19.12.2013 Views

r@mc @j hcdmshsds t oqnbdot rs@qnf h mnunf - Helsinki ...

r@mc @j hcdmshsds t oqnbdot rs@qnf h mnunf - Helsinki ...

r@mc @j hcdmshsds t oqnbdot rs@qnf h mnunf - Helsinki ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Sandžak: identitet i nedavna prošlost<br />

12<br />

SANDŽAK: IDENTITET I NEDAVNA PROŠLOST<br />

Jugoslavije – Hrvatima ili, recimo, Makedoncima, tek nakon 5. oktobra<br />

(2000). Kao novonastala manjina suočili su se sa brojnim problemima, a<br />

jedan od najznačajnijih je nepostojanje identitetske infrastrukture. Posve<br />

je razumljivo da, kada jedna zajednica ne raspolaže sa institucijama koje<br />

služe očuvanju i unapređenju njene kulture i identiteta, vera postaje snažan<br />

oslonac i važan identitetski resurs.<br />

Tokom raspada Jugoslavije nacionalni identitet Muslimana/Bošnjaka<br />

je negiran, a oni sami prisvajani kao Srbi, odnosno Hrvati islamske vere.<br />

Sandžak, gde živi najveći broj Bošnjaka u Srbiji, u poslednjih 20 godina<br />

tretiran je kao neuralgična tačka i prostor na kome, navodno, deluju islamski<br />

fundamentalisti. Teza o islamskom fundamentalizmu plasirana je u<br />

srpskoj javnosti još osamdesetih godina, kada je počela kampanja protiv<br />

islama i Muslimana kao, u to vreme, glavne opasnosti za opstanak Jugoslavije.<br />

Nedugo, zatim, označeni su najodgovornijim za raspad Jugoslavije.<br />

Tu tezu je formulisao istoričar i akademik Milorad Ekmečić, koji na njoj i<br />

sada insistira. U intervjuu datom Politici on je izjavio: “U raspadu Jugoslavije<br />

1992. godine muslimanski fundamentalizam ima ključni značaj”, odnosno,<br />

slom Jugoslavije 1992. godine bio je “istorijski trijumf uloge religije kao<br />

vododelnice nacije.”⁴<br />

Teroristički napad na sad 11. septembra 2001. godine išao je na ruku<br />

srpskoj tezi o islamskom fundamentalizmu, o kome se sada govori kao o<br />

“novom balkanskom islamu”. Darko Tanasković, islamolog, svakako spada<br />

u one koji su krajem osamdesetih učestvovali u stvaranju atmosfere o islamskoj<br />

opasnosti, a nakon 11. septembra i kao neko ko je iznosio “blaga upozorenja<br />

u vezi s metamorfozama islamskog fenomena na Balkanu”. Željko<br />

Cvijanović, novinar, napisao je, nakon 11. septembra, da “Beograd stiče<br />

poene u ratu protiv terorizma“, te da se “Srbija nada sticanju političkog<br />

kapitala zahvaljujući američkoj kampanji protiv terorizma”. On smatra da<br />

Srbija “može prevazići nasleđe iz Miloševićevog doba redefinisanjem svoje<br />

samoproklamovane uloge branioca zapadne civilizacije od muslimanskih<br />

hordi sa istoka na jedan moderniji način”⁵.<br />

U čitavoj novijoj istoriji Sandžak je slovio kao opasna tačka preko koje<br />

ide “islamska transverzala” (Istambul, Kosovo, Sandžak, Sarajevo) i tokom<br />

pripreme rata u Bosni ta je teza imala presudan značaj u planiranju genocida<br />

u toj nekadašnjoj jugoslovenskoj republici. Sandžak je bio deo šireg<br />

plana, a jedan od planiranih ciljeva je bio da se što veći broj Muslimana iseli<br />

4 Milorad Ekmečić, “Nacionalizam sudnjeg dana”, Politika, 5. maj 2007.<br />

5 Blic News, 3. oktobar 2001.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!