik<br />
Ministarstva <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i prostornog<br />
uređenja. Autor je zbirke propisa<br />
iz područja <strong>za</strong>štite kulturne i prirodne<br />
baštine. Potpredsjednik je udruge „Croatia<br />
nostra“. Vlada Republike Hrvatske,<br />
imenovala je Vinka Mladinea na svojoj<br />
sjednici 23. prosinca 2004. godine <strong>za</strong><br />
direktora <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>. <strong>Fond</strong> je između<br />
ostalog, osnovan radi financiranje projekata,<br />
programa i sličnih aktivnosti u<br />
području očuvanja, održivog korištenja,<br />
organi<strong>za</strong>cijama. Bio je i predsjednik Kriznog<br />
štaba <strong>za</strong> grad Ilok, i naravno, sudionik<br />
Domovinskog rata aktivno sudjelujući<br />
u obrani jedine Domovine. Petar Čobanković<br />
iznimno je značajan <strong>za</strong> Virovitičko<br />
– podravsku županiju. Upravo u vrijeme<br />
kada je bio ministar poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva,na području<br />
ove županije otvoreno je mnoštvo farmi,<br />
pa se <strong>za</strong> Virovitičko – podravsku županiju<br />
može slobodno ka<strong>za</strong>ti da županija meda i<br />
mlijeka. Osim toga, provodi se i mnoštvo<br />
projekata ve<strong>za</strong>nih uz vodno gospodarstvo,<br />
pa će tako Virovitičko – podravska<br />
županija uskoro biti i županija u kojem<br />
će sva naselja imati pitku vodu u kojoj će<br />
uspješno rješava i sistem odvodnje.<br />
<strong>za</strong>štite i unapređivanja <strong>okoliša</strong>, imajući<br />
u vidu posti<strong>za</strong>nje energetske <strong>učinkovitost</strong>i,<br />
odnosno korištenja obnovljivih<br />
izvora energije. Upravo je <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
umnogome pripomogao kako bi se sanirala<br />
odlagališta otpada na području<br />
Virovitičko – podravske županije, kako<br />
bi se prirodna ljepota ovoga područja,<br />
sačuvala <strong>za</strong> buduće generacije. Zbog<br />
svega toga, Virovitičko – podravska županija,<br />
<strong>za</strong>sigurno je jedna od županija<br />
u Republici Hrvatskoj u kojoj se dodatno<br />
brine o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> i energetskoj<br />
<strong>učinkovitost</strong>i u čemu je veliku ulogu<br />
imao i <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong>.
<strong>Fond</strong> odobrio 20 milijuna kuna<br />
<strong>za</strong> sanciju TEF-a<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
Vinko Mladineo i Veselko Gulin, direktor<br />
Tvornice elektroda i ferolegura u<br />
šibenskom su Gradskom poglavarstvu, u<br />
nazočnosti gradonačelnice Nedjeljke Klarić,<br />
potpisali ugovor o <strong>za</strong>jmu 20 milijuna<br />
kuna radi financiranja sanacije prostora<br />
na kojem se nalazila tvornica.<br />
Radove na sanaciji izvodit će <strong>za</strong>darska<br />
tvrtka Sirovina odlagalište d.o.o. i to na<br />
temelju Programa sanacije koji je izradila<br />
tvrtka APO d.o.o iz Zagreba, a na koji je<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva dalo suglasnost.<br />
Sanacija će se obavljati metodom tzv.<br />
soldifikacije, postupkom kojim se opasne<br />
onečišćujuće tvari vežu u čvrste materijale<br />
visoke strukturne stabilnosti te se<br />
na taj način smanjuje njihova toksičnost,<br />
topivost i mobilnost. Do konca lipnja<br />
sljedeće godine s tog bi prostora trebalo<br />
biti uklonjeno 23 tisuće prostornih<br />
metara opasnog otpada koji čine katran<br />
i fenoli. Na lokaciji se još nalazi i tisuću<br />
kubika katrana te još 32 tisuće kubika<br />
bezopasnog otpada. Početak proizvodnje<br />
na području današnjeg TEF-a <strong>za</strong>počeo je<br />
još davne 1904. godine. Nakon devedeset<br />
godina tvornica je <strong>za</strong>tvorena, 1999.<br />
godine uklonjena je većina objekata s<br />
tog prostora.<br />
Veselko Gulin naglašava kako je TEF cijelu<br />
proceduru sanacije opasnog otpada pokrenuo<br />
još 2005. godine, te su pristupili<br />
izradi opsežne sanacijske dokumentacije<br />
i programa sanacije te brojnim istražnim<br />
radovima i anali<strong>za</strong>ma. Jedna fa<strong>za</strong> sanacije<br />
TEF-a već je u tijeku, a riječ je o<br />
saniranju 800 tisuća tona silikomanganske<br />
troske koja se izvozi u inozemstvo.<br />
Prostorno planskom dokumentacijom<br />
na tom se prostoru predviđa izgradnja<br />
poslovno-stambene zone, te će tako Šibenik<br />
na prestižnoj lokaciji uz more i uz<br />
sami centar grada dobiti čak 270 tisuća<br />
kvadrata zemljišta na kojem se može iz<br />
temelja ponovno graditi.<br />
Direktor <strong>Fond</strong>a je istaknuo da sanacija<br />
TEF-ova zemljišta otvara novu razvojnu<br />
perspektivu Šibeniku, koji je jedan od<br />
najljepših gradova na Mediteranu, a kojemu<br />
je <strong>Fond</strong> dosada <strong>za</strong> 7 projekata već<br />
odobrio 54 milijuna kuna.<br />
Tekst i snimka: Lidija Tošić<br />
EKO REVIJA eco review<br />
FOND<br />
13
FOND<br />
<strong>Fond</strong> sanira kaštelansku šljaku<br />
<strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong> sanirat će odlagalište<br />
šljake u Kaštel Gomilici. Riječ je o jednom<br />
od najvećih ekoloških problema u<br />
srednjoj Dalmaciji, a svakako najvećem<br />
u Kaštelima, nekadašnjoj industrijskoj<br />
zoni u kojoj su tvornički divovi gradili na<br />
šljunčanim plažama, a industrijski otpad<br />
se odlagao u njihovom okruženju. Šljaka<br />
je taložena desetljećima, a nastajala<br />
u tehnološkom postupku nekadašnjeg<br />
Jugovinila, danas ugasle mega-tvornice<br />
plastičnih masa, a nekada jednog od najvećih<br />
<strong>za</strong>gađivača u splitskom bazenu.<br />
“Odlagalište šljake u Kaštelanskom <strong>za</strong>ljevu<br />
jedna je od devet crnih točaka nastalih<br />
dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem<br />
proizvodnim (tehnološkim)<br />
otpadom koje predstavljaju visoki rizik<br />
<strong>za</strong> okoliš i zdravlje ljudi. Tijekom svog<br />
rada tvornica plastičnih masa i kemijskih<br />
proizvoda Jugovinil iz Kaštela je <strong>za</strong><br />
potrebe svoje energane nabavljala ugljen<br />
koji se nakon izgaranja kao pepeo i šljaka<br />
odlagao u tvorničkom krugu”, pojašnjava<br />
Vinko Mladineo, direktor <strong>Fond</strong>a. Jedan<br />
dio šljake je saniran u prošloj državi,<br />
1986. godine, ali i nakon <strong>za</strong>tvaranja<br />
deponija, novonastali pepeo i šljaka u<br />
energanama tvornice, ali i onaj dovožen<br />
iz drugih industrijskih postrojenja, rasipani<br />
su južno i jugo<strong>za</strong>padno od tvorničkog<br />
kruga. Na osnovu količine spaljenog<br />
14 EKO REVIJA eco review<br />
ugljena grubo se procjenjuje da je pri<br />
tome nastalo cca. 510.000 tona pepela<br />
i šljake, a oko 7.000 tona je dopremljeno<br />
iz drugih energana. Onečišćena<br />
površina na kojoj se nalazi šljaka iznosi<br />
približno 20 hektara. Temeljem Programa<br />
procijenjeni troškovi sanacije iznose<br />
72.000.000 kuna, a predviđeno je dvogodišnje<br />
trajanje sanacije. <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> je <strong>za</strong><br />
sanaciju ovog lokaliteta odobrio sredstva<br />
od 21,000.000 kn, a ostali iznos osigurat<br />
će vlasnici zemljišta na kojem se nalazi<br />
odlagalište. Sanacija bi trebala <strong>za</strong>početi<br />
već tijekom ove godine, nakon što se<br />
raspiše natječaj, odabere izvođač radova<br />
i ishode sve potrebne dozvole. Upravo<br />
taj podatak, kako nema više odgađanja,<br />
a novci su osigurani, najviše raduje ekološke<br />
aktiviste s ovoga područja.<br />
“Čekali smo sanaciju desetljećima, upozoravali<br />
na ogromnu količnu šljake u<br />
gusto naseljenom području, ali do sada,<br />
zbog osjetljivosti problema, skupe sanacije,<br />
ali i interesa kapitala, nije bilo sluha.<br />
Jedino mogu reći da smo oduševljeni<br />
što se pitanje šljake konačno rješava, a<br />
mi ćemo, kao i ostale ekološke udruge<br />
s ovoga područja, pratiti što se događa<br />
na deponiju”, rekla je Ivna Bučan, predsjednica<br />
udruge Lijepa naša Kaštela, koja<br />
je na mnogobrojne adrese slala dopise i<br />
upozoravala na ovaj problem. Inače, eko-<br />
loške udruge su na ovoj prostor iznimno<br />
osjetljive. Naime, 50-ih godina prošlog<br />
stoljeća po nalogu Aleksandra Rankovića,<br />
iz svih dijelova bivše Jugoslavije dovožena<br />
je radioaktivna šljaka, jer je tadašnja<br />
vlast željela upravo ovdje napraviti<br />
atomsku bombu. Od nauma su odustali, a<br />
šljaku su propisno sanirali, prostor ogradili<br />
žicom i postavili stražarske kućice sa<br />
psima. Međutim, pepeo i drugi tehnološki<br />
otpad i dalje su rasipani oko tvorničkog<br />
kruga, a nasipana je i morska obala, a od<br />
gašenja tvornice, prostor zjapi napušten<br />
i pra<strong>za</strong>n. Zbog svega ovoga, mjerodavne<br />
su hrvatske institucije (Institut Ruđer<br />
Bošković, Agencija <strong>za</strong> posebni otpad i<br />
Institut <strong>za</strong> medicinska istraživanja) ovu<br />
lokaciju predstavile 1993. godine Međunarodnoj<br />
agenciji <strong>za</strong> atomsku energiju u<br />
Beču, kao prioritetnu među 35 lokacija<br />
kontaminiranih radioaktivnim tvarima u<br />
Hrvatskoj, ali ništa se nije napravilo.<br />
Sada bi se prostor trebao sanirati prema<br />
programu sanacije koji je izradila tvrtka<br />
APO d.o.o. iz Zagreba, a koje je Nadzorno<br />
stručno povjerenstvo Ministarstva <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> <strong>za</strong> ocjenu programa sanacije<br />
pozitivno ocijenilo. Tehnologija sanacije<br />
predviđa izradu detaljne radiološke karte<br />
lokacije, iskop, uređenje i zbrinjavanje<br />
šljake, kao i dodatno uređenje stare deponije.<br />
Slijedi rješavanje “papirologije“,<br />
a konkretni radovi na terenu uslijedit će<br />
koncem godine.<br />
Tekst i snimke: Mara Matković
EKO REVIJA eco review<br />
FOND<br />
Općine <strong>za</strong>jednički zbrinjavaju otpad<br />
Trideset godina nakon početka odlaganja<br />
svih vrsta otpada na jedinom<br />
službenom odlagalištu Općine Erdut u<br />
Osječko-baranjskoj županiji, sljedećih<br />
mjeseci deponija će se sanirati, a na<br />
istom području izgradit će se dvorište<br />
<strong>za</strong> prihvat, vaganje i razdvajanje raznih<br />
vrsta otpada. Prema nedavno sklopljenom<br />
ugovoru, sanaciju će <strong>za</strong>jednički financirati<br />
općina s 20 posto, a većinu 80<br />
posto troškova projekta pokriva <strong>Fond</strong> <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
(FZOEU).<br />
Prije početka masovnog odlaganja smeća<br />
na mjestu sadašnje deponije “Studenac”,<br />
nalazila su se izvorište pitke vode, koje<br />
su seljaci svakodnevno koristili <strong>za</strong> kućanstvo<br />
i poljoprivredu. Srećom, planom<br />
sanacije koji je izradila tvrtka IPZ Uniprojekt<br />
terra iz Zagreba, utvrđeno je da<br />
se na deponiji, koja se nalazi u Dalju,<br />
svih ovih godina nije odlagao opasni<br />
otpad te da nema opasnosti <strong>za</strong> podzemne<br />
<strong>za</strong>lihe vode. U pedesetak metara<br />
udaljenoj šumici, prema riječima stručnog<br />
suradnika <strong>za</strong> komunalne djelatnosti<br />
u općini Dragana Dokića, vjerojatno još<br />
postoje ostaci bunara. Iako je to područje<br />
uz samu obalu Dunava iznimno bogato<br />
podzemnim vodama, plan sanacije<br />
naglašava da su rezervoari vode dobro<br />
<strong>za</strong>štićeni slojevima nepropusne zemlje.<br />
Na “Studencu” površine 12 tisuća četvornih<br />
metara odloženo je ukupno 15 tisuća<br />
prostornih metara komunalnog otpada,<br />
a <strong>za</strong>dnjih godina odlaže se samo građevinski<br />
otpad. On će se iskoristiti <strong>za</strong><br />
stvaranje podloge budućega dvorišta u<br />
kojem će se razdvajati otpad. Umjesto<br />
samostalnog zbrinjavanja cjelokupne<br />
količine vlastitog otpada, općinsko vodstvo<br />
predložilo je partnerstvo tridesetak<br />
kilometara udaljenoj Općini Darda.<br />
Kako objašnjava načelnik Erduta Jovan<br />
Jelić, projekt sanacije pojednostavit će<br />
se i smanjiti troškovi tako što će sav odloženi<br />
otpad biti prevezen na darđansku<br />
deponiju čija je sanacija također sada pri<br />
kraju u sklopu projekta koji u potpunosti<br />
financira FZOEU. Na tu ideju Općina<br />
Darda već je dala pozitivan odgovor, a<br />
<strong>Fond</strong> suglasnost. “Na taj način uštedit<br />
će se dva milijuna kuna, jer projekt više<br />
neće koštati pet nego tri milijuna kuna.<br />
A i općina Erdut sve će brže napraviti,<br />
jer ne moramo izrađivati posebnu studiju<br />
utjecaja na okoliš, ishoditi građevinsku<br />
dozvolu i ostalo što traži sanacija deponija<br />
<strong>za</strong>jedno s otpadom na jednom<br />
mjestu. Naš otpad, ipak će se zbrinuti<br />
na propisan način u kraćem roku”, <strong>za</strong>ključuje<br />
Jelić. On je naglasio da osim<br />
doprinosa <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>, uređenje “Studenca”<br />
ima i razvojno gospodarski značaj<br />
jer predstavlja temelj <strong>za</strong> otvaranje novih<br />
radnih mjesta. Osim što će se na “Studencu”<br />
razdvajati koristan od nekorisnog<br />
otpada, a ono što se prikupi dostavljati<br />
tvrtkama koje se bave njegovom reciklažom<br />
i prikupljanjem, postoji mogućnost i<br />
da se u tom dvorištu postavi i reciklažno<br />
postrojenje.<br />
Tijekom 2005. godine 8417 stanovnika<br />
općine Erdut, podatak je Plana gospodarenja<br />
otpadom Osječko-baranjske županije,<br />
proizvelo je 2119 tona komunalnog<br />
otpada. Usporedbe radi nekoliko tisuća<br />
brojniji grad Beli Manastir godišnje proizvede<br />
2813 tona, a u cijeloj županiji<br />
godišnje se odloži 95,5 tisuća tona.<br />
Tekst i snimka: Kruno Kartus<br />
15
PROPISI<br />
Pravni kutak<br />
Pregled <strong>za</strong>konodavstva EU<br />
u području <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> (3)<br />
Zakonodavstvo Europske unije u području<br />
gospodarenja otpadom sastoji se od sljedećih<br />
ključnih direktiva i uredbi:<br />
• Okvirna direktiva 2006/12/EZ o otpadu<br />
koja traži od država članica da poduzmu<br />
mjere <strong>za</strong> poticanje sprečavanja ili<br />
smanjenja proizvodnje otpada i njegove<br />
štetnosti, te <strong>za</strong> poticanje oporabe<br />
otpada putem recikliranja, ponovne<br />
uporabe ili obnavljanja, ili upotrebu<br />
otpada kao izvora energije. One moraju<br />
poduzeti potrebne mjere kako bi<br />
se osiguralo da je otpad oporabljen ili<br />
zbrinut bez ugrožavanja zdravlja ljudi<br />
i bez korištenja procesa ili metoda<br />
koji bi mogli naštetiti okolišu. Kako<br />
bi se ispunio ovaj opći <strong>za</strong>htjev, od država<br />
članica se <strong>za</strong>htijeva da <strong>za</strong>brane<br />
nekontrolirano odlaganje otpada, da<br />
uspostave integriranu i odgovarajuću<br />
mrežu postrojenja <strong>za</strong> zbrinjavanje te<br />
da izrade planove gospodarenja otpadom.<br />
Od država članica također se<br />
traži da uspostave ili imenuju nadležno<br />
tijelo/tijela koje će biti odgovorno <strong>za</strong><br />
provedbu direktive.<br />
Plan(ovi) gospodarenja otpadom moraju<br />
se posebice odnositi na vrstu, količinu<br />
i porijeklo otpada koji će se oporabiti<br />
ili zbrinuti; opće tehničke <strong>za</strong>htjeve; bilo<br />
16 EKO REVIJA eco review<br />
koja posebna rješenja <strong>za</strong> poseban otpad;<br />
te prikladne lokacije ili postrojenja <strong>za</strong><br />
zbrinjavanje otpada. Stoga planovi mogu<br />
obuhvatiti na primjer, pravne ili fizičke<br />
osobe kojima je dopušteno gospodarenje<br />
otpadom; procjene troškova aktivnosti<br />
oporabe i zbrinjavanja; odgovarajuće<br />
mjere kojima se potiče racionali<strong>za</strong>cija<br />
prikupljanja, razvrstavanje i obrada otpada.<br />
Mogu se poduzeti mjere kojima se<br />
osigurava <strong>za</strong>brana prijenosa otpada koji<br />
nije u skladu s planom gospodarenja otpadom.<br />
Sva postrojenja koja provode djelatnosti<br />
zbrinjavanja ili oporabe moraju imati<br />
odgovarajuću dozvolu. Direktiva specifi-<br />
cira kriterije koji trebaju biti obuhvaćena<br />
dozvolama <strong>za</strong> zbrinjavanje otpada. Sva<br />
postrojenja ili poduzeća koja sakupljaju<br />
ili prevoze otpad na profesionalnoj<br />
osnovi ili koja organiziraju zbrinjavanje<br />
ili oporabu otpada <strong>za</strong> druge, ukoliko ne<br />
podliježu posebnom ovlaštenju, moraju<br />
biti registrirana kod nadležnog tijela.<br />
Sva spomenuta postrojenja moraju proći<br />
odgovarajuće periodične inspekcije od<br />
strane nadležnog tijela.<br />
Troškovi zbrinjavanja otpada moraju<br />
biti u skladu s načelom “onečišćivač<br />
plaća”.<br />
Izvješćivanje o provedbi Direktive uređeno<br />
je Direktivom 91/692/EEZ kojom se<br />
standardiziraju i racionaliziraju izvješća<br />
o provedbi određenih direktiva koje se<br />
odnose na:<br />
• Direktiva 91/689/EEZ o opasnom otpadu<br />
izmijenjena direktivom 94/31/EZ<br />
• Direktiva 75/439/EEZ o otpadnim uljima<br />
izmijenjena direktivama 87/101/<br />
EEZ, 91/692/EEZ and 2000/76/EZ<br />
• Direktiva Vijeća 78/176/EEC od 20. veljače<br />
1978 o otpadu iz industrije titanovog<br />
dioksida izmijenjena i dopunjena<br />
Direktivom 1982/883, Direktivom<br />
1983/29, Direktivom 1991/692<br />
• Direktiva 86/278/EEZ o mulju iz uređaja<br />
<strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda<br />
izmijenjena direktivom 91/692/EEZ<br />
• Direktiva 2006/66/EZ o baterijama i<br />
akumulatorima<br />
• Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom<br />
otpadu izmijenjena i dopunjena<br />
Uredbom 2003/1882, Direktivom<br />
2004/12, Direktivom 2005/20<br />
• Direktiva 96/59/EZ o PCB/PCT<br />
• Direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima<br />
Izmijenjena i dopunjena Odlukom<br />
2002/525, Odlukom 2005/63, Odlukom<br />
2005/438, Odlukom 2005/673<br />
• Direktiva 2002/95/EZ o ograničavanju<br />
upotrebe određenih opasnih tvari<br />
(RoHS) u električnoj i elektronskoj<br />
opremi<br />
• Direktiva 2002/96 o otpadnoj električnoj<br />
i elektroničkoj opremi<br />
• Direktiva 99/31/EZ o odlagalištu otpada<br />
• Direktiva 2000/76/EZ o spaljivanju<br />
otpada.<br />
Područje <strong>za</strong>štite voda jedan je od najopsežnijh<br />
dijelova pravne stečevine iz<br />
područja <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Okvirnom direktivom<br />
o vodama 2000/60/EZ utvrđuju se<br />
osnovna načela održivog vodnog gospodarstva<br />
koji se temelji na integriranom<br />
pristupu. Osnovni cilj ove Dire k tive je
osigurati da sva vodna tijela po s tignu<br />
“dobro stanje” do kraja 2015. go dine.<br />
Direktivom se također utvrđuju ciljevi<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u svrhu sprečavanja daljnjeg<br />
pogoršanja stanja vodnih cjelina te<br />
<strong>za</strong>štite, unaprijeđenja i uspostave prijašnjeg<br />
stanja površinskih i podzemnih<br />
vodnih cjelina. Ova Direktiva uvodi i<br />
novi pristup u kontroli onečišćenja, tzv.<br />
“kombinirani pristup”.<br />
Nadalje, Okvirnom direktivom o vodama<br />
uvodi se obve<strong>za</strong> izrade ekonomskih anali<strong>za</strong><br />
i integriranje financijskih instrumentata<br />
u sustav upravljanja vodama kako bi<br />
se osiguralo održivo upravljanje vodama.<br />
U tom smislu, države članice dužne su<br />
uvesti takav sustav naknada <strong>za</strong> korištenje<br />
vode kojim bi se poticalo racionalno<br />
korištenje uz uvažavanje načela povrata<br />
troškova vodnih usluga, uključujući i<br />
troškove <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i resursa sukladno<br />
načelu “onečišćivač plaća”.<br />
Zakonodavstvo Europske unije u području<br />
kontrole industrijskog onečišćenja i<br />
upravljanja rizicima sastoji se od sljedećih<br />
ključnih direktiva:<br />
• Direktiva 96/61/EZ o integriranom sprječavanju<br />
i kontroli onečišćenja (IPPC)<br />
• Direktiva 96/82/EZ o kontroli opasnosti<br />
od velikih nesreća koje uključuju<br />
opasne tvari<br />
• Direktiva 1999/13/EZ o ograničenju<br />
emisija hlapivih organskih spojeva<br />
zbog upotrebe organskih otapala prilikom<br />
određenih aktivnosti i u određenim<br />
postrojenjima<br />
• Direktiva 2001/80/EZ o ograničenju<br />
emisija nekih onečišćujućih tvari u<br />
zrak iz velikih uređaja <strong>za</strong> loženje<br />
Kontrola izloženosti buci u Europskoj<br />
uniji regulirana je Direktivom 2002/49/<br />
EZ o utvrđivanju i upravljanju bukom<br />
<strong>okoliša</strong>. Prema toj direktivi države članice<br />
dužne su izraditi karte buke te akcijske<br />
planove <strong>za</strong> upravljanje bukom i<br />
njenim učincima, uključujući i mjere <strong>za</strong><br />
smanjenje razine buke.<br />
Zakonodavstvo iz područja <strong>za</strong>štite prirode<br />
u Europskoj uniji obuhvaća sljedeće<br />
direktive, odnosno, uredbe:<br />
• Direktiva 79/409/EEZ o <strong>za</strong>štiti divljih<br />
ptica<br />
• Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih<br />
staništa i divljih životinjskih i<br />
biljnih vrsta<br />
• Direktiva 1999/22/EZ o držanju divljih<br />
životinja u zoološkim vrtovima<br />
• Uredba Vijeća(EZ) br.338/97 od 9.<br />
prosinca 1996. o <strong>za</strong>štiti divljih biljnih<br />
i životinjskih vrsta putem reguliranja<br />
trgovine tim vrstama (CITES),<br />
• Uredba Vijeća (EEZ) br. 3254/91 o<br />
<strong>za</strong>brani upotrebe stupica na području<br />
Zajednice.<br />
Pitanje <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> jedno je od najvažnijih<br />
područja koje danas prožima<br />
sve sfere života građana i gospodarskih<br />
subjekata.<br />
Okoliš je ono što ostaje u trajno nasljeđe<br />
svim budućim generacijama. Očuvanje<br />
<strong>okoliša</strong>, ujedno znači očuvanje baze <strong>za</strong><br />
neometan društveni i gospodarski razvoj<br />
u budućnosti.<br />
Iz tog razloga i kao brojnih drugih, u<br />
okviru procesa pristupnih pregovora i<br />
stjecanja punopravnog članstva Republike<br />
Hrvatske Europskoj uniji, jednu od<br />
glavnih, a možda i naj<strong>za</strong>htjevnijih uloga,<br />
odigrati će usklađivanje postojeće<br />
legislative s pravnom stečevinom EU u<br />
području <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>.<br />
Srđana Piasevoli, dipl. iur.<br />
Dr. sc. Sanja Tišma<br />
EKO REVIJA eco review<br />
17
PROPISI<br />
Za ugrožavanje <strong>okoliša</strong><br />
najteže kazne<br />
Da bi se strože kažnjavanje osjetilo<br />
u praksi nije dovoljno samo da su<br />
veće kazne propisane <strong>za</strong>konima nego<br />
da nova mjerila prihvati i primijeni<br />
sudska praksa<br />
Kad se kakvom radnjom ugrozi okoliš,<br />
onečisti prirodno okruženje a<br />
sve to je “<strong>za</strong>činjeno” kaznom često se<br />
kaže kako su <strong>za</strong> prekršitelje kazne male i<br />
kako ih one neće obeshrabriti da ponove<br />
prekršaj. A znamo li kakve su kazne <strong>za</strong><br />
prekršaje koji ugrožavaju okoliš?<br />
U novom Zakonu o sigurnosti prometa<br />
na cestama postoji odredba prema kojoj<br />
je <strong>za</strong>branjeno na cesti i cestovnom zemljištu<br />
ostavljati oštećena, dotrajala ili<br />
neregistrirana vozila, odnosno ostavljati,<br />
nanositi ili bacati otpatke ili predmete<br />
EKO REVIJA<br />
18 eco review<br />
i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost<br />
prometa ili onečistiti ili ugroziti<br />
okoliš. Propisano je također da je vo<strong>za</strong>č<br />
dužan s ceste i cestovnog zemljišta ukloniti<br />
i predmete i tvari koje s njegova<br />
vozila padnu na cestu i cestovno zemljište<br />
te predmete koje je pri <strong>za</strong>ustavljanju<br />
vozila ostavio na cesti, a ako to ne učini<br />
o njegovom trošku će to obaviti pravna<br />
osoba kojoj je povjereno održavanje ceste.<br />
Te odredbe nisu nikakva novost u<br />
<strong>za</strong>konskoj regulativi, jer su postojale i<br />
u prijašnjem <strong>za</strong>konu, ali je nova visina<br />
kazne, pa će prekršitelj koji se ne ponaša<br />
prema <strong>za</strong>konskoj <strong>za</strong>brani biti kažnjen<br />
novčanom kaznom od tisuću kuna, umjesto<br />
dosadašnjih 300 kuna. Znatno je veća<br />
kazna <strong>za</strong> pravnu osobu ili obrtnika koji<br />
ne poštuju <strong>za</strong>branu i kreće se od 5000<br />
do 15.000 kuna, a <strong>za</strong> odgovorne osobe<br />
je kazna od 1500 do 5000 kuna.<br />
I novi Prekršajni <strong>za</strong>kon, koji se počeo<br />
primjenjivati s prvim danom ove godine,<br />
pooštrio je <strong>za</strong>konsku prekršajnopravnu<br />
represiju, što znači da su prošireni<br />
okviri novčane kazne i kazne <strong>za</strong>tvora <strong>za</strong><br />
pojedine prekršaje, pa i <strong>za</strong> kažnjavanje<br />
prekršaja u oblasti <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, očuvanja<br />
prirode i ugrožavanja prirodnih<br />
bogatstava. Tako <strong>za</strong> fizičku osobu ne<br />
može biti propisana ni izrečena novčana<br />
kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna<br />
ni većem od 50.000 kuna (dosad 15.000<br />
kuna), <strong>za</strong> obrtnika ili osobu koja obavlja<br />
samostalnu djelatnost od 1000 do<br />
500.000 kuna, a <strong>za</strong> pravnu osobu novčana<br />
kazna ne može biti manja od 2000<br />
kuna ni veća od 1,000.000 kuna (dosad<br />
500.000 kuna). Nešto su niže kazne <strong>za</strong><br />
prekršaje propisane odlukom jedinice lokalne<br />
i područne samouprave i kreću se<br />
od 100 do 10.000 kuna. Treba izdvojiti<br />
kazne <strong>za</strong> najteže prekršaje u koje spada<br />
i ugrožavanje <strong>okoliša</strong>. Naime, Prekršajni<br />
<strong>za</strong>kon je <strong>za</strong> najteže prekršaje u području<br />
ugrožavanja prirodnih bogatstava,<br />
<strong>okoliša</strong> i očuvanja prirode, sigurnosti i<br />
zdravlja na radu, rada i <strong>za</strong>pošljavanja na<br />
crno, socijalne sigurnosti, pore<strong>za</strong>, carine<br />
i financija, telekomunikacija (elektroničkih<br />
komunikacija), ugrožavanja tržišnog<br />
natjecanja, državnih robnih pričuva, biološke<br />
raznolikosti te unošenja u okoliš<br />
i stavljanja na tržište genetski modificiranih<br />
organi<strong>za</strong>ma ili proizvoda od njih te<br />
u području graditeljstva neispunjavanje<br />
bitnih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> građevinu predvidio<br />
da se može propisati i izreći novčana kazna<br />
u visini najviše do dvostrukih propisanih<br />
općih maksimuma, a <strong>za</strong> prekršaj u<br />
području ugrožavanja prirodnih bogatstava,<br />
<strong>okoliša</strong> i očuvanja prirode iznimno<br />
je moguće izreći novčanu kaznu i fizičkoj<br />
osobi do 1,000.000 kuna. Iznimno se <strong>za</strong><br />
najteže spomenute prekršaje može izreći<br />
novčana kazna u postotku od jedan do<br />
10 posto prema povrijeđenoj <strong>za</strong>štićenoj<br />
vrijednosti, a u tom slučaju ne vrijede<br />
ograničenja o maksimumu novčane kazne.<br />
Važno je naglasiti da rok <strong>za</strong> plaćanje<br />
novčane kazne određuje sud u samoj<br />
presudi vodeći računa o visini novčane<br />
kazne, ali ne može biti kraći od osam<br />
dana ni dulji od tri mjeseca. U opravda-
nim slučajevima (ovisno o visini novčane<br />
kazne i imovinskim prilikama okrivljenika)<br />
sud može odrediti obročnu otplatu<br />
novčane kazne u vremenu do šest mjeseci,<br />
osim ako propisom o prekršaju <strong>za</strong> to<br />
nije određen dulji rok. Kazna <strong>za</strong>tvora se<br />
može i izreći u trajanju od najmanje tri<br />
dana do najdulje trideset dana, <strong>za</strong> najteže<br />
oblike prekršaja i do šezdeset dana, a<br />
<strong>za</strong> teške prekršaje, među ostalim i protiv<br />
<strong>okoliša</strong>, do devedeset dana.<br />
Novčane kazne koje određuje Prekršajni<br />
<strong>za</strong>kon, a tih se okvira moraju pridržavati<br />
i svi drugi <strong>za</strong>konu, pooštrene su, ali da<br />
bi se strože kažnjavanje osjetilo u praksi<br />
nije dovoljno samo da su veće kazne<br />
propisane <strong>za</strong>konom nego da nova mjerila<br />
prekršajnopravnih sankcija prihvati i primijeni<br />
sudska praksa.<br />
Izmjenama u Zakonu o otpadu određene<br />
su novčane kazne u rasponu od 300.000<br />
do 700.000 <strong>za</strong> pravnu osobu koja, primjerice,<br />
opasni otpad ne skuplja, skladišti<br />
i prevozi odvojeno od ostalih vrsta<br />
otpada, ili uvozi opasni otpad. Visoke su<br />
kazne, od 200.000 do 700.000 kuna <strong>za</strong><br />
županiju, odnosno Grad Zagreb, ako plan<br />
gospodarenja otpadom ne uskladi sa strategijom<br />
i planom gospodarenja otpadom<br />
Hrvatske, Strategijom održivog razvitka<br />
Hrvatske, te Planom <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> ili<br />
ne donese plan gospodarenja otpadom.<br />
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000<br />
do 500.000 kuna kaznit će se <strong>za</strong> prekršaj<br />
grad odnosno općina, koji plan gospodarenja<br />
otpadom ne uskladi sa županijskim<br />
planom gospodarenja otpadom, sa programom<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> županije, te sa<br />
programom <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> grada odnosno<br />
općine, ili ako ne donese plan gospodarenja<br />
otpadom sukladno <strong>za</strong>konu.<br />
Posljednjim izmjenama Zakona o <strong>za</strong>štiti<br />
<strong>okoliša</strong> utvrđene su novčane kazne od<br />
30.000 do 100.000 kuna <strong>za</strong> pravne osobe<br />
ako, među ostalim, ne dostavljaju potrebne<br />
podatke u registar ministarstva<br />
ili ne dostavljaju godišnje izvješće o<br />
emisijama onečišćujućih tvari u zrak iz<br />
stacionarnih izvora na propisani način.<br />
Također, <strong>za</strong> neispunjenje obve<strong>za</strong> određenih<br />
provedbenim propisima onečišćivač,<br />
ili pravna osoba ovlaštena <strong>za</strong> obavljanje<br />
stručnih poslova praćenja kakvoće zraka<br />
i emisija u zrak, mogu biti kažnjeni<br />
od 100.000 do 300.000 kuna, odgovorna<br />
osoba u pravnoj osobi od 15.000 do<br />
30.000 kuna, a obrtnik kao onečišćivač<br />
od 25.000 do 70.000 kuna. (D.J.)<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
19
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Obilježen Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
Ravnoteža između nužna i<br />
poželjna razvoja<br />
Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, 5. lipnja,<br />
obilježen je ove je godine i u Hrvatskoj<br />
pod sloganom »Odbacimo stare navike!<br />
Razvijajmo gospodarstvo s manje<br />
CO2«. Svake godine 5. lipnja obilježava<br />
se Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> na obljetnicu<br />
održavanja Konferencije UN-a o<br />
okolišu održane u Stockholmu 1972., na<br />
kojoj je prihvaćen Program <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
Ujedinjenih naroda (UNEP). Budući<br />
da su globalno <strong>za</strong>grijavanje i klimatske<br />
promjene jedan od najvećih svjetskih<br />
problema u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> našeg doba,<br />
UNEP je ove godine pozvao sve države u<br />
svijetu da se snažno <strong>za</strong>uzmu <strong>za</strong> smanjenje<br />
ispuštanja stakleničkih plinova i potiču<br />
gospodarski rast s manje ugljičnog<br />
dioksida te učinkovitu uporabu energije<br />
i proizvoda neopasnih <strong>za</strong> okoliš.<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva te saborski<br />
Odbor <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> pozvali su sve<br />
građane, tvrtke i velike sustave da daju<br />
svoj doprinos u okviru svoje odgovornosti<br />
prema sebi i svojoj djeci. Ministrica<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i<br />
20 EKO REVIJA eco review<br />
graditeljstva Marina Matulović-Dropulić<br />
istaknula je da moramo oprezno trošiti<br />
energiju <strong>za</strong> grijanje, ali i <strong>za</strong> sve raširenije<br />
hlađenje. “Danas više nije teško<br />
saznati koji kućanski uređaj troši manje<br />
energije jer je propisana obve<strong>za</strong> da osim<br />
cijene kupcima mora biti dostupan i taj<br />
podatak. Zato, mijenjajmo navike - kupujmo<br />
uređaje koji troše manje energije,<br />
gradimo zgrade koje štede energiju,<br />
jer ni najstroži propisi neće ništa značiti<br />
ako su samo slovo na papiru i ako<br />
ne postanemo svjesni da je bitan i naš<br />
svakodnevan i najmanji doprinos”, istaknula<br />
je. “U prošlome Vladinu mandatu<br />
Hrvatska je postala obveznik Kyotskog<br />
protokola i učinit ćemo sve da se ispune<br />
njegovi ciljevi”, izjavila je ministrica.<br />
Ocijenila je kako je svijet sve svjesniji<br />
da ljudski čimbenik presudno utječe na<br />
promjenu klime, posebno u energetici i<br />
iskorištavanju fosilnih goriva. Hrvatska<br />
se <strong>za</strong>to svrstala uz države kojih je sve<br />
više, i koje će intenzivnim aktivnostima<br />
nastojati smanjiti globalno <strong>za</strong>topljenje,<br />
promijeniti proizvodnju energije, po-<br />
većati <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> i uvesti<br />
obnovljive izvore energije. “Uspostava<br />
ravnoteže između nužna i poželjna razvoja<br />
gospodarstva uz najveći mogući<br />
realan stupanj <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> <strong>za</strong>daća je<br />
<strong>za</strong> sljedeće razdoblje”, rekla je ministrica<br />
Matulović-Dropulić.<br />
Podsjetila je da je Zakonom o <strong>za</strong>štiti<br />
<strong>okoliša</strong> donešenim krajem prošle godine<br />
uvedena tzv. okolišna dozvola, tj. objedinjeni<br />
uvjeti <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Svi industrijski<br />
i energetski pogoni koji mogu<br />
znatnije utjecati na okoliš, a njih je oko<br />
200, obvezni su do 2010. izraditi analizu<br />
stanja o uvjetima <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i elaborat<br />
o načinu usklađivanja, tj. prilagodbe<br />
odredbama europske direktive IPPC.<br />
Provedba tih planova može početi već<br />
ove godine nakon prihvaćanja Uredbe o<br />
objedinjenim uvjetima <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, a<br />
samo <strong>za</strong> izradbu tih dokumenata bit će<br />
potrebno više od sto milijuna kuna. Naglasila<br />
je da je <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> važan<br />
i graditeljski sektor te kako moramo biti<br />
svjesni da se gotovo 40 posto proizvedene<br />
energije troši u stambenim, uredskim<br />
i javnim prostorima. Dobrom gradnjom,<br />
koju prati i dobra izolacija, može se štedjeti<br />
energija i čuvati okoliš, istaknula<br />
je ministrica.<br />
Predsjednica saborskog Odbora <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> Marijana Petir pozvala je građane<br />
da se <strong>za</strong> Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> odluče<br />
<strong>za</strong> promjenu barem jedne neodržive<br />
navike. “Oni koji dođu nakon nas bit će<br />
nam <strong>za</strong>hvalni. Samo <strong>za</strong>mjena klasične žarulje<br />
štednom nije dostatna, ali je barem<br />
početak”, istaknula je Petir. Napomenula<br />
je i kako rješenja već postoje - javni<br />
prijevoz, bicikl ili pješačenje umjesto<br />
automobila kao i veća uporaba obnovljivih<br />
izvora energije (sunce, biomasa,<br />
bioplin, vjetar, geotermalna energija). Te<br />
mjere energetske <strong>učinkovitost</strong>i ne štede<br />
samo energiju nego smanjuju emisije<br />
ugljičnog dioksida, a zbog sve skuplje
nafte, štede i novac, navodi Petir. <strong>Eko</strong>loška<br />
poljoprivreda umjesto intenzivne<br />
spriječit će onečišćenje tla, vode i zraka<br />
te gubitak biološke raznolikosti. Između<br />
ostalog uvođenjem “zelenih tehnologija”<br />
otvaraju se i nova radna mjesta. Promicanje<br />
<strong>za</strong> okoliš prijateljske proizvodnje i<br />
potrošnje također može pozitivno utjecati<br />
na promjenu dosadašnjih životnih<br />
navika, istaknula je predsjednica Odbora<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> Hrvatskog sabora.<br />
U povodu Svjetskog dana <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
iz UN-ovih je agencija <strong>za</strong> Hrvatsku<br />
priopćeno da prosječan Hrvat godišnje<br />
proizvodi čak oko 6,6 tona ugljičnog<br />
dioksida, a pojedinačna onečišćenja<br />
građana u prosjeku dosežu oko trećine<br />
ukupna onečišćenja Hrvatske te da je<br />
svatko odgovoran <strong>za</strong> smanjenje svog<br />
“otiska ugljika”. UN-ov program <strong>za</strong> razvoj<br />
(UNDP) navodi da iz godine u godinu<br />
trošimo sve više energije, odnosno<br />
proizvodimo sve više ugljičnog dioksida,<br />
a u <strong>za</strong>dnja četiri desetljeća emisija stakleničkih<br />
plinova uzrokovana ljudskim<br />
djelovanjem povećala se <strong>za</strong> više od 70<br />
posto. Stoga poruka Svjetskog dana <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> glasi: “Riješimo se ovisnosti<br />
o CO 2! - Prema gospodarstvu s niskom<br />
potrošnjom ugljika”, navodi UNDP. Ističe<br />
da se, bez obzira je li riječ o pojedincu,<br />
organi<strong>za</strong>ciji, poduzeću ili vladi, brojnim<br />
mjerama može smanjiti emisija ugljika.<br />
Danas se pouzdano zna da povećanjem<br />
emisije raste temperatura, a staklenički<br />
plinovi su pridonijeli općem povećanju<br />
srednje površinske temperature <strong>za</strong> 0,74<br />
Celzijeva stupnja u <strong>za</strong>dnjih stotinu godina.<br />
Predviđa se da će se temperatura<br />
u Europi do kraja 21. stoljeća popeti <strong>za</strong><br />
2,3 - 6 stupnjeva. “Često nas tek kri<strong>za</strong><br />
upozori na stvarnost, a pred nama je klimatska<br />
kri<strong>za</strong>. Tvrtke i vlade svjesne su da<br />
odgovor na globalno <strong>za</strong>topljenje može,<br />
baš suprotno visokoj cijeni po kojoj izlažemo<br />
naš planet Zemlju, uštedjeti novac<br />
i oživjeti gospodarstvo. I dok je približne<br />
troškove klimatskih promjena nemoguće<br />
izračunati, cijena borbe protiv klimatskih<br />
promjena mogla bi biti manja negoli mislimo.<br />
Predviđa se da bi taj trošak mogao<br />
biti manji od jedan posto svjetskog<br />
BDP-a, a to je niska cijena <strong>za</strong> pobjedu u<br />
globalnom ratu”, stoji u poruci glavnog<br />
tajnika UN-a Ban Ki-moona u povodu<br />
Svjetskog dana <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>.<br />
UNDP navodi da se Hrvatska nalazi na<br />
raskrižju. Nakon početna pada ukupnih<br />
Sanader: Vlada je svjesna<br />
obve<strong>za</strong> u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong><br />
Vlada je svjesna obve<strong>za</strong> koje ima u<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> i borbi protiv globalnoga<br />
<strong>za</strong>topljenja, izjavio je premijer Ivo<br />
Sanader na sjednici Vlade održanoj na<br />
Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Sanader je govorio o dosadašnjim nastojanjima<br />
i Vladinim postignućima u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>. Tako je, među ostalim, spomenuo<br />
recikliranje korisnih materijala, uređenje odlagališta smeća, brigu <strong>za</strong> kakvoću<br />
zraka kao obvezu iz Kyotskog protokola te ulaganje u obnovljive izvore energije.<br />
Sanader je upozorio i da treba više upotrebljavati plin kako bi se smanjilo<br />
ispuštanje stakleničkih plinova koji potiču globalno <strong>za</strong>grijavanje. Napomenuvši<br />
da se ove godine Svjetski dan <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> obilježava pod geslom “Odbacimo<br />
stare navike! Razvijajmo gospodarstvo s manje CO 2”, rekao je kako je obve<strong>za</strong><br />
svakoga pojedinca da mijenja odnos prema prirodi, odnosno da odbacuje stare<br />
navike i svjesno prihvaća odgovorniji odnos prema prirodi.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
21
ispuštanja stakleničkih plinova u početku<br />
90-ih, tipična <strong>za</strong> gospodarstva tranzicijskih<br />
zemalja, emisije u Hrvatskoj danas<br />
su u usponu i uskoro će prijeći granicu<br />
emisija bazne godine (1990.), postavljenu<br />
Kyotskim protokolom, potpisnica kojega<br />
je i Hrvatska. Ta granica <strong>za</strong> Hrvatsku,<br />
uz obvezu smanjenja emisija <strong>za</strong> pet posto<br />
u odnosu na baznu godinu i odobreno<br />
odstupanje, iznosi ekvivalentno 34,62<br />
MtCO 2, čemu smo već jako blizu. UNDP<br />
je lani objavio globalno Izvješće o društvenom<br />
razvoju posvećeno problematici<br />
klimatskih promjena koje je poka<strong>za</strong>lo da<br />
su klimatske promjene naša stvarnost i da<br />
treba učiniti sve kako bi se smanjio opseg<br />
tih promjena i njihov negativan utjecaj.<br />
“Budući da Hrvatska na svom putu u EU<br />
postaje vodeća zemlja u regiji, UNDP u<br />
Hrvatskoj odlučio je posvetiti ovogodišnje<br />
nacionalno Izvješće o društvenom razvoju<br />
i klimatskim promjenama iz perspektive<br />
društvenog razvoja. To je ‘pilot’ istraživanje<br />
posljedica klimatskih promjena <strong>za</strong><br />
neku zemlju i donosi različite scenarije<br />
prilagodbe na njih. Izvješće će procijeniti<br />
ranjivost hrvatskog gospodarstva na<br />
utjecaje klimatskih promjena u nekim<br />
ključnim sektorima kao što su poljoprivreda,<br />
gospodarenje obalnim područjem i<br />
turi<strong>za</strong>m. Tim izvješćem UNDP u Hrvatskoj<br />
želi ‘prekinuti šutnju’ i potaknuti raspravu<br />
22 EKO REVIJA eco review<br />
o tome kako razvoj Hrvatske učiniti što<br />
manje ranjivim na posljedice klimatskih<br />
promjena”, izvijestio je UNDP.<br />
Ravnateljica Agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
Savka Kučar Dragičević je na proslavi<br />
Svjetskog dana <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u Zagrebu<br />
ocijenila da je okoliš u Hrvatskoj u<br />
dobrom stanju i da je dobro <strong>za</strong>štićen.<br />
“Svaka država ima svoje problematične<br />
točke i mi ih moramo rješavati, ali to ne<br />
znači da je naš okoliš u cjelini loš ili ne<strong>za</strong>štićen,<br />
jer su to dvije sasvim različite<br />
stvari”, rekla je. Dodala je da je druga<br />
stvar djeluju li u određenom trenutku i<br />
pri određenom problemu sve institucije<br />
onako kako bi morale, ili iz nekog razloga<br />
to ne čine. “Što se tiče <strong>okoliša</strong> u Hrvatskoj<br />
- on je dobar”, istaknula je Kučar<br />
Dragičević i dodala da kao ravnateljica<br />
Agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> nije sklona<br />
nikakvom prikrivanju podataka o stanju<br />
u okolišu, jer to nikome ne koristi. Rekla<br />
je da je jedan od problema <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
u Hrvatskoj ipak donekle razjedinjenost<br />
područja po raznim ministarstvima,<br />
pa bez obzira i ako svatko svoj dio posla<br />
obavlja odlično, čim imamo više institucija<br />
može doći do preklapanja ili da ga<br />
nitko ne pokrije. Svi industrijski i energetski<br />
pogoni koji mogu znatnije utjecati<br />
na okoliš, a njih je oko 200, obvezni su<br />
do 2010. izraditi analizu stanja o uvje-<br />
tima <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i elaborat o načinu<br />
usklađivanja, tj. prilagodbe odredbama<br />
direktive IPPC, a ta direktiva traži jednu<br />
dozvolu, pa će morati biti puno više kooperativnosti<br />
među nadležnim tijelima i<br />
unutar tvrtke, rekla je.<br />
Državna tajnica u Ministarstvu <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i graditeljstva<br />
Josipa Blažević-Perušić rekla je<br />
da je u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> posljednjih pet<br />
godina u Hrvatskoj učinjeno jako puno,<br />
prvenstveno ve<strong>za</strong>no uz obveze pristupa<br />
EU kao i na izradi potrebne regulative.<br />
Ministarstvo je u <strong>za</strong>dnjoj fazi izrade regulative<br />
koja se donosi na temelju Zakona<br />
o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>, Zakona o <strong>za</strong>štiti<br />
zraka i Zakona o otpada i time će se<br />
tijekom ove godine <strong>za</strong>vršiti cjelokupan<br />
ciklus regulative koja nam je nužna <strong>za</strong><br />
kompletno usklađivanje sa europskom<br />
pravnom stečevinom, rekla je. Istaknula<br />
je da su usvojeni i bitni strateški dokumenti<br />
u pogledu <strong>za</strong>štite zraka te rješavanja<br />
i zbrinjavanja otpada.<br />
Ravnateljica Agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
dodijelila je nagrade <strong>za</strong> najbolje fotografije<br />
natječaja “Kako ja vidim ljepotu<br />
Hrvatske”. U profesionalnoj kategoriju<br />
prvu nagradu (6.000 kuna) dobila<br />
je Maja Perić <strong>za</strong> fotografiju “Ribič”, a<br />
u amaterskoj kategoriji Dario Žagar <strong>za</strong><br />
fotografiju “Pag”. (Ž.B.)
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Darovnica Svjetske banke Hrvatskoj i BiH<br />
Osam milijuna dolara <strong>za</strong> upravljanje<br />
Neretvom i Trebišnjicom<br />
Svjetska banka je odobrila dvije darovnice<br />
Globalnog fonda <strong>za</strong> okoliš u ukupnom<br />
iznosu od osam milijuna američkih<br />
dolara <strong>za</strong> Projekt upravljanja vodnim sustavima<br />
rijeka Neretve i Trebišnjice i to<br />
šest milijuna dolara Bosni i Hercegovinu<br />
te dva milijuna dolara Hrvatskoj, izvijestili<br />
su početkom lipnja iz Ureda Svjetske<br />
banke u Zagrebu. Svrha projekta je omogućiti<br />
vladama dviju država učinkovitu i<br />
nepristranu raspodjelu vode među korisnicima<br />
u slivovima Neretve i Trebišnjice<br />
na prekograničnoj razini te im pomoći<br />
da unaprijede ekološke sustave i biološku<br />
raznolikost <strong>za</strong>hvaljujući poboljšanom<br />
upravljanju vodnim resursima. Očekuje<br />
se da će do kraja projekta obje države<br />
pripremiti i usvojiti plan upravljanja riječnim<br />
slivovima čija je svrha smanjenje<br />
<strong>za</strong>gađenosti voda, poboljšano održavanje<br />
ekoloških tokova i biološke raznolikosti u<br />
slivovima, navode iz Svjetske banke.<br />
Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom<br />
prvi je projekt <strong>za</strong> koji su novac<br />
osigurali Svjetska banka - Globalni fond<br />
<strong>za</strong> okoliš (međunarodna financijska institucija<br />
sa 178 članica, koja se bavi<br />
globalnim pitanjima <strong>okoliša</strong> i održivim<br />
razvojem) u partnerstvu s Investicijskim<br />
fondom <strong>za</strong> veliki morski ekosustav Sredozemnog<br />
mora. Direktorica GFO-a Monique<br />
Barbut izjavila je kako je projekt<br />
upravljanja Neretvom i Trebišnjicom prvi<br />
koji su GFO i Svjetska banka osigurali <strong>za</strong><br />
ekosustav Sredozemnog mora kako bi se<br />
smanjilo njegovo onečišćenje i <strong>za</strong>štitila<br />
prirodna staništa. Glavni cilj partnerstva<br />
Svjetske banke - Globalnog fonda <strong>za</strong> okoliš<br />
i Investicijskog fonda <strong>za</strong> Sredozemno<br />
more jest pomoći zemljama primateljicama<br />
iz područja sliva Sredozemnog mora<br />
u provedbi prioritetnih mjera <strong>za</strong> smanjenje<br />
onečišćenja i <strong>za</strong>štitu staništa te<br />
njihovo sudjelovanje u okretanju trenda<br />
propadanja velikog morskog ekosustava<br />
Sredozemnog mora i njegovih obalnih<br />
područja.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
23
Projekt namijenjen Hrvatskoj i BiH<br />
se, objašnjavaju u Svjetskoj banci,<br />
koja djeluje kao jedna od provedbenih<br />
agencija GFO-a, odnosi se na uspostavu<br />
mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> učinkovitu i nepristranu<br />
raspodjelu vode među korisnicima u<br />
porječjima Neretve i Trebišnjice na prekograničnoj<br />
razini te na unaprjeđenje<br />
ekoloških sustava i biološke raznolikosti<br />
poboljšanjem upravljanja vodenim<br />
bogatstvima. Sastoji od četiri komponente,<br />
od kojih će se prva usredotočiti<br />
na poboljšanje kapaciteta <strong>za</strong> upravljanje<br />
vodnim resursima u obje zemlje,<br />
jačanje postojećih prekograničnih mehani<strong>za</strong>ma<br />
(institucijskih, tehničkih i<br />
regulacijskih) te osiguranje pomagala<br />
<strong>za</strong> učinkovito upravljanje vodnim resursima<br />
uključujući razvijanje plana <strong>za</strong><br />
upravljanje riječnim slivovima. Druga<br />
komponenta financirat će popravak<br />
vodne infrastrukture u obje susjedne<br />
zemlje, uključujući poboljšano upravljanje<br />
močvarama i pilot projekt <strong>za</strong><br />
rješavanje problema dotoka slane vode<br />
u dolini Neretve u Hrvatskoj; te obnovu<br />
infrastrukture manjeg razmjera <strong>za</strong><br />
upravljanje vodama, kao što su ustave,<br />
brane te riječne obale u obje zemlje.<br />
Treća komponenta ima <strong>za</strong> cilj smanjenje<br />
onečišćenja voda, uglavnom<br />
hranjivim tvarima, u slivovima dviju<br />
rijeka putem ulaganja koja uključuju<br />
prikladna poboljšanja tehnologije <strong>za</strong><br />
obradu otpadnih voda, manja poboljšanja<br />
infrastrukture <strong>za</strong> prikupljanje i<br />
24 EKO REVIJA eco review<br />
obradu otpadnih voda u dvije općine<br />
i jednom industrijskom sektoru u Bosni<br />
i Hercegovini. Zaključno, četvrta<br />
će komponenta osigurati sudjelovanje<br />
građanskog društva u procesu donošenja<br />
odluka o upravljanju vodnim resursima,<br />
uspostaviti poticajne mehanizme<br />
<strong>za</strong> odgovorno upravljanje resursima na<br />
lokalnoj razini te upravljati aktivnostima<br />
u sklopu provedbe projekta, kažu<br />
u <strong>za</strong>grebačkom Uredu Svjetske banke.<br />
(D.L.)<br />
Nagradu “Ivo Horvat” <strong>za</strong> izvanredna<br />
dostignuća u području <strong>za</strong>štite prirode<br />
Ministarstvo kulture dodjeljuje treću<br />
godinu u povodu Međunarodnog<br />
dana biološke raznolikosti i Dana<br />
<strong>za</strong>štite prirode u Hrvatskoj.<br />
Godišnju nagradu “Ivo Horvat” <strong>za</strong><br />
izvanredna dostignuća u području<br />
<strong>za</strong>štite prirode u 2007. dobio je Marijan<br />
Grubešić <strong>za</strong> projekt “Dabar u Hrvatskoj”,<br />
a Miho Miljanić dobio je istu nagradu <strong>za</strong><br />
životno djelo jer je cijeli svoj radni vijek<br />
proveo na poslovima usko ve<strong>za</strong>nim uz <strong>za</strong>štitu<br />
prirode. Nagrade im je u Hrvatskom<br />
državnom arhivu uručio ministar kulture<br />
Božo Biškupić.<br />
Ministar kulture Božo Biškupić čestitao<br />
je dobitnicima nagrade, te svima Međunarodni<br />
dan biološke raznolikosti i Dan<br />
<strong>za</strong>štite prirode u Hrvatskoj. Zahvalio je<br />
svima koji unaprjeđuju <strong>za</strong>štitu prirode u<br />
Hrvatskoj te istaknuo da se u usporedbi<br />
sa stanjem ekoloških sustava većine<br />
europskih zemalja, Hrvatska odlikuje<br />
visokim stupnjem očuvanosti prirode.<br />
“Peta je godina kako Ministarstvo kulture<br />
sustavno skrbi o <strong>za</strong>štiti prirode i kako<br />
se iz godine u godinu širi broj subjekata<br />
koji sudjeluju u toj važnoj <strong>za</strong>daći. Zaštita<br />
prirode i prirodne baštine daje nam<br />
<strong>za</strong> pravo potvrditi našu vjerodostojnost,<br />
stručnost, nataloženo iskustvo, postignuća<br />
i <strong>za</strong>crtane ciljeve jer u usporedbi<br />
sa stanjem ekoloških sustava većine<br />
europskih zemalja, Hrvatska se odlikuje<br />
visokim stupnjem očuvanosti prirode”,<br />
naglasio je ministar kulture Božo Biškupić.<br />
Naveo je da je tijekom prošle godine<br />
Vlada usvojila Uredbu o proglašenju<br />
ekološke mreže te da je time postavljen<br />
okvir stvaranju nacionalne ekološke mreže<br />
koji će odrediti buduća područja NA-<br />
TURA 2000 u Hrvatskoj i time ju uklopiti<br />
u ekološku mrežu zemalja Europske unije.<br />
Donošenjem Uredbe, rekao je ministar,<br />
<strong>za</strong>okružena je pravna cjelina <strong>za</strong> provedbu<br />
postupka ocjene prihvatljivosti <strong>za</strong>hvata
<strong>za</strong> prirodu, kao novog mehanizma utemeljenog<br />
na europskoj pravnoj stečevini.<br />
Ovim mehanizmom prvenstveno se osigurava<br />
očuvanje ugroženih vrsta, njihovih<br />
staništa te ugroženih i rijetkih stanišnih<br />
tipova, koji su određeni <strong>za</strong> cilj <strong>za</strong>štite,<br />
dodao je. Ministar Biškupić naglasio je<br />
kako je “uspješno okončan petogodišnji<br />
projekt očuvanja krških ekoloških sustava<br />
u Hrvatskoj, koji je Ministarstvo<br />
provelo u suradnji sa Svjetskom bankom<br />
i uz donaciju <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> globalni okoliš te<br />
donaciju Vlade Kraljevine Norveške”. Rekao<br />
je da je cilj projekta bio poboljšanje<br />
sustava upravljanja <strong>za</strong>štićenim područjima<br />
u Hrvatskoj te je u tom kontekstu<br />
izrađeno prvih pet planova upravljanja<br />
<strong>za</strong>štićenim područjima uz primjenu međunarodnih<br />
standarda.<br />
“Uloženo je više od 35 milijuna kuna u<br />
razvoj sustava u parkovima kroz izgradnju<br />
objekata i infrastrukture <strong>za</strong> potrebe<br />
javnih ustanova, centara <strong>za</strong> posjetitelje i<br />
infocentara <strong>za</strong> prezentaciju i interpretaciju<br />
parkova. Nabavljena je informatička<br />
oprema te oprema <strong>za</strong> istraživanja i monitoring<br />
biološke raznolikosti te su provedene<br />
brojne edukacija djelatnika javnih<br />
ustanova <strong>za</strong>štite prirode. Pozitivni učinci<br />
projekta u <strong>za</strong>štiti prirode potakli su<br />
Svjetsku banku na razmatranje daljnjeg<br />
financiranja projekata Ministarstva u<br />
ovom značajnom području <strong>za</strong> Hrvatsku”,<br />
istaknuo je ministar kulture Božo Biškupić.<br />
Rekao je da i<strong>za</strong> svih poslova koji se<br />
sustavno i uspješno provode radi <strong>za</strong>štite<br />
prirode stoji marni rad stručnjaka.<br />
Dr. sc. Marijan Grubešić dobio je godišnju<br />
nagradu “Ivo Horvat” <strong>za</strong> 2007. <strong>za</strong><br />
projekt “Dabar u Hrvatskoj”. U obrazloženju<br />
se navodi da Grubešić na temelju<br />
suradnje sa znanstvenicima iz Njemačke<br />
1996. pokreće taj projekt. Dabar (Castor<br />
fiber) reintroduciran je u Hrvatsku u razdoblju<br />
od 1996. do 1998., a sljedećih<br />
godina provodi se detaljan monitoring<br />
dabra i senzibili<strong>za</strong>cija javnosti <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
te vrste. Vrsta Castor fiber - dabar<br />
uživa status <strong>za</strong>štićene <strong>za</strong>vičajne svojte<br />
u Hrvatskoj, a kao rezultat dugotrajnog<br />
rada, danas u Hrvatskoj imamo stabilnu<br />
populaciju dabra, koji je nestao s naših<br />
prostora. Tim projektom dabar je ponov-<br />
no vraćen, čime je dan prinos očuvanju<br />
ukupne biološke raznolikosti Hrvatske.<br />
Dr. sc. Marijan Grubešić rođen je u Karlovcu.<br />
Diplomirao je na <strong>za</strong>grebačkom<br />
Šumarskom fakultetu, gdje je 1987. <strong>za</strong>poslen<br />
kao asistent. Na tom je fakultetu<br />
obranio magistarski rad i doktorsku<br />
disertaciju. Cijelokupni rad na tom pro-<br />
jektu obrađen je u monografiji koja je<br />
izrađena tijekom 2007. godine. Dobro i<br />
stručno pripremljena i vođena reintrodukcija<br />
vrste koja je nestala sa prostora<br />
Hrvatske, a <strong>za</strong>tim je ponovo unesena<br />
svakako je vrlo važan doprinos <strong>za</strong>štiti<br />
prirode i biološke raznolikosti, <strong>za</strong> razliku<br />
od unosa vrsta koje nisu <strong>za</strong>vičajne<br />
na ovim prostorima i mogu samo štetiti<br />
prirodi i <strong>za</strong>vičajnim vrstama.<br />
Dobitnik nagrade “Ivo Horvat” <strong>za</strong> životno<br />
djelo Miho Miljanić cijeli je svoj radni vi-<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Podijeljene nagrade “Ivo Horvat”<br />
jek proveo na poslovima usko ve<strong>za</strong>nim uz<br />
<strong>za</strong>štitu prirode, navodi se u obrazloženju.<br />
Rođen je u Uskoplju u općini Konavle.<br />
Diplomirao je šumarstvo na <strong>za</strong>grebačkom<br />
Šumarskom fakultetu. Od siječnja 1968.<br />
radi u Rezervatu “Lokrum” u Dubrovniku,<br />
kao referent, a <strong>za</strong>tim kao direktor. Od<br />
svibnja 1972., pa do 1977. voditelj je<br />
Odjela <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
spomenika kulture i prirode Dubrovnik,<br />
da bi se u kolovozu 1977. ponovno<br />
vratio u Rezervat “Lokrum”, u kojem<br />
u razdoblju od 1982. do 1986. obnaša<br />
dužnost direktora. Istodobno je i direktor<br />
Uprave NP “Mljet” (1975.-1979.). U<br />
kolovozu 1988. dipl. ing. Miho Miljanić<br />
imenovan je direktorom Republičkoga<br />
<strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode RH u Zagrebu,<br />
na kojoj dužnosti, ovisno o statusu službe<br />
<strong>za</strong>štite, ostaje do kraja 1997. Tako je<br />
neko vrijeme <strong>za</strong>mjenik ravnatelja Državne<br />
uprave <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu kulturne i prirodne<br />
baštine, <strong>za</strong>tim obnaša dužnost načelnika<br />
Odjela <strong>za</strong> opću problematiku <strong>za</strong>štite prirode<br />
u Upravi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu kulturne i prirodne<br />
baštine u Ministarstvu kulture. U dva<br />
mandata bio je član Savjeta <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
prirode Hrvatske i član Stručne službe <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu prirode RSIZ-a u oblasti kulture.<br />
Osim operativnim <strong>za</strong>daćama cijeli radni<br />
vijek bavio se organi<strong>za</strong>cijom djelatnosti<br />
<strong>za</strong>štite prirode, posebice u izradi nacrta<br />
i donošenju Zakona o <strong>za</strong>štiti prirode<br />
(1994.), te ostalih provedbenih propisa<br />
koji iz njega proizlaze, kao i provedbi tih<br />
propisa. Mnogo pažnje i truda posvećivao<br />
je znanstvenoj i stručnoj promidžbi<br />
<strong>za</strong>štićenih dijelova prirode, u izradi (kao<br />
autor ili suradnik) stručnih vodiča ili TVfilmova.<br />
Od potonjih se ističe: Otok Lokrum,<br />
Elafiti, NP Mljet, NP Risnjak, NP<br />
Paklenica, NP Kornati i dr. Organi<strong>za</strong>tor je<br />
više znanstvenih skupova, posebice onih<br />
prigodom obljetnica ustanovljenja pojedinih<br />
nacionalnih parkova. Povrh toga<br />
dipl. ing. Miho Miljanić <strong>za</strong>služan je <strong>za</strong><br />
pisanje i objavljivanje vrijednih knjiga<br />
poput knjige “Nacionalni parkovi Hrvatske”,<br />
“Crvena knjiga <strong>za</strong>štićenih i ugroženih<br />
biljnih vrsta Hrvatske”, “Prirodna<br />
baština Hrvatske” i dr.<br />
Marina Bujan<br />
EKO REVIJA eco review<br />
25
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Učinimo automobile zelenima<br />
U raspravi o smanjenju emisije<br />
stakleničkih plinova dr. Nikola<br />
Ružinski je istaknuo potrebu da<br />
vlastitim ponašanjem smanjimo<br />
onečišćenje, da mijenjamo navike i<br />
koristimo automobile na optimalan<br />
način, da se priklonimo ekonomiji s<br />
manje ugljičnog dioksida.<br />
Stručnim skupom pod nazivom “Smanjenje<br />
emisije stakleničkih plinova<br />
u cestovnom prometu”, što ga je organizirao<br />
Hrvatski autoklub u suradnji<br />
s <strong>Fond</strong>om <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong> i pod pokroviteljstvom<br />
Ministarstva <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva, na najbolji je<br />
26 EKO REVIJA eco review<br />
način obilježen ovogodišnji Svjetski dan<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i početak Europskog tjedna<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, te početak globalne<br />
ekološke kampanje FIA-e, svjetske automobilističke<br />
organi<strong>za</strong>cije, “Učinimo<br />
aute zelenima” (Make Cars Green), kojoj<br />
je HAK nositelj u Hrvatskoj. Na stručnom<br />
skupu o stakleničkim plinovima, kojem<br />
se odazvao velik broj stručnjaka iz područja<br />
prometa i <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, HAK je<br />
predstavio svoju kampanju i dugoročne<br />
aktivnosti na području <strong>za</strong>štite kvalitete<br />
zraka, jer kao nacionalna udruga vo<strong>za</strong>ča,<br />
ima značakno mjesto i ulogu u aktivnostima<br />
koje vode smanjenju emisije<br />
stakleničkih plinova u Hrvatskoj, senzibiliziranju<br />
javnosti i poticanju donošenja<br />
<strong>za</strong>konskih i fiskalnih mjera s jedne strane<br />
te operativnim aktivnostima HAK-a<br />
i autoklubova s druge strane. Naše je<br />
stajalište, rekao je glavni tajnik Hrvatskog<br />
autokluba Tomislav Družak, da ne<br />
smijemo čekati s reakcijom na globalno<br />
<strong>za</strong>grijavanje dok bude prekasno, nadajući<br />
se da su prognoze pogrešne ili da će naše<br />
probleme riješiti netko drugi – političari<br />
ili znanstvenici. Odgovorna i preventivna<br />
akcija potrebna je sada. Državni tajnik<br />
Ministarstva <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski<br />
istaknuo je potrebu da vlastitim ponašanjem<br />
smanjimo onečišćenje, da mijenjamo<br />
navike i koristimo automobile na<br />
optimalan način, da se priklonimo ekonomiji<br />
s manje ugljičnog dioksida.<br />
HAK će, ako je suditi prema <strong>za</strong>ključcima<br />
sa skupa, informirati svoje članove<br />
i širu javnost o potrebi i mogućnostima<br />
kupnje vozila sa smanjenom emisijom<br />
CO 2, o načinu vožnje koja tome pogoduje<br />
(poticanjem eko-vožnje, racionalne<br />
i sigurne vožnje, vožnje s učinkovitim<br />
gorivima u sustavu osposobljavanja<br />
kandidata <strong>za</strong> vo<strong>za</strong>če, ali i kod svih drugih<br />
vo<strong>za</strong>ča) te mogućnostima i potrebi<br />
korištenja alternativnih i učinkovitijih<br />
goriva. Posebno treba naglasiti da će<br />
<strong>za</strong>jedno s drugima, a to znači i s Fon-
dom <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong><br />
poticati i pomagati programe i<br />
projekte koji pridonose uspostavljanju<br />
čistijeg prometa, a posebno u području<br />
uvođenja alternativnih goriva (vodik,<br />
ukapljeni naftni plin, stlačeni prirodni<br />
plin, bioplin, biodizel, bioetanol), te<br />
pogona opremljenih baterijama i gorivim<br />
ćelijama. Sudionici stručnoga skupa<br />
složili su se kako bi kupnja čistih vozila i<br />
korištenje <strong>za</strong> okoliš prihvatljivijih goriva<br />
bio značajan i vrlo učinkovit doprinos<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>. To obuhvaća i promicanje<br />
“zelenog oporezivanja” i sustava<br />
poreznih poticaja i povlastica kako bi se<br />
potrošači potaknuli na korištenje čišćih<br />
automobilskih proizvoda i učinkovitijih<br />
goriva. I pored toga što se zna da hibridna<br />
vozila manje onečišćuju okoliš <strong>za</strong> njih<br />
u Hrvatskoj još nema nikakvih poticaja.<br />
Tako, primjerice, ni taksisti koji najveći<br />
dio vožnji imaju po gradskim ulicama ne<br />
mogu povoljnije nabaviti takva vozila<br />
iako su ona pogodna upravo u prometno<br />
<strong>za</strong>gušenim gradovima. Nužno je i podi<strong>za</strong>nje<br />
atraktivnosti i kvalitete javnog<br />
gradskog prijevo<strong>za</strong>, čime bi se smanjili<br />
<strong>za</strong>stoji, poboljšala protočnost prometa<br />
i smanjilo onečišćenje, Grad Zagreb je<br />
prošle godine na 11 gradskih autobusa<br />
proveo pilot projekt korištenja otpadnih<br />
jestivih ulja i uljane repice <strong>za</strong> potrebe<br />
javnog prijevo<strong>za</strong>, iz kojeg proizlazi da<br />
bi Zagreb mogao “proizvoditi” 1000 tona<br />
takvog goriva godišnje, što bi pokrivalo<br />
potrebe <strong>za</strong> 30 gradskih autobusa, dok bi<br />
<strong>za</strong> cjelokupni ZET-ov vozni park trebalo<br />
<strong>za</strong>saditi 12.500 hektara uljene repice.<br />
Dok s jedne strane treba poticati da javni<br />
promet koristi alternativna goriva i<br />
smanji onečišćenje, da to čine i druge<br />
službe čija vozila uglavnom voze gradskim<br />
ulicama, na drugoj strani, ne manje<br />
značajnoj, sve vo<strong>za</strong>če treba upućivati da<br />
voze štedljivije jer će ne samo uštedjeti<br />
na novcu <strong>za</strong> gorivo nego će i manjom<br />
potrošnjom goriva manje ugrožavati okoliš.<br />
HAK-ov je cilj svojim akcijama podići<br />
svijest <strong>za</strong> očuvanje <strong>okoliša</strong>, ali i educirati<br />
vo<strong>za</strong>če savjetima kako uštedjeti i na gorivu<br />
i pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih<br />
plinova. Sada je udjel prometa<br />
u emisiji CO 2 oko 26 posto, a osobnih<br />
automobila oko 12 posto, što bi trebalo<br />
smanjivati a ne povaćavati. Zajednička<br />
akcija HAK-a, Autoceste Rijeka-Zagreb<br />
(ARZ) i Programa Ujedinjenih naroda<br />
<strong>za</strong> razvoj (UNDP) je projekt o sigurnoj<br />
Zaključci stručnoga skupa o smanjenju emisije stakleničkih plinova<br />
u cestovnom prometu<br />
Nakon uvodnih izlaganja, predstavljanja stručnih radova i održane diskusije<br />
po temama sudionici stručnoga skupa u suglasju <strong>za</strong>ključuju kako naglasak<br />
<strong>za</strong>služuju sljedeći<br />
z a k l j u č c i<br />
Svi sudionici stručnoga skupa podržavaju globalnu ekološku kampanju FIA-e<br />
koja ima <strong>za</strong> cilj trajno podi<strong>za</strong>nje razine svijesti o potrebi očuvanja <strong>okoliša</strong>,<br />
kao i sve preporuke, prijedloge i aktivnosti koje doprinose smanjenju štetnog<br />
utjecaja automobila na okoliš.<br />
Svi sudionici stručnoga skupa <strong>za</strong>uzeli su jasno stajalište glede potrebe promicanja<br />
načela održivog razvoja i poduzimanja mjera <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u cilju<br />
učinkovitog djelovanja na smanjenje nepovoljnih utjecaja čovjekovih aktivnosti<br />
na okoliš s posebnim naglaskom na smanjivanje emisija stakleničkih plinova<br />
te poticanja energetske <strong>učinkovitost</strong>i i uporabe obnovljivih izvora energije.<br />
Svi sudionici stručnoga skupa su suglasni kako će davati kontinuiranu potporu<br />
politici Vlade Republike Hrvatske i mjerama koje će provoditi <strong>za</strong> poboljšanje<br />
kvalitete zraka, ublažavanje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj te trenutnim<br />
i budućim globalnim nastojanjima u svijetu i Europi da se uspostavi<br />
regulativa glede ograničenja emisije C02 u automobilima.<br />
Hrvatski autoklub će uz pomoć svih relevantnih subjekata u državi nastaviti<br />
kvalitetno i ustrajno poticati održivu mobilnost kod svojih članova i ostalih<br />
motoriziranih građana, informirati o mogućnostima i potrebi kupnje vozila<br />
s boljom iskoristivošću goriva i smanjenom emisijom CO2 , o načinu vožnje<br />
kojom se bolje iskorištava gorivo (poticanjem eko-vožnje, racionalne i sigurne<br />
vožnje, vožnje s učinkovitim gorivima u sustavu osposobljavanja kandidata<br />
<strong>za</strong> vo<strong>za</strong>če, ali i kod svih drugih vo<strong>za</strong>ča) te mogućnostima i potrebi korištenja<br />
alternativnih i učinkovitijih goriva.<br />
Hrvatski autoklub i sudionici stručnoga skupa <strong>za</strong>ložit će se i <strong>za</strong> promicanje „zelenog<br />
oporezivanja” i sustava poreznih poticaja i povlastica kako bi se potrošači<br />
potaknuli na korištenje čišćih automobilskih proizvoda i učinkovitijih goriva.<br />
Sustavno će se raditi i na stvaranju navika <strong>za</strong> manjom i učinkovitijom potrošnjom<br />
goriva, poticanjem urbanog planiranja, razvojem cestovne infrastrukture<br />
i mreže prometnica, primjenom inteligentnih transportnih sustava, podi<strong>za</strong>nja<br />
atraktivnosti i kvalitete javnog gradskog prijevo<strong>za</strong>, čime bi se smanjili <strong>za</strong>stoji<br />
i poboljšala protočnost prometa.<br />
Suradnjom Hrvatskog autokluba i <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>,<br />
stvaraju se pretpostavke <strong>za</strong>jedničkog djelovanja na pitanjima <strong>za</strong>štite<br />
i očuvanja <strong>okoliša</strong> u projektima i <strong>za</strong>jedničkom ulaganju u projekte na području:<br />
očuvanja, održivog korištenja, <strong>za</strong>štite i unapređenja <strong>okoliša</strong>, energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i i korištenja obnovljivih i drugih alternativnih izvora energije u<br />
cestovnom prometu s ciljem smanjivanja emisije stakleničkih plinova, kao i<br />
poticaj drugim subjektima da nam se pridruže u njihovoj reali<strong>za</strong>ciji.<br />
HAK će nastaviti aktivno se uključivati u prostor <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, na način da<br />
će u okviru svojih ovlasti i djelatnosti sustavno raditi na promicanju i primjeni<br />
međunarodnih standarda u području <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> u Republici Hrvatskoj, u<br />
suradnji s autoklubovima i s drugim <strong>za</strong>interesiranim subjektima.<br />
U cilju promicanja globalnih ciljeva i nastojanja Hrvatski će autoklub <strong>za</strong>jedno<br />
s autoklubovima, resornim ministarstvima, <strong>Fond</strong>om <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i<br />
<strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>, udrugama <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> te drugim <strong>za</strong>interesiranim<br />
ustanovama i institucijama provesti svakogodišnje organiziranje stručnih<br />
skupova, okruglih stolova i seminara na temu klimatskih promjena, “zelenih<br />
vozila“ i alternativnih goriva.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
27
I sitne uštede mnogo znače<br />
Nije uobičajeno da naftna kompanija,<br />
koja živi od prerade i prodaje<br />
goriva, poziva vo<strong>za</strong>če na štednju,<br />
na manju potrošnju benzina ili dizela.<br />
Ali u ovo vrijeme divljanja cijena<br />
nafte i to se dogodilo. Učinila<br />
je to Ina, naša naftna kompanija,<br />
koja se savjetima vo<strong>za</strong>čima kako<br />
da troše manje goriva priključila<br />
europske kampanje “Uštedite više<br />
od goriva”, koju su pokrenuli Europska<br />
komisija i Europsko udruženje<br />
naftnih kompanija kako bi<br />
poboljšali informiranost vo<strong>za</strong>ča<br />
o mogućnostima racionalnije potrošnje<br />
goriva. Zapravo, riječ je o<br />
savjetima <strong>za</strong> racionalnu potrošnju,<br />
koja vo<strong>za</strong>čima donosi uštedu u<br />
troškovima, a smanjuje se i ispuštanje<br />
štetnih plinova koji potiču<br />
globalno <strong>za</strong>grijavanje. Stručnjaci<br />
Europske komisije savjetuju vo<strong>za</strong>čima<br />
da prozore u vozilu ne drže<br />
otvorene, da uklone i prazne nosače<br />
prtljage na krovu, i tako smanje<br />
otpor vjetra, da vode računa<br />
o pritisku u gumama (nedovoljno<br />
napumpane gume, prema podacima<br />
Međunarodne agencije <strong>za</strong> energiju,<br />
povećavaju utrošak goriva do četiri<br />
posto), da uklone nepotrebne teške<br />
stvari iz prtljažnika, da se vozi<br />
bez naglih ubr<strong>za</strong>nja i kočenja itd.<br />
28 EKO REVIJA eco review<br />
Utjecaj prometa na okoliš – trendovi u Hrvatskoj<br />
U 1990. godini, u Hrvatskoj je upotrebom automobila u okoliš ispuštena emisija<br />
ekvivalentna količini od 3504 kilotona CO 2, dok je 2005. ispušteno 5296<br />
kilotona, što je povećanje od više od 51 posto. U posljednje vrijeme u svijetu,<br />
pa tako i u Hrvatskoj, dolazi do povećanja životnih troškova zbog rasta cijena<br />
goriva i povećane upotrebe automobila. Ovo ne utječe samo na životni standard<br />
stanovnika, već je i prijetnja hrvatskoj energetskoj sigurnosti i trgovinskoj<br />
ravnoteži.<br />
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih prometnim nesrećama još uvijek je značajno<br />
veći nego u mnogim zemljama Europske unije. U Hrvatskoj je to 13,8 smrtno<br />
stradalih osoba na 100.000 stanovnika u 2007. (ukupno 619 poginulih), dok je<br />
prosjek <strong>za</strong> EU u 2005. godini bio 9 poginulih na 100.000 osoba. EU procjenjuje<br />
da život izgubljen na cestama predstavlja gubitak 1,3 milijuna eura, što znači<br />
da je Hrvatska u 2007. zbog smrtnosti na cestama izgubila 800 milijuna eura.<br />
Ovo ne uključuje utjecaj nesreća bez smrtnog ishoda na ekonomiju.<br />
i učinkovitoj “zelenoj“ vožnji, kojem je<br />
cilj smanjiti prebrzu i agresivnu vožnju<br />
na hrvatskim cestama te time smanjiti ne<br />
samo broj prometnih nesreća i stradalih u<br />
njima, nego i potrošnju goriva te emisije<br />
plinova koje proizvode automobili.<br />
Kako to postići? Što bi svatko od nas<br />
mogao i trebao učiniti da mu automobil<br />
bude “zeleniji” nego je sada? Stručnjaci<br />
savjetuju vo<strong>za</strong>čima da kod kretanja u<br />
vožnju ne “<strong>za</strong>grijavaju” motor na mjestu,<br />
kao i da ne “turiraju” pred semaforima,<br />
da voze razumnom brzinom i umjereno,<br />
jer kod svakog naglog ubr<strong>za</strong>nja ili kočenja<br />
motor koristi više goriva i stvara<br />
više ugljičnog dioksida. U vožnji treba<br />
pokušati predviđati stanje u prometu da<br />
se izbjegnu nepotrebna <strong>za</strong>ustavljanja i<br />
pokretanja vozila. Prozore u vozilu treba<br />
<strong>za</strong>tvoriti, osobito pri većoj brzini i<br />
ukloniti prazne nosače prtljage na krovu,<br />
jer to može smanjiti potrošnju goriva<br />
te ispuštanje ugljičnog dioksida i do 10<br />
posto. Klimu treba koristiti samo kad<br />
je nužno, jer i ona utječe na potrošnju<br />
goriva i ispuštanje ugljičnog dioksida.<br />
Savjet je vo<strong>za</strong>čima, također, da redovito,<br />
bar jednom mjesečno, provjeravaju<br />
pritisak u gumama, jer i to utječe na<br />
vožnju i potrošnju. U svakom slučaju,<br />
sve se svodi na već poznati <strong>za</strong>ključak:<br />
briga o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> nije briga nekog<br />
drugog, nego svih nas.<br />
Dražen Jambrović
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
zelene vijesti<br />
Budućnost su hibridna i električna<br />
vozila<br />
Ako se ostvare predviđanja njemačkih<br />
istraživača s Više stručne škole u Gelsenkirchenu<br />
u Europi će 2025. godine svi<br />
novi automobili biti na hibridni pogon ili<br />
struju. Zbog poboljšanih i jeftinijih baterija<br />
električni automobili će već 2010.<br />
godine postati masovna pojava. Iako se<br />
snažno razvija baterijska tehnologija još<br />
dugo će postojati motor s unutarnjim sagorijevanjem,<br />
ali sve više u kombinaciji s<br />
drugim pogonom. Automobil na hibridni<br />
pogon dijelom se pokreće pomoću elektromotora,<br />
koji dobiva struju iz motora<br />
s unutarnjim sagorijevanjem ili pak iz<br />
kočenja. Broj prodanih automobila na<br />
hibridni pogon i električnih automobila<br />
u Europskoj uniji u 2008. iznosit će<br />
80.000, a 2025. godine, kako se procjenjuje,<br />
oko 16,2 milijuna. To se odnosi na<br />
osobne automobile jer će teretna vozila i<br />
dalje pokretati dizelski motori.<br />
Toyota: Hibrid na gorive ćelije<br />
Toyota je objavila da je razvila hibridno<br />
vozilo opremljeno novodi<strong>za</strong>jniranim setom<br />
gorivih ćelija visokih performansi.<br />
Glavni blok Toyotinog seta gorivih ćelija<br />
je membranski sklop elektroda (MEA).<br />
Osnovna istraživanja, kao što su vizualni<br />
testovi unutrašnjosti, su provedena kako<br />
bi se razumjelo ponašanje i količina generirane<br />
vode u gorivim ćelijama, što je<br />
inženjerima omogućilo da optimiziraju<br />
MEA konstrukciju, kako bi se poboljšalo<br />
paljenje pri niskim temperaturama.<br />
Uz to, potrošnja goriva je smanjena 25<br />
posto poboljšanjem performansi sklopa<br />
gorivih ćelija, unaprjeđivanjem regenerativnog<br />
sustava kočenja i smanjenjem<br />
potrošnje energije pomoćnih sustava.<br />
Dodatne promjene uključuju ugrađivanje<br />
kontrole degradacije <strong>za</strong> katali<strong>za</strong>tor<br />
elektroda i poboljšanje trajnosti gorivih<br />
ćelija. Nadalje, opremanje vozila s Toyotinim<br />
70 MPa visokotlačnim spremnicima<br />
vodika, omogućuje otprilike 830 kilometar<br />
s jednim punjenjem, što je više<br />
nego dvostuko od prethodnog hibridnog<br />
modela. Toyota FCHV-adv dobio je certifikat<br />
i od japanskog ministarstva zemlje,<br />
infrastrukture i transporta (MLIT).<br />
Nagrada Toyoti<br />
Elektrifikacija cestovnog prijevo<strong>za</strong> jedna<br />
je od <strong>za</strong>dnjih i<strong>za</strong>zova <strong>za</strong> električnu energiju<br />
i ključ <strong>za</strong> smanjenje ovisnosti o nafti i<br />
CO 2 emisija – rekao je Lars Josefsson kada<br />
je 17. lipnja predao Toyoti prvu EURELEC-<br />
TRIC nagradu <strong>za</strong> njen rad na polju hibridnih<br />
tehnologija. Nagrada EURELECTRIC<br />
daje udruženje koje predstavlja električnu<br />
industriju na paneuropskoj razini kako bi<br />
odalo priznanje kompanijama ili pojedincima<br />
koji su dali značajan doprinos električnoj<br />
energiji i njenoj uporabi. Toyota je<br />
pokrenula i ubr<strong>za</strong>la razvoj hibridnih tehnologija<br />
među proizvođačima automobila<br />
u cijelom svijetu, naglašavajući prednosti<br />
vožnje pomoću električne energije. Svoj<br />
prvi masovno proizvedeni hibridni model,<br />
Prius, Toyota je predstavila 1997. godine<br />
i dosad prodala 1,5 milijuna hibridnih<br />
vozila. Kao sljedeći korak Toyota istražuje<br />
mogućnosti Plug-In hibridnih vozila,<br />
ili skraćeno PHV-a, koja se mogu puniti<br />
preko električnog izvora u kući. Za kratka<br />
putovanja, PHV se može poslužiti samo<br />
električkim pogonom umjesto benzina,<br />
što nudi značajno smanjenje CO 2 emisija<br />
i potrošnje goriva. Izvlačenjem dijela<br />
svoje energije iz javne električne mreže,<br />
PHV-i će omogućiti značajno smanjenje<br />
CO 2 emisija i ovisnost o nafti. Toyota surađuje<br />
s vodećom Europskom električkom<br />
grupom na istraživanju i pripremi uvođenja<br />
plug-in hibridnih vozila.<br />
GM-ova solarna stanica<br />
Američki proizvođač automobila General<br />
Motors sagraditi će na krovu svoje najveće<br />
tvornice u Europi najveću stanicu <strong>za</strong> solarnu<br />
energiju na svijetu. Tvornica u Zaragozi<br />
na sjeveru Španjolske bit će obložena sa<br />
183.000 m 2 solarnih ploča koje bi trebale<br />
pokrivati četvrtinu potražnje tvornice <strong>za</strong><br />
energijom. Na projektu vrijednom 50 milijuna<br />
eura, automobilski gigant surađuje<br />
s francuskim Veolia Environnementom i<br />
američkim Clairvoyant Energyjem, u sklopu<br />
obveze o održivoj potrošnji energije.<br />
GM planira također instalirati solarne ploče<br />
na tvornici u Sankt Peterburgu i razmišlja<br />
o primjeni tog modela na ostalih 19<br />
tvornica diljem Europe.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
29
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Hrvatska uvodi informatički<br />
sustav <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
Vlada je na sjednici početkom lipnja<br />
prihvatila Uredbu o informatičkom<br />
sustavu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> koju su izradili<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva i Agencija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong>. Informatički sustav <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> (ISZO) sastoji se od međusobno<br />
pove<strong>za</strong>nih elektroničkih ba<strong>za</strong> podataka i<br />
izvora podataka o stanju, opterećenjima<br />
pojedinih sastavnica <strong>okoliša</strong>, pritiscima<br />
na okoliš, prostornim obilježjima i dru-<br />
EKO REVIJA<br />
30 eco review<br />
gim podacima i obavijestima važnima<br />
<strong>za</strong> praćenje stanja <strong>okoliša</strong> na državnoj<br />
razini, objašnjavaju u Ministarstvu.<br />
Informacijski sustav omogućava prikupljanje<br />
i pružanje informacija i podataka<br />
koji su obrađeni i analizirani sukladno<br />
međunarodnoj i europskoj metodologiji,<br />
odnosno omogućuje razmjenu podataka<br />
o okolišu s postojećim sličnim sustavima<br />
na razini Europske unije i država članica,<br />
pove<strong>za</strong>nim u Europsku informacijsku<br />
i promatračku mrežu (službena kratica<br />
EIONET) koju uspostavlja i koordinira<br />
Europska agencija <strong>za</strong> okoliš (službena<br />
kratica EEA). U Ministarstvu navode da<br />
je <strong>za</strong> uspostavu, vođenje, razvijanje,<br />
koordiniranje i održavanje jedinstvenog<br />
informatičkog sustava <strong>za</strong>dužena Agencija<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>. Cilj toga sustava je<br />
povezivanje svih podataka i informacijskih<br />
tokova primjenom suvremenih alata<br />
kao što su internet i satelitska tehnologija.<br />
Također je cilj osigurati da se izvješćivanja<br />
u papirnatu obliku <strong>za</strong>mijene<br />
sustavom u kojem su podaci pristupačni<br />
korisnicima pri samu izvoru podataka na<br />
otvoren i jasan način.<br />
Agencija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> <strong>za</strong>dužena je<br />
da u roku od godinu dana od prihvaćanja<br />
Uredbe izradi Program vođenja informatičkog<br />
sustava u suradnji sa Središnjim<br />
državnim uredom <strong>za</strong> e-Hrvatsku te Nacionalnu<br />
listu poka<strong>za</strong>telja. Za provedbu<br />
Uredbe osiguran je novac u državnom<br />
proračunu <strong>za</strong> 2008. i planiran <strong>za</strong> 2009. i<br />
2010. godinu. Informatički sustav <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> sastoji se od četiriju temeljnih<br />
skupina. Prva se odnosi na sastavnicu<br />
<strong>okoliša</strong> koju tvore: zrak, kopnene vode,<br />
more, priroda te pedosfera i litosfera.<br />
Druga se odnosi na pritiske na okoliš:<br />
otpad, poljoprivredu i šumarstvo, industriju<br />
i energetiku te promet i turi<strong>za</strong>m.<br />
Treća skupina - utjecaj na zdravlje - sadržavat<br />
će podatke o civilnoj <strong>za</strong>štiti, buci,<br />
stanovništvu i kućanstvima, ionizirajućem<br />
zračenju i nuklearnoj sigurnosti,<br />
svjetlosnom onečišćenju, elementarnim<br />
nepogodama (suša, potresi, požari,<br />
poplave itd.), utjecaju onečišćenja na<br />
zdravlje i kvalitetu života te socioekonomske<br />
podatke. Četvrta skupina - odgovori<br />
društva - objavljivat će se opće<br />
teme <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>: dokumenti <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>, podaci o provedbi politike <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>, održivi razvoj i čistija proizvodnja,<br />
stručni i znanstveni podatci,<br />
faktografski, metodološki i dokumentacijski<br />
podaci, instrumenti i mjere politike<br />
(ekonomski instrumenti, inspekcijski
nadzor, procjena utjecaja na okoliš itd.).<br />
U toj temeljnoj skupini bit će i <strong>za</strong>konski<br />
akti, sudionici <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i prostorni<br />
planovi.<br />
Uredba je usklađena s direktivama EU.<br />
Direktiva o izvješćivanju (91/692/EC)<br />
propisuje obvezu izvješćivanja po direktivama<br />
(ukupno 30 navedenih u prilozima<br />
Direktive) koje uključuju obveze <strong>za</strong><br />
izvješćivanjem <strong>za</strong> tri tematske cjeline;<br />
zrak, vodu i otpad. Direktivom je ustanovljena<br />
harmonizirana procedura u trogodišnjem<br />
izvještajnom ciklusu temeljenom<br />
na upitniku usvojenom od strane<br />
Europske Komisije. Na razini EU, u 2008.<br />
godini planira se donošenje pravnog<br />
instrumenta kojim će se ova Direktiva<br />
detaljno revidirati. Osnovne smjernice i<br />
principi obuhvaćeni su dokumentom Europske<br />
komisije COM(2008) 46 final od<br />
1.veljače 2008. pod naslovom: Towards<br />
s Shared Environmental Information System<br />
(SEIS). Ovaj je dokument također<br />
korišten pri izradi Uredbe o Informacijskom<br />
sustavu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>. Direktiva<br />
o uspostavljanju Europske agencije <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i Europske informacijske<br />
i promatračke mreže (1990/1210/<br />
EC) propisuje, pored uspostave Europske<br />
agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, obvezu<br />
uključivanja država članica u Europsku<br />
informacijsku i promatračku mrežu (EI-<br />
ONET) s ciljem prikupljanja objektivnih,<br />
pouzdanih i usporedivih podataka na europskoj<br />
razini, omogućavajući državama<br />
članicama poduzimanje nužnih mjera <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, procjenu rezultata takvih<br />
mjera i osiguravanje odgovarajućeg informiranja<br />
javnosti o stanju <strong>okoliša</strong>.<br />
Uredba ima <strong>za</strong> cilj modernizirati, racionalizirati<br />
i pojednostaviti prikupljanje, razmjenu<br />
i korištenje podataka i informacija<br />
potrebnih <strong>za</strong> planiranje i provedbu okolišne<br />
politike, pri čemu će uglavnom centralizirani<br />
sustavi izvješćivanja postupno<br />
biti <strong>za</strong>mijenjeni sustavom baziranim na<br />
pristupačnosti, dijeljenju i interoperabilnosti<br />
(u<strong>za</strong>jamnom djelovanju) u sklopu<br />
jedinstvenog Informacijskog sustava <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>.<br />
Sukladno Uredbi, Informacijski sustav<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> postaje decentralizirani<br />
ali integrirani informacijski sustav dostupan<br />
kroz jedinstveni Internet portal,<br />
temeljen na mreži davatelja informacija<br />
i podataka putem kojeg se informacije i<br />
podaci <strong>za</strong>jednički koriste. Sveobuhvatni<br />
krajnji cilj Uredbe je održavanje i unaprjeđenje<br />
kvalitete podataka i informacija<br />
te njihove dostupnosti, uz istovremeno<br />
smanjenje <strong>za</strong>jedničkih administrativnih<br />
opterećenja na minimum. Obveznici<br />
Uredbe moraju osigurati interoperabilnost<br />
informacijskih sustava/podsustava<br />
<strong>za</strong> koje su nadležni u svrhu povezivanja<br />
u jedinstveni Informacijski sustav <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>, ali i osigurati nesmetan tok i<br />
pristup točnim i vjerodostojnim podacima<br />
i informacijama <strong>za</strong> koje su nadležni.<br />
Program vođenja Informacijskog sustava<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> sa definiranim poslovima<br />
i <strong>za</strong>dacima nužnim <strong>za</strong> vođenje, organi<strong>za</strong>ciju<br />
i održavanje Informacijskog sustava<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> s vremenskim planom i<br />
rokovima izvršenja te procjenom potrebnim<br />
sredstava izrađuje Agencija <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> u roku od godinu dana od<br />
stupanja na snagu Uredbe. Program će<br />
odrediti i način prikupljanja podataka,<br />
provjere i osiguranja kakvoće podataka,<br />
te uspostavu, održavanje i interoperabilnost<br />
informacijskih sustava i/ili podsustava<br />
obveznika informacijskog sustava,<br />
kažu u Ministarstvu. (Ž.B.)<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
31
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Rezultati prvih mjerenja kakvoće mora na 882 plaže<br />
Jadransko je more čisto<br />
Da je naše more čisto potvrđuju i 146<br />
plavih <strong>za</strong>stava dodijeljenih plažama i<br />
marinama, deset više nego lani<br />
EKO REVIJA<br />
32 eco review<br />
ovogodišnja ispitivanja sanitarne<br />
I kakvoće mora na plažama duž cijele<br />
Jadranske obale u organi<strong>za</strong>ciji Ministarstva<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja<br />
i graditeljstva doka<strong>za</strong>la su da naše more<br />
spada među najčišća u Europi. Prvo ovogodišnje<br />
ispitivanje sanitarne kakvoće<br />
mora provedeno do 16. svibnja na 882<br />
jadranske plaže nigdje nije utvrdilo jače<br />
onečišćenje mora, a na pet su izmjerene<br />
vrijednosti koje prelaze propisane granične<br />
vrijednosti, odnosno more na tim<br />
plažama je umjereno onečišćeno, objavilo<br />
je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva. Riječ je<br />
o tri plaže u Primorsko-goranskoj županiji<br />
(plaža Fortica u Kraljevici, kupalištu<br />
Istok na riječkoj Kantridi i početku plaže<br />
u Moščenićkoj Dragi) te dvije plaže u<br />
Dubrovačko-neretvanskoj županiji (plaži<br />
hotela Supetar u Cavtatu i plaži Ušće u<br />
Pločama).<br />
Drugo ovogodišnje ispitivanje kakvoće<br />
mora na plažama provedeno od 12. do<br />
30. svibnja na 879 mjesta samo je na sedam<br />
mjesta utvrdilo umjereno onečišćeno<br />
more, a nigdje nije registrirano jače<br />
onečišćenje mora. Umjereno onečišćeno<br />
more utvrđeno je na plaži ispod hotela<br />
Lanterna u Labinu, opatijskom kupalištu<br />
Tomaševac te pet plaža u Kaštelima: plaži<br />
Torac u Kaštel Gomilici, plaži Baletna<br />
škola u Kaštel Kambelovcu, plaži Miljenko<br />
i Dobrila u Kaštel Lukšiću te plažama<br />
kod hotela Palace i Đardin u Kaštel Starom.<br />
Na svim ostalim provjerenim plažama<br />
more je bilo pogodno <strong>za</strong> kupanje,<br />
objavilo je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>,<br />
prostornog uređenja i graditeljstva.<br />
Rezultati trećeg ovogodišnjeg mjerenja<br />
kakvoće mora na plažama hrvatskog<br />
Jadrana poka<strong>za</strong>li su da od ukupno 884<br />
obrađene točke od 26. svibnja do 19.<br />
lipnja, na njih 875 nije registrirano onečišćenje,<br />
a na devet točaka <strong>za</strong>bilježene<br />
su vrijednosti koje prelaze granične. Na<br />
devet točaka uzorci mora prelazili su granične<br />
vrijednosti propisane Uredbom o<br />
standardima kakvoće mora na morskim<br />
plažama, kažu u Ministarstvu. Rezultati<br />
trećeg mjerenja poka<strong>za</strong>li su da je jače<br />
onečišćeno more u Pločama kod Ušća<br />
Neretve. Na području Istarske županije,<br />
u Novigradu je <strong>za</strong>bilježeno onečišćenje<br />
mora koje prelazi granične vrijednosti na<br />
četiri točke, a od toga je jače onečišće-
nje <strong>za</strong>bilježeno na trima plažama Turističkog<br />
naselja “Tare“ - na plaži hotela<br />
Maestral, hotela Laguna i plaži autokampa,<br />
a umjereno onečišćenje <strong>za</strong>bilježeno<br />
je na novigradskoj plaži Rivarella. Umjereno<br />
onečišćenje mora <strong>za</strong>bilježeno je kod<br />
Smokvice u Novom Vinodolskom te na<br />
plaži hotela Jadranka u Crikvenici. U Šibensko-kninskoj<br />
županiji umjereno onečišćenje<br />
mora <strong>za</strong>bilježeno je u Skradinu<br />
i u Vodicama na plaži kod tobogana. Na<br />
točkama ispitivanja, na kojima su uzorci<br />
ocijenjeni kao jače onečišćeno more,<br />
uzorkovanja su ponovljena idućih dana.<br />
Ponovljeni uzorci na području Novigrada<br />
u Istarskoj županiji ukazivali su na more<br />
visoke kakvoće, pa je <strong>za</strong>ključeno kako je<br />
bila riječ o kratkotrajnom onečišćenju,<br />
dok su ponovljeni uzorci na pločanskoj<br />
plaži Ušća u Dubrovačko-neretvanskoj<br />
županiji ocijenjeni kao jače onečišćeno<br />
more, pa su o tome obaviještene nadležne<br />
inspekcije, navodi Ministarstvo.<br />
Ispitivanja se provode prema Programu<br />
ispitivanja kakvoće mora i u skladu s<br />
Uredbom o standardima kakvoće mora na<br />
morskim plažama svakih 15 dana na oko<br />
880 mjesta duž cijele Jadranske obale 10<br />
puta u sezoni kupanja (12 puta <strong>za</strong> plaže<br />
koje su uključene ili se planira uključiti<br />
u projekt “Plava <strong>za</strong>stava”), a rezultati se<br />
objavljuju na web stranici Ministarstva<br />
www.mzopu.hr. Uzorkovanje o trošku<br />
županija provode ovlašteni laboratoriji<br />
od 1. svibnja do kraja sezone kupanja<br />
krajem rujna. Ministarstvo ističe da je<br />
kakvoća mora u Hrvatskoj na vrlo visokoj<br />
razini, jer većina uzoraka odgovara standardima<br />
propisanima Uredbom. Kakvoća<br />
mora na plažama na cijelom jadranskom<br />
obalnom i otočnom prostoru prati se<br />
od 1988., a Hrvatska je kao potpisnica<br />
Konvencije o <strong>za</strong>štiti morskog <strong>okoliša</strong> u<br />
Sredozemlju bila jedna od prvih zemalja<br />
koje su počele sustavno pratiti kakvoću<br />
mora na plažama. Prilikom uzorkovanja<br />
opažaju se osnovni meteorološki uvjeti<br />
kao i vizualni pregled mora - boja, prozirnost,<br />
vidljive plivajuće otpadne tvari,<br />
vidljive mineralne masnoće te vidljive<br />
otpadne suspendirane tvari. Na mjestu<br />
uzorkovanja određuje se temperatura<br />
mora i pH vrijednost, a u laboratoriju<br />
se određuju mikrobiološki poka<strong>za</strong>telji<br />
(ukupne koliformne bakterije - TC, fekalne<br />
koliformne bakterije - FC, fekalni<br />
streptokoki - FS). Mikrobiološki parametri<br />
smatraju se najznačajnijim indikatori-<br />
ma onečišćenja mora fekalnim otpadnim<br />
vodama, pa se težište ispitivanja uzoraka<br />
postavlja upravo na tim parametrima, jer<br />
oni upućuju na potencijalni rizik od <strong>za</strong>raznih<br />
bolesti korištenjem morske vode<br />
<strong>za</strong> rekreaciju i kupanje ili proizvodnju<br />
hrane. Mikrobiološko onečišćenje mora<br />
na određenoj lokaciji - točki ispitivanja<br />
- može u vremenu jako varirati. Ono ovisi<br />
o meteorološkim prilikama i hidrografskim<br />
osobinama mora (naoblaka, vjetar,<br />
temperatura mora, salinitet, valovi,<br />
morske struje), te načinu ispuštanja otpadnih<br />
voda (povremeno ispuštanje otpadne<br />
vode, dnevne varijacije količine<br />
otpadne vode, rad crpnih stanica). More<br />
na morskoj plaži udovoljava propisanom<br />
standardu ako vrijednosti bakterioloških<br />
poka<strong>za</strong>telja ne prelaze granične vrijednosti<br />
propisane Uredbom.<br />
Temeljem višegodišnjeg iskustva ispitivanja<br />
sanitarne kakvoće mora na plažama,<br />
uvedeni su interni kriteriji <strong>za</strong> ocjenu<br />
mora prema kojima se more svrstava u<br />
četiri vrste, koje se obilježavaju sa četiri<br />
boje; more visoke kakvoće (plava boja),<br />
more podobno <strong>za</strong> kupanje (zelena boja),<br />
umjereno onečišćeno more (žuta boja)<br />
i jače onečišćeno more (crvena boja).<br />
Kriteriji su uvedeni s ciljem da se izdvoje<br />
i istaknu područja s vrlo čistim morem.<br />
Treba naglasiti da prema internom kriteriju<br />
more visoke kakvoće i more podobno<br />
<strong>za</strong> kupanje <strong>za</strong>dovoljava preporučene<br />
kriterije <strong>za</strong> ukupne koliforme iz europske<br />
Direktive, koji su 20 puta stroži od obve-<br />
Usvojena nova Uredba o kakvoći mora <strong>za</strong> kupanje<br />
Vlada je krajem lipnja usvojila Uredbu o kakvoći mora <strong>za</strong> kupanje koju je<br />
izradilo Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i graditeljstva, a<br />
usklađena je sa postojećim europskim propisima.<br />
Uredba propisuje praćenje novih mikrobioloških poka<strong>za</strong>telja: crijevnih enterokoka<br />
i Escherichie coli i njihove dozvoljene granične vrijednosti, a Županije<br />
se obvezuju svake godine odrediti morske plaže na kojima će se kontrolirati<br />
kakvoće mora <strong>za</strong> kupanje. Uredba propisuje i izradu kartografskih prikaze plaža<br />
i izradu profila mora <strong>za</strong> kupanje. Propisano je da profili trebaju biti izrađeni<br />
do 2010. More <strong>za</strong> kupanje ocjenjivat će se i razvrstavati na: izvrsno, dobro,<br />
<strong>za</strong>dovoljavajuće i ne<strong>za</strong>dovoljavajuće. Uredbom je propisano postupanje inspekcije<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> i drugih nadležnih inspekcija u slučajevima kratkotrajnog<br />
onečišćenja, kao i naređivanje trajne <strong>za</strong>brane kupanja na plaži i postavljanje<br />
službene oznake <strong>za</strong>brane kupanja kada mikrobiološki parametri ne <strong>za</strong>dovolje<br />
propisane granične vrijednosti.<br />
Uvode se i novine u proceduru izvješćivanja. Županije će dostavljati Ministarstvu<br />
podatke o pojedinačnim, godišnjem i konačnom ispitivanju kakvoće<br />
mora <strong>za</strong> kupanje, a Ministarstvo će izrađivati godišnje i konačno izvješće. O<br />
podacima pojedinačnih ispitivanja u sezoni kupanja županija će obavješćivati<br />
javnost putem internet stranice i javnih medija. Javnost će se obavješćivati i<br />
o izrađenim izvješćima. Novom Uredbom propisano je i da Agencija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> dostavlja izvješće o godišnjoj ocjeni na plažama hrvatskog Jadrana i<br />
izvješće o konačnoj ocjeni na plažama hrvatskog Jadrana Europskoj komisiji<br />
prema Direktivi 2006/07/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom<br />
<strong>za</strong> kupanje. Prvo konačno izvješće izrađuje se do kraja 2012. Uredba stupa na<br />
snagu 1. siječnja 2009. godine.<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
33
znih kriterija iste Direktive. Da je naše<br />
more čisto potvrđuje i svake godine sve<br />
veći broj Plavih <strong>za</strong>stava, svjetskog priznanja<br />
<strong>za</strong> očuvan okoliš, koje dobivaju<br />
hrvatske plaže i marine. Ove godine ih je<br />
dodijeljeno 146, deset više nego lani. Od<br />
toga 121 su dobile plaže, a 21 marine.<br />
Značaj plavih <strong>za</strong>stava je i u tome što sve<br />
veći broj turista (prema istraživanjima<br />
već ih je oko 15 posto) mjesta <strong>za</strong> odmor<br />
prije svega bira na temelju toga imaju<br />
li njegove plaže plavu <strong>za</strong>stavu, kaže dr.<br />
Ante Kutle, predsjednik udruge “Lijepa<br />
naša”, koja je hrvatski koordinator <strong>za</strong> dodjelu<br />
plavih <strong>za</strong>stava. “Po ukupnom broju<br />
dobivenih plavih <strong>za</strong>stava Hrvatska je na<br />
sedmom mjestu u svijetu (ukupno ih je<br />
ove godine dodijeljeno 3195), a ispred<br />
nje su uglavnom turističke velesile poput<br />
Francuske, Italije ili Španjolske koje ima-<br />
ju puno dužu obalu pa time i više plaža i<br />
marina. Osim toga puno su se ranije od<br />
Hrvatske uključile u tu svjetsku akciju”,<br />
napominje Kutle. No, Hrvatska, prema<br />
njegovim riječima, još ima puno mogućnosti<br />
<strong>za</strong> povećanje broja plavih <strong>za</strong>stava.<br />
Naime, veliku većinu dodijeljenih dobile<br />
su plaže na sjevernom dijelu Jadrana<br />
(do Zadra), a samo dvadesetak plaže na<br />
južnom dijelu. Međutim, naše marine bi<br />
narednih godina mogle ostati bez plavih<br />
<strong>za</strong>stava ako ne nabave opremu <strong>za</strong><br />
ispumpavanje kaljužnih i fekalnih voda<br />
sa brodova, a taj će preduvjet postati<br />
obve<strong>za</strong>n kod najavljene promjene krite-<br />
EKO REVIJA<br />
34 eco review<br />
rija <strong>za</strong> dodjelu tog svjetskog priznanja,<br />
upozorava Kutle.<br />
Inače, cjeloviti rezultati ispitivanja kakvoće<br />
mora na plažama tijekom prošle<br />
godine također pokazuju da je more namijenjeno<br />
<strong>za</strong> kupanje u Hrvatskoj visoke<br />
kakvoće, jer je 98,6 posto uzoraka ispu-<br />
njavalo stroge kriterije Uredbe o standardima<br />
kakvoće mora na morskim plažama,<br />
kažu u Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva. Po riječima<br />
stručnjaka, hrvatski kriteriji su u<br />
nekim dijelovima čak stroži od europskih<br />
pa nije ni čudo da na primjer njemački<br />
ADAC, jedna od najvećih europskih auto-udruga,<br />
redovno proglašava naš dio<br />
Jadrana <strong>za</strong> najčišći dio Mediterana i preporučuje<br />
ga svojim članovima <strong>za</strong> ljetovanje.<br />
Lani je kakvoća mora kontrolirana na<br />
881 plaži u svim jadranskim županijama<br />
i velika većina uzoraka poka<strong>za</strong>la je da<br />
se radi o moru visoke kakvoće ili moru<br />
podobnom <strong>za</strong> kupanje (dvije najviše kategorije).<br />
U nekim županijama (Ličkosenjskoj)<br />
čak niti jedan uzorak mora nije<br />
prelazio granične vrijednosti propisane<br />
Uredbom, dok se u ostalima postotak<br />
uzoraka koji su prešli granične vrijednosti<br />
kretao od 0,45 posto u Istarskoj do<br />
2,96 posto u Šibensko-kninskoj.<br />
Kao najproblematičnija mjesta tijekom<br />
lanjskih kontrola u Ministarstvu ističu<br />
kupalište kod riječkog hotela Park gdje je<br />
već dvije godine <strong>za</strong>branjeno kupanje, a u<br />
svibnju 2007. je zbog oštećenja kanali<strong>za</strong>cijskog<br />
sustava došlo do istjecanja fekalnih<br />
otpadnih voda u more ispod gradilišta<br />
dubrovačkog hotela Libertas Rixos.<br />
Zato je i tamo do popravka kanali<strong>za</strong>cije<br />
bilo <strong>za</strong>branjeno kupanje. Zbog neriješene<br />
odvodnje otpadnih voda povremena onečišćenja<br />
mora <strong>za</strong>bilježena su i na devet<br />
plaža u Kaštelima. Stoga su inspektori<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> više puta intervenirali<br />
kako bi se otkrili i <strong>za</strong>tvorili ilegalni ispusti<br />
otpadnih vode u kanale <strong>za</strong> oborinske<br />
vode i potoke na području Kaštel Starog,<br />
Kaštel Lukšića i Kaštel Gomilice, ističu<br />
u Ministarstvu. Također napominju da<br />
je more kopnenog dijela znatno je više<br />
opterećeno fekalnim otpadnim vodama<br />
nego obalno more otoka. Razlog je gusta<br />
urbani<strong>za</strong>cija i neodgovarajuće zbrinjavanje<br />
i ispuštanje otpadnih voda u more.<br />
Na otocima ispitivanja obuhvaćaju samo<br />
more urbaniziranih područja, na kojima<br />
se očekuje utjecaj otpadnih voda, dok se<br />
ostali dijelovi obale otoka ne ispituju jer<br />
se smatraju čistim.<br />
Stručnjaci očekuju da će se unatoč stalnom<br />
razvoju turizma i drugih gospodarskih<br />
grana kakvoća mora još poboljšati<br />
zbog <strong>za</strong>početih velikih ulaganja Hrvatskih<br />
voda i jedinica lokalne samouprave<br />
u sustave odvodnje i uređaje <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda.<br />
To potvrđuje trend poboljšanja stanja<br />
posebice na području Primorsko-goranske<br />
(na području Rijeke i Opatije) i Zadarske<br />
županije. Takav napredak može se<br />
očekivati i u Novigradu, Puli, Biogradu<br />
na moru, Omišu, Makarskoj, Opuzenu,<br />
Lovranu, Matuljima, Sv. Filipu i Jakovu,<br />
Pakoštanama, Rogoznici, Dugom Ratu i<br />
drugim mjestima koja već jesu ili će biti<br />
uključena u Program <strong>za</strong>štite onečišćenja<br />
voda i mora na priobalnom području<br />
koji provode Hrvatske vode u suradnji<br />
sa Svjetskom bankom i tim mjestima.<br />
(D.L.)
Maksimir: prikaz<br />
bioraznolikosti Hrvatske<br />
Javna ustanova Maksimir i Državni <strong>za</strong>vod<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode u parku Maksimir,<br />
treću godinu <strong>za</strong> redom, obilježili<br />
su Međunarodni dan <strong>za</strong>štite biološke raznolikosti<br />
i Dan <strong>za</strong>štite prirode u Hrvatskoj.<br />
Od Javnih ustanova koje upravljaju<br />
<strong>za</strong>štićenim područjima uz organi<strong>za</strong>tore<br />
i domaćine svoje prirodne vrijednosti,<br />
istraživačke projekte i programe <strong>za</strong>štite<br />
predstavili su: Nacionalni park Sjeverni<br />
Velebit, Park prirode Velebit, Park<br />
prirode Žumberak-Samoborsko gorje,<br />
Park prirode Medvednica te Zoološki<br />
vrt Zagreb. Nevladine udruge <strong>za</strong>stupale<br />
su: <strong>Eko</strong>loško poljoprivredno gospodar-<br />
stvo Sever, Poljoprivredna škola Zagreb,<br />
Udruga Ecologica, Hrvatsko herpetološko<br />
društvo Hyla i Hrvatsko biospeleološko<br />
društvo.<br />
Uz veliki broj besplatnih prospekata, deplijana,<br />
časopisa i atraktivnih postera,<br />
posjetitelji su mogli kupiti razglednice,<br />
knjige, vodiče, priručnike, CDe, ali i razne<br />
suvenire, upaljače, majice, šalice,<br />
pića, poljoprivredne proizvode, med,<br />
voštane svijeće, nakit, cvijeće, aromatično<br />
bilje, sve iz prirode i s tematikom<br />
<strong>za</strong>štite prirode. U sklopu manifestacije<br />
održan je prigodni program, igraonica <strong>za</strong><br />
djecu Potraga <strong>za</strong> blagom te prepozna-<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
vanje ptica u Parku uz stručno vodstvo.<br />
Maksimirski perivoj ukrasile su brojne<br />
fotografije izvornih pasmina domaćih<br />
životinja iz fundusa Državnog <strong>za</strong>voda<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode, na čijem su štandu<br />
posebnu pozornost privlačile atraktivne<br />
Crvene knjige ugroženih biljnih i životinjskih<br />
svojti Hrvatske. Maksimir je tako<br />
na jedan dan postao centar biološke raznolikosti<br />
Hrvatske na manifestaciji koja<br />
će nadajmo se postati tradicionalna,<br />
okupljajući svake godine sve više sudionika<br />
i posjetitelja.<br />
Tekst i snimke: Roman Ozimec<br />
EKO REVIJA eco review<br />
35
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Kulturna baština<br />
u Hrvatskoj<br />
36 EKO REVIJA eco review<br />
Baština je naslijeđe koje smo dobili<br />
iz prošlosti, vrijednost s kojom živimo<br />
danas i dobro koje ćemo ostaviti<br />
budućim naraštajima. Naša kulturna<br />
i prirodna baština ne<strong>za</strong>mjenjiv je izvor<br />
života i inspiracije. Jedinstvena mjesta,<br />
građevine i prirodni fenomeni čine baštinu<br />
našeg svijeta. Spomenici su to jedne<br />
zemlje, naroda ili kutlure, ali pripadaju<br />
svim ljudima jednako. UNESCO, organi<strong>za</strong>cija<br />
Ujedinjenih naroda, kao jedan od<br />
svojih ciljeva ima identifikaciju, <strong>za</strong>štitu<br />
i čuvanje ovih lokaliteta svjetske baštine.<br />
Trenutno UNESCO-ov popis čine 830<br />
lokaliteta svjetske kulturne i prirodne<br />
baštine. Starigradsko polje na Hvaru od<br />
početka srpnja 2008. novi je naš doprinos<br />
svjetskoj kulturnoj baštini. Dosada<br />
su bili:<br />
• Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom<br />
palačom (od 1979.)<br />
• Stari grad u Dubrovniku (od 1979.,<br />
članstvo obnovljeno 1994.)<br />
• Plitvička jezera (od 1979., obnovljeno<br />
2000.)<br />
• kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču<br />
(1997.)<br />
• Povijesna jezgra Trogira (1997.)<br />
• katedrala sv. Jakova u Šibeniku<br />
(2000).<br />
Ministarstvo kulture je nominiralo još<br />
NP Sjeverni Velebit, Salonu, Dioklecijanov<br />
akvedukt, stare bračke kamenolome,<br />
Lonjsko polje, <strong>za</strong>darski Forum, Varaždin,<br />
osječku Tvrđu, Lubenice na Cresu, dvorac<br />
Veliki Tabor i Ston s Malim Stonom.<br />
Stari grad Dubrovnik<br />
Godina upisa na UNESCO-ov popis: 1979.<br />
Stara jezgra Dubrovnika prepuna je prekrasnih<br />
gotičkih, renesansnih i baroknih<br />
crkvava, samostana, palača i fontana,<br />
sagrađenih tokom stoljeća života ovog<br />
iznimnog grada. Budući ovaj kompleks<br />
predstavlja spomenik ljudskom stvara-
lačkom geniju tokom mnogih stoljeća,<br />
jezgra je 1979. godine upisana kao jedan<br />
od prvih lokaliteta na UNESCO-ov<br />
popis svjetske kulturne baštine. Vjerojatno<br />
najprepoznatljiviji simbol stare<br />
jezgre Dubrovnika su gradske zidine,<br />
očuvane netaknute do današnjih dana.<br />
Neprekinuti je to 1940 metara dugačak<br />
kompleks bedema i utvrda koji su napravljeni<br />
i godinama nadograđivani kako<br />
bi štitili grad od neprijatelja. Povijest<br />
zidina seže duboko u rani srednji vijek,<br />
a tokom povijesti nekoliko su puta proširivane<br />
i modernizirane. Svoj današnji<br />
izgled dobile su do kraja XVI. stoljeća.<br />
Zidine su dugačke 1940 metara, a dodatno<br />
su utvrđene sa pet velikih kula,<br />
te dvadesetak manjih utvrda i bastiona.<br />
Bez obzira na monumentalnost i ljepotu<br />
gradskih zidina, tek se ulaskom u staru<br />
gradsku jezgru posjetitelju otvara uvid u<br />
povijest i kulturu Dubrovnika<br />
Dioklecijanova palača i<br />
srednjovjekovna jezgra Splita<br />
Godina upisa na UNESCO-ov popis: 1979.<br />
Središnji dio grada Splita koloplet je<br />
uskih kamenih ulica, antičkih spomenika<br />
i srednjovjekovnih građevina. Ostaci su<br />
to antičke Dioklecijanove palače, jezgre<br />
na temelju koje je izrastao grad. Izvrsno<br />
očuvani do današnjih dana, ostaci<br />
te antičke građevine, <strong>za</strong>jedno s kasnijom<br />
srednjovjekovnom nadogradnjom čine<br />
vrijedan arheološki i povijesno-umjetnički<br />
kompleks zbog čega su 1979. godine<br />
uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske<br />
kulturne baštine. Dioklecijanova palača<br />
dobila je ime po svom tvorcu, rimskom<br />
caru Gaju Aureliju Valeriju Dioklecijanu.<br />
Nastala je kao rezultat careve težnje da,<br />
u svom rodnom kraju, na obali Jadranskog<br />
mora, u provinciji Dalmaciji, samome<br />
sebi sagradi ljetnikovac u kojem će<br />
provesti starost. Dodatni razlog vjerojatno<br />
je bilo izobilje kvalitetnog kamena <strong>za</strong><br />
gradnju, blaga klima te izvori termalnih<br />
voda koje obiluju sumporom, a koje su<br />
caru trebale olakšavati staračke tegobe.<br />
Pretpostavka je da su radovi na izgradnji<br />
palače počeli 295. godine, nakon što je<br />
Dioklecijan reformirao upravljanje carstvom<br />
uvevši tetrarhiju. Car se u palaču<br />
povukao nakon abdikacije, 305. godine,<br />
no izgradnja je trajala i koju godinu<br />
duže. Cijeli kompleks palače kao cjeli-<br />
EKO REVIJA eco review<br />
37
38 EKO REVIJA eco review<br />
na nema uzor u dotadašnjem antičkom<br />
graditeljstvu, što je rezultat njene specifične<br />
funkcije i prilagodbe položaju.<br />
Izvanredan je to primjer kasnorimske<br />
arhitekture, kada je težnja prema bujnosti<br />
i slikovitosti oblika prevladala nad<br />
klasičnom odmjerenošću i jasnoćom prijašnjih<br />
razdoblja.<br />
Nacionalni park Plitvička jezera<br />
Godina upisa na UNESCO-ov popis: 1979.<br />
Plitvička Jezera najpoznatiji su hrvatski<br />
nacionalni park i jedan od najpoznatijih<br />
u Europi. Nacionalnim parkom proglašena<br />
su 1949. godine, ali je njihovo proučavanje<br />
i <strong>za</strong>šita počela već početkom<br />
XX. stoljeća. Najveća vrijednost Plitvičkih<br />
jezera je jedinstvena geološka i hidrogeološka<br />
pojava. Riječ je o fenomenu<br />
16 stepenasto poredanih većih i nekoliko<br />
manjih jezera odvojenih sedrenim<br />
barijerama. Sedrene barijere nastale su<br />
taloženjem u vodi otopljenog kamenca,<br />
pri čemu su značaju ulogu imale i imaju<br />
sedrotvorne biljke, alge i mahovine.<br />
Ovaj proces stvaranja sedrenih barijera<br />
traje i danas, ritmom od otprilike 1 cm<br />
godišnje, što čini Plitvička jezera živim i<br />
nedovršenim remek djelom prirode. Osim<br />
hidrogeološkog fenomena, nacionalni je<br />
park <strong>za</strong>nimljiv i zbog prostranih i dobro<br />
očuvanih šumskih površina, dijelovi<br />
kojih imaju i prašumska obilježja te su<br />
dodatno <strong>za</strong>štićeni. Raznolikost staništa<br />
i uvjeta <strong>za</strong> život omogućuje nesmetani
azvoj brojnim populacijama biljaka i životinja,<br />
među kojima se osobito ističu<br />
vrlo žive populacije mrkog medvjeda i<br />
vuka. Zbog iznimne osjetljivosti sedrotvornih<br />
biljaka na kemijski sastav vode<br />
te na klimatske promjene, fenomen Plitvičkih<br />
jezera traži konstantnu <strong>za</strong>štitu<br />
i proučavanje. Zbog te činjenice, kao i<br />
zbog iznimne ljepote nacionalni park je<br />
1979. godine upisan na UNESCO-ov popis<br />
svjetske prirodne baštine.<br />
Ranokršćanski kompleks<br />
Eufrazijeve bazilike u Poreču<br />
Godina upisa na UNESCO-ov popis: 1997.<br />
Eufrazijeva bazilika u Poreču najljepši<br />
je sačuvani spomenik ranobi<strong>za</strong>ntske<br />
umjetnosti na Mediteranu. Nastala je u<br />
VI. stoljeću, u vrijeme biskupa Eufrazija<br />
i cara Justinijana I. Zbog iznimne povijesne<br />
vrijednosti i ljepote, 1997. godine<br />
UNESCO ju je uvrstio na popis svjetske<br />
kulturne baštine. Sama bazilika, <strong>za</strong>pravo<br />
katedrala Uzesenja Marijina, počela se<br />
graditi 553. godine na temeljima ranije<br />
trobrodne bazilike. Do danas je doživjela<br />
niz promjena, pa na izvornom zdanju iz<br />
ranokršćanskog perioda stoji treća crkva<br />
u gotičkom stilu. Osim katedrale, <strong>za</strong>štićenom<br />
kompleksu Eufrazijeve bazilike<br />
pripadaju još i župna crkva, sakristija,<br />
krstionica, zvonik te obližnji biskupski<br />
dvor. (nastavlja se)<br />
Tekst: Žana Petrović<br />
Snimke: Maja Brkić Pancirov<br />
EKO REVIJA eco review<br />
39
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Potrošačka etika - što sve<br />
trošimo kad trošimo novac<br />
40 EKO REVIJA eco review<br />
Jasno je da je ekologija kao primijenjena<br />
znanost nerazdvojno isprepletena<br />
s gotovo svim sektorima društva<br />
- energetikom, transportom, ekonomijom,<br />
turizmom, pa čak i sa školstvom,<br />
umjetnošću i religijom, koji kreiraju duhovno<br />
ozračje neke zemlje i upućuju na<br />
neke vrednote. Premda danas razvijena<br />
ekonomija podrazumijeva sve veća ulaganja<br />
u <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, a upravo zemlje<br />
u razvoju najviše doprinose onečišćenju,<br />
velika proizvodnja ima naličje. Dugo je<br />
bila općeprihvaćena tvrdnja da velika<br />
potrošnja nije samo znak bogatstva<br />
neke države, već i nužan preduvjet da<br />
bi proizvodnja nastavila rasti. I premda<br />
je još točno da potrošnja potiče proizvodnju,<br />
a proizvodnja omogućuje veću<br />
potrošnju, danas su razvijene zemlje sve<br />
svjesnije negativnih popratnih proizvoda<br />
velike proizvodnje. Svjesni smo da proizvodna<br />
postrojenja troše goleme količine<br />
energenata i sirovine, a shvatili smo i<br />
da to nisu neke apstraktne valute nego<br />
šume, vode, zrak. Iste tvornice, naravno,<br />
onečišćuju zrak, tlo i vodu, prijevoznici<br />
troše gorivo, stvaraju buku i ispuštaju<br />
stakleničke plinove da bi proizvodi stigli<br />
do dućana, potrošači sve dalje voze u sve<br />
veće trgovačke centre po najosnovnije<br />
proizvode i, napokon, ti proizvodi sve<br />
brže <strong>za</strong>vršavaju na smetlištu.<br />
Danas se, očito, stvari bacaju brže nego<br />
ikad - daleko prije negoli im je istekao<br />
koristan vijek trajanja. Skupi elektronički<br />
uređaji se redovito kvare i sve rjeđe<br />
i teže popravljaju, baš kao i odjeća, i<br />
obuća. To istodobno dovodi do izumiranja<br />
starih <strong>za</strong>nata - šeširdžije, remenari,<br />
torbari i postolari gotovo da više i nemaju<br />
posla. Kad se jeftina cipela ošteti,<br />
popravak se najčešće ne isplati. S druge<br />
strane industrija ulaže golema sredstva u<br />
oglašavanje i, premda je potrošač naučio
iti skeptičan prema njihovim utopijskim<br />
obećanjima, reklame u njemu svejedno<br />
bude želje koje ni znao da ima. Uz to,<br />
oglasi (u koje se ubrajaju i svi modni časopisi,<br />
časopisi <strong>za</strong> ljepotu i životni stil)<br />
upućuju potrošača na nove trendove, a<br />
pojmovi in i out čine da savršeno dobar<br />
proizvod prestaje biti predmetom želje<br />
bez ikakvog praktičnog razloga. No neutaživa<br />
glad <strong>za</strong> novim, međutim, ostavlja<br />
praznim i kupca, a i njegov novčanik.<br />
Roba je cijenom sve dostupnija, potrošači<br />
imaju sve veću platežnu moć. U klasu<br />
ljudi koja se naziva “potrošači” trenutno<br />
spada 1,7 milijardi stanovnika Zemlje.<br />
Potrošača definira neprestana želja <strong>za</strong><br />
novim automobilima i većim kućama,<br />
stil prehrane koji se sastoji uglavnom<br />
od prerađene hrane, velika <strong>za</strong>duženost<br />
i gomilanje ne-nužnih dobara. Polovica<br />
populacije potrošača danas živi u zemljama<br />
u razvoju (to su uglavnom tzv.<br />
“nova tržišta” Kine i Indije). Konzumeri<strong>za</strong>m,<br />
kao životni stil naših suvremenih<br />
društava, definira se, pak, kao kronična<br />
kupnja proizvoda i usluga, često bez obzira<br />
na vlastite prave potrebe, trajnost<br />
proizvoda, pa čak i njegovu kvalitetu.<br />
Sama riječ kroničan, upućuje na neku<br />
vrstu opsesivne, nezdrave aktivnosti.<br />
Da bi se nekako pomirio ekonomski razvitak<br />
i ekološke tendencije, osmišljene<br />
su brojne strategije, od kojih su nažalost<br />
tek malobrojne i <strong>za</strong>živjele jer, kako<br />
kaže Shakespeare u Mletačkom trgovcu,<br />
mnogo je lakše naučiti dvadeset ljudi<br />
što treba činiti, nego biti jedan od dvadeset<br />
koji će to provesti u djelo. Jedna<br />
od tih strategija je i fair trade, poštena<br />
trgovina - revolucionarna ideja <strong>za</strong>padnih<br />
zemalja da plate pošteno ono što<br />
kupuju od najsiromašnijih. Dugo se <strong>za</strong><br />
taj princip nisu <strong>za</strong>lagale korporacije, već<br />
neprofitne vjerske, humanitarne i ekološke<br />
udruge, među ostalima Amnesty<br />
International i Caritas. Danas, međutim,<br />
proizvodi s oznakom fair trade čine<br />
značajan dio svjetskog tržišta, pa su se<br />
u njega uključile i neke tvrtke tako da<br />
možete mirno spavati znajući da je vaša<br />
jastučnica izrađena od pamuka koji je<br />
pošteno plaćen. Kada samo pomislimo<br />
da nam iz najsiromašnijih zemalja svijeta<br />
stižu tako rasprostranjene namirnice<br />
kao što su banane, šećer, pamuk, cvijeće,<br />
kava i kakao, jasno je koliku bi razliku<br />
<strong>za</strong> ekonomiju tih zemalja učinila poštena<br />
trgovina. Fair trade znači poštenu cijenu,<br />
ali i promicanje tradicijskih obrta i načina<br />
proizvodnje koji bez organizirane potpore<br />
ne bi imali izgleda <strong>za</strong> opstanak.<br />
Druga strategija, dostupna svakom potrošaču,<br />
odnosi se na promjenu potrošačkih<br />
navika. <strong>Eko</strong>nomiziranje, samoobuzdavanje,<br />
racionalno raspoređivanje,<br />
morali bi biti dio potrošačkih navika i<br />
odgoja. <strong>Eko</strong>nomija, naime, nije samo<br />
strategija unaprjeđenja svoje materijalne<br />
egzistencije. Ta riječ označava i razumnu<br />
uporabu novca radi posti<strong>za</strong>nja što veće<br />
koristi sa što manje utrošenog materijala.<br />
Sintagma koja pokriva kupnju koja<br />
je racionalna prema vlastitim potrebama<br />
i odgovorna prema okolišu, jest “potrošačka<br />
etika”. Baš kao što ne bismo kupili<br />
ukradenu robu, visoki etički standardi pri<br />
kupnji mogu uključivati odbijanje kupnje<br />
kozmetike testirane na životinjama<br />
ili tenisica izrađenih u tvornicama u kojima<br />
se zlouporablja dječja radna snaga,<br />
naglasak na kupnji organskih proizvoda,<br />
onih s manje ambalaže ili onih čija se<br />
ambalaža može reciklirati. Odgovorno<br />
kupovanje, u prvom redu podrazumijeva<br />
svjesnost o globalnim posljedicama svojih<br />
odluka - svijest o utjecaju na ekonomiju<br />
zemlje iz koje roba potječe (bilo to<br />
pitanje siromašnih zemalja Trećeg svijeta<br />
ili domaćih proizvođača mlijeka ili povrća),<br />
svijest o ekološkim aspektima distribucije<br />
proizvoda (razvijene zemlje postale<br />
su skeptične i prema robi koja stiže<br />
zrakoplovima zbog velikog onečišćenja),<br />
sastavu proizvoda (sadrži li genetski modificirane<br />
komponente ili tvari testirane<br />
na životinjama.) i još mnogo toga.<br />
Donošenje ispravnih odluka u dućanu,<br />
dakle, podrazumijeva učenje o značenju<br />
etiketa koje upućuju na organsko podrijetlo<br />
ili poštenu trgovinu, ali i povratak<br />
principima odricanja ili bar osjećaja <strong>za</strong><br />
mjeru. Odricanje nikada nije bilo omiljeno,<br />
pa je teško očekivati da će biti masovna<br />
pojava, ali <strong>za</strong>to se <strong>za</strong>govornici tog<br />
principa dovijaju načinima da to bude<br />
<strong>za</strong>bavno i inventivno - možda čak privlačnije<br />
od kupnje. Moderno je, recimo,<br />
uređenje doma rabljenim predmetima,<br />
EKO REVIJA eco review<br />
41
42 EKO REVIJA eco review<br />
pa čak i dekoriranje svadbenih stolova<br />
rasparenim porculanom i drangulijama<br />
iz staretinarnica koje se u vještim i maštovitim<br />
di<strong>za</strong>jnerskim rukama pretvaraju<br />
u šarmantne vaze i svijećnjake. Jedan<br />
francuski proizvođač pekme<strong>za</strong> oglasio<br />
je veliki natječaj na kome će pobijediti<br />
onaj tko se dosjetio najšarmantnijeg<br />
načina da uporabi njihovu klasičnu staklenku<br />
kariranog poklopca - ideja je doista<br />
mnogo, pa staklenke postaju viseće<br />
svjetiljke s lučicama, držači <strong>za</strong> dugmad<br />
ili uže, vaze ili, čak, umjetničke instalacije.<br />
Trend je i koristiti se elektronskom<br />
poštom <strong>za</strong> slanje pozivnica i <strong>za</strong>hvalnica<br />
- davno je prošlo doba kada je to bio loš<br />
odgoj, znak škrtosti i pretjerane ležernosti,<br />
jer ekološki osviješteni su počeli<br />
gledati na svaki papirić i litru benzina<br />
potrebnu poštaru da vam donese pismo<br />
do praga (davno su prošla vremena poštara<br />
na biciklima).<br />
Za sreću nisu važna materijalna dobra,<br />
reći će svi, ali će malo tko to misliti.<br />
Međutim, istraživanja su doista poka<strong>za</strong>la<br />
da porast sreće ravnomjerno prati porast<br />
prihoda samo do određenog iznosa<br />
- iznad te granice, kada smo si osigurali<br />
udoban život, veći prihodi ne znače i<br />
veću sreću, bar prema tvrdnjama ispitanika.<br />
Višak sredstava isto tako dovodi<br />
u napast i pogoduje nezdravim navikama<br />
- spoj prehrane temeljene na bijelim<br />
namirnicama (bijeli šećer, riža, tijesto,<br />
kruh) i polugotovoj hrani te života ovisnog<br />
o automobilu, dovode do povećanja<br />
broja debelih i pretilih te, posredno,<br />
do srčanih i drugih zdravstvenih tegoba<br />
koje drastično skraćuju život. Navodno<br />
će Amerikanci rođeni iduće godine biti<br />
prvi naraštaj koji će u prosjeku živjeti<br />
kraće od prethodnog. Poražavajuće su i<br />
statistike koje govore o količini novca<br />
potrošenog na suvišne (ne-potrebne)<br />
predmete: kažu da bi novac koji se u godini<br />
potroši na kozmetičke preparate bio<br />
dovoljan <strong>za</strong> opismenjivanje sve djece na<br />
svijetu. Zbog svega toga, važno je kupovati<br />
svjesno i upućeno - jer resursi našeg<br />
planeta su ograničeni, a ljudska pohlepa<br />
neograničena. Zbog toga su štednja<br />
i odricanje u današnjem svijetu postali<br />
ekološki principi.<br />
A ako ništa od toga nije dovoljan poticaj<br />
da život u skladu sa svojim stvarnim<br />
potrebama, valja imati na umu da je trenutno<br />
zeleno - u trendu.<br />
Petra Mrduljaš
Ugasi, isključi, recikliraj, hodaj!<br />
Europska komisija kaže da svaka Europljanka i Europljanin uobičajenim dnevnim<br />
aktivnostima proizvede prosječno 11 tona CO 2 godišnje. No, stručnjaci iste<br />
institucije uvjereni su da svatko može sudjelovati u kontroli proizvodnje emisija<br />
stakleničkih plinova, i to u vlastitom domaćinstvu, radnom mjestu i privatnom<br />
životu, pa godišnje smanjiti svoj utjecaj <strong>za</strong> najmanje 10%. Kada bi se to<br />
postiglo, rezultati bi bili <strong>za</strong>divljujuće dobri.<br />
Kako znastvenici jednostavno objašnjavaju,<br />
sunčeva energija <strong>za</strong>grijava<br />
Zemljinu površinu, vrućina isijava natrag<br />
u atmosferu. Naši “zidovi” plinovitih<br />
emisija, nastali ogromnom potrošnjom<br />
fosilnih goriva, oružja, poznatih i nepoznatih<br />
kemijskih spojeva i tko zna čega<br />
još, <strong>za</strong>državaju vrućinu, koja se gomila,<br />
stvarajući efekt staklenika. Tako nam život<br />
sve više sliči životu u velikom plasteniku<br />
s pokvarenim sustavom <strong>za</strong> ovlaživanje<br />
i sušenje, <strong>za</strong>grijavanje i hlađenje.<br />
Kako god, ljudske su aktivnosti pojačale<br />
emisije stakleničkih plinova, naročito<br />
CO2, metana, dioksina i sličnih spojeva.<br />
Dovelo je to do poremećaja u prirodnim<br />
i “samoodržavajućim” procesima u<br />
atmosferi, čija nas je posljedica dostigla.<br />
Premda je ovo sve postalo globalni<br />
problem sa već velikom zdravstvenom,<br />
ekološkom i materijalnom vizuali<strong>za</strong>cijom,<br />
još se mnogo se toga dade ublažiti i popraviti,<br />
a to ovisi o svakom pojedincu,<br />
naročito u razvijenim i prenapućenim<br />
urbanim dijelovima našega planeta.<br />
Globalna bitka protiv posljedica već<br />
učinjenog<br />
Vladin i nevladin sektor u većini država<br />
tehnološki razvijenog svijeta već desetak<br />
godina <strong>za</strong>jednički pokušava ublažiti<br />
neminovne posljedice klimatskih promjena,<br />
stvarajući nove <strong>za</strong>konske propise i<br />
gospodarske uvjete <strong>za</strong> promjene rada,<br />
života i odnosa prema okolišu, prirodnim<br />
resursima i ekosustvu. Hrvatska se toj<br />
bitci pridružila procesom pregovora <strong>za</strong><br />
pridruživanje EU. Europska komisija kaže<br />
da svaka Europljanka i Europljanin uobičajenim<br />
dnevnim aktivnostima proizvede<br />
prosječno 11 tona CO 2 godišnje. No,<br />
stručnjaci unutar iste institucije uvjereni<br />
su da svatko može sudjelovati u kontroli<br />
proizvodnje emisija stakleničkih plinova,<br />
i to u vlastitom domaćinstvu, radnom<br />
mjestu i privatnom životu, pa godišnje<br />
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
smanjiti svoj utjecaj <strong>za</strong> najmanje 10%.<br />
Kada bi se to dogodilo, rezultati bi bili<br />
<strong>za</strong>divljujuće dobri.<br />
Može se to postići smanjenjem i kontroliranom<br />
upotrebom kućanskih strojeva,<br />
isključivanjem nepotrebne tehničke<br />
opreme, recikliranjem, kupovinom potrepština<br />
u što manjoj količini ambalaže,<br />
te ne manje važnim – smanjenjem uporabe<br />
automobila. Ovo potonje je ujedno<br />
i briga <strong>za</strong> tjelesno i mentalno zdravlje,<br />
jer povećavanjem kretanja, pješačenjem,<br />
vožnjom bicikla, pa i javnim gradskim i<br />
međugradskim prijevozom jačamo i našu<br />
socijalnu ulogu i društvenu komunikaciju.<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
43
EKO REVIJA<br />
44 eco review<br />
Smanji, reguliraj!<br />
Kako uopće provodimo vlastitu štednju<br />
resursa? Da lakše odgovorimo sami sebi,<br />
dovoljno je samo pogledom proći kroz<br />
naš stan, kuću ili radno mjesto. Smanjivanjem<br />
“sobne“ temeprature u zimskom<br />
razdoblju <strong>za</strong> samo jedan stupanj, domaćinstvo<br />
može godišnje umanjiti doprinos<br />
ukupnoj količini CO 2 čak <strong>za</strong> 300 kg CO 2.<br />
Osim što uštedi prosječno 10% ukupne<br />
potrošnje energije u zimskom periodu,<br />
smanjuje se visoki postotak sudjelovanja<br />
domaćinstva u stvaranju CO 2 “pregrijavanjem“<br />
stanova i kuća. Ista se situacija<br />
odnosi i na upotrebu klima uređaja, koje<br />
bi, kao i toplinske izvore, trebalo podesiti<br />
na dnevni i noćni rad - danju kad smo<br />
aktivni, noću - smanjiti ili ugasiti. Na<br />
takav način može se uštedjeti čak 440<br />
kg CO 2 po domaćinstvu.<br />
Godišnje možemo smanjiti još 350kg CO 2,<br />
ako kontroliramo “curenje“ topline zimi<br />
ili ohlađenog zraka ljeti kroz nebrtvljene<br />
i loše <strong>za</strong>tvorene jednostruke prozore.<br />
Europljani prosječno izgube 10.000 kWh<br />
na otvorene <strong>za</strong>jedničke hodnike i ulaze<br />
u zgrade. Ako u Hrvatskoj samo 10%<br />
stanovnika primijeni redovitu kontrolu i<br />
pravilno korištenje energije u vlastitim<br />
domaćinstvima, smanjili bi emitiranje<br />
CO2 <strong>za</strong> 160 milijuna kg, a tek koliko bi<br />
uštedjeli novaca kojim plaćamo gubitak<br />
energije i<strong>za</strong><strong>za</strong>van vlastitim nemarom!<br />
Postavljanjem kućanskih aparata na mjesta<br />
u stanu koja nisu izložena utjecaju<br />
vanjskih temperatura (sunce, zima) može<br />
se smanjiti ispuštanje 150 kg CO 2 godišnje.<br />
Na primjer, hladnjak koji stoji u<br />
prostoriji u kojoj je temperatura 30 stupnjeva,<br />
troši više energije i time proizvodi<br />
više emisija nego isti stroj na sobnoj<br />
temperaturi od 20 stupnjeva.<br />
Ugasi, isključi!<br />
Kada <strong>za</strong>vršimo s upotrebom kompjutera,<br />
DVD-a, televizora, i drugih elektroničkih<br />
aparata, navikli smo isključiti samo<br />
“stand by“ tipku. Međutim, svi ti aparati<br />
i dalje “rade“ pasivno, ali aktivno<br />
koristeći energiju i emitirajući CO 2. No,<br />
potpunim isključivanjem, godišnje bi<br />
smanjili emisiju CO 2 <strong>za</strong> 270 kg! Isti je<br />
slučaj i sa sobnim svjetiljkama, svjetlima<br />
na terasama i balkonima, “prigušenim“<br />
vrtnim lampionima, u hodnicima i nad<br />
ulaznim vratima. Samo 4 sata dnevno<br />
ugašenih 5 žarulja od 60 W uštedi 250<br />
kg CO 2, <strong>za</strong>mjena klasičnih s 5 štednih ža-<br />
rulja ovu količinu smanjuje 10 puta, ali i<br />
smanji iznos računa <strong>za</strong> struju prosječno<br />
60 eura mjesečno.<br />
Zanimljiv je i podatak o promjeni načina<br />
upotrebe strojeva <strong>za</strong> pranje rublja.<br />
Ako ih koristimo maksimalno napunjene<br />
do njihovog kapaciteta (na primjer,<br />
5 kg rublja), primarno će se uštedjeti<br />
1/3 prosječno potrošene vode mjesečno<br />
i 3 kW struje po jednom “preskočenom“<br />
pranju. Ukupno će domaćinstvo uskratiti<br />
ispuštanje do 45 kg CO 2 godišnje. Uobičajeno<br />
sušenje rublja na otvorenom,<br />
umjesto u sušilicama, uštedi čak 280 kg<br />
CO 2 godišnje!<br />
Recikliraj, oporabi, obnovi!<br />
Otpad je u Hrvatskoj još uvijek gorući<br />
problem. Otvorene deponije i smetlišta<br />
najveći su izvori emisija CO 2, metana,<br />
dioksina i mnogih spojeva otrovnih i<br />
onečišćujućih plinova koje dovode do<br />
stvaranja efekta staklenika. Bez obzira<br />
što su u primjeni i Zakon o otpadu<br />
i desetak pravilnika koji se odnose na<br />
zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, još<br />
problemi nastaju kada treba organizirati<br />
centar <strong>za</strong> gospodarenje otpadom. Čini<br />
se da nismo prevladali NIMBY sindrom.<br />
Dok građani ne prihvate svoju ulogu u<br />
stvaranju otpada, koji nam “ne pada s<br />
neba“, imati ćemo i problem prihvaćanja<br />
prevenitivnih potrošačkih trenutaka<br />
u kojima baš mi imamo ključnu ulogu.<br />
Evo samo nekoliko primjera.<br />
Umjesto pregledavanja cijena robe široke<br />
potrošnje izložene na policama sve<br />
brojnijih trgovačkih lanaca, potrebnije<br />
je pregladati proizvod. Ustaljena je<br />
navika kupovine manjih pakiranja, PET<br />
boca i ALU limenki od 2 ili 3 dcl, deterdženata<br />
od 1-2 kg, i slično. Od 10<br />
manjih PET boca ostaje čak 10 plastičnih<br />
čepova, 10 naljepnica i 10 sitnih stvarčica<br />
(ovojnica od čepa, na primjer). No,<br />
ako kupujemo vodu ili sokove u bocama<br />
od 1,5 litara, tada količinu otpada<br />
koji se ne reciklira smanjujemo tri puta.<br />
Isto se odnosi na ALU limenke, plastičnu<br />
ambalažu od deterdženata i drugo.<br />
Ako se tako pristupi kupovini, savjesno<br />
smanjujemo količinu emisije CO 2 <strong>za</strong> 25<br />
kg godišnje, po mjesečnoj kupovini. Tu<br />
količinu CO 2 uštedjet ćemo ako koristimo<br />
vlastite torbice, platnene i druge vrećice,<br />
umjesto besplatnih “najlon vrećica“. Uz<br />
pregledavanje ambalaže proizvoda, vrlo<br />
je važno kupovati ono što je proizvedeno
u lokalnoj <strong>za</strong>jednici. Naime, transportiranje<br />
proizvoda do udaljene trgovine tek<br />
proizvodi štetni CO 2!<br />
Potrošni materijal u uredima, školama,<br />
vrtićima ali i “priručna kućna administracija“,<br />
veliki je izvor nepotrebnog<br />
stvaranja otpada. Osim prosječno 7 kg<br />
jednostrano upotrebljenog papira kojeg<br />
bacamo mjesečno, tu su i toneri iz pisača,<br />
gomile reklamnih i nepotrebnih<br />
kemijskih olovki, plastificirane posjetnice<br />
i slične sitnice. Po podacima o sakupljenim<br />
i obnovljenim tonerima samo<br />
iz jednog osječkog obrta, još uvijek se<br />
mjesečno baca u otpad oko 200 velikih<br />
tonera iz laserskih pisača. Recikliranjem<br />
i ponovnim punjenjem ovih kaseta, štednjom<br />
papira <strong>za</strong> ispisivanje i smanjenjem<br />
količine promidžbenih sitnica (kemijske<br />
olovke) <strong>za</strong> samo 10 % pojedinačno ćemo<br />
spriječiti emisiju od 7 kg CO 2 godišnje.<br />
Šetajmo, hodajmo što više!<br />
Vrijeme je da razmislimo o posljedicama<br />
po okoliš, ali i po svoje zdravlje, koje<br />
i<strong>za</strong>zivamo svojim načinom prijevo<strong>za</strong>.<br />
Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja,<br />
koje je provela jedna velika njemačka<br />
agencija <strong>za</strong> praćenje putničkog<br />
transporta. Rezultati su poka<strong>za</strong>li mnogo<br />
<strong>za</strong>nimljivosti, a između ostalog i to da<br />
su aktivisti ekoloških udruga, rame uz<br />
rame s političarima, najbrojniji i najčešći<br />
korisnici avionskog prijevo<strong>za</strong>! Malo<br />
je poznato da jedan let od Berlina do<br />
Budimpešte proizvede čak 270 kg CO 2 po<br />
osobi u avionu.<br />
Kako možemo putovati, a ujedno smanjiti<br />
štetu koju proizvodimo? Prema savjetima<br />
stručnjaka iz EU komisije, dosta toga trebamo<br />
regulirati, kako bi spriječili veliku<br />
količinu CO 2 koju proizvodi transport.<br />
Običnom <strong>za</strong>mjenom starog i dotrajalog<br />
automobila <strong>za</strong> novi već umanjujemo emitiranje<br />
CO 2 <strong>za</strong> 660 kg godišnje. Kontrolirajući<br />
pritisak zraka u gumama i držeći<br />
ga u “normali“, ušteđujemo 140 kg CO 2, a<br />
redovnim mjenjanjem motornog ulja i vožnjom<br />
između 90 i 100 km na sat, uskraćujemo<br />
80 kg CO 2. Unaprijed planiranom<br />
vožnjom od početne do krajne točke, bez<br />
prečestih mijenjanja brzina i <strong>za</strong>ustavljanja,<br />
emisije CO 2 umanjit će se <strong>za</strong> 200 kg<br />
godišnje. A ako <strong>za</strong>mijenimo samo jedan<br />
avionski let od 1000 km <strong>za</strong> putovanje<br />
vlakom na istu udaljenost, spriječili smo<br />
emisiju ni manje ni više nego 4000 kg<br />
CO 2. I napokon, ako manje udaljenosti<br />
od 500-tinjak metara, pa i 2 kilometra,<br />
hodate gradskim ulicama, a udaljenosti<br />
od 5-6 kilometara prevozite biciklom,<br />
učinili ste dvostruku korist: poboljšali<br />
svoje zdravlje i “uštedjeli“ na onečišćenju<br />
<strong>okoliša</strong> <strong>za</strong> 5000 kg CO 2 godišnje!<br />
Dakle, bez obzira što klima na Zemlji<br />
varira iz “svojih“ prirodnih razloga, u<br />
ciklusima, što na nju utječe i sunčevo<br />
zračenje, vulkanske erupcije, posljedice<br />
različitih samo prirodi poznatih procesa,<br />
promjena, rađanja i nestajanja, neupitno<br />
je i čovječanstvo ipak najveći i<strong>za</strong>zivač<br />
klimatskih promjena na Zemlji.<br />
Ljiljanka Mitoš Svoboda<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
45
ZAŠTITA OKOLIŠA<br />
Sedam načina <strong>za</strong> promicanje<br />
proekološkog ponašanja<br />
srpnju objavljeni rezultati istraživa-<br />
U nja grupe znanstvenika britanskog<br />
Sveučilišta u Westminsteru poka<strong>za</strong>li su<br />
sedam načina <strong>za</strong> promicanje proekološkog<br />
ponašanja javnosti i drugih ciljnih<br />
skupina. Ponašanje kojim se manje doprinosi<br />
degradaciji <strong>okoliša</strong>, kao što je smanjenje<br />
i recikliranje otpada i smanjenje<br />
korištenja automobila, treba promicati<br />
na svim razinama društva, od kućanstava<br />
do poslovnih subjekata i šire <strong>za</strong>jednice,<br />
<strong>za</strong>ključuje studija. Znanstvenici Andrew<br />
Darnton, Jake Elster-Jones, Karen Lucas i<br />
Mike Brooks naglašavaju da će kampanje<br />
i politike u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong> biti učinkovitije<br />
ako ljude, odnosno ciljnu grupe,<br />
shvaćamo i tretiramo kao partnere, a ne<br />
pasivne subjekte.<br />
Sedam savjeta institucijama koje izrađuju<br />
i provode kampanje i propise:<br />
1. Nova pravila ponašanja prema okolišu<br />
ciljna grupa brže i lakše će prihvatiti<br />
ako je sudjelovala u njezinom razvoju.<br />
2. Nova politika treba biti u skladu sa<br />
srodnim programima i javnosti pronositi<br />
istu poruku.<br />
3. Institucije i organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> provedbu<br />
nove politike trebaju imati odgova-<br />
46 EKO REVIJA eco review<br />
rajuće vještine, resurse i kapacitete<br />
<strong>za</strong> preuzimanje dodatnih obve<strong>za</strong> koje<br />
donosi nova politika.<br />
4. Politike su učinkovitije ako je odgovornost<br />
<strong>za</strong> njihovu provedbu predana<br />
odgovarajućim lokalnim institucijama.<br />
5. Politike su najučinkovitije kada istovremeno<br />
potiču nekoliko aspekta ponašanja<br />
(primjerice štednja, smanjenje<br />
potrošnje, smanjenje otpada).<br />
6. Nove politike moraju imati jasnu i<br />
određenu poruku i svrhu te biti uvrštene<br />
u širi kontekst.<br />
7. Cijeli proces važno je voditi primjerom.<br />
Studija je obuhvatila istraživanja javnog<br />
mišljenja i provedbe britanskih politika<br />
o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU,<br />
posebice poticanja poljoprivrednika na<br />
ostavljanje zemlje na ugaru, trgovanju<br />
emisijama stakleničkih plinova, subvencijama<br />
<strong>za</strong> održivu potrošnju i proizvodnju,<br />
štednji goriva i razvoja seoskih<br />
područja. Uočeno je da su neke politike<br />
postigle svoj cilj, ali su manje uspješne<br />
ako se gleda njihov doprinos <strong>za</strong>štiti<br />
<strong>okoliša</strong>. Primjerice, ostavljanje zemlje na<br />
ugaru smanjilo je nepotrebne viškove u<br />
poljoprivredi i povećalo bioraznolikost,<br />
ali je potaklo ovisnost poljoprivrednika o<br />
dodatnim subvencijama. Druga politika,<br />
o razvoju seoskog prostora, upravo tu<br />
ovisnost želi smanjiti. Kao dobra upotreba<br />
individualnog primjera, naglašavaju<br />
autori, može se navesti projekt “Ecoteams”<br />
(<strong>Eko</strong> timovi) britanske organi<strong>za</strong>cije<br />
Global action plan. <strong>Eko</strong> timovi su male<br />
grupe od šest do osam kućanstava ili<br />
pojedinaca, u Nottinghamshireu, okupljenih<br />
kako bi <strong>za</strong>jednički mjerili svoj<br />
utjecaj na okoliš. U četiri mjeseca skupine<br />
na redovnim sastancima razmjenjuju<br />
podatke o potrošnji vode, energije,<br />
proizvodnje otpada, prijevozu i navikama<br />
u kupnji. Koordinatori iz Global action<br />
plana na sastancima ih savjetuju kako<br />
tu potrošnju, odnosno utjecaj na okoliš,<br />
smanjiti. Na uzorku od 800 takvih grupa<br />
uočeno je smanjenje nastanka otpada<br />
od 27 posto, povećanje reciklaže <strong>za</strong> 22<br />
posto, smanjenje potrošnje energije <strong>za</strong><br />
28 posto te plina <strong>za</strong> 20 posto. Sažetak<br />
studije na 80 stranica može se preuzeti<br />
na web sjedištu britanskog Ministarstva<br />
<strong>okoliša</strong>, hrane i seoskog razvoja.<br />
Kruno Kartus
Određena većina lokacija <strong>za</strong> centre <strong>za</strong> gospodarenje otpadom<br />
Za europsko gospodarenje<br />
otpadom 400 milijuna eura<br />
Cilj novog sustava je da se<br />
maksimalno smanji nastajanje<br />
otpada kroz odvojeno prikupljanje i<br />
iskorištavanje svih korisnih dijelova<br />
kao sirovine <strong>za</strong> nove proizvode ili<br />
goriva <strong>za</strong> proizvodnju energije te da<br />
se smanji negativan utjecaj odloženog<br />
otpada na okoliš, klimu i ljudsko<br />
zdravlje<br />
Za nekoliko godina Hrvatska bi od<br />
države prepune neuređenih smetlišta<br />
trebala postati država u kojoj će<br />
se otpadom gospodariti po europskim<br />
standardima. Naime, predviđeno je da<br />
do ulaska Hrvatske u EU budu sanirana i<br />
postupno <strong>za</strong>tvorena sva odlagališta komunalnog<br />
otpada, a do 2012. trebalo bi,<br />
uz ulaganja od 380 do 400 milijuna eura,<br />
biti gotovo petnaestak modernih regionalnih,<br />
odnosno županijskih centara<br />
<strong>za</strong> gospodarenje otpadom (CGO), kažu u<br />
Ministarstvu <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva.<br />
Kao što se moglo i očekivati najveći problemi<br />
su nastali oko izbora lokacija <strong>za</strong><br />
gradnju CGO. Ipak, većina županija već<br />
je odredila lokacije <strong>za</strong> gradnju vlastitih<br />
ili ih se nekoliko dogovorilo o gradnji<br />
<strong>za</strong>jedničkog. Ali u nekima se još uvijek<br />
ne mogu dogovoriti o najboljoj lokaciji<br />
iako je to po <strong>za</strong>konu o otpadu dužnost<br />
županije.<br />
Četiri najsjevernije županije: Međimurska,<br />
Varaždinska, Krapinsko-<strong>za</strong>gorska i<br />
Koprivničko-križevačka i<strong>za</strong>brale su vjerojatno<br />
najbolje rješenje dogovorivši<br />
se o gradnji <strong>za</strong>jedničkog regionalnog<br />
centra Piškornica u općini Koprivnički<br />
Ivanec kod Koprivnice. Takvo rješenje<br />
o gradnji <strong>za</strong>jedničkog centra Orlovnjak<br />
u Antunovcu kod Osijeka vjerojatno će,<br />
ako razriješe probleme s postojećim koncesionarom,<br />
i<strong>za</strong>brati Osječko-baranjska i<br />
Vukovarsko-srijemska županija. Ali ako<br />
to eventualno ne uspiju onda će Vukovarsko-srijemska<br />
županija graditi svoj<br />
centar u Starim Jankovcima.<br />
Zajednički su gospodarenje otpadom odlučili<br />
riješiti i Grad Zagreb i Zagrebačka<br />
županija ali ne gradnjom centra nego<br />
korištenjem komunalnog otpada kao goriva<br />
u energani koja će proizvoditi struju.<br />
Njena je gradnja predviđena nedaleko<br />
<strong>za</strong>grebačkog uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda dok će se pepeo koji će<br />
ostati nakon spaljivanja deponirati na<br />
odlagalištu čiju lokaciju treba odrediti<br />
Zagrebačka županija.<br />
Ostale županije odlučile su se <strong>za</strong> gradnju<br />
vlastitih centara. Zasad su određene i u<br />
županijske prostorne planove ugrađene<br />
lokacije centara: Kaštijun <strong>za</strong> Istarsku županiju,<br />
Marišćina <strong>za</strong> Primorsko-goransku,<br />
Lički Osik <strong>za</strong> Ličko-senjsku, Benkovac <strong>za</strong><br />
Zadarsku, Bikarac <strong>za</strong> Šibensko-kninsku,<br />
EKO REVIJA eco review<br />
OTPAD<br />
Lećevica <strong>za</strong> Splitsko-dalmatinsku, Doline<br />
<strong>za</strong> Bjelovarsko-bilogorsku i Jasenaš <strong>za</strong><br />
Virovitičko-podravsku županiju.<br />
U ostalim još nisu i<strong>za</strong>brali konačnu lokaciju.<br />
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji<br />
je, doznajemo u Ministarstvu, otpala ranije<br />
predviđena lokacija Badovinje rupe<br />
pa se sada istražuju nove. U Karlovačkoj<br />
županiji razmatrali su tri lokacije: Babina<br />
gora, Lemić brdo i Okić. No sudeći<br />
po riječima Marinka Maradina, pročelnika<br />
županijskog Zavoda <strong>za</strong> prostorno<br />
planiranje, izbor će pasti na Babinu<br />
goru. I u Sisačko-moslavačkoj županiji<br />
su razmatrali više varijanti: Četvrtkovac,<br />
Blatuša, Kurjakana, Banski Grabovac te<br />
Ćore i Rađenovci ali će se centar vjerojatno<br />
graditi kod postojećeg uređenog<br />
odlagališta. Slični problemi postoje i u<br />
Brodsko-posavskoj županiji gdje su razmatrane<br />
lokacije: Šagulje-Ivik, Baćanska<br />
te u općinama Gornja Vrba, Podcrkavlje,<br />
Vrpolje i Vrbje dok će se u Požeško-slavonskoj<br />
županiji CGO vjerojatno graditi<br />
na lokaciji Vinogradine.<br />
Međutim, ni u nekim županijama koje<br />
su već odredile i u županijske prostorne<br />
planove ucrtale lokacije <strong>za</strong> gradnju<br />
47
Za sanaciju odlagališta otpada 2,8 milijardi kuna<br />
Paralelno s pripremama <strong>za</strong> gradnju centara <strong>za</strong> gospodarenje otpadom u tijeku<br />
je sanacija brojnih službenih i divljih odlagališta komunalnog otpada. <strong>Fond</strong> <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong> je <strong>za</strong> sanaciju 298 službenih neuređenih<br />
odlagališta komunalnog otpada bespovratno odobrio 1,6 milijardu kuna (ukupna<br />
ulaganja procijenjena su na 2,8 milijardi kuna), a 45 službenih odlagališta je već<br />
sanirano. S njih je uklonjeno više od milijun prostornih metara otpada, odnosno<br />
očišćeno je i rekultivirano oko 350.000 četvornih metara zemljišta. Također su<br />
<strong>za</strong> sanaciju 620 tzv. divljih odlagališta na području 145 jedinica lokalne samouprave,<br />
te jednog nacionalnog parka i dva parka prirode, odobrili 62 milijuna<br />
kuna, a do sada je sanirano 370 divljih odlagališta.<br />
Sanacija službenih i divljih odlagališta komunalnog otpada, što <strong>Fond</strong> provodi u<br />
suradnji s jedinicama lokalne samouprave, jedan je od preduvjeta <strong>za</strong> uspostavu<br />
novog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti organiziran u skladu<br />
s postojećim europskim <strong>za</strong>htjevima i standardima. Ciljevi novog sustava su da se<br />
maksimalno smanji nastajanje otpada kroz odvojeno prikupljanje i iskorištavanje<br />
svih korisnih dijelova kao sirovine <strong>za</strong> nove proizvode ili goriva <strong>za</strong> proizvodnju<br />
energije te da se smanji negativan utjecaj odloženog otpada na okoliš, klimu i<br />
ljudsko zdravlje. Nakon <strong>za</strong>vršetka sanacije većina odlagališta će biti <strong>za</strong>tvorena,<br />
a dio će biti pretvoren u pretovarne stanice i reciklažna dvorišta odakle će se<br />
otpad nakon razvrstavanja i sortiranja prevoziti u buduće regionalne odnosno<br />
županijske centre <strong>za</strong> gospodarenje otpadom.<br />
centra sve ne ide baš glatko. Iako su<br />
lokacije centara Lećevica i Kaštijun već<br />
duže ugrađene u prostorne planove Splitsko-dalmatinske<br />
odnosno Istarske županije<br />
ne prestaju prosvjedi dijela lokalnih<br />
eko-udruga i stanovništva koji se protive<br />
gradnji centara na tim lokacijama, a<br />
slični problemi postoje i s lokacijom <strong>za</strong><br />
gradnju <strong>za</strong>grebačke energane na otpad<br />
te odlagališta njenog pepela u Gradu<br />
Zagrebu, odnosno Zagrebačkoj županiji.<br />
“U prostornom planu Istarske županije<br />
već je godinama određena lokacija <strong>za</strong><br />
centar Kaštijun, a sada ga Medulin ne<br />
želi na toj lokaciji s objašnjenjem da je<br />
48 EKO REVIJA eco review<br />
tamo sagrađeno puno novih objekata,<br />
iako su znali da je ta lokacija predviđena<br />
<strong>za</strong> gradnju centra”, kaže ministrica<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog uređenja i<br />
graditeljstva Marina Matulović Dropulić.<br />
Sličan je slučaj i s centrom u Lećevici u<br />
Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se,<br />
iako je ucrtan u prostorni plan, mali dio<br />
stanovništva protivi njegovoj gradnji i<br />
tvrdi da će ugroziti <strong>za</strong>lihe pitke vode.<br />
“Stručne studije su poka<strong>za</strong>le da te tvrdnje<br />
nisu točne. Osim toga, tu je lokaciju<br />
predložila županija, koja sigurno ne želi<br />
ugroziti svoje rijeke i <strong>za</strong>lihe pitke vode,<br />
a napravljena je i studija utjecaja centra<br />
na okoliš koja je prošla javnu raspravu”,<br />
napominje ministrica. Ona ističe kako svi<br />
moraju shvatiti da se prvenstveno sami<br />
moraju brinuti <strong>za</strong> zbrinjavanje svog otpada.<br />
“Ne možemo ga”, kaže, “izvoziti ili<br />
prebaciti u drugu županiju”, osim ako se<br />
županije ne dogovore o gradnji <strong>za</strong>jedničkog<br />
centra i o renti koju će svi plaćati<br />
jedinici lokalne samouprave na čijem<br />
će području biti. Protivnicima gradnje<br />
centara predlaže da se prisjete kakvo je<br />
stanje bilo još prije nekoliko godina kada<br />
su svugdje bila neuređena smetlišta, što<br />
Ministarstvo više neće dopustiti. Zato<br />
naglašava da ti centri neće ni približno<br />
sličiti dosadašnjim odlagalištima, nego<br />
će to biti suvremeni industrijski pogoni<br />
<strong>za</strong> preradu otpada po europskim standardima<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>.<br />
Prema riječima državnog tajnika <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> Nikole Ružinskog, predviđeno<br />
je da se 80 posto potrebnog novca <strong>za</strong><br />
gradnju odlagališta i infrastrukture u<br />
sklopu CGO osigura iz europskih fondova<br />
te <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong>, a ostatak će platiti jedinice<br />
lokalne samouprave. Novac <strong>za</strong> postrojenja<br />
u sklopu CGO-a će se osigurati<br />
javno-privatnim partnerstvima ili u županijskim<br />
tvrtkama. Izgradnjom centara sustavno<br />
će se zbrinjavati komunalni otpad<br />
mehaničko-biološkom obradom pri čemu<br />
će se koristiti vrijedna svojstva otpada u<br />
materijalnoj i energetskoj oporabi. Tom<br />
obradom će se pripremati dio otpada koji<br />
se može koristiti kao kruto gorivo i dio<br />
koji bi se kroz proces anaerobne fermentacije<br />
pretvarao u bioplin <strong>za</strong> proizvodnju<br />
električne energije, kaže državni tajnik<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> Nikola Ružinski. Prema<br />
njegovim riječima, prvo će početi gradnja<br />
centra Bikarac <strong>za</strong> Šibensko-kninsku<br />
županiju jer je već raspisan natječaj <strong>za</strong><br />
izbor izvođača radova, a sljedeće godine<br />
slijede natječaji <strong>za</strong> centre Istarske<br />
(Kaštijun) i Primorsko-goranske županije<br />
(Mariščina). “Do sada je <strong>Fond</strong> sklopio<br />
ugovore <strong>za</strong> sufinanciranje izgradnje<br />
centara <strong>za</strong> deset županija i <strong>za</strong> istražne<br />
radove i izradu dokumentacije odobrio<br />
45,2 milijuna kuna. Procjenjuje se da bi<br />
<strong>Fond</strong> do kraja 2012. u gradnju centara<br />
uložiti 949 milijuna kuna (130 milijuna<br />
kuna), dok bi oko 30 milijuna eura<br />
trebalo osigurati iz europskih fondova,<br />
a oko 40 milijuna eura jedinice lokalne<br />
samouprave”, kaže direktor <strong>Fond</strong>a Vinko<br />
Mladineo. (Ž.B.)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim muljem iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
Uvjeti <strong>za</strong> korištenje<br />
mulja u poljoprivredi<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva izradilo<br />
je uoči ljeta prijedlog Pravilnika o gospodarenju<br />
muljem iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda kada se mulj koristi<br />
u poljoprivredi i objavilo ga na svojoj na<br />
web stranici www.mzopu.hr te pozvalo<br />
sve <strong>za</strong>interesirane da pošalju svoje prijedloge<br />
i komentare.<br />
Prijedlog Pravilnika propisuje način gospodarenja<br />
muljem iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda kad se mulj koristi<br />
u poljoprivredi, a cilj je odrediti siguran<br />
način gospodarenja muljem kako bi se<br />
spriječile štetne posljedice <strong>za</strong> tlo, biljke,<br />
životinje i ljude, kažu u Ministarstvu.<br />
Propisano je da se mulj mora koristiti<br />
tako da se uzimaju u obzir potrebe biljaka<br />
<strong>za</strong> prihranjivanjem, da se očuva kakvoća<br />
tla (održe ili poboljšaju njegove<br />
fizikalne i biološke osobine), te da se<br />
očuva kakvoća površinskih i podzemnih<br />
voda. Godišnje je dopušteno koristiti<br />
najviše 1,66 tona suhe tvari mulja po<br />
hektaru poljoprivrednog tla. Nije dozvoljeno<br />
koristiti mulj koji sadrži određene<br />
količine teških kovina i organskih tvari.<br />
Zabranjeno je i korištenje obrađenog mulja<br />
na travnjacima i pašnjacima koji se<br />
koriste <strong>za</strong> ispašu stoke, površinama na<br />
kojima se uzgaja krmno bilje najmanje<br />
dva mjeseca prije žetve itd. Proizvođač<br />
mulja tj. pravna ili fizička osoba koja je<br />
vlasnik ili korisnik uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda mora analizirati mulj<br />
najmanje jednom u šest mjeseci. Prije<br />
isporuke mora se korisniku mulja predati<br />
preslika Izvješća o rezultatima analize.<br />
Proizvođač mulja mora voditi očevidnik o<br />
nastanku i tijeku mulja te izraditi godišnje<br />
izvješće o količinama i sastavu mulja<br />
i dostaviti ga Agenciji <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>,<br />
a korisnik mulja mora voditi očevidnik<br />
o njegovom korištenju također je dužan<br />
izrađivati godišnje Izvješće i dostavljati<br />
ga Agenciji <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>.<br />
Ubrzo nakon objave prijedloga Pravilnika<br />
jedne dnevne novine su u članku pod<br />
naslovom “Kancerogeni mulj trošit će<br />
se <strong>za</strong> gnojivo” navele da je Pravilnik o<br />
gospodarenju muljem šokirao stručnjake,<br />
jer otpadni mulj sadržava velike količine<br />
teških kovina i dioksina. Otrovni mulj<br />
nastao pročišćavanjem otpadnih voda<br />
iz industrije i kućanstva, objavile su<br />
te dnevne novine, mogao bi se uskoro<br />
početi koristiti kao gnojivo <strong>za</strong> povrće,<br />
voće, žitarice i druge poljoprivredne<br />
kulture, što bi, po njihovim tvrdnjama,<br />
omogućio pravilnik o gospodarenju muljem.<br />
Ali Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> je<br />
odmah opovrglo navode tog dnevnog<br />
lista da će budući Pravilnik o gospodarenju<br />
muljem omogućiti korištenje opasnog<br />
mulja iz uređaja <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda u poljoprivredi. Prijedlog<br />
pravilnika, koji je poslan na javnu raspravu,<br />
“načinjen je upravo zbog toga<br />
kako bi se spriječilo odlaganje na poljoprivredne<br />
površine mulja koji bi mogao<br />
ugroziti zdravlje ljudi ili kvalitetu tla.<br />
Mulj namijenjen korištenju u poljoprivredne<br />
svrhe mora također udovoljavati<br />
i propisima Ministarstva poljoprivrede<br />
koji se odnose na korištenje gnojiva”,<br />
EKO REVIJA eco review<br />
OTPAD<br />
istaknulo je Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>.<br />
Također su naglasili da je “pravilnikom<br />
izričito navedeno pod kojim uvjetima<br />
se mulj nastao u uređajima <strong>za</strong> pročišćavanje<br />
otpadnih voda može koristiti<br />
u poljoprivredi, posebno imajući u vidu<br />
strogo propisane granice teških metala<br />
koje se mogu naći u takvom mulju, uz<br />
obveznu kontrolu sadržaja teških metala<br />
u mulju, ali i u tlu na kojem se planira<br />
odložiti mulj”. Dodali su i da nakon<br />
objave prijedloga pravilnika na svojim<br />
internet stranicama nisu dobili niti jednu<br />
primjedbu stručnjaka.<br />
Ministarstvo tvrdi da “nije točna tvrdnja<br />
objavljena u tim novinama da se mulj iz<br />
uređaja <strong>za</strong> obradu otpadnih voda u svijetu<br />
ne koristi u poljoprivredne svrhe, jer<br />
pravilnik u potpunosti prenosi odredbe<br />
europske Direktive 86/278/EEC, koja...<br />
daje mogućnost članicama EU da unesu<br />
i strože odredbe od onih navedenih<br />
u Direktivi”. “Dopušteni sadržaj teških<br />
metala u suhoj tvari mulja koji je propisan<br />
hrvatskim pravilnikom značajno je<br />
niži od graničnih vrijednosti dopuštenih<br />
Direktivom, pa tako u slučaju kadmija<br />
hrvatski pravilnik dopušta maksimalnu<br />
koncentraciju do 5 mg/kg, a Direktiva<br />
40 mg/kg suhe tvari mulja, što znači<br />
da je vrijednost propisana Pravilnikom<br />
osam puta stroža od one propisane Direktivom”.<br />
Ministarstvo također navodi<br />
kako postoji niz mogućnosti da se otpadni<br />
mulj nastao obradom otpadnih voda,<br />
primjerice iz prehrambene industrije, bez<br />
ikakvih problema koristi kao gnojivo. Hrvatskim<br />
propisima nije dopušteno u kanali<strong>za</strong>ciju<br />
ispuštati industrijske otpadne<br />
vode koje nisu prethodno obrađene, pa<br />
tako primjerice otpadni mulj iz uređaja<br />
<strong>za</strong> pročišćavanje otpadnih voda Grada<br />
Zagreba, koji u sebi sadrži i sastojke iz<br />
nepročišćenih industrijskih voda, prema<br />
njihovim riječima, uopće nije pogodan<br />
<strong>za</strong> korištenje u poljoprivredi. (D.L.)<br />
49
OTPAD<br />
EKO vijesti iz Hrvatske i svijeta<br />
HRVATSKA<br />
Čobanković u Vrgorcu otvorio<br />
pročistač voda<br />
Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i<br />
vodnoga gospodarstva Petar Čobanković<br />
krajem lipnja je na svečanosti u povodu<br />
Dana grada u Vrgorcu otvorio pročistač<br />
<strong>za</strong> onečišćene vode čija je gradnja, kako<br />
je rečeno, stajala 15 milijuna kuna. Čobanković<br />
je istaknuo da je gradnja vrgoračkoga<br />
biopročistača najviše financirana<br />
iz državnoga proračuna i Hrvatskih<br />
voda, a djelomice i novcem iz vrgoračkoga<br />
gradskog proračuna. Puštanjem u<br />
pogon biopročistača u Vrgorcu <strong>za</strong>vršena<br />
je prva fa<strong>za</strong> rješavanja velikoga problema<br />
nečistih voda u tom gradu. Ministar<br />
Čobanković je izvijestio da su počele pripreme<br />
i <strong>za</strong> drugu fazu, u kojoj će se <strong>za</strong><br />
gradnju kompletne kanali<strong>za</strong>cijske mreže<br />
te gradnju jama <strong>za</strong> zbrinjavanje počišćenih<br />
voda investirati još 15 milijuna<br />
kuna. “Vrgorac je važno vodoopskrbno<br />
područje i taj sustav pročišćavanja i odvodnje<br />
voda <strong>za</strong>štitit će podzemne vode.<br />
Hrvatska je po količini i kvaliteti vode<br />
među prvim zemljama u Europi, i to želi<br />
i ostati“, istaknuo je Čobanković.<br />
Hrvatska u sustavu satelitskog<br />
nadzora naftnih mrlja na moru<br />
Hrvatska je od kraja svibnja punopravna<br />
članica “CleanSeaNet” servisa u sklopu<br />
Europske agencije <strong>za</strong> sigurnost plovidbe<br />
(EMSA), čime je postala aktivni sudionik<br />
europskog sustava satelitskog nadzora<br />
i otkrivanja naftnih mrlja na moru, priopćilo<br />
je početkom srpnja Ministarstvo<br />
mora, prometa i infrastrukture, koje je<br />
potpisalo ugovor s EMSA-om. Tim sustavom<br />
osigurava se pravovremena dostava<br />
detaljnih informacija o uočenim naftnim<br />
EKO REVIJA<br />
50 eco review<br />
mrljama u vodama zemalja članica, te<br />
dostava dostupnih satelitskih snimki i<br />
podataka o poziciji potencijalnih naftnih<br />
mrlja. U sklopu sustava Hrvatska je<br />
dužna osigurati sustav i provoditi koordinirane<br />
aktivnosti verifikacije satelitskih<br />
detekcija kroz neposredni nadzor i uzorkovanje<br />
naftnih mrlja. Jedan od ciljeva<br />
je smanjenje rizika pomorskog <strong>za</strong>gađenja<br />
i asistiranje zemljama članicama u ranom<br />
otkrivanju ilegalnih ispuštanja nafte u<br />
more služeći se pri tome satelitskim nadzorom.<br />
Sanader: Nuklearke ne bi trebale biti<br />
tabu tema<br />
Hrvatska mora “ukloniti tabu” o nuklearnim<br />
elektranama i otvoriti javnu<br />
raspravu o svojoj energetskoj politici i<br />
budućnosti, izjavio je početkom lipnja<br />
u Beču hrvatski premijer Ivo Sanader.<br />
Po njegovim riječima, hrvatska vlada je<br />
počela s analizom hrvatske energetske<br />
politike, a rezultate će predstaviti u kolovozu.<br />
Sanader je najavio javnu raspravu<br />
i o nuklearnoj energiji te je ka<strong>za</strong>o da<br />
će se o ideji o mogućoj izgradnji nove<br />
nuklearke izjasniti nakon te rasprave.<br />
Država je po hrvatskom Ustavu obvezna<br />
osigurati izvore energije, a da se ne bi<br />
dogodilo da se izvori energije ne mogu<br />
osigurati, treba razmišljati i o nuklearnoj<br />
energiji, rekao je Sanader.<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>: Stigla<br />
oprema <strong>za</strong> prikupljanje halona<br />
Ministarstvo <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> priopćilo<br />
je krajem lipnja da je u Hrvatsku stigla<br />
oprema <strong>za</strong> nacionalnu banku halona, u<br />
kojoj će se prikupljati i obnavljati te, <strong>za</strong><br />
ozon pogubne tvari. Haloni spadaju u<br />
grupu tvari koje oštećuju ozonski sloj,<br />
a koriste se prvenstveno u uređajima <strong>za</strong><br />
gašenje požara i u protupožarnim instalacijama.<br />
Za njihovu razgradnju potrebno<br />
je 110 godina. U Nacionalnoj banci halona<br />
prikupljat će se svi haloni, nakon<br />
što se, servisiranjem ili isključivanjem<br />
iz uporabe, izvade iz protupožarnih uređaja.<br />
Ti će se haloni reciklirati i koristiti<br />
<strong>za</strong> kritične primjene (u vojnim vozilima,<br />
avionima), a kad to ne bude moguće,<br />
organizirano će se izvesti na uništava-<br />
nje izvan Hrvatske, kažu u Ministarstvu.<br />
Ističu da će se uspostavom centra <strong>za</strong> prikupljanje<br />
i obnavljanje halona osigurati<br />
dostatne količine <strong>za</strong> kritične primjene<br />
i nakon ukidanja potrošnje, 1. siječnja<br />
2010. Ministarstvo podsjeća da je Multilateralni<br />
fond Montrealskog protokola<br />
<strong>za</strong> taj projekt odobrio 60 tisuća američkih<br />
dolara, a provedbena agencija “GTZ<br />
- Proklima” iz Njemačke provela javni<br />
natječaj <strong>za</strong> opremanje Banke halona.<br />
<strong>Eko</strong>loške udruge protiv moguće<br />
izgradnje nuklearke na Dunavu<br />
Udruge <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode i općinski čelnici<br />
Erduta pokrenuli su krajem lipnja<br />
potpisivanje nacionalne peticije protiv<br />
izgradnje nuklearke na Dunavu između<br />
Erduta i Dalja, ocijenivši da bi to i<strong>za</strong>zvalo<br />
nesagledive posljedice i <strong>za</strong> stanovništvo<br />
i <strong>za</strong> životinjski svijet, primjerice <strong>za</strong><br />
mrijest ribe u Dunavu. Press centar <strong>za</strong><br />
okoliš Hrvatske, te više ekoloških udruga<br />
i predstavnici erdutske općine, u čijem je<br />
sastavu Dalj, na konferenciji <strong>za</strong> novinare<br />
izrazili su ne<strong>za</strong>dovoljstvo idejom da se<br />
na Dunavu između Erduta i Dalja gradi<br />
nuklearka. Iako još ništa službeno nije<br />
odlučeno, i neslužbene su informacije<br />
već nanijele veliku štetu općini Erdut<br />
i Dalju, rečeno je na konferenciji pa je<br />
najavljeno da će o tim planovima biti<br />
obaviješteni svi okolišni novinari u Eu-
opi. Najavljen je i prosvjed ekoloških<br />
udruga i predstavnika erdutske općine u<br />
srpnju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.<br />
Kako je rečeno, već je nekoliko investitora<br />
odustalo od ulaganja u poljoprivredu<br />
i održivi razvoj. Najveću štetu pretrpjela<br />
je Erdutska vinarija, kojoj je partner otka<strong>za</strong>o<br />
suradnju zbog moguće izgradnje<br />
nuklearke, rečeno je na konferenciji <strong>za</strong><br />
novinare.<br />
Tribina o suradnji udruga i novinara u<br />
<strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong><br />
Zbor novinara <strong>za</strong> okoliš Hrvatskoga novinarskog<br />
društva i <strong>za</strong>grebačka udruga Zelena<br />
akcija organizirali su početkom srpnja<br />
tribinu o suradnji udruga i novinara<br />
o temama <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong> kako bi te teme<br />
u medijima bile bolje <strong>za</strong>stupljene. Mediji<br />
su danas i sami u mnogočemu izgubili na<br />
vjerodostojnosti i profesionalnosti, ali i<br />
neke udruge su također izgubile vjerodostojnost,<br />
pa jedni i drugi moramo poboljšati<br />
suradnju i istinito i pravodobno<br />
informirati javnost kako bismo vratili to<br />
poljuljano povjerenje, istaknula je predsjednica<br />
Zbora novinara <strong>za</strong> okoliš HND-a<br />
Tanja Devčić. Podsjetila je da su udruge<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, njih gotovo 200, u suradnji<br />
s medijima stvorili temelj razvoja<br />
civilnog društva. Njihova uloga u tom<br />
vremenu, u početku 90-ih, bila je golema<br />
i <strong>za</strong> svaku pohvalu, a danas je stanje nešto<br />
drukčije, pa su teme <strong>okoliša</strong> postale<br />
<strong>za</strong>nimljive medijima samo ako je riječ<br />
o izgredu ili skandalu, rekla je Devčić.<br />
Dodala je da se broj udruga <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> možda i povećao, ali s manjim<br />
brojem članova, pogotovo aktivista, kojima<br />
ponekad mediji služe <strong>za</strong> vlastitu promociju.<br />
Predsjednik Zelene akcije Tomislav<br />
Tomašević istaknuo je kako udruge<br />
trebaju novinare kao saveznike kako bi<br />
se rješavali problemi <strong>okoliša</strong>, a novinari<br />
trebaju udruge kako bi dobili neovisno<br />
mišljenje koje je sve teže dobiti od neovisnih<br />
stručnjaka. Viši znanstveni suradnik<br />
Instituta društvenih znanosti „Ivo<br />
Pilar“ Vladimir Lay <strong>za</strong>pitao je trebaju li<br />
mediji tako radikalno komercijalizirati<br />
teme o <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>. Također je rekao<br />
da udruge trebaju medijima podastirati<br />
<strong>za</strong>nimljive i privlačne podatke, a <strong>za</strong>ložio<br />
se i <strong>za</strong> osnivanje ekološko-okolišne izvještajne<br />
agencije internetskog tipa. Novinarka<br />
HTV-a Branka Šeparović rekla je<br />
kako bi pravi događaj bio kad bi se 200<br />
udruga pretvorilo u jednu, jer je važna<br />
kvaliteta, a ne broj udruga. Kao jedan<br />
od načina življe suradnje udruga i novinara<br />
predsjednica udruge »Odraz« Višnja<br />
Jelić-Mueck predložila je da se tematske<br />
sjednice održavaju četiri puta na godinu<br />
s kojih bi se upućivao apel Vladi.<br />
SVIJET<br />
Exxon će platiti samo petinu<br />
dosuđene odštete <strong>za</strong> ekološku<br />
katastrofu na Aljasci<br />
Američki Vrhovni sud poštedio je najveću<br />
naftnu kompaniju na svijetu Exxon Mobile<br />
od plaćanja dvije milijarde dolara<br />
kaznene odštete <strong>za</strong> ekološku katastrofu<br />
koju je 1989. na Aljasci i<strong>za</strong>zvalo potonuće<br />
njezinog tankera Exxon Valdez. Preglasavanjem<br />
5-3, sud je odredio da se<br />
kaznena odšteta od 2,5 milijarde dolara,<br />
dosuđena zbog katastrofe s naftnom mrljom<br />
Exxon Valde<strong>za</strong> iz 1989., smanji na<br />
500 milijuna dolara. Sud je prihvatio argumente<br />
Exxonovih odvjetnika da se radi<br />
o neumjerenom iznosu u odnosu na postojeće<br />
presedane, utvrdivši da kaznena<br />
odšteta, odnosno naknada <strong>za</strong> izgubljenu<br />
dobit, treba biti ograničena na iznos koji<br />
je jednak iznosu <strong>za</strong> naknadu štete. Exxon<br />
Mobile s prometom od preko 400 milijardi<br />
i dobiti od 40.6 milijardi dolara u<br />
2007., čija je tržišna vrijednost 18. travnja<br />
iznosila 501,17 milijardi dolara, od<br />
1994. vodi parnicu <strong>za</strong> Exxon Valdez. Riječ<br />
je o najvećoj naftnoj mrlji u povijesti<br />
- s 11 milijuna barela sirove nafte koja<br />
je <strong>za</strong>gadila oko 2.000 kilometara obale<br />
Aljaske. Exxon je isticao da je već platio<br />
3,4 milijarde dolara <strong>za</strong> čišćenje obale i<br />
druge kazne, pove<strong>za</strong>ne s naftnom katastrofom<br />
i štetom okolišu Isplaćena naknada<br />
šteta podijeljena je među 32.000<br />
ribara, Indijanaca, zemljoposjednika,<br />
poduzetnika i općina u južnom dijelu<br />
središnje Aljaske. Prema riječima njihovih<br />
odvjetnika, savezna država Aljaska<br />
i Obalna straža SAD su 1992. proglasile<br />
da je čišćenje obale dovršeno. Godine<br />
1994. sud u Aljasci dosudio je da Exxon<br />
treba platiti još pet milijardi dolara na<br />
ime kaznene odštete, što je u višegodišnjem<br />
žalbenom postupku smanjeno na<br />
2.5 milijarde, da bi Vrhovni sud iznos<br />
sveo na samo jednu desetinu početnog<br />
- 500 milijuna.<br />
Nečista voda je uzrok deset posto<br />
bolesti u svijetu<br />
Nečista voda uzrokuje deset posto bolesti<br />
i šest posto smrtnih ishoda u svijetu,<br />
poka<strong>za</strong>lo je istraživanje Svjetske zdravstvene<br />
organi<strong>za</strong>cije (WHO) koja upozorava<br />
na velike razlike između bogatih i<br />
siromašnih zemalja. U izvješću objavljenom<br />
krajem lipnja, WHO ocjenjuje da<br />
su problemi s vodom, pročišćavanjem i<br />
higijenom odgovorni <strong>za</strong> 9,1 posto bolesti<br />
koje se svake godine bilježe u svijetu.<br />
Djeca su daleko najčešće žrtve nečiste<br />
vode koja je uzročnik 22 posto bolesti u<br />
djece do 14 godina. Isto tako, voda uzrokuje<br />
gotovo 1 posto bolesti u razvijenim<br />
zemljama, u zemljama u razvoju čak 10<br />
posto, a u Angoli najviše, 24 posto. Vodom<br />
se prenose bolesti poput malarije,<br />
hemoragijske denga groznice i dijareje.<br />
“U 35 najteže pogođenih zemalja, više<br />
od 15 posto bolesti mogle bi se trajno<br />
spriječiti poboljšanjem kvalitete vode,<br />
pročišćavanja i higijene”, ka<strong>za</strong>la je autorica<br />
izvješća Annette Pruess-Ustuen.<br />
Ona poziva sve države da ulažu na tom<br />
polju, ističući da svaki uloženi dolar donosi<br />
<strong>za</strong>radu od osam dolara, <strong>za</strong>hvaljujući<br />
uštedama na liječenju i većoj produktivnosti<br />
rada. Zbog nečiste vode umire 6,3<br />
posto bolesnika, a taj se broj kreće od<br />
0,5 posto u razvijenim do 8 posto u zemljama<br />
u razvoju. U djece voda uzrokuje<br />
četvrtinu smrtnih ishoda.<br />
Britanija pokrenula “zelenu<br />
revoluciju”<br />
Britanija je krajem lipnja izložila planove<br />
<strong>za</strong> desetostruki porast obnovljive energije<br />
u roku od 12 godina prema shemi čija<br />
je ambicija pozdravljena, ali je i kritizi-<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
51
ana zbog nedostatka konkretne politike<br />
<strong>za</strong> smanjenje emisije ugljičnog dioksida i<br />
smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.<br />
Vladini prijedlozi, kojima se želi ispuniti<br />
cilj Britanije da do 2020. godine 15 posto<br />
energije dobiva iz obnovljivih izvora,<br />
predviđaju da oko jedne trećine britanske<br />
struje bude proizvedeno iz obnovljivih<br />
izvora, a očekuje se da će <strong>za</strong> to biti potrebno<br />
uložiti 100 milijardi funti. “Ovo je<br />
zelena revolucija... To je najdramatičnija<br />
promjena u našoj energetskoj politici od<br />
dolaska nuklearne energije”, izjavio je<br />
britanski premijer Gordon Brown. “Apsolutno<br />
sam siguran da je to pravi put <strong>za</strong><br />
ovu zemlju”, istaknuo je Brown.<br />
Njemačka testira prvo podzemno<br />
skladište ugljičnog dioksida<br />
Njemačka je krajem lipnja u Ketzinu, tridesetak<br />
kilometara od Berlina, otvoriti<br />
prvo podzemno skladište ugljičnog dioksida<br />
(CO2), pilot projekt u Europi koji<br />
bi trebao testirati tu novu metodu borbe<br />
protiv globalnog <strong>za</strong>grijavanja, objavio je<br />
institut GFZ koji provodi projekt. Prvo<br />
ubacivanje pod zemlju ugljičnog dioksida<br />
- plina kojeg se smatra odgovornim<br />
<strong>za</strong> globalno <strong>za</strong>grijavanje - predviđeno<br />
je u 15 sati GMT, objavio je istraživački<br />
institut. U zemlji su izbušena tri kanala<br />
do dubine od oko 700 metara, jedan <strong>za</strong><br />
ubacivanje plina, a druga dva <strong>za</strong> nadzor<br />
i kontrole. Kanali vode do bivšeg rezervoara<br />
prirodnog plina iz vremena bivšeg<br />
DDR-a. Pod zemlju bi svakog dana trebalo<br />
biti pohranjeno stotinu tona CO 2,<br />
što odgovara prosječnoj količini CO 2 koju<br />
godišnje izbacuje 60 automobila, dok se<br />
ne dostigne ukupna količina od 60.000<br />
tona. CO 2 koji će se koristiti proizvodi<br />
obližnja kemijska tvornica. U Ketzin ga<br />
se doprema u tekućem obliku, a potom<br />
ga se ponovno vraća u plinovito stanje.<br />
UN: Rekordna ulaganja u čistu<br />
energiju<br />
Unatoč potresima na financijskim tržištima,<br />
ulaganje u obnovljive izvore<br />
energije prošle je godine doseglo novi<br />
rekord, objavio je početkom srpnja Program<br />
<strong>za</strong> okoliš UN-a. Zabrinutost zbog<br />
klimatskih promjena, poskupljenja nafte,<br />
energetske sigurnosti i jačanje potpore<br />
svjetskih vlada povećali su 2007. ulaganja<br />
u obnovljivu energiju na rekordnih<br />
148 milijardi američkih dolara, što je<br />
60 posto više nego 2006., prema analizi<br />
EKO REVIJA<br />
52 eco review<br />
UNEP-a. “Industrija čiste energije sazrijeva,<br />
a njezini pobornici ostaju uporni.<br />
Ova otkrića trebala bi potaknuti vlade da<br />
postignu iskren i smislen novi dogovor<br />
na ključnom sastanku o klimi u Kopenhagenu<br />
potkraj 2009.”, rekao je čelnik<br />
UNEP-a Achim Steiner. Globalni trendovi<br />
pokazuju da je najviše ulaganja privukla<br />
energija vjetra, 50,2 milijardi dolara, a<br />
najbrže je rasla solarna, privukavši 28,6<br />
milijardi dolara novog kapitala. Ulaganja<br />
u solarnu energiju od 2004. rastu<br />
prosječnom godišnjom stopom od 254<br />
posto, navodi se u izvješću.<br />
Automobili bi 2025. trebali biti<br />
hibridni ili električni<br />
U Europi će 2025. svi novi automobili<br />
biti na hibridni pogon ili na struju, predviđaju<br />
autori istraživanja provedenog u<br />
Njemačkoj. Zbog poboljšanih i jeftinijih<br />
baterija, električni će automobili već<br />
2010. postati masovna pojava, navedeno<br />
je u rezultatima još neobjavljenog<br />
istraživanja provedenog u Središtu <strong>za</strong><br />
automotivna istraživanja (CAR) na Višoj<br />
stručnoj školi u Gelsenkirchenu. Automobil<br />
na hibridni pogon dijelom se pokreće<br />
uz pomoć elektromotora, koji dobiva<br />
struju iz motora s unutarnjim sagorijevanjem<br />
ili pak iz kočenja. »Baterijska tehnologija<br />
snažno se razvija kod mnogih<br />
isporučitelja tehnologije <strong>za</strong> automobile«,<br />
izjavio je Voditelj CAR-a Ferdinand<br />
Dudenhoefer. “Unatoč tome, još dugo<br />
će postojati motor s unutarnjim sagorijevanjem,<br />
ali u kombinaciji s drugim<br />
pogonom”, dodao je. Dudenhoefer smatra<br />
da će se i kod isporučitelja tehnologije<br />
<strong>za</strong> automobile u idućim godinama<br />
dogoditi velike promjene. Kao potvrdu<br />
tome naveo je tvrdnju da su se njemački<br />
koncerni, poput primjerice Boscha, već<br />
prilagodili novim tehnologijama. Broj<br />
prodanih automobila na hibridni pogon<br />
i električnih automobila u Europskoj Uniji<br />
u 2008. iznosit će 80.000 tisuća, a<br />
2025. godine 16,2 milijuna, izračunali<br />
su stručnjaci u CAR-u. Tim trendom neće<br />
biti <strong>za</strong>hvaćena teretna vozila, koja će i<br />
nadalje pokretati dizelski motori, izjavio<br />
je Dudenhoefer.<br />
Svjetska banka odobrila osnivanje<br />
fondova <strong>za</strong> financiranje borbe protiv<br />
promjene klime<br />
Svjetska banka odobrila je osnivanje više<br />
milijardi dolara vrijednih međunarodnih<br />
fondova koji bi trebali pomoći siromašnim<br />
zemljama u borbi protiv globalnog<br />
<strong>za</strong>topljenja i potaknuti ulaganja u obnovljive<br />
izvore energije. Očekuje se da<br />
će <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> čistu tehnologiju raspolagati<br />
s barem pet milijardi dolara te da će nuditi<br />
kombinaciju <strong>za</strong>jmova i bespovratne<br />
pomoći <strong>za</strong> projekte koji smanjuju emisije<br />
stakleničkih plinova. Zaseban i manji<br />
<strong>Fond</strong> <strong>za</strong> ulaganje u klimu provodit će pilot<br />
projekte koji bi zemljama u razvoju<br />
trebali pomoći u borbi protiv posljedica<br />
promjene klime diljem svijeta. Očekuje<br />
se da će ta dva fonda početi s radom<br />
krajem godine, a reali<strong>za</strong>cija odobrenih<br />
projekata počet će u 2009., priopćeno<br />
je iz SB-a. Američki predsjednik George<br />
W. Bush obećao je u sljedeće tri godine<br />
u <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> čistu tehnologiju uplatiti dvije<br />
milijarde dolara, dok je Japan ponudio<br />
milijardu dolara. Dužnosnici Svjetske<br />
banke napominju da će sredstva iz fonda<br />
biti namijenjena čitavom niz projekata sa<br />
ciljem smanjenja emisija te kako će sam<br />
fond biti “tehnološki neutralan”. Zemlje<br />
će čak moći dobiti sredstva <strong>za</strong> “rehabilitaciju”<br />
starih termoelektrana. Ta opcija<br />
spada među “najprljavije” ali se brojne<br />
zemlje i dalje oslanjaju na nju, tumači<br />
direktor SB-ova odjela <strong>za</strong> okoliš Warren<br />
Evans. Iako su različite tehnologije <strong>za</strong><br />
smanjivanje emisija već razvijene, još<br />
se čeka odgovor znanstvenika na pitanje<br />
koji je najbolji način prilagodbe zemalja<br />
na promjenu klime. Evans napominje<br />
da je drugi “strateški” fond prvenstveno<br />
namijenjen <strong>za</strong>tvaranju “ja<strong>za</strong> u znanju” i<br />
<strong>za</strong> eksperimentiranje s metodama koje<br />
zemlje mogu primjenjivati <strong>za</strong> borbu protiv<br />
promjene klime, a da istodobno ne<br />
naštete svom gospodarskom razvoju.<br />
(Ž.B.)
Ništa konkretno od G8<br />
Čelnici osam industrijski<br />
najrazvijenijih zemalja i osam zemalja<br />
u razvoju dogovorili su se da do<br />
2050. prepolove globalnu emisiju<br />
stakleničkih plinova<br />
japanskom ljetovalištu Toyako na<br />
U otoku Hokaido sastali su se početkom<br />
srpnja vodeći ljudi šesnaest glavnih<br />
svjetskih ekonomskih sila (MEM- Major<br />
Economies Meeting), onih industrijski<br />
razvijenih i onih u razvoju, da bi razgovarali<br />
o ključnim svjetskim problemima<br />
– od energetske krize naglašene poskupljenjem<br />
nafte i problema s hranom i<br />
povećanja broja ljudi suočenih s gladi u<br />
svijetu, do uništavanja atmosfere globalnim<br />
<strong>za</strong>topljenjem. Okupili su se najprije<br />
državnici osam industrijski najrazvijenijih<br />
zemalja, Japana, SAD-a, Kanade, Velike<br />
Britanije, Njemačke, Francuske, Italije<br />
i Rusije koji djeluju kao G8, a njima su<br />
se kasnije pridružili državnici pet velikih<br />
sila u razvoju, Kine, Indije, Brazila,<br />
Južne Afrike i Meksika, poznati kao G5<br />
te uz njih još i Australije, Indonezije i<br />
Južne Koreje. To su zemlje koje <strong>za</strong>jedno<br />
ispuštaju 80 posto svjetske emisije stakleničkih<br />
plinova pa je stoga važno kako<br />
gledaju na moguće aktivnosti koje bi dovele<br />
do manje emisije štetnih plinova.<br />
I što je postignuto? Manje nego su mnogi<br />
očekivali. Čelnici osam industrijski<br />
najrazvijenijih zemalja dogovorili su se<br />
da do 2050. prepolove globalnu emisiju<br />
stakleničkih plinova, a s tim su se složili<br />
i vodeći ljudi osam zemalja u razvoju.<br />
I to je praktički sve. Oko dugoročnog<br />
cilja, da se u naredne 42 godine prepolove<br />
emisije štetnih plinova, lako su svi<br />
našli <strong>za</strong>jednički jezik, ali nikakvih drugih<br />
opipljivih dogovora nije bilo. Osim možda<br />
onog dijela <strong>za</strong>jedničke izjave gdje se<br />
kaže da će svi nastaviti konstruktivnu<br />
djelovanje i suradnju da uspije međunarodna<br />
konferencija o klimatskim promjenama<br />
2009. godine u Kopenhagenu,<br />
koja je već ranije dogovorena. Okupljeni<br />
državnici nisu uspjeli postaviti nikakve<br />
konkretnije vremenske okvire niti obvezne<br />
rokove i veličine smanjivanja ispusta<br />
stakleničkih plinova, pa niti početnu<br />
godinu s kojom će se uspoređivati razina<br />
emisije i od koje će se mjeriti kako se<br />
ostvaruje globalni <strong>za</strong>dani cilj. Prema<br />
agencijskim informacijama skupina<br />
zemalja u razvoju je tražila od<br />
zemalja iz skupine G8 da već do<br />
2020. godine smanje ispuštanje<br />
stakleničkih plinova <strong>za</strong> 25 do 40<br />
posto u odnosu na 1990. godinu,<br />
dok je u skupini G8 prevladalo<br />
stajalište da će si svaka država sama<br />
odrediti veličinu smanjenja <strong>za</strong> razdoblje<br />
nakon 2012. godine, kad ističe Kyotski<br />
protokol.<br />
Za mnoge analitičare zbivanja pove<strong>za</strong>nih<br />
s klimatskim promjenama summit u Japanu<br />
bit će <strong>za</strong>pamćen kao neuspješan,<br />
a isto tako mnogi misle da bi upravo<br />
bogate zemlje trebale preuzeti vodeću<br />
ulogu u smanjivanju emisije stakleničkih<br />
polinova jer su i povijesno odgovorne <strong>za</strong><br />
nastale klimatske promjene. Upravo zbog<br />
toga bi se zemlje G8, drže mnogi aktivi-<br />
Premijer na i-Realu pred državnicima G8<br />
EKO REVIJA eco review<br />
OTPAD<br />
sti “zelenih”<br />
i znanstvenici,<br />
trebale obve<strong>za</strong>ti da će smanjiti<br />
stakleničke plinove ne <strong>za</strong> 50, nego<br />
<strong>za</strong> 80 ili više posto, jer su i najviše pridonijele<br />
onečišćenju <strong>okoliša</strong> i nastalim<br />
klimatskim promjenama. Državnički skup<br />
u Japanu poka<strong>za</strong>o je još jednom kako<br />
nije lako uskladiti <strong>za</strong>štitu i očuvanje <strong>okoliša</strong><br />
s gospodarskim razvojem, bez obzira<br />
radi li se o razvijenim ili nerazvijenim<br />
zemljama. Ali konkretni potezi ne mogu<br />
se odgađati unedogled. (D.J.)<br />
Državnici osam gospodarski najrazvijenijih zemalja<br />
svijeta prilikom nedavnog susreta u Japanu,<br />
gdje su razgovarali o smanjivanju onečišćavanja<br />
zraka i globalnog <strong>za</strong>topljavanja, posjetili su<br />
medijski centar Toyote, najvećeg japanskog ali i<br />
svjetskog proizvođača osobnih vozila. Tom prilikom su im japanski premijer Yasuo<br />
Fukuda i njegova supruga Kiyoko demonstrirali vožnju u i-Realu, konceptnom<br />
vozilu koje je Toyota osmislila pretprošle godine. Riječ je o električnom vozilu<br />
na tri kotača, koje može voziti brzinom ljudskom hoda, ali i brže juriti ulicama.<br />
Ako krene u proizvodnju, pomoći će u lakšem probijanju kroz prometne gužve i<br />
smanjiti štetu <strong>za</strong> okoliš.<br />
U međuvremenu je objavljeno da Toyota od iduće godine planira u popularni<br />
hibridni model automobila, Prius, ugraditi solarne ploče koje će energijom napajati<br />
klimati<strong>za</strong>cijske uređaje. U sklopu izmjene di<strong>za</strong>jna krova novih modela Priusa<br />
ugradit će se solarne ploče, a Toyota će biti prvi veliki proizvođač koji koristi<br />
solarno napajanje energije u masovnoj proizvodnji.<br />
Toyota je <strong>za</strong> službene potrebe summita G8 u Japanu, u mjestu Toyaku na otoku<br />
Hokkaidu, dala na raspolaganje 78 hibridnih i drugih ekološki prihvatljivih vozila.<br />
Ta su vozila služila <strong>za</strong> potrebe summita i kao dio ekološke izložbe u Međunarodnom<br />
medijskom centru. Uz osobne automobile na usluzi je bilo i pet autobusa<br />
pokretanih vodikom.<br />
53
OTPAD<br />
Mirisi i boje rascvjetanih pej<strong>za</strong>ža probudili<br />
su iz zimskoga sna pustolove i<br />
znatiželjnike u nama, mameći nas na otkrivanje<br />
ljetnih ponuda prirode. No dok<br />
je većina očiju tragala <strong>za</strong> pogledom na<br />
njezine netaknute ili turistički već provjerene<br />
ljepote, uskraćujući osjetilima<br />
percepciju podražaja s njezinih manje<br />
atraktivnih predjela - odlagališta otpada,<br />
umjetničko je oko upravo u njima<br />
vidjelo nepresušan izvor sirovina <strong>za</strong> vlastiti<br />
umjetnički izričaj ili kreirenje svakodnevnih<br />
potrepština. Jedan od onih<br />
koji je inspiraciju i materijale <strong>za</strong> njezinu<br />
reali<strong>za</strong>ciju tražio na ovakvim mjestima<br />
bio je i bazelski umjetnik francuskoga<br />
podrijetla Jean Tinguely. Ako djela moderne<br />
umjetnosti i nisu izvor vašega oduševljenja,<br />
pogled na Tinguelyjev mo<strong>za</strong>ik<br />
starih stvari prikupljenih s odlagališta<br />
otpada neće vas ostaviti ravnodušnima.<br />
U bazelskom Muzeju Tinguely izloženo je<br />
mnoštvo njegovih umjetničkih instalacija<br />
– konstrukcija koje pokreće elektromotor,<br />
satkanih od odbačenih dijelova<br />
automobila, oruđa, oružja, lutaka, kućanskih<br />
potrepština, predmeta masovne<br />
upotrebe i mnogih drugih predmeta prikupljenih<br />
s “riznice nepotrebnih stvari”,<br />
koje istodobno djeluju <strong>za</strong>strašujuće<br />
i <strong>za</strong>divljujuće. Sličan umjetnički izričaj<br />
njegovao je i njemački avangardist Kurt<br />
Schwietters koji je materijale <strong>za</strong> izradu<br />
kolaža nježnih boja i apstraktnih ritmova<br />
pronalazio u ostacima i krhotinama<br />
ratom opustošene zemlje, želeći “svijetu<br />
kroz otpatke viknuti svoju sreću”. Možda<br />
je takvim motivima bio vođen i tridesetogodišnji<br />
Francuz koji je u svojem vrtu,<br />
danas turističkoj atrakciji, u južnofrancuskom<br />
gradiću Vaissacu, otpadom marljivo<br />
prikupljanim petnaest godina izgradio<br />
pariške znamenitosti.<br />
Neiscrpnu mogućnost modeliranja pružaju<br />
istrošene gume različitih vrsta vozila.<br />
Osim što reciklirane mogu poslužiti kao<br />
54 EKO REVIJA eco review<br />
Novo ruho starih stvari<br />
sirovina <strong>za</strong> izradu umjetne trave, podloge<br />
<strong>za</strong> sportska igrališta i atletske staze, u<br />
izradi obuće, prozora u građevinarstvu<br />
i slično, pojedini proizvođači razvili<br />
su niz modnih dodataka i predmeta <strong>za</strong><br />
dom. Među njima je i francuski proizvođač<br />
Tade čiji gumeni asortiman va<strong>za</strong>, ribičkih<br />
stolaca, sandala i torbica djeluje<br />
poput onih izrađenih od kože ili kojeg<br />
drugog skupocjenog materijala. Nastavljajući<br />
u modno-imperativnom tonu koji<br />
našim džepovima dodjeljuje ulogu čuvara<br />
najnovijih mobitela na tržištu, a radnim<br />
stolovima sve suvremenija računala, i ne<br />
pitamo se kakve opasnosti <strong>za</strong> okoliš kriju<br />
odbačeni prethodno navedeni proizvodi<br />
tehnološkog napretka koji u sebi sadržavaju<br />
znatne količine olova, žive, kadmija,<br />
kroma, plastike. Tragajući <strong>za</strong> inovativnim<br />
rješenjima i vođen željom <strong>za</strong> očuvanjem<br />
<strong>okoliša</strong>, jedan je Njujorčanin pronašao<br />
kreativan način recikliranja odbačenih<br />
računalnih komponenata i razvio lepezu<br />
umjetničkih djela i uporabnih predmeta:<br />
od stolnih i zidnih satova, magneta <strong>za</strong><br />
hladnjak, privjesaka <strong>za</strong> ključeve i držača<br />
<strong>za</strong> olovke napravljenih od disketa do<br />
okvira <strong>za</strong> fotografije koje bismo mogli<br />
promatrati udobno smješteni u xs chair<br />
Nicka De Marca, stolac <strong>za</strong> čiju se reali<strong>za</strong>ciju<br />
mladi di<strong>za</strong>jner koristio otpadom<br />
umjesto tkaninom. Daljnja potraga <strong>za</strong><br />
neobičnim stolcima dovela me do bernskih<br />
ulica koje krase maštovito uređene<br />
stare kade u kojima se možete odmoriti<br />
nakon dugih šetnji gradom.<br />
Iako nam se pogled u susjedovo dvorište<br />
uvijek čini <strong>za</strong>nimljivijim, i u našemu<br />
se nađe pokoji predmet kojemu je vješta<br />
kreativna ruka udahnula novo značenje.<br />
Dapače, već se i bliska okolina<br />
poka<strong>za</strong>la neiscrpnim rudnikom kreativnih<br />
transformacija u kojoj su se odbačene<br />
automobilske gume nametnule kao lajtmotiv<br />
umjetničkih izričaja: od cvijetnjaka<br />
i dječjih ljuljačaka do simpatičnog<br />
golemog čovjeka čiji raznobojni gumeni<br />
trbusi u okolici Karlovca upućuju na blizinu<br />
vulkanizera. I stare plinske boce u<br />
mnogim su dvorištima postale stalci <strong>za</strong><br />
cvijeće, a u meni dobro znanom, bakinu<br />
dvorištu, jedna takva postala je umivaonik.<br />
Za košnju trave u istom tom dvorištu<br />
već dugi niz godina <strong>za</strong>dužena je nesvakidašnja<br />
kosilica načinjena od elektomotora<br />
stare perilice rublja, a obiteljska<br />
druženja rijetko su prolazila bez ukusne<br />
kotlovine spravljene u posudi načinjenoj<br />
od tanjura neupotrebljivog stroja <strong>za</strong> tanjuranje<br />
zemlje. Unatoč <strong>za</strong>nimljivosti i<br />
uporabnoj vrijednosti kreacija izvedenih<br />
iz <strong>za</strong>boravljenih i odbačenih strojeva,<br />
žensko će oko <strong>za</strong>sigurno više <strong>za</strong>intigirati<br />
unikatni nakit. I sama nisam mogla odoljeti<br />
takvim malim umjetničkim djelima<br />
koje na otoku Pagu turistima nudi Carlos<br />
Bellante. U rukama vještog argentinskog<br />
umjetnika stare srebrne žlice i vilice ili<br />
njihovi dijelovi postaju narukvice, ogrlice<br />
i privjesci ili figure i raspela koja krase<br />
zidove modernih domova, a mehanizmi<br />
odbačenih starih satova postaju originalno<br />
prstenje. Takve spretno oblikovane<br />
kreacije ne <strong>za</strong>služuju manje od čuvanja<br />
u unikatnoj kutiji izrađenoj također od<br />
sirovine koja nakon upotrebe obično <strong>za</strong>vršava<br />
kao otpad. Upravo je takva ona<br />
koju je moj otac prije više od dvadeset<br />
pet godina izradio slažući i lijepeći izgorene<br />
šibice potom ih lakirajući.<br />
Nastojeći se sjetiti još pokojeg odijevanja<br />
odbačenih predmeta uporabnim<br />
ruhom, <strong>za</strong>svijetlila je lampica. Doduše,<br />
svjetlost lampice moje inspiracije <strong>za</strong>sjenilo<br />
je svjetlo lampe napravljene od<br />
prazne boce poznatog alkoholnog pića.<br />
Nekoliko takvih primjeraka <strong>za</strong> svoj stan<br />
prije nekoliko desetljeća izradio je domišljati<br />
<strong>za</strong>grebački arhitekt u mirovini.<br />
Poput njega, i ostali su kreativci navedenim<br />
transformacijama utaživali umjetničku<br />
i ludičku žeđ napajući se ponajprije<br />
na izvorima praktičnosti, izrađujući nesvakidašnje<br />
originalne predmete uporabne<br />
vrijednosti. Bez obzira na razlike u<br />
pokretačkim motivima, namjera je uvijek<br />
ista: staro i odbačeno <strong>za</strong>odijenuti novim<br />
ruhom, čineći ga ponovno <strong>za</strong>nimljivim i<br />
svježim, čuvajući pritom prirodni okoliš.<br />
Stoga, ako bismo rječnikom promidžbenih<br />
poruka trebali objediniti značenje<br />
ovih transformacija i njihov značaj <strong>za</strong><br />
okoliš, mogli bismo se poslužiti dvama<br />
poznatim sloganima: Staro <strong>za</strong> novo. U<br />
suradnji s prirodom.<br />
Danijela Mesar
Kada se priča o obnovljivim izvorima<br />
energije rijetko se spominje energija<br />
mora. Premda je prošlo 43 godine od<br />
početka rada prve elektrane na morske<br />
mijene u mjestu La Rance u Francuskoj,<br />
stručnjaci Europskog centra <strong>za</strong> iskorištavanje<br />
energije mora smatraju kako je<br />
iskorištavanje tog obnovljivog izvora trenutno<br />
ondje gdje je iskorištavanje vjetra<br />
bilo prije 10 do 15 godina. Tehnološki<br />
optimisti tako podsjećaju kako je Velikoj<br />
Britaniji trebalo 14 godina do prvog gigawata<br />
snage vjetroelektrana da bi drugi<br />
GW dosegla već u sljedećoj godini i danas<br />
se nalazi u društvu osam zemalja s preko<br />
2 GW. Hoće li i iskorištavanje energije<br />
mora <strong>za</strong> desetak godina doživjeti tako<br />
strm uspon? Zasad je većina je prototipova<br />
u preranoj fazi razvoja a da bi<br />
privukli komercijalne investitore premda<br />
je nedavno škotska tvrtka Ocean Power<br />
Delivery razvila komercijalni uređaj <strong>za</strong><br />
proizvodnju struje iz energije valova i instalirala<br />
ga je na sjevernoj portugalskoj<br />
obali u blizini grada Povoa se Varzim.<br />
Radi se o zmijolikom uređaju kojeg valovi<br />
savijaju u zglobovima gdje se nalaze<br />
generatori. Proizvođači tvrde kako bi iz<br />
energije mora Portugal do 2050. mogao<br />
<strong>za</strong>dovoljiti 30 posto svojih potreba <strong>za</strong><br />
električnom strujom. Drugi su primjer<br />
podvodne turbine koje su potopljene<br />
na deset metara dubine u East River u<br />
New Yorku koje će proizvoditi 50 posto<br />
energije <strong>za</strong> jedan supermarket u susjedstvu.<br />
Radi se o lopaticama promjera 5<br />
metara proizvođača Verdant Power a dio<br />
su projekta prve kinetičke hidroelektrane<br />
snage 10 MW što odgovara energetskim<br />
potrebama 8 tisuća amaeričkih kućanstava<br />
i smanjuje godišnju emisiju ugljičnog<br />
dioksida <strong>za</strong> 33 tisuće tona.<br />
Od prototipa do Kyotto obve<strong>za</strong><br />
“Ono što je veoma važno jest da porinemo<br />
što više postrojenja u more, što<br />
je jedini način da dokažemo njihovu<br />
efektivnost i trajnost“, tvrdi tehnički<br />
direktor Europskog centra <strong>za</strong> iskorištavanje<br />
energije mora Neil Kermode, “svaki<br />
Energija mora<br />
od tih uređaja ima svoju snagu koja se<br />
još usavršava pa je još prerano govoriti<br />
kolika je prosječna snaga pojedinih uređaja“.<br />
Ne čudi što je Centar smješten na škotskom<br />
otočju Orkney jer je Škotska sebi<br />
postavila ambiciozni cilj od 50 posto<br />
<strong>za</strong>dovoljenja potreba <strong>za</strong> električnom<br />
strujom iz obnovljivih izvora do 2020.<br />
godine. Velika je Britanija vodeća zemlja<br />
u razvoju tehnologija ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> iskorištavanje<br />
energije plime i oseke kao i<br />
ENERGIJA<br />
valova. Orkney brzim i jakim strujama,<br />
velikim plimama i valovima nudi tvrtkama<br />
koje razvijaju nove tipove elektrana<br />
mogućnosti testiranja i poboljšanja<br />
svojih projekata. Centar s druge strane<br />
daje neovisnu provjeru tih novih tehnologija.<br />
Uloga javnog sektora<br />
No prilikom uspostave takve potpore<br />
država nije bila po strani. Pozivi <strong>za</strong><br />
uvođenje obnovljivih izvora odavno su<br />
EKO REVIJA eco review<br />
55
u Velikoj Britaniji prestali biti samo dijelovi<br />
proročanstava ekoloških aktivista<br />
već sada na njima sinergijski rade gospodarstvo,<br />
znanost i politika uz izdašno<br />
praćenje medija. Vlada i razne vladine<br />
agencije izdvojili su 15 milijuna funti <strong>za</strong><br />
stvaranje Europskog centra <strong>za</strong> iskorištavanje<br />
energije mora, prve takve institucije<br />
u svijetu. „Prošle je godine Škotska<br />
vlada objavila kako će s 13 milijuna funti<br />
poduprijeti razvoj devet uređaja na morske<br />
mijene i valove“, naglašava Kermode<br />
drugi vid te potpore,“ a to je prouzročilo<br />
bitno povećanje aktivnosti i pojačan rad<br />
na planovima tvrtke <strong>za</strong> razvoj uređaja“.<br />
Zanimljivo je kako većina tog novca potiče<br />
iz strukturalnih fondova Europske unije<br />
koje Hrvatska nedovoljno iskorištava a<br />
u projekte su uključene i agencije poput<br />
Highlands and Islands Enterprise koja se<br />
preko 20 godina bavi oživljavanjem otoka<br />
i <strong>za</strong>bačenih brdovitih krajeva.<br />
No i lokalna samouprava se uključila u<br />
igru pa je tako osnovana Energetska <strong>za</strong>klada<br />
Islay na istoimenom otoku u skupini<br />
škotskih južnih Hebrida. Ta je Zaklada<br />
donijela je u travnju ove godine odluku<br />
o pokretanju projekta prve komercijalne<br />
elektrane na morske mijene u suradnji<br />
sa Sveučilištem Robert Gordon University<br />
56 EKO REVIJA eco review<br />
iz Aberdeena. Prema tom prijedlogu radi<br />
se projektu s 4 do 6 turbina kapaciteta<br />
oko 2 megawata. Cijena prve, razvojne<br />
faze, koja će trajati tri godine, bit će oko<br />
milijun eura. Studija predizvedivosti te<br />
potencijalne lokacije bit će određene do<br />
kraja ovoga ljeta. Tehnologija nije još<br />
odabrana no morat će <strong>za</strong>dovoljiti tehničke,<br />
komercijalne ali i ekološke kriterije<br />
na kojima ustraje lokalna energetska <strong>za</strong>klada.<br />
Taj će uređaj proizvoditi struju <strong>za</strong><br />
čiju bi se proizvodnju inače emitiralo četiri<br />
tisuće tona ugljičnog dioksida. Iako<br />
se snaga uređaja čini energetski skromnom<br />
prednost je ovog izvora energije<br />
i njegova predvidivost. Procjenjuje se<br />
kako bi energija mora čini jednu trećinu<br />
obnovljivih izvora Škotske. To je ujedno<br />
tek prvi korak prema komercijalnom iskorištavanju<br />
energije mora koja bi prema<br />
mišljenju nekih stručnjaka mogla <strong>za</strong>dovoljiti<br />
čak 20 posto energetskih potreba<br />
Ujedinjenog kraljevstva.<br />
Hrvatska i morska obnovljiva<br />
energija<br />
Neke optimistične procjene govore o čak<br />
3 GW instalirane snage modula <strong>za</strong> konverziju<br />
energije oceana u Velikoj Britaniji<br />
do 2020. te 33 GW priobalnih vjetroelektrana.<br />
Za farmu priobalnih vjetroelektrana<br />
snage nuklearke Krško potrebno je 70<br />
četvornih kilometara mora uz pripadajuću<br />
obalu. Hrvatska takvih područja nema<br />
a i zbog turizma joj je krajolik odviše<br />
dragocjen. No Hrvatska bi po uzoru na<br />
Škotsku mogla bolje iskoristiti EU fondove<br />
pogotovo kad je riječ o slaboj mreži<br />
koja ne može primiti onoliko energije koliki<br />
interes postoji a mogla bi oformiti i<br />
nacionalnu nagradu <strong>za</strong> “zelenu“ energiju<br />
koja se u nekoliko kategorija (uključujući<br />
onu <strong>za</strong> ključne političare) dodjeljuje<br />
svake godine u Edingbourghu.<br />
Tekst i snimke: Mladen Iličković
ENERGIJA<br />
Projekti energetske <strong>učinkovitost</strong>i<br />
u Hrvatskoj<br />
Prije nepunih pet godina, točnije 1.<br />
rujna 2003. godine, u sklopu HEP-<br />
Grupe, a na <strong>za</strong>jednički poticaj Hrvatske<br />
elektroprivrede d.d. i Svjetske banke,<br />
osnovana je tvrtka-kćer HEP-ESCO d.o.o.<br />
čija je temeljna djelatnost razvoj, implementacija<br />
i financiranje projekata energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i na profitnoj osnovi.<br />
Osnivanje tvrtke bila je samo jedna fa<strong>za</strong><br />
provedbe Projekta energetske <strong>učinkovitost</strong>i<br />
u Republici Hrvatskoj koji je<br />
Svjetska banka <strong>za</strong>počela još 1999. godine.<br />
Financijska potpora cjelom projektu<br />
proizlazi iz GEF donacije i IBRD kredita.<br />
Tijekom pripremne faze navedenog projekta<br />
Svjetska banka je glavne <strong>za</strong>preke<br />
<strong>za</strong> njegovu uspješnu reali<strong>za</strong>ciju vidjela u<br />
nedostatku <strong>za</strong>nimanja i potražnje klijenata,<br />
potom manjku raspoloživih kapaciteta<br />
i potrebnih specifičnih znanja (tzv.<br />
know–how) te, naravno, novca.<br />
Ipak da se priča o energetskoj <strong>učinkovitost</strong>i<br />
u Hrvatskoj uspješno razvija mogli<br />
su posvjedočiti svi sudionici prve radne<br />
konferencije pod nazivom “Sustavno gospodarenje<br />
energijom u gradovima i županijama<br />
u Hrvatskoj“ održanoj u hotelu<br />
Le Meridien Lav u Splitu od 12. do 14.<br />
svibnja 2008. godine pod pokroviteljstvom<br />
Vlade Republike Hrvatske. Tvrtka<br />
HEP-ESCO d.o.o. bila je, uz Ministarstvo<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong>, prostornog<br />
uređenja i graditeljstva, Ministarstvo<br />
financija, <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong><br />
<strong>učinkovitost</strong>, Splitsko-dalamtinsku<br />
županiju, Grad Split, Udrugu gradova<br />
u RH, Zajednicu županija RH te Program<br />
Ujedinjenih naroda <strong>za</strong> razvoj (UNDP), jedan<br />
od njezinih organi<strong>za</strong>tora. Održavanje<br />
ove konferencije bilo je prava prigoda<br />
da, između ostalih sudionika, HEP-ESCO<br />
d.o.o. predstavi svoje dosadašnje poslovanje<br />
i planove <strong>za</strong> budućnost.<br />
Temeljno načelo od kojeg se polazi u<br />
kreiranju i primjeni projekata energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i jest njihova isplativost<br />
koja se postiže povratom investicije radi<br />
ostvarenih ušteda u energiji. HEP-ESCO<br />
d.o.o. je tijekom svog petogodišnjeg<br />
rada realizirao projekte čija vrijednost<br />
EKO REVIJA eco review<br />
57
doseže 89,5 milijuna kuna od čega se<br />
46,5 milijuna kuna odnosi na one iz<br />
2007. godine. Tvtka iz godine u godinu<br />
bilježi rast prodaje, a plan <strong>za</strong> ovu godinu<br />
predviđa implementaciju projekata<br />
u vrijednosti od 59,2 milijuna kuna,<br />
među kojima su projekti moderni<strong>za</strong>cije<br />
javne rasvjete u Jastrebarskom, Karlovcu<br />
i Varaždinu, potom rasvjetnog sustava<br />
u školama grada Karlovca i Siska, te u<br />
varaždinskoj i sisačkoj bolnici.<br />
Da su projekti HEP-ESCO d.o.o. prepoznati<br />
po svojoj kvaliteti i korisnosti svjedoči<br />
nagrada Svjetske organi<strong>za</strong>cije IDA (International<br />
Dark–Sky Association) koja je 16.<br />
rujna 2006. godine dodijeljena ovoj tvrtki<br />
<strong>za</strong> ekološku javnu rasvjetu Europskog<br />
kontinenta <strong>za</strong> projekt javne rasvjete istarskog<br />
grada Novigrada. Još jedno prestižno<br />
priznanje stiglo je na njihovu adresu i 22.<br />
studenoga 2007. godine od organi<strong>za</strong>cije<br />
Energy Service Initiative – European Energy<br />
Service Awards, koja unutar Europskog<br />
programa The Intelligent Energy, traži i<br />
promiče aktivnosti inteligentnijeg korištenja<br />
energije, što obuhvaća i primjenu<br />
mjera energetske <strong>učinkovitost</strong>i. Program<br />
je pokrenula Europska unija radi <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong>. Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije:<br />
najboljoj tvrtki koja pruža energetske<br />
usluge, najboljem promicatelju<br />
energetske <strong>učinkovitost</strong>i i najboljem projektu<br />
energetske <strong>učinkovitost</strong>i. HEP-ESCO<br />
d.o.o. je proglašen najboljom tvrtkom u<br />
2007. godini koja pruža energetske uslu-<br />
58 EKO REVIJA eco review<br />
ge uz obrazloženje da, u odnosu na konkurente,<br />
ima najveći broj projekata, kako<br />
u trenutnoj reali<strong>za</strong>ciji tako i u pripremi,<br />
a ujedno i značajno doprinosi razvoju tržišta<br />
projekata energetske <strong>učinkovitost</strong>i<br />
u Republici Hrvatskoj i šire.<br />
U ovom trenutku HEP–ESCO d.o.o. razvija<br />
i provodi projekte javne rasvjete, sustava<br />
rasvjete u vrtićima, školama, bolnicama,<br />
hotelima, vojarnama, sveučilištima i drugim<br />
objektima. U industrijskom sektoru<br />
se projekti temelje na mjerenjima energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i u svim postrojenjima<br />
koja rezultiraju uštedama energije, a<br />
u slučaju sustava opskrbe energijom bave<br />
se kogeneracijama i sustavima daljinskog<br />
grijanja. Za svoje klijente tvrtka obavlja<br />
sve usluge u sklopu ugovorenog projekta<br />
energetske <strong>učinkovitost</strong>i od osiguravanja<br />
financijskih sredstava, nalaženja proizvođača<br />
opreme i isporučitelja energije,<br />
same izvedbe, a sve to uz stalno praćenje<br />
i poštivanje <strong>za</strong>konske regulative EU<br />
ve<strong>za</strong>ne uz <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>. Osim<br />
svih aktivnosti razvoja i implementacije<br />
projekta tvrtka mjeri i verificira ostvarene<br />
uštede postignute projektom koje<br />
omogućuju povrat investiranih sredstava.<br />
Konačno, prednosti ovakvih projekata<br />
<strong>za</strong> klijente su, prije svega, u smanjenju<br />
proizvodnih troškova energenata i održavanju,<br />
a shodno tome većoj konkurentnosti<br />
klijenata, te u smanjenoj potrebi<br />
<strong>za</strong> investicijskim ulaganjima u slučaju<br />
klijenata iz privatnog sektora.<br />
Unatoč uspješnom poslovanju i sve brojnijim<br />
projektima direktorica HEP-ESCO<br />
d.o.o. Gordana Lučić se na konferenciji<br />
osvrnula i na <strong>za</strong>preke s kojima se tvrtka,<br />
od osnutka, susreće tijekom reali<strong>za</strong>cije<br />
projekata, a one se uglavnom svode na<br />
nedostatnu informiranost o učincima<br />
mjera energetske <strong>učinkovitost</strong>i, smanjenim<br />
mogućnostima projektnog financiranja<br />
banaka i neusklađenosti dijela pravne<br />
regulative <strong>za</strong> projekte energetske <strong>učinkovitost</strong>i.<br />
No, njihova korisnost je neupitna<br />
o čemu najbolje svjedoče ostvarene uštede<br />
energije izmjerene po <strong>za</strong>vršetku nekih<br />
od projekata. Tako je implementacija<br />
nove javne rasvjete prema načelima energetske<br />
<strong>učinkovitost</strong>i u Karlovcu donijela<br />
godišnju uštedu energije od 28 posto,<br />
u Jastrebarskom i Rovinju 30 posto, u<br />
Varaždinu 46, a u Zagrebu 47 posto.<br />
Tekst i snimke: Nikola Bilandžija<br />
Snimio: M.Đ.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Svjetionici – čuvari Jadrana<br />
Jadranski svjetionici podignuti su kao<br />
sustav pomorske signali<strong>za</strong>cije i jedna<br />
od najstarijih svjetioničarskih službi iz<br />
razdoblja austro-ugarske mornarice.<br />
Nekadašnji čuvari Jadrana danas su<br />
ekskluzivna turistička atrakcija.<br />
vremenima jedara kad je put do obe-<br />
U ćanog odredišta znao trajati danima<br />
pomorci su sa strahopoštovanjem gledali<br />
rtove i hridi hrvatske obale. Marljivi<br />
graditelji našli su načina kako da “pripitome”<br />
oštri i divlji kamen što dijeli vjetrove<br />
i morske struje, a rađa valove, pa<br />
grebeni više ne djeluju <strong>za</strong>strašujuće, već<br />
se nad njima uzdižu kule svjetilje, kule<br />
što moreplovcima pokazuju put, čuvajući<br />
pri tom ljepotu Jadrana.<br />
U jadranskom arhipelagu satkanom od<br />
1.185 otoka, otočića i hridi početkom<br />
19. stoljeća sagrađeno je 48 svjetionika,<br />
a uz svjetionike na pustim mjestima<br />
usred pučine, građene su i kućice u kojima<br />
su lanternisti godinama živjeli <strong>za</strong>jedno<br />
sa svojim obiteljima. Siluete svjetionika<br />
- čuvara Jadrana odavno su se<br />
otrgle pomorcima-ratnicima, ali gotovo<br />
svaka lanterna na Jadranu nosi svoju priču,<br />
legendu, anegdotu koja je sačuvana<br />
od <strong>za</strong>borava. Neke možda nisu istinite ali<br />
su zgodne i daju poseban šarm kamenim<br />
utvrdama što noću namiguju poput<br />
zvjezdanog svoda koji razboriti pomorci<br />
duboko poštuju.<br />
Najstariji jadranski svjetionik – Savudrija,<br />
sagrađen 1818. godine na krajnjoj<br />
sjeverno-<strong>za</strong>padnoj točki hrvatske obale,<br />
krije veliku ljubavnu tajnu grofa Metternicha.<br />
Prema predaji čuveni austrijsku<br />
političar naredio je da se prvi svjetionik<br />
sagradi na Savudriji zbog lijepe Hrvatice<br />
iz Istre koju je grof upoznao na nekom<br />
bečkom plesu. Legenda kaže da ljepotica<br />
nije ni dočekala ljubavne poruke u<br />
bljesku novog svjetionika, već je umrla<br />
baš na dan dovršenja svjetioničkog<br />
tornja. Sjećanja s početka 19. stoljeća<br />
polako blijede, s vremenom su lanterne<br />
automatizirane, a svjetioničarske kućice<br />
opustjele, ostala je samo ljepota kontrasta<br />
modrine mora s pitomom obalom<br />
na kojoj se isprepleću vinova lo<strong>za</strong>, masline<br />
i mediteranska šuma. Na jednome<br />
takvom rajskom mjestu, ushićeni namjernik<br />
želi <strong>za</strong>ustaviti vrijeme, samujući u<br />
sjeni svjetionika i čempresa. Baš zbog<br />
tih Robinsona novog vremena danas su<br />
neke lanterne opet revitalizirane, a njih<br />
11 prilagođeno je ekskluzivnim oblicima<br />
turističkog boravka unutar zidina svjetioničarskih<br />
zdanja. Biti na osami nekoliko<br />
dana daleko od užurbanosti san je gotovo<br />
svakog poslovnog čovjeka, no boravak<br />
u 20 apartmana na svjetionicima pruža<br />
više od pustolovine robinsonskog turizma<br />
uz plavetnilo Jadrana, pruža udobnost<br />
i komfor smještaja s mogućnostima<br />
komunikacije s ostatkom svijeta.<br />
Veli rat<br />
Jednim od najljepših svjetionika na<br />
Jadranu smatra se Veli Rat, smješten u<br />
pej<strong>za</strong>žu bujne mediteranske vegetacije<br />
nadvijene nad bijelim žalom i kristalno<br />
bistrim morem na sjevero<strong>za</strong>padnom kraju<br />
Dugog otoka. Vjerojatno zbog veličanstvenog<br />
pogleda što se pruža s 40 m visoke<br />
svjetioničarske kule dobio je epitet<br />
pučinskog vratara Dalmacije.<br />
Onome tko <strong>za</strong>luta u ovaj dio Dalmacije<br />
otvaraju se vrata bajkovitog svijeta tradicionalno<br />
ribarskog Dugog otoka, gdje<br />
se kušaju morski specijaliteti jedinstvenog<br />
okusa, koje posjetitelj može sam<br />
uloviti, pa uz slasna dalmatinska vina i<br />
toplu dobrodošlicu što gostoljubivi svjetioničar<br />
sa svojom obitelji pruža, nerijetko<br />
sve <strong>za</strong>vrši pjesmom i veseljem do<br />
kasno u noć.<br />
Dnevni sadržaji ne <strong>za</strong>ostaju <strong>za</strong> zvjezdanim<br />
noćima, jer kameno otočje prosuto<br />
po pučini u Nacionalnom parku Kornati,<br />
koji je tek nekoliko milja udaljen od svjetionika<br />
i obližnjem Parku prirode Telaščica<br />
poziva pustolove da otvore jedra i <strong>za</strong>počnu<br />
jadransku avanturu novog doba.<br />
Suada Mustajbegović<br />
EKO REVIJA eco review<br />
59
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Aljaska<br />
Aljaska je oduvijek budila maštu ljubitelja<br />
prirode. Golem je to prostor<br />
netaknute divljine, gotovo nenaseljen, u<br />
kojemu caruju veliki medvjedi, vukovi i<br />
ostala stvorenja prilagođena surovoj klimi.<br />
Čak 16,5 puta je veća od Hrvatske, a<br />
ima gotovo šest puta manje stanovnika.<br />
Sa svega 0,39 stanovnika po četvornom<br />
kilometru uvjerljivo je najrjeđe naseljena<br />
američka država. No, Aljaska nije oduvijek<br />
dio SAD-a. Godine 1867. Rusija je<br />
prodala Aljasku SAD-u <strong>za</strong> oko sedam mi-<br />
lijuna dolara, a službeno je postala 49.<br />
američka država 1959. godine.<br />
I ja sam se, kao ljubitelj prirode, s dva<br />
prijatelja, uputio na Aljasku u potrazi <strong>za</strong><br />
njenom netaknutom divljinom i životinjskim<br />
stanovnicima koji njome vladaju.<br />
Prvo odredište bilo nam je ledenjak Wosnesenski<br />
na poluotoku Kenai. Do njega<br />
je pristup moguć samo hidroavionom preko<br />
<strong>za</strong>ljeva Katchemak. Dogovor s pilotom<br />
je da nas ostavi na jezeru ispred ledenjaka,<br />
te se vrati po nas <strong>za</strong> četiri dana.<br />
Cijeli aranžman nas je koštao 800 dolara,<br />
<strong>za</strong> svega 15 minuta leta u jednom pravcu.<br />
Aljaska je općenito, uz otočje Havaji,<br />
najskuplja američka država. Sve je skuplje<br />
60 EKO REVIJA eco review<br />
<strong>za</strong> 20-30 % spram donjih 48 država. Već<br />
sam let do naše destinacije nam je otkrio<br />
svu ljepotu planina Kenai u kojima se nalazi<br />
ledenjak. Iako je kraj svibnja, snijeg<br />
još uvijek seže gotovo do obala mora, a<br />
na liticama uz koje letimo uočavamo prekrasne<br />
bijele divokoze i crne medvjede.<br />
Nedugo nakon postavljanja šatora divljina<br />
Aljaske nam se poka<strong>za</strong>la u svom punom<br />
svjetlu. Povratkom nakon pola satne šetnje<br />
neugodno smo se iznenadili ugledavši<br />
rupu u našem šatoru i tragove medvjeda<br />
u blizini. Svega pola sata smo ostavili<br />
šator bez nadzora i crni medvjed je došao<br />
provjeriti tko je to novi na njegovom<br />
teritoriju. Crni medvjedi su jedna od tri<br />
vrste medvjeda koje nastanjuju Aljasku.<br />
Uz njega tu još žive smeđi medvjedi koji<br />
su i najveća atrakcija Aljaske, te na samom<br />
sjeveru polarni medvjedi. Boraviti<br />
u divljini ispred samog ledenjaka je <strong>za</strong><br />
mene privilegija. No, taj osjećaj je prožet<br />
tugom i bijesom istovremeno. Svjedočio<br />
sam iz prve ruke ne<strong>za</strong>ustavljivom topljenju<br />
jednog od mnoštva ledenjaka Aljaske.<br />
Zbog globalnog <strong>za</strong>topljenja većina aljaskih<br />
ledenjaka doživljava istu sudbinu.<br />
I klima se na Aljaski mijenja. Zime su<br />
sve toplije, a dio godine kada se snijeg<br />
i led tope se produžio. To je prouzročilo<br />
širenje potkornjaka, kukca koji uništava<br />
crnogorično drveće. Isto se događa i<br />
kod nas na Velebitu. Arktički led se sve<br />
više i više topi, a on je dom i lovište<br />
polarnog medvjeda, najvećeg svjetskog<br />
predatora čiji opstanak ovisi isključivo<br />
o ledu. Tužno je da se to događa baš na<br />
američkom tlu. U zemlji koja posjeduje<br />
izuzetne prirodne vrijednosti, a koja još<br />
nije potpisala Sporazum iz Kyota o smanjivanju<br />
emisije stakleničkih plinova u<br />
atmosferu.<br />
Sljedeća destinacija bila je Nacionalni<br />
park Denali, najpoznatiji od svih naci-
onalnih parkova Aljaske. Razlog tome je<br />
jednim dijelom i njegova pristupačnost.<br />
Naime, to je jedini nacionalni park do<br />
kojega je moguće doći cestom. Svi ostali<br />
su izolirani i dostupni jedino hidroavionom<br />
ili brodom. Denali na jeziku aljaskih<br />
domorodaca znači “Veliki”. To se odnosi<br />
na najviši vrh sjeverne Amerike Mount<br />
Mckinley koji se nalazi u parku. I sam<br />
park je velik. Proteže se na 6 milijuna<br />
hektara. Pet dana smo proveli spavajući<br />
na permafrostu, trajno <strong>za</strong>leđenom tlu<br />
u blizini najvišeg vrha Amerike. Iako je<br />
udaljen 50 km od nas izgleda kao da je<br />
jako blizu. Upravo u Denaliju smo imali<br />
prilike doživjeti nepregledna prostranstva<br />
aljaske divljine. Poput Mount Mckinleya,<br />
sve izgleda blizu, a sve je u stvarnosti<br />
daleko. Jedino što nam je bilo blizu su<br />
smeđi medvjedi koji nemaju strah od<br />
čovjeka poput naših, te smo imali niz<br />
susreta s njima. No, niti jedan nije bio<br />
opasan, kao što ni oni sami nisu opasni<br />
<strong>za</strong> čovjeka. Iako predatori, nas ne gledaju<br />
kao hranu, te kad god mogu drže distancu<br />
od ljudi. Jedna od atrakcija parka<br />
su i Dallove divlje ovce koje lako vidjeti<br />
u obliku bijelih točkica na planinskim<br />
vrhuncima parka.<br />
I na koncu malo o ljudima. Naseljena područja<br />
Aljaske sve više izgledaju kao i svi<br />
američki gradovi i sela. Samo <strong>za</strong>bačena<br />
mjesta usred divljine i na samom sjeveru<br />
su <strong>za</strong>držala izgled i način života koji<br />
smo gledali u popularnoj seriji “Život na<br />
sjeveru”. Domoroci Aljaske su se počeli<br />
gubiti u masi ljudi koji su naselili Aljasku<br />
iz donjih 48 država. Sve je promijenila<br />
nafta kojom Aljaska obiluje, a koja je<br />
ovdašnjim ljudima omogućila lagodan<br />
život. No, ne život na kakav su naučili.<br />
Čest prizor je vidjeti domoroce kako pijani<br />
lutaju ulicama grada, a do nedavno<br />
su lutali aljaskom divljinom. Dolaskom<br />
bijelog čovjeka i njegove žeđi <strong>za</strong> naftom<br />
jedan način života kojemu se divio cijeli<br />
svijet polako odlazi u <strong>za</strong>borav.<br />
Tekst i snimke: Krunoslav Rac<br />
EKO REVIJA eco review<br />
61
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Močvara Poitoua<br />
(Le Marais Poitevin)<br />
Močvarna područja danas čine 6%<br />
površine Zemlje. Na njima živi 40%<br />
svih biljnih i životinjskih vrsta. A samo<br />
dvadesetak godina prije, močvarna su se<br />
područja smatrala jedino leglom različitih<br />
bolesti. Rezultat takvog razmišljanja<br />
je uništenje najbogatijih ekoloških sustava.<br />
Ramsarskom konvencijom se tome<br />
pokušalo stati na kraj. Čak 116 država<br />
62 EKO REVIJA<br />
eco review<br />
svijeta, među njima i Hrvatska, obve<strong>za</strong>lo<br />
se sačuvati svoje močvare. Naše močvare<br />
koje se nalaze na ramsarskom popisu<br />
su Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje,<br />
ribnjaci Crna Mlaka i donji tok Neretve.<br />
Upoznati nam se s Močvarom Poitoua,<br />
poznatom kao Venice Verte (Zelena Venecija),<br />
močvarnim područjem na <strong>za</strong>padu<br />
Francuske, sjeverno od luke La Rochelle.<br />
To je najveća močvara na obali Atlantika<br />
i druga po veličini u Francuskoj. Skoro je<br />
potpuno u privatnom vlasništvu.<br />
Marais Poitevin prekriva područje od<br />
970 kvadratnih kilometara ili 100.000<br />
ha “vlažnih” i isušenih močvara s “tampon”<br />
područjima među njima, što čini<br />
2.5% vlažnih zona nacionalnog teritorija.<br />
Obuhvaća tri departmana i dvije
egije. Tu živi oko 100.000 stanovnika<br />
čiji opstanak ovisi o ravnoteži ljudskih<br />
aktivnosti i očuvanja <strong>okoliša</strong>. Nekad je<br />
to područje prekrivalo more i zvalo se<br />
Le Golf des Pictons (Zaljev Pikta). More<br />
se povuklo a aluvij je, morski i riječni<br />
(najvećim dijelom rijeke Gironde koja<br />
utječe u Atlantik 150 km južno), ispunio<br />
<strong>za</strong>ljev. Rezultat je prostrana ravan čija<br />
nadmorska visina ne prelazi tri metra.<br />
To ne znači da tamo nema više vode, već<br />
da područje nije više izloženo katastrofalnim<br />
poplavama. Još i danas se more<br />
godišnje povlači 20-25 cm a visina naplavina<br />
raste 1 cm. Ostalo je <strong>za</strong>sluga ljudi.<br />
Prva isušivanja, prvi iskopani kanali<br />
<strong>za</strong> odvođenje i dovođenje vode su <strong>za</strong>bilježeni<br />
u 7. st. Isušivanje se intenzivira<br />
tek tisuću godina poslije u doba Henrika<br />
IV. koji je brojnim privilegijama poticao<br />
hugenote iz Nizozemske. Ono što danas<br />
uglavnom postoji ima svoj početak s dekretom<br />
Napoleona I. kojim su <strong>za</strong>počeli<br />
opsežni hidraulički radovi ali i istaknuto<br />
značenje voda (mora i rijeka) tog područja.<br />
Dvadeseto stoljeće je doba komasacija,<br />
pronalaska novih ispusnika <strong>za</strong><br />
vodu, vrednovanja starih kanala, drenaže<br />
s cijevima u zemlji, a sve radi isušivanja<br />
zemljišta da bi se ojačala poljoprivredna<br />
proizvodnja, posebno žitarica.<br />
Od samog početka postoji sukob interesa<br />
među poljoprivrednicima koji obrađuju<br />
zemlju na “vlažnim” močvarama i onih<br />
na isušenim. Naime, ovi su drugi uvijek<br />
imali prednost u korištenju brana. Svoja<br />
su zemljišta u doba suše uvijek navodnjavali<br />
rezervama s “vlažnih” močvara,<br />
izlažući opasnosti poljoprivrednike tih<br />
močvar. A priljev slatke vode iz rijeka<br />
nije stalan. Zato je briga <strong>za</strong> Močvaru<br />
Poitoua vrlo <strong>za</strong>htjevna i skupa. Hidraulički<br />
sustav s desetcima tisuća kanala i<br />
postrojenja <strong>za</strong> ispuštanje i <strong>za</strong>ustavljanje<br />
vode vrlo je složen. Samo je nekoliko<br />
centimetara vode dovoljno <strong>za</strong> prihvatljiv<br />
vodostaj ili poplavu koja će sve uništiti.<br />
<strong>Eko</strong>loške vrijednosti Močvare Poitona<br />
postajemo tek svjesni nakon rezultata<br />
znanstvenog popisa, koji otkriva specifično<br />
bogatstvo flore i faune tog močvarnog<br />
područja. Na tom je popisu 250<br />
vrsta ptica (stanarica i selica) a 130 su<br />
graditeljice gnijezda. Sisavaca ima 44<br />
vrste, riba 32, vodozemaca 13, gmazova<br />
9, beskičmenjaka (školjke, puževi,<br />
rakovi) 20 vrsta. Tu lete rojevi kukaca<br />
(vretenaca, konjica, hruštova, skakava-<br />
ca, zrikavaca ...) Gujavica ima 16 vrsta.<br />
Floru močvara i nastalih vlažnih livada<br />
čini +/- 545 vrsta, biljaka s ruba pješčara<br />
ima +/-150 vrsta. Zaštićenih životinjskih<br />
vrsta na regionalnom i nacionalnom<br />
planu ima 200 a biljnih 45.<br />
Le Marais Poitevin potpuno odgovara kriterijima<br />
Ramsarske konvencije, jer se pokušava<br />
sačuvati prostor i vrste <strong>za</strong>štićene<br />
Bemskom konvencijom. Da nije tako, baština<br />
našeg planeta Zemlja bila bi osiromašena<br />
<strong>za</strong> bezbroj bića flore i faune, što<br />
bi bio nenadoknadiv gubitak <strong>za</strong> buduće<br />
generacije. Jer, danas je potpuno jasno<br />
da su vlažne zone naše Zemlje među<br />
najugroženijima. Narušavanjem prirodne<br />
ravnoteže prijeti im i nestajanje zbog sve<br />
intenzivnijeg razvoja poljodjelstva, urbani<strong>za</strong>cije<br />
a time i onečišćenja vode, tla i<br />
zraka. Mjesta poput Močvare iz Poitua<br />
su biocenoze, bogatstvo prirodne i stalne<br />
<strong>za</strong>jednice živih bića u interakciji, čiji<br />
je opstanak ugrožen. Ugrožen je njihov<br />
ekosistem jer se osim prirodne promjene<br />
tijekom dugog vremena i sam čovjek<br />
ne trudi živjeti u suglasju s prirodom.<br />
Svojom sve intenzivnijom proizvodnjom<br />
utječe i mijenja osnovne životne uvjete<br />
i narušava prirodnu ravnotežu.<br />
Les Marais Poitevin je osjetljiva <strong>za</strong>jednica,<br />
po mnogo čemu oblikovana čovječjom<br />
rukom, ali podvrgnuta <strong>za</strong>konima<br />
hidraulike.<br />
Tekst i snimke: Marijana Rora<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
63
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Amfore<br />
Jadransko dno krije tajne čak 15 tisuća<br />
potonulih plovila. Jadranski akvatorij,<br />
unatoč oštrici vremena, još uvijek krije<br />
mnoštvo <strong>za</strong>nimljivih povijesnih priča:<br />
nasukanih i potopljenih brodova, podmornica,<br />
aviona, i ostalih plovila. Susreti<br />
s olupinama jedinstven su doživljaj, jer<br />
svaki brod nosi svoju jedinstvenu <strong>za</strong>nimljivu<br />
povijesnu priču. Svaka olupina<br />
ve<strong>za</strong>na je uz neku tragediju, svaka<br />
je priča spomenik nečijoj hrabrosti ili,<br />
pak, površnosti... Idila podvodne tišine i<br />
ljepote morskog cvijeća - složit će se svi<br />
koji su barem jednom dotaknuli dubine<br />
Jadrana - neopisiv su doživljaj, jer bacajući<br />
znatiželjan pogled s morske pučine,<br />
onaj tko nije <strong>za</strong>ronio <strong>za</strong>sigurno ne može<br />
niti naslutiti čari koje pruža druženje s<br />
jatima riba i tisućama biljnih vrsta skrivenih<br />
pod olupinama potonulih galija.<br />
Amfore su često pronalažene prilikom<br />
podmorskih arheoloških istraživanja u<br />
svim dijelovima Jadrana i Mediterana.<br />
Zahvaljujući iznimnoj bistrini i bogatstvu<br />
podmorja, ronilački turi<strong>za</strong>m na Jadranu<br />
doživljava pravi procvat. Roniocima su<br />
64 EKO REVIJA eco review<br />
morsko blago Jadrana<br />
izuzetno <strong>za</strong>nimljiva nalazišta amfora. Na<br />
samom jugu Jadranskog mora, u blizini<br />
Cavtata, na dubini od 25 do 32 metra,<br />
nalazi se podvodni muzej s 1600 amfora,<br />
jedinstven u cijelom svijetu. Tamo<br />
je potonuo antički brod iz 4. stoljeća<br />
prije Krista. Njegove amfore leže u muljevitom<br />
dnu, naslagane kao što su bile i<br />
utovarene na nj. Iako se ostaci broda ne<br />
vide, većina amfora, kojima su se prema<br />
Veneciji prevozili vino i ulje, ostala je<br />
cijela. Na dubini od 30 metara leže i dolije<br />
– goleme keramičke posude koje su<br />
se u antičko doba ugrađivale u brodove.<br />
Datiraju iz 1. stoljeća prije Krista i to<br />
je jedno od rijetkih nalazišta dolija na<br />
Mediteranu.<br />
Na prostoru Jadranskog mora općenito,<br />
najviše lokaliteta potonulih amfora ima<br />
upravo na prostoru istočnog Jadrana -<br />
oko Cavtata gdje je i bilo najjače uporište<br />
gusara. Sve do početka 80-ih godina<br />
prošlog stoljeća vlasti u Hrvatskoj nisu<br />
obraćale previše pozornosti na ovo podmorsko<br />
blago. Zahvaljujući tome, velik<br />
broj amfora se našao na meti stranih i<br />
domaćih pljačkaša. Koliko je pljačka amfora<br />
uzela maha govori i činjenica da se<br />
polovicom 80-ih godina smatralo da ih<br />
u našem podmorju više gotovo i nema.<br />
Upravo su amfore najčešći plijen kradljivaca<br />
podvodnih kulturnih dobara. Iako je<br />
policija upoznata sa svim pravno <strong>za</strong>štićenim,<br />
dokumentiranim i kao kulturno dobro<br />
proglašenim lokalitetima, stotinama<br />
amfora iznesenim iz hrvatskog podmorja<br />
nemoguće je ući u trag. Da se radi o<br />
velikoj vrijednosti govori i podatak da je<br />
cijena jedne amfora na crnom tržištu nekoliko<br />
stotina eura. Početkom 90-ih gotovo<br />
slučajno dolazi se do otkrića novih<br />
lokaliteta amfora u dubljim i <strong>za</strong>bačenijim<br />
dijelovima Jadrana - kod Lastova su pronađena<br />
dva ne<strong>za</strong>štićena i neopljačkana<br />
antička broda sa puno vrijednog materijala.<br />
Nakon njih otkrivena je galija kod<br />
otoka Žirja, još jedno nalazište u blizini<br />
Cavtata, te veliko nalazište oko obale<br />
otoka Paga. Nakon ovih vrijednih otkrića<br />
počinje se intenzivirati potraga i <strong>za</strong>štita<br />
amfora. Danas je poznato oko 400 lokaliteta<br />
amfora na prostoru Republike Hrvatske<br />
i pripadajućeg mora. Iznimno bogata<br />
nalazišta ovih nijemih svjedoka nekih<br />
minulih vremena možemo <strong>za</strong>hvaliti razvedenosti<br />
obale naše strane Jadranskog<br />
mora koje je puno sigurnije <strong>za</strong> plovidbu<br />
od suprotne, italske strane. To možemo<br />
<strong>za</strong>hvaliti i nešto nepovoljnijim uvjetima
- čestim neverama, buri, a i prepadima<br />
ilirskih gusara i kopnenih pljačkaša.<br />
Srećom, krađa je sve manje. Lokalno<br />
stanovništvo shvatilo je da od amfora<br />
u podmorju mogu imati više koristi<br />
ako dozvole arheolozima da ih istraže<br />
i državi da napravi podvodne turističke<br />
atrakcije. Kradljivci su sada uglavnom<br />
strani turisti koji posjećujući Jadran<br />
žele originalan, veoma vrijedan suvenir<br />
ili ciljaju na nalazišta <strong>za</strong> koja znaju da su<br />
bogata predmetima od velike povijesne<br />
vrijednosti. Jedini djelotvoran način da<br />
se amfore <strong>za</strong>štite od pohlepnih, sebičnih<br />
grabežljivaca i da se podvodno kulturno<br />
blago prezentira turistima i roniocima,<br />
jesu metalni kavezi. Postavljeni kavezi<br />
okolo nalazišta štite i čuvaju povijesno<br />
dobro od krađe, a omogućuju razgledavanje<br />
takvih podvodnih muzeja u našem<br />
podmorju sve više. Jedan od razloga je<br />
i to što zemlja ne raspolaže adekvatnim<br />
prostorima i istraživačkim pogonima gdje<br />
bi se izronjeni artefakti s morskog dna<br />
mogli istražiti i restaurirati, i sigurno deponirati<br />
prije no što se raspadnu. Cilj arheologa<br />
<strong>za</strong> istraživanje mora i podmorja,<br />
kao i istinskih entuzijasta je uspostaviti<br />
kvalitetniju i intenzivniju suradnju s međunarodnim<br />
organi<strong>za</strong>cijama, jer skroman<br />
budžet Ministarstva kulture nedostatan<br />
je <strong>za</strong> sve projekte kojima bi se taj odjel<br />
htio i mogao baviti. A doista je važno da<br />
<strong>za</strong>štitimo i očuvamo to morsko blago.<br />
Amfore, karakterističan su simbol i proizvod<br />
staroga Sredozemlja. Nekada jeftine<br />
posude <strong>za</strong> svakodnevnu uporabu, amfo-<br />
re su danas nijemi svjedoci vremena i<br />
prostora, naroda i bogova, “pogana i<br />
kršćana, osvajača i pokorenih” (Marinko<br />
Petrić, Amfore Jadrana). Ove jedinstvene<br />
keramičke posude bile su korištene u<br />
različite svrhe. Najčešće su služile kao<br />
spremnik <strong>za</strong> prijevoz i čuvanje vina, ulja,<br />
maslina, soli, mirisa, eteričnih ulja, usoljene<br />
ribe, meda, sušenoga voća, žitarica,<br />
pa čak i vapna. Imale su i drenažnu<br />
funkciju - rabile su se <strong>za</strong> učvršćivanje<br />
zidova, kupola i lukova, što dokazuju<br />
nalazišta u Kaštelanskom <strong>za</strong>ljevu i u<br />
Pompejima. Specifičnost oblika amfora<br />
objašnjava se potrebama brodskog transporta.<br />
Perforirani pitos (dolij ili žara)<br />
otkriven u Kaštelanskom <strong>za</strong>ljevu služio je<br />
kao spremište <strong>za</strong> živu ribu. Zbog blizine<br />
rijeke Jadro, pretpostavlja se da su to<br />
bile jegulje. Amfore se u povijesti prvi<br />
put javljaju kod starih naroda koji su<br />
živjeli na prostoru današnjeg Libanona,<br />
<strong>za</strong>tim ih preuzimaju Egipćani, a od njih<br />
antički narodi Grci i Rimljani. Grčke amfore<br />
datiraju iz 10. stoljeća prije Krista<br />
i jedine su amfore koje su ukrašavane i<br />
koje imaju prošireno dno na kojem mogu<br />
samostalno stajati. Od Grka ih preuzimaju<br />
Rimljani. Amfore se proizvode sve do<br />
11. stoljeća poslije Krista, na području<br />
Bi<strong>za</strong>nta.<br />
Tekst i snimke: Nikolina Jurković<br />
EKO REVIJA eco review<br />
65
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Hrvatsko podmorje<br />
Ozbiljno, s velikom ljubavlju i poštovanjem<br />
prema prirodi, njenoj ljepoti,<br />
tajni, povijesti, složenosti i znatiželji<br />
čovjek traži, ispituje, snima, piše i stvara<br />
<strong>za</strong> dobrobit uma, čovječanstva, divi se<br />
njenim prelijepim prizorima.<br />
Razlozi <strong>za</strong> sila<strong>za</strong>k - <strong>za</strong>ranjanje u morske<br />
dubine su višestruki. Neki od njih su <strong>za</strong>sigurno<br />
znatiželja, divljenje i istraživanje<br />
predjela, provjera legendi o morskim<br />
dubinama, sanjarenje o istraživalačkom<br />
radu u morskim dubinama, maštanja o<br />
povjerljivom razgovoru s dupinom ili da<br />
bi postali znanstvenici. Koji je razlog<br />
vrsne momčadi, na čelu s Mirom Andrićem<br />
(Nevenka Nekić, Hrvoje Vrdoljak,<br />
Denis Teković, prof.dr.sc. Ivan Jardas,<br />
Blaž Andrić, te asistenti Damir Ištvanić,<br />
Hrvoje Bobetić, Pavica Sršen, Ivo Sršen,<br />
Tomislav Marić, Vladimir Brozović, Joško<br />
Storelli, Zoran Ergović, Goran Ergović,<br />
Vlado Onofri, Vladimir Beronja, Vjekoslav<br />
Blažević, Hrvoje Šiletić, Davor Ištvanić,<br />
Zorana Andrić i Manca Županc, te stručni<br />
suradnici koji su se ovoj ekipi na lokacijama<br />
pridružili: Elvis Zahtlija na Brijunima,<br />
Vladislav Mihelčić na Kornatima,<br />
Željko Momić na Lastovu i Marin Perković<br />
na Mljetu), nije ni važno, ali važno je<br />
EKO REVIJA<br />
66 eco review<br />
što su uspjeli prezentirati javnosti svu<br />
ljepotu, neobičnost, povijesne tragove,<br />
nevjerojatno šarenilo života i tajnovitost<br />
u morskim dubinama naših otoka Lastova,<br />
Palagruže, Brijuna i Mljeta.<br />
Palagruža<br />
Legenda priča da se na ovome najosamljenijem<br />
našem otoku nastanio grčki<br />
junak Diomed.<br />
Rimski imperij na otoku Palagruža izgradio<br />
je brojne objekte, utvrde i bazene.<br />
Na ovom našem otoku stoji jedan od najvećih<br />
svjetionika. On spasonosno baca<br />
svjetlo 25 milja u daljinu. Podmorje Palagruže<br />
je <strong>za</strong>dnja oa<strong>za</strong> netaknutog života<br />
u Jadranu, jer samo se tu vide deseci<br />
jastoga natisnutih uz stijene. Tu je jedan<br />
neobičan rođak jastoga – babu, kojem na<br />
glavi rastu lopatice. U podmorju Palagruže<br />
žive brojne i raznolike vrste riba; trlje,<br />
drhtulje, morune, ugori… Noć u podmorju<br />
ostavlja čaroliju <strong>za</strong> oči; crv polychetu<br />
pleše svoj <strong>za</strong>nosni ples u svoj svojoj<br />
neobičnosti, a čudesni rebraš svijetli sa<br />
vlastitim svjetlosnim efektom. Za vlasulje<br />
noć je doba lova.Svojim žarnjacima<br />
u svega nekoliko sekundi ulovi desetak<br />
crvića, riblje mlađi i račića. Palagruža je<br />
otok okružen debelim morem. Palagruža<br />
je imala burnu vulkansku i geološku<br />
povijest, čemu svjedoče brojne špilje i<br />
mnogobrojne kamene gromade. U tim je<br />
špiljama obitavala sredozemna medvjedica<br />
– “morski čovik”, čemu danas svjedoče<br />
neki podvodni procjepi i skroviti žali.<br />
Lastovo<br />
Raznovrsni, bogati biljni i životinjski svijet<br />
krasi ovaj otok iznad površine mora.<br />
U morskim dubinama vlada tajanstvenost<br />
litica i špilja i ne<strong>za</strong>mislivo šarenilo života.<br />
U tim dubinama caruje rak samac sa<br />
svojim družicama moruzgvama, hobotnica<br />
u ulozi hidrokrilca i fascinantna sipa<br />
u potpunosti prilagođena morskom dnu.<br />
Tu se nalazi i crveni koralj, najljepši u<br />
našem podmorju. U plićaku, u kojem su<br />
se nasukali mnogi brodovi, živi jedan od<br />
najvećih jadranskih morskih puževa –<br />
puž bačvaš. On može narasti do 30 cm.<br />
U raspuklini otočića Bijelca ekipa nalazi<br />
neobične geološke formacije prepune prstaca,<br />
prekrivene crvenim gorgonijama,<br />
morskim spužvama i algama. Lastovo<br />
je otok bujnih šuma, bogat poviješću,<br />
obiluje crkvama. Lastovo ima i lokve sa<br />
slatkom vodom, spas <strong>za</strong> biljni i životinjski<br />
svijet.
Brijuni<br />
Brijunski su otoci egzotičan arhipelag<br />
u Jadranu.U plavim dubinama mora nalazi<br />
se bogatstvo najneobičnijih oblika<br />
spužvi i plavih <strong>za</strong>vala. Tu su morski konjići<br />
i neobična rođakinja morskih pasa<br />
s vlastitim elektricitetom – drhtulja. Na<br />
Brijunima se nalazi pješčano dno koje<br />
nudi iznimnu ljepotu iznenađenja, savršenu<br />
kamuflažu <strong>za</strong> ribe poput lista, raže<br />
ili pauka koji sustavno pretražuje dno, a<br />
u svojoj plašljivosti se hitro <strong>za</strong>kopava u<br />
pješčano dno, te petrova uha kako šeću<br />
po kamenim gromadama. Svakako treba<br />
<strong>za</strong>bilježiti da su tu i ratoboran hlap i<br />
ugor. Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim<br />
parkom ne bez razloga. Brijuni<br />
su lijepi i neobični, egzotični. Tu vlada<br />
sklad i odmjereni odnosi zelenila, mora,<br />
stanovnika mora i stanovnika iznad površine<br />
mora. To je arhipelag poznat u<br />
cijelom svijetu. Ljepota i posebnost Brijuna<br />
je takva da ne čudi da ih nazivaju<br />
“Anđeoski otoci”, “Zeleni dragulji”, ili<br />
“Tiha endemska vrsta”. Brijuni obiluju<br />
uređenim parkovima čiji su stanovnici<br />
jeleni, zebre, antilope, mufloni, slonovi,<br />
paunovi… Oni su prepuni povijesnih<br />
tragova; ostaci rimskih vila, patricijskih<br />
ljetnikovaca, hramova, te tragova mletačke<br />
vladavine. I u podmorju Brijuna<br />
povijest je ostavila okamenjene tragove<br />
stopala dinosaurusa stare 150 milijuna<br />
godina.<br />
Mljet<br />
Na otoku Mljetu su mjesta stisnuta u<br />
<strong>za</strong>grljaju bujnih šuma i plodnih polja.<br />
Benediktinci su još u 12. stoljeću prepoznali<br />
iznimnu ljepotu otoka, te su<br />
usred Velikog jezera sagradili crkvu sv.<br />
Marije. Stoljećima su čuvali jezera ali<br />
su dopuštali gradnju naselja na svojim<br />
posjedima.<br />
Mljetsko more je more <strong>za</strong>robljeno u zelenim<br />
njedrima, mljetskim jezerima, Veli-<br />
kog i Malog jezera. U tim usnulim jezerima<br />
stanuju zubaci, škarpine, meduze,<br />
kamenice, jakobove kapice, periske…Da<br />
bi se morskim putem ušlo u jezera mora<br />
se proći pored hridi – malog otočića Vanjeg<br />
škoja čija se unutrašnjost raspukla<br />
u pravi labirint nabacanih kamenih gromada<br />
koje čuvaju prilaz i tajnu Velikog<br />
jezera i Velikog koraljnog grebena. U<br />
podmorju Mljeta, usred globalnih pro-<br />
mjena, nastanila se riba tropskih mora –<br />
papigača. To je prethodnica novih bića,<br />
ona je novi stanovnik Jadrana.<br />
Svojim 2,5 godišnjim snimanjem i prikazivanjem<br />
serije “Hrvatsko podmorje” svoj<br />
užitak, stvaralački rad i naučni rad vrsna<br />
ekipa podijelila je sa svim <strong>za</strong>interesiranima,<br />
znatiželjnima i ljubiteljima mora i<br />
podmorja. Hvala im, jer ja sam uživala.<br />
Tekst i snimke: Nikolina Jurković<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
67
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Oceani i mora su oduvijek privlačili<br />
ljude.Bili su i jesu ne<strong>za</strong>mjenjiv izvor<br />
života. Daju nam hranu, svježi zrak i čuvaju<br />
toplinu našeg planeta.U prošlosti se<br />
o njima govorilo kao plovidbenim putovima<br />
ili izvoru hrane koja pliva. Danas su<br />
još uvijek neistraženi, iako smo duboko<br />
svjesni da se moramo nekako pobrinuti<br />
<strong>za</strong> njih, ako želimo dobro zdravlje Zemlje.<br />
Srećom žeđ <strong>za</strong> znanjem i razumijevanjem<br />
svega oko nas, pa i maritimnog, uvijek<br />
će ujediniti ljude da se otisnu u avanturu<br />
zvana znanost.<br />
Oceanopolis iz Bresta u Francuskoj je jedna<br />
od bitnih poveznica između čovjeka i<br />
mora u Europi. Prozorčići otvoreni preko<br />
ovog Parka otkrića o oceanima, pokušavaju<br />
objasniti neke misterije njihovih<br />
dubina. Čak 60% francuskih istraživanja<br />
oceana je fiksirano na taj bretonski rt.<br />
Grad Brest je 1990. godine otvorio Oceanopolis<br />
i njegov je vlasnik. Njega ne čine<br />
samo akvariji s ribama ili koraljima već i<br />
prirodno podmorje. Na stjenovitom žalu<br />
se smjenjuju plima i oseka kao što to<br />
biva na bretonskim plažama. Šuma sme-<br />
68 EKO REVIJA eco review<br />
Oceanopolis<br />
iz Bresta<br />
đih algi kamenitog morskog dna koristi<br />
prirodno osvijetljenje i mreškanje valova<br />
<strong>za</strong> svoju reprodukciju i rast. Mali račići,<br />
toliko bliski kitovima, razvijaju se u vodi<br />
od 0 Celzijevih stupnjeva. Milijuni litara<br />
vode služe da bi se sivi tuljani dobro<br />
osjećali a sante, da ne pate nožice carskih<br />
pingvina bez hladnoće leda. Park<br />
otkrića o oceanima objedinjuje 3,7 milijuna<br />
litara morske i slatke vode u kojoj<br />
žive desetci tisuća morskih organi<strong>za</strong>ma.<br />
U tri paviljona je smješteno više od 40<br />
akvarija i bazena. Oni pričaju povijest<br />
Atlanskog oceana i mora pred Bretanjom<br />
a <strong>za</strong>tim preko tropskih mora stižu<br />
na polove. Svaki je ovaj uspostavljeni<br />
univerzum stanište o kojem svakog trenutka<br />
brine povelik broj ljudi i tehnike.<br />
Paviljoni imaju i svoje karantene <strong>za</strong> bolesne<br />
životinje ili one koje su prilikom<br />
transporta bile izložene stresu. Dakako,<br />
i da se aklimatiziraju na novi način života.<br />
A sve prati skupina biologa. Za to<br />
je potrebna kvalitetna voda. Kilometar i<br />
pol od Oceanopolisa crpkama se dovodi<br />
160.000 1/h vode Atlantika. Voda je <strong>za</strong>-<br />
tim podvrgnuta filtraeiji, termoregulaciji<br />
i sterili<strong>za</strong>ciji. Osim toga i svaki akvarij i<br />
bazen imaju svoj vlastiti sustav pripreme<br />
vode. Odbačena voda se vraća u ocean.<br />
Tri su paviljona: Paviljon s temperiranom<br />
vodom, Tropski i Polarni paviljon.<br />
800.000 litara voda ide prvom paviljonu,<br />
1.600.000 litara tropskom i 1.300.000<br />
litara polarnom. U karanteni i u rezervnom<br />
bazenu je još 160.000 litara. Ovo<br />
sve čini jedno stvarno unutarnje more<br />
od 4 milijuna litara vode <strong>za</strong>tvorene među<br />
zidovima Oceanopolisa. Ta se oceanska<br />
voda uzvalovljuje, struji, burka...<br />
Atlanski ocean pred Bretanjom nudi sve<br />
povoljne uvjete <strong>za</strong> opstanak i obilno<br />
stvaranje života. Voda nije duboka a<br />
svjetlosti ima u obilju. Tu alge i planktoni<br />
profitiraju. A oni su izvor hranidbenog<br />
lanca mora. 0 tome svjedoče mnoge vrste<br />
riba i ljuskara bretonske obale. Paviljon<br />
s temperiranom vodom predstavlja ovu<br />
stvarnost. Bretanju ispod mora nastavlja<br />
jedna visoravan. Virtualnom se podmornicom<br />
spuštamo do pješčanog dna na sto<br />
pedeset metara dubine. U šumi algi i u<br />
koćarskoj mreži pojavljuju se florescentne<br />
anemone, klinčići, margarete i dalije.<br />
Dakako, morske životinje u obliku tih<br />
cvjetova. Svaka stijena u <strong>za</strong>grljaju algi je<br />
stanište samo jedne vrste morskih bića.<br />
U dubokom je mulju kraljevstvo škampa<br />
koji mogu živjeti i do petnaest godina.<br />
Tu živi i mala kolonija (oko desetak)
sivih tuljana. Dok animatori iz Oceanopolisa<br />
plivaju među morskim vukovima,<br />
proždrljive zvjezdače jedu više nego što<br />
im stane u trbuh. Zooplanktoni i meduze<br />
lelujaju. Tropski paviljon nam nudi<br />
plovidbu Indijskim oceanom, Karipskim<br />
morem ili obalama Francuske Polinezije.<br />
Ribe (Napoleon, Picasso, Grace Kelly...)<br />
svojim se bojama i oblicima upravo natječu<br />
tko će više iznenaditi ljudsko oko.<br />
A među atolima, mangrovima, Velikim<br />
koraljnim grebenom, biološkom raznolikosti<br />
Nove Kaledonije, plivaju bića koja<br />
su kolonizirala sva mora Globusa, “zubi<br />
mora” a ipak ugrožena vrsta - morski psi.<br />
Ni prostrane ledene poljane oko polova,<br />
usprkos ekstremnim temperaturama, nisu<br />
lišene života. Bijeli medvjed, tuljani,<br />
carski pingvin, albatrosi, kitovi i račići<br />
(kril) u milijunskim jatima su životinje<br />
amblemi polova, ali i Oceanopolisa u<br />
Brestu. Carski pingvini su smješteni na<br />
prostoru od 250 m 2 a tuljani u bazenu<br />
od 1000 m 3 . I tako redom.<br />
Osnovna uloga Oceanopolisa od samog<br />
otvorenja je informiranje i edukacija<br />
posjetitelja, posebno školaraca. Samo<br />
u prvoj godini postojanja, Oceanopolis<br />
je obišlo 700.000 ljudi. Oceani i mora<br />
hrane čovjeka i omogućavaju mu disanje<br />
jer fotoplanktoni stvaraju većinu kisika<br />
našeg planeta. Ali ribarske flote diljem<br />
svijeta (pa i Francuske) svake godine<br />
ulove više od stotinu milijuna tona ribe<br />
i ostalih morskih stvorenja. Tu je onečišćenje<br />
oceana i mora koje direktno ili<br />
indirektno preko rijeka dolazi s mnogih<br />
mjesta na Zemlji. Otpadne vode, kemikalije<br />
ispirane kišom, razlivena nafta iz<br />
tankera... ugrožavaju sav živi svijet u<br />
oceanima i morima. A tamo je 97 posto<br />
svega života Zemlje. Oceanopolis iz<br />
Bresta na svoj način pokušava poka<strong>za</strong>ti<br />
našim potomcima zbog čega treba čuvati<br />
oceane i mora.<br />
Tekst i snimke: Marijana Rora<br />
EKO REVIJA eco review<br />
69
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Ljetni antioksidansi<br />
eto je pravo vrijeme <strong>za</strong> istinsko<br />
Ljuživanje u bobičastom voću, najboljem<br />
prirodnom izvoru antioksidansa<br />
koji naše tijelo štiti od starenja, a našoj<br />
koži vraća sjaj i ukljanja znakove umora.<br />
Malina, kupina i borovnica – nutritivno<br />
dragocjeno voće jer sadrži raznovrsne antioksidanse<br />
koji štite tijelo od slobodnih<br />
radikala a time i od najopasnijih bolesti<br />
sadašnjice.<br />
Ljeti mnogi gradovi u Hrvatskoj obilježavaju<br />
“Dane malina” i “Dane kupina”<br />
na kojima proizvođači voća prezentiraju<br />
svoje proizvode i ukazuju na njihovu<br />
ljekovitost i nutritivnu vrijednost te na<br />
različite mogućnosti konzumiranja ovog<br />
bobičastog voća.<br />
Malina<br />
Malina je biljka iz porodice ruža. Nazivi<br />
su joj i himber, nimper, crvena jagoda.<br />
Potječe iz jugoistočne Europe. Malina je<br />
žbun koji naraste do 200 cm. Cvjeta od<br />
svibnja do srpnja a raste po rubovima<br />
šuma, uz živice, putove (nalazimo je<br />
naj češće na polusunčanim mjestima) a<br />
danas se sve više uzgaja u vrtovima.<br />
Plod se sastoji od mnogo malih, <strong>za</strong>jedno<br />
sraslih koštunica,koje su sočne i vrlo<br />
ukusne.<br />
Malina je nutritivno jako bogata biljka<br />
<strong>za</strong>to što sadrži raznovrsne antioksidanse<br />
(antioksidativna vrijednost malina <strong>za</strong><br />
50% veća je od antioksidativne aktivnosti<br />
jagoda, deset puta veća od rajčice i<br />
tri puta veća od kivija). Antioksidativna<br />
vrijednost se ne gubi smr<strong>za</strong>vanjem malina<br />
ili pripremom džema.<br />
Oko 25% antioksidativne aktivnosti pripada<br />
antocijanima koji daju jaku crvenu<br />
boju,štite organi<strong>za</strong>m od štetnog djelovanja<br />
slobodnih radikala, posjeduju antimikrobna<br />
svojstva, utječu na pretjerani<br />
rast bakterija i gljivica u tijelu.<br />
Najveći dio antioksidativnog kapaciteta<br />
pripada elagitaninima koji se isključivo<br />
nalaze u malinama i imaju antikancerogeno<br />
djelovanje.<br />
Malina sadrži dijetalna vlakna koja su<br />
veoma važna:<br />
- <strong>za</strong> pravilnu funkciju crijeva ,<br />
EKO REVIJA<br />
70 eco review<br />
- održavaju zdravlje srca jer vežu žučne<br />
soli u debelom crijevu i izlučuju ih,<br />
- povećavaju osjetljivost inzulina i tako<br />
sprječavaju razvoj dijabetesa<br />
- usporavaju probavu i daju osjećaj sitosti<br />
te se konzumacija ovog voća preporuća<br />
kod redukcijskih dijeta.<br />
Bogata je vitaminom C, B kompleksa, E<br />
i K. U malim količinama sadrži gotovo<br />
sve minerale. U ljekovite svrhe koristi<br />
se plod i lišće maline. Od plodova maline<br />
može se pripremati malinov sirup i ocat<br />
koji jačaju srce te ljekovita limunada <strong>za</strong><br />
bolesnike sa groznicom.<br />
Preporuča se <strong>za</strong> dijetnu prehranu dijabetičara,<br />
te osoba koje boluju od bubrežnih<br />
bolesti kao i <strong>za</strong> reumatične bolesnike.<br />
Lišće maline koristi se <strong>za</strong> spravljanje čajeva<br />
<strong>za</strong> podi<strong>za</strong>nje imuniteta, ublažavanje<br />
upala grla, kod prehlada, proljeva, kožnih<br />
bolesti i <strong>za</strong> jačanje srca.<br />
Maline su bogate pektinom pa su idealne<br />
<strong>za</strong> pripremu džemova, želea i marmelada,<br />
koriste se <strong>za</strong> spravljanje osvježavajučih<br />
napitaka, kao dodaci hrani, kolačima<br />
itd.<br />
Borovnica<br />
Potječe iz sjeverne Amerike i spada u<br />
grupu šumskog voća.To je listopadni grm<br />
visine do 50 cm koji raste na kiselom tlu,<br />
u crnogoričnim, bjelogoričnim šumama i<br />
guštarama planinskog područja.<br />
Grm borovnice je ni<strong>za</strong>k i vrlo razgranat s<br />
okruglasto - jajastim nazubljenim tankim<br />
listovima. Cvjetovi su svijetloružičasti a<br />
razvijaju se pojedinačno iz lisnih pazu-<br />
šaca iz kojih nastaje sočna, modrocrvena<br />
boba. Plodovi se beru u srpnju i kolovozu<br />
a listovi u svibnju prije nego plodovi<br />
dozore.<br />
Borovnica je voće najbogatije antioksidansima<br />
(i u plodu i u listu) i protuupalnim<br />
sastojcima. Dva najvažnija sastojka<br />
(antioksidansa) ove biljke su: antocijanini<br />
i pterostilben. Antocijanini su prirodno<br />
najjači antioksidans, od njega potječe<br />
plava boja borovnice.<br />
Pterostilben je <strong>za</strong>služan <strong>za</strong> regulaciju<br />
razine šećera i kolesterola.<br />
Borovnica sadrži: vitamin C (koji je snažni<br />
antioksidans), minerale, dijetalna<br />
vlakna (naročito pektin koji djeluje na<br />
snižavanje kolesterola) i fito-tvari koje<br />
pomažu <strong>za</strong>štiti organizma od mnogih<br />
bolesti.<br />
Pomaže kod prevencije kardiovaskularnih,<br />
urogenitalnih bolesti, tumora, regulira<br />
šećer i masnoće, poboljšava vid,<br />
mentalne i psihičke sposobnosti.<br />
Osim plodova i listovi imaju ljekovita<br />
svojstva: bogati su taninima, glikozidima<br />
i flavonoidima. Čaj od listova borovnice<br />
koristi se u narodnoj medicini kod proljeva,<br />
upale usne šupljine i ždrijela itd.<br />
Kupina<br />
Kupina je biljka poznata još iz antičkih<br />
vremena. Grčki liječnik Dioskorid preporučivao<br />
ju je <strong>za</strong> liječenje usne šupljine,<br />
crijeva i želudca. Golen je tvrdio da korijen<br />
kupine odstranjuje zubni kamenac<br />
a Plinije da njeni izdanci <strong>za</strong>ustavljaju<br />
krvarenje i proljev.
Kupina raste kao veliki grm (1-2 m visok)<br />
sa dugim, tankim i bodljikavim granama.<br />
Cvjeta između svibnja i srpnja a sazrijeva<br />
od kolovo<strong>za</strong> do listopada. Nakon cvjetanja<br />
iz svakog pojedinog cvijeta razvija<br />
se sitni jagodičasti plod, crvene boje,<br />
koji kasnije potamni do tamnoplave i<br />
crne boje.<br />
Kupine sadrže:<br />
- Minerale(željezo, kalij, kalcij, fosfor i<br />
magnezij) i<br />
- Vitamine (C,A,B1,B2) a listov sadrže<br />
tanine, organske kiseline, flavone i C<br />
vitamin, te djeluju kao blago dezinfekcijsko<br />
sredstvo.<br />
Kupina se koristi na razne načine ali ju<br />
je najbolje uzimati u svježem obliku, kao<br />
plod ili sok. Može se prerađivati u džem,<br />
sok ili vino.<br />
Naročito cijenjeno je kupinovo vino kojem<br />
narodna medicina već stoljećima<br />
priznaje ljekovita svojstva.<br />
Kupinovo vino nastaje prirodnim vrenjem<br />
zrelih plodova kupine. Sadrži različite vitamine<br />
i minerale, organske i neorganske<br />
sastojke koji mu daju veliku nutritivnu i<br />
ljekovitu vrijednost (vitamini B, C, željezo<br />
fosfor, magnezij, kalcij, pektin itd).<br />
Kupinovo vino se preporuča kod anemija,<br />
iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, <strong>za</strong><br />
reguliranje probave, poboljšanje cirkulacije<br />
itd.<br />
Proizvodnja kupina poprima sve veće<br />
razmjere zbog isplativosti i velike mogučnosti<br />
prodaje proizvoda (može se<br />
prodavati kao sveže voće ali i kao smrznuto,<br />
konzervirano i kao vino).<br />
Jagoda<br />
Jagode su plodovi niske grmovite biljke<br />
koja raste divlja i kultivirana. Pripadaju<br />
porodici Rosaceae (ruže). Cvijetovi su<br />
im bijele boje, a plodovi crveni. Sadrže<br />
nekoliko puta više antioksidansa nego<br />
jabuke, banane, naranče ili grožđe.<br />
Izvrstan su izvor folata, vitamina C i<br />
prehrambenih vlakana koja blagotvorno<br />
djeluju na probavni sustav, snižavaju kolesterol<br />
u krvi, smanjuju rizik od srčanih<br />
oboljenja i štite od karcinoma debelog<br />
crijeva, a sadrže i biljne fenole.<br />
Brusnica<br />
Već su drevni stanovnici Amerike bili<br />
među prvima koji su spoznali višestruku<br />
vrijednost brusnica. Jeli su sirovi plod<br />
miješajući ga s javorovim sirupom. Od<br />
brusnice i javorovog sirupa radili su “pemmican”<br />
(mješavinu mesa divljači, pasiranih<br />
brusnica i masnoće koju su sušili<br />
na suncu). Prirodni konzervansi brusnice<br />
produljivali su trajnost mesa na dulji rok,<br />
a “pemmican” je služio kao izvor energije<br />
i vitamina u zimskim mjesecima i na<br />
putovanjima. Kako bi se ljude <strong>za</strong>štitilo<br />
od otrovanja krvi pripremala se smjesa<br />
od brašna i brusnica koja se nanosila na<br />
povrede i rane.<br />
Europljani ove bobice odavno konzumiraju<br />
na morskim putovanjima. Visoka<br />
do<strong>za</strong> vitamina C koju sadrži ovo bobičasto<br />
voće štitila je mornare od skorbuta,<br />
brodovi u 17. stoljeću na sva duža putovanja<br />
nosili su bačve brusnica.<br />
Antimikrobski sastojci u brusnicama spriječavaju<br />
razvoj mnogih patogenih mikroorgani<strong>za</strong>ma<br />
u tijelu, što se postiže čak<br />
i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica.<br />
Kondenzirani tanini u brusnicama spriječavaju<br />
bakterijama ulaz u urinarni trakt,<br />
mjehur i bubrege, a sok od brusnica spriječava<br />
razvoj štetnih mikroorgani<strong>za</strong>ma.<br />
Brusnice su odlične u obrani i <strong>za</strong>štiti<br />
stanica od slobodnih radikala jer sadrže<br />
antioksidanse. Zdravi održivi sastojci<br />
u brusnicama imaju vrlo pozitivan učinak<br />
na proces starenja, odnosno usporavaju<br />
ga, osim toga antioksidansi u<br />
brusnicama jačaju i obrambeni sustav.<br />
Znanstvenici su doka<strong>za</strong>la da redovito<br />
konzumiranje brusnica može spriječiti<br />
upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci<br />
brusnice mogu smanjiti broj bakterija u<br />
usnoj šupljini čime se izravno spriječava<br />
stvaranje zubnog plaka. Brusnice su<br />
prirodni antibiotik, snižavaju glukozu<br />
u krvi, pomažu obnovu stanica koje su<br />
<strong>za</strong>služne <strong>za</strong> dobar vid, pomažu normaliziranju<br />
funkcija jetre i bubrega, jačaju<br />
imuni sustav.<br />
Ribizl<br />
Ribizl je razgranata grmolika trajnica koja<br />
voli sunčana ili polu-sjenovita područja,<br />
<strong>za</strong>klonjena od vjetra i vlažno tlo. Cvate<br />
od travnja do lipnja u malim bijelo-ružićastim<br />
grozdastim cvijetovima. Plodovi<br />
su mu crveni ili crni grozdovi bobice<br />
trpkog okusa koji sazrijevaju sredinom<br />
ili krajem ljeta. Poznat je po bogatstvu<br />
željezom i taninom te vitaminom C i kalijem.<br />
Preporuča se zbog svojih antioksidanskih<br />
i antiseptičkih svojstava.<br />
Zato ovog ljeta nađite vremena <strong>za</strong> istraživanje<br />
naših tržnica ili šuma i iskoristite<br />
ono najbolje od ljeta i ovoga voća koje<br />
nam se nudi. Uživajte u čaroliji mirisa,<br />
okusa i izgleda sitnih ali <strong>za</strong> našu ljepotu<br />
i zdravlje tako značajnih bobica.<br />
Tekst i snimke:<br />
Dora Belamarić i Vanja Vitelj<br />
EKO REVIJA 71<br />
eco review
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Nove publikacije<br />
Vodič kroz Cerovačke špilje<br />
Cerovačke špilje su svoj<br />
prvi vodič iz pera akademika<br />
Mirka Male<strong>za</strong> dobile<br />
još 1965. godine, kao prvo<br />
izdanje Speleološkog društva<br />
Hrvatske. Poslije točno<br />
42 godine u izdanju Javne<br />
ustanove Park prirode Velebit<br />
sredstvima darovnice Globalnog<br />
fonda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
te Međunarodne banke <strong>za</strong> obnovu<br />
i razvoj iz tiska je i<strong>za</strong>šla<br />
knjiga Cerovačke špilje vodič.<br />
Na oko 50 stranica u okviru<br />
osam poglavlja upoznajemo<br />
Cerovačke špilje u tekstovima<br />
šest autora koji su na osnovi<br />
svojih višegodišnjih istraživanja<br />
dali popularno-stručni<br />
prikaz područja kojim se bave<br />
uz fotografije, nacrte i druge<br />
priloge brojnih autora.<br />
Poglavlje Od otkrića do današnjih<br />
dana (I. Svetić) daje<br />
povijesni pregled istraživanja<br />
i korištenja špilja. Slijedi Geološka<br />
građa i hidrogeološke<br />
prilike (S. Božičević) te Stazom<br />
kroz špilje (S. Božičević)<br />
u kojima upoznajemo prirodoslovne<br />
osnove ovog dijela<br />
Like i jugoistočnog Velebita<br />
te opise turistički uređenih,<br />
ali i neuređenih dijelova Gornje,<br />
Donje i Srednje Cerovačke<br />
špilje.<br />
U poglavlju Živi svijet Cerovačkih<br />
špilja (B. Jalžić, J. Bedek,<br />
R. Ozimec) slijedi svojevrsna<br />
promidžba špiljske faune špilja<br />
s brojnim fotografijama snimljenim<br />
in situ, u samim špiljama,<br />
među kojima su mnoge<br />
vrste po prvi puta predstavljene<br />
javnosti. Poglavlje Paleontološki<br />
nalazi (S. Božičević)<br />
72 EKO REVIJA eco review<br />
predstavlja bogatstvo faune iz<br />
razdoblja gornjeg pleistocena,<br />
među kojom se ističu špiljski<br />
medvjed, špiljski lav i špiljska<br />
hijena. Utočište u mraku špilje<br />
(T. Kolak) upoznaje nas s<br />
čovjekovom aktivnosti u špilji<br />
te iznimnim arheološkim nalazima<br />
od razdoblja paleolitika,<br />
kamenog doba, do danas. Po<br />
bogatstvu nala<strong>za</strong> posebno se<br />
ističe srednje i kasno brončano<br />
doba od 1400 do 800 godina<br />
prije Krista kad su posebno<br />
Donju Cerovačku špilju koristili<br />
Iliri iz plemena Japoda.<br />
Vodič <strong>za</strong>vršava poglavljima<br />
Turističke informacije i upute<br />
posjetiteljima (I. Svetić) te<br />
Izleti u Parku prirode Velebit<br />
i okolici (I. Svetić) u kojima<br />
se posjetiteljima daju važne<br />
praktične upute i informacije<br />
o posjeti Cerovačkim špiljama<br />
te brojnim okolnim atrakcijama,<br />
kao što su: dolina Zrmanje,<br />
Mirila, Poučna sta<strong>za</strong><br />
Terezijana, Dabarski kukovi,<br />
Premužićeva sta<strong>za</strong>, Zavratnica,<br />
NP Paklenica, NP Sjeverni<br />
Velebit i druge.<br />
Sva su poglavlja opremljena<br />
brojnim, vrhunskim fotografijama<br />
i drugim prilozima, vjerno<br />
nam dočaravajući razloge<br />
zbog kojih su Cerovačke špilje<br />
još 1961. godine <strong>za</strong>štićene<br />
kao geomorfološki spomenik<br />
prirode. Pojavom ovog Vodiča<br />
možemo se <strong>za</strong>putiti u vlastito<br />
otkrivanje Cerovačkih špilja, a<br />
to mogu i naši gosti <strong>za</strong> koje je<br />
tiskana verzija na engleskom<br />
jeziku.<br />
Tekst i snimke: Roman Ozimec
Motivi požara na plažnim<br />
potrepštinama<br />
Crne, beživotne, izgorene grane, sivilo<br />
i pustoš koja ostaje nakon vatrene<br />
stihije motivi su fotografija koje je<br />
umjetnica Barbara Blasin smjestila na<br />
vrlo neubična mjesta: na japanke, ručnike,<br />
lepeze, ležaljke,torbe... ukratko,<br />
plažne potrepštine s kojima odlazimo na<br />
izležavanje i brčkanje. Barbara Blasin,<br />
diplomirana grafička di<strong>za</strong>jnerica, ujedno<br />
je i autorica fotografija koje je <strong>za</strong>jedno<br />
s plažnim artiklima na koje ih je aplicirala,<br />
izložila u splitskom klubu Ghetto.<br />
Izložbu je nazvala “Ugrožena čestica”,<br />
kao i čitav projekt koji je <strong>za</strong>počela prije<br />
pet godina. Naime, od 2003. do 2007.<br />
nastajala je serija panoramskih fotografija<br />
kojima je umjetnica ovjekovječila pet<br />
lokacija na Jadranu poharanih požarima:<br />
Biševo, Hvar, Šoltu,dubrovačko <strong>za</strong>leđe<br />
te prostor Učke. Pedantno je uočavala i<br />
bilježila buđenje života na izgorenoj zemlji,<br />
ali isto tako i istodobno pustošenje<br />
novih lokacija. “Za razliku od uobičajenog<br />
turista koji mjesto <strong>za</strong>uvijek preo-<br />
braća u predmet sjećanja<br />
– Barbara Blasin pažljivo<br />
bilježi promjene, pa i one<br />
najsitnije: izbijanje žilavih<br />
biljki iz karboniziranog tla i<br />
pojavu prvih boja. Stalno, kompulzivno<br />
vraćanje na mjesta ‘katastrofe’,<br />
kojima autorica kao da svaki put iznova<br />
provjerava je li štogod propustila, mo-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
glo bi nas<br />
navesti na<br />
misao o prirodnoj<br />
katastrofi, o cikličnom<br />
umiranju i<br />
obnavljanju prirode, no<br />
su-postavljanje fotografija<br />
požarišta i obavezne turističke opreme<br />
<strong>za</strong>daje odlučujući preokret: podsjeća<br />
nas na činjenicu da je upravo ekstenzivni<br />
turi<strong>za</strong>m uzrok i svrha ove promjene”,<br />
napisala je u katalogu izložbe Vesna Vuković.<br />
Namjera autorice je, u suradnji s<br />
udrugom Dupinov san, komercijalizirati<br />
plažne potrepštine s opominjućim slikama<br />
pustoši koju <strong>za</strong> sobom ostavlja vatra.<br />
Dio prihoda donirat će <strong>za</strong> pošumljavanje<br />
opožarenih prostora. Osim populari<strong>za</strong>cije<br />
di<strong>za</strong>jniranih predmeta i edukacije na<br />
plažama uspjela bi od mjesta uništenih<br />
negativnim djelovanjem masovnog turizma<br />
napraviti turistički proizvod, ali i ulaganjem<br />
u pošumljavanje <strong>za</strong>voriti krug.<br />
Mara Matković<br />
EKO REVIJA eco review<br />
73
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Sv. Donat- crkva koja<br />
slavi glazbu<br />
toplo ljetno predvečerje na ostat-<br />
U cima starog antičkog foruma, pred<br />
kamenim pročeljem crkve sv. Donata u<br />
Zadru, okuplja se mnoštvo posjetitelja<br />
i znatiželjnih turista. Negdašnji rimski<br />
forum, pretvoren u otvorenu pozornicu,<br />
ponovno postaje središnje mjesto doga-<br />
74 EKO REVIJA eco review<br />
đanja, druženja i žarište javnoga života<br />
grada kao i prije dva milenija. I dok najljepši<br />
<strong>za</strong>la<strong>za</strong>k Sunca na svijetu baca sve<br />
duže sjene i grad tone u mrak, starom<br />
jezgrom Zadra pronose se prekrasni zvuci<br />
operne arije. Tako su uz strastvenu glazbu<br />
iz slavne opere “Carmen” Georgesa<br />
Bizeta u koncertnoj izvedbi troje vrsnih<br />
solista (Sanja Anastasia, Miro Solman i<br />
Matija Meić) i pratnju Festivalskog orkestra<br />
pod ravnanjem maestra Tomislava<br />
Fačinija svečano otvorene 48. po redu<br />
Glazbene večeri u sv. Donatu.<br />
Taj najstariji glazbeni festival u Hrvatskoj,<br />
uspostavljen davne 1961. na<br />
inicijativu maestra Pavla Dešpalja, već<br />
godinama nudi obilje koncerata srednjovjekovne,<br />
renesansne, barokne ali<br />
i suvremene glazbe u izvođenju renomiranih<br />
glazbenika iz zemlje i svijeta<br />
– od talentiranih mladih glazbenika<br />
do svjetski priznatih virtuo<strong>za</strong>. Ove su<br />
godine uz domaće izvođače nastupili<br />
strani cijenjeni gosti - estonski komorni<br />
filharmonijski zbor EPCC, talijanski ansambl<br />
La Venexiana, irski ansambl Dulra<br />
& Catriona O’Leary, ruski violinistički<br />
virtuoz Ilja Grubert, Cappella Istropolitana<br />
iz Bratislave, newyorški gudački<br />
kvartet Meridian…, u petnaest prekrasnih<br />
ljetnih večeri. Skladno prožimanje<br />
glazbe i sakralne arhitekture na drevnim<br />
antičkim kamenim ostatcima ili u povijesnim<br />
gradskim vrtovima stvorilo je pod
zvjezdanim nebom Zadra posebno svečan<br />
i romantičan ugođaj. Zadar se tako tijekom<br />
mjeseca srpnja još jednom potvrdio<br />
kao grad koji njeguje glazbenu tradiciju<br />
orkestralnog, komornog i solističkog muziciranja<br />
te ugošćivanja vokalnih solista<br />
iznimna dara. Iako se dio programa već<br />
godinama izvodi i na drugim lokacijama<br />
- u klaustru sv. Frane, Providurovoj<br />
palači, vrtu <strong>za</strong>voda HAZU, atriju palače<br />
Grisogono – Vovo, svečanoj dvorani<br />
Sveučilišta, katedrali sv. Stošije i crkvi<br />
sv. Dominika, upravo crkva sv. Donata<br />
daje glavni pečat toj velikoj glazbenoj<br />
manifestaciji.<br />
Stara preko 1200 godina, predromanička<br />
crkva sv. Donata smještena je u samom<br />
srcu stare gradske jezgre na poluotoku.<br />
Građena je početkom 9. st. na površini<br />
rimskog foruma u vrijeme kada je sloj<br />
urušenog antičkog materijala nad pločnikom<br />
bio visok 1,3 metra. Ulomci antičkih<br />
stupova, arhitrava, nadvratnika i<br />
kamenih blokova korišteni su u njenoj<br />
gradnji – tako su u temelje, među ostalim,<br />
ugrađeni poganski žrtvenici posvećeni<br />
rimskim bogovima Jupiteru i Junoni<br />
(vjerojatno ostatci hrama posvećenog<br />
kapitolijskoj trijadi – Jupiteru, Junoni<br />
i Minervi). Negdje oko 805. sagrađena<br />
je crkva jednostavnog kružnog oblika,<br />
promjera 21 m, visoka 27 m. Na njenu<br />
kružnu osnovu nastavljaju se tri radijalno<br />
postavljene apside na istočnoj strani<br />
gdje je nekada bilo smješteno svetište<br />
dok se na <strong>za</strong>padnoj strani širi narteks<br />
(predvorje crkve) nepravilne osnove.<br />
Dvostruki unutrašnji prostor građen je<br />
<strong>za</strong>pravo kao cilindrični središnji dio koji<br />
<strong>za</strong>prema cijelu visinu zgrade <strong>za</strong>vršavajući<br />
sedrenim tamburom i drvenim krovištem,<br />
dok se oko njega širi vanjski prstenasti<br />
dio s apsidama i narteksom. Taj prstenasti<br />
ophod podijeljen je u prizemlje i<br />
gornji kat – galeriju do koje se dolazi<br />
spiralnim kamenim stubištem na sjevernoj<br />
strani. Unutrašnji arhitektonski malobrojni<br />
ukrasi i stupovi također potječu<br />
s porušenog antičkog foruma s kojim sv.<br />
Donat danas čini jedinstvenu kulturno –<br />
povijesnu cjelinu.<br />
Iako arhitektonski slična rotondama<br />
– dvorskim crkvama kružnog tlocrta<br />
bi<strong>za</strong>ntskog i karolinškog ranosrednjovjekovnog<br />
razdoblja, crkva sv. Donata<br />
je posebna i jedinstvena u svojoj rustikalnoj,<br />
nepravilnoj gradnji, jednostavnim<br />
oblicima, grubo ožbukana, bez suvišnih<br />
plastičnih ukrasa i reljefa. U prošlosti je<br />
crkva bila rezidencijalna kapela u sklopu<br />
episkopalnog kompleksa koji danas<br />
uključuje biskupsku palaču te nešto kasnije<br />
sagrađen vitki neoromanički zvonik<br />
i najveću romaničku crkvu u Hrvatskoj<br />
– <strong>za</strong>darsku katedralu sv. Stošije (sv.<br />
Anastazije). Do 15. st. crkva sv. Donata<br />
zvala se rotonda sv. Trojstva, a tada je<br />
preimenovana u čast biskupu koji ju je<br />
dao sagraditi. Sv. Donat (8. – 9. st.),<br />
rodom Zadranin, slavni <strong>za</strong>darski biskup,<br />
bio je suvremenik Karla Velikog. Živio je<br />
u doba širenja kršćanstva Europom, građenja<br />
crkvi, razvoja obrta i trgovine…<br />
Crkvu je dao sagraditi neposredno poslije<br />
svog povratka iz Diedenhofena gdje je<br />
boravio na dvoru Karla Velikoga. Donat<br />
je imao posredničku ulogu u sklapanju<br />
mira između Franaka i Bi<strong>za</strong>nta, tako je<br />
804. godine u jednoj od svojih misija<br />
pomirenja išao u Carigrad gdje su mu u<br />
znak priznanja darovane moći (pepeo)<br />
svete sirmijske (srijemske) mučenice<br />
Anastazije. Biskup je ponio svetičin pepeo<br />
i pohranio ga u tadašnjoj <strong>za</strong>darskoj<br />
katedrali – ranokršćanskoj bazilici sv. Petra.<br />
Kasnije je katedrala dograđena, obnovljena<br />
u romaničkom stilu i posvećena<br />
sv. Anastaziji ili kako je Zadrani zovu sv.<br />
Stošiji – <strong>za</strong>štitnici grada Zadra. Biskup<br />
Donat umro je 811. godine i pokopan<br />
je u rotondi sv. Trojstva, koja je kasnije<br />
po njemu dobila ime. Godine 1622. po<br />
volji <strong>za</strong>darskog nadbiskupa Stelle, moći<br />
sv. Donata položene su pod glavni oltar<br />
u crkvi, a godine 1809., nakon provale<br />
Francu<strong>za</strong> u grad, kosti sv. Donata prebačene<br />
su u katedralu sv. Stošije gdje se i<br />
danas nalaze. Blagdan sv. Donata slavi<br />
se u Zadru 25. veljače.<br />
Česti ratovi i ra<strong>za</strong>ranja tijekom povijesti<br />
mijenjali su izgled povijesne jezgre<br />
Zadra, no crkva sv. Donata je, unatoč<br />
brojnim preinakama kroz mnoga stoljeća,<br />
uspjela sačuvati svoj izvorni identitet<br />
predromaničkog graditeljstva s početka<br />
9. st. i (p)ostati simbolom grada. U 18.<br />
st. (1798.) crkva je desakralizirana i od<br />
tada gubi pojedine dijelove – prvo crkveni<br />
inventar i pod koji je spušten na<br />
nivo pločnika rimskog Foruma te prigradnju<br />
na južnoj strani građevine. Crkva je<br />
neko vrijeme služila kao vojni magazin<br />
(do 1870.), a <strong>za</strong>tim kao vinarija. Od<br />
1872. počinju arheološka istraživanja<br />
unutar i oko crkve, a od kraja 19. st. pa<br />
sve do 1954. tu je bio smješten Arheološki<br />
muzej. Od sredine 20. st. crkva je<br />
ponovo prazna i napuštena. Izvanredna<br />
akustika kamene unutrašnjosti iznjedrila<br />
je prekrasnu ideju o prenamjeni sv.<br />
Donata u koncertni prostor pretvorivši<br />
praznu nutrinu u ugodan ambijent <strong>za</strong><br />
ljetne glazbene večeri. Tako je ovaj vrijedan<br />
spomenik sakralnog graditeljstva<br />
sačuvan od daljnjeg propadanja, na radost<br />
mnogobrojnih ljubitelja “ozbiljne”<br />
glazbe. Doživjeti čudesnu ljepotu zvuka<br />
u povijesnoj jezgri grada, u akustičnim<br />
zidovima sv. Donata ili na kamenom forumu,<br />
u <strong>za</strong>darskim vrtovima ili klaustrima,<br />
njegovim povijesnim palačama ili atrijima,<br />
jedinstven je i ne<strong>za</strong>boravan glazbeni<br />
užitak.<br />
Tekst: Edita Gregurić Cvenić<br />
Snimke: Goran Saletto<br />
EKO REVIJA eco review<br />
75
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Na Molatu med i mlijeko<br />
Kažu da je Molat dobio ime po meladi,<br />
medu koji su pčele stvarale od bogatog<br />
i raznolikog raslinja koje raste na<br />
tom otoku. Danas pčela nema, nema ni<br />
meda, a gotovo da nema ni ljudi. Kako<br />
kaže otočki župnik: “Ovdje odavno nema<br />
krštenja i vjenčanja. Nažalost obavljam<br />
samo sprovode”.<br />
Putničkom brodu “Olea” koji polazi jednom<br />
dnevno iz <strong>za</strong>darske luke ploveći<br />
prema otoku Istu i Silbi, Molat je prva<br />
stanica. Pristaje u južnoj molatskoj luci<br />
koju tamo zovu “Lučina” usprkos njenoj<br />
skromnoj veličini. Zbog toga je nedavno<br />
u Lučini produženo pristanište uz potporu<br />
Vlade, tako da sada tamo mogu<br />
pristajati trajekti i drugi brodovi. Uvalom<br />
dominira crvena gospodska kuća s<br />
tornjićem, neobična <strong>za</strong> skromne <strong>za</strong>darske<br />
otoke. To isto govori o bogatoj prošlosti<br />
ovog naselja. Uz nju je još <strong>za</strong>rasla “kasarna”<br />
JNA oko čije sudbine se lokalne<br />
vlasti još ne mogu dogovoriti. Idealno<br />
<strong>za</strong> hotel, ali strateška budućnost mjesta<br />
ovisi dosta o tome pa se odluka oko<br />
nekih ponuda još razmatra. Još izdaleka,<br />
s pučine može se <strong>za</strong>paziti kako je<br />
otok prekriven gustim raslinjem, a kasnije<br />
šećući mjestom možete primijetiti<br />
tek poneku maslinu, lozu ili smokvu ali<br />
samo kao ukras oko kuće. Gdje su vrtovi,<br />
76 EKO REVIJA eco review<br />
maslinici i vinogradi? Zapanjujuće je da<br />
ih nema, a nekada je Molat prednjačio<br />
među okolnim otocima po uzgoju tih poljoprivrednih<br />
kultura. Molat je proizvodio<br />
vino, imao svoju mljekarsku <strong>za</strong>drugu sa<br />
čuvenim kvalitetnim mlijekom i bio najjači<br />
u izvozu ovčjeg sira.<br />
Na to čuđenje možete dobiti odgovor<br />
kako je Molat proživio i preživio niz nevolja<br />
počevši od pljačkanja od strane<br />
Mlečana, Turaka, Engle<strong>za</strong>, pa Talijana…<br />
Represija, visoki porezi i neimaština<br />
otjerala je dio stanovništva u iseljeništvo.<br />
Neka nevidljiva sjeta kao izmaglica<br />
lagano se provlači uskim ulicama mjesta,<br />
od spomenika palim borcima u središtu<br />
preko jedinog sačuvanog bunkera s kojeg<br />
su fašisti čuvali logor kroz koji je prošlo<br />
20.000 civila, a kasnije komunisti radni<br />
logor <strong>za</strong> neistomišljenike tadašnjeg reži-
ma, te pripadajućeg groblja bez ijednog<br />
imena. To bi bilo dovoljno objašnjenje<br />
kada na zidu crkve Pohođenja Blažene<br />
Djevice Marije na čijem zidu čitamo<br />
spomen ploču od čijeg sadržaja <strong>za</strong>staje<br />
dah. Kmetstvo je na Molatu ukinuto čak<br />
90 godina nakon što se to dogodilo u<br />
ostatku države! Piše na ploči i datum:<br />
17. studenoga 1937. godine.<br />
No, nakon mračne povijesti vratimo se u<br />
današnju stvarnost. Otok Molat ima tri<br />
mjesta: Molat, Brgulje i Zapuntel. Ma-<br />
nja mjesta udaljena su od Molata dva,<br />
odnosno pet kilometara, a do njih se<br />
može doći lijepom asfaltiranom cestom.<br />
Ni šetnja nije neugodna jer ide se po<br />
vrhu otoka pa nema većih uspona, samo<br />
trebate paziti na desetak neregistriranih<br />
automobila i motora koji jure tom<br />
cestom, odvozeći tuda svoje posljednje<br />
životne kilometre. Ostala mjesta jednako<br />
su slabo naseljena, ali ovaj put to možemo<br />
naglasiti kao prednost <strong>za</strong> turi<strong>za</strong>m<br />
jer je otok očuvan od betoni<strong>za</strong>cije. Nema<br />
masovnog turizma, nema hotela i nema<br />
plastičnih kič suvenira na štandovima.<br />
Dva dućana, nekoliko restorana i kafića<br />
sasvim je dovoljno da <strong>za</strong>dovolji turiste<br />
u privatnom smještaju i nautičare. Zato<br />
se oni i vraćaju već desetke godina na<br />
ovo mjesto jer su našli <strong>za</strong> njih najvažnije<br />
elemente <strong>za</strong> odmor: mir, prirodu i<br />
tišinu. S druge strane otoka, sjeverno<br />
od mjesta nalazi se prekrasna uvala Jazi<br />
na kojoj je prirodna pješčana plaža koju<br />
mještani ponosno čuvaju od divlje izgradnje<br />
i redovito čiste u malim radnim<br />
akcijama. Na njoj se izvan sezone ku-<br />
paju samo bake i unučad, a kad krene<br />
špica - svi. Malo dalje od očiju javnosti<br />
i<strong>za</strong> borova su i dvije neslužbene plaže<br />
<strong>za</strong> nudiste. To je sve prekrasno ako hoćete<br />
čistu divljinu. Za malo <strong>za</strong>htjevnije<br />
preporuča se da nađu ipak neko mjesto<br />
koje ima, na primjer osnovne stvari kao<br />
što su: vodovod, ambulanta, bankomat,<br />
Internet cafe, ili pak da uopće ima signal<br />
<strong>za</strong> mobitele i da se kao što je slučaj na<br />
Molatu ne biste trebali penjati do vrha<br />
brijega kako bi ste nekoga mogli nazvati.<br />
Dok se to ne riješi na ovom otoku, ostaje<br />
nam uživati gledajući jutarnje odlaske<br />
brodićem ribara Vojmira koji upravo tako<br />
provodi svoje vikende dočekujući svitanje<br />
na mirnoj površini mora.<br />
Od poljoprivrede i stočarstva ovdje još<br />
dugo na žalost neće biti ništa, ribarstvo<br />
je samo hobi, a kada bi se sve to spojilo<br />
sa najjačom granom, turizmom, dobili<br />
bi smo spoj čistoće <strong>okoliša</strong>, uzgoja prirodne<br />
hrane u obliku morskog seoskog<br />
turizma.<br />
Nije više dovoljno okretati se po ručniku<br />
cijeli dan na suncu, treba im poka<strong>za</strong>ti<br />
kako se živi u prirodi i u skladu<br />
s prirodom uz biljke i životinje koje se<br />
mogu uzgajati na otoku kao nekada.<br />
Molat, taj <strong>za</strong>boravljeni biser <strong>za</strong>darskog<br />
arhipelaga je dovoljno sačuvan da ima<br />
sve potencijale potrebne <strong>za</strong> to, a tada<br />
bi mjestom <strong>za</strong>ista poteklo kao nekada,<br />
med i mlijeko.<br />
Tekst i snimke: Ratko Mavar<br />
EKO REVIJA eco review<br />
77
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Romeo i Julija iz Kaštel Lukšića<br />
Krajem XV. stoljeća, zbog turske opasnosti<br />
i upada Vlaha, splitski i trogirski<br />
posjednici koji su imali posjede na<br />
prostoru između Splita i Trogira počinju<br />
graditi utvrde da bi <strong>za</strong>štitili svoje težake.<br />
Za vrijeme turske opasnosti na tom području<br />
izgrađeno je 16 kula ili kaštela, sa<br />
ili bez utvrđenog naselja. Godine 1487.<br />
trogirski knez Carlo Pesaro izdao je Nikoli<br />
i Jerolimu Vitturiu odobrenje da u Velom<br />
polju, uz morsku obalu ili na moru, sagrade<br />
jednu ili više građevina s kulama,<br />
jarcima i svim što je potrebno, kao i selo<br />
<strong>za</strong>štićeno jarcima i nasipima s palisadama<br />
<strong>za</strong> težake, po uzoru na gospodina<br />
Koriolana Cippica i gospođu Margaritu,<br />
udovicu gospodina Petra de Andreisa,<br />
koji su već ranije dobili odobrenje <strong>za</strong><br />
istu takvu gradnju. Godine 1493. mletački<br />
dužd Augustin Barbarigo odredio<br />
je da se obitelji Vitturi pošalje pomoć<br />
<strong>za</strong> dovršenje kaštela u građevinskom materijalu,<br />
željezu, olovu, bravama itd. Taj<br />
su materijal u Trogir prevezli karavelama<br />
Rafaela Stjepanova iz Korčule i Stjepana<br />
Juranovića iz Šibenika. Vlast je pomogla<br />
izgradnju bedema oko sela s 500 dukata.<br />
Od doba kad je izgrađen pa do danas<br />
kaštel Vitturi je doživio razne promjene,<br />
ali je možda najviše od svih kaštela<br />
EKO REVIJA<br />
78 eco review<br />
na tom području <strong>za</strong>držao svoj obrambeni<br />
karakter. On se sastoji od dvokatne<br />
građevine na jugu, dviju trokatnih kula<br />
prema sjeveru i dvorišta između njih,<br />
okruženog sa sjeverne, istočne i <strong>za</strong>padne<br />
strane dvokatnim krilima i dvokatnom<br />
renesansnom galerijom prema jugu.<br />
Nakon što je prije nekoliko godina uz<br />
izdašnu državnu potporu temeljito obnovljen,<br />
glasoviti kameni dvorac Vitturi<br />
iz 16. stoljeću u Kaštel Lukšiću, inače<br />
<strong>za</strong>štićeni spomenik kulture, <strong>za</strong>držao je<br />
svu svoju izvornost. Kao da je iznikao<br />
iz mora, a s kopnom ga spaja mostić na<br />
ulaznim vratima. Riječ je o reprezentativnom<br />
objektu s korisnim prostorom u<br />
kojemu su smješteni Muzej grada Kaštela,<br />
gradska knjižnica, turistička <strong>za</strong>jednica,<br />
banka, glazbena škola, velika višenamjenska<br />
dvorana... U dvorcu Vitturi,<br />
<strong>za</strong> koji je ve<strong>za</strong>na i priča o Miljenku i<br />
Dobrili, smješten je i Centar <strong>za</strong> kulturu<br />
grada Kaštela.<br />
Jedan od najljepših parkova<br />
Dalmacije<br />
“Dvorac Vitturi, koji je sam po sebi <strong>za</strong>štićeni<br />
spomenik kulture, nakon što je<br />
restauriran, reprezentativan je prostor<br />
ne samo a kultura događanja <strong>za</strong> grad Ka-<br />
štela. Želim podsjetiti kako je taj dvorac<br />
imao iznimno značajnu obrambenu ulogu<br />
u srednjovjekovnoj povijesti Kaštela,<br />
također reprezentativnu, jer su u njemu<br />
živjele patricijske obitelji, u prvom redu<br />
iz Trogira, iz Donjih Kaštela. U blizini<br />
dvorca je i poznali park Vitturi, također<br />
<strong>za</strong>štićeni spomenik prirode i jedan<br />
od najljepših u cijeloj Dalmaciji, koji je<br />
njegov sastavni dio, jer je i on bio vlasništvo<br />
obitelji Vitturi. Osim bogatih i <strong>za</strong>nimljivih<br />
muzejskih eksponata u dvorcu,<br />
učenici i studenti, znanstvenici i <strong>za</strong>interesirani<br />
posjetitelji, mogu razgledavati<br />
i park prirode Vitturi, školski botanički<br />
vrt koji je također <strong>za</strong>štićeni spomenik<br />
prirode, veliku baroknu crkvu Uznesenja<br />
Bl. Djevice Marije i sarkofag, djelo Jurja<br />
Dalmatinca... “, ističe ravnateljica Muzeja<br />
grada Kaštela Ankica Babin. Gđa Babin<br />
kaže kako se park Vitturi može mjeriti sa<br />
<strong>za</strong>štićenim vrtovima na području gradova<br />
Dubrovnika, Trogira... te da je primjer<br />
vrtne kulture ne samo u Hrvatskoj nego<br />
i na širem Sredozemlju. Vjerojatno je <strong>za</strong>nimljivo<br />
podsjetiti i na to što je francuski<br />
general Marmont na proputovanju <strong>za</strong><br />
Dubrovnik 1805./1806. godine posjetio<br />
dvorac i park Vitturi i tu boravio. Visokog<br />
je gosta tada počastila obitelj Vitturi.
Obrambena funkcija Kaštela<br />
“Zanimljiva je priča svih sedam Kaštela<br />
koji čine jedan grad i više od 40 tisuća<br />
stanovnika. Svaki kaštel ima izgled pravilne<br />
kocke, a u sredini i trg dok su se<br />
ulice sjekle pod pravim kutom. Zapravo,<br />
kaštel je bio i kao naselje koje je imalo<br />
i središnju crkvu. Ona je u početku bila<br />
izvan, a poslije unutar kamenih zidina<br />
kaštela. Inače, kaštel je služio i <strong>za</strong> sjedište<br />
vlasnika naselja, sela koja su tada<br />
imala tek po 100 ili 150 ljudi. Ime utvrde<br />
dolazi od talijanske riječi “kastel”,<br />
što na hrvatskom znači obrambena kula<br />
ili kaštel. Jer, njezina je funkcija bila<br />
u tome da <strong>za</strong>štiti stanovništvo s padina<br />
Kozjaka od neprijateljskih napada<br />
u srednjem vijeku, posebice od turskih<br />
osvajača. Svaki je zidni kaštel imao centralno<br />
dvorište, sjeverna i južna vrata.<br />
Kroz južna vrata s mora bi izlazili ljudi i<br />
ubacivali se u lađe te pred neprijateljem<br />
bježali na otoke. Zabilježeni su napadi<br />
Turaka na Kaštel Sućurac i Kaštel Stari”,<br />
objašnjava upraviteljica Muzeja grada<br />
Kaštela. Zanimljiva je i legenda o Miljenku<br />
i Dobrili čija je nesretna ljubav<br />
ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> dvorac Vitturi i koja je srasla<br />
ne samo s narodom sedam Kaštela. To<br />
je priča o kaštelanskom Romeu i Juliji<br />
jer je, <strong>za</strong>pravo, u njoj sve istovjetno baš<br />
kao i u Shakespeareovoj drami. Riječ je<br />
o dvjema obiteljima koje su međusobno<br />
bile <strong>za</strong>vađene zbog zemlje i svojih<br />
ovisnih težaka: obitelj Vitturi i Rušina<br />
Rosani. Naime, obitelj Rušina ima dvorac<br />
- kaštel Rušinac u blizini dvorca Vitturi,<br />
iz koje je bio Miljenko. Dobrila je bila iz<br />
bogatije patricijske obitelji Vitturi. No,<br />
iako je ljubav između Dobrile i Miljenka<br />
bila <strong>za</strong>branjena, oboje su se potajno<br />
sastajali. Miljenko je svojim brodićem<br />
često dolazio do južne (morske) strane<br />
dvorca Vitturi ispod Dobrilina prozora.<br />
Tu su i sada južna vrata dvorca kroz koja<br />
je nekoć ulazio Miljenko, a Dobrila se<br />
tajnim stubištem spuštala u prizemlje<br />
kaštela, gdje su vodili ljubav.<br />
Romantična priča o nesretnoj ljubavi<br />
No zbog njihove <strong>za</strong>branjene ljubavi Miljenko<br />
je prema legendi, pobjegao na<br />
otok Visovac na rijeci Krki, a roditelji<br />
su Dobrilu dali u koludrice u trogirski<br />
samostan sv. Nikole. Roditelji su na kraju,<br />
ipak, pristali da se dvoje <strong>za</strong>ljubljenih<br />
vjenčaju, ali je sve <strong>za</strong>vršilo tragično. Naime,<br />
nakon što su se Dobrila i Miljenko<br />
vjenčali u crkvi Uznesenja Blažene Djevice<br />
Marije u blizini dvorca Vitturi u Kuštel<br />
Lukšiću, Dobrilin je otac iz kubure ubio<br />
Miljenika, koji je također bio plemić, ali<br />
nešto siromašniji od Dobrile. Potom je<br />
umrla i Dobrila, tugujući <strong>za</strong> Miljenkom.<br />
Oboje su pokapani u crkvici sv. Ivana uz<br />
dvorac Rušinac. To je sažetak romantične<br />
priče o nesretnoj ljubavi Miljenka i<br />
Dobrile, o kojoj je snimljen i <strong>za</strong>nimljiv<br />
fiIm. Vjerojatno su mnogi <strong>za</strong>ključili kako<br />
je riječ o i<strong>za</strong>zovnoj temi kakvu je na neki<br />
način vjerojatno imalo (i ima) gotovo<br />
svako mjesto pa joj se daje i toliki publicitet<br />
u svim medijima.<br />
Tekst i snimke: Branimir Burić<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
79
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Ljetne vedute Samobora<br />
Kad ljetno sunce ugrije <strong>za</strong>grebački asfalt do nepodnošljivosti,<br />
lijepo je pobjeći u hladovite samoborske uličice i<br />
perivoje, usput se osladiti kremšnitama ili strusiti čašicu bermeta.<br />
Doduše, zbog radova na prometnicama ljetos nije tako<br />
jednostavno stići do Samobora, jer će vas putokazi voditi kroz<br />
okolna naselja. Pa kad napokon stignete na odredište, možda<br />
ćete se razočarati što su izlozi stare slastičarnice, pred kojom<br />
se uvijek u redu čekalo <strong>za</strong> slatki <strong>za</strong>logaj poznatih kremastih<br />
kolača, oblijepljeni bijelim papirom, a vrata <strong>za</strong>ključana. No<br />
<strong>za</strong>to svi drugi lokali, kafići i restorani rade punom parom,<br />
jer valja se okrijepiti nakon šetnje uz Gradnu, pod bujnim<br />
krošnjama starih platana. Hrabriji se ni u ove sparne dane ne<br />
80 EKO REVIJA eco review<br />
boje malo dužeg hodanja preko Vugrinščaka i uspona na brdo<br />
Tepec do ruševina samoborskog starog grada, pa do Anindola i<br />
kapele Svete Ane. Ali već i sam centar Samobora pruža priliku<br />
<strong>za</strong> ugodan odmor na ponekoj klupi, među posudama s cvijećem,<br />
koje krase prozore, balkone, mostiće, pa čak i stupove<br />
sa svjetiljkama. Opuštena atmosfera ovoga gradića, njegovo<br />
zelenilo, starinski štih, gastronomska profiliranost, kulturna<br />
ponuda te brojne manifestacije na otvorenom razlog su što mu<br />
se uvijek rado vraćamo.<br />
Tekst: Ružica Cindori<br />
Snimke: Željko Vrhovski
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Seoska olimpijada i <strong>revija</strong> bikova<br />
privukla 15.000 ljudi!<br />
Seoska olimpijada i <strong>revija</strong> bikova u Radošiću,<br />
malom selu u <strong>za</strong>leđu Kozjaka,<br />
u kaštelanskoj <strong>za</strong>gori, ove je godine održana<br />
15. put. Marko Škopljanac, koji je<br />
čitavo to vrijeme organizira, naglašava<br />
kako nije riječ o običnom seoskom derneku,<br />
čemu svjedoči i odluka Hrvatskog<br />
sabora koji je Seosku olimpijadu u Radošiću<br />
proglasio kulturnim nasljeđem i<br />
tradicionalnom turističkom atrakcijom.<br />
Kada je obitelj Škopljanac prvi put organizirala<br />
Seosku olimpijadu, održala se<br />
na 300-injak kvadratnih metara prostora<br />
kojeg su oteli šikari. Danas su Škopljanci<br />
obnovljeno etno-eko selo koje je<br />
Ministarstvo kulture trajno <strong>za</strong>štitilo kao<br />
kulturni spomenik, sa <strong>za</strong>štićenim spomenikom<br />
prirode – stoljetnim hrastom<br />
meduncem.<br />
Seoska olimpijada, s deset tradicionalnih<br />
sportskih disciplina, među kojima<br />
su jačanje, pote<strong>za</strong>nje konopa, kamena s<br />
ramena, borba na gredi, obaranje ruke,<br />
utrka magaradi, i najatraktivnija <strong>revija</strong><br />
bikova – bikijada, danas se održava na<br />
kvalitetno uređenom i opremljenom prostoru<br />
od 300.000 četvornih metara.<br />
“Možemo prihvatiti i više od 15 tisuća<br />
ljudi, koliko ih je ove godine na dan<br />
održavanja Seoske olimpijade prošlo<br />
kroz Radošić. Prostor smo kompletno<br />
infrastrukturno opremili. Uveli smo javnu<br />
rasvjetu, vodu, napravili parkirališta,<br />
sanitarne čvorove, natkrivene štandove i<br />
dječja igrališta”, nabraja Škopljanac.<br />
Središnji dio prostora <strong>za</strong>uzima velika arena<br />
u kojoj se kršni Dalmatinci nadmeću u<br />
tradicionalnim disciplinama, magarad se<br />
utrkuje, a bikovi jačaju. Ni <strong>za</strong>štitari životinja<br />
nemaju ništa protiv revije bikova u<br />
Radošiću. “U početku su negodovali, ali<br />
tada nisu znali da kod nas nema borbi.<br />
Nije to korida. Bikovi se samo naguravaju,<br />
uz budne oči svojih gazda, nema<br />
krvi, nijedan nikada nije bio ozlijeđen,<br />
to je kao hrvanje ili jačanje kod ljudi”,<br />
objašnjava Škopljanac.<br />
Iako i odrasli guštaju na svježem zraku,<br />
gosteći se pečnom janjetinom, a neki od<br />
njih i ogledajući se u seoskim sportovima<br />
(prijave se primaju na licu mjesta),<br />
najviše uživaju djeca.<br />
“Želimo da Seoska olimpijada sve nas<br />
nadživi, <strong>za</strong>to nastojimo privući djecu.<br />
Uredili smo im igrališta, ovdje mogu vidjeti<br />
sve domaće životinje, jahati ponije,<br />
velike konje i magarce, a pripremamo i<br />
Dječju olimpijadu u tradicionalnim sportovima”,<br />
najavljuje Škopljanac. Nada se<br />
da bi se mogla održati još ove godine,<br />
ali potrebno ju je kvalitetno pripremiti.<br />
Želja organi<strong>za</strong>tora je da bude na državnoj<br />
razini pa se nadaju i potpori Ministarstva<br />
prosvjete.<br />
Tekst i snimke: Mara Matković<br />
EKO REVIJA eco review<br />
81
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Dvorci Hrvatskog <strong>za</strong>gorja (3)<br />
eto je stiglo, temperature su po-<br />
Ljstale ugodne, priroda je procvjetala<br />
u svom punom sjaju. Idealno je vrijeme<br />
<strong>za</strong> putovanja, vikende u prirodi, jednom<br />
riječju bijeg od svakodnevice i uživanje<br />
u prirodi. Kad razmišljamo o putovanjima<br />
i planiramo godišnje odmore, grozničavo<br />
<strong>za</strong>počinjemo potragu, pregledavamo<br />
prospekte turističkih agencija, sanjivo<br />
promatramo sva ta egzotična imena i<br />
destinacije na koja nikad nećemo otići.<br />
I onda se sjetim riječi moje prijateljice:<br />
ne treba meni Verona, imam je u susjedstvu!<br />
I uistinu, ljepota je oko nas, samo<br />
je moramo otkriti i istražiti. Jedna od čestih<br />
ponuda u turističkim agencijama su<br />
Dvorci Bavarske. Dvorci su me oduvijek<br />
fascinirali kako svojom ljepotom, tako i<br />
poviješću koju čuvaju skrivenu u svojim<br />
zidinama. Tako je nastao i ovaj tekst,<br />
potaknut ljepotom prirode i bogatom povijesti<br />
ovih prostora. I sve to na dohvat<br />
ruke. Jesmo li toga svjesni? I uistinu,<br />
nije potrebno mnogo novca, velike pripreme<br />
i godišnji odmori da bi se uživalo<br />
u ljepotama povijesne arhitekture. Većina<br />
dvoraca i perivoja Hrvatskog <strong>za</strong>gorja<br />
82 EKO REVIJA eco review<br />
nalaze se na nepunih sat vremena od Zagreba,<br />
skriveni na svojim lokacija pišu<br />
povijest hrvatskog naroda. Neki od njih<br />
nažalost danas su ruševine prepuštene<br />
<strong>za</strong>boravu, neki su u privatnom vlasništvu,<br />
neki su u davnini pretvoreni u industrijske<br />
objekte, no mnogi su sačuvani<br />
i svakako ih se isplati posjetiti. Veliki<br />
razlog propadanja pojedinih dvoraca leži<br />
u činjenici da je većina dvoraca nakon<br />
rata nacionalizirana i tako postala općenarodno<br />
vlasništvo. Dvorci su se tako<br />
uglavnom koristili <strong>za</strong> trenutne potrebe,<br />
te je tako u Bežancu svojevremeno bila<br />
sušionica mesa, u Poznanovcu se se uzgajali<br />
pilići, u dvorce su se smještale<br />
ugrožene obitelji... Većina ovih korisnika<br />
nije održavala dvorce što je dovelo do<br />
njihovog propadanja. Danas su u dvorcima<br />
smještene razne institucije poput<br />
Državnog arhiva (Januševec), domova <strong>za</strong><br />
nezbrinutu djecu (Laduč), klinike...<br />
Ono što je svakako vrijedno pohvale, su<br />
ulaganja Vlade u obnovu ovih vrijednih<br />
spomenika kulture. Obnova dvoraca<br />
iziskuje znatna materijalna sredstva,<br />
no ova je Vlada prepoznala potrebu <strong>za</strong><br />
očuvanjem hrvatske nacionalne baštine.<br />
Tako su u tijeku radovi na obnovi Novih<br />
dvora u Zaprešiću, a potkraj prošle godine<br />
<strong>za</strong>vršena je obnova Velikog Tabora, u<br />
koju je uloženo preko 35 milijuna kuna.<br />
Obnovom dvoraca ne samo da se ulaže<br />
u očuvanje hrvatske nacionalne baštine,<br />
već ovi dvorci postaju važna turistička<br />
i kulturna središta svoga kraja. Tako je<br />
u Velikom Taboru ovog ljeta održan Tabor<br />
film festival, jedini hrvatski festival<br />
kratkometražnog filma, u sklopu kojeg<br />
je prika<strong>za</strong>no više od 250 filmova, a na<br />
kojem se probrana međunarodna i domaća<br />
produkcija kratkometražnog filma<br />
po šesti puta borila <strong>za</strong> glavnu nagradu<br />
– lubanju Veronike Desinićke.<br />
Dvorac Lužnica pokraj Zaprešića, s druge<br />
strane, obnovljen je vjerom, voljom<br />
i upornošću časnih sestara u čijem se<br />
vlasništvu nalazi, a koje su na taj način<br />
poka<strong>za</strong>le kako je vrijednu hrvatsku povijesnu<br />
baštinu moguće sačuvati <strong>za</strong> budućnost.<br />
Posebna vrijednost jest da je dvorac<br />
Lužnica, iako se nalazi u privatnom<br />
vlasništvu, postao otvoren <strong>za</strong> javnost i<br />
kao opće dobro dostupan svima. U njemu<br />
se danas odvijaju razni religiozni, društveni,<br />
kulturni i ekološki sadržaji.<br />
Gornja Bistra<br />
Jedan od dvoraca što su prenamijenjeni<br />
je i dvorac u Gornjoj Bistri, u kojem se<br />
danas nalazi Specijalna bolnica <strong>za</strong> kronične<br />
bolesti dječje dobi. Dvorac se nalazi<br />
u vlasništvu i pod <strong>za</strong>štitom države,<br />
i pripada nultoj spomeničkoj kategoriji.<br />
Nalazi se na sjevernim obroncima Medvednice<br />
na kraju naselja Gornja Bistra,<br />
na nadmorskoj visini od 230 m, oko 25<br />
kilometara od Zagreba.<br />
Dvorac Oršić, kako još zovu dvorac u Gornjoj<br />
Bistri, sagrađen je u baroknom stilu<br />
u razdoblju između 1770. i 1775. godine,<br />
a podigao ga je podmaršal grof Krsto Oršić.<br />
Obitelj Oršić bila je podrijetlom iz<br />
Like, prvi put se spominje 1420. godine,<br />
a poznata je po tome što su njeni članovi<br />
stoljećima obavljali važne vojničke i<br />
državničke dužnosti. Osim Gornje Bistre,<br />
posjedovali su i današnju <strong>za</strong>grebačku Pa-
laču Rauch, u kojoj je smješten Povijesni<br />
muzej Hrvatske. To je bila zimska, a<br />
Bistra ljetna rezidencija obitelji. Uz ove<br />
dvije građevine, posjedovali su i dvorac<br />
u Gornjoj Stubici, također građen u baroknom<br />
stilu, u kojem se od 1973. godine<br />
nalazi Muzej seljačkih buna.<br />
Dvorac Oršić ima oblik slova U, a sastoji<br />
se od djelomično izvedenog podruma,<br />
prizemlja, kata i tavana. U osnovi dvorca,<br />
na prvom katu, nalazi se ovalna dvorana,<br />
koja <strong>za</strong>jedno s dvorskom kapelom<br />
predstavlja središnju povijesnu vrijednost<br />
dvorca. Naime, dok je cijelo prizemlje<br />
danas u funkciji bolnice, dvorana<br />
koja se nalazi ne katu se ne koristi, te<br />
je kao i kapelica <strong>za</strong>držala svoja izvorna<br />
obilježja, a u njoj se čuvaju brojne freske.<br />
Dvorana je mnogo viša od ostalih<br />
prostorija u dvorcu, pa joj tako strop<br />
<strong>za</strong>vršava visokom kupolom. Cijela dvorana<br />
bogato je oslikana iluzionističkim<br />
slikama mitoloških sadržaja, pa sa tako<br />
na njenim zidovima svoje mjesto našli<br />
Apolon – bog Sunca i simbol mladenačke<br />
ljepote, Dijana – božica lova i Mjeseca i<br />
mnogi drugi. U dvorani se nalaze i kipovi<br />
Boga Jupitera, Venere, Dijane, Afrodite i<br />
Kronusa oca Zeusovog. Visoko sa strane<br />
nalaze se muze i mitološki Bogovi, grbovi<br />
muža i žene te slikar.<br />
Vertikalna komunikacija među etažama<br />
osigurana je stubištem u punoj visini<br />
objekta, a od 2001. godine dobrotom<br />
ni<strong>za</strong> donatora ugrađeno je hidraulično<br />
di<strong>za</strong>lo nosivosti 8 osoba. Sredstvima<br />
UNICEF-a dvorac je adaptiran 1948. godine,<br />
kada je i stavljen u današnju funkciju<br />
brige o djeci. Adaptacijom nije narušen<br />
izvorni stil dvorca, ali su nadodana<br />
glavna vrata napravljena prema nacrtima<br />
stručnjaka <strong>za</strong> barok, koja dvorac ranije<br />
EKO REVIJA eco review<br />
83
84 EKO REVIJA eco review<br />
nije imao. Adaptacijom unutrašnjih prostorija<br />
dvorca i njihovom prenamjenom,<br />
dodavanjem sanitarnih uređaja i kanali<strong>za</strong>cije,<br />
te općim uređenjem dvorac je<br />
dobio današnji izgled. Ponovna sanacija<br />
dvorca <strong>za</strong>početa je 2002. godine, jer je<br />
dvorac bio u strahovito derutnom stanju.<br />
Od tada do danas sanirano je krovište i<br />
<strong>za</strong>vršeni su radovi na izolaciji dvorca, a<br />
trenutno se odvijaju restauratorski radovi<br />
i ličenje cijelog pročelja dvorca.<br />
Kapelica svetog Josipa, koja se nalazi<br />
na južnom dijelu dvorca, također je sagrađena<br />
u baroknom stilu. Na ulazu u<br />
kapelu, nad vratima nalazi se natpis na<br />
latinskom jeziku, ispod kojeg je uklesana<br />
godina 1774. Kapela je pravokutnog<br />
tlocrta i sastoji se od dvije etaže. U kapeli<br />
se nalaze tri oltara, a pretpostavlja<br />
se da je onaj glavni bio izvorni, dok su<br />
dva bočna nadograđena poslije. Kapelom<br />
dominiraju kor i orgulje, djelo čuvenog<br />
graditelja orgulja Franje Šulca.<br />
Površina parka oko dvorca iznosi 12,5<br />
jutara, a uređen je po uzoru na francuske<br />
parkove. Prema originalnom planu,<br />
dvorac Oršić imao je vrlo lijepi perivoj s<br />
obilježjima pej<strong>za</strong>žne koncepcije s baroknim<br />
elementima. Ono što danas svakako<br />
plijeni pažnju su portal i aleja u perivoju,<br />
na ulazu u nekadašnji vrt. Osim ovog<br />
portala, od inventara nekadašnjeg parka<br />
danas je sačuvana fontana u dvorištu<br />
dvorca, nekada šišana ulazna grabova<br />
aleja, a djelomično se naziru i ostaci jezera<br />
koje se nalazilo na sjeveroistočnom<br />
dijelu perivoja.<br />
Jakovlje<br />
U tišini stubičkog kraja, u malom mjestu<br />
Jakovlje smještenom između Bistre i<br />
Oroslavja, nalazi se dvorac Jakovlje. Ovaj<br />
dvorac, koji pripada trećoj spomeničkoj<br />
kategoriji, sagrađen je u 18. stoljeću, no<br />
prvi put se imanje Jakovlje spominje još<br />
davne 1546. godine kada ga je kupio Jakov<br />
Sekelj iz Ormoža. Od vlasnika se još<br />
spominju obitelji Oršić, Gottal, Rauch,<br />
Josipović i Kronfeld. Od 18. stoljeća do<br />
danas dvorac je u nekoliko navrata nadograđivan<br />
pa se na njemu mogu vidjeti<br />
tri osnovne faze razvoja. Prvotno je sagrađen<br />
kao jednokrilni dvorac pravokutnog<br />
oblika. U drugoj fazi nadograđena<br />
su mu dva bočna krila, a u trećoj fazi<br />
dvorac dobiva novu neohistoricističku<br />
fasadnu dekoraciju i altanu na ulaznom<br />
jugo<strong>za</strong>padnom pročelju. Prostor oko<br />
dvorca sastoji se od perivoja, gospodarskih<br />
prostora, prilazne aleje i povrtnjaka<br />
i<strong>za</strong> dvorca. Upravo ta prilazna aleja<br />
divljeg kestena daje dvorcu neodoljivi<br />
šarm i vraća nas u neka davna vremena.<br />
Nekada je površina perivoja iznosila 1,4<br />
hektara, a posjed je bio okružen livadama<br />
i oranicama. Prostor oko dvorca<br />
danas je neugledna površina obrasla<br />
visokom travom, na kojoj su umjetnici<br />
koji nastanjuju dvorac izložili neka od<br />
svojih umjetničih djela. Dvorac je danas<br />
u prilično lošem stanju, što se naročito<br />
odnosi na dva bočna krila i središnju altanu.<br />
No unatoč takvom stanju, i nešto<br />
skromnijoj arhitektonskoj vrijednosti,<br />
ovaj dvorac neodoljivo šarmira i ostavlja<br />
trag na posjetitelje.<br />
Tekst i snimke: Nikola Bilandžija
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Ljetna filatelistička izdanja HP-a<br />
mjesecu lipnju Hrvatska je pošta izdala<br />
U dva prigodna bloka posvećena prirodnoj i<br />
povijesnoj baštini Lijepe naše. Blokom “Expo<br />
2008.” popraćeno je sudjelovanje Republike<br />
Hrvatske na istoimenoj svjetskoj izložbi<br />
u španjolskom gradu Zaragozi. Tema izložbe<br />
- Voda i održivi razvoj - predstavljena je<br />
na našoj marki uokvirenim dijelom vodene<br />
površine, čija se modrina širi dalje blokom u<br />
beskraj. Ovim motivom vodenog plavetnila<br />
na jednostavan se ali dojmljiv način u svijet<br />
šalje poruka o Hrvatskoj kao državi bogatoj<br />
vodom te zemlji koja se ponosi čistim Jadranskim<br />
morem.<br />
Hrvatska godišnje raspolaže s 26 milijardi<br />
kubika slatke vode, a procjenjuje se da od<br />
toga u obnovljive rezerve podzemnih voda<br />
ulazi oko 9 milijardi kubika, što je značajno<br />
jer se 90% vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava<br />
iz podzemnih voda. Godišnja ukupna potrošnja<br />
vode iznosi oko jednu milijardu kubika<br />
stoga Hrvatska u budućnosti ima dovoljno<br />
vode ukoliko bude njome dobro gospodarila.<br />
Naše je pak more uz slatku vodu naše najveće<br />
blago – daje nam svoje plodove, sol, njegovi<br />
putovi vode nas u Svjetsko more, mami nas<br />
ljepotom i raznolikošću obale te toplom vodom<br />
i <strong>za</strong>nimljivim podmorjem. Briga o očuvanju<br />
i daljnjem razvoju turističke, ekološke,<br />
ribarske i prometne uloge Jadrana istinski je<br />
<strong>za</strong>log naše budućnosti.<br />
Drugi prigodni blok obilježava dvjesto godina<br />
od izgradnje Lujzinske ceste – Lujzijane, građene<br />
od 1803. do 1811. godine na trasi starih<br />
karavanskih putova između Rijeke i Karlovca.<br />
Još od davnina postojala je potreba <strong>za</strong><br />
povezivanjem središnje Hrvatske i sjevernog<br />
Hrvatskog primorja. Tri najvažnije makadamske<br />
poveznice od Karlovca prema Kvarneru,<br />
tj. od unutrašnjosti austrijskih zemalja do<br />
sjevernojadranskih luka, vodile su najkraćim<br />
putem upravo preko planinskog Gorskog kotara.<br />
Najsjevernijoj i najmodernijoj – Lujzijani<br />
- prethodile su dvije starije makadamske<br />
ceste: najstarija Karolina (Karlovac – Rijeka,<br />
građena od 1726. do 1732.) te Jozefina (Karlovac<br />
– Senj, 1765. do 1779.). Lujzijana je<br />
u 19. st. bila jedna od najmodernijih cesta<br />
Habsburške Monarhije, a njezina je prometna<br />
važnost umanjena tek početkom 21. stoljeća<br />
<strong>za</strong>vršetkom nove autoceste Rijeka – Zagreb.<br />
Edita Gregurić Cvenić<br />
EXPO 2008.<br />
Motiv: Uokvireni dio morske površine<br />
Autori: Franković & Vučić, di<strong>za</strong>jneri iz Zagreba<br />
Tiskara: “Zrinski”, Čakovec; Naklada: 30.000<br />
Datum izdanja: 14.6.2008.<br />
Prigodni blok čini jedna marka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).<br />
200 GODINA LUJZINSKE CESTE<br />
Motiv: Trasa Lujzinske ceste od Karlovca do Rijeke<br />
Autor: Danijel Popović, di<strong>za</strong>jner iz Zagreba<br />
Tiskara: “Zrinski”, Čakovec; Naklada: 30.000<br />
Datum izdanja: 17.6.2008.<br />
Prigodni blok čine tri marke, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).<br />
EKO REVIJA eco review<br />
85
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Pozdrav iz Hrvatske<br />
– pozdrav s Plitvica<br />
86 EKO REVIJA eco review<br />
Motiv: Velike kaskade, Plitvice; fotografija Romea Ibriševića<br />
Vrijednost: 3,50 kn x 10 maraka<br />
Autori: Orsat Franković i Ivana Vučić, di<strong>za</strong>jneri iz Zagreba<br />
Tiskara: “Zrinski”, Čakovec<br />
Naklada: 20.000 x 10 (u 20.000 karneta)<br />
Datum izdanja: 25. travnja 2008.<br />
Marke su izdane u karnetima od 10 maraka u sutisku, a izdana je i prigodna omotnica<br />
prvoga dana (FDC). Omot karneta čine dvije odvojive razglednice.<br />
srcu Hrvatske, u ličkim šumama, priroda je stvo-<br />
U rila iskonsku ljepotu: 16 krških jezera azurnozelene,<br />
smaragdne i tamnozelene boje, obilje veličanstvenih<br />
slapova, razigrani žubor vode i bujnu<br />
vegetaciju kroz koju se provlače brojne romantične<br />
legende. Upravo su zbog svoje iznimne ljepote i<br />
netaknute prirode te potrebe <strong>za</strong> njenim očuvanjem,<br />
Plitvička jezera 8. travnja 1949. proglašena nacionalnim<br />
parkom, kao prvo takvo <strong>za</strong>štićeno područje<br />
u Hrvatskoj. Jedna od naj<strong>za</strong>nimljivijih posebnosti<br />
Plitvica je nastajanje sedrenih slapišta (barijera).<br />
Taj neprekinuti biodinamički proces stvaranja sedre<br />
kao prirodni fenomen krške hidrografije, jedinstven<br />
u svijetu, uvrstio je Plitvice 1979. na UNESCO-vu<br />
listu svjetske prirodne baštine.<br />
Velike kaskade - široko slapište na kojem se <strong>za</strong>pjenjene<br />
vode iz Gavanovog jezera prelijevaju preko sedrenih<br />
barijera u jezero Kaluđerovac, samo je jedan<br />
od stotinjak prekrasnih slapova što krase Plitvička<br />
jezera. U svojoj vodenoj raskoši Velike kaskade sada<br />
pršte i žubore i na hrvatskim poštanskim markama,<br />
prenoseći svijetu poruku o prirodnim ljepotama Plitvica<br />
i Hrvatske.<br />
Edita Gregurić Cvenić
Bjelolasica susretište<br />
hrvatskih iseljenika<br />
Među brojnim projektima Hrvatske<br />
matice iseljenika posebno mjesto<br />
ima ECO HERITAGE TASK FORCE, projekt<br />
koji okuplja oko 40 mladih Hrvata iz iseljeništva<br />
i njihovih prijatelja. Radom i<br />
mnogobrojnim izletima te tečajem hrvatskog<br />
jezika, dramskom i web-radionicom<br />
približavaju se domovini svojih predaka.<br />
Projekt već tradicionalno u sveopćem<br />
radu s hrvatskim iseljeništvom organizira<br />
Hrvatska matica iseljenika, a od<br />
prošle godine podržava ga i <strong>Fond</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>.<br />
“Kao partneri projekta <strong>za</strong>dovoljni smo<br />
željom mladih Hrvata iz iseljeništva da<br />
ekološkom sviješću djeluju na situaciju<br />
u domovini te na ovaj poseban način<br />
doprinose očuvanju <strong>okoliša</strong> i podi<strong>za</strong>nja<br />
eko statusa Hrvate na višu razinu”, ističe<br />
Vinko Mladineo, direktor <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> <strong>učinkovitost</strong>.<br />
Ove godine domaćin TASK FORCE 2008<br />
bio je Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica.<br />
Radilo se na uređenju skijaške staze<br />
Vrela i očuvanja tokova izvora koji su u<br />
neposrednoj blizini. Nakon odustajanja<br />
od projekta trim staze radilo se na skijalištu.<br />
Na stazi Vrelo posebna pažnja bila<br />
je posvećena odvodnim kanalima na stazi,<br />
čišćenju raslinja na stazi i oko staze, a<br />
sve radi <strong>za</strong>štite izvorišta i slivnih dijelova<br />
na tom području i upravo zbog toga je<br />
i naziv projekta ECO. Radovi su se obavljali<br />
po skupinama u suradnji sa stručnim<br />
osobama iz HOC Bjelolasice, koji su bili<br />
vođe ekipa i to na 1000 m nadmorske<br />
visine. U olimpijskoj godini sudionici su<br />
bili smješteni s hrvatskim športašima u<br />
Turističkom naselju HOC-a.<br />
No, naši iseljenici tijekom boravka na<br />
TASK FORCE-u imali će prigodu obnoviti<br />
i znanje hrvatskoga jezika u dobro organiziranim<br />
radionicama, te u suživotu<br />
s hrvatskim ka<strong>za</strong>lištem spoznati i neke<br />
svoje skrivene talente.<br />
“Svake godine sudionici su iznimno<br />
<strong>za</strong>dovoljni našom jezičnom i<br />
ka<strong>za</strong>lišnom radionicom, te na samom<br />
kraju projekta na posebno emotivan<br />
način <strong>za</strong>vršnom priredbom pokažu<br />
domaćinima sve što su naučili. Ipak<br />
ono što ponesu diljem svijeta su<br />
nova prijateljstva i uspomene na<br />
domovinu. I mnogi su opet vraćaju.<br />
Na tu činjenicu smo iznimno ponosni<br />
u Hrvatskoj matici iseljenika”<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
“Svake godine sudionici su iznimno <strong>za</strong>dovoljni<br />
našom jezičnom i ka<strong>za</strong>lišnom<br />
radionicom, te na samom kraju projekta<br />
na posebno emotivan način <strong>za</strong>vršnom<br />
priredbom pokažu domaćinima sve što<br />
su naučili. Ipak ono što ponesu diljem<br />
svijeta su nova prijateljstva i uspomene<br />
na domovinu. I mnogi su opet vraćaju.<br />
Na tu činjenicu smo iznimno ponosni u<br />
Hrvatskoj matici iseljenika”, <strong>za</strong>ključila<br />
je Nives Antoljak, voditeljica projekta,<br />
nadodavši da obližnjem Ogulinu otvaramo<br />
izložbu bivše sudionice Task Force-a,<br />
akademske slikarice Karen Oremuš, Kanađanke<br />
hrvatskoga podrijetla.<br />
Hrvatska matica iseljenika već tradicionalno<br />
od 1995. godine organizira dragovoljni<br />
program TASK FORCE u kojem mladi<br />
iz iseljeništva rade na <strong>za</strong>štiti <strong>okoliša</strong>,<br />
obnavljajući <strong>za</strong>puštene dijelove hrvatskoga<br />
prirodno-spomeničkog i kulturnopovijesnog<br />
prostora. Prije nekoliko godina<br />
nastala je transformacija projekta u<br />
EKO HERITAGE TASK FORCE, radi ekološkog<br />
osvješćenja i djelovanja na <strong>za</strong>štitu<br />
prostora u kojem živimo. “Potreba da<br />
očuvamo našu prirodnu i kulturnu baštinu<br />
je i<strong>za</strong>zov koji će ostati. Uključivanje<br />
mladih iz iseljeništva je realna potreba,<br />
jer i oni potječu iz Hrvatske i <strong>za</strong>sigurno<br />
će nastojati pridonijeti očuvanju njenog<br />
prirodnog <strong>okoliša</strong> i dobara te je bolje<br />
upoznati”, naglasila je ravnateljica HMI<br />
Danira Bilić.<br />
Upravo iz tih razloga organi<strong>za</strong>tori su<br />
organizirali i niz <strong>za</strong>nimljivih izleta kao<br />
što su razgled Ogulina, te posjete mjesta<br />
rada i boravka <strong>za</strong> vrijeme EHTF-a 2006 u<br />
Bakaru, Crikvenici i Novom Vinodolskom.<br />
Posebno atraktivni bili su izleti u Zadar i<br />
na otok Ugljan i Školjić, gdje se odvijao<br />
TF 1999 i 2000. godine kao i biciklističke<br />
i kanu ture po nacionalnim parkovima i<br />
rijekama u okolici.<br />
Tekst i snimke: Ivana Rora<br />
EKO REVIJA eco review<br />
87
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Dupini više nisu neprijatelji ribara<br />
Dupini su u teritorijalnim vodama Republike<br />
Hrvatske <strong>za</strong>štićeni <strong>za</strong>konom<br />
i ljudsko ih ponašanje sve manje ugrožava.<br />
Tvrdi to dr. Hrvoje Gomerčić sa <strong>za</strong>grebačkog<br />
Veterinarskog fakulteta, najveći<br />
hrvatski stručnjak <strong>za</strong> dupine. “Najvažnije<br />
je što se pobudila svijest u ljudima kako<br />
je i dupin vrlo važan <strong>za</strong> živi svijet u Jadarnu.<br />
Čak ih ni ribari ne doživljavaju<br />
kao neprijatelje”, kaže dr. Gomerčić.<br />
A svijest o potrebi <strong>za</strong>štite dupina šire i<br />
brojne udruge. Tako su Prijatelji životinja,<br />
potpomognuti mnogim istomišljenicima,<br />
nedavno organizirali potpisivanje<br />
peticije kojom traže da se na smanjuju<br />
mjere <strong>za</strong>štite u rezervatu <strong>za</strong> dupine u Malom<br />
Lošinju. Zeleni Hrvatske su tijekom<br />
potpisivanja peticije u Splitu, taj <strong>za</strong>htjev<br />
i proširili tražeći da se, zbog bolje <strong>za</strong>štite<br />
populacija dupina u Jadranu i<strong>za</strong>bere<br />
još jedno područje i proglasi rezervatom<br />
<strong>za</strong> dupine. Odabir lokacije smatraju da bi<br />
trebao odrediti Institut <strong>za</strong> oceanografiju<br />
i ribarstvo u Splitu, a sami predlažu<br />
88 EKO REVIJA eco review<br />
akvatorij ispred crkve Gospe od Prizidnice<br />
s južne strane Čiova. Dr. Gomerčić<br />
kaže da je dobro što udruge ukazuju na<br />
potrebu očuvanja <strong>okoliša</strong> i stvaranja<br />
uvjeta života u moru koji neće ugrožavati<br />
dupine, ali smatra kako proglašavanje<br />
novih rezervata nije potrebno. “U<br />
praksi se poka<strong>za</strong>lo da <strong>za</strong> dupine te mjere<br />
ne znače <strong>za</strong>pravo ništa, jer oni plivaju i<br />
njima je svaki prostor premali. S druge<br />
strane, <strong>za</strong>štita nekog prostora ljudima<br />
koji u njemu obavljaju neku djelatnost,<br />
primjerice ribarima, smeta. Trebamo biti<br />
osjetljivi i na njihove probleme”, kaže dr.<br />
Gomerčić. Ističe kako se i svijest ribara<br />
prema dupinima iz korjena promijenila<br />
u odnosu na, primjerice 40 godina unatrag,<br />
kada se <strong>za</strong> ubijenog dupina davala<br />
nagrada! “Istraživanja su poka<strong>za</strong>la važnost<br />
dupina, promijenila se svijest ljudi,<br />
ribari su prema njima blagonakloni”,<br />
tvrdi dr. Gomerčić.<br />
Ipak, i u ovoj godini na plaži u Drveniku<br />
kod Makarske pronađena je ženka dupina<br />
ubijena sačmom. Iako krivac nije pronađen,<br />
podnesena je prijava policiji, što dr.<br />
Gomerčić smatra da je dobro. Nedavno je<br />
u Puli kažnjen čovjek koji je uznemiravao<br />
dupine s 24 dana <strong>za</strong>tvora ili novčano, sa<br />
7000 kuna. Sve to pokazuje da se <strong>za</strong>kon<br />
primjenjuje i da smo na <strong>za</strong>štiti dupina<br />
<strong>za</strong>ista anagžirani. Za dupine bi, kaže dr.<br />
Gomerčić, najviše učinili kada bi njihovu<br />
<strong>za</strong>konsku azštitu s teritorijalnih voda<br />
proširili i na ZERP, što će se, vjeruje on,<br />
svakako i dogoditi.<br />
Tekst i snimke: Mara Matković
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Hrvatski posavac<br />
Hrvatski posavac je jedinstven konj, ali i naša jedina autohtona pasmina konja, kojeg su, po povijesnim <strong>za</strong>pisima, Hrvati<br />
sa sobom doveli još davno, u vrijeme seobe iz Euroazije prema jugu i moru. Konj posavac uspio je <strong>za</strong>držati svoje osobine<br />
kroz stoljeća, premda je vrsta bila nekoliko puta pred izumiranjem: od vremena osvajačkih ratova i prodora azijskih, turskih<br />
i sjevernoeuropskih ratnika konjanika, oba svjetska rata, doba industrijske revolucije, pa sve do kraja Domovinskog rata.<br />
Zato ga nitko ne smije gledati kao sirovinu <strong>za</strong> mesnu industriju, kaže Branko Borković-Mladi Jastreb, predsjednik Save<strong>za</strong><br />
uzgajivača konja posavca.<br />
Vjerojatno radi teške prošlosti,<br />
konj posavac stekao<br />
je jedinstvene osobine<br />
i kvalitete: dobroćudnosti,<br />
samostalnost, radinost, skromnost,<br />
otpornost, <strong>za</strong>hvalnost,<br />
privrženost i prilagodljivost.<br />
Zbog toga je u 19. stoljeću<br />
bio glavna radna snaga<br />
u Beču i Budimpešti, vukući<br />
gradske tramvaje. U Hrvatskoj<br />
su konji posavci vjerno služili<br />
brodarima i splavarima na<br />
rijeci Savi, vukući brodove i<br />
teglenice uzvodno i nizvodno,<br />
preplivavajući Savu s teretom<br />
na leđima. Čak su i kamen <strong>za</strong><br />
izgradnju spomenika banu Josipu<br />
Jelačiću na istoimenom<br />
trgu u Zagrebu, dovezli upravo<br />
konji posavci. Kao <strong>za</strong>štićenoj pasmini i<br />
nacionalnom hrvatskom blagu, danas mu<br />
je glavno stanište područje između rijeka<br />
Save, Odre i Lonje, a krda slobodnih,<br />
razigranih konja krase livade i pašnjake<br />
Parka prirode Lonjsko polje.<br />
Poticanje uzgoja radi očuvanja vrste<br />
Središnji savez uzgajivača konja posavca,<br />
nastao 1993.godine, okuplja oko 500<br />
uzgajivača ove jedine hrvatske izvorne<br />
pasmine. Njegov je predsjednik nekadašnji<br />
ratnik i posljednji <strong>za</strong>povjednik obrane<br />
Vukovara, Branko Borković - Mladi Jastreb,<br />
jedan od naj<strong>za</strong>služnijih <strong>za</strong> organiziranje<br />
save<strong>za</strong> i uspostavljanje sustava<br />
takvog uzgoja koji vodi očuvanju ove<br />
autohtone hrvatske vrste. Branko Borković<br />
odrastao je u obitelji u kojoj je<br />
konj posavac <strong>za</strong>uzimao važno mjesto.<br />
Ali pamti i događanja iz 60-tih godina,<br />
kada je bivša jugoslavenska vlast počela<br />
provoditi moderni<strong>za</strong>ciju sela u Posavini i<br />
Moslavini, kroz projekt „Ferguson“. Tada<br />
se preko seoskih <strong>za</strong>druga i kooperacija<br />
šakom i kapom dijelila poljoprivredna<br />
mehani<strong>za</strong>cija i traktori marke Ferguson,<br />
kako bi se proizvodnja žitarica i kukuru<strong>za</strong><br />
maksimalno povećala. U području između<br />
Save i Drave konj posavac postao je nepoželjan<br />
teret, pa su krda tih plemenitih<br />
konja masovno prodavana i odvožena u<br />
talijanske klaonice, a njihovi pašnjaci i<br />
livade preorani u nepregledna<br />
poljoprivredna zemljišta. Rezultat<br />
te moderni<strong>za</strong>cije sela<br />
smanjio je broj konja na svega<br />
500 preživjelih.<br />
Proteklih 15 godina u gornjoj<br />
Posavini, u Sisačko-moslavačkoj<br />
županiji obnovljen<br />
je uzgoj konja posavca radi<br />
očuvanja autohtone vrste, a<br />
državnim potporama, SAPARD<br />
i NATURA 2000 europskim programima<br />
i fondovima dotekla<br />
je i financijska potpora uzgajivačima.<br />
Broj konja obuhvaćenih<br />
uzgojem i brigom Save<strong>za</strong>,<br />
međunarodnih organi<strong>za</strong>cija,<br />
ministarstva poljoprivrede i<br />
drugih institucija povećan je<br />
<strong>za</strong> gotovo osam puta.<br />
Konj posavac u parku starih pasmina<br />
“Ova pasmina ima izuzetnu ekološku<br />
vrijednost. Konj pridonosi biološkoj raznolikosti<br />
proizvodnje na obiteljskom<br />
gospodarstvu, na područjima s otežanom<br />
poljoprivrednom proizvodnjom s<br />
naglaskom na vlažna staništa. Valja napomenuti<br />
da je konj, općenito, ekološki<br />
najčistija od svih vrsta domaćih životinja.<br />
Sad kad se približavamo Europi,<br />
konji su prilika očuvanja identiteta naše<br />
ruralne posebnosti, kojom ćemo obogatiti<br />
Europu i očuvati sebe”, uvjeren je<br />
<strong>za</strong>ljubljenik u hrvatskog posavca i predsjednik<br />
Save<strong>za</strong> uzgajivača, Borković. Na<br />
livadama Parka prirode Lonjsko polje sve<br />
su češći prizori krda konja posavaca na<br />
ispaši. Oni su ujedno i nositelji ekoturističkih<br />
programa koji se provode <strong>za</strong>jedno<br />
sa lokalnim stanovništvom. Naime, tako<br />
EKO REVIJA eco review<br />
89
mirne naravi, ove konje mogu jahati<br />
i oni turisti koji nemaju tu vještinu,<br />
a bolesnim ljudima sa posebnim<br />
potrebama pomažu u terapeutskom<br />
jahanju.<br />
Lonjsko polje, <strong>za</strong>jedno sa svojim autohtonim<br />
vrstama - konjem posavcem<br />
i turopoljskom svinjom, kandidati su<br />
<strong>za</strong> UNESCO-vu <strong>za</strong>štitu. Dok se čeka ta<br />
visoka svjetska <strong>za</strong>štita, jedan je par<br />
posavaca već smješten u Arche Warder<br />
Tierpark (Greenpeace program),<br />
najveći europski park <strong>za</strong> očuvanje starih<br />
i izumirućih vrsta. Na 400 hektara<br />
šumsko-livadskog prostora u blizini<br />
Hamburga živi 800 krava, magaraca,<br />
konja, svinja i drugih vrsta “domaćih“<br />
životinja Europe, odnosno 70 od 200<br />
vrsta čiji je opstanak ugrožen.<br />
Uzgajivači se protive<br />
iskorištavanju posavca u<br />
prehrambene svrhe<br />
Početkom srpnja ove godine, u Sunji,<br />
u Sisačko-moslavačkoj županiji<br />
održana je 15. državna konjogojska<br />
izložba. Iako je tradicija da na svakoj<br />
konjogojskoj izložbi budu i uzgajivači<br />
autohtone pasmine hrvatskog<br />
posavca, ovaj put se konj posavac<br />
nije izlagao. Na nedola<strong>za</strong>k i nesudjelovanje<br />
na smotri konja uzgajivače<br />
je pozvao sam predsjednik Save<strong>za</strong>,<br />
Branko Borković.<br />
Ovakva situacija je nastala zbog nerazumijevanja<br />
između organi<strong>za</strong>tora<br />
izložbe i Save<strong>za</strong> uzgajivača: uzgajivači<br />
nisu dozvolili da njihovi posavski<br />
konji, koji žive slobodno na pašnjacima<br />
i u štalama, <strong>za</strong> vrijeme izložbe<br />
budu prive<strong>za</strong>ni na kratkom ularu u<br />
boksovima. Osim toga, kako je novinarima<br />
objasnio Borković, među<br />
organi<strong>za</strong>torima ovogodišnje državne<br />
izložbe pojavili su se i oni koji bi<br />
konja posavca radije vidjeli u “novom<br />
brendu-kulenu i kobasicama“, nego<br />
kao važnog čimbenika u turizmu,<br />
sportu, rekreaciji i terapeutskoj ulozi<br />
oboljelima od psihofizičkih bolesti.<br />
A nakon toliko godina podi<strong>za</strong>nja već<br />
otpisane hrvatske autohtone pasmine,<br />
hrvatski posavac nije niti će ikada<br />
biti sirovina <strong>za</strong> mesnu industriju,<br />
poručuju iz Save<strong>za</strong> uzgajivača konja<br />
posavca.<br />
Tekst i snimke:<br />
Ljiljanka Mitoš Svoboda<br />
90 EKO REVIJA eco review<br />
<strong>Eko</strong>loško<br />
vinogradarstvo<br />
Organska proizvodnja vina počinje sedamdesetih<br />
godina prošlog stoljeća.<br />
Osnovne postulate proizvodnje postavili<br />
su proizvođači vina iz Njemačke, Francuske<br />
i Švicarske.<br />
Najveće površine pod organskim vinogradima<br />
su u Italiji 31.709 hektara u oko<br />
5900 vinograda (45% na Siciliji), potom<br />
u Španjolskoj 16 435 hektara u oko 1200<br />
vinograda, Francuskoj 16.259 hektara u<br />
oko 1455 vinograda. Tu su još Njemačka<br />
s 52 vinara <strong>za</strong>tim Austrija, Grčka, Portugal,<br />
Švicarska, Čile i Južnoafrička Republika.<br />
U cijeloj Europi ima oko 92.500<br />
hektara organskih vinograda, dakle oko<br />
četri posto.<br />
Vinogradarstvo po načelima organske<br />
poljoprivrede podrazumijeva proizvodnju<br />
vina iz ekološki uzgojenog grožđa.<br />
Vinograd ne smije biti smješten blizu<br />
industrijske zone, autoceste i poljoprivrednih<br />
zemljišta s klasičnim načinom<br />
proizvodnje. Sadržaj štetnih tvari u zemljištu<br />
mora biti ispod propisanih vrijednosti.<br />
U slučaju da su korišteni sintetički<br />
kemijski proizvodi, zemlja se <strong>za</strong> organsku<br />
proizvodnju može obrađivati nakon godinu<br />
ili dvije. Vinograde je najpovoljnije<br />
podi<strong>za</strong>ti na blagim kosinama i padinama<br />
okrenutim prema jugu, jugo<strong>za</strong>padu i<br />
jugoistoku kako bi se izbjeglo dodatno<br />
ulaganje u terasiranje i <strong>za</strong>štitu od niskih<br />
temperatura. U procesu sadnje vinograda<br />
koriste se samo kvalitetni cjepovi s<br />
certifikatom, proizvedeni uz strogu kontrolu<br />
stručnjaka i testirani na viruse. Pri<br />
obradi zemljišta <strong>za</strong>branjena je uporaba<br />
mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida<br />
u <strong>za</strong>štiti, a tijekom vegetacije može<br />
se kombinirati sa <strong>za</strong>travljivanjem kojim<br />
se sprječava erozija i održava struktura<br />
zemljišta, poboljšava plodnost i smanjuje<br />
prisustvo uzročnika kloroze, viro<strong>za</strong> i<br />
sive plijesni. Kako bi se očuvala biološka<br />
raznolikost i postigla ravnoteža između<br />
korisnih predatorskih i štetnih vrst, u<br />
vinogradu se sade biljke jarkih boja. Za<br />
gnojidbu vinove loze koriste se isključivo<br />
organska gnojiva (stajsko gnojivo,<br />
kompost, humus, treset, drveni pepeo,<br />
biljni rastvori) koji moraju biti propisane<br />
kvalitete, odnosno bez ostataka pesti
cida, teških metala, sjemena korova i<br />
štetočina.<br />
Vinova lo<strong>za</strong> tretira se preparatima od<br />
ekstrakta biljaka, algi, propolisa, proizvodi<br />
od sirutke, ekstrakti humusa, homeopatski<br />
i biodinamički preparati koji<br />
povećavaju njenu otpornost, a ne djeluju<br />
direktno na uzročnike bolesti i štetočine.<br />
Kako bi se povećala biološka aktivnost,<br />
vinograd se poslije početka vegetacije<br />
prska preparatima od tekućeg humusa i<br />
ekstraktom preslice ili otopinom mljičnokiselinskih<br />
bakterija.<br />
Iste sorte vinove loze mogu se uzgajati<br />
i po organskim i po konvencionalnim<br />
principima. Međutim, većina je osjetljiva<br />
na plamenjaču, pepelnicu ili sivu plijesan.<br />
Stručnjaci smatraju da je rješenje<br />
u sadnji međuvrsnih hibrida. Neki farmeri<br />
u Švicarskoj ih već uzgajaju, dok<br />
se u Njemačkoj koriste samo u eksperimentalne<br />
svrhe. U Češkoj je dozvoljena<br />
proizvodnja samo međuvrsnih stolnih<br />
hibrida. Za organsku proizvodnju preporučuje<br />
se Johanniter i Bronner, bijele<br />
vinske sorte, otporne prema plamenjači<br />
i pepelnici. Od crnih vinskih sorti treba<br />
saditi Regent i Rondo, jer su otporne i<br />
daju veoma kvalitetno vino. Lasta, Piroška,<br />
Ljana i Moldova su stolne sorte<br />
tolerantne prema uzročnicima bolesti, pa<br />
se uzgajaju uz smanjen broj prskanja biopreparatima.<br />
Mogu se saditi i sve sorte<br />
koje se sade i u konvencionalnoj proizvodnji.<br />
To su Chardonnay, Sauvignon<br />
bijeli, Rizling rajnski, Rizling talijanski,<br />
Smederevka, Burgundac bijeli, Semillon,<br />
Traminac (<strong>za</strong> bijela vina), Burgundac<br />
crni, Merlot, Cabernet sauvignon. Preporučuju<br />
se i Vranac, Game crni, Frankovka<br />
(<strong>za</strong> crvena vina), Kardinal, Demir<br />
kapija, Beogradska rana, Gročanka, Afus<br />
ali, Muškat hamburg, Alphonso lavellee,<br />
Italija, Antigona i dr.<br />
U ekološkoj proizvodnji vina treba organske<br />
nusproizvode (komina, kvasci,<br />
talog) iz proizvodnje i prerade vratiti na<br />
proizvodnu jedinicu kao organsko gnojivo<br />
osim toga treba kemijske postupke<br />
<strong>za</strong>mijeniti fizikalnim radi izbjegavanja<br />
stvaranja štetnog otpada. Također treba<br />
izbjegavati skraćivanje pojedinih fa<strong>za</strong> i<br />
postupaka radi manjeg utroška sirovina<br />
i energije i osigurati spontanu fermentaciju<br />
i biološku razgradnju kiselina, a<br />
uporabu sumporaste kiseline treba svesti<br />
na najmanju moguću mjeru. Postupak<br />
proizvodnje i prerade mora biti tako organiziran<br />
da se pri nadzoru može doka-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
<strong>za</strong>ti da su sve faze provedene sukladno<br />
ekološkim propisimau proizvodnji vina.<br />
Za vrenje i skladištenje vina dopuštene<br />
su posude koje ne utječu negativno na<br />
kvalitetu vina, preporučuje se korištenje<br />
drvenih bačvi i suđa od nehrđajućeg<br />
čelika koje se ne smije čistiti sredstvima<br />
koja sadrže klor, tenzide i fosfate.<br />
Za punjenje preporučuje se uporaba<br />
nepovratnih boca, a iznimke su moguće<br />
samo ako pogon može osigurati i doka<strong>za</strong>ti<br />
skupljanje i stavljanje u reciklažu<br />
boca. Pri proizvodnji vina mogu se koristiti<br />
slijedeć postupci: centrifugiranje<br />
i filtriranje, prozračivanje, doslađivanje<br />
saharozom i koncentriranim moštom iz<br />
ekološke proizvodnje, otkiseljavanje bakterijama<br />
mliječno-kiselog vrenja, kalijev<br />
i kalcijev karbonat,bistrenje (bentonit,<br />
kremična kiselina kao koloidna otopina<br />
ili gel, želatina, riblji mjehur, bjelanjak,<br />
kazein), popravljanje arome (aktivni<br />
ugljen, tanin, limunska kiselina, pektolitički<br />
enzimi, sumporasta kiselina i<br />
kalijev metabisulfit), kvasci, celulo<strong>za</strong>,<br />
tiamin, interni plinovi: ugljični dioksid<br />
dobiven iz ugljične kiseline, dušik.<br />
Vina iz treće berbe mogu dobiti znak<br />
ekoproizvoda. Nasuprot svjetskom trendu<br />
ekološkog vinogradarstva koje <strong>za</strong>uzima<br />
sve značajnije mjesto u razvijenim vinogradarskim<br />
zemljama Europe, u hrvatskoj<br />
je ekološka poljoprivreda i vinogradarstvo<br />
tek u <strong>za</strong>čecima iako Hratska ima sve<br />
predispozicije da <strong>za</strong>uzme važno mjesto<br />
u proizodnji svih ekoloških proizvoda pa<br />
tako i vina.<br />
Tekst i snimke: Dora Belamarić<br />
EKO REVIJA eco review<br />
91
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Feštinsko kraljevstvo:<br />
Nova turistička špilja u Istri<br />
92 EKO REVIJA<br />
eco review<br />
Kad je 1930. godine, okopavajući vinograd,<br />
težačka motika upala u novootvorenu<br />
kršku pukotinu, teško da je itko<br />
pomislio kako će nam taj slučaj jednom<br />
omogućiti uvid u ljepotu istarskog podzemlja.<br />
Danas, početkom 21. stoljeća turistička<br />
ponuda Istre obogaćena je <strong>za</strong> još<br />
jedan biser, špilju Feštinsko kraljevstvo.<br />
Do jučer gotovo <strong>za</strong>trpana i <strong>za</strong>boravljena<br />
špilja, smještena usred vinograda kod<br />
sela Feštini, u živopisnom seoskom krajobrazu,<br />
tek nekoliko kilometara južno<br />
od Žminja, svečano je otvorena krajem<br />
ožujka ove godine, uz prisutnost dožupana<br />
Istarske županije te brojnih drugih<br />
počasnih uzvanika i gostiju.<br />
Od ideje do reali<strong>za</strong>cije dug je put. Prošli<br />
su ga domaćini špilje: obitelji Božac,<br />
Orbanić i Širol, uz suradnju s Javnom<br />
ustanovom Natura Histrica, Ministarstvom<br />
kulture, Državnim <strong>za</strong>vodom <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
prirode te uz pomoć Speleološkog<br />
društva Proteus iz Poreča, Speleološkog<br />
društva Istra iz Pazina te brojnih drugih<br />
udruga i pojedinaca.<br />
Špilja se sastoji od jedne velike podzemne<br />
dvorane dugačke 67 m i široke oko<br />
30 m koja se nalazi oko 6 m ispod površine.<br />
Cijela dvorana kroz koju vodi kružna<br />
turistička sta<strong>za</strong> ispunjena je raznovrsnim<br />
špiljskim nakitom, stalaktitima, stalagmitima,<br />
stupovima, saljevima, <strong>za</strong>vjesama<br />
i kamenicama s vodom, a pažljivo<br />
oko posjetitelja otkrit će i špiljske bisere<br />
te prave šišmiše skrivene u udubinama<br />
siga. U polumraku špilje presijavajući se
ojnim kapljicama vode, neke od siga<br />
inspiriraju na nama poznate oblike, pa<br />
su već dobile imena: čarobnjakov šešir,<br />
kula babilonska i druga. Posebno se ističu<br />
ogromna šišmišova krila preko kojih<br />
se spušta korijen vinove loze tražeći i<br />
nalazeći vlagu duboko ispod zemlje.<br />
Jednostavan pristup osobnim vozilom,<br />
krasno uređen ulaz u špilju obložen<br />
izvornim istarskim kamenom vapnencem<br />
kroz koji probijaju papratnjače,<br />
podzemna dvorana prebogata špiljskim<br />
nakitom, endemična špiljska fauna, lako<br />
prohodna kružna sta<strong>za</strong> kroz špilju, park<br />
<strong>za</strong> djecu, mini bar i farma na kojoj možemo<br />
vidjeti neke od izvornih pasmina domaćih<br />
životinja, suvenirnica s izvornim<br />
privjescima od maslinovog drveta, samo<br />
su neki od aduta ove naše najmlađe tu-<br />
rističke špilje. Ipak, najvažniji je adut<br />
iznimna gostoljubivost domaćina špilje,<br />
a posebno šefica od špilje, Mirjane Orbanić<br />
i Snježane Širol. Uz Jamu Baredine<br />
kod Poreča, dobili smo novi podzemni<br />
krški mamac, špilju idealnu <strong>za</strong> obiteljske<br />
izlete, posjete svih naraštaja, pogodnu i<br />
<strong>za</strong> invalide, te idealnu <strong>za</strong> edukaciju naših<br />
najmlađih i najradoznalijih.<br />
Istra se u Feštinima upoznaje podzemno,<br />
a vino pije iz korijena.<br />
Kontakt: Mirjana Orbanić (091 561 6327,<br />
sige@pu.t-com.hr); Snježana Širol (091<br />
721 2854, snje<strong>za</strong>na.sirol@pu.htnet.hr);<br />
Posjeta špilji: svakodnevno 10.00 – 18.00<br />
te prema dogovoru - maksimalan broj posjetitelja:<br />
60 na sat; 480 dnevno.<br />
Tekst i snimke: Roman Ozimec<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
93
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Flora sjevernog Velebita<br />
94 EKO REVIJA eco review<br />
Velebit je po mnogočemu posebna planina<br />
u hrvatskim mjerilima. Sa svojih<br />
156 km dužine, naša je najveća planina.<br />
Na njoj žive sve tri europske velike zvijeri.<br />
Geomorfološki je fenomen i svjetski<br />
poznat po speleološkim objektima u<br />
šupljem krševitom terenu. No, to nisu<br />
jedine znamenitosti Velebita. Na njemu<br />
raste preko polovice svih biljnih vrsta u<br />
Hrvatskoj. Sjeverni dio Velebita obiluje<br />
biljnim vrstama kao i cijela planina.<br />
Prema broju vrsta po površini Hrvatska<br />
<strong>za</strong>uzima treće mjesto u Europi, što uvelike<br />
govori o florističkom bogatstvu naše<br />
države, a prema podacima iz 2001. godine<br />
flora Republike Hrvatske broji ukupno<br />
4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste. Oko<br />
6,5% hrvatske flore je endemično (346<br />
svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako<br />
je velebitska degenija.<br />
Prema pravilniku o skupljanju samoniklih<br />
biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog<br />
prometa 740 biljnih svojti je <strong>za</strong>štićeno,<br />
dok je 541 strogo <strong>za</strong>štićena. Tako je, pri-<br />
mjerice, cijela porodica orhideja <strong>za</strong>štićena<br />
<strong>za</strong>konom, iako orhideje spadaju među<br />
15 naj<strong>za</strong>stupljenijih biljnih porodica u<br />
hrvatskoj flori, sa čak 172 svojte. Podaci<br />
iz Statističkog ljetopisa broj 32 iz 2000.<br />
godine u Hrvatskoj je u Upisnik <strong>za</strong>štićenih<br />
dijelova prirode Ministarstva <strong>za</strong>štite<br />
<strong>okoliša</strong> i prostornog uređenja upisano 8<br />
specijalnih botaničkih rezervata ukupne<br />
površine 197,45 ha, te 28 specijalnih rezervata<br />
šumske vegetacije ukupne površine<br />
2.608,49 ha. Na sjevernom Velebitu<br />
se nalazi botanički rezervat Visibaba, te<br />
Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se<br />
ističe bogatstvom visokoplaninske flore,<br />
a u kojemu se nalazi i poznati Velebitski<br />
botanički vrt.<br />
Kad je riječ o biljnome svijetu, onda<br />
treba reći kako Velebit kao rijetko koja<br />
planina u Europi, a nijedna u Hrvatskoj,<br />
obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih<br />
vrsta. Na području Velebita ima ih oko<br />
2700, a u samom nacionalnom parku Sjeverni<br />
Velebit oko 1500 vrsta. Zbog svoje
iznimne lokacije na razmeđi dviju velikih<br />
klimatskih regija, na sjevernome Velebitu<br />
možemo naći mnoštvo raznih biljnih<br />
vrsta koje se kreću u rasponu od submediteranskih<br />
do visokoplaninskih flornih<br />
elemenata. Vegetaciju sjevernog Velebita<br />
općenito možemo podijeliti na šumske,<br />
travnjačke (pašnjačke) i fitocenoze stijena.<br />
Svaka od tih grupacija odlikuje se<br />
svojim biološkim i morfološkim karakterističnostima,<br />
što uvjetuje raznolikost,<br />
šarenilo i iznimnu ljepotu fitosfere koja<br />
se odlikuje u izmjenjivanju istih u vrlo<br />
naglim prijelazima i na maloj površini. U<br />
vegetaciji sjevernog Velebita velik udio<br />
imaju rijetke, <strong>za</strong>štićene i endemične biljke,<br />
od kojih se velik dio može vidjeti<br />
u poznatome Velebitskome botaničkom<br />
vrtu smještenom podno planinarskog<br />
doma Zavižan. Na području nacionalnog<br />
parka najreprezentativniji su endemi hrvatska<br />
sibireja i poznata velebitska degenija<br />
koju možemo pronaći u Velebitskom<br />
botaničkom vrtu. Spomenimo i da se na<br />
sjevernom Velebitu, osim nepreglednih<br />
šuma, točila i stjenjaka, nalaze i brojne<br />
planinske livade, travnjaci i pašnjaci koji<br />
upotpunjuju njegovu biološku i krajobraznu<br />
raznolikost.<br />
Početkom 20-tog stoljeća Velebit postaje<br />
interesantan znanstvenicima i istraživačima.<br />
Prvi je velebitsku floru istraživao<br />
Arpad von Degen, poznati mađarski botaničar,<br />
profesor botanike na Sveučilištu<br />
u Budimpešti i član Mađarske akademije<br />
znanosti od 1894. do 1913. godine.<br />
Pritom je otkrio i opisao nove vrste i<br />
podvrste. Tako je 1905.g. sa suradnicima<br />
otkrio endemičnu vrstu hrvatsku sibireju,<br />
a 1907. endemičnu krstašicu koja je<br />
po njemu dobila ime Degenia velebitica.<br />
Rezultate tih istraživanja objavio<br />
je u većem broju znanstvenih rasprava<br />
i priloga. Posebno je značajno njegovo<br />
fundamentalno djelo “Flora velebitica“,<br />
koje je poslije njegove smrti na njemačkom<br />
jeziku objavila Mađarska akademija<br />
znanosti. To djelo u četiri sveska donosi<br />
popis svih dotad nađenih biljaka na području<br />
Velebita s podacima o njihovoj<br />
rasprostranjenosti i fizikalnim odlikama<br />
velebitskog planinskog masiva koje ima<br />
fitogeografsko značenje. Opsežnu knjigu<br />
“Velebit i njegov biljni svijet” napisao<br />
je i znanstvenik i istraživač Sergej Forenbacher<br />
koji u njoj temeljito obrađuje<br />
biljke ove planine i njihova staništa.<br />
Tekst i snimke: Krunoslav Rac<br />
EKO REVIJA eco review<br />
95
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Alelopatija – dobri i loši<br />
susjedi u biljnom svijetu<br />
Opće je poznato da ispod velikih stabala<br />
oraha nerijetko možemo vidjeti<br />
ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u<br />
kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah<br />
aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima<br />
je u manjem udjelu i u ostalim biljnim<br />
dijelovima – kori, grančicama, ovojnici<br />
plodova i lišću. Iz otpalog lišća i kore<br />
plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji<br />
nasreću ne putuje duboko jer je netopiv<br />
u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke<br />
tako da otežava klijanje, usporava rast<br />
ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih<br />
vrsta ili sorata. Štetno djelovanje juglona<br />
iz lišća možemo spriječiti redovitim<br />
skupljanjem prije nego što kiša ispere<br />
toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena<br />
oraha ne možemo ukloniti, pa nam<br />
preostaje saditi biljke na koje juglon ne<br />
djeluje. Inače, korijen oraha može dose<strong>za</strong>ti<br />
i dvadesetak metara od debla pa se<br />
do te udaljenosti može očekivati štetno<br />
djelovanje. Treba naglasiti da se juglon<br />
u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo<br />
propada u tlu bogatom organskom tvari<br />
gdje ga razgrađuju mikroorganizmi. U<br />
tlu juglon se razgradi <strong>za</strong> otprilike dva<br />
mjeseca, a u kompostnoj hrpi <strong>za</strong> nekoliko<br />
tjedana. Neke osjetljive i relativno<br />
otporne vrste na juglon:<br />
Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir,<br />
paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.),<br />
kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke<br />
iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli<br />
bor, crveni bor, a<strong>za</strong>lea.<br />
Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor,<br />
Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa<br />
bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis),<br />
kanadska čuga (Tsuga canadensis),<br />
breskva, nektarina, trešnja, šljiva.<br />
De Candale (1832.) je uveo pojam alelopatije<br />
dok je Molisch (1937.) definirao<br />
ovu pojavu kao u<strong>za</strong>jamne odnose između<br />
viših biljaka i mikroorgani<strong>za</strong>ma tla. Do<br />
u<strong>za</strong>jamnoga djelovanja dolazi na taj način<br />
što produkti metabolizma ili razgradnje<br />
nekoga organizma utječu na životne<br />
procese drugih. Ovo djelovanje može biti<br />
stimulativno (dobri susjedi) ali isto tako<br />
96 EKO REVIJA eco review<br />
Primjeri dobroga i lošega povrtnoga združivanja usjeva:<br />
Dobri susjedi Loši susjedi<br />
mrkva – luk<br />
mrkva – salata<br />
celer – rajčica<br />
celer – luk<br />
kupus – krastavac<br />
salata – korabica<br />
kupus – grah<br />
grah – crveni luk<br />
kupus – crveni luk<br />
grah – bijeli luk<br />
grah – komorač<br />
kupus - rajčica<br />
kupus - rajčica<br />
krumpir - krastavci<br />
salata – peršin<br />
i inhibitorno (loši susjedi).Uz kompeticiju,<br />
alelopatija je bitan oblik biljne interferencije,<br />
te se danas alelopatija smatra<br />
interdisciplinarnom znanošću. Alelokemikalije<br />
mogu utjecati na promjenu u<br />
sastavu korovske flore, na rast i prinos<br />
usjeva te se potencijalno mogu korisititi<br />
grašak – rajčica<br />
grašak – krumpir<br />
krumpir – radić<br />
rajčica – krumpir<br />
rajčica – cikla<br />
grah – grašak<br />
češnjak - grašak<br />
kao mjera borbe protiv korova. Neki danas<br />
već registrirani pripravci produkt su<br />
alelopatskih istraživanja.<br />
Od posebnog interesa <strong>za</strong> svakog vrtlara<br />
su one bilje koje sprečavaju napad bolesti<br />
i štetnika.<br />
Tekst i snimka: Maja Brkić Pancirov<br />
Nekoliko poznatih primjera bilja koje sprečava napad bolesti i štetnika<br />
Bolest/štetnik Biljka koja sprečava napad<br />
lisne i krvave uši<br />
mrkvina mušica<br />
lukova mušica<br />
nematode<br />
plijesan<br />
krumpirova zlatica<br />
mravi<br />
dragoljub<br />
luk<br />
mrkva<br />
kadifica<br />
češnjak<br />
hren<br />
lavanda
Črnomerečki potoci i mostovi<br />
Projekt “Črnomerački potoci i mostovi”<br />
pokrenut je još 2000. godine pod<br />
okriljem Centra <strong>za</strong> kulturu i film “August<br />
Cesarec”. Kao autori navedeni su Slavica<br />
Šoštar, voditeljica kulturnih aktivnosti u<br />
Centru, Đurđica Patafta, profesorica biologije<br />
i kemije u Osnovnoj školi Kustošija<br />
te mr. sc. Slavko Ferina, volonter. Osnovna<br />
ideja projekta je promicanje <strong>za</strong>štite i<br />
revitali<strong>za</strong>cije potoka Kustošaka, Črnomerca<br />
i Kuniščaka, kao i njihovih mostova.<br />
2001. napravljena je anketa na uzorku<br />
od 220 građana koji su se izjašnjavali o<br />
potocima u svom susjedstvu. Pri tome je<br />
većina anketiranih smatrala su potoci u<br />
gradu lijepi i poželjni, a njih 72% podržalo<br />
je ideju da se formira odbor koji bi se<br />
brinuo <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu potoka, dok je čak 33%<br />
izrazilo želju da se uključi u rad takvog<br />
odbora. No u isto vrijeme 12% domaćinstava<br />
nije bilo priključeno na kanalizicajsku<br />
mrežu, a 19% anketiranih podržalo je<br />
ideju o <strong>za</strong>tvaranju potoka. U želji da se<br />
javnost senzibilizira <strong>za</strong> probleme potoka<br />
održan je cijeli niz aktivnosti u koje su<br />
se uključili brojni suradnici: Vijeće gradske<br />
četvrti Črnomerec, Služba <strong>za</strong> mjesnu<br />
samoupravu, Gradski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> prostorno<br />
uređenje, Komisija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode Hrvatskog<br />
planinarskog save<strong>za</strong>, Hrvatske<br />
vode, osnovne škole Kustošija, Nad lipom,<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Medvedgrad i P. Zrinski te Dječji vrtić Petar<br />
Pan. Učenici Osnovne škole Kustošija<br />
napravili su ispitivanje kvalitete vode u<br />
potocima Črnomercu i Kustošaku, te istražili<br />
faunu potoka. Rezultati njihovog rada<br />
bili su porazni, naročito kad je riječ o<br />
donjem toku potoka Kustošaka, u koji se<br />
slijevaju kanali<strong>za</strong>cijske otpadne vode, a<br />
nesavjesni građani čak u njega odlažu i<br />
kućni otpad. Ovo istraživanje popraćeno<br />
je bogatim fotografskim materijalom,<br />
snimljen je kratak film, a napravljen je i<br />
popis životinjskim vrsta koje obitavaju u<br />
potocima, pri čemu je najveće veselje i<strong>za</strong>zvala<br />
prisutnost malog potočnog raka u<br />
gornjim tokovima. U osam godina rada na<br />
projektu održano je oko dvjesto ekoloških<br />
radionica, mnoštvo predavanja, izložaba i<br />
tribina, a snimljena su i tri dokumentarna<br />
filma. Osnovano je kvartovsko vijeće <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong>, no prema nekim informacijama,<br />
ipak će se provesti <strong>za</strong>tvaranje<br />
potoka Kustošaka u jednom dijelu, zbog<br />
teškoća u rješavanju problema kanali<strong>za</strong>cije<br />
i prometnih potreba. Povodom Dana<br />
grada Zagreba u Čitaonici Kustošija održana<br />
je izložba “Potoci koji nas povezuju”,<br />
kojom se željelo prika<strong>za</strong>ti rezultate<br />
višegodišnjeg rada na projektu.<br />
Tekst: Ružica Cindori<br />
Snimke: Željko Vrhovski<br />
EKO REVIJA eco review<br />
97
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Europa cijeni morski okus<br />
dalmatinskog pršuta<br />
Treći nacionalni sajam pršuta u Sinju, u organi<strong>za</strong>ciji sinjskog Poduzetničkog centra, a pod pokroviteljstvom Vlade, brojem<br />
sudionika i raznovrsnošću ponude nadmašio je sve dosadašnje. Broj izlagača je od prošlogodišnjih 39 narastao<br />
na 62, a među njima su, uz hrvatske pršutare sudjelovali izlagači iz Italije, Slovenije te Bosne i Hercegovine.<br />
Po ocjeni prof. dr. Romana Božca, s Agronomskog fakulteta<br />
u Zagrebu, predsjednika ocjenjivačke komisije koja<br />
je brojila čak 19 članova, kvaliteta pršuta koje ocjenjuje već<br />
treću godinu, također pokazuje blagi rast. Ocjenjivalo se 17<br />
dalmatinskih i 5 istarskih pršuta.Šampionski dalmatinski pršut<br />
proizveo je Vlado Prančić u pršutani Smjeli u Dugopolju. Ana<br />
Bura iz Ljubuškog dobila je zlatnu medalju, a uručene su i tri<br />
srebrne te osam brončanih medalja. Na koncu, samo su četiri<br />
dalmatinska pršuta ostala nenagrađena. Od istraskih pršuta,<br />
nagrađen je samo jedan i to dvostrukom titulom: pršut Mladena<br />
Dujmovića iz Tinjana proglašen je šampionskim, a dobio je i<br />
zlatnu medalju. “Nema puno tajni u proizvodnji pršuta. Najvažnija<br />
je kvaliteta, od početka proizvodnog procesa do kraja.<br />
Što će ti tajne, ako nemaš dobru sirovinu?” kaže Jakov Lovrić,<br />
vlasnik mesnice MEL iz Hrvaca, dobitnik brončane medalje, a<br />
lanjskog šampiona kvalitete.<br />
Struka se slaže s njim. Upravo dr. Božac vodi projekt <strong>za</strong>štite<br />
dalmatinskog pršuta u okviru kojeg traže najbolju pasminu<br />
svinja <strong>za</strong> proizvodnju dalmatinskog pršuta. Križaju svinje različitih<br />
pasmina i već sada su dobili pršut vrhunske kvalitete.<br />
Kada istraživanje bude <strong>za</strong>vršeno, preporučit će pasminu pro-<br />
98 EKO REVIJA eco review<br />
izvođačima dalmatinskog pršuta. Cilj svega ovoga je <strong>za</strong>štititi<br />
dalmatisnki pršut kao autohtoni proizvod, ujednačiti i povećati<br />
proizvodnju te se probiti na europsko tržište na kojemu primat<br />
imaju Talijani i Španjolci. Proizvode 30-40 milijuna pršuta<br />
godišnje, što naših 250.000 komada čini <strong>za</strong>nemarivim. No, u<br />
Hrvacama, Runovićima i kod Zadra grade se novi pogoni te će<br />
<strong>za</strong> godinu-dvije i dalmatinski pršutari proizvoditi do milijun<br />
i pol komada pršuta, što bi nas, uz standardiziranu kvalitetu,<br />
moglo dovesti do europskih trpe<strong>za</strong> gdje ni sada ta naša delicija<br />
nije nepoznata.<br />
Na sinjskom sajmu bio je talijanski majstor kuhinje Emilio Cuk<br />
koji kaže da je dalmatinski pršut poseban. “U Italiji pršutima<br />
dajemo okus <strong>za</strong>činskim travama i solju. Dalmatinski pršut sastoji<br />
se samo od pršuta, dima, zraka i mora. Taj slani, morski<br />
okus, vrlo je cijenjen”, izjavio je Emilio čije specijalitete su<br />
mogli kušati i posjetitelji Sajma. Na svim štandovima pršutari<br />
su ne štedeći hranili posjetitelje, koji su imali priliku naučiti i<br />
okusiti razliku između istarskog pršuta, osobitog po tome jer<br />
nema slanine, dalmatinskog pršuta i slavonske šunke. Za razliku<br />
od ranijih godina, svoje prozvode donijeli su vinari i uljari, a<br />
bilo je istarskih tartufa te poljičkog soparnika.<br />
Mara Matković
Pistacija u kaštelanskom<br />
školskom vrtu<br />
Pistacia vera L. “Milena“, visoko i vitko<br />
stablo u botaničkom vrtu Osnovne<br />
škole Ostrog u Kaštel Lukšiću i ove<br />
je godine urodilo obilnim plodom. Nije<br />
ni čudo, kaže profesorica Ivna Bučan,<br />
utemeljiteljica i voditeljica najbogatijeg<br />
školskog vrta u našem dijelu Europe,<br />
jer pistaciji, koja potječe s istočnog<br />
Mediterana, jadransko podneblje izvrsno<br />
odgovara.<br />
“Riječ je o autohtonoj mediteranskoj<br />
biljci. Nije <strong>za</strong>htjevna, suša joj odgovara<br />
i <strong>za</strong>ista mi je nevjerojatno što je ovo<br />
naše stablo jedno od rijetkih, a možda<br />
i jedino, u nas”, kaže prof. Bučan. Pistacija<br />
je u školskom vrtu posađena još<br />
1988. Sadnica je, <strong>za</strong>hvaljujući Dalmacijaturistu,<br />
nabavljena iz Sicilije. Vrlo<br />
brzo počala je davati plodove tako da<br />
učenici Osnovne škole Ostrog imaju sreće<br />
te točno znaju kako izgleda pistacije na<br />
grani, a ne misle, kao mnogi ostali, kako<br />
upijeva jedino na policama samoposluga<br />
i voćarni.<br />
“Hrvatske šume najavljivale su kako će<br />
ovo naše stablo pistacije pokušati razmnožiti,<br />
međutim to se nije dogodilo.<br />
Iako se pistacija izvrsno razvila i obilno<br />
rađa, vrlo teško se razmnožava”, kaže<br />
prof. Bučan. Koliko je teško doći do sadnice<br />
uvjerila se i sama. Za Biblijski vrt u<br />
Kaštelima, jedini u Hrvatskoj, koji tako-<br />
đer vodi prof. Bučan i Udruga Biblijski<br />
vrt, pet godina je pokušavala nabaviti<br />
sadnice pistacije. Potraga je tek nedavno<br />
sretno okončana. Naime, Udruga Biblijski<br />
vrt dobila je na dar pet sadnica. Poklonilo<br />
ih im je Društvo hrvatsko-jordanskog<br />
prijateljstva iz Zagreba. Dopremljene su<br />
iz baš Jordana, domovine pistacija, što<br />
<strong>za</strong> ljude koji vode Biblijski vrt ima poseban<br />
značaj. Dobili su četiri ženske i<br />
jednu mušku sadnicu.<br />
“Nadamo se da će ova listopadna stabalca<br />
u Biblijskom vrtu uspijevati jednako<br />
dobro kao stablo u školskom botaničkom<br />
vrtu. Listovi su im perasti i kožasti pa<br />
dobro podnosi sušu. Bezlatičasti ženski<br />
cvjetovi skupljeni su u metličaste cvatove”,<br />
podučava nas prof. Bučan. Žao joj<br />
je što kod nas nema uzgoja pistacija koji<br />
se zbog svoje prehrambene vrijednosti<br />
proširio i izvan Mediterana. Na Etni sam<br />
vidjela čitave šumarke pistacije i stvarno<br />
izgledaju lijepo. To je naša autohtona<br />
biljka i velika je šteta što smo ga tako<br />
<strong>za</strong>nemarili – kaže prof. Bučan.<br />
Tekst i snimke: Mara Matković<br />
EKO REVIJA eco review<br />
99
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Veliki sudaraË - LHC<br />
Ovoga ljeta trebao bi <strong>za</strong>početi<br />
najveći i najambiciozniji<br />
nuklearni pokus ikada izveden<br />
u povijesti čovječanstva, Veliki<br />
sudarač hadrona - LHC, praćen<br />
najvećim i najsnažnijim mikroskopom.<br />
Mikroskop je dug 21<br />
m, promjera 16 m i težak 12,5<br />
t. Naprava je snažnija od nanoskopa.<br />
Smješten je na dubini od<br />
100 m pod zemljom, u 27 km<br />
dugom tunelu, nedaleko francusko-švicarske<br />
granice. Profesor<br />
Daniel Denegri 20 god. živi i<br />
radi u Europskom centru <strong>za</strong> nuklearna<br />
istraživanja – CERN. Surađujući<br />
sa znanstvenicima 80<br />
zemalja svijeta uspio je stvoriti<br />
uređaj LHC – Large Hadron Collider,<br />
čija je namjena pokretanje<br />
čestica koje će se međusobno<br />
sudarati brzinom manjom od<br />
brzine svjetlosti, a stvarat će<br />
energiju moćniju od Sunca, u<br />
svrhu spoznaje o trenutku stvaranja<br />
svemira i česticama koje<br />
ga tvore. Pokretanjem LHC-a<br />
otvorit će se “prozor” u nove<br />
dimenzije i nove spoznaje o<br />
trenutku stvaranja svemira i<br />
česticama koje ga tvore, te otkriti<br />
postoji li Higgsov bozon<br />
– jedna od neotkrivenih pojava<br />
koja objašnjava masu, ali u<br />
njenom središtu nema čestica.<br />
Otkrivanjem Higgsovog bozona<br />
i mjerenjem kako se ponaša<br />
došlo bi se do samog početka<br />
tvari. Higgsov bozon uputio<br />
bi na to da postoje još sitnije<br />
čestice i još raniji procesi koje<br />
treba istražiti. U CERN-u će se<br />
po prvi put dogoditi i to umjetno<br />
i prvi put od početka postojanja kao<br />
nikada u povijesti svemira, simuliranje<br />
uvjeta koji su vladali u milijuntinki<br />
prve milijuntinke sekunde od trenutka<br />
stvaranja svemira, ili početak Velikog<br />
praska. Simuliranjem takvog stanja –<br />
sudaranje protona - dobit će se vrlo<br />
EKO REVIJA<br />
100 eco review<br />
kratkoživuće čestice koje će se uhvatiti,<br />
a potom analizirati njihovu prirodu,<br />
kako bi znanost mogla dalje. Sudarat<br />
će se rafali ubr<strong>za</strong>nih protona koji će se<br />
ispaljivati iz manjeg akceleratora. Pri<br />
punoj snazi i brzini paketi sa milijardom<br />
protona izlijetat će u razmacima<br />
od 25 nanosekundi. CMS je jedna od<br />
dviju glavnih postaja na suprotnim<br />
stranama 27 km dugog supraprovodljivog<br />
magnetnog prstena u kojem će<br />
se pod velikim energijama ubr<strong>za</strong>vati<br />
paketi protona, kako bi se promatralo<br />
njihovo sudaranje.
Međutim, <strong>za</strong>brinutost i strah od mogućnosti<br />
nestanka univerzuma ozbiljno<br />
postoje, te je 22. ožujka podnesena<br />
tužba protiv CERN-a, u kojoj se traži da<br />
Nacionalna <strong>za</strong>klada <strong>za</strong> znanost i američko<br />
Ministarstvo energije <strong>za</strong>ustave<br />
pokus. Tužbu protiv CERN-a podnijeli<br />
su fizičari Walter Wagner i Luis Sancho,<br />
tvrdeći da se u uređaju mogu pokrenuti<br />
procesi koji mogu i<strong>za</strong>zvati smak svijeta,<br />
tj. ako nastanu sićušne crne rupe,<br />
one će se početi grupirati i postajat<br />
će toliko krupne da će progutati svijet.<br />
Tužbu fizičara je 26. ožujka <strong>za</strong>primila<br />
okružna sutkinja na Havajima,<br />
Helen Gillmor i proslijedila ju<br />
sucu Kevinu S.C. Changu. Sudac<br />
Chang sazvao je i prvo ročište<br />
<strong>za</strong> 16. lipnja.<br />
Postavlje se pitanje opravdanosti<br />
tužbe i kako je to moguće<br />
kad se zna da su od samog<br />
početka mnoge države stale uz<br />
svoje znanstvenike i podržale<br />
pokus, još dok se smišljalo što<br />
se točno želi ispitati, izmjeriti<br />
i na koji način to učiniti.<br />
Tako su u Engleskoj, u brodogradilištu<br />
izgrađene platforme,<br />
ograde i stube, a u Pakistanu<br />
i Kini podnožja jarmova detektora,<br />
projektirana u Njemačkoj.<br />
U Sankt Peterburgu re<strong>za</strong>no je<br />
željezo, a spojnice mehaničke<br />
strukture izrađene su u Češkoj.<br />
U CERN-u su projektirani i izrađeni<br />
prototipovi najosjetljivijih<br />
supraprovodljivih dijelova,<br />
a sastavni dijelovi pro iz vedeni<br />
su u Francuskoj, Njemačkoj,<br />
Italiji, Americi i Japanu. Veliki<br />
doprinos je i Hrvatske i našeg<br />
Končara koji je izradio napojnice<br />
najvećeg magneta na svijetu,<br />
<strong>za</strong> što je dobio godišnje<br />
priznanje CMS-a. Gradnja bakrenog<br />
cilindra teškog 1500 t<br />
hadronskog kalorimetra morala<br />
je biti iz masivnog bakra. Odakle<br />
toliko masivnog bakra? Pomogao<br />
je znanstvenik iz Rusije.<br />
Cilindar je lijevan u Rusiji, a na<br />
mikroskopske mjere izre<strong>za</strong>n je<br />
u Španjolskoj, da bi mu mjerne<br />
elemente doradili u Ukrajini,<br />
a u SAD-u opremili optičkim<br />
provodnicama. Iznimno rijetko<br />
kristalno staklo koje je odgovaralo <strong>za</strong><br />
slojeve kristalnog elektrokalorimetra<br />
izrađeno je u Rusiji i Kini.<br />
Iako se ovo sve zna, treba li sumnjati i<br />
strahovati? Nisu to ljudi iz filma Jamesa<br />
Bonda...Ili jesu?<br />
Stanislava Opsenica<br />
EKO REVIJA<br />
eco review<br />
101
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Skela na Savi<br />
Najkraći put između Samobora i Zaprešića<br />
je skelom preko Save u selu<br />
Medsave, na koju upozorava putokaz na<br />
raskrižju u središtu Samobora. Skela ondje<br />
postoji još od 1940., a obnovljena<br />
je posljednji put 1978. godine. O tome<br />
nam govori skelar Ivica Vrančić, kojemu<br />
nedjeljom predvečer ne nedostaje posla<br />
ni sa samoborske, ni sa <strong>za</strong>prešićke<br />
strane: obitelji u automobilima, lovac s<br />
dva nestrpljiva lovačka psa koji se nakon<br />
vožnje na <strong>za</strong>prešićku stranu ipak vraćaju<br />
plivajući i prkoseći jakoj savskoj struji,<br />
policajac na biciklu. Putnika, kaže gospodin<br />
Vrančić, ima više vikendom nego<br />
radnim danima, pogotovo subotom kad<br />
je sajmeni dan u Samoboru. O skeli se<br />
<strong>za</strong>jednički brinu tri obitelji Vrančić, a<br />
skelara se prema potrebi može nazvati<br />
i na mobitel, broj je ispisan na pločici<br />
<strong>za</strong>bodenoj u nasip. Ovaj gotovo <strong>za</strong>bo-<br />
102 EKO REVIJA eco review<br />
ravljeni način prijevo<strong>za</strong> potpuno je ekološki,<br />
jer skela koristi samo struju – ali<br />
ne električnu, nego riječnu! Skela je <strong>za</strong>pravo<br />
drvena splav koja pluta na dvije<br />
metalne lađe, pričvršćena o uže koje povezuje<br />
riječne obale. Na jednoj i drugoj<br />
obali nalaze se drvena pristaništa koja<br />
se mogu prilagoditi vodostaju rijeke, no<br />
vrlo rijetko se događa da zbog visokoga<br />
vodostaja skela ne plovi. Skela je široka<br />
osam i dugačka deset metara, a nosivost<br />
joj je 6 automobila ili 2 traktora s prikolicama.<br />
No skela je kojiput poprište<br />
nesvakodnevnih zbivanja i aktivnosti.<br />
Početkom lipnja na skeli je po drugi put<br />
održana likovna kolonija “Akvareli na<br />
skeli”, koju organiziraju Udruga likovnih<br />
stvaralaca Zaprešić, Udruga likovnih<br />
umjetnika Samobor i Samoborski muzej.<br />
Pedesetak akvarelista na skeli je slikalo,<br />
a potom i izložilo svoja djela. Neke<br />
scene poznatih domaćih filmova i serija<br />
također su snimani na skeli (“Smogovci”,<br />
“Vučjak”, “Ponos Ratkajevih”...). Ako<br />
maštate da postanete skelar, odnosno<br />
voditelj skele, trebate znati da se i <strong>za</strong><br />
taj posao mora položiti ispit i to u Sisku,<br />
kako biste nakon toga mogli samostalno<br />
upravljati “skelom bez vlastitog pogona<br />
do 50 tona nosivosti ili kapaciteta do<br />
100 putnika”. Jer uzvodno na Savi do<br />
granice sa Slovenijom postoje još tri skele.<br />
Njihovo prometovanje u budućnosti,<br />
doduše, dovode u pitanje planovi o gradnji<br />
hidroelektrane Podsused i mostu koji<br />
bi trebao premostiti ovaj dio Save i tako<br />
znatno skratiti put između samoborskog<br />
i <strong>za</strong>prešićkog dijela Zagrebačke županije.<br />
Do tada će selo Medsave ostati naselje s<br />
najviše skelara u Hrvatskoj.<br />
Tekst: Ružica Cindori<br />
Snimak: Željko Vrhovski
Lidija Tošić: The Government<br />
elected members of the Sustainable<br />
Development Council page 3<br />
In mid-July, the Government of the Republic<br />
of Croatia elected the chairperson<br />
and the members of the Sustainable Development<br />
and Environmental Protection<br />
Council, as stipulated by section 36 of the<br />
Law on Environmental Protection Natalija<br />
Koprivanac, PhD of the Faculty of Chemical<br />
Engineering and Technology was elected<br />
as the Council’s Chairperson The Council’s<br />
task is to comment environmental protection<br />
and sustainable development bills,<br />
which will be passed by the Government<br />
or the Parliament They are also to advise<br />
on the matters relating to harmoni<strong>za</strong>tion<br />
of environmental protection and economic<br />
development, climate and ozone<br />
layer protection and such The Council has<br />
automatically become a part of the EEAC<br />
- the European Environment and Sustainable<br />
Development Advisory Councils At<br />
the first meeting of the Minister of Environmental<br />
Protection, Physical Planning and<br />
Construction Marina Matulović Dropulić<br />
and the State Secretary Nikola Ružinski<br />
with the newly elected members of the<br />
Council, the importance of their role in the<br />
upcoming period was stressed - the period<br />
of the Croatian accession negotiations, introduction<br />
of new environmental regulations<br />
and remediation of former ha<strong>za</strong>rdous<br />
waste landfills<br />
Lidija Tošić: Asbestos waste disposal<br />
page 4<br />
In Ploče, in the presence of the Ploče Mayor<br />
Ante Kramarić, the Head of the Environmental<br />
Protection and Energy Efficiency<br />
Fund Vinko Mladineo officially launched<br />
the construction of a new area of the municipal<br />
waste landfill “Lovornik”, where asbestos<br />
waste from Ploče and the surrounding<br />
area will be deposited The construction<br />
is financed by the Fund, in line with the<br />
Government’s decision and the Ministry of<br />
Environmental Protection, Physical Planning<br />
and Construction’s decision that each<br />
county must have at least one area designated<br />
for asbestos waste disposal The area<br />
must meet strict environmental standards<br />
defined by law<br />
Lidija Tošić: Removal of asbestos waste<br />
page 5<br />
In Vranjic near Solin, the remediation of the<br />
asbestos-contaminated soil of the “Omladinac”<br />
football field began The 26-millionkuna<br />
project was launched by the Head<br />
of the Environmental Protection and Energy<br />
Efficiency Fund Vinko Mladineo, who<br />
stressed that the first phase of the project<br />
consisted of remediation of a 65 000 square<br />
meter area “There is no doubt that the area<br />
is polluted by highly ha<strong>za</strong>rdous asbestos,<br />
so thorough remediation is required The<br />
area will be capped by one meter of clean<br />
soil and one-and-a-half-meter-layer on the<br />
edges of the contaminated area,” stressed<br />
Mladineo, explaining that the layer does not<br />
consist only of soil, but of clay as well and a<br />
top layer of humus The second phase of the<br />
project will encompass remediation of the<br />
surrounding farmland The remediation is to<br />
be completed by the end of October 2008<br />
Lidija Tošić: Thirty scrap vehicles<br />
removed page 6<br />
The Environmental Protection and Energy<br />
Efficiency Fund organized removal of scrap<br />
vehicles dumped at the protected locality<br />
Vruje, in the vicinity of the Dupci municipality<br />
in the Split-Dalmatia County Vruje<br />
is an interesting and yet unexplored site<br />
- there are several rare submarine freshwater<br />
springs and an exceptional underwater<br />
rocky landscape, which is a special attraction<br />
for divers The number of vehicles that<br />
have veered off the road and ended up in<br />
the sea (where they stayed to this day),<br />
show what a traffic blackspot Vruje road is<br />
Because of the inaccessibility of the terrain,<br />
the Croatian Ministry of Defense’s air-force<br />
and the Croatian Mountain Rescue Service<br />
joined the mission About thirty scrap cars<br />
were removed from the sea-bottom by a<br />
military helicopter The attractive mission<br />
was recorded by many tourists, but the official<br />
photographer was Romeo Ibrišćević,<br />
one of the initiators of the project<br />
Lidija Tošić: The Head of the Fund at the<br />
session of the Montenegro Sustainable<br />
Development Council page 7<br />
At the session of the Montenegro National<br />
Sustainable Development Council, chaired<br />
by the PM Milo Đukanović, the Head of the<br />
Environmental Protection and Energy Efficiency<br />
Fund Vinko Mladineo presented<br />
the Fund’s activities and modes of operation<br />
The Montenegro officials have been<br />
announcing the establishment of an environmental<br />
fund for years, so they found<br />
Croatian experiences useful, especially<br />
those regarding the management of specific<br />
waste types They have only recently<br />
launched a separate waste collection pilotproject<br />
The Montenegro PM was especially<br />
interested in the Fund’s structure, mode<br />
of operation and financing strategies He<br />
stressed that Montenegro has recently<br />
introduced environmental fees, which will<br />
be used to finance the establishment of a<br />
separate waste collection system<br />
Lidija Tošić: Fund earmarks 20 million<br />
kuna for remediation of the TEF factory<br />
site page 9<br />
The Head of the Environmental Protection<br />
and Energy Efficiency Fund Vinko Mladineo<br />
and Veselko Gulin, head of the Electrode<br />
and Ferroalloy Plant (TEF) signed a loan<br />
agreement worth 20 million kuna on the<br />
remediation of the former factory site The<br />
agreement was signed in the Šibenik City<br />
Hall, in the presence of the Mayor Nedjeljka<br />
Klarić By the end of June 2009, 23 cubic<br />
meters of ha<strong>za</strong>rdous waste composed of<br />
tar and phenol will be removed At the<br />
site, there are also 32 cubic meters of nonha<strong>za</strong>rdous<br />
waste The production in the<br />
former Electrode and Ferroalloy Plant was<br />
launched back in 1904 The plant was closed<br />
after twenty years and in 1999, most objects<br />
were removed from the site The Head of<br />
the Fund stressed that the remediation of<br />
the former factory site would open up new<br />
development possibilities for Šibenik, one<br />
of the most beautiful Mediterranean towns<br />
The Fund has so far financed seven Šibenik<br />
projects with a total of 54 million kuna<br />
Mara Matković: The Fund to launch the<br />
remediation of the Kašteli dross landfill<br />
page 10<br />
The Environmental Protection and Energy<br />
Efficiency Fund will begin the remediation<br />
of a dross landfill in Kaštel Gomilica It is one<br />
of the most serious environmental issues in<br />
the Central Dalmatia and the gravest issue<br />
in Kašteli, the former industrial zone, where<br />
industrial giants were built on beaches and<br />
their industrial waste dumped near-by<br />
Dross has been deposited there for decades<br />
by the former-Yugoslav plastic materials<br />
factory Jugovinil, which was at the time the<br />
worst polluter of the Split shore According<br />
to the quantities of burned carbon, it is estimated<br />
that some 510 000 tons of ash and<br />
dross was created and additional 7000 tons<br />
were transported from other power plants<br />
The polluted area covers 20 hectares “We<br />
have been waiting this remediation process<br />
for decades and kept pointing to the<br />
huge amount of dross accumulated in the<br />
heavily populated area, but until now there<br />
was no response, because the process is ex-<br />
pensive and the issue sensitive because of<br />
corporate interests,” explains Ivna Bučan,<br />
head of the Lijepa Naša Kaštela organi<strong>za</strong>tion,<br />
who had campaigned for years for the<br />
remediation to begin<br />
Kruno Kartus: Joint municipal waste<br />
management strategy page 11<br />
Thirty years after all kinds of waste began<br />
to be dumped in the only legal landfill in<br />
the Erdut Municipality in the Osijek-Baranja<br />
County; the remediation of the site is to begin<br />
The remediation process is expected to<br />
take several months and after that period, a<br />
waste collection and separation center will<br />
be set up on the site Under the recently<br />
signed financing agreement, the Municipality<br />
would cover 20% of the remediation<br />
cost, while the remaining 80% would be<br />
covered by the Environmental Protection<br />
and Energy Efficiency Fund The remediation<br />
plan was prepared by the Zagrebbased<br />
company IPZ Uniprojekt Terra The<br />
analysis has showed that the site contained<br />
no ha<strong>za</strong>rdous waste so there was no threat<br />
to groundwater The municipality heads<br />
suggested the formation of a joint municipal<br />
waste management strategy with<br />
the near-by Darda Municipality The Darda<br />
Municipality agreed and the Fun also gave<br />
its approval The joint project will cost three<br />
million kuna, instead of five million, which<br />
would be the cost of construction of two<br />
separate waste collection centers<br />
(Ž.B.): Interview with the Croatian<br />
Environmental Minister - We wish to<br />
prevent the ‘Naples scenario’ page 12<br />
The counties that have not yet managed<br />
to determine a location for their waste<br />
management center are obliged to do so<br />
by the end of the year If they fail to do so,<br />
the Government will do it in their stead,<br />
based on expert analysis, because we<br />
do not wish to have a “Naples scenario”<br />
anywhere in Croatia, stressed Marina<br />
Matulović Dropulić, Croatian Minister of<br />
Environmental Protection, Physical Planning<br />
and Construction We also discussed<br />
the construction of the Zagreb incinerator,<br />
beach-water quality at the start of the tourist<br />
season, disposal of ha<strong>za</strong>rdous asbestos<br />
waste in Vranjice and Ploče and whether<br />
asbestos-based roof sheeting produced in<br />
those factories was safe She announced<br />
that the Ministry of Environmental Protection<br />
and the Government planned to<br />
introduce incentive measures aimed at<br />
encouraging high-quality construction<br />
Croatia submitted its negotiating positions<br />
for the Environment Chapter and hopes<br />
that the representatives of the European<br />
Commission will accept them Of course, a<br />
transitional period will have to be granted,<br />
because large funds still have to be invest-<br />
SUMMARY<br />
ed in water supply system, moderni<strong>za</strong>tion<br />
of refineries, remediation of landfills and<br />
waste management center construction So<br />
far, we are very pleased with the progress<br />
and cooperation with the EU We have all<br />
been well aware that this would be one of<br />
the most difficult and the most expensive<br />
chapters in the Croatian accession negotiations<br />
- the cost of harmoni<strong>za</strong>tion of national<br />
legislation with the European Union acquis<br />
are estimated at 10 - 12 billion Euros We are<br />
satisfied because we managed to meet all<br />
European requirement so far<br />
Srđana Piasevoli and Sanja Tišma, PhD:<br />
Overview of the EU environmental<br />
legislation (3) page 16<br />
Under the EU Directive 2006/12/EC the<br />
Member States must prohibit the abandonment,<br />
dumping or uncontrolled disposal<br />
of waste, and must promote waste<br />
prevention, recycling and processing for<br />
re-use In order to achieve a high level of<br />
environmental protection, Member States<br />
should take responsible action to ensure<br />
the disposal and recovery of waste and<br />
take measures to restrict the production<br />
of waste, particularly by promoting clean<br />
technologies and products which can be recycled<br />
and reused, Waste must be disposed<br />
of or recovered with no danger to human<br />
health or the use of processes and method<br />
that might damage the environment In<br />
order to meet that general requirement,<br />
the Member States must establish an integrated<br />
and adequate network of disposal<br />
installations and also designate competent<br />
authorities for the implementation of these<br />
measures<br />
(D.J.): Strict penalties for<br />
environmental violations page 18<br />
Even when a certain action poses a direct<br />
threat to nature or pollutes the natural environment,<br />
the penalties are perceived as<br />
too lenient and unable to discourage the<br />
perpetrator from repeating the offence The<br />
new Croatian Law on the Traffic Safety includes<br />
a provision banning abandonment<br />
of unregistered, end-of-life or broken vehicles<br />
on public ways and disposal of waste<br />
and other objects that might pose a threat<br />
to road safety or pollute the environment<br />
It also prescribes that a driver must remove<br />
from the road any object that falls out of<br />
his vehicle and everything that he took<br />
out of the vehicle If he fails to do so, road<br />
maintenance authorities will do so at his<br />
expense Such provisions are not a novelty<br />
in our legislation (the previous law included<br />
the same provision), but the penalties are<br />
much higher The offender can be fined up<br />
to 1000 kuna, (as opposed to 300 kuna fine<br />
prescribed by the previous law) Legal persons<br />
and entrepreneurs that fail to comply<br />
with the Law can be fined 5000 - 15 000<br />
kuna The new Law on Misdemeanors also<br />
introduces stricter repressive measures -<br />
higher fines and longer prison sentences<br />
for misdemeanors, which also include environmental<br />
violations<br />
(Ž.B.): Finding a balance between<br />
necessary and desirable development<br />
page 20<br />
This year’s slogan of the International Environment<br />
Day, commemorated around<br />
the globe on June 5, was “Kick the Habit<br />
Towards a Low Carbon Economy!” The<br />
Ministry of Environmental Protection,<br />
Physical Planning and Construction and the<br />
Croatian Parliament Environmental Protection<br />
Committee invited all citizens, companies<br />
and large systems to join the global<br />
environmental efforts - as an expression of<br />
responsibility for themselves and their children<br />
Marina Matulović Dropulić, Croatian<br />
Minister of Environmental Protection, Physical<br />
Planning and Construction, stressed we<br />
EKO REVIJA eco review<br />
103
must save energy we use for heating and<br />
(more and more often) for cooling “Today<br />
it is easy to find energy efficient appliances<br />
because every manufacturer must supply<br />
that information So - let us change our<br />
habits and buy energy efficient appliances<br />
and construct low-energy houses, because<br />
not even the most severe regulation means<br />
anything if it remains a dead letter Even<br />
the slightest individual contribution can<br />
make a difference ” That is why Croatia has<br />
pledged to launch intensive campaigns<br />
aimed at mitigation of global warming,<br />
changing its energy production, increasing<br />
energy efficiency and increasing the<br />
share of renewable energy sources in the<br />
overall energy production “Our main task<br />
for the following period is to find a balance<br />
between the necessary and the desirable<br />
development with the greatest possible environmental<br />
protection level,” said the Minister<br />
The President of the Croatian Parliament<br />
Environmental Protection Committee<br />
Marijana Petir asked the citizens to give up<br />
at least one environmentally harmful habit<br />
on that International Environment Day Although<br />
replacing a traditional light-bulb<br />
with an energy-saving bulb is not enough,<br />
it is a start There are also many other easy<br />
solutions - public transportation or bikes<br />
instead of cars and the use of renewable<br />
energy sources (sun, biomass, biogas, wind,<br />
geothermal energy)<br />
(D.J.): World Bank’s grant for Croatia<br />
and Bosnia and Herzegovina page 23<br />
The World Bank approved two Global Environment<br />
Facility (GEF) Grants totaling<br />
US$8 million for the Neretva and Trebišnjica<br />
Management Project for Bosnia and Herzegovina<br />
(US$6 million) and for the Republic<br />
Croatia (US$2 million) It is expected that by<br />
project completion a river basin management<br />
plan will be prepared and adopted by<br />
the two countries, leading to a reduction of<br />
water pollution and improved maintenance<br />
of environmental flows and improved ecosystem<br />
health and biodiversity in the basin<br />
The Neretva and Trebišnjica Management<br />
Project is the first project to receive financing<br />
from the World Bank-Global Environment<br />
Facility (GEF) Investment Fund for<br />
the Mediterranean Sea Large Marine Ecosystem<br />
(LME) Partnership The main objective<br />
of the Bank-GEF Investment Fund for<br />
the Mediterranean Sea Partnership is to<br />
assist the recipient countries of the Mediterranean<br />
Sea basin in implementing their<br />
top priority pollution reduction and habitat<br />
protection measures and to contribute to<br />
reversing the degradation of the Mediterranean<br />
LME and its coastal areas The<br />
Project will assist the two governments<br />
by providing mechanisms for the efficient<br />
and equitable water allocation among the<br />
users of the Neretva and Trebišnjica River<br />
Basin at the transboundary level, and for<br />
enhancing the basin ecosystems and biodiversity<br />
through improved water resource<br />
management<br />
Marina Buljan: Ivo Horvat awards<br />
page 25<br />
The annual award for achievements in<br />
the field of environmental protection in<br />
2007 “Ivo Horvat” was awarded to Marijan<br />
Grubešić for his project titled “Beaver in<br />
Croatia” and Miho Miljanić won the environmental<br />
life achievement award for his lifelong<br />
dedication and activities aimed at the<br />
protection of nature They were presented<br />
with the awards in the Croatian State Archives<br />
by the Croatian Culture Minister<br />
Božo Biškupić This is the third consecutive<br />
year that the Ministry of Culture awards<br />
the “Ivo Horvat” award for achievements<br />
in the field of environmental protection<br />
to mark the International Biodiversity Day<br />
and the Nature Protection Day in Croatia In<br />
104 EKO REVIJA eco review<br />
his speech, Minister Božo Biškupić thanked<br />
all those who were active in promotion of<br />
environmental protection in Croatia and<br />
stressed that Croatian nature was still very<br />
well preserved, in comparison with most<br />
European countries “For the past five years,<br />
the Ministry of Culture has been systematically<br />
supporting environmental projects<br />
and every year widens the network of its<br />
associates in that important mission,” said<br />
the Minister He stressed that last year the<br />
Government passed a Directive on the Establishment<br />
of the Environmental Network,<br />
which is to compile a list of the best wildlife<br />
areas containing the habitats and species<br />
Such areas will become a part of the NAT-<br />
URA 2000 network and join the ecological<br />
network of the European Union<br />
Dražen Jambrović: Make Cars Green<br />
page 26<br />
The expert conference “Reduction of<br />
Greenhouse Gas Emissions in Road Traffic”,<br />
organized jointly by the Croatian Automobile<br />
Club (HAK) and the Environmental Protection<br />
and Energy Efficiency Fund, under<br />
the auspices of the Croatian Ministry of<br />
Environmental Protection, Physical Planning<br />
and Construction, marked this year’s<br />
International Environment Day, the beginning<br />
of the European Green Week and the<br />
launching of the global environmental<br />
campaign titled Make Cars Green and organized<br />
by the FIA (International Automobile<br />
Federation, implemented in Croatia<br />
by the HAK At the expert conference on<br />
greenhouse gases, which gathered a large<br />
number of traffic and environment experts,<br />
the HAK presented its long-term program<br />
aimed at air quality protection As a national<br />
drivers’ association, it plays an important<br />
role in the activities aimed at greenhouse<br />
gas emission reduction in Croatia, raising<br />
public awareness and creation of relevant<br />
legislation “We believe,” said HAK’s general<br />
secretary Tomislav Družak, “that we should<br />
not wait to counter global warming until<br />
it is too late, hoping that projections are<br />
wrong or that someone else would tackle<br />
the issue - politicians or scientists Responsible<br />
and proactive measures are needed at<br />
once” Croatian State Secretary at the Ministry<br />
of Environmental Protection, Physical<br />
Planning and Construction Nikola Ružinski<br />
stressed the importance of individual action<br />
in the attempt to reduce global pollution,<br />
of changing our habits, of using<br />
vehicles effectively and of adapting to the<br />
low-carbon economy<br />
(D.L.): Green News page 29<br />
Hybrids and electric vehicles are the future<br />
Toyota develops a new fuel cell hybrid<br />
Toyota wins an environmental award<br />
General Motors’ rooftop solar station<br />
(Ž.B.): Croatia introduces an<br />
environmental information system<br />
page 30<br />
In early June, the Government adopted a<br />
Directive on the Environmental Information<br />
System, drafted by the Ministry of<br />
Environmental Protection, Physical Planning<br />
and Construction, and the Croatian<br />
Environmental Protection Agency Environmental<br />
informatics plays a major role<br />
in environmental decision making The<br />
Environmental Information System consists<br />
of interconnected digital data-bases<br />
and sources of information on pressures<br />
upon certain types of environment and<br />
environment monitoring data on the national<br />
level, explains the Ministry The system<br />
will facilitate collection and distribution<br />
of environmental data, analyzed in line with<br />
international and European methodology<br />
It also enables the comparison of national<br />
data with information collected in other<br />
European countries, through the EIONET,<br />
the European environment information<br />
and observation network, launched and<br />
coordinated by the European Environment<br />
Agency The main aim of the system is to<br />
connect all available data through the use<br />
of state-of-the-art tools like the internet and<br />
satellite technology This information serves<br />
to support environmental management<br />
processes, environmental policy making<br />
and assessment, and public participation<br />
at national, European and global levels<br />
(D.L.): The Adriatic Sea is clean page 32<br />
According to the test results of the third<br />
this year’s bathing water quality screening,<br />
875 test points out of 884 show no traces<br />
of pollution and the remaining nine sampling<br />
points failed the water quality test,<br />
having exceeded limit values laid down<br />
by the Regulation on Bathing Water Quality<br />
Standards The Program for Monitoring<br />
Seawater Quality on Beaches in the Republic<br />
of Croatia was initiated in 1988, and as<br />
one of the signatories of the Convention for<br />
the Protection of the Marine Environment<br />
of the Mediterranean, Croatia was one of<br />
the first countries to introduce systematic<br />
bathing quality monitoring system The<br />
monitoring of seawater quality on beaches<br />
is implemented from May 1 to the end of<br />
the bathing season, which in these parts<br />
lasts until the end of September Seawater<br />
samples are taken at beaches every 15<br />
days, 10 times during the bathing season<br />
(12 times for beaches participating or planning<br />
to participate in the Blue Flag project)<br />
This year, a total of 146 Croatian beaches<br />
were awarded a Blue Flag, ten more than<br />
last year (121 to beaches and 21 marinas)<br />
According to the statistics, an increasing<br />
number of tourists, while choosing a vacation<br />
spot, take account whether there is a<br />
Blue Flag beach near-by Croatia is the seventh<br />
country in the world when it comes to<br />
the number of Blue Flags, precedes by large<br />
tourist destinations like France or Spain,<br />
which have longer coastlines and, consequently,<br />
more beaches and marinas<br />
Roman Ozimec: Croatian biodiversity<br />
presented in Maksimir page 35<br />
On May 18, the Public Institution Maksimir<br />
and the Croatian Institute for Nature Protection<br />
marked for the third consecutive<br />
year the International Day of Biodiversity<br />
and the Nature Protection Day in Croatia<br />
Children could enjoy the Treasure Hunt and<br />
the game of recognizing bird calls in the<br />
company of expert guides The Maksimir<br />
Park was decorated with photographs<br />
of autochthonous Croatian breeds from<br />
the State Institute for Nature Protection’s<br />
archives Their Red Books of Endangered<br />
Plant and Animal Species attracted many<br />
visitors to their stall That is how Maksimir<br />
became the center of Croatian biodiversity<br />
for a day and we can only hope that this<br />
educational event will become traditional,<br />
attracting more and more visitors and participants<br />
every year<br />
Žana Petrović: Croatian cultural<br />
heritage page 36<br />
Heritage is a gift from the past, a treasure<br />
we live with today and an asset we will<br />
leave to the future generations Our cultural<br />
and natural heritage is a unique source of<br />
life and inspiration Exceptional places,<br />
buildings and natural phenomena make up<br />
our heritage They are monuments to one<br />
country, nation and culture, which belongs<br />
to us all in equal measure The UNESCO, the<br />
United National educational organi<strong>za</strong>tion<br />
aimed at selection, protection and preservation<br />
of the world heritage Its list at the<br />
moment numbers 830 cultural and natural<br />
heritage sites The Starigrad Plain on the<br />
Island of Hvar is as of June 2008 the latest<br />
Croatian contribution to the world heritage<br />
The following Croatian heritage sites already<br />
on the list are: Episcopal Complex of<br />
the Euphrasian Basilica in the Historic Centre<br />
of Poreč, Historic City of Trogir (1997),<br />
Historical Complex of Split with the Palace<br />
of Diocletian (1979), Old City of Dubrovnik<br />
(1979, 1994), Plitvice Lakes National Park<br />
(1979, 2000) and the Cathedral of St James<br />
in Šibenik (2000)<br />
Petra Mrduljaš: Consumer ethics page 40<br />
What do we really spend when we spend<br />
money? Enormous resources are being<br />
used for the production of a sea of products<br />
which we do not need, but are lured<br />
into buying by expensive advertising That<br />
sickness of the modern world is called<br />
consumerism, manifested in the chronic<br />
purchasing of new goods and services,<br />
with little attention to their true need,<br />
durability, and the environmental impact<br />
Today we know that those non -renewable<br />
resources are not same abstract currency,<br />
but forests, air, sea, soil Apart from strategies<br />
available to governments and corporations,<br />
individual consumers are also in<br />
the position to make a stand and impose<br />
their wishes on manufacturers by ethical<br />
shopping choices - choosing fair trade and<br />
environment-friendly goods and services<br />
If we do not wish to be passive consumers,<br />
we must be both informed and conscious<br />
of our options, which means learning<br />
about different labels (from “fair trade” to<br />
“organic”) and shopping less We all know<br />
the maxim, “You work in a job you hate, to<br />
buy stuff that you don’t need, to impress<br />
people that you don’t like”, and we are all<br />
aware of how well it resonates with the true<br />
state of a worker in a modern, consumerist<br />
society Making do with less is the only<br />
solution to saving money and natural resources<br />
It is important to make conscious<br />
and informed choices as a consumer, because<br />
our planet’s resources are limited and<br />
human greed unlimited And if all of it is not<br />
a good enough reason - keep in mind that<br />
green is in vogue!<br />
Ljiljanka Mintoš Svoboda: Turn it off,<br />
shut it down, recycle, walk! page 43<br />
According to the data released by the European<br />
Commission, an average European<br />
citizen generates 11 tons of carbon dioxide<br />
a year through their everyday activities The<br />
experts of that same institution are at the<br />
same time convinced that everyone can<br />
influence their greenhouse gas emissions<br />
- in their home and place of work - and reduce<br />
them by at least 10% If that target<br />
were met, the results would be amazing<br />
According to the simplified explanation,<br />
solar energy heats up the surface of the<br />
Earth, which radiates the heat back into<br />
the atmosphere Our “barriers” created by<br />
greenhouse gases (generated through<br />
the use of fossil fuels, weapons, chemical<br />
compounds and who knows what else)
hold the heat and create the “greenhouse<br />
effect” There is no doubt that human activities<br />
have increased the generation of GHG,<br />
especially carbon dioxide, methane, dioxins<br />
and similar compounds Although this<br />
has become a global problem with many<br />
visible negative effects on health, environment<br />
and economy, it can still be partially<br />
remedied through individual action, especially<br />
in developed and overcrowded parts<br />
of our planet<br />
Kruno Kartus: Seven ways to promote<br />
pro-environment behavior page 46<br />
The UK Westminster University published<br />
in June the results of the research conducted<br />
by their scientific team, which has<br />
demonstrated seven ways to promote<br />
pro-environment behavior in the general<br />
public Recycling, reuse and avoiding driving<br />
are some of the strategies that may<br />
help reduce harmful human impact on the<br />
environment on all levels of society - from<br />
households to large corporations Over<br />
the four months, test groups have been<br />
exchanging data on water and energy<br />
consumption, waste, transport and shopping<br />
habits Coordinators from the Global<br />
Action Plan advised them on how to reduce<br />
their consumption and the impact on the<br />
environment On the sample of 800 volunteers,<br />
it was determined that recycling<br />
rate increased by 22%, waste generation<br />
reduced by 27%, energy consumption by<br />
28% and gas consumption by 20%<br />
(Ž.B.): 400 million Euros for European<br />
waste management page 47<br />
In a few years, the Croatian transformation<br />
from a country full of illegal landfills to a<br />
county managing its waste in line with<br />
strict European standards will be complete<br />
Before the Croatian accession to the EU,<br />
the remediation of all landfills and gradual<br />
shutting down of illegal landfills will be<br />
finalized By 2012, fifteen state-of-the-art<br />
regional or county waste management<br />
centers will be constructed, worth 380 - 400<br />
million Euros, says the Ministry of Environmental<br />
Protection, Physical Planning and<br />
Construction As expected, the greatest<br />
challenge was to define their locations, but<br />
in the end most counties managed to determine<br />
a location or agree on a joint waste<br />
management center with another county<br />
According to the State Secretary Nikola<br />
Ružinski, 80% of the funds for regional<br />
waste management centers construction<br />
would be secured from the EU funds and<br />
the Croatian Environmental Protection and<br />
Energy Efficiency Fund, while the rest had<br />
to be secured by local self-government<br />
units Facilities within the waste management<br />
centers will be operated by publicprivate<br />
partnerships or county-owned<br />
companies Waste management centers<br />
are a part of systematic waste management<br />
system Their mechanical biological treatment<br />
systems allow us to recycle and reuse<br />
waste, turning it into valuable raw material<br />
or energy Part of the waste will be turned<br />
into solid fuel or biogas<br />
(D.L.): Use of sewage sludge in<br />
agriculture page 49<br />
The Ministry of Environmental Protection,<br />
Physical Planning and Construction drafted<br />
a Directive on the Use of Sewage Sludge<br />
in Agriculture and published it on its website,<br />
inviting all interested parties to post<br />
their comments and suggestions Sewage<br />
sludge has valuable agronomic properties<br />
in agriculture In using sewage sludge account<br />
must be taken of the nutrient needs<br />
of the plants without, however, impairing<br />
the quality of the soil and of surface and<br />
ground water Some heavy metals present<br />
in sewage sludge may be toxic to plants<br />
and humans Sludge may be used to im-<br />
prove soil structure (to improve its physical<br />
or biological qualities), while maintaining<br />
the quality of surface water and groundwater<br />
Sludge cannot be used on pastures or<br />
come to contact with certain crops and its<br />
contents must be carefully monitored The<br />
sludge producer (owner of the water treatment<br />
plant) must analyze the properties of<br />
sludge every six month and submit annual<br />
reports to the Environmental Protection<br />
Agency while the user must document its<br />
use and also submit annual reports<br />
(Ž.B.): Environmental news from<br />
Croatia and abroad page 50<br />
Čobanković opens a water purification<br />
plant in Vrgorac<br />
Sanader: Nuclear power plants should not<br />
be a taboo topic<br />
Croatia joins system of satellite detection<br />
of oil spills at sea<br />
The Ministry of Environmental Protection:<br />
The Halon collection equipment arrived<br />
Environmental NGOs against the planned<br />
construction of a nuclear power plant on<br />
the Danube<br />
Round table on the cooperation between<br />
NGOs and environmental journalists<br />
Exxon to pay only one fifth of the damages<br />
to Alaska after the environmental disaster<br />
Polluted water is the cause of 10% of world<br />
diseases<br />
The Great Britain launches its “green revolution”<br />
Germany testing the first underground carbon<br />
dioxide storage<br />
UN: Record high investments in clean energy<br />
By 2025 - all cars hybrid or electric<br />
The World Banks to establish Climate Investment<br />
Funds<br />
(D.J.): G8 reaches no definite<br />
conclusions page 53<br />
In early July, in the Japanese resort Toyako,<br />
leaders of sixteen major world economies<br />
(MEM - Major Economies Meeting) gathered<br />
to discuss burning global issues - from<br />
energy crises highlighted by plummeting<br />
oil prices to world food problem and global<br />
warming threatening the atmosphere<br />
What was achieved? Less then many expected<br />
Heads of eight industrially most<br />
developed countries have agreed to halve<br />
the greenhouse gas emissions by 2050, and<br />
the heads of eight developing countries<br />
agreed to do the same And that is practically<br />
all Although everybody seemed to<br />
agree on their long-term goal to phase out<br />
GHG emission over the next 42 years, no<br />
concrete steps were agreed upon, although<br />
all did pledge to continue their affirmative<br />
actions and cooperation with the objective<br />
of reaching a global climate deal in Copenhagen<br />
in 2009 The Summit in Toyako has<br />
shown how difficult it is to harmonize pro-<br />
tection and preservation of environment<br />
with economic development, both in developed<br />
and developing countries<br />
Mladen Iličković: Energy from the sea<br />
page 55<br />
Energy from the sea is seldom mentioned<br />
in discussions on renewable energy sources<br />
Although 43 years have passed since<br />
the opening of the first tidal power plant<br />
in the French town of La Rance, experts<br />
of the European Marine Energy Center<br />
believe that the use of that renewable energy<br />
source is where wind energy use was<br />
10 - 15 years ago Optimists remind us that<br />
it took 14 years to achieve the UK’s first gigawatt<br />
milestone and only one year later,<br />
the UK has built its second gigawatt Will<br />
the marine energy harvesting see such a<br />
rapid development in ten years time? So<br />
far, most prototypes still have to wait commercial<br />
application, although the Scottish<br />
company Ocean Power Delivery developed<br />
a commercial wave energy power generator<br />
and installed it on the coast of Povoa<br />
se Varzim in Portugal An off-shore windfarm<br />
with the power of the Krško nuclear<br />
plant would have to cover seventy square<br />
kilometers of sea and shore Croatia does<br />
not have an available area and its coast is<br />
too valuable as a travel destination Nevertheless,<br />
Croatia should make a better use of<br />
the EU funds, like Scotland<br />
Nikola Bilandžija: Energy efficiency<br />
projects in Croatia page 57<br />
Less then five years ago, in 2003, a company<br />
called HEP-ESCO was founded Its main task<br />
is cost-effective development, implementation<br />
and financing of projects in the field of<br />
energy efficiency The foundation of that<br />
company was one of the phases of the<br />
implementation of the Energy Efficiency<br />
Project, undertaken by the World Bank in<br />
1999 At this point, the HEP-ESCO develops<br />
and implements projects related to<br />
energy-efficient street lighting and lighting<br />
systems in kindergartens, schools, hospitals,<br />
barracks, universities and other public buildings<br />
In the industrial sector, its projects are<br />
centered on the implementation of tested<br />
energy saving measures On September 16,<br />
2008, the International Dark-Sky Association,<br />
the organi<strong>za</strong>tion whose mission is to<br />
preserve and protect the nighttime environment<br />
and the heritage of dark skies, awarded<br />
this company its European Lighting Award<br />
for the environmentally friendly design of<br />
the City of Novigrad’s street lighting<br />
Suada Mustajbegović: Lighthouses -<br />
the guardians of the Adriatic page 59<br />
The lighthouses were used throughout<br />
the Adriatic as a navigation aid, but that<br />
use has waned with the advent of new<br />
technologies In the period of time when<br />
a journey by ship took days and weeks,<br />
sailors looked out with hope and fear for<br />
the beacons showing a way and warning<br />
of danger Today they are no more than a<br />
tourist attraction The Adriatic Archipelago<br />
consists of 1185 islands, islets and reefs and<br />
in the early 19th century, 48 lighthouses<br />
were scattered throughout that area On<br />
small, vacant islands far out on the open<br />
sea, there were small houses for lighthouse<br />
keepers who lived there with their families<br />
The most beautiful lighthouse on the Adriatic<br />
is arguably the Veli Rat, located amid<br />
the luscious Mediterranean vegetation of<br />
the northwestern peak of the Dugi Otok<br />
and towering over the crystal blue sea The<br />
view from the 40 meter high lighthouse<br />
lantern room earned him the name of the<br />
“gatekeeper of the Adriatic” The oldest<br />
extant Croatian lighthouse Savudrija was<br />
constructed in 1818 and the north-westernmost<br />
tip of the Croatian shoreline<br />
Krunoslav Rac: Alaska page 60<br />
Alaska has always attracted the imagination<br />
of nature lovers It is an immense wilderness,<br />
almost uninhabited, the kingdom of<br />
bears, wolves and other creatures adapted<br />
to its harsh climate It is almost 16, 5 times<br />
the size of Croatia and has almost six times<br />
less inhabitants With only 0,39 persons<br />
per square kilometer, its is by far the least<br />
densely populated American State For me,<br />
it was a privilege to be able to sleep in the<br />
wilderness, right in front of a glacier Nevertheless,<br />
that feeling was at the same time<br />
woven with both sadness and rage I was<br />
able to witness first hand the unstoppable<br />
melting of one of the many Alaskan glaciers<br />
Because of the global warming, more and<br />
more glaciers are meeting the same faith<br />
The local climate is also changing Winters<br />
are warmer and the season of ice melting<br />
longer The native inhabitants of Alaska<br />
were lost in the mass of people who moved<br />
to Alaska from “lower” 48 American states<br />
Everything has changed with the discovery<br />
of oil, which enabled local inhabitants to<br />
make a decent living Still, it wasn’t the way<br />
of life they were used to Today, drunken<br />
natives are a common sight, as they ramble<br />
through streets as they had once rambled<br />
through their wilderness With the arrival<br />
of the white man and his craving for oil and<br />
money, one traditional way of life is sinking<br />
into oblivion<br />
Marijana Rora: The Poitevin Marsh<br />
page 62<br />
Wetlands cover 6% of the Earth’s surface<br />
They are home to 40% of all plant and animal<br />
species The attitudes towards marshes<br />
are rapidly changing - only twenty years<br />
ago, marshes were considered merely hotbeds<br />
of various diseases Such an attitude<br />
resulted in the destruction of some of the<br />
world’s largest eco-systems The Ramsar<br />
Convention is aimed at preservation of<br />
wetlands and their biodiversity As many<br />
as 116 world countries, including Croatia,<br />
pledged to protect their wetlands Croatian<br />
wetlands on the Ramsar List of Wetlands of<br />
International Importance are Kopački Rit,<br />
Lonjsko Polje, Mokro Polje, Crna Mlaka and<br />
the Lower Neretva River Basin The Poitevin<br />
Marsh is also a Ramsar site and its meets<br />
all of its criteria The Poitevin, also known<br />
as Venise Verte (Green Venice) is a marsh<br />
region in Western France, north of the La<br />
Rochelle port It is the largest marsh on<br />
the Atlantic coast and the second largest<br />
in France If wetlands were eliminated, our<br />
planet would lose thousands of plant and<br />
animal species, which would be an incalculable<br />
loss for future generations Wetlands<br />
are currently one of the most endangered<br />
habitats on Earth They are threatened by<br />
intensive development of agriculture and<br />
EKO REVIJA eco review<br />
105
urbani<strong>za</strong>tion, which leaves in its wake water,<br />
soil and air pollution<br />
Nikolina Jurković: Amphoras - undersea<br />
treasures of the Adriatic page 64<br />
There are as many as 15 000 submerged<br />
ships on the bottom of the Adriatic Sea<br />
Despite the passage of time, there are still<br />
many interesting historical tales hidden<br />
in its depths: stranded or sunken ships,<br />
submarines, airplanes… Seeing a wrecked<br />
ship is a unique experience, because one<br />
gets the impression of its historic tale Each<br />
shipwreck is linked to a tragedy and each is<br />
a monument to someone’s heroism or irresponsibility<br />
The idyll of underwater silence<br />
and aquatic flowers is incomparable to anything<br />
- as all who have dived to the depth<br />
of the Adriatic would agree Amphorae are<br />
often found in course of underwater archeological<br />
explorations throughout the Adriatic<br />
and the Mediterranean In the south<br />
of the Adriatic, in the vicinity of Cavtat, at<br />
the depth of 25 - 32 meters, there is a large<br />
underwater gallery with 1600 amphorae,<br />
unique in the world On that spot, an ancient<br />
ship sank in the 4th century BC Most<br />
of the amphorae, used to transport oil and<br />
wine to Venice, remained intact, lodged in<br />
the marine ooze At the depth of 30 meters<br />
lie also doliae, huge ceramic jugs built into<br />
ships They date from the 1st century BC<br />
Nikolina Jurković: The Croatian<br />
submarine world page 66<br />
The diving team headed by Miro Andrić,<br />
has been making the TV-show titled “The<br />
Croatian Submarine World” (produced by<br />
the Croatian National Television) for the<br />
past two and a half years They have presented<br />
the beauty, strangeness, historical<br />
traces, amazing versatility of life-forms and<br />
the mysteriousness of the underwater kingdom<br />
to the general public, who does not<br />
get the chance to experience that world<br />
firsthand They have shared their pleasure<br />
and expertise with all lovers of sea and the<br />
submarine world Diving tourism has been<br />
gaining in popularity in Croatia over the last<br />
few years Reasons for diving are numerous<br />
and versatile, ranging from the simple curiosity<br />
and admiration or the inclination<br />
for scientific exploration to the dream of a<br />
confidential talk with a dolphin The most<br />
important thing is to approach the sea with<br />
the greatest love and respect for its beauty,<br />
secrets, history and complexity<br />
Marijana Rora: Oceanapolis in Brest<br />
page 68<br />
Oceanapolis in Brest, France, is one of the<br />
most important links between man and the<br />
ocean in Europe Little windows looking out<br />
from this Ocean Discovery Park to the ocean<br />
are an attempt to disclose some of the<br />
mysteries of its depths As much as 60% of<br />
French ocean research revolves around this<br />
cape in Brittany The City of Brest opened<br />
the Oceanapolis in 1990 It includes aquariums<br />
with fish, but also encompasses parts<br />
of the real underwater terrain Three pavilions<br />
house over 40 aquariums and pools,<br />
which present the history of the Atlantic<br />
Ocean and Brittany’s seas, but also tell of the<br />
tropical seas and the poles of the Earth Each<br />
aquarium is a habitat, monitored and cared<br />
for by large teams of experts The main task<br />
of the Oceanapolis is to educate their visitors,<br />
especially school children, on the versatility<br />
of life in oceans and of the need for<br />
their protection In its first year in operation,<br />
the Oceanapolis had 70 000 visitors<br />
Roman Ozimec: Cerovac Caves Guide<br />
page 72<br />
The Cerovac Caves got their first guide in<br />
1965 - it was the first publication of the<br />
Croatian Speleological Society Exactly 42<br />
years later, the Velebit Nature Park pub-<br />
106 EKO REVIJA eco review<br />
lished a book titled A Guide through the<br />
Cerovac Caves Fifty pages divided in eight<br />
chapters, written by six authors, bring a<br />
popular and scientific description of various<br />
aspects of the caves, based on many<br />
years of research Texts are illustrated with<br />
exceptional photographs, sketches and<br />
other visual material The Cerovac Caves<br />
have been proclaimed a geological natural<br />
monument in 1961<br />
Mara Matković: Fire devastation motifs<br />
on beach accessories page 73<br />
Black, lifeless, burnt branches and gray<br />
wasteland that forest fires leaves in their<br />
wake are the motifs of a series of art photographs<br />
put to an unusual use by the their<br />
author Barbara Blasin - now they grace flipflops,<br />
towels, fans, beach-bags, beach-recliners…<br />
in short, all accessories we take when<br />
we go frolicking on the beach Barbara Blasin,<br />
a graphic designer, exhibited her unique<br />
objects in the Split club Ghetto She titled the<br />
exhibition “The Endangered Particle”, which<br />
is also the title of the on-going project she<br />
launched five years ago Her intention is to<br />
commercialize beach accessories with cautionary<br />
images of fire devastation caused by<br />
human recklessness A part of the proceeds<br />
will be donated for reforestation of fire-damaged<br />
areas By promoting her fashion accessories,<br />
she wishes to restore places damaged<br />
by negative impacts of mass tourism and<br />
turn them into travel destinations<br />
Edita Gregurić Cvenić: The church of St.<br />
Donatus page 74<br />
On warm summer evenings, numerous<br />
visitors and tourist gather at the remains<br />
of the ancient Roman forum, in front of the<br />
St Donatus’ church in Zadar The former Roman<br />
square turned into an open-air stage<br />
has once again become a central meeting<br />
point, a public gathering place, just like<br />
two millennia ago While the most beautiful<br />
sunset in the world sends its long<br />
rays across the town, the old town center<br />
resonates with clear notes of an opera The<br />
church of St Donatus is over 1200 years old<br />
That preromanic edifice was built in the 9th<br />
century on the remains of an ancient Roman<br />
forum Parts of its pillars, architraves<br />
and cornices were used in its construction<br />
- that means that pagan sacrificial stones,<br />
dedicated to Roman gods, have been built<br />
into its foundations (the temple was most<br />
likely dedicated to the Capitoline triad -<br />
Juno, Jupiter and Minerva) In 805AD, a simple<br />
round church was built with a 21 meter<br />
diameter and the height of 27 m Although<br />
it architecturally resembles a rotunda, the<br />
church of St Donatus is unique because<br />
of its rustic, irregular construction, simple<br />
forms and rough plastering without excessive<br />
ornamentation Frequent wars and<br />
devastations have changed the appearance<br />
of Zadar’s historic old town, but the church<br />
of St Donatus has managed to preserve its<br />
preromanic identity and remains the town’s<br />
symbol to this day<br />
Ratko Mavar: Molat - an island of milk<br />
and honey page 76<br />
The island of Molat is the first station on<br />
the daily voyage of the Olea boat, which<br />
leaves the Zadar port in the morning and<br />
sails towards the islands of Ist and Silba The<br />
Molat Bay is dominated by a red mansion<br />
with a turret, unusual for humble islands<br />
of the Zadar archipelago The mansion is<br />
evidence of this town’s rich history There<br />
are also overgrown, abandoned barracks of<br />
the former Yugoslav Army, whose destiny<br />
has not yet been agreed upon by the local<br />
government The complex would make<br />
a lovely hotel, but the future of the town<br />
may depend upon it, so some other options<br />
are deliberated as well Molat is a forgotten<br />
pearl of the Zadar archipelago, a preserved<br />
natural area with great potential If that<br />
potential were used, the Molat would truly<br />
become a land of milk and honey<br />
Branimir Burić: Romeo and Juliet from<br />
Kaštel Lukšić page 78<br />
In 1487, the Trogir duke Carlo Pesaro granted<br />
his permission for the Vitturi castle to be<br />
built on the sea shore Apart from battlements,<br />
towers, moats and other necessary<br />
means of protection, a fortified village with<br />
moats and palisades was for farmhands for<br />
also built Since that time, the Vitturi castle<br />
has seen many changes, but has kept<br />
its fortifications and original character<br />
It seems to grow out of the sea and little<br />
bridge connects it to the mainland Today,<br />
the castle houses the Kašteli Town Museum,<br />
the town library, a tourist center, a<br />
bank, a music school, a large multi-purpose<br />
hall… The castle also has a romantic legend<br />
about Miljenko and Dobrila - a pair of<br />
star-crossed lovers from Kašteli There was<br />
a feud between their two households, the<br />
families of Vitturi and Rušina Rosari, over<br />
land ownership issues Parents have in the<br />
end given their consent for the lovers to be<br />
married, but the event ended in tragedy<br />
After Miljenko and Dobrila were married in<br />
the St Mary of the Assumption church in<br />
the vicinity of the Vitturi castle, the bride’s<br />
father shot Miljenko, who was of noble<br />
blood, but too poor for his daughter Soon<br />
after, Dobrila died of grief<br />
Ružica Cindori: Summer scenes in<br />
Samobor page 80<br />
When the summer sun heats up Zagreb’s<br />
concrete, it is pleasant to retire to shady little<br />
streets and pleasure gardens of Samobor<br />
and perhaps find refreshment in one<br />
of its many cafes with its famous custard<br />
slice and a glass of bermet All cafes and<br />
restaurants are operating at full speed, as<br />
numerous visitors seek refreshment after<br />
a walk down the Gradna River, beneath<br />
ancient poplar trees Braver ramblers, unmitigated<br />
by sun and heat, venture up the<br />
Tepec Hill to the ruins of the old Samobor<br />
fort and Saint Anne’s chapel The town<br />
center itself is also a very pleasant spot<br />
with its benches and flower pots adorning<br />
windowsills, bridges, balconies and even<br />
lampposts The relaxed atmosphere of this<br />
little town, its old fashioned style, culinary<br />
refinement, cultural events and beautiful<br />
countryside are the reasons why we keep<br />
coming back to Samobor<br />
Mara Matković: The Farmers’ Olympic<br />
Games and the bull beauty pageant<br />
page 81<br />
The Farmers’ Olympics and the bull beauty<br />
pageant took place in a hamlet of Radošić<br />
in the Kaštele hinterland for the 15th<br />
consecutive year The Farmers’ Olympics<br />
includes 10 traditional disciplines like armwrestling,<br />
donkey racing, throwing stones,<br />
rope pulling and such The most attractive<br />
event was the bull beauty pageant - held in<br />
a state-of-the-art space covering 300 000<br />
square meters In the center stands a large<br />
arena, where stout Dalmatians compete in<br />
traditional disciplines Not even the animal<br />
rights NGOs have any objections to this<br />
event in Radošić<br />
Nikola Bilandžija: Hrvatsko Zagorje<br />
mansions (III.) page 82<br />
Mansions have always fascinated me with<br />
their grace and a sense of history buried<br />
deep within their walls Are we aware of<br />
how many of them are close at hand? We<br />
really do not need to spend to much time<br />
and money to spend out summer holidays<br />
admiring the beauties of historical architecture<br />
Most mansions and pleasure gardens<br />
of Hrvatsko Zagorje are located less then<br />
an hour’s drive from Zagreb Unfortunately,<br />
some of them have been reduced to ruins,<br />
dilapidated and forgotten, while others are<br />
privately owned, some have long ago been<br />
turned into industrial objects, but many are<br />
still preserved and worth a visit Mansions<br />
have been put to many uses - Bežanec was<br />
used for drying meat and Poznanovec as a<br />
chicken farm Most users didn’t invest in the<br />
preservation of these edifices, so they have<br />
fallen into disrepair Today, many house institutions<br />
- Januševec is home to the State<br />
Archives and Laduč an orphanage Government<br />
has recently earmarked funds for<br />
restoration of these valuable examples of<br />
cultural heritage That process is expensive,<br />
but the preservation of the Croatian<br />
national heritage ought to be worth it<br />
Currently, the reconstruction of Novi Dvori<br />
near Zaprešić is underway and the renovation<br />
of the Veliki Tabor was completed last<br />
year, worth over 35 million kuna<br />
Edita Gregurić Cvenić: Summer stamps<br />
of the Croatian Post page 85<br />
In June, the Croatian Post issued two<br />
stamps dedicated to Croatia’s natural and<br />
cultural heritage The Expo 2008 stamp was<br />
issued to commemorate Croatia’s participation<br />
in that international exhibition, held<br />
this year in the Spanish Zarago<strong>za</strong> The topic<br />
of this year’s World Fair, Water and Sustainable<br />
Development, was represented on<br />
the Croatian stamp with the framed piece<br />
of the sea surface, potentially spreading<br />
beyond the serrated edge of the stamp<br />
This simple blue motif sends a strong message<br />
to the world, presenting Croatia as a<br />
country rich in water resources and proud<br />
of its exceptionally clean Adriatic Sea The<br />
other stamp commemorates the 200th<br />
anniversary of the construction of the<br />
Louisiana Road - built between 1803 and<br />
1811 in place of medieval caravan routes<br />
connecting Rijeka and Karlovac Connecting<br />
the Croatian coast with the continental<br />
part of the country has always been one<br />
of the main concerns of international merchants<br />
and travelers, especially because it<br />
connected Austrian countries with north-<br />
Adriatic ports<br />
Edita Gregurić Cvenić: Greetings from<br />
Plitvice - new postage stamp page 86<br />
Motif: Great cascades, Plitvice; photo:<br />
Romeo Ibrišević<br />
In the heart of the country, nature created<br />
an area of primordial beauty: sixteen karst<br />
lakes in azure, emerald and blue-green<br />
Magnificent waterfalls, murmur of water<br />
and luscious vegetation are interspersed<br />
with numerous romantic legends The<br />
Plitvice Lakes were proclaimed a national<br />
park in 1949, as the first protected area in<br />
Croatia This summer, the Great Cascades<br />
will grace s postage stamp that will surely<br />
convey a sense of their beauty to the receiver<br />
of a postcard or letter from Croatia
Ivana Rora: Bjelolasica - a meeting<br />
place for Croatian emigrants page 87<br />
One of the many projects organized by the<br />
Croatian Heritage Foundation, the Eco Heritage<br />
Task Force holds a special place That<br />
project gathers about 40 young Croatian<br />
emigrants and their friends Through<br />
projects, excursions and language courses,<br />
web and drama workshops, they are getting<br />
to know their forefathers’ homeland<br />
As of 2007, the project is supported by<br />
the Environmental Protection and Energy<br />
Efficiency Fund This year’s host of the Eco<br />
Heritage Task Force was the Croatian Olympic<br />
Center Bjelolasica The task was the<br />
creation of a Vrela ski trail and preservation<br />
of the near-by spring water streams Work<br />
was done in groups with the staff of the<br />
Bjelolasica Croatian Olympic Centre acting<br />
as team leaders<br />
Mara Matković: Dolphins are no longer<br />
fishermen’s enemies page 88<br />
Dolphins are protected by law in Croatian<br />
territorial waters and they are no longer<br />
negatively affected by human activities<br />
Most importantly, people have become<br />
aware of the dolphins’ importance for the<br />
Adriatic fauna and flora Not even fishermen<br />
see them as enemies The Friends of<br />
Animals and their supporters have recently<br />
launched a petition against lowering the<br />
degree of protection in the Mali Lošinj dolphin<br />
reserve During the petition signing in<br />
Split, the Greens of Croatia have increased<br />
demands, asking for another area in the<br />
Adriatic to be selected and designated<br />
a dolphin reserve Gomerčić, PhD, a renowned<br />
dolphin expert approves of NGOs<br />
activities aimed at preservation of environment<br />
and creation of living conditions that<br />
would not endanger dolphins, but believes<br />
that new reserves are not needed<br />
Ljiljanka Mintoš Svoboda: The Croatian<br />
Posavac horse breed page 89<br />
The Croatian Posavac is an autochthonous<br />
Croatian horse breed According to historical<br />
records, Croats brought those horses<br />
with them in times of great Eurasian migrations<br />
towards the south and the sea<br />
The Posavac horse has preserved its main<br />
characteristic throughout the centuries,<br />
although the breed faced extinction several<br />
times: from the period of conquests,<br />
barbarian incursions, both world wars,<br />
industrial revolution and the Homeland<br />
War Probably because of the hardships<br />
it survived, the Posavac horse developed<br />
exceptional qualities: good temper, independence,<br />
diligence, gratitude, loyalty<br />
and adaptability It was the principal work<br />
animal in the 19th century Vienna and<br />
Budapest, where it drew trams In Croatia,<br />
the Posavac horse was a faithful assistant to<br />
boatmen and ferrymen on the Sava River,<br />
where they hauled boats up and down<br />
stream or swam across the river with burden<br />
on their backs Even the stone for the<br />
construction of the Ban Josip Jelačić statue<br />
on Zagreb main square was transported by<br />
those horses Today, it is a protected breed<br />
and a Croatian national treasure, inhabiting<br />
areas between the Sava, Odra and Lonja<br />
Rivers and the meadows of the Lonjsko<br />
Polje Nature Park<br />
Dora Belamarić: Organic wine making<br />
page 90<br />
Although sustainable and organic wine<br />
making is gaining prominence in the developed<br />
wine-making countries, Croatian wine<br />
making is still largely traditional and organic<br />
agriculture and natural farming are still in<br />
their infancy Nevertheless, Croatia has excellent<br />
conditions for organic agricultural<br />
production, including wine making The<br />
main precepts of organic winegrowing were<br />
established by Germany, France and Swit-<br />
zerland in the 1970s Organic winegrowing<br />
means that natural technique replaces<br />
chemical technology A vineyard cannot be<br />
positioned close to a major motorway, industrial<br />
zones or unsustainably farmed land<br />
The level of harmful chemicals should not<br />
exceed strictly prescribed levels<br />
Roman Ozimec: Feštinsko kraljevstvo<br />
- a new Istrian cave open to the public<br />
page 92<br />
When in 1930 a farmer’s hoe fell into a new<br />
karst crevice, no one could have expected it<br />
would reveal the entrance to such a beautiful<br />
underground treasure trove Today, on<br />
the beginning of the 21st century, another<br />
jewel was added to the Istrian tourist map<br />
- the Feštinsko Kraljevstvo Cave The cave<br />
consists of one large underground chamber<br />
67 meters long and 30 meters wide, some 6<br />
meters below the surface This forgotten and<br />
almost buried cave, located in the middle<br />
of a vineyard in the Feština village, in a picturesque<br />
rural landscape, a few kilometers<br />
south of Žminj, has been officially opened<br />
to the public in late March this year, in the<br />
presence of numerous guests of honor and<br />
officials Easy motor vehicle access, beautifully<br />
arranged entrance decorated in Istrian<br />
limestone covered in fern, an underground<br />
cavern full of speleological treasures, endemic<br />
underground fauna and an easy<br />
path suitable for children, a playground, a<br />
small bar and a farm with autochthonous<br />
Croatian domestic breeds, and a souvenir<br />
shop with unique olive wood pendants will<br />
surely please visitors this summers<br />
Krunoslav Rac: The flora of the North<br />
Velebit page 94<br />
Not many European mountains have such<br />
exceptional biodiversity like Velebit There<br />
are 2700 plant species on the Velebit massif<br />
and the North Velebit National Park<br />
alone is a home to as many 1500 species<br />
Thanks to its exceptional location on the<br />
border between two climate zones, there<br />
grows a wide array of plants ranging from<br />
the Mediterranean to the alpine varieties<br />
A significant part of the Velebit’s fauna are<br />
rare, protected and endemic species, most<br />
of which can be seen in the famous Velebit<br />
Botanic Garden, located beneath the<br />
Zavižan mountain hut The most famous<br />
endemic species are the Croatian sibbirhaea<br />
and the Velebit degenia Besides<br />
vast forests and crags, there are also numerous<br />
mountain meadows and pastures, adding<br />
to Velebit’’s landscape and biological<br />
diversity According to the 2001 estimates,<br />
flora of the Republic of Croatia numbers<br />
4275 plant species and 1072 subspecies<br />
About 6, 5% of Croatian flora is endemic<br />
(346 species)<br />
Maja Brkić Pancirov: Allelopathy - good<br />
and bad neighbors in the world of<br />
plants page 96<br />
It is well known that beneath large walnut<br />
trees, there are often bare patches with no<br />
grass The reason is an allelochemical called<br />
juglone, released into the soil by walnut’s<br />
roots, but can be found in other part of the<br />
plant as well - leaves, nutshells, twigs and<br />
bark The juglone is transported by rain<br />
from leaf litter and shells, but it doesn’t<br />
sink deep into the soil because it is luckily<br />
not soluble in water Juglone affects sensitive<br />
plants by inhibiting their sprouting and<br />
stunting their growth We can eliminate<br />
harmful effects of juglone by raking fallen<br />
leaves regularly, before the first rain, but we<br />
can do nothing about the toxin released by<br />
the roots, so the only solution is to plant<br />
tolerant plants Walnut root can spread<br />
20 meters from the trunk, so its negative<br />
effects are felt in a wide radius Juglone<br />
spontaneously decomposes in the soil,<br />
especially in soils rich in organic matters<br />
In soil, it decomposes in to months, and in<br />
only a couple of weeks in a compost heap<br />
Ružica Cindori: Brooks and bridges of<br />
Črnomerec page 97<br />
The project titled the Brooks and Bridges<br />
of Črnomerec, launched back in 2000, is<br />
aimed at promotion and revitali<strong>za</strong>tion<br />
of brooks Kustošak, Čronemerec and<br />
Kuniščak, and their bridges Students of the<br />
Kustošija Elementary School tested water<br />
quality of Črnomerec and Kustošak brooks<br />
and found the results alarming, especially<br />
in the lower regions of the Kustošak brook,<br />
into which wastewater from the sewers is<br />
discharged and irresponsible citizens even<br />
dump garbage into it This research was accompanied<br />
by rich photographic materials,<br />
a short documentary and the list of animal<br />
species inhabiting the brooks The discovery<br />
of crayfish in the upper part of the<br />
brooks caused great excitement Over the<br />
past eight years, almost two hundred environmental<br />
workshops took place, a series of<br />
lectures, exhibitions and round tables, and<br />
three documentaries were made Unfortunately,<br />
it seems that a part of the Kustošak<br />
brook will have to be closed down because<br />
of problems with wastewater management,<br />
until a sound solution is found<br />
Mara Matković: Europe appreciates the<br />
aroma of Dalmatian prosciutto page 98<br />
The third national prosciutto fair in Sinj surpassed<br />
both previous events in number of<br />
participants and versatility of exhibits The<br />
number of participants increased from 39<br />
to 62 and included ham producers from<br />
Italy, Slovenia, Bosnia and Herzegovina<br />
and, of course, Croatia The main objective<br />
of the event is for Dalmatian ham to gain a<br />
protected designation of origin label, which<br />
would enable Croatian producers to compete<br />
on the European market with popular<br />
Italian and Spanish hams They produce 30-<br />
40 million hams a year, which makes our<br />
250 000 seem obsolete But still, new farms<br />
are being opened in Runovići, Hrvace and<br />
near Zadar, and the production is expected<br />
to increase to 1, 5 million That is not to say<br />
that Croatian prosciutto is unknown in<br />
Europe The Italian executive Chef Emilio<br />
Cuk says: “In Italy, we add herbs and salt to<br />
make are hams aromatic Croatian ham is<br />
made only of meat, smoke, air and sea That<br />
salty, marine taste is highly valued ”<br />
Mara Matković: A pistachio tree in a<br />
Kašteli school garden page 99<br />
“Milena”, a tall and lean tree in the botanic<br />
garden of a Kaštel Lukšić Ostrog Elementary<br />
School, has borne much fruit this year<br />
“Little wonder”, says teacher Ivna Bučan,<br />
the founder and head of the richest school<br />
garden in this part of Europe, “because pistachio<br />
is an autochthonous Mediterranean<br />
plant and the Adriatic climate suits it perfectly<br />
It is not demanding and it does not<br />
mind drought, so I am amazed that this is<br />
one of the rare (if not the only) pistachio<br />
tree in this area” That pistachio was planted<br />
in the garden back in 1988 The sapling was<br />
brought in from Sicily It started bearing<br />
fruit very soon, so the pupils of the Ostrog<br />
Elementary School are lucky enough to see<br />
what a pistachio nut looks like on a tree,<br />
so that they would not believe their grow<br />
on supermarket shelves and in plastic bags<br />
The Biblical Garden Association has been<br />
presented with another five saplings by the<br />
Croatian-Jordanian Friendship Society The<br />
saplings have been imported from Jordan,<br />
the homeland of pistachios, which is of special<br />
importance to the people at the head<br />
of the Biblical Garden<br />
Stanislava Opsenica: The Large Hedron<br />
Collider - LHC page 100<br />
The largest and most ambitious nuclear experiment<br />
in the history of mankind is to be<br />
launched this summer - the Large Hedron<br />
Collider (LHC) The collider is contained in<br />
a circular tunnel with a circumference of<br />
27 kilometers at a depth of about 100 meters<br />
underground, in a tunnel under France<br />
and Switzerland Professor Daniel Denegri<br />
has been living and working at the European<br />
Organi<strong>za</strong>tion for Nuclear Research<br />
(CERN) for the past twenty years In cooperation<br />
with some 80 scientists from around<br />
the world, he managed to create the LHC<br />
(Large Hedron Collider) - a particle accelerator<br />
that will accelerate protons to just under<br />
the speed of light and direct them at each<br />
other, generating more power than the Sun<br />
and providing insights into the forces active<br />
in the moment of the creation of the universe<br />
and particles of which it is made The<br />
launching of the LHC will artificially recreate<br />
the conditions in the Universe moments after<br />
the Big Bang, for the first time in human<br />
history, since the original event<br />
Ružica Cindori: The Sava ferry page 102<br />
Ferrying, this obsolete mode of transport,<br />
is actually very environmentally sound, because<br />
a ferry does not use electric energy,<br />
but is propelled by the force of the river<br />
itself Ferry is just a wooden raft, tied to a<br />
rope attached to both river banks Wooden<br />
docks stand on both sides and they can be<br />
moved according to the water level - very<br />
rarely does it happen that a ferry cannot<br />
operate because of high water The Sava<br />
ferry is eight meters wide and ten meters<br />
long It can carry up to six cars Still, it is not<br />
only a mode of transport, but the venue for<br />
unusual cultural events In early June, an artcolony<br />
titled “Watercolors on the ferry” took<br />
place on its deck The event was organized<br />
for the second year in a row by the Zaprešić<br />
Association of Visual Artists, the Samobor Association<br />
of Visual Artists and the Samobor<br />
Town Museum Some fifty watercolor artists<br />
painted on the ferry and then exhibited their<br />
works On weekends, there are quite a few<br />
passengers on the ferry, especially on Saturday,<br />
which is a market-day in Samobor
Change language