22.12.2013 Views

Sadrzaj,uvodnik 09.indd - Industrija

Sadrzaj,uvodnik 09.indd - Industrija

Sadrzaj,uvodnik 09.indd - Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>uvodnik</strong><br />

Broj 9/2007<br />

industrija<br />

Poštovani itaoci,<br />

ka ko sto je (nam) stva ri, iz gle da da smo u pe ri o du teh ni ke i<br />

teh ni a ra. Ne mi slim, pri tom, sa mo na, još uvek o(p)sta ju u,<br />

vla du Sr bi je, ko ja je u ovim, da li i po sled njim da ni ma svog manda<br />

ta, po ne la i to "pri zna nje" - da je teh ni ka...<br />

Mi slim, pre vas hod no, na do ba in ten ziv ne teh no lo ške re vo lu cije,<br />

ko ja ja a iz da na u dan. Pri me ra za to ima na sva kom o šku,<br />

pa i na onom naj za ba e ni jem, u Sr bi ji, na pri mer. Ha no ver ski<br />

sa jam, kao je dan od naj ve ih u tom po gle du, po ka zao je šta<br />

sve istin ski teh ni a ri ume ju. Kao svo je vr stan od go vor sti že i sa me ri di ja na na ko me je<br />

sme šten Be o grad, po seb no Be o grad ski sa jam, pod i jim ku po la ma je obe le žen po etak<br />

ma ja – Saj mom teh ni ke, po 51. put. Od stan dard nih do na no teh no lo gi ja i na zad,<br />

iz bor je po nu en u tra di ci ji jed nog od e ti ri naj ja a sa jam ska do ga a ja u ovom de lu<br />

re gi o na.<br />

No, dok na ši in du stri jal ci us pe ju da pri me ne bar ne što od teh no lo ških i teh ni kih no vota<br />

ri ja ko je se, u kul tur nom smi slu, ob je di nja va ju ter mi nom "svet in du strij skih teh no logi<br />

ja", do tle go vo ri mo o pre koj po tre bi uvo e nja sve sti o ener get skoj efi ka sno sti, kao<br />

na i nu sma nje nja tro ško va u pro iz vod nji, ali i kao efi ka snog pri stu pa u raz mi šlja nju o<br />

onom ener get skom "su tra". Ne ki ve raz mi šlja ju i to vr lo ozbilj no, po put be o grad skog<br />

"Enel PS"-a, na pri mer.<br />

Dok se vo de ras pra ve o sud bi ni (kle toj?!) Bor skih rud ni ka, pru ža mo vam u ovom iz danju<br />

In du stri je ma li isto rij ski uvid u mo gu e uzro ke stanja ovog de la ru dar ske stvar no sti<br />

Sr bi je. Sve zbog tzv. "tehniara"...<br />

Bi lo ka ko bi lo, pred vas iz no si mo još je dan od mo gu ih uvi da u in du strij sku stvar nost<br />

Sr bi je.<br />

Hva la na i ta nju!<br />

Boris Gaji,<br />

glavni i odgovorni urednik INDUSTRIJE<br />

Indeks oglašivača<br />

Avalon ..................................................................................................................... 18<br />

Bazis grupa, Beograd .................................................... 17, 42, 44, 46, 47, 54, 63<br />

Bazis Event Media ............................................................................................. 2, 67<br />

Bibus ....................................................................................................................... 55<br />

Career days............................................................................................................. 58<br />

Dalekovod .............................................................................................................. 25<br />

Danfos..................................................................................................................... 39<br />

ENEL PS .................................................................................................................. 21<br />

Gastec...................................................................................................................... 49<br />

Graevinska knjiga ............................................................................................... 55<br />

Grundfos ................................................................................................................. 36<br />

Heming ................................................................................................................... 40<br />

Institut "Goša" ........................................................................................................ 28<br />

Jumo ........................................................................................................................ 13<br />

Messer Tehnogas AD, Beograd ............................................................................ 37<br />

Mobil mega ............................................................................................................. 20<br />

Nectar ...................................................................................................................... 62<br />

Plannet .................................................................................................................... 24<br />

Podravka ............................................................................................................... 6, 9<br />

ProCredit Bank ....................................................................................................... 38<br />

Rent Up Balkan ....................................................................................................... 28<br />

Saacke ..................................................................................................................... 15<br />

Sajam tehnike .................................................................................................... 3, 12<br />

Sandvik ............................................................................................................. 23, 68<br />

Slap .......................................................................................................................... 14<br />

Vital .......................................................................................................................... 33<br />

Zlatibor voda ........................................................................................................... 50<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Boris Gajić /bgajic@bem.co.yu/<br />

Tehnički urednik - design & prepress<br />

Miloš Jarić /mjaric@bem.co.yu/<br />

Uređivački odbor:<br />

• prof. dr Miloš Nedeljković, dekan<br />

Mašinskog fakulteta Univerziteta u<br />

Beogradu<br />

• prof. dr Mile Jović, Edinborough Business<br />

School, Velika Britanija<br />

• mr Miloš Đukić, dipl. inž. maš.<br />

• Miloš Hadžić, dipl. inž. el.<br />

• Goran Šćekić, SAACKE Gmbh&Co KG<br />

Pisali su u ovom broju:<br />

Aleksandar Veljković<br />

Branka Pešić<br />

Dragan Miletić, dipl. inž.<br />

mr Đorđe Jovanović, dipl. inž. tehn.<br />

Ivan Sivčević, dipl. inž. maš.<br />

Kostadin Jovanović, dipl. ecc.<br />

Milenko Jovanović, dipl. inž. el.<br />

Miloš Kostić<br />

Marketing<br />

Goran Veselinović<br />

Slobodanka Petrović, dipl. ecc.<br />

Katarina Đurić<br />

Sekretar redakcije<br />

Gordana Petrović<br />

Lektura i korektura<br />

Redakcija<br />

Štampa<br />

AMD sistem, Prvomajska 110a, Zemun<br />

Izdavač<br />

BAZIS EVENT MEDIA d.o.o.<br />

Grčića Milenka 39, 11000 Beograd<br />

Za izdavača<br />

Predrag Pavišić<br />

Đorđije Kujundžić, dipl. inž. građ.<br />

Tel./faks:<br />

+381 11 3088 313; 3809 235; 3820 652<br />

E-mail:<br />

magazin.industrija@yahoo.com<br />

Web:<br />

www.bem.co.yu<br />

Naslovna strana:<br />

Messer Tehnogas AD, Beograd<br />

CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />

62<br />

ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd. 2006)<br />

COBISS.SR-ID 128184844<br />

4 industrija 9/2007


sadržaj<br />

Broj 9/2007 1/2005<br />

Ekologija:<br />

SKLADIŠTENJE CO 2 :<br />

REŠENJE ZA GLOBALNO<br />

ZAGREVANJE<br />

U fokusu: Svet industrijskih tehnologija<br />

Integracija kao koncept<br />

fabrike XXI veka<br />

10<br />

K<br />

ada se govori o svetu industrijskih tehnologija, onda se stavlja akcenat na<br />

industrijsku stranu ove priče. Dalje, industrija se više ne može odvojiti od<br />

informacionih tehnologija, a njihova veza ogleda se kroz oblast industrijske<br />

automatizacije. Ona podrazumeva potpuno integrativnu automatizaciju koja se odnosi<br />

na automatizaciju procesa i na automatizaciju mašina i postrojenja.<br />

26<br />

Predstavljamo: Heming<br />

KAKO DO KVALITETNE<br />

LABORATORIJSKE VODE<br />

40<br />

reflektor 6, 9<br />

energetika<br />

Energetska efikasnost u Srbiji 26<br />

ekologija<br />

BAT - Pravni okvir za visok nivo<br />

zaštite životne sredine (2. deo) 34<br />

predstavljamo<br />

Grundfos 36<br />

Messer 37<br />

Danfos 39<br />

mašine i oprema<br />

Kaeser: Kvalitet i u uštedama 42<br />

Honda: Serija F - sinonim za motokultivatore 44<br />

Case: Profesionalni partner za sve što vam je potrebno 47<br />

poziv na pretplatu<br />

Uželji da izađemo u susret čitaocima INDUSTRIJE, nudimo vam<br />

mogućnost godišnje pretplate (6 brojeva) na časopis, i to u iznosu<br />

od samo 199 dinara. Ovom cenom su obuhvaćeni samo poštanski i<br />

manipulativni troškovi.<br />

Na vama je da Redakciji dostavite sledeće podatke:<br />

• Ime i prezime<br />

• Adresa na koju želite da vam se dostavlja časopis<br />

• Kontakt telefon<br />

• E-mail adresa (opciono).<br />

Primerke časopisa dobijaćete nakon uplate navedenog iznosa<br />

bezbednost i zdravlje na radu<br />

Zaštita od mehaničkih povreda 52<br />

predlog za čitanje<br />

Jožef Božo: "Bioenergetika - osnovni principi" 55<br />

vremeplov<br />

Borski rudnici: Gori od sibirskih 56<br />

posetili smo<br />

CAREER DAYS 2007 58<br />

HANOVER 2007 60<br />

Sajam građevinarstva u Beogradu 64<br />

vodič<br />

Izbor sajmova u zemlji i inostranstvu 66<br />

na sledeći žiro-račun: 275-2218638081109-79 kod banke Societe<br />

Generale. Svrha uplate: Pretplata na časopis INDUSTRIJA.<br />

Navedene podatke možete nam dostaviti na sledeće načine:<br />

• Poštom na adresu: Bazis Event Media, Grčića Milenka 39, 11000<br />

Beograd.<br />

• E-mailom na adresu: info@bem.co.yu<br />

• Fax-om: 011/3809-235<br />

Hvala vam što nas čitate!<br />

Uredništvo


eflek<br />

Srbija...<br />

Prestanak proizvodnje Juga do 2010.<br />

Saradnja sa Fi ja tom i mo gu ća sa radnja<br />

sa Dženeral Motorsom omogu<br />

ći će da pro iz vod nja sa da šnjih Za stavi<br />

nih mo de la po la ko pre sta ne do 2010.<br />

Generalni direktor Grupe Zastava Zo ran<br />

Radojević kaže da se trenutno samo uz<br />

pomoć subvencija Vlade Srbije modeli<br />

domaćih vozila prodaju po sadašnjoj ceni i<br />

naglasio da vozila u klasi “Juga” i “Floride”<br />

ko šta ju mno go vi še. On je na po me nuo da<br />

se ra di o sta rim mo de li ma i da fa bri ka ne<br />

Kompanija “Alliance One Tobacco” je<br />

od svojih kooperanata u Srbiji prošle<br />

godine otkupila 1,1 milion kilograma duvana.<br />

“Alliance One Tobacco” je saopštio<br />

da je vi še od 1.200<br />

uzgajivača duvana u<br />

Sr bi ji, ko ji su ko ri sti li<br />

savete te kompanije,<br />

pro šle go di ne uspešno<br />

poslovalo. Mnogi<br />

pro iz vo đa či du va na<br />

su ostva ri li pri nos<br />

ve ći od dve to ne po<br />

hektaru, što je znatno iznad proseka u<br />

Sr bi ji, ko ji se kre će oko to ne po hek ta ru<br />

zasađenog duvanom.<br />

Kompanija je ove godine već ugovorila<br />

otkup duvana sa znatno većih površina<br />

ne go u 2006. go di ni, za sva tri ti pa du va-<br />

Kompanija Messer Tehnogas AD je<br />

23.03.2007. u ho te lu Bal kan u Be o-<br />

gradu promovisala novu tehnologiju primene<br />

tehničkih gasova za tretman pijaće<br />

vode. Saradnja Messer Tehnogasa AD i<br />

Beogradskog vodovoda je dugogodišnja,<br />

ta ko da se ga so vi ov de ko ri ste u po stro jenju<br />

za preradu vode Makiš.<br />

Voda je najdragocenija tečnost na plane<br />

ti, a smer ni ce EU po pi ta nju kva li te ta<br />

vo de za pi će su pro ši re ne 2003. go dine.<br />

Sa mo pra vi lan tret man vo de mo že<br />

da obezbedi traženi kvalitet, a on podra<br />

zu me va, iz me đu osta log, mi ni mal nu<br />

upo tre bu he mi ka li ja i pot pu nu<br />

zdravstvenu ispravnost. Messer<br />

Tehnogas za prečišćavanje koristi<br />

ugljendioksid, koji je idealno neutralizaciono<br />

sredstvo u pripremi vode za<br />

piće, rečeno je na prezentaciji u beogradskom<br />

hotelu Balkan. Taj postupak omogućava<br />

izbegavanje opasnih hemikalija<br />

Porast prinosa duvana<br />

Obeležen Dan vode<br />

može da poveća cene jer bi to zaustavilo ritanska kompanija “Reval holdings<br />

prodaju. Blimited” u Aranđelovcu će podići fabriku<br />

građevinskih elemenata i zaposliti 200<br />

radnika. Vrednost investicije je 3,5 miliona<br />

evra, a prob ni rad fa bri ke po če će za pet<br />

meseci. Reč je o proizvodnji ekološkog<br />

građevinskog materijala, standarda ISO<br />

14000, kojim su izgrađeni poslovni i stambeni<br />

objekti u 55 država. Aranđelovac će<br />

bi ti 36. grad u sve tu u ko me će ta bri tanska<br />

kompanija podići fabriku građevinskog<br />

materijala za brzu gradnju, koja će svojim<br />

proizvodima “pokrivati” tržište u Srbiji, bivšim<br />

jugoslovenskim republikama, Rumuniji,<br />

Bu gar skoj, Grč koj i Ma đar skoj.<br />

na i planira da proširi saradnju sa uzgajivači<br />

ma du va na u Sr bi ji ko ji su sprem ni i “sposobni<br />

da odgovore na svetske standarde<br />

u proizvodnji duvana koje ova kompanija<br />

primenjuje u Srbiji”.<br />

Kompanija “Alliance<br />

One To bac co” je<br />

zabrinuta “za budućnost<br />

po ljo pri vred ne<br />

pro iz vod nje du va na<br />

u Srbiji” i zalaže se<br />

za do no še nje hit ne<br />

i dugoročne sveobuhvatne<br />

strategije za duvan na nivou države,<br />

ko ja bi tre ba lo da ob u hva ti i pre mi ranje<br />

proizvodnje duvana po kilogramu i<br />

kva li te tu. Ova kom pa ni ja je naj ve ći svetski<br />

trgovac duvanskim listom, a u Srbiji je<br />

prisutna od 2004. godine.<br />

(mineralnih kiselina) i time reguliše pH<br />

vrednost vode za piće, sprečava koroziju<br />

i stvaranje kamenca u cevovodima. Rukovanje<br />

ovim gasom je lako i jednostavno<br />

gde se ugljen di ok sid ne emi tu je u at mosferu,<br />

već se korisno upotrebljava i time se<br />

postiže pozitivan ekološki efekat.<br />

U<br />

Britanci grade fabriku<br />

u Aranđelovcu<br />

NIS: 200 novih pumpi<br />

do 2009.<br />

ovoj go di ni u ob no vu i iz gradnju benzinskih<br />

stanica u Srbiji biće uloženo<br />

27 miliona evra, kaže Anđelić. Direktor NIS<br />

Petrol-Jugopetrola Milan Anđelić je novinarima<br />

povodom obeleža<br />

va nja 60 go di na<br />

ra da NIS Pe trol-<br />

Jugopetrola kazao<br />

da je do 2009. go dine<br />

planirana rekonstrukcija<br />

i izgradnja ukupno 200 pumpi<br />

u velikim gradovima, na magistralnim i<br />

autoputevima. On nije precizirao koliko će<br />

objekata biti obnovljeno u 2007. godini, ali<br />

je naveo da temeljna obnova jedne pumpe<br />

ko šta iz me đu 800 i 900 hi lja da evra. An đelić<br />

je ka zao i da se raz mi šlja o uvo đe nju<br />

GPRS-a, ka ko bi kup ci na svim pum pa ma<br />

mogli da plaćaju karticama. On je kazao<br />

i da će Akreditaciono telo Srbije danas<br />

uručiti zvanično ovlašćenje laboratoriji NIS<br />

Petrol-Jugopetrola za ispitivanje i kontrolu<br />

kvaliteta goriva.<br />

Investicija bugarskog<br />

Rubina od 120.000 evra<br />

Bu gar ski Ru bin in vesti<br />

ra će 120.000 evra<br />

u sanaciju peći u Srp skoj<br />

fabrici stakla, ka že ge neral<br />

ni di rek tor Alek san dar<br />

Đukić. Bugarski Rubin se<br />

obavezao da će za pet godina investirati<br />

25 mi li o na evra, ali se već sa da zna da će<br />

biti uloženo pet miliona evra više. Ova sredstva<br />

bi će ulo že na u re kon struk ci ju fa bri ke<br />

u na red ne tri go di ne, i to naj vi še u po gon<br />

ambalažnog stakla koji čini 70% ukupne<br />

pro iz vod nje, što ne zna či da se ne će in ve stirati<br />

i u ostale delove fabrike.<br />

6 industrija 9/2007


eflektor<br />

...i svet<br />

Laktalis kupio Dukat<br />

za 272 miliona<br />

Luka Rajić prodao je 2,7 miliona akcija<br />

Dukata grupaciji Laktalis za 749,78<br />

ku na po ak ci ji. Ukup no je do bio oko 272<br />

miliona evra. Francuski Laktalis će kontrolu<br />

nad poslovanjem Dukata preuzeti nakon<br />

dobijanja saglasnosti nadležnih regulatornih<br />

tela, a sporazum predviđa obvezu Laktalisa<br />

na dalji razvoj poslovanja Dukata i<br />

primarne proizvodnje mleka, uz obavezu<br />

zadržavanja postojećeg broja zaposlenih u<br />

Dukatu i povezanim preduzećima. Menadžment<br />

Dukata zadovoljan je razvojem događaja<br />

jer ulazak Laktalisa u kompaniju predstavlja<br />

snažan podsticaj daljem razvoju<br />

Du ka ta kao re gi o nal ne mleč ne in du stri je.<br />

“Diamond Aircraft” gradi fabriku u Varaždinu<br />

Nakon tri godine priprema Varaždin<br />

dobija fabriku za proizvodnju delova<br />

za avione, piše zagrebački<br />

Večernji list. Uko li ko sve bu de<br />

išlo po pla nu u tom gra du u<br />

Hrvatskoj biće otvorena i fabrika<br />

jednomotornih aviona general<br />

ne avi ja ci je, pre no si list i<br />

dodaje da bi ugovor Varaždina<br />

i Dajmond erkrafta Kroacija,<br />

ekskluzivnog zastupnika Dajmond<br />

Erkrafta za Hrvatsku i<br />

region, trebalo da bude potpisan<br />

ovih da na. Reč je o in vesticiji<br />

vrednoj nekoliko miliona<br />

evra, a grad nja fa bri ke će po četi<br />

za nekoliko meseci i po završetku će<br />

zaposliti nekoliko stotina radnika, najavio<br />

je direktor te kompanije za Hrvatsku<br />

Rajko Rauš.<br />

U Hr vat skoj ima vi še od sto ti nu ma lih<br />

avi o na, od če ga 60-tak u pri vat nom vlasni<br />

štvu, i oni bi se, ume sto u Slo ve ni ji<br />

i Austriji, mogli servisirati u Varaždinu,<br />

pa će se za to u pr voj fa zi gra di ti kombinovani<br />

servisno-proizvodni objekt sa<br />

prostorom za proizvodnju malih delova<br />

za avi o ne. Kompanija “D. A. Kroacija” na<br />

aerodromu Varaždin već ima Dajmond<br />

sportsko-poslovno-turistički avio centar<br />

za Hrvatsku i celu jugoistočnu Evropu.<br />

Za 20 go di na po sto ja nja “D. A.<br />

Kroacija” je na tr ži šta ši rom sve ta is po ručio<br />

vi še od dve hi lja de le te li ca.<br />

Najbrži komercijalni voz na svetu uskoro<br />

će po če ti da sa o bra ća na li ni ji<br />

Madrid - Barselona. Španska nacionalna<br />

železnička kompanija Renfe koristiće<br />

Velaro vozove velike brzine na novoj liniji,<br />

dužine 650 km. Ovi vozovi imaju operativnu<br />

br zi nu od 350 km/h, što zna či da se<br />

razdaljina između ova dva španska grada<br />

mo že pre ći za dva i po sa ta, ume sto za<br />

četiri, koliko je ranije bilo potrebno. Velaro,<br />

unapređena verzija “Deutsche Bahn’s ICE<br />

3” voza u svom uobičajenom serijskom<br />

izdanju postavio je prošlog septembra<br />

svetski rekord putujući brzinom od 404<br />

km/h.<br />

Kao i kod vo za ICE 3, ko ji je u upo tre bi u<br />

Ne mač koj i Ho lan di ji još od 2000. go di ne,<br />

komponente voznog sistema i tehnički<br />

Od Madrida do Barselone brzinom od 350 km/h<br />

moduli montirani su sa donje strane vagona.<br />

To je omo gu ći lo da se pro stor za putni<br />

ke po ve ća za oko 20% u po re đe nju sa<br />

vozovima koje pokreće lokomotiva. Polovina<br />

osovine direktno se pokreće, tako da<br />

ni na jed nom kra ju vo za ne po stoji elek-<br />

trič na lo ko mo ti va što, kao re zul tat bo ljeg<br />

pogona, omogućava veće ubrzanje. Voz<br />

se dobro pokazao i prilikom kretanja<br />

po uspo ni ma.<br />

Velaro koristi novi standard<br />

sigurnosti ETCS nivo 2 (Evropski<br />

sistem kontrole vozova) i kontroliše<br />

brzinu voza i razdaljinu<br />

između vozova na određenoj ruti,<br />

kao i ostale sigurnosne parametre.<br />

Si stem mo že da za me ni 15<br />

nekompatibilnih sistema nadzora<br />

vozova koji su se razvili u Evropi<br />

tokom proteklih godina. Velaro je<br />

pr vi voz na sve tu na ko jem se pri me njuju<br />

pravila evropske interne operativnosti za<br />

vozove velike brzine, što znači da može da<br />

saobraća između različitih zemalja.<br />

Konačni ugovor o izgradnji termoelektrane<br />

“Gacko 2”, između elektroprivreda<br />

Republike Srpske i Češke, biće<br />

potpisan 16. maja. Premijer Republike<br />

Srp ske Mi lo rad Do dik je re kao da su<br />

konačno otklonjene sve dileme i nerešena<br />

pi ta nja u ve zi sa iz grad njom tog objekta,<br />

jer su obe stra ne od stu pi le od ne kih<br />

svojih ranijih stavova u vezi sa izgradnjom<br />

termoelektrane Gacko 2, pokazujući time<br />

Razrešene dileme oko TE Gacko 2<br />

i veliki stepen tolerancije i želje da dođe<br />

do konačnog dogovora. “To je doprinelo<br />

da smo do šli do ko nač nog re še nja ko je je<br />

finalizovano kroz ranije utvrđeni generalni<br />

spo ra zum”, iz ja vio je Do dik, ali se ni je<br />

izjašnjavao o pojedinostima postignutog<br />

sporazuma.<br />

Već je ra ni je do go vore no da će RS bi ti<br />

vlasnik 49% kapitala novoizgrađene termoelektrane<br />

Gacko 2, dok će Elektroprivreda<br />

Češke, kao većinski vlasnik, imati 51<br />

odsto udela. U istoj srazmeri biće ulagana<br />

i sredstva za izgradnju nove termoelektrane.<br />

Pla ni ra no je da u iz gradnju termo e lektrane<br />

Gacko 2 bude uloženo ukupno oko<br />

1,4 milijarde evra. Na tim poslovima biće<br />

angažovano nekoliko hiljada radnika, a<br />

kada sve bude završeno, u novoizgrađenoj<br />

termoelektrani zaposliće se najmanje<br />

500 lju di.<br />

IZ BOR: REDAKCIJA<br />

industrija 9/2007 9


Svet industrijskih tehnologija - Sajam tehnike 51. put<br />

Integracija<br />

kao koncept fabrike<br />

XXI veka<br />

10 industrija 9/2007


Svet industrijskih tehnologija - Sajam tehnike 51. put<br />

Svet industrijskih tehnologija<br />

je ste ter min ko jim se naj pre<br />

ob u hva ta sve ono što se de šava<br />

i što tre ba da se ura di za rad kva li tetnog<br />

od nosa između industrije i tehnologija.<br />

Bitno pitanje za naš kvalitetan<br />

industrijski razvoj jeste saznanje koje<br />

su to tehnike i tehnologije koje dovode<br />

do efikasnosti, produktivnosti. Paradoks<br />

je ko li ki ma li pro cenat robota radi<br />

kod nas u pro iz vod nji. Isti na, ima ro bota<br />

u Sr bi ji, ali da se oni naj vi še ko ri ste u<br />

pre hrambenoj industriji, u pakovanju, u<br />

pro izvodnji građevinskog materijala...<br />

Da kle, ka da se go vo ri o sve tu in dustrij<br />

skih teh no lo gi ja, on da se sta vlja<br />

akcenat na industrijsku stra nu ove<br />

priče. Dalje, industrija se više ne može<br />

odvojiti od informacionih tehnologija,<br />

a nji ho va ve za ogle da se kroz oblast<br />

industrijske automatizacije. Ona podrazumeva<br />

potpuno integrativnu automatizaciju<br />

koja se odnosi na automatizaciju<br />

pro cesa i na automatizaciju mašina i<br />

postrojenja. Jedan od ovih aspe ka ta<br />

tiče se "fondation fieldbus (FF)" tehnologije<br />

- digitalne komunikacione mreže<br />

za povezivanje procesa instrumentacije<br />

i upravljačkih sistema.<br />

Neke tehnologije u automatizaciji<br />

izuzetno su povezane i primenjive u različitim<br />

oblastima. Vidimo da je akcenat<br />

na automatizaciji, inte gra ci ji, i otvo renim<br />

sistemima. A glavna karakteristika<br />

otvorenih sistema jeste da ne trpe<br />

entropiju, kažu stručnjaci, teoretičari i<br />

praktičari.<br />

Ka ko sve to iz gle da u srp skoj in dustrij<br />

skoj prak si, uz po gled na svet ske<br />

tren dove, predstavili smo na narednim<br />

stra na ma u te mi bro ja, ali i u dru gim<br />

rubrikama INDUSTRIJE.<br />

industrija 9/2007 11


Svet industrijskih tehnologija - Sajam tehnike 51. put<br />

Spoj industrijskih i<br />

informacionih tehnologija<br />

Šta je sve po treb no da bi se pri pre mio i or ga ni zo vao, sa stavio<br />

jedan sajam tehnike? Odgovor na ovo kao i informacije o<br />

to me šta on pred sta vlja u ovom tre nut ku, dok se u Be o gra du<br />

održava 51. Sajam tehnike, potražili smo od šefa poslovnice<br />

pomenute sajamske manifestacije, gospođe Mirjane<br />

Stojisavljević Tasić. Usput, beogradski Sajam tehnike jedan<br />

je od četiri najposećenije manifestacije u toku godine, koji,<br />

samim tim, zaslužuje odavno značajnu pažnju i stranih posetilaca,<br />

a, pre svih, izlagača...<br />

"Re cept je da ima te vi zi ju ka ko će iz gle dati<br />

sa jam, da na pra vi te pro je kat, što zna či,<br />

da tu viziju pretočite u nešto konkretno. A<br />

zatim da krenete u organizaciju...", odmah<br />

nam pojašnjava Mirjana Tasić. I dodaje da<br />

ka da kre ne sav taj ogro man pro ces or ganizacije,<br />

ima jedan fantastičan osećaj "da<br />

smo u dru štvu sa ve li kim de lom sve ta, i sa<br />

jako puno ljudi na svim kontinentima, i u<br />

našoj zemlji, naravno".<br />

Ekipa Sajma tehnike, prema priznanju<br />

naše sagovornice, često razmišlja o tome<br />

šta su sve po kre nu li tog mo men ta kad su<br />

poslali informaciju, odnosno poziv za učešće<br />

na Saj mu teh ni ke.<br />

Ovome dodajemo činjenicu da se promišlja<br />

i sam sa držaj aktuelnog sajma, a koji<br />

tre ba da se raz li ku je od onog iz pret hod ne<br />

godine...<br />

Integra, kompju te ri za ci ja,<br />

automatizacija..., roboti!<br />

Mira Tasić: To je naj va žni je! Šta je to<br />

Sajam tehnike i tehničkih dostignuća...<br />

To je osnovno pitanje koje postavljamo<br />

kada krećemo u organizaciju sajma. Znači,<br />

u momentu kada stvaramo projekat,<br />

osnov no pi ta nje, za sva ki sa jam, pa i za<br />

Sajam tehnike, jeste zašto bi neka firma<br />

ov de do šla i iz la ga la na saj mu. To je taj<br />

marketinški pristup. Ove godine, Sajam tehnike<br />

ide pod sloganom "Svet industrijskih<br />

tehnologija". Sa akcentom na "industrijskih".<br />

In du stri ja vi še ne mo že da se odvo ji<br />

Mirjana Stojisavljević Tasić,<br />

šef poslovnice Sajma tehnike u Beogradu<br />

od informacionih tehnologija. Ovogodišnji<br />

Sajam tehnike predstavlja još jedan korak<br />

napred u osmišljavanju programa i prikazivanju<br />

takvih proizvoda gde će se videti,<br />

pored ostalog, i ta veza industrijskih i informacionih<br />

tehnologija. To je, naravno, industrijska<br />

automatizacija. Ona podrazumeva<br />

potpuno integrativnu automatizaciju koja<br />

se odnosi na automatizaciju procesa i na<br />

automatizaciju mašina i postrojenja.<br />

INDUSTRIJA: Kao svo ju cen tral nu pri ču,<br />

i ove godine Sajam tehnike ima Integru,<br />

lo ci ra nu u Ha li I. To je, za pra vo, kon cept<br />

fabrike 21. veka, kompjuterizovane i automa<br />

ti zo va ne...<br />

Tasić: Sve više na Sajam tehnike dolaze<br />

numerički upravljane alatne mašine i koje<br />

upravo i čine suštinu pomenutog koncepta.<br />

Nekakva početna priča u proizvodnom<br />

procesu koja je vezana za mašine, jesu<br />

kompresori. I roboti! Ove godine prisutne<br />

su firme čiji su proizvodi pravi hit, pogotovo<br />

ako se zna da je nji ho va pro iz vod nja za počela<br />

u decembru prošle godine, i da su do<br />

sada prikazani samo prototipovi. Maltene,<br />

njihova svetska premijera jeste na ovogodišnjem<br />

be o grad skom Saj mu teh ni ke. Reč<br />

je, na i me, o dve ma svet ski ču ve nim, ja panskim<br />

fir ma ma – Fa nuk i Mo to man, ko je<br />

proizvode robote.<br />

Na našem Sajmu tehnike izložiće ih firma<br />

"ICM Elec tro nics" iz No vog Sa da.<br />

Zaista je bitno da ovakvi proizvodi visoke<br />

tehnologije dolaze u Srbiju i na Sajam tehnike,<br />

po go to vo kad se ima u vi du ko li ki ma li<br />

procenat robota radi kod nas u pro iz vod nji.<br />

Takođe, u pitanju je i vrsta edukacije, da<br />

se vi di če mu sve slu že ro bo ti, šta se do bi ja<br />

time, jer se ponekad, u vremenu tranzicije,<br />

ka da ima vi ška rad ne sna ge, po sta vlja<br />

pi ta nje da li i šta to<br />

sve tre ba. Ali, do bro,<br />

to su već dr žav ne strategije...<br />

Na i šla sam na iz vesne<br />

po dat ke u ov dašnjoj<br />

literaturi, da ima<br />

robota u Srbiji, ali da<br />

se oni najviše koriste<br />

u prehrambenoj industri<br />

ji, u pa ko va nju, u<br />

proizvodnji građevinskog<br />

materijala...<br />

Dakle, roboti iz Japana,<br />

a ima mo i ro bo te<br />

u oblasti zavarivanja,<br />

zahvaljujući nekolicini<br />

firmi. Naravno, u pomenutu oblast uključene<br />

su i informacione tehnologije. Nema<br />

ro bo ta bez in for ma ci o nih teh no lo gi ja...<br />

Ehtra net, FF, PLC (?!)<br />

INDUSTRIJA: Vra ti mo se još jed nom na<br />

samo osmišljavanje Sajma tehnike. Kako<br />

teče taj proces razmišljanja o Sajmu tehnike,<br />

kako te nove tehnike i tehnologije<br />

do ve sti na Sa jam, ka ko bi se i do ma će<br />

fabrike apsorbovale nekim svojim ritmom<br />

razvoja proizvodnje, omogućilo da ti novi<br />

12 industrija 9/2007


u fokusu<br />

Svet industrijskih tehnologija - Sajam tehnike 51. put<br />

INDUSTRIJA: Či ni nam se da osnov nu<br />

priču i ovogodišnjeg Sajma tehnike čini<br />

prikaz novina u svetu, odnosno koje su to<br />

tehnike i tehnologije koje dovode do efikasno<br />

sti, pro duk tiv no sti, i do to ga da sve to<br />

mo že da ima smi sla uvo đe njem u na še<br />

pogone, fabrike...<br />

Tasić: Bit no je da se is tak ne da u Ha li<br />

I, gde su integrisana fabrika, industrijska<br />

automatizacija, automatizacija procesa,<br />

mašina i postrojenja, istovremeno je prisutna<br />

i industrijska komunikacija. Tu su<br />

upravljački sistemi, senzori, mreže... A taj<br />

program u Hali I veoma je povezan i sa<br />

pro gra mom u Ha li II, gde su, pre sve ga,<br />

elektro-energetika, energetska elektronika<br />

i industrijska elektronika. Zašto? I tu se radi<br />

o automatizaciji procesa. I tu su bežične<br />

komunikacije, i svi noviteti poput ehtraneta,<br />

upravljački nadzorni sistemi, daljinsko<br />

upra vlja nje, šted nja ener gi je itd.<br />

De li mič no je ova pri ča ve za na i za Ha lu<br />

XIV gde se nalazi program klimatizacinačini<br />

proizvodnje uđu i u njihov proizvodni<br />

pro ces?<br />

Tasić: Razmišljajući o tim novim trendovi<br />

ma u sve tu, a u obla sti ma iz la ga nja na<br />

Sajmu tehnike - mašine, roboti, upravljački<br />

nadzorni sistemi, merna oprema i instrumen<br />

ta ci ja – mo gu da ka žem da sam,<br />

kao šef pro jek ta, ja ko sreć na što smo u<br />

nekim stvarima na istoj liniji sa sajmom u<br />

Ha no ve ru, u apri lu. I gle da la sam šta je to<br />

kod njih "high-light" u obla sti ma iz la ga nja.<br />

To je oblast industrijske automatizacije.<br />

Ru si do la ze...<br />

neke merne instrumente, sistem ne gubi,<br />

nego dobija. Za razliku od nekih konvencionalnih<br />

sistema koji su u problemu prilikom<br />

dodavanja.<br />

Još jed na oblast ko ja je va žna, a ve o ma<br />

nova, jeste pitanje sigurnosti mašina i proizvodnih<br />

procesa. Tome se pridaje veoma<br />

ve li ka pa žnja. Da po me ne mo ta ko zva ne<br />

PLC – programobilne logične kontrolere,<br />

u či jem raz vo ju se do šlo do to ga da su proizvedeni<br />

sigurnosni PLC, koji mogu da kontrolišu<br />

mnoge tokove, da registruju neka<br />

Na ovogodišnjem Sajmu tehnike učestvuju<br />

izlagači iz tačno 30 zemalja.<br />

Posebno zanimanje, kao i do sada, jeste<br />

za program "Nacionalne izložbe", koji<br />

ovaj put obuhvata 6 nacionalnih postavki:<br />

Ruske Federacije, Češke Republika,<br />

Bavarske, Hrvatske i Slovačke. Tradicionalno<br />

ambasada Južnoafričke republike<br />

iz la že u okvi ru ovog de la pro gra ma Saj ma<br />

teh ni ke, ovaj put je to u or ga ni za ci ji am basade<br />

iz Atine.<br />

Kao svojevrsni hit ističe se ruska nacionalna<br />

izložba, u organizaciji ministarstva<br />

za obrazovanje i nauku Ruske federacije,<br />

ko je je za ovaj Sa jam do ve lo 15 fir mi. Prisutan<br />

je i Državni institut za istraživanje<br />

raz voj i di zajn ret kih me ta la iz Mo skve,<br />

zatim, Federalna agencija za nauku i inova<br />

ci je iz Mo skve, kao i je dan od naj ču venijih<br />

državnih univerziteta - TSU "Tomsk",<br />

jedna od vodećih ruskih institucija u istraživanju<br />

nanotehnologija.<br />

Prema podacima s kojima raspolažemo,<br />

i ko je smo do bi li pre po čet ka Saj ma<br />

tehnike, ruske firme su prisutne sa izuzetno<br />

atraktivnim programom. Samo retki<br />

metali i nanotehnologija, predstavljaju<br />

nešto najnovije u oblasti istraživanja, i<br />

vr lo se ret ko vi đa, pa i na dru gim saj movi<br />

ma. Tu je i mer na opre ma i in stru mentacija<br />

za merenje za industriju električne<br />

energije, zatim firme koje izlažu proizvode<br />

od nerđajućeg čelika, legura od titaniju<br />

ma, i raz ne dru ge in te resantne ponude<br />

ko je su pri pre mljene u okviru nacionalne<br />

izložbe Ruske federacije na njihovom<br />

štan du u Ha li III, na ovo go di šnjem Saj mu<br />

tehnike.<br />

Odnosno, oblast bežične komunikacije, ali<br />

u svim obla sti ma, pa i u obla sti upra vlja nja<br />

mašinama. Zatim, ehtranet, sa kojim, pretpo<br />

sta vljam, mno gi ni su upo zna ti, ne zna ju<br />

koliko je važno i primenjivo. I koliko je toga iz<br />

oblasti informacionih tehnologija prešlo i u<br />

elektroinstalacije, do upravljačkih sistema,<br />

nadzora merne opreme i instrumentacije.<br />

A nadgradnju toga predstavljaju "fondation<br />

fieldbus (FF)" tehnologije. To je nešto<br />

najnovije u svetu! Na ovogodišnjem Sajmu<br />

tehnike u Beogradu firma Wig iz Beograda<br />

u Ha li I pred sta vlja bra zil sku SMAR i američ<br />

ku SMAR RE SE ARCH, a to je za pra vo<br />

sve jed na fir ma, s tim što je u Bra zi lu pro izvod<br />

nja, a u SAD-u is tra ži va nje. U pi ta nju je<br />

jed na od vo de ćih fir mi u sve tu sa "fi eld bus"<br />

tehnologijama. Ovo je, zapravo, naziv koji<br />

opisuje digitalnu komunikacionu mrežu<br />

za povezivanje procesa instrumentacije<br />

i upravljačkih sistema. Uvođenjem inteligentnih<br />

mikroprocesorskih uređaja, u polju<br />

njihovih povezivanja u "fieldbus" mrežu,<br />

dobija se potpuno distribuirano-upravljački<br />

si stem. Iz bri sa na je gra ni ca iz me đu<br />

centralne upravljačke i periferne mernoregulacione<br />

opreme. Time se dobija jedan<br />

fleksibilan sistem gde, ako dodajete još<br />

pomeranja, neispravnosti, i da na vreme<br />

upozoravaju...<br />

(Me đu)in du strij ska ko mu ni ka ci ja


Svet industrijskih tehnologija<br />

je, gre ja nja i hla đe nja. Tač nije,<br />

grejanje, grejanje i prerada<br />

vode, grejanje – obnovljivi izvori<br />

energije, klimatizacija i ventilacija,<br />

klimatizacija i hlađenje,<br />

vodovodna tehnologija, pumpe,<br />

ventili, priključci, pribor za<br />

grejanje... Znači, dobar deo ove<br />

industrijske komunikacije, merne<br />

opreme i instrumentacije,<br />

pri me nju je se i u obla sti kli ma tizacije,<br />

grejanja i hlađenja.<br />

Oblast klimatizacije, grejanja<br />

i hlađenja jeste posebno intere<br />

sant na, jer mo že da se vi di<br />

ono što sad pred sta vlja vrh u<br />

svetu...<br />

Kad već po mi njem ovu<br />

oblast, vrlo su važne instalacije. I<br />

veliki je broj izlagača koji u ovoj<br />

oblasti mogu ponuditi najnovija<br />

re še nja. Kao i po stro je nja za<br />

proizvodnju energije, na osnovu<br />

obnovljivih izvora, posebno<br />

biomase, sunčeve energije.<br />

Jedan značajan broj izlagača<br />

su domaći proizvođači. Ovo ističem<br />

za to što je Sa jam teh ni ke<br />

pre sve ga sa jam po sa moj priro<br />

di stva ri, i jer se ra di o pro izvodima<br />

i tehnologiji, iz inostranstva.<br />

A u klimatizaciji, grejanju<br />

i hlađenju imamo priličan broj<br />

domaćih proizvođača.<br />

Eks pan zi ja<br />

elektro-energetike<br />

Pro gram u obla sti elek troener<br />

ge ti ke na ovo go di šnjem<br />

Sajmu tehnike doživljava pravu<br />

ekspanziju, imajući u vidu značaj<br />

električne energije u našoj<br />

ze mlji. I da lje je ona "broj 1",<br />

podseća nas Mirjana Tasić,<br />

ta ko da je ve li ki broj ve o ma značajnih<br />

i poznatih firmi prisutan<br />

u Ha li II.<br />

Ta sić: Od do ma ćih tu je<br />

je dan ABS Mi nel, ATB Se ver, a<br />

tu su i sta ri iz la ga či po put "Konča<br />

ra" iz Za gre ba, hr vat skog<br />

"Dalekovoda" - najjače firme u<br />

ovoj ze mlji. A tu je i Schrack,<br />

Le grand, ... I Si mens, ko ji je<br />

lo ci ran u Ha li II, ali je svo jim progra<br />

mom ve zan i za Ha lu I, zbog<br />

procesa automatizacije, i zbog<br />

de lo va pro gra ma ko ji su okrenuti<br />

većem broju programa na<br />

Saj mu teh ni ke.<br />

"RB General Economic" iz<br />

Be o gra da, iz la že re še nje na<br />

području komunikacije između<br />

ma ši na, te le ma ti ke, i ra di o frekvent<br />

ne iden ti fi ka ci je RFID.<br />

Ono omogućava daljinsku kontrolu<br />

i centralizovano upravljanje<br />

korišćenjem računara, PDA<br />

ure đa ja, i mo bil nog te le fo na<br />

povezanih na internet. Pomoću<br />

ovog re še nja, mo že se upra vljati<br />

bi lo ko jim upra vlji vim ure đajem.<br />

Za uspostavljanje komunika<br />

ci je i pre nos po da ta ka ko risti<br />

se Internet, mreža mobilne<br />

te le fo ni je – GSM i GPRS, DRD<br />

i SMS.<br />

Ova rešenja podržavaju komunikaciju<br />

između kontrolnog<br />

cen tra i uda lje nih ure đa ja ili<br />

vozila, u realnom vremenu, i<br />

mogu se primeniti u drumskom<br />

saobraćaju, parking servisima,<br />

in du stri ji, ma lo pro da ji, si gurnosnim<br />

sistemima, i teritorijalno<br />

razuđenim sistemima koji<br />

zah te va ju da ljin sku kon tro lu.<br />

Hardverska i softverska rešenja<br />

mo gu se la ko pri la go di ti<br />

specifičnim zahtevima korisnika<br />

u pogledu funkcionalnosti i<br />

kompatibilnosti sa postojećom<br />

opremom.<br />

Otvoreni sistemi ne trpe<br />

en tro pi ju – fi lo zof ska<br />

poruka<br />

Razmišljajući o Sajmu tehnike,<br />

i o svim ovim pro iz vo di ma<br />

koji su strahovito međusobno<br />

povezani, ne možete da napravi<br />

te, sem u ne kim de lo vi ma,<br />

striktnu podelu. Baš zato što<br />

su neke tehnologije u oblasti<br />

automatizacije izuzetno povezane<br />

i primenjive u različitim<br />

oblastima. Vidim da je ak ce nat<br />

na automatizaciji, integraciji, i<br />

otvorenim sistemima. A to me<br />

neodoljivo podseća na sistemsku<br />

te o ri ju, ko ja je naj pre na stala<br />

u bi o lo gi ji, pa je pre šla u<br />

informacione tehnologije, pa<br />

u me nadž ment, i u dru štvo.<br />

Imam ose ćaj, i po dat ke, da ta<br />

sistemska teorija funkcioniše i<br />

u oblasti proizvodnje, i mašina,<br />

elektroindustrije, elektronike, i<br />

sve ga, pa i na Saj mu teh ni ke. A<br />

glavna karakteristika otvorenih<br />

si ste ma je ste da ne tr pe en tro piju.<br />

I za to Sa jam teh ni ke uspe va<br />

upr kos svim te ško ća ma, jer je i<br />

sam je dan otvo re ni si stem! in


u fokusu<br />

Svet indu strij skih teh no lo gi ja – Sa ac ke se @vis<br />

Nove dimenzije<br />

Ovaj svetski proizvođač učestvu<br />

je i na ovo godišnjem Sajmu<br />

tehnike u Beogradu. Kao<br />

dobra najava njihovog učešća,<br />

preko tima beogradskog predstavništva,<br />

može da posluži i<br />

informacija da je potpisan ugovor<br />

sa Beogradom, o velikom<br />

poslu modernizacije toplana<br />

u glav nom gra du. Na i me, ovih<br />

dana se očekuje isporuka 23<br />

"se@vis"-a, sistema za upravljanje<br />

gorionikom, za potrebe Beogradskih<br />

elektrana.<br />

Podsećamo da je na prošlogodišnjem,<br />

jubilarnom Sajmu tehnike,<br />

Sa ac ke, upra vo za si stem za da ljinsko<br />

upravljanje gorionicima "se @vis - Burner<br />

Management", poneo Veliku nagradu<br />

"Korak u budućnost", koja se dodeljuje<br />

za vrhunska tehničko-tehnološka rešenja,<br />

od strane žirija sastavljenog od doktora<br />

nauka sa domaćih univerziteta, odnosno<br />

sa Mašinskog, Elektrotehničkog i Metalurškotehnološkog<br />

fakulteta. Nagrada, u vidu<br />

statue, uručena je direktoru predstavništva<br />

kompanije Saacke u Beogradu, dipl.<br />

ing. Goranu Šćekiću, na ceremoniji organizovanoj<br />

poslednjeg dana Sajma tehnike.<br />

On je tom pri li kom is ta kao ve li ki trud ko ji<br />

je uložio tim beogradskog predstavništva<br />

i ko ji je ostva ren pro da jom 21 si ste ma i to<br />

od no vem bra 2005. go di ne, ka da je predsta<br />

vljen na ov da šnjem tr ži štu.<br />

Ovo je pri li ka da vam još jed nom is tak nemo<br />

zaista izuzetne kvalitete koje poseduje<br />

ovaj si stem.<br />

Referentni sistem<br />

za automatizaciju<br />

Kao lider u proizvodnji<br />

gorionika, SAACKE ulaže značajno vreme<br />

i resurse u cilju stalnog usavršavanja proizvoda.<br />

Inovacije našeg Istraživačko-razvojnog<br />

odeljenja, već decenijama predstavljaju<br />

stalni izvor inspiracija koje doprinose<br />

op štem svet skom pro gre su na ovom<br />

po lju. A sa da: se @vis, novi SAACKE sistem<br />

za upravljanje gorionikom - predstavlja<br />

referentni sistem za automatizaciju kotlarnice,<br />

otvara vrata potpuno<br />

novim dimenzijama<br />

u pogledu bezbednosti i<br />

pouzdanosti, i bukvalno ih<br />

sta vlja pod pr ste Va ših ru ku.<br />

SE @VIS – upra vlja nje<br />

go ri o ni kom "on-li ne"<br />

Kao rezultat inovacija u polju automatizacije<br />

gorionika i kotlova nastao je SE @<br />

VIS. "Fail-safe" veza, komponenti sistema<br />

preko "ethernet" veze, dozvoljava upravlja-<br />

industrija 9/2007 15


u fokusu<br />

Svet industrijskih tehnologija – Sa ac ke se @vis<br />

nje kom plet nim po go nom na naj vi šem<br />

nivou. To uključuje kontrolu automatskog<br />

paljenja, elektronsko vođenje i nadzor servo<br />

motora, čuvanje informacija o greškama,<br />

kao i si gur no snih kru gova, kompletnu<br />

vizuelizacija na ekranu osetljivom na dodir,<br />

mogućnost fleksibilne komunikacije i integrisanu<br />

web-server funkciju.<br />

"SE @VIS Bur ner Ma na ge ment":<br />

• Za bilo koji sistem sagorevanja na kopnu<br />

ili mo ru;<br />

• Najnovije u PLC tehnologiji;<br />

• Automatska sekvencna kontrola i elektronski<br />

spojni regulator;<br />

• Inteligentno procesiranje inicijalnih<br />

signala;<br />

• Memorisanje podataka odabranih procesnih<br />

promenjlivih;<br />

• Kompleksno upravljanje i fleksibilne<br />

mogućnosti komunikacije;<br />

• Upravljanje operacijama preko intranet/internet<br />

ve ze sa lo ka ci je po va šoj že lji;<br />

• Svaka komponenta je sertifikovana.<br />

sistema za modernizaciju pogona. Samom<br />

nadogradnjom se @vis-om, dobijaju se<br />

ogromne mogućnosti u pogledu realizacije<br />

vaših budućih planova.<br />

Po sta vi te va šu mo bil nu kon trol nu so bu<br />

gde vam od go va ra i oslo ni te se na Sa ac ke<br />

"Te le Sup port & Ser vi ce" ko ja uz se @vis<br />

omogućava praćenje procesa, daljinsku<br />

• mak si mal na si gur nost va še in vesti<br />

ci je.<br />

Možete se osloniti<br />

na ser vis Sa ac ke<br />

Sa Saacke-ovim proizvodnim pogonima<br />

i servisnim stanicama u 20 zemalja sveta<br />

i 70 internacionalnih Saacke kancelarija,<br />

zadovoljstvo Saacke-ovih klijenata, meri<br />

se značajnim brojkama. Gde god postoji<br />

po tre ba, Sa ac ke-ov tim je tu da po mog ne<br />

- sa svo jom ve šti nom i br zi nom ko ju sa mo<br />

pravi stručnjaci mogu da ponude.<br />

Uz podršku sistema za daljinsko dijagnoziranje,<br />

"Tele Support&Service", preko svetske<br />

mre že, oso blja za odr ža va nje i po pravke,<br />

sa logističkom podrškom na globalnom<br />

ni vou, na nji ho vu ko man du, od mah je tu na<br />

do hvat ru ke bi lo gde, sve jed no da li je u pi tanju<br />

montiranje na terenu i puštanje u rad<br />

vašeg novog pogona za sagorevanje...<br />

SAACKE servis postoji iz jednog razloga:<br />

da obezbedi da Vaš sistem za sagorevanje<br />

radi pouzdano godinama, da zaštiti Vaše<br />

investicije i sačuva prirodno okruženje i da<br />

dokažemo da znamo naš posao.<br />

SE @VIS - bezbedna mrežna<br />

teh no lo gi ja i vi zu e li za ci ja<br />

Sa ovim si ste mom ko nač no se pru ža<br />

mogućnost mrežne konekcije između upravljačkog<br />

sistema i procesa sagorevanja na<br />

koju se zaista u potpunosti možete osloniti.<br />

Svi njegovi senzori i izvršni organi su "failsafe"<br />

i povezani preko "bus" konekcije.<br />

Samo preko jednog "touchscreen" ekrana<br />

možete upravljati sistemom, menjati parame<br />

tre za ceo po gon i na taj na čin op ti mi zirati<br />

performanse, lako, sa jednog mesta.<br />

Jed no stav no? Da - i bez bed no!<br />

Po gon ski mo del ko ji ima<br />

bu duć nost - SE @VIS ukrat ko<br />

Vaš postojeći pogon može da se nadogradi<br />

odgovarajućim komponentama Saacke<br />

dijagnozu i rešavanje svih nastalih problema.<br />

Vaš godišnji izveštaj će pokazati da je<br />

to bila dobra investicija!<br />

Kre ni te u pro boj sa se @vis-om:<br />

• maksimalna pouzdanost pogona<br />

zahvaljujući najnovijim tehnologijama;<br />

• minimalno vreme i troškovi montaže;<br />

• upra vlja nje i nad zor sa lo ka ci je po<br />

vašem izboru;<br />

• trenutna dijagnoza na daljinu pomoću<br />

Tele Support&Service;<br />

• minmalno vreme zastoja;<br />

• maksimalna ušteda;<br />

•usklađenost sa budućom zakonskom<br />

regulativom u pogledu zaštite životne sredine;<br />

• 24/7 direktna telefonska linija;<br />

• dijagnoza na daljinu preko našeg "Tele<br />

Support&Service”;<br />

• obu ka Va šeg per so na la kod Vas ili u<br />

SAACKE-u;<br />

• SAACKE proizvodni pogoni i servisne<br />

stanice u 20 ze ma lja;<br />

• preko 70 internacionalnih SAACKE<br />

kontakt kancelarija.<br />

Sve što vas zanima, možete saznati u<br />

beogradskom predstavništvu kompanije<br />

Saacke, na adre si YBC – Bu le var M. Pu pina<br />

10E/412, No vi Be o grad, tel: +381 11<br />

3017335; fax: +381 11 3017336; e-mail:<br />

g.scekic @saacke.de<br />

16 industrija 9/2007


Svet industrijskih tehnologija - AVALON<br />

Sve o bu hvat na ra ci o na li za ci ja<br />

ra ci o na li za ci ja<br />

po tro šnje elek trič ne ener gi je<br />

TEKST: MI LEN KO JO VA NO VIĆ, DIPL. INŽ. EL.<br />

Privatizacijom velikog broja<br />

domaćih kompanija, njihovim<br />

izlaskom na inostrano tržište,<br />

kao i zaoštravanjem konkurent<br />

nih od no sa na do ma ćem<br />

tržištu troškovi proizvodnje,<br />

odnosno racionalizacija ovih<br />

troškova postala je izuzetno<br />

aktuelna tema. U veli kom broju<br />

slučajeva, jedan od osnovnih<br />

energenata u procesu proizvodnje<br />

jeste električna energija.<br />

Firma Avalon Partners iz Beograda<br />

već petnaest godina sa uspehom<br />

se bavi racionalizacijom potrošnje<br />

upravo ovog energenta – električne energije.<br />

Racionalizacija potrošnje se postiže<br />

delovanjem u dva smera:<br />

• implementacijom sistema za direktne<br />

ušte de;<br />

• implementacijom sistema za prevenciju<br />

kvarova.<br />

Sistemi za direktne ušte de se da lje de le<br />

na si ste me za kompenzaciju reaktivne<br />

snage i sisteme za kontrolu vršnog optereće<br />

nja. Na ovaj na čin se od tri stav ke, ko je<br />

čine račun za električnu energiju, jedna<br />

može potpuno eliminisati (reaktivna energija),<br />

dok se druga (vršno opterećenje)<br />

može kontrolisati na minimumu koji je definisan<br />

tehnologijom.<br />

Sistemi za prevenciju kvarova se dalje<br />

de le na si ste me za za šti tu i si ste me za<br />

indikaciju kvarova. Sistemi zaštite predstavljaju<br />

skup raznih vidova zaštite (prenaponska,<br />

prekostrujna, kratkospojna, kontrolnik<br />

izolacije, itd.) sa sledećim naprednim<br />

mogućnostima:<br />

• automatsko ponovno uključenje<br />

(APU),<br />

18 industrija 9/2007


Svet industrijskih tehnologija - AVALON<br />

• alar mi ra nje pu tem SMS-a, zvuč ne i<br />

svetlosne signalizacije, itd.<br />

• naknadna analiza kvara,<br />

• istorija kvarova, itd.<br />

Zaštitu je moguće primeniti kako kod<br />

po je di nog po tro ša ča, ta ko i centralizovano,<br />

u TS na izvodima koji napajaju više potrošača<br />

istovremeno.<br />

Indikacija kvarova se postiže implementacijom<br />

sistema "real-time" monitoringa<br />

koji kontinualno nadgledaju brojne parametre<br />

kva li te ta elek trič ne ener gi je kao što su:<br />

• nulte komponente struja,<br />

• udari i propadi napona,<br />

• flikeri,<br />

• THD fak tor na po na i stru ja,<br />

• spektar viših harmonika napona<br />

i stru ja,<br />

• asimetrije u sistemu,<br />

• struja zemljospoja.<br />

Rezultati dobijeni visokokvalitetnim<br />

mrežnim analizatorima koji su<br />

ser ti fi ko va ni u skla du sa stan dar dom<br />

IEC 61000-4-30 (Class A) mo gu slu žiti<br />

i u slu ča ju ar bi tra že sa di stri bu terom<br />

električne energije, a u situaciji<br />

kada je registrovano da je poremećaj<br />

došao iz Distributivne mreže.<br />

Sistemi za predikciju kvarova povećavaju<br />

pouzdanost sistema, smanjuju<br />

broj kvarova i trajanje ispada na<br />

proizvodnim linijama. U slučaju da do<br />

kva ra ipak do đe, sma nju je se vre me<br />

potrebno za popravku i postoji mogućnost<br />

utvrđivanja odgovornosti.<br />

Takođe, ovi sistemi imaju mogućnost<br />

analize potrošnje električne<br />

energije po jedinici proizvoda i na taj<br />

način pružaju dragocene informacije<br />

menadžmentu. Informacije ovog tipa<br />

su neophodne za SAP sisteme.<br />

Im ple men ta ci ja go re po me nu tih si stema<br />

veoma je jednostavna i brza. Iskustvo<br />

je pokazalo da je period otplate investicije<br />

u ove si ste me re da ve li či ne 12 me se ci.<br />

Ipak, od suštinske je važnosti pravilno<br />

iza bra ti tip opre me i ade kvat no je po de siti.<br />

Tehnički neodgovarajuća oprema, kao<br />

i nedovoljna stručnost u implementaciji<br />

predstavljaju trošak, a ne racionalizaciju<br />

potrošnje.<br />

Firma Avalon Part ners, sa svo jim stručnim<br />

timom, vrši sva potrebna merenja,<br />

analize i izradu projekata racionalizacije<br />

potrošnje. Realizacija projekata vrši se<br />

opremom renomiranih proizvođača.<br />

Po implementaciji<br />

sistema, vrši se verifikacija<br />

postignutih rezultata, obuka<br />

i praćenje rada operatora. Na<br />

ovaj način upotrebna vrednost<br />

sistema se maksimizira.<br />

Avalon Partners d.o.o.<br />

Nemanjina 4/XII<br />

11000 Beograd<br />

Tel: 011/2685-311<br />

Fax: 011/2684-178<br />

Mob: 065/AVALONP<br />

www.avalon.co.yu<br />

industrija 9/2007 19


u fokusu<br />

Svet in du strij skih teh no lo gi ja – elek tro teh ni ka, so lar ni si ste mi<br />

Dodir kvaliteta<br />

Pitanje napaja nja u da na šnjem sve tu, pogotovo za oblast<br />

industrije, jedno je od osnovnih. Pa ra doks je da se pod ra zumeva<br />

postojanje sistema i izvora neprekidnog napajanja, a<br />

u isto vre me pi tanje obezbeđenja izvora stalnog i kva li tet nog<br />

napajanja još uvek zadaje glavobolje pre svega korisnicima<br />

sistema i mašina koje ne mogu bez stalnog napajanja.<br />

Sr bi ja je u tom smi slu po godan primer za pokazivanje pomenutog<br />

paradoksa u praksi. Struje ima, ali pitanje kvaliteta<br />

snab de va nja, to je "dru gi pa dež”... Ipak, ima onih ko ji raz mišlja<br />

ju ne sa mo una pred ne go i za da na šnje po tre be. Pra vi primer<br />

je ENEL PS, iz Be ograda, sa svojom raznovrsnom ponudom<br />

u oblasti kvalitetnog i nesmeta nog napajanja.<br />

Uprkos svim preprekama s kojima<br />

se suočavamo svakodnevno, ipak<br />

u na šoj ze mlji po sto je oni ko ji<br />

poklanjaju izuzetnu pažnju ovoj problematici.<br />

Re še nja ko ja nu de sve su da lje od onih<br />

privremenih.<br />

Jedan od kvalitetnih primera iz sveta<br />

domaćih firmi koje uspešno sarađuju sa<br />

ino stran stvom, je ste ENEL PS, iz Be o gra da.<br />

Ako vam od mah ka že mo da je ENEL PS od<br />

2000. godine u partnerskim odnosima sa<br />

svetski najpoznatijom firmom American<br />

Po wer con ver sion (APC), ina če naj većim<br />

svetskim proizvođačem uređaja za besprekidno<br />

napajanje, onda dalja priča može<br />

sa mo da kre ne u prav cu pri ka zivanja kvalitetnog<br />

razmišljanja stručnog tima ove kuće<br />

u da tom prav cu.<br />

Zahvaljujući ovoj saradnji, ENEL PS<br />

ja sno i gla sno po ru ču je - "Mi va še ŠTA<br />

AKO pre tva ra mo u PA, ŠTA AKO!", što, u<br />

prevodu, podrazumeva postavljanje novih<br />

standarda operativne nadmoći u data centru.<br />

Na i me, reč je o re še nji ma ko je nu di ova<br />

beogradska firma onim preduzećima koja<br />

se u ovom vremenu tranzicije suočavaju<br />

sa, naizgled, problemom neophodnog uvođe<br />

nja no vih stan dar da u, re ci mo, obla sti<br />

potrošnje energije, ili u slučaju uvođenja i<br />

primene najnovije blejd server tehnologije.<br />

Za ova i za dru ga pi ta nja ko ja "ži vot zna če"<br />

za do ma ća pred u ze ća, ENEL PS da je adekvatne<br />

odgovore.<br />

Tako, revolucionarna neutralna metodologija<br />

dizajniranja, razmeštaja i rada data<br />

centra omogućava da se lakše savladaju<br />

pitanja neočekivanog rasta, razmeštanja<br />

blejd ser ve ra, to plo te u da ta cen tru, ili<br />

po ve ća nja ope ra tiv nih tro ško va. Jed no od<br />

brojnih pitanja koja nastaju u ovakvim<br />

situacijama, ali, svakako i najčešće, tiče se<br />

fizičke bezbednosti data centra. Da biste<br />

na vreme obezbedili svoj data centar, kao<br />

ENEL PS nu di kom plet na re še nja iz obla sti<br />

solarne energije u dve kategorije:<br />

• Solarne sisteme vezane na mrežu (naj če šće<br />

korišćene u privatnim rezidencijama);<br />

• Autonomne solarne sisteme (naj če šće ko rišće<br />

ne na izo lo va nim i za ba če nim me sti ma da leko<br />

od mreže i u telekomunikacijama).<br />

Na po lju fo to na pon skih će li ja, mo du la i prate<br />

će opre me, ostva re na je sa rad nja sa naj kva litet<br />

ni jom fir mom u toj obla sti u Evro pi, fir mom<br />

"Pho to watt" iz Fran cu ske. U po gle du opre me za<br />

nezavisne invertore, sijalice sa uštedom energije,<br />

DC-DC kon ver to re, kao i za ter mal-so lar pro gram,<br />

ostvarena je saradnja sa nemačkom firmom "Steca",<br />

ko ja pru ža na ši ri spek tar ova kve opre me.<br />

Kom plet na "on-grid” re še nja so lar nih si ste ma<br />

ve za nih na mre žu, kao i pra te ću opre mu u ENEL<br />

PS-u nu de za hva lju ju ći sa rad nji sa naj po zna ti jom<br />

fir mom u toj obla sti – "SMA" iz Ne mač ke.<br />

od go vor na ovu po tre bu u ENEL PS-u nu de<br />

NetBotz sistem daljinskog nadzora, kojim<br />

možete da primate izveštaje o parametrima<br />

okruženja i fizičkim uslovima vašeg<br />

data centra u realnom vremenu. Naravno,<br />

najveće blago i u današnjem vremenu<br />

ra znih re še nja ko ja vam se nu de "na ta njiru",<br />

ipak je zna nje.<br />

So lar ni si ste mi<br />

Jedan od tih pravaca u razmišljanju jeste<br />

po nu da ENEL PS-a u obla sti so larnih sistema.<br />

Iako se u na šoj ze mlji sunce<br />

kao iz vor ener gi je još uvek<br />

podvodi pod pojam "alternativno",<br />

ipak raz mi šlja nje o ovom<br />

"energentu" ima odliku konstante.<br />

Ono što je za si gur no, ovaj<br />

koncept dobijanja energije je<br />

čist i bez ika kvih nus-pro du kata<br />

ko ji štet no uti ču na ži vot nu<br />

oko li nu.<br />

Zahvaljujući neprekidnim razmišljanjima<br />

stručnjaka, danas<br />

se može govoriti i o industriji<br />

fotonaponske konverzije energije,<br />

kako se u odgovarajućoj terminologiji<br />

naziva proces dobijanja<br />

ener gi je od sun če vih zra ka.<br />

Iako relativno mlada, ova grana<br />

industrije beleži u poslednjih<br />

desetak godina veliki privredni<br />

rast, od 40% go di šnje, ko ji je<br />

praćen i pojavom novih tržišta<br />

i novih primena fotonaponske<br />

tehnologije. To je jedan od najvećih pri vrednih<br />

uspona zabeležen u skorije vreme u<br />

bilo kojoj industriji.<br />

Ko li ki na pre dak je ostva ren u ovoj oblasti,<br />

pokazuje i činjenica da određeni proizvođači<br />

solarne opreme daju garantne<br />

industrija 9/2007 21


u fokusu<br />

Svet in du strij skih teh no lo gi ja – elek tro teh ni ka, so lar ni si ste mi<br />

rokove i do 30 godina. Takođe, održavanje<br />

solarnih fotonaponskih uređaja, koji služe<br />

za direktno pretvaranje sunčeve energije<br />

u elek trič nu, mi ni mal no je, pa i to go vo ri u<br />

prilog većoj primeni ovih rešenja u dobijanju<br />

energije.<br />

Ipak, isti ne ra di, stru ja ko ja je pro iz ve dena<br />

na ovaj na čin, i da lje je sku plja od one<br />

koja se dobija na konvencionalan način.<br />

No, to ne spre ča va da se so lar ni si ste mi,<br />

već desetak godina, primenjuju za snabdevanje<br />

strujom telekomunikacione opreme<br />

i ure đa ja. Oni, ne sa mo da snab devaju<br />

strujom telekomunikacionu opremu tokom<br />

ce le go di ne i u svim uslo vi ma, već i da<br />

rade sa izuzetno visokom pouzdanošću.<br />

Treba pomenuti i primenu ovih sistema i<br />

za snabdevanje strujom signalnih uređaja,<br />

koji takođe zahtevaju visoku pouzdanost<br />

i izdržljivost, što se ovim<br />

rešenjem i ostvaruje.<br />

No, šta zapravo sačinjava jedan<br />

solarni sistem? Uopšteno, so lar ni<br />

si ste mi se de le na dve gru pe<br />

– sisteme koji su povezani na mrežu<br />

i one ko ji su auto nom ni. Ka da<br />

je reč o našoj zemlji, zahvaljujući<br />

firmi ENEL PS, možete dobiti kompletna<br />

rešenja iz oblasti solarne<br />

energije u dvema kategorijama:<br />

• Solarne sisteme vezane na<br />

mrežu (najčešće korišćene u privatnim<br />

rezidencijama);<br />

• Autonomne solarne sisteme (najčešće<br />

korišćene na izolovanim i zabačenim<br />

mestima daleko od mreže i u telekomunikacijama).<br />

Naime, ova firma je, s potpisivanjem ugovo<br />

ra o sa rad nji sa fir mom BIT In že nje ring,<br />

započela novi program vezan za solarnu<br />

energiju.<br />

Standardni elementi koji sačinjavaju<br />

solarne ili fotonaponske sisteme, jesu<br />

fotonaponski moduli, kontroleri punjenja<br />

akumulatora, provodnici i noseći sistemi.<br />

Bez njih, je dan so lar ni si stem ne mo že da<br />

funkcioniše...<br />

Za napajanje električnom energijom<br />

napona od 220 V, potreban je invertor,<br />

uređaj koji pretvara jednosmernu struju iz<br />

akumulatora u naizmeničnu odgovarajućeg<br />

na po na.<br />

Posmatrano po segmentima, odnosno<br />

elementima, jedan fotonaponski modul<br />

čini više ćelija. Ovim elementom obezbeđu<br />

je se na pon od 12 V, 18 V, od no sno 24<br />

V. Ti pič na sna ga me re na u stan dard nim<br />

uslovima testiranja varira od 12 W do 230<br />

W za vi sno od vr ste će li je (4/5/6 in ča) i<br />

modela. Visoko efikasni modul – PW1650<br />

(di men zi ja 123,7 x 108,2 x 4,5 cm), da je<br />

sna gu od 165 W i na pon 12V/24V. Ka da je<br />

reč o sa mim će li ja ma ko je či ne ovaj mo dul,<br />

u pitanju su multikristalne ćelije, koje<br />

moraju da budu najvišeg kvaliteta i pouzdanosti<br />

u radu. Jedna od odlika kvaliteta ovih<br />

ćelija jeste da je njihova prednja strana<br />

obložena silicijum-nitridnim, anti-refleksijskim<br />

slojem nanetim radi povećanja PV<br />

iz la za (do 15%), dok se na zad njoj stra ni<br />

ćelije nalazi aluminijumski sloj nanet radi<br />

povećanja apsorpcije svetlosti. Zahvaljujući<br />

sa rad nji sa fir mom "Pho to watt" iz Fran cuske,<br />

ime nom ko je je ja ko do bro po zna to u<br />

oblasti fotonaponskih ćelija, modula i prateće<br />

opreme, beogradski ENEL PS našem<br />

tržištu nudi multikristalne ćelije najvišeg<br />

kvaliteta u visoko tehnološkom procesu<br />

proizvodnje.<br />

Elek trič na ener gi ja ko ja se do bi ja iz<br />

sunčanih ćelija, akumulira se u olovnim<br />

aku mu la to ri ma ko ji ima ju elek tro lit u ob liku<br />

ge la. Ovo sto ga, jer je pred vi đe no da<br />

ovi akumulatori rade u režimu dubokog<br />

pražnjenja, za razliku od akumulatora koji<br />

se ko ri ste u auto mo bi li ma. Za pu nje nje<br />

aku mu la to ra iz fo to na pon skih će li ja, za<br />

po tro šnju stru je, kao i za sta nje aku mu latora,<br />

zaduženi su regulatori, koji se obično<br />

pro iz vo de za stru je od 6 do 30 A. Tre ba<br />

zna ti da ovi re gu la to ri ima ju elek tron sku<br />

za šti tu od pre vi so kog i pre ni skog na po na<br />

i du bi ne pra žnje nja ba te ri ja (HVD/LVD/<br />

DOD), od obr nu tog po la ri te ta so lar nih<br />

mo du la, op te re će nja i ba te ri je, za tim od<br />

krat kog spo ja na so lar nim mo du li ma ili<br />

op te re će nju i otvo re ne ve ze na ba te ri ji,<br />

a po se du ju i va ri stor sku za šti tu od uda ra<br />

gro ma, kao i od ni skog ni voa in ter fe renci<br />

ja od stra ne dru gih elek tro-mag net nih<br />

ure đa ja (EMC).<br />

Tre ba re ći da u po gle du opre me za ne zavisne<br />

invertore, sijalica sa uštedom energije,<br />

DC-DC konvertore, kao i termal-solar<br />

pro gra ma, ENEL PS je ostva rio sa rad nju<br />

sa nemačkom firmom "Steca", koja pruža<br />

najširi spektar ovakve opreme. Dok za kompletna<br />

"on-grid” rešenja solarnih sistema<br />

ve za nih na mre žu, kao i pra te će opre mu,<br />

ENEL PS je us po sta vio sa rad nju sa najpoznatijom<br />

firmom u toj oblasti, takođe<br />

nemačkom - "SMA".<br />

Jed no od re še nja<br />

za elek tro pri vre du<br />

Vratimo se konvencionalnoj stvarnosti.<br />

ENEL PS, pored razmišljanja o rešenjima<br />

budućnosti u oblasti napajanja, ima u svojoj<br />

ponudi i rešenja za nesmetano funkcionisanje<br />

elektroprivrede. Naime, na mestima<br />

gde je potrebno kvalitetno i sigurno održavanje<br />

napunjenosti (punjenje) AKU baterija<br />

uz istovremeno napajanje jednosmernih<br />

po tro ša ča, u ENEL PS-u pred la žu da se upotrebljavaju<br />

Punjači iz serije VEGA.<br />

Iz ra đu ju se u stan dard nom ti pu za na pone<br />

110 VDC i 220 VDC i stru ja do 100 A.<br />

Ukoliko naručilac ima takvu želju, mogući<br />

su punjači i manjih napona. Uređaj se<br />

sastoji iz modula punjača i modula stabilizatora<br />

napona (izvora konstantnog jednosmernog<br />

napona), distributivnog polja. Svi<br />

moduli su smešteni u isto kućište (orman).<br />

Preko serijskog porta moguće je daljinsko<br />

nadgledanje sistema.<br />

No, ka ko to za pra vo ra di? Evo neo p hodnih<br />

tehničkih podataka.<br />

Modul punjača je tiristorsko-mosni ispravljač<br />

sa procesorskim upravljanjem. Može<br />

da se ko ri sti kod svih ti po va ba te ri ja u vi še<br />

režima rada sa mogućnošću podešavanja<br />

napona punjenja. Karakteristika punjenje<br />

ba te ri ja je IUU, u auto mat skom re ži mu<br />

pu nje nja, a omo gu ćen je i ruč ni na čin<br />

pu nje nja.<br />

Modul stabilizatora je stepdown kon vertor<br />

koji obezbeđuje kvalitetan napon na<br />

potrošačima. Na ulazu, napon napajanja<br />

iznosi 246 V, uz dozvoljeno odstupanje<br />

na po na od -10% + 20%. Ste pen ko ri snog<br />

dej stva je 85%. Ovaj mo dul ima rad nu<br />

tem pe ra tu ru od 0 do 40 °C. Mo že da se<br />

skladišti pri temperaturnom opsegu od 35<br />

do 75 °C, pri vla žno sti od 45 do 75%, kao i<br />

na nadmorskoj visi ni do 1000 m.<br />

Kada je reč o upravljačkoj elektronici<br />

za tiristorske ispravljače - punjače, treba<br />

zna ti da ona ra di sa osnov nom ba te rij skom<br />

gra nom, i da sa nje nim po sto ja njem ne ma<br />

potrebe za dodatnom granom i velikim i<br />

skupim kontaktorom. Njome u potpunosti<br />

upravlja mikroprocesor, sa digitalnim<br />

instrumentima za merenje napona, struje<br />

potrošača i struje baterija.<br />

Ovo je sa mo je dan deo iz kva li tet ne<br />

ponude koju ima firma ENEL PS, specijalizovana<br />

za projektovanje, proizvodnju i servis<br />

uređaja i sistema industrijske elektronike i<br />

elektronike snage.<br />

ENEL PS, Novi Beograd, III Bulevar 120a,<br />

tel: (011) 3111311; 2130443; 3111386;<br />

2143109, 2136791<br />

e-mail: office @enelps.co.yu<br />

www.enelps.co.yu<br />

22 industrija 9/2007


u fokusu<br />

Sandvik Coromant<br />

Rešenja za veću<br />

Rešenja za veću<br />

konkurentnost i profitabilnost<br />

Od svog osnivanja, 1942, konstantnim razvojem novih alata i<br />

proizvodnih metoda, Sandvik Coromant pruža inovativna rešenja<br />

metaloprerađivačkoj industriji širom sveta. Tako, "Coromant<br />

Cap to", zahvaljujući svojoj izvanrednoj stabilnosti i ponovljivosti,<br />

danas predstavlja "broj 1" sistem stezanja alata kod<br />

višenamenskih "Multi-task" mašina.<br />

Te žnja ka ne pre kid nom raz vo ju nas je i po sta vi la za svet skog<br />

li de ra u ovoj obla sti.<br />

Sandvik Coromant – Globalno<br />

pri su stvo<br />

Globalizacija znači da internacionalno,<br />

kompanije i države širom sveta moraju<br />

da sa ra đu ju sve vi še i vi še. Sandvik Coromant,<br />

kao globalna kompanija, nudi svoje<br />

proizvode i servise kroz sopstvene organiza<br />

ci je u 60 ze ma lja sve ta. Sa svo jim di rektnim<br />

sistemom distribucije, omogućene su<br />

is po ru ke za 24 ča sa sa tri cen tral na skla dišta<br />

u Ho lan di ji, SAD-u i Sin ga pu ru.<br />

U današnje vreme, nove mogućnosti<br />

otvorene su na polju komunikacija. Internet<br />

pruža mogućnost komunikacije svuda<br />

i u sva ko do ba, što i na šim ko ri sni ci ma<br />

olakšava komunikaciju sa nama. Jedan od<br />

primera je i "on-line" kupovina, gde kupci<br />

ima ju uvid u skla di šte i mo gu di rekt no da<br />

plasiraju porudžbine u svako doba, skraćuju<br />

ći pro ces is po ru ke i na 24 ča sa.<br />

Orijentacija ka pru ža nju re še nja<br />

Naši kupci iz metaloprerađivačke industri<br />

je spa da ju u vo de će u auto i avio<br />

industriji, alatničarstvu, proizvodnji malih<br />

delova, opštoj mašinskoj industriji... Svaka<br />

od ovih grana industrije traži specifične alate<br />

i metode za obradu različitih materijala.<br />

Sa mim tim, naš fo kus i je ste raz voj re še nja<br />

koja uključuju više od samog reznog alata.<br />

Širom sveta sagrađeno je 20 centara<br />

produktivnosti u kojima su dostupni najmoderniji<br />

alati i metode obrade, što pruža<br />

mogućnost usavršavanja kako naših, tako<br />

i znanja naših kupaca pri različitim aplikacijama.<br />

Pored tehničke i ekonomske edukacije<br />

naših kupaca u centrima produktivnosti,<br />

ovaj pro ces se od vi ja i u nji ho vim pro iz vodnim<br />

pogonima, u trening centrima proizvođača<br />

mašina alatki i drugim lokacijama.<br />

Sve ove aktivnosti imaju samo jedan cilj<br />

– povećanje nivoa znanja i veština naših<br />

ku pa ca ka ko bi im po mo gli da bu du efi kasniji<br />

i konkurentniji na tržištu.<br />

Novi trendovi u obradi metala<br />

Razvoj novih materijala alata i geometrija<br />

bio je eksplozivan tokom proteklih<br />

nekoliko dekada. Re zul tat je ne pre kid no<br />

povećanje brzina rezanja i sigurnosti obrade,<br />

čime se drastično skraćuju vremena<br />

izrade i ostvaruju značajne uštede. Ljudi<br />

često nisu ni svesni koliki potencijal se krije<br />

u pri me ni re znih ala ta, gde je ključ na reč<br />

produktivnost.<br />

Ve o ma va žan aspekt raz vo ja no vih ala ta<br />

je i pri me na no vih ma te ri ja la kao što su<br />

Liv Kompaktnog Grafita (CGI), bimetalne<br />

komponente, ili materijali dobijeni metalurgijom<br />

praha, koji postavljaju potpuno nove<br />

zahteve pred rezni alat.<br />

Ušte de i do 70% mo gu će su za me nom<br />

procesa brušenja kaljenih komponenti sa<br />

njihovim struganjem primenom CBN kvaliteta.<br />

Sem toga, dobijaju se i pozitivni efekti<br />

za okolinu izbacivanjem primene rashladnih<br />

sredstava.<br />

Je dan od tren do va je i pri me na no vih,<br />

višenamenskih "Multi-task" mašina, na<br />

kojima se izvršava kompletna obrada u<br />

jednom podešavanju, čime se povećava<br />

kvalitet komponente i efikasnost obrade.<br />

Za ove mašine razvijeni su potpuno novi<br />

koncepti višefunkcionalnih alata, kojima<br />

se ostvaruju velike uštede na smanjenju<br />

broja alata i njihovom zamenama. "Coromant<br />

Cap to", predstavljen 1990. godine,<br />

zahvaljujući svojoj izvanrednoj stabilnosti<br />

i ponovljivosti, danas predstavlja "broj 1"<br />

sistem stezanja alata kod ovih mašina. Od<br />

2008. godine Capto sistem postaje otvoreni<br />

ISO stan dard.<br />

Part ner stvo za za jed nič ki uspeh<br />

Na rav no da smo po no sni što smo svetski<br />

li der u ovoj obla sti i što smo sku pi li<br />

neprocenjiva znanja o svim aplikacijama<br />

ve za nim za re za njem me ta la, ali ono što je<br />

najvažnije jeste:<br />

• da nas vi pri hva ta te kao part ne ra<br />

• da vam po ma že mo u br žoj ot pla ti<br />

vaših investicija<br />

• da vaš iz bor San dvik Co ro mant-a re zultuje<br />

merljivim poboljšanjima i uštedama<br />

• da ima te ose ćaj da ste i vi deo na ših<br />

prak tič nih zna nja i da su ona u stva ri va ša.<br />

Mi pažljivo slušamo vaše zahteve. Možete<br />

biti uvereni da će Sandvik Coromant stalno<br />

raditi na razvoju rešenja koja će vam pomoći<br />

da budete konkurentniji i profitabilniji.<br />

Posetite nas na ovogodišnjem Sajmu<br />

teh ni ke, ha la 1 - Are na, štand broj 1124.<br />

industrija 9/2007 23


Plannet<br />

Auto mat sko bro ja nje go to vih<br />

pro iz vo da u pre hram be noj in du stri ji<br />

Primer brojanja u pekarstvu<br />

– brojanje proizvedenih vekni<br />

hleba – povezivanje sa informacionim<br />

sistemom pekare<br />

Brojanje poluproizvoda ili gotovih<br />

proizvoda u industriji, naročito prehrambenoj,<br />

bez obzira na prividnu<br />

jednostavnost, može predstavljati značajan<br />

pro blem i to iz vi še raz lo ga:<br />

• higijenski razlozi (zah tev da se pro izvodi<br />

ne dodiruju);<br />

• praktični razlozi (brojanje proizvoda<br />

oduzima vreme i smanjuje kapacitet);<br />

• finansijski razlozi (brojanje često zahteva<br />

dodatno angažovanje radne snage);<br />

• tehnički razlozi (postoje situacije u<br />

kojima je brojanje teško sprovesti, zbog<br />

uslova rada).<br />

Da bi se rešili ovi problemi, najcelishodni<br />

je je upo tre bi ti bez kon takt no me re nje,<br />

odnosno posebne difuzione foto-ćelije za<br />

pojedinačno brojanje gotovih proizvoda sa<br />

lokalnim prikazom na proizvodnoj liniji i prikazom<br />

na udaljenom PC računaru.<br />

U ovom tek stu da je mo kra tak opis si stema<br />

za bro ja nje vek ni hle ba na iz la zu iz<br />

tu nel skih pe ći, što je ve o ma va žno u pe karama<br />

velikog kapaciteta.<br />

Pred no sti no vog si ste ma<br />

za bro ja nje<br />

Stari sistemi za brojanje su najčešće bili<br />

jednostavni i brojali su redove vekni hleba<br />

na izlazu iz tunelskih peći. Osnovni nedo-<br />

sta tak ovog pri stu pa je to što je bro ja nje<br />

neprecizno.<br />

No vi si stem ima sle de će pred no sti:<br />

• pojedinačno brojanje vekni hleba<br />

(pomoću više foto-ćelija vrši se brojanje svake<br />

vekne koja izlazi sa linije za pečenje);<br />

• potpuno higijenski način brojanja<br />

(nema nikakvog dodira sa veknama hleba<br />

bilo odstrane radnika na liniji, bilo od strane<br />

sen zo ra);<br />

• magacinsko poslovanje postaje lakše<br />

i po u zda ni je;<br />

• podaci o broju proizvedenih vekni preno<br />

se se na informacioni sistem pekare;<br />

• automatski se generišu dnevni i<br />

mesečni izveštaji o proizvodnji po vrstama<br />

proizvoda;<br />

• može se izvršiti analiza odnosa utrošenih<br />

sirovina i dobijenih gotovih proizvoda.<br />

Cilj ugradnje sistema za brojanje gotovih<br />

proizvoda u prehrambenoj industriji jeste<br />

praćenje proizvodnje, kao i integracija informacionog<br />

sistema za nadzor i upravljanje<br />

proizvodnjom. Indirektno, broj proizvedenih<br />

go to vih pro iz vo da je kva li ta tiv ni po kazatelj,<br />

naročito u pekarstvu. Ujedno, faktor<br />

čovek eliminiše se iz kontrole proizvodnje.<br />

Do sada ugrađeni sistemi za brojanje<br />

vekni hleba u pekarama pokaza li su da se<br />

poboljšava radna disciplina u pekarama i<br />

olak ša va ma ga cin sko po slo va nje. Pro sečna<br />

gre ška, pre ma do sa da šnjem is ku stvu,<br />

iz no si 2 do naj vi še 4 vek ne hle ba na pro iz vede<br />

nih 10.000 ko ma da.<br />

Pri me na ova kvih<br />

sistema za brojanje nije<br />

ograničena samo na prehrambenu<br />

industriju, već<br />

je mo gu ća i u dru gim in dustrijskim<br />

granama gde se<br />

zahteva brojanje gotovih<br />

proizvoda.<br />

Firma "Plannet" d.o.o.<br />

iz No vog Sa da, sa kancelarijama<br />

u Beogradu,<br />

razvila je niz kompletnih<br />

rešenja za brojanje gotovih<br />

proizvoda u prehrambnoj<br />

industriji i poseduje<br />

značajne reference u ovoj<br />

oblasti ("Žitosrem", Inđija, "Žitoprodukt",<br />

Zrenjanin i mnoge druge fabrike).<br />

Za sva pitanja i dodatne informacije<br />

možete se obratiti na:<br />

"Plannet” d.o.o<br />

YBC, Bu le var Mi ha i la Pu pi na 10a,<br />

ulaz 2/4, 11070 No vi Be o grad<br />

tel./fax. 011/2132-156, 2143-267<br />

E-mail: icmbg@sezampro.yu<br />

24 industrija 9/2007


energetika<br />

g<br />

Energetska efikasnost u Srbiji<br />

Između dve faze<br />

ener gi je, iz me đu 1 i 1,5% bi se sma nji li<br />

ukupni troškovi proizvodnje, što nije zanemarljivo",<br />

ističe Kovačić.<br />

mr Bojan Kovačić, v.d. direktora<br />

Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije<br />

„Za industriju je bitan energetski menadžment, ili ga zdovanje energijom.<br />

Mi smo 2005. završili obuku energetskog menadžmenta u industri ji. To kom<br />

iste go dine smo ponovili, nekoliko puta, u sarad nji sa stra nim kon sul tan tom,<br />

ta ko đe uz fi nan sij sku po dr šku EAR. Da bi se to ostva ri lo, po treb no je da na še<br />

fir me, na ne ki na čin imenuju, ili se organizaciono restrukturiraju, u domenu<br />

ko ji se odnosi na energetiku, dakle da imaju stručni tim, ili jed no li ce ko je<br />

mo že da se zo ve ener get ski menadžer neke fabrike, što, opet zavisi od veličine<br />

fabrike i od veličine potrošnje.“<br />

Ovo nam je u ne dav nom su sre tu re kao v.d. direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost Republike Srbije, mr Bojan Kovačić.<br />

Naj ve ći po tro ša či u in du stri ji<br />

Posle uvođenja energetskih menadžera i<br />

menadžmenta, sledi drugi segment, a to je<br />

izrada energetskih revizija i bilans. U Agenci<br />

ji su, u vi še na vra ta, ra di li raz li či te re vi zi je,<br />

a poslednji put krajem prošle godine, za<br />

potrebe prehrambene industrije. Tom prilikom<br />

dobijen je i izvestan opšti model koji<br />

slu ži kao osnov za do ma će fir me.<br />

Pre ma tom mo de lu, naj ve ći po tro ša či<br />

ener gi je je su he mij ska i pre hram be na<br />

industrija (oko 30%), zatim crna metalurgija<br />

i industrija obojenih nemetala, i<br />

druga prerađivačka industrija. "Potencijal<br />

industrije Srbije, što se tiče potrošnje<br />

ener gi je, u pro te klih ne ko li ko go di na,<br />

iznosi oko 700 miliona evra", kaže Bojan<br />

Ko va čić. "Teh nič ki po ten ci jal ko ji je po menut,<br />

pri li kom iz ra de stra te gi je raz vo ja<br />

energetike Srbije, za koju, inače, mislim<br />

da je re al na, je ste oko 10%. To zna či da bi<br />

go di šnje bi lo ušte đe no ne gde oko 70 mi lio<br />

na evra, a sa da mo žda i ma lo vi še, ka da<br />

bi se za 10% sma nji la po tro šnja ener gi je<br />

u Srbiji. To nije nemoguće, ali zavisi i od<br />

sve sti in du strij skih pred u ze ća, u smi slu<br />

da to ni je sa mo tro šak, već bi on za ne ki<br />

pe riod od če ti ri go di ne bio is pla ćen,<br />

ako je re ci mo u pi ta nju ne ka pro seč na<br />

in du strij ska kom pa ni ja", oce na je na šeg<br />

sagovornika.<br />

Či nje ni ca je da je u Sr bi ji u obla sti<br />

energetske efikasnosti, u poslednjih<br />

de set, pet na est, pa i dva de set<br />

godina, najveći nedostatak nepostojanje<br />

sistematskog praćenja i analize<br />

potrošnje energije. Nekada su<br />

postojali timovi koji su to pratili.<br />

A da nas, u sve tu, ovaj si stem je<br />

modifikovan, modernizovan.<br />

U Agen ci ji za ener get sku<br />

efi ka snost, pre ma pri zna nju<br />

našeg sagovornika, trudili su<br />

se da kroz te obu ke u do ma ćim fir ma ma<br />

pruže pomoć u izboru modela organizacije,<br />

de lo kru ga ra da, i šta bi sve tre ba lo da<br />

se pra ti, ka ko da se ana li zi ra, uzi ma ju ći u<br />

ob zir ne sa mo go lu po tro šnju, ne go i energetsku<br />

efikasnost. Zašto je to bitno?<br />

"Da bi naša industrija bila konkurentna",<br />

odgovara mr Kovačić, "potrebno<br />

je da sma nji tro ško ve pro izvodnje.<br />

Najveći prostor jeste<br />

smanjenjem troškova energije,<br />

ko ji se u na šoj ze mlji, pre ma<br />

nekim različitim istraživanjima,<br />

po da ci ma, kao i na osno vu onih<br />

istraživanja koja smo i mi radili,<br />

kre ću iz me đu 10 i 15%, a kod ne kih fir mi<br />

i čitavih 20%. Što je relativno mnogo. To<br />

zna či, ako bi smo sma nji li za 10% po tro šnju<br />

Pi ta nje sve sti<br />

Naravno, pitanje koje se postavlja u<br />

ovoj priči o energetskoj efikasnosti u Srbiji<br />

jeste da li domaći »industrijalci«, odnosno<br />

lju di ko ji ru ko vo de pred u ze ći ma, po go to vo<br />

onim koji su najviše istaknuta u pogledu<br />

neekonomičnog načina ponašanja u korišćenju<br />

energije, shvataju problem i mogu<br />

da na zru ko li ku do bit mo že da pred sta vlja<br />

primena mera u oblasti energetske efikasno<br />

sti? Od no sno, da se tro šak za ener gi ju<br />

ne uzi ma vi še kao ne ka fik sna stav ka u<br />

ukupnom rashodu, već kao promenljiva<br />

vrednost...<br />

"Generalno – ne", odmah odgovara mr<br />

Kovačić, ali dodaje da ima pojedinačnih<br />

pomaka. "Trudimo se u Agenciji da mak-<br />

26 industrija 9/2007


Energetska efikasnost u Srbiji<br />

si mal no uti če mo i na svest tog me nadžmen<br />

ta. Ma da nam je, u ne ku ru ku, uvek<br />

teže kada je reč o energetskoj efikasnosti<br />

u industriji, jer, kao državna uprava, možemo<br />

da uti če mo pre na ne ke dru ge seg mente.<br />

Dok, što se tiče industrijalaca, osim<br />

nekog apelovanja, ne možemo", priznaje<br />

Ko va čić.<br />

Ipak, tehnički menadžment je taj<br />

za ko ji se mo že re ći da je sve stan<br />

pro ble ma i sa me ko ri sti od<br />

pri me ne me ra ener get ske<br />

efikasnosti. "Možda oni<br />

nemaju moderan pristup<br />

analizi", pojašnjava naš<br />

sa go vor nik, "ali to je najma<br />

nji pro blem. Uz me todologiju<br />

koju će pre ili<br />

kasnije dobiti, da li od<br />

nas ili već, ne ka ko, na<br />

dru gi na čin, pro blem se<br />

može rešiti. Međutim, što se<br />

tiče onog, top menadžmenta,<br />

oni sada, u vremenu tranzicije,<br />

imaju druge prioritete, zauzimanje<br />

što bolje pozicije na tržištu, povećanje<br />

kapaciteta, itd. Ali, kako se budu otvarala<br />

vrata mogućnosti investiranja u zemlje<br />

EU, on da će i oni, pret po sta vljam, shva ti ti<br />

da zbog neke konkurentnosti, morati da<br />

primenjuju i mere energetske efikasnosti",<br />

ocenjuje mr Kovačić.<br />

Tre ba re ći da se Agen ci ji u po sled njih<br />

pola godine, obraćaju firme koje su u većinskom<br />

vlasništvu stranaca, koji prepoznaju<br />

ovaj pro blem, i na osno vu ana li ze tro ško va<br />

za ener gi ju. "I ču je mo da su već za da te<br />

određene kvote za koje energija mora da<br />

se smanji, odnosno poveća energetska<br />

efikasnost. To je jedan pozitivan trend, ali<br />

nametnut ‘odozgo’ i ‘spolja’, od strane stranog<br />

menadžmenta koji u svojim zemljama<br />

imaju i regulativu, ali i svest o neophodnosti<br />

smanjenja troškova proizvodnje. Energija<br />

je tu praktično jedini ili dominantan<br />

način za smanjenje troškova proizvodnje,<br />

po go to vo kod nas gde su ti troškovi re la tivno<br />

veliki", pojašnjava naš domaćin.<br />

Tri pu ta vi še ener gi je<br />

za 1 do lar BDP-a<br />

nekoliko miliona evra na godišnjem nivou<br />

primenom mera energetske efikasnosti."<br />

Što se ti če ula ga nja, pro ce na je da je,<br />

za srednja preduzeća, potrebno ukupno<br />

oko 400 do 500 hi lja da evra za pri me nu<br />

ovih me ra. "Ne mo ra ju sve me re da se<br />

odmah primene", ističe Bojan Kovačić, "a<br />

postoje i mere koje ne zahtevaju ulaganja.<br />

Ima mera koje traže mala ulaganja, kao<br />

i onih koje traže veća ulaganja. Sveukupno,<br />

period povraćaj uloženog novca u ove<br />

me re je kra tak, što je do bro za in du stri ju.<br />

Od no sno, u pro se ku se ova kva in ve sti ci ja<br />

vra ća za dve, tri go di ne, ili u okvi ru jednog<br />

investicionog ciklusa", objašnjava naš<br />

sagovornik.<br />

S druge strane, ne treba zaboraviti<br />

da je in du strij ski rast usko po ve zan i sa<br />

po tro šnjom ener gi je. Sto ji i ona de fi ni ci ja<br />

in du strij skog raz vo ja, po seb no kod nas<br />

da je energetika kičma razvoja domaće<br />

in du stri je. Sto ga, ni je sve jed no ako se i<br />

dalje razmišlja na način da energije ima<br />

kod nas, ako ne u iz o bi lju, on da u do voljnoj<br />

ko li či ni.<br />

Uti caj ce ne ener gi je na<br />

sma nje nje tro ško va pro iz vod nje<br />

Sigurno je da će zakoni tržišta naterati<br />

jednostavno rukovodstva domaćih firmi,<br />

da smanje troškove proizvodnje, samim<br />

tim i ener gi je. Što se ti če stra nih vla sni ka,<br />

pret po stav ka je da će oni i da lje for si ra ti taj<br />

način razmišljanja.<br />

"Dosta toga zavisi i od cene električne<br />

energije", dodaje Kovačić, "pri čemu to<br />

ni je naš de lo krug ra da, da li je ona vi so ka<br />

ili niska... Generalno, možemo da kažemo<br />

da je ce na u od no su na dru ge ze mlje, i<br />

evrop ske i u okru že nju, naj ni ža. Da li je<br />

vi so ka, to je dru go pi ta nje, ali u po re đe nju<br />

sa ovim ze mlja ma, ona je naj ni ža. Da lje, mi<br />

smo potpisnici sporazuma o jedinstvenom<br />

I dalje je Srbija energetski neefikasna u<br />

oblasti industrije, što znači da je potrebno<br />

tri puta više energije za proizvodnju jednog<br />

do la ra BDP-a, u od no su na svet ski pro sek.<br />

Isto tako, domaća industrija je neefikasnija<br />

i ako se po re di sa dru gim ze mljama.<br />

"Najbolji primeri su demonstracioni",<br />

kaže Kovačić, "znači, kada ljudi vide koje<br />

su pred no sti, i ušte de, a ima li smo ta kvih<br />

primera gde su u industrijskim firmama bili<br />

izuzetno prijatno iznenađeni uštedama od in<br />

energetskom tržištu jugoistočne Evrope,<br />

koji je polovinom prošle godine stupio na<br />

snagu. Preovlađujuće mišljenje jeste da<br />

će cena porasti, videćemo... A kako cena<br />

energije bude ra sla, i u in du stri ji i sam top<br />

menadžment biće prinuđen da povećanje<br />

troškova kompenzuje smanjenjem potrošnje<br />

ener gi je, a ne po ve ća njem ce ne<br />

pro iz vo da, kao što je to do<br />

sa da uglav nom bi lo, jer,<br />

jednostavno, neće biti<br />

konkurentni", upozorava<br />

Kovačić.<br />

Za kon i<br />

kazne<br />

Jed na od stvari<br />

ko ja je ta kođe<br />

bit na je ste<br />

zakonska regulativa,<br />

ko ja se, na ne ki<br />

način, već koncipira.<br />

Najverovatnije je očekiva<br />

ti da će ova ma te ri ja bi ti<br />

obrađena kroz Zakon o racionalnom<br />

korišćenju energije, koji treba da se<br />

donese ove ili sledeće godine. "Ovim dokumen<br />

tom će se svi seg men ti ener get ske<br />

efikasnosti, pa i industrija, malo pobliže<br />

definisati, kao i obaveze preduzeća", objašnja<br />

va Ko va čić, "u smi slu da pr vo do sta ve<br />

iz ve šta je o po tro šnji, da u za vi sno sti od<br />

potrošnje energije urade detaljnu reviziju,<br />

i da na osno vu nje do bi ju ne ki rok za smanjenje<br />

potrošnje. Inače, biće finansijski<br />

ka žnje ni. Ova prak sa svu da u sve tu već<br />

daje rezultate", kaže naš sagovornik.<br />

Ali, bez ob zi ra na sve, su šti na je da pred u-<br />

ze ća u Sr bi ji tre ba sa ma da shva te ko rist primene<br />

mera u oblasti energetske efikasnosti.<br />

"Ovim pu tem mo ra mo kre nu ti zbog nas<br />

sa mih, tim pre što ima mo do sta do bro in ženjersko<br />

znanje", ističe mr Kovačić i dodaje<br />

da je problem u tehnologiji kod najvećeg<br />

broja firmi, "posebno tih većih i velikih<br />

sistema, koja je sa stanovišta energetske<br />

efikasnosti zastarela. Dobra stvar je što će,<br />

nakon procesa privatizacije, i pod uslovom<br />

da se nastavi sa proizvodnjom, morati da<br />

se investira u modernu tehnologiju. To je<br />

je dan deo, dok je dru gi na čin na ko ji se ta<br />

tehnologija koristi", kaže u razgovoru za<br />

INDUSTRIJU v.d. direktora Agencije za energetsku<br />

efikasnost, mr Bojan Kovačić.<br />

Ukrat ko, ova pri ča kod nas je tek za poče<br />

ta. Ovaj pro ces ne sme da ima svoj kraj.<br />

On je kontinuiran, sa primenom različitih<br />

teh no lo gi ja, sa raz li či tim in ten zi te ti ma, prioritetima.<br />

Drugi su ga ra ni je za po če li pa<br />

su od ma kli da lje. U sva kom slu ča ju, ovaj<br />

put ka konceptu energetske efikasnosti i<br />

nama predstoji...<br />

industrija 9/2007 27


ogija<br />

Skla di šte nje hla đe njem – re še nje za glo bal no za gre va nje?<br />

Za mr za va nje CO 2 u<br />

pod zem nim re zer vo a ri ma<br />

Naučnici sa Univerziteta u<br />

Lisesteru i Britansko geološko<br />

društvo (BGS) predložili<br />

su skladištenje ugljendioksida<br />

u ogromne podzemne<br />

rezervoare kao način umanjenja<br />

emi si je ovog ga sa, i od redili<br />

za to pogodne lokacije u<br />

Zapadnoj Evropi. Njihovo istraživanje<br />

objavljeno u časopisu<br />

"Planet Earth", ot kri va da se<br />

CO 2 mo že dr ža ti u hlad nim<br />

geološkim akvarijumima ili<br />

rezervoarima, gde se, bez opasnosti<br />

po okolinu, može držati<br />

i nekoliko hiljada godina.<br />

Faze u postupku izdvajanja i skladištenja CO2 (Izvori: IPCC, WMO, UNEP)<br />

Amina Kemps, istraživač i student<br />

postdiplomac, radi sa profesorom<br />

Majkom Lovelom sa Odseka za<br />

geologiju Univerziteta i Krisom Rošelom<br />

iz BGS-u, na istraživanju načina skladištenja<br />

ugljendioksida. Skladištenje gasa u<br />

čvr stom ob li ku kao ga snog hi dra ta, ili kao<br />

bazena tečnog CO 2 ispod cementiranih<br />

sedimenata hidrata, smatra se alternativnom<br />

metodom geološke sekvestracije, u<br />

odnosu na postojeću praksu skladištenja<br />

u toplim, dubokim sedimentima u Severnom<br />

mo ru.<br />

Ne dav no je ob ja vljen i raz go vor u ča sopi<br />

su "Pla net Earth", gde Ami na Kemps<br />

objašnjava: "Hidra ti (po zna ti i kao kla tra ti)<br />

su minerali nalik kristalima i ledu, koji izgleda<br />

ju kao nor ma lan led i for mi ra ju se ka da<br />

se gas i vo da za jed no za mr znu na ni skoj<br />

temperaturi i pod visokim pritiskom. Oni su<br />

napravljeni od kaveza zamrznutih molekula<br />

vode u kojima se nalaze molekuli gasa."<br />

Iako su ga sni hi dra ti ot kri ve ni još pre dva<br />

veka, tek nedavno je predložena mogućnost<br />

upotrebe hidrata ugljendioksida kao<br />

sredstva za rešavanje globalnih klimatskih<br />

promena i hidrata metana kao budućih<br />

izvora energije. Laboratorijski eksperimenti<br />

vr še ni u okvi ru dok tor skog ra da Ami ne<br />

Kemps, po ka za li su da bi hi drat ugljen dioksida<br />

trebalo da formira čvrste strukture<br />

u sedimentima ispod okeana. Koristeći<br />

geofizičke tehnike i kompjutersko modeliranje,<br />

Kempsova je otkrila nekoliko lokacija u<br />

Zapadnoj Evropi u kojima je moguće skladištenje<br />

ugljendioksida ovom metodom. Ona<br />

takođe istražuje dalje implikacije svoga<br />

rada, što bi moglo koristiti geolozima za razumevanje<br />

stabilnosti dubokih podvodnih<br />

nagiba i doprineti povećanju svetskih zaliha<br />

vode zbog boljeg poznavanja procesa<br />

desalinacije.<br />

Pro fe sor Majk Lo vel sa Od se ka za ge o logiju<br />

Univerziteta u Lisesteru, prokomentarisao<br />

je: "Rad g-đi ce Kemps je pret hod ni ca<br />

istraživanja gasnih hidrata i ima veoma<br />

uzbudljive rezultate, stavljajući akcenat na<br />

značaj ulaganja u dalja istraživanja hidrata.<br />

Istraživanje prirodnih hidrata metana<br />

pomoći će nam da bolje shvatimo njihovu<br />

štetnu ulogu u prirodi, dok hidrati ugljendioksida<br />

predstavljaju potencijalni odvod<br />

emisija gasa iz staklenika. Ovaj rad ima<br />

pri me nu i u dru gim po lji ma, kao što je, na<br />

primer, istraživanje kosmosa i hidrata na<br />

drugim nebeskim telima."<br />

Za što bi tre ba lo vr ši ti iz dva ja nje<br />

i skla di šte nje CO2?<br />

Otprilike jedna trećina svih emisija ugljendioksida<br />

kao posledica ljudskih aktivnosti<br />

30 industrija 9/2007


ekologija<br />

Skla di šte nje hla đe njem – re še nje za glo bal no za gre va nje?<br />

potiče od fosilnih goriva koja se koriste za<br />

proizvodnju struje, pri čemu svaka elektrana<br />

može da oslobodi nekoliko miliona tona<br />

ugljendioksida godišnje. Različiti industrijski<br />

procesi takođe emituju veliku količinu<br />

ugljendioksida, npr. rafinerije nafte, cementare,<br />

fabrike za proizvodnju čelika i gvožđa<br />

i sl. Ove emi si je mo gu da bu du zna čaj no<br />

sma nje ne, a da se pri tom bit no ne me nja<br />

osnovni proces, i to izdvajanjem i skladištenjem<br />

ugljendioksida. Drugi izvori emisija,<br />

kao što su tran sport na sred stva i do ma ćinstva,<br />

ne mo gu se re ši ti na isti na čin zbog<br />

velikog broja malih izvora ugljendioksida.<br />

Iz dva ja nje ugljen di ok si da<br />

Izdvajanje CO 2 može se primeniti na<br />

veliki broj izvora emisija ugljendioksida,<br />

kao što su velika postrojenja za fosilna<br />

goriva ili biomase, industrije koje<br />

emituju najviše CO 2 , proizvodnja<br />

prirodnog gasa, postrojenja za<br />

proizvodnju sintetičkih goriva i<br />

postrojenja za proizvodnju vodonika<br />

na bazi fosilnih goriva. U<br />

ši rem smi slu, po sto je tri raz li čite<br />

vrste tehnologija: naknadno<br />

sagorevanje, prethodno sagoreva<br />

nje i "Oxyfuel" sagorevanje.<br />

Kod naknadnog sagorevanja,<br />

CO 2 se iz dva ja na kon<br />

sagorevanja fosilnih<br />

goriva – ta metoda<br />

mo že da se pri me ni<br />

kod standardnih elektra<br />

na. Tu se ugljen di oksid<br />

izdvaja iz otpadnih<br />

gasova u elektranama<br />

(ka da je u pi ta nju<br />

ugalj, ova me to da je<br />

po zna ta i kao "či sti ugalj"). Ova<br />

tehnologija je dobro poznata i<br />

koristi se na tržištu.<br />

Tehnologija prethodnog sagorevanja<br />

ima široku primenu u<br />

proizvodnji đubriva, hemijskoj<br />

industriji, proizvodnji gasovitih<br />

goriva (H 2 , CH 4 ) i proizvodnji struje.<br />

U ovim slučajevima, fosilno<br />

gorivo se gasifikuje, a ugljendioksid<br />

se može izdvojiti iz relativno čiste<br />

otpadne struje.<br />

Alternativna metoda koja je tek u razvoju<br />

je hemijsko "luping" sagorevanje. Hemijski<br />

"luping" koristi oksid metala kao solidnog<br />

nosioca kiseonika. Čestice oksida metala<br />

reaguju sa čvrstim, tečnim ili gasovitim gorivima<br />

u sagorevaču sa fluidiziranim slojem,<br />

proizvodeći čvrste čestice metala i mešavinu<br />

ugljendioksida i vodene pare. Vodena<br />

para se kondenzuje, ostavljajući čist<br />

ugljendioksid koji se može izdvojiti. Čestice<br />

oksida metala cirkulišu do drugog fluidizi<br />

ra nog slo ja, gde re a gu ju sa va zdu hom,<br />

proizvodeći toplotu i regenerišući čestice<br />

oksida metala koje ponovo cirkulišu do<br />

sagorevača sa fluidiziranim slojem.<br />

Tran sport ugljen di ok si da<br />

Ugljen di ok sid bi, po iz dvaja<br />

nju, mo rao da se bez bedno<br />

uskla di šti na ne ko li ko<br />

sto ti na ili čak hi lja da go dina,<br />

ka ko bi se spre či lo da<br />

pro dre do at mos fe re.<br />

Nakon izdvajanja, ugljendioksid se transpor<br />

tu je do od go va ra ju ćih lo ka ci ja za skladištenje.<br />

Transport se vrši putem cevovoda,<br />

uglavnom najjeftinijeg oblika transporta,<br />

a ukoliko cevovod nije na raspolaganju,<br />

pomorskim ili kopnenim putem. Obe metode<br />

se koriste za transport ugljendioksida<br />

za druge primene.<br />

Ugljendioksid bi, po izdvajanju, morao<br />

da se bez bed no uskla di šti na ne ko li ko sto tina<br />

ili čak hi lja da go di na, ka ko bi se spre či lo<br />

da prodre do atmosfere. Veliki rezervoari,<br />

pogodni za skladištenje, pronađeni su<br />

ispod zemljine površine i u okeanima.<br />

U to ku je rad na raz vo ju mno gih od ovih<br />

opcija.<br />

Podzemno skladištenje ugljendioksida<br />

vršilo se godinama kao posledica ubrizgavanja<br />

ugljendioksida u naftna polja kako bi<br />

se dobili veći prinosi nafte. CO 2 je na mer no<br />

skladišten u rezervoare slane vode ispod<br />

Severnog mora zbog klimatskih promena.<br />

Postrojenje Sleipner se na la zi u Se ver nom<br />

moru, gde norveški Statoil izdvaja ugljendioksid<br />

iz prirodnog gasa amino rastvaračima,<br />

i vrši odstranjivanje ugljendioksida u<br />

obliku slanonosnih naslaga. Ugljendioksid<br />

je ot pad na ma te ri ja, ko ja na sta je to kom<br />

proizvodnje prirodnog gasa, koji sadrži<br />

vi še od 9% CO 2 , što je vi še od do zvo lje nih<br />

vrednosti u distribuciji prirodnog gasa. Podzemnim<br />

skladištenjem se izbegava ovaj<br />

problem, a Statoil na taj na čin šte di sto ti ne<br />

mi li o na evra ko je bi ina če pla tio za tak se na<br />

ugljendioksid. Sle ip ner go di šnje skla di šti<br />

oko milion tona ugljendioksida.<br />

Projekt Vejburn je za po čet 2000. go di ne<br />

i lociran je na nalazištu nafte otkrivenom<br />

1954. u gradu Vejburnu u severoistočnom<br />

Saskačevanu, u Kanadi. Ugljendioksid za<br />

ovaj projekat izdvajan je iz postrojenja za<br />

gasifikaciju uglja u Beuli u Severnoj Dakoti,<br />

gde se vi še od 30 go di na vr ši pro iz vod nja<br />

me ta na iz uglja. Ugljen di ok sid će se u Vejburnu<br />

takođe koristiti za dobijanje većih<br />

prinosa nafte, sa stopom ubrizgavanja od<br />

oko 1,5 miliona tona godišnje.<br />

Treća lokacija je In Sa lah, ko ja je, kao<br />

i Sleipner, nalazište prirodnog gasa u In<br />

Salahu u Alžiru. CO 2 se iz dva ja iz pri rod nog<br />

gasa i ponovo ubrizgava u površinu, po stopi<br />

od oko 1,2 mi li o na to na go di šnje. Po tencijalni<br />

kapaciteti podzemnog skladištenja<br />

su veliki, ali nedovoljno dokumentovani.<br />

Druge metode geološkog skladištenja su u<br />

razvoju, kao i planovi za njihovo praćenje.<br />

industrija 9/2007 31


ekologija<br />

Skla di šte nje hla đe njem – re še nje za glo bal no za gre va nje?<br />

Postrojenje Sleipner kompanije Statoil u Severnom moru godišnje<br />

skladišti oko milion tona CO 2 u podzemne rezervoare<br />

Skla di šte nje ugljen di ok si da kao teč nosti<br />

i hidrata je novija metoda geološke<br />

sekvestracije ugljendioksida iz otpadnih<br />

ga so va. CO 2 bi se ubrizgavao ispražnjene/iscrpljene<br />

rezer vo a re i/ili akva ri ju me,<br />

koristeći pri tome sličnu infrastrukturu<br />

ko ja se ko ri sti na na la zi štu ga sa Sleipner<br />

u Se ver nom mo ru, ali bi se ubri zga va nje<br />

vr ši lo u pod vod ne se di men te na ve li kim<br />

du bi na ma i na ni žim tem pe ra tu ra ma, gde<br />

je ugljen di ok sid u teč nom sta nju. Ubrizga<br />

va njem is pod sta bil ne zo ne hi dra ta<br />

u hlad ne, du bo ke se di men te, uko li ko bi i<br />

do šlo do bi lo ka kvog po me ra nja na go re,<br />

uskla di šte na teč nost bi pro dr la u sta bil nu<br />

zo nu hi dra ta, stva ra ju ći ta ko hi drat ugljendi<br />

ok si da i za dr ža va ju ći teč nost. Ova kvo<br />

skla di šte nje ugljen di ok si da kao teč no sti<br />

i hi dra ta omo gu ći lo bi za dr ža va nje ve ćih<br />

za pre mi na ga sa u pod vod nim re zer voa<br />

ri ma (u po re đe nju sa su per kri tič nim<br />

skla di šti ma kao što su Slaj pe ro va), gde<br />

bi mo gao da osta ne uskla di šten ne ko li ko<br />

hi lja da go di na. in<br />

reflektor<br />

Domaći biodizel<br />

uskoro na pumpama<br />

Fa bri ka ulja u Ši du će u ma ju po če ti<br />

da isporučuje domaćem tržištu biodizel,<br />

koji će po kvalitetu odgovarati Evro 5<br />

standardu. Litar biodizela ne bi trebalo da<br />

bu de sku plji od di ze la D2, re kao je di rek tor<br />

fa bri ke ulja Mla dost iz Ši da Ni ko la Vu ja čić<br />

i do dao da će u po čet ku, bi o di zel bi ti is poručivan<br />

poljoprivredi i gradskim saobraćajnim<br />

preduzećima, a kasnije će biti ponuđen<br />

i benzinskim pumpama širom Srbije,<br />

pa će gra đa ni mo ći da se snab de va ju tim<br />

go ri vom kao i sva kim dru gim.<br />

U Ši du će go di šnje bi ti pro iz vo đe no<br />

110 hi lja da to na je sti vog am ba la žnog<br />

ulja po evrop skim kri te ri ju mi ma, od nosno<br />

sto hi lja da to na bi o di ze la<br />

za do ma će i stra no tr ži šte, ka že<br />

Vu ja čić na vo de ći da je Fa bri ka<br />

ulja Mla dost u pro ce su pro me ne<br />

ime na u Vik to ria oil i da je u planu<br />

da do ma ja poč nu sa ra dom<br />

no vi po go ni za pro iz vod nju ra fi nisa<br />

nog bilj nog ulja i pro iz vod nju<br />

bi o di ze la.<br />

Vik to ria oil se ba vi pro iz vodnjom<br />

si ro vih ulja i ma sti ko je se do bi ja ju<br />

iz soje, suncokreta i uljane repice i godišnje<br />

preradi 200 hiljada tona tih sirovina,<br />

a potpuno je energetski nezavisna,<br />

jer se ener gi ja po treb na za rad do bi ja<br />

iz bi o ma se, ba li ra njem i sa go re va njem<br />

sojine slame, kao i iz drugih obnovljivih<br />

izvora.<br />

Gazprom gradi<br />

elektranu u Nemačkoj<br />

azprom će sa luk sem bur škom energetskom<br />

grupom Soteg graditi elek-<br />

G<br />

tranu u Nemačkoj,<br />

vred nu 400 mi li o-<br />

na evra. Do go vor<br />

o iz grad nji kom binovane<br />

elektrane<br />

u Ajzenhutenštatu,<br />

ko ja tre ba da bu de<br />

za vr še na do 2010. go di ne, pred sta vlja<br />

za Ga zprom da lje ši re nje na evrop skom<br />

tržištu i prvi ulazak na evropsko tržište<br />

električne energije.<br />

32 industrija 9/2007


Vital potvruje kvalitet<br />

svog asortimana<br />

Po vo dom pred sto je eg 74. Me u na rod nog po ljo pri vred nog saj ma u No vom Sa du, iz vr še no je oce nji va nje kva li te ta pro iz vo da. U grupi<br />

pre hram be nih pro iz vo da: ulja, bilj ne ma sti, bilj ne mr si, mar ga ri na, ma jo ne za i ke a pa, Vi tal je osvo jio ve li ki broj na gra da i ti me<br />

po tvr dio kva li tet svog asor ti ma na. Du go go di šnja tra di ci ja do bi ja nja na gra da i pri zna nja se na sta vlja. Ve li ko je za do volj stvo i po nos<br />

osvo ji ti:<br />

Pet pri zna nja "Šam pion u gru pi pro iz vo da" za: bilj nu mast, "Mayovi tu" de li ka tes, "Mayovi tu" sa ma sli no vim uljem, "Mayovi tu" light i "Mayovi tu" sa<br />

re nom. Od po seb nog zna aja su ova priznanja, jer su ih dobili novi proizvodi – prošireni "Mayovi ta" asor ti man. Za slu ga je oprav da na, jer se ma jo ne zi<br />

pro iz vo de od sve žih ja ja sa pri rod nim do da ci ma, ko jim je Vi ta lov tim teh no lo ga ui nio za i sta bes pre ko ran i je din stven ukus ma jo ne za. Po red osvo je ne<br />

na gra de za naj bo lji kor po ra tiv ni brend u Sr bi ji za 2006. go di nu, "Mayovi ta" ovim pri zna nji ma oprav da va svoj kva li tet i po ve re nje.<br />

Tri de set zlat nih me da lja, e ti ri sre br ne i jed na bron za na me da lja, do de lje ne su pre o sta lim pro iz vo di ma Vi ta lo vog asor ti ma na: "Vi tal" je sti vo ra fi ni sa no<br />

sun co kre to vo ulje, "Fri vi ta" je sti va ra fi ni sa na po lu te na mast, bilj na mast, bilj ni mrs, "Vi tal" vi ta mi zi ra ni sto ni mar ga rin, marga<br />

ri ni "Pri jat no" i "Sof ti", niskokalorini namaz "La ki", pojedinano proiz vo di gru pe ma jo ne za "Mayovi ta" i pro iz vo di gru pe<br />

ke a pa.<br />

Kom pa ni ja Vi tal je, ne sum nji vo, va žan ak ter pri vred ne stvar no sti na ovim pro sto ri ma. Pre vek i<br />

po, ta ni je 152 go di ne, Vi tal je ro en, i kon stant no vo en po li ti kom kva li te ta i pro spe ri te ta. Vi tal<br />

je da nas ime, brend i po jam tr ži šnog li de ra. Kre i ra ra zno vr stan i mo an<br />

pro iz vod ni pro gram, sa sa dr ža jem uskla e nim sa glo bal nim tren do vima<br />

pro iz vod nje i kon zu mi ra nja hra ne. U to ku svog po sto ja nja Vi tal je na<br />

do ma im i ino stra nim iz lo žba ma za kva li tet do bi jao naj ve a pri zna nja.<br />

Ipak, naj ve a na gra da je po sto ja na lo jal nost svojih<br />

potrošaa.<br />

Glav ni ci lje vi Vi ta la su da pro iz vo di kva li tet nu i<br />

zdra vu hra nu, uz stal no una pre e nje pro iz vo da<br />

i da li der sku po zi ci ju na na ci o-<br />

nalnom tržištu potvrdi, jer svaki<br />

uspeh je i no vi za da tak, te uspešno<br />

za u zi ma nje po zi ci ja i na<br />

in ter na ci o nal nom ni vou.


ekologija<br />

gj<br />

O za ko nu o in te gri sa nom spre ča va nju i kon tro li za ga đi va nja<br />

ži vot ne sre di ne i naj bo lje do stup ne teh ni ke – BAT<br />

2. deo<br />

TEKST: MR ĐOR ĐE JO VA NO VIĆ, DIPL. INŽ. TEH NO LO GI JE<br />

Zakonom o Integrisanom sprečavanju<br />

i kontroli zagađenja<br />

(Direktiva IPPC) uspostavlja<br />

se prav ni okvir i obez be đu je<br />

integrisan pristup sektorskim<br />

uticajima na životnu sre di nu<br />

u Sr bi ji. S dru ge stra ne, to je i<br />

sa svim no vi si stem za iz da vanje<br />

dozvola za rad postrojenja.<br />

Ovim zakonom (donet krajem<br />

2004. u Srbiji), odnosno Direktivom<br />

(EU – Di rek ti va 96/61/EZ)<br />

utvrđuju se mere za sprečavanje ili smanjenje<br />

ispuštanja materija u vazduh, vodu<br />

i zemljište, kao posledice sektorskih aktivno<br />

sti. Ovo uklju ču je i ot pad, ka ko bi se<br />

postigao visok nivo u zaštiti životne sredine<br />

u celini.<br />

U na stav ku o ovoj bit noj te mi za prav no<br />

funkcionisanje zaštite životne sredine, dajemo<br />

na uvid ne ke od bit nih od red ni ca ovog<br />

zakonskog uređenja.<br />

Zahtevi IPPC direktive:<br />

• Kontrola nad zagađujućim materijama;<br />

• Kon tro la i smanjuje ri zik od ak ci den ta;<br />

• Ušteda energije i sirovina;<br />

• Informisanost jav no sti o ra du po strojenja.<br />

Ciljevi primene IPPC direktive u Srbiji:<br />

• Posedovanje integrisane dozvole<br />

uslov za rad određenih vrsta postrojenja;<br />

• Integrisana dozvola je odluka, kojom<br />

se utvrđuju uslovi ispuštanja zagađujućih<br />

materija ili energije u sve medijume životne<br />

sredine;<br />

• No va postrojenja za ko je se zah te va<br />

integrisana dozvola moraju u svom radu<br />

obavezno da primenjuju BAT;<br />

• Postojeća postrojenja koja u vreme<br />

podnošenja zahteva za izdavanje dozvole<br />

ne ispunjavaju BAT uslove, prilažu program<br />

mera prilagođavanja rada propisanim<br />

uslovima.<br />

IPPC direktiva u Srbiji – zakonski<br />

okvir:<br />

•Za kon o in te gri sa nom spre ča vanju<br />

i kontroli zagađenja životne sredine<br />

("Službeni glasnik Republike Srbije", br.<br />

135/2004);<br />

• Pravilnik o sadržini i načinu vođenja<br />

registra izdatih integrisanih dozvola<br />

("Službeni glasnik Republike Srbije", br.<br />

69/2005);<br />

• Uredba o vrstama aktivnostima i<br />

postrojenjima za koje se izdaje integrisana<br />

dozvola ("Službeni glasnik Republike Srbije",<br />

br. 84/2005);<br />

• Uredba za određivanje kriterijuma za<br />

određivanje najbolje dostupnih tehnika,<br />

za primenu standarda kvaliteta, kao i za<br />

određivanje graničnih vrednosti emisije<br />

u integrisanoj dozvoli ("Službeni glasnik<br />

Republike Srbije", br. 84/2005);<br />

• Ured ba o sa dr žini programa mera prilagođavanja<br />

rada postojećeg postrojenja<br />

ili ak tiv no sti pro pi sa nim uslo vi ma ("Službe<br />

ni gla snik Re pu bli ke Sr bi je", br.<br />

84/2005).<br />

Zakonski akti koji treba da se donesu<br />

radi primene Zakona:<br />

• Pravilnik o sadržaju i izgledu dozvole;<br />

• Pravilnik o sadržaju, izgledu i načinu<br />

popunjavanja zahteva;<br />

• Uredba o programu usklađivanja pojedinih<br />

privrednih grana sa odredbama ovog<br />

zakona;<br />

• Uredba o privremenim graničnim vredno<br />

sti ma emi si ja za va zduh i vo du za pr vih<br />

pet godina usklađivanja pojedinih privrednih<br />

gra na sa od red ba ma ovog za ko na.<br />

Mere kojima se postiže integrisan pristup<br />

spre ča vanja i kontrole zagađenja<br />

životne sredine:<br />

• Racionalno upravljanje nacionalnim<br />

resursima u skladu sa principom "zagađivač<br />

pla ća";<br />

• Delovanje na izvore zagađenja smanjenjem<br />

emisija u skladu sa graničnim<br />

vrednostima;<br />

•Definisanje graničnih vrednosti emisija<br />

na ba zi pri me ne BAT, uzi ma ju ći u ob zir<br />

tehničke karakteristike postrojenja, njihovu<br />

lokaciju i stanje životne sredine u okolini<br />

postrojenja;<br />

• Razvoj procesa razmene informacija<br />

između zemalja u cilju unapređenja i primene<br />

BAT.<br />

Nadležni organ za izdavanje integrisane<br />

dozvole obezbeđuje učešće javnosti u<br />

postupku izdavanja integrisane dozvole.<br />

Nadležni organ za izdavanje dozvola:<br />

• ministarstvo nadležno za poslove<br />

zaštite životne sredine;<br />

• pokrajinski organ nadležan za poslove<br />

zaštite životne sredine;<br />

• organ jedinice lokalne samouprave<br />

nadležan za poslove zaštite životne sredine.<br />

Nadležnost je podeljena shodno Zakonu<br />

o pla ni ra nju i iz grad nji i nad le žno sti ma<br />

organa datim ovim zakonom za izdavanje<br />

dozvola ili odobrenja za izgradnju i početak<br />

rada ("Službeni glasnik Republike Srbije"<br />

br. 47/2003, član 89).<br />

34 industrija 9/2007


O za ko nu o in te gri sa nom spre ča va nju i kon tro li za ga đi va nja<br />

ži vot ne sre di ne i naj bo lje do stup ne teh ni ke – BAT<br />

Postupak izdavanja dozvole:<br />

• razmatranje zahteva;<br />

• obaveštavanje organa, organizacija i javnosti;<br />

• izrada nacrta dozvole (45 dana od podnošenja zahteva);<br />

• rad tehničke komisije;<br />

• odlučivanje.<br />

Po stu pak tra je 120 da na, a mo že bi ti pro du žen do 240 da na.<br />

Sadržaj dokumentacije koja se prilaže uz zahtev:<br />

• projekat za planirano odnosno izgrađeno postrojenje;<br />

• izveštaj o poslednjem tehničkom pregledu;<br />

• plan vršenja monitoringa;<br />

• rezultati merenja činilaca životne sredine;<br />

• plan upravljanja otpadom;<br />

• plan mera za efikasno korišćenje energije;<br />

• plan mera za sprečavanje udesa;<br />

• plan mera za zaštitu životne sredine;<br />

• akt o pravu korišćenja prirodnih resursa;<br />

• izjava o istinitosti podataka;<br />

• za nova postrojenja – saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu i<br />

procenu opasnosti od udesa;<br />

• za postojeća postrojenja – saglasnost na studiju uticaja zatečenog stanja, procenu<br />

opasnosti od udesa i programa mera prilagođavanja postrojenja uslovima ovog<br />

zakona.<br />

Uslovi koji se propisuju integrisanom dozvolom:<br />

• Granične vrednosti emisija zagađujućih materija utvrđene za dato postrojenje;<br />

• Mere zaštite vazduha, vode i zemljišta;<br />

• Me re ko je se od no se na upra vlja nje otpadom koji nastaje pri radu postrojenja;<br />

• Me re za sma nje nje bu ke i vi bracije;<br />

• Mere koje se odnose na efikasno koriščenje energije;<br />

• Mere za sprečavanje udesa i otklanjanje posledica;<br />

• Primenu najbolje dostupnih tehnika ili drugih tehničkih uslova i mera;<br />

• Zahteve za monitoring emisija sa definisanom metodologijom, učestalošću merenja,<br />

pravilima za tumačenje rezultata merennja, utvrđenom obavezom dostavljanja<br />

podataka nadležnom organu.<br />

Najbolje dostupne tehnike (BAT):<br />

• Tehnike čijom se primenom dostiže<br />

nivo emisija ispod propisanih GVE;<br />

• Tehnike koje obezbeđuju nisku potrošnju<br />

prirodnih resursa;<br />

• Naj bo lja - pod ra zumeva najefikasniji<br />

učinak u postizanju visokog opšteg nivoa<br />

zaštite životne sredine;<br />

• Dostupna - tehnika razvijena do<br />

stepena koji omogućava primenu u određenom<br />

sektoru industrije pod ekonomski<br />

i tehnički prihvatljivim uslovima;<br />

• Teh ni ka - na čin na ko je je po stro je nje<br />

projektovano, izgrađeno, održavano, na<br />

koji funkcioniše, uključujući i tehnologiju<br />

koja se koristi.<br />

Pri me na BAT-a u Sr bi ji:<br />

• Cementna industrija (privatizovana,<br />

promena goriva, ugradnja filtera, početak<br />

upotrebe alternativnog goriva, ugradnje<br />

kontinualnog monitoringa emisija, prva<br />

postrojenja koja se planiraju da uđu u proces<br />

izdavanja integrisanih dozvola);<br />

• Metalna industrija (delom privatizovana,<br />

ulaganja u poboljšanje tehnologije<br />

u po čet noj fa zi);<br />

• Hemijska industrija (u izuzetno<br />

lošem stanju, daleko od zahteva BAT-a,<br />

izuzev farmaceutske industrije);<br />

• Termoenergetska postrojenja (sve<br />

veća ulaganja, ugradnja elektrofiltera i<br />

kontinualnih merača emisija, osnovni<br />

problem rešavanje emisija sumpor dioksida,<br />

izuzetno velike investicije za procese<br />

desulfuracije);<br />

• Upra vljanje otpadom (prihvaćen koncept<br />

29 regionalnih sanitarnih deponija,<br />

realizacija projekata u toku).<br />

Revizija dozvole:<br />

• Zagađenje koje prouzrokuje postrojenje takvog je značaja da je potrebno izvršiti<br />

reviziju postojećih GVE;<br />

• Postoji opasnost da zagađenje prouzrokuje štetu po životnu sredinu ili zdravlje<br />

ljudi;<br />

• Suštinske promene u BAT koje omogućavaju značajno smanjenje emisija;<br />

• Promene u zahtevima koje se odnose na bezbednost u radu postrojenja;<br />

• Izmene u propisima o zaštiti životne sredine.<br />

Postrojenja i aktivnosti za koje se izdaje integrisana dozvola u Srbiji:<br />

• Proizvodnja energije – 16;<br />

• Proizvodnja i prerada metala – 27;<br />

• <strong>Industrija</strong> minerala – 38;<br />

• Hemijska industrija – 64;<br />

• Upravljanje otpadom – 53;<br />

• Ostale aktivnosti – 44.<br />

Integrisana dozvola se izdaje za rad novih postrojenja. Postojeća postrojenja su<br />

dužna da pribave dozvolu do 2015. godine.<br />

Pro ble mi u pri me ni<br />

IPPC di rek ti ve u Sr bi ji:<br />

• Pri me na BAT (na po čet nom ni vou,<br />

nedostatak finansijskih sredstava, sankcije,<br />

dug period izolacije);<br />

• Nedostatak dovoljno kompletnog<br />

kadra na svim nivoima nadležnosti u vezi<br />

sa izdavanjem integrisanih dozvola (stalna<br />

obu ka od stra ne stra nih eksperata,<br />

obuka kadrova na nivou pokrajine i lokalne<br />

samouprave);<br />

• Nepostojanje zakonski propisane<br />

GVE za vo de i va zduh, shod no zah te vi ma<br />

ovog za ko na;<br />

• Nedovoljan broj kompetentnih laboratorija<br />

za praćenje emisija u va zduh,<br />

vodu i zemljište;<br />

• Nepostojanje adekvatnog katastra<br />

zagađivača emisija na teritoriji Srbije.<br />

in<br />

industrija 9/2007 35


p<br />

j<br />

Messer Tehnogas AD<br />

Za bolji kvalitet lema<br />

Primena tehničkih gasova elektronskoj industriji<br />

Messer Tehnogas AD je vodeće<br />

preduzeće na Balkanu u proizvodnji<br />

tehničkih, medicinskih i<br />

gasova za prehranu.<br />

TEKST: MILOŠ KOSTIĆ<br />

U<br />

svojim pogonima proizvodi azot,<br />

ki se o nik, ar gon, ugljen di ok sid,<br />

vodonik, specijalne gasove i suvi<br />

led za po tre be part ne ra iz obla sti:<br />

• Metalurgije<br />

• Hemije i petrohemije<br />

• Hra ne<br />

• Elektronike<br />

• Medicine<br />

• Zavarivanja i sečenja<br />

• Ekologije, itd...<br />

Azot ima veliku primenu u elektronskoj<br />

industriji kao sredstvo za inertizaciju povr-<br />

ši na ko je se le me. Na taj na čin ostva ru je<br />

se bo lji kva li tet le ma.<br />

Messer Tehnogas AD ima saradnju sa<br />

svim renomiranim preduzećima elektronske<br />

in du stri je i us pe šan za jed nič ki razvoj<br />

novih primena tehničkih i specijalnih<br />

gasova.<br />

Ukoliko želite dodatne informacije o primenama<br />

gasova, posetite nas na Međunarodnom<br />

sajmu tehnike i tehničkih dostignuća<br />

u Be o gra du od 8. do 12. ma ja 2007,<br />

u ha li III, kao i na Me đu na rod nom po ljo privrednom<br />

sajmu u No vom Sa du od 12. do<br />

19. ma ja 2007, u ha li VII.<br />

Mes ser Teh no gas AD<br />

Ba njič ki put 62, 11090 Be o grad<br />

Tel: + 381 11 3537 200<br />

Fax: +381 11 3537 291<br />

E-mail: milos.kostic @messer.co.yu<br />

www.messer.co.yu<br />

industrija 9/2007 37


p<br />

HEMING<br />

j<br />

Kako do kvalitetne<br />

laboratorijske vode<br />

HEMING je privatno preduzeće<br />

za proizvodnju laboratorijskih<br />

apa ra ta, ko je od 1993.<br />

predstavlja ozbiljnog partnera<br />

svima koji žele da kvalitetno<br />

opreme laboratoriju, institut ili<br />

manji proizvodni pogon.<br />

Vo de ga struč ni, is ku sni i od govor<br />

ni lju di, ko ji zna ju da je kvalitet<br />

najbolji izbor.<br />

Po zna to je šta od sva kog pro gra ma<br />

tržište traži. Treba mu najbolji kvalitet,<br />

najkraći rok isporuke i najbolji<br />

uslo vi pro da je. Na sve ove zah te ve mi mo žemo<br />

uspešno odgovoriti.<br />

HEMING nudi:<br />

• atestirane proizvode;<br />

• potvrđen kvalitet na tržištu;<br />

• isporuku sa lagera;<br />

•probu aparata u vašoj laboratoriji;<br />

• efi ka san ser vis i dug ga rant ni rok;<br />

•plaćanje po dogovoru;<br />

• i ...<br />

možemo se dogovoriti o svemu!<br />

APA RA TI ZA UL TRA ČI STU VO DU<br />

Aparati za ultračistu vodu HEMING su<br />

dejonizatori sa više jonskih kolona, kolonom<br />

aktivnog uglja, ultrafilterom i UV steri<br />

li za to rom. Obez be đu ju ul tra či stu vo du<br />

najvišeg kvaliteta, za najzahtevnije potrebe<br />

vrhunskih laboratorija i naučno-istraživačkih<br />

instituta.<br />

Ovi aparati obezbeđuju ultračistu vodu,<br />

izuzetno niske elektroprovodljivosti od 2,0<br />

do 0,06 μS/cm, što je bli zu do nje mo gu će<br />

vred no sti (0,055 μS/cm), te bez osta taka<br />

organskih materija, bez čestica većih<br />

od 0,2 mikrona, a UV-sterilizator uklanja<br />

99,9% bakterija i virusa.<br />

Svi apa ra ti iz ove se ri je ima ju ugra đen<br />

1, a po potrebi 2 konduktometra, opsega<br />

do 19,99 μS/cm, sa mo guć no šću po de šavanja<br />

gornje dozvoljene granice elektroprovodljivosti,<br />

čijim prekoračenjem počinje da<br />

"blinkuje" signalna lampica.<br />

Konduktometri mogu biti ugrađeni na<br />

mestu gde se želi kontrola elektroprovodljivosti<br />

demi vode.<br />

Konstrukcija aparata omogućava da se<br />

na bi lo kom ti pu apa ra ta mo gu ko ri sti ti<br />

samo one kolone, koje su korisniku u tom<br />

tre nut ku po treb ne, či me se šte de osta le<br />

kolone aparata (Tabela 1).<br />

DEJONIZATORI VODE<br />

• Ne tro še ni ka kvu ener gi ju;<br />

• Pri klju čuju se direktno na vodovodnu<br />

mrežu;<br />

• Posle zasićenja, jonske smole se regenerišu<br />

ili zamenjuju;<br />

• Regeneracija, rukovanje i održavanje<br />

jednostavni i bezbedni;<br />

• Najjeftinija čista voda, u velikim količinama.<br />

Aparati za dejonizaciju vode HEMING,<br />

korišćenjem jonoizmenjivačkih smola velikog<br />

iz me nji vač kog ka pa ci te ta, ko lo ne ak tivnog<br />

uglja, ul tra fil te ra i UV ste ri li za to ra,<br />

Tip<br />

aparata<br />

Katjon<br />

kolona<br />

Anjon<br />

kolona<br />

Mix<br />

kolona<br />

Aktivni<br />

ugalj<br />

Ultra<br />

filter<br />

UVsterilizator<br />

Konduktometar<br />

Elektropro<br />

vodljivost<br />

(μS/cm)<br />

Kapacitet<br />

protok/reg.<br />

(L)<br />

Dimenzije<br />

A x B x C<br />

(cm)<br />

LD - 5 + + + + + + 0,4 -2,0 60 / 800 43x36x100 70<br />

LD - 5a + + ++ + + 0,2 - 0,4 60 / 800 43x36x100 70<br />

LD - 5b + + ++ + + 0,2 - 0,4 60 / 900 43x36x100 70<br />

LD - 5c + + ++ + + + 0,2 - 0,4 60 / 900 43x36x100 70<br />

LD - 6 + + ++ + + + + 0,2 - 0,4 50 / 800 43x36x100 82<br />

LD - 6a ++ ++ + + + + 0,08 - 0,12 20 / 900 43x36x100 82<br />

PO - 6 + + ++ + + + + 0,2 - 0,4 60/1500 48x55x100 90<br />

PO - 6a ++ ++ + + + + 0,08 - 0,12 30/1500 48x55x100 90<br />

LD - 7 ++ ++ + + + + + 0,08 - 0,12 20 / 800 55x36x100 95<br />

PO - 7 ++ ++ + + + + + 0,08 - 0,12 30 / 1500 48x68x100 110<br />

LD - 8 ++ ++ ++ + + + + 0,06 - 0,08 20 / 800 55x36x100 110<br />

PO - 8 ++ ++ ++ + + + + 0,06 - 0,08 30 / 1500 48x68x100 125<br />

Tabela 1. Apa ra ti za ul tra či stu vo du HE MING<br />

Masa<br />

(kg)<br />

40 industrija 9/2007


HEMING<br />

proizvode demi vodu, kvaliteta od meke,<br />

dejonizovane, demineralizovane do sanitetske<br />

i ul tra-či ste.<br />

Jon ske smo le sma nju ju elek tro pro vodlji<br />

vost. Ak tiv ni ugalj ap sor bu je ne jo nizu<br />

ju će sup stan ce na sta le ras pa da njem<br />

organskih materija, a UV-lampa razgrađuje<br />

mikroorganizme. Ultrafilter, na kraju,<br />

zadržava sve vrste čestica krupnije od 0,2<br />

mikrona. Jonske smole se posle dejonizaci<br />

je od re đe ne ko li či ne vo de, za vi sno od<br />

kapaciteta aparata, zasite i postaju neaktivne,<br />

potom se regenerišu i aparat radi<br />

novi ciklus.<br />

Pro tok či ste vo de, za raz li či te ti pove<br />

apa ra ta HE MING je 30 do 300 l/h<br />

sa mo guć no šću po de ša va nja. Ka pa ci tet<br />

između dve regeneracije, za različite tipove<br />

apa ra ta je od 350 do 4.000 li ta ra.<br />

Kva li tet de mi vo de, pro tok i ka pa ci tet do<br />

re ge ne ra ci je, za vi se od tvr do će ula zne<br />

vo de, a na ve de ni po da ci se od no se na<br />

ula znu vo du tvr do će 16 - 18 dH. Svi ma teri<br />

ja li ko ji su u do di ru sa de mi vo dom ili<br />

sredstvima za regeneraciju su nerđajući.<br />

Ser vis, za me na smo le ili ko lo ne, su jed nostav<br />

ni, što odr ža va nje či ni vr lo jef ti nim.<br />

Sve ovo či ni da de jo ni za to ri HE MING,<br />

budu vrlo praktični, ekonomični, raznovrsni<br />

u upo tre bi, bez bed ni u ra du i sa du gim<br />

eks plo a ta ci o nim ve kom. Osim apa ra ta<br />

ko je po sle za si će nja smo la ko ri snik sam<br />

re ge ne ri še, HE MING ima i apa ra te či je se<br />

ko lo ne po sle za si će nja za me nju ju.<br />

HEMING ima veliko iskustvo u proizvodnji<br />

ovih apa ra ta, ši rok i ra zno vr stan krug<br />

vrlo zadovoljnih korisnika. HEMING proizvodi<br />

i aparate po posebnom zahtevu.<br />

DEMINERALIZATORI VODE<br />

Demineralizatori vode HEMING su demi<br />

ure đa ji sa 2, 3 i 4 ko lo ne. Sa sto je se od<br />

različitih kolona: katjon, anjon, mix, aktivni<br />

ugalj, ultrafilter, a mogu imati i konduktome<br />

tar. Kon struk ci ja apa ra ta omo gu ću je<br />

uzimanje demi vode posle bilo koje kolone,<br />

prema trenutnoj potrebi korisnika. Zavisno<br />

od tipa, ostvaruju elektroprovodljivost demi<br />

vo de od 0,2 do 8 μS/cm, i pro tok od 30 do<br />

300 l/h. Kapacitet između dve regeneracije,<br />

za ula znu vo du tvr do će 16 dH je od 350<br />

do 4.000 li ta ra.<br />

Aparati sa dve jon ske ko lo ne i da ju vo du<br />

koja se koristi za opšte laboratorijske potrebe,<br />

proizvodnju kućne hemije, za akumulatore,<br />

autokozmetiku, u proizvodnji žestokih<br />

pića, sokova i sl.<br />

Aparati sa tri jon ske ko lo ne daju vo du<br />

najčešće korišćenu u laboratorijama, za<br />

rastvore, u proizvodnji humane kozmetike,<br />

u apotekama i zdravstvenim ustanovama<br />

u pre hram be noj in du stri ji i sl.<br />

Aparati sa četiri kolone, mogu imati četiri<br />

jonske kolone ako je bitna niska elektroproprovodljivost,<br />

ili tri jonske kolone i kolonu<br />

aktivnog uglja ili ultrafilter, ako je važniji<br />

drugi kvalitet demi vode.<br />

Apa ra ti iz ove gru pe sa ve ćim ka pacitetom,<br />

imaju ugrađen konduktometar.<br />

OMEK ŠI VA ČI<br />

VO DE<br />

Omekšivači vode<br />

HE MING ima ju samo<br />

jed nu ka tjon<br />

ko lo nu. Pro iz vo de<br />

me ku vo du, neo p-<br />

hodnu u sterilizatorima,<br />

vodenim kupatili<br />

ma, is pa ri va či ma,<br />

pa ro ge ne ra to ri ma,<br />

hladnjacima, autoklavama<br />

i svuda gde<br />

ta lo že nje ka men ca<br />

iz vo de pred sta vlja<br />

problem.<br />

LABORATORIJSKE GREJNE PLOČE<br />

Laboratorijske grejne ploče HEMING su<br />

ravna grejna tela velike snage, namenjene<br />

svim vrstama laboratorija i instituta i svuda<br />

gde je potrebno intezivno zagrevanje<br />

na ve li kim po vr ši na ma, sa re gu la ci jom<br />

temperature od sobne do<br />

300 C°.<br />

Dimenzije grejne površine<br />

su: 300 x 300 mm.<br />

Proizvodimo dva tipa<br />

ovih aparata: sa jednom i<br />

dve grejne površine.<br />

Tem pe ra tu ra grej nih<br />

površina reguliše se pouzdanim<br />

kapilarnim termosta<br />

tom. Ku ći šta apa ra ta<br />

izrađena su od fino brušenog, folijom zaštićenog,<br />

nerđajućeg čeličnog lima.<br />

MAG NET NE ME ŠA LI CE<br />

• Sa gre ja njem<br />

• bez gre ja nja<br />

• standardne<br />

• digitalne<br />

Magnetne mešalice HEMING su labora<br />

to rij ski apa ra ti ko ji obr ta njem te flo ni ziranog<br />

magneta zaronjenog u tečnost istu<br />

mešaju, a kod mešalica sa grejanjem prema<br />

po tre bi uz me ša nje mo gu će je i za grevanje.<br />

Brzina i temperatura se automatski<br />

podešavaju i održavaju na željenom nivou,<br />

nezavisno od viskoziteta tečnosti i oscilovanja<br />

električnog napona. Mešalice imaju<br />

veliku snagu mešanja, a snaga grejača<br />

usklađena je sa veličinom radne ploče.<br />

Ne ma ju mo tor, pa im je rad be šu man, a<br />

održavanje jednostavno.<br />

Za sve de talj ni je in for ma ci je obra ti te se na<br />

adre su proizvođača:<br />

HE MING<br />

No vi Be o grad, Bu le var AV NOJ-a 96<br />

Tel/Fax: + 381 (0)11 147 410; 3110157<br />

e-mail: he ming @e u net.yu<br />

www.he ming.co.yu<br />

industrija 9/2007 41


KAESER<br />

p<br />

Kvalitet i u uštedama<br />

Ha no ver ski sa jam je odr žan od 16. do 20. apri la ove go di ne sa<br />

ukupno 6.000 izlagača na već dobro poznatom prostoru. Generalna<br />

tema sajma bila je efikasnost, a moto KAESER-a "sistematična<br />

ušteda energi je" ima direktnu ve zu sa efikasnošću i<br />

smanjenjem potrošnje električne energije pojedinih komponenti<br />

i sistema proizvodnje sabijenog vazduha kao celine.<br />

TEKST: IVAN SIVČEVIĆ, DIPL. INŽ. MAŠ.<br />

Prema poslednjim objavljenim podacima,<br />

nalazišta nafte će se iscrpsti<br />

za 30 go di na, pli na za 60, a uglja<br />

za 120 go di na. Ove činjenice, a i su ro va<br />

stvar nost efek ta sta kle ne ba šte, na vo di<br />

kako sve naučne krugove, tako i proizvođače<br />

mašina da se maksimalno angažuju<br />

na sma nje nju po tro šnje<br />

energije odnosno na što<br />

efikasniju upotrebu raspoložive<br />

energije. KAESER,<br />

kao vo de ći brend u pro izvodnji<br />

mašina za sabijanje<br />

vazduha, daje maksimum<br />

na ovom po lju i vo de ći je<br />

po ovom pi ta nju u svo joj<br />

grupaciji.<br />

Na sajmu u Hanoveru, KAESER je, po<br />

ko zna ko ji put, is ko ri stio pri li ku da upo zna<br />

jav nost sa svo jim na po ri ma na ovom po lju,<br />

pa je shod no to me i opre mio svoj štand.<br />

Na štan du KA E SER-a bi li su po sta vlje ni<br />

žuti baloni koji ilustruju moguću uštedu (u<br />

procentima) pojedinih proizvoda, npr. vijčanog<br />

kompresora sa SIGMA PROFILOM,<br />

SIG MA CON TROL i direktnim po go nom; i<br />

rashladni sušač sa SECO-<br />

TEC kontrolom.<br />

Teh no lo ški fo rum je<br />

pri ka zao ukup nu ušte du<br />

ener gi je kod ko ri sni ka KA E-<br />

SER-ovih pro iz vo da ta ko<br />

što su iz ra ču na li da su svi<br />

ko ri sni ci KA E SER-ovih proiz<br />

vo da, od 2000. go di ne,<br />

ušte de li 23.831.220.000<br />

kWh (23,8 Te r ra Wh) elek trič ne ener gi je.<br />

To zna či da je pri li kom pro iz vod nje električ<br />

ne ener gi je kao nus-pro iz vod, pro izve<br />

de no 15 mi li o na to na ma nje CO 2 . Jer,<br />

raz voj pro iz vo da šte di ša ener gi je ni je<br />

sa mo teh no lo ško do stig nu će, eko nomska<br />

is pla ti vost, već i ču var oko li ne sma njuju<br />

ći emi si ju CO 2 .<br />

U ovom tek stu na vo di mo ušte de na KA E-<br />

SER-ovim proizvodima upoređujući ih sa<br />

ma ši na ma ko je su tre nut no u eks plo a ta ci ji<br />

u svetu, a pogotovo kod nas. Pokušaćemo<br />

da naše privrednike zainteresujemo za<br />

in sta la ci ju ove opre me u svo jim pro iz vodnim<br />

ha la ma ka ko bi po sti gli ono če mu svi<br />

težimo: većem profitu, obezbeđenju uslova<br />

za život narednim generacijama.<br />

Pri me ri ušte de ener gi je<br />

Na štan du je bi lo pri ka za no šest pri mera<br />

moguće uštede energije. Posetilac je<br />

tre ba lo sa mo da raz u me i da sle di svoj<br />

zdrav ra zum.<br />

Pri mer 1: SIG MA AIR MA NA GER<br />

SIGMA AIR MANAGER je industrijski<br />

kompjuter koji upravlja radom više kom-<br />

42 industrija 9/2007


KAESER<br />

presora i omogućava smanjenje potrošnje<br />

električne energije za:<br />

• cca 20% preko redukovanja pritiska<br />

• cca 10% pre ko sma nje nja vre me na<br />

praznog hoda<br />

• cca 40% preko vremena isključenja<br />

rada kompresora tokom prestanka potrebe<br />

za va zdu hom (van rad nog vre me na,<br />

vikendom, itd)<br />

Ovo od go va ra 37 to na ma nje CO 2 u<br />

atmosferi tokom godine i 6000 evra uštede.<br />

(Uprošćenom kalkulacijom sa 10 +<br />

20% uštede električne energije, 100 kW<br />

instalisane snage, 2000 h/god, cenom od<br />

0,1 evro/kWh, isključenosti tokom noći i<br />

vikendom i punim vremenom korišćenja)<br />

Pri mer 2: SIG MA PRO FIL<br />

Ovaj KAESER proizvod sa profilom rotora<br />

visokih performansi jeste srce svih vijčanih<br />

kompresora. Specijalni oblik i preciznost<br />

generiše rezultate u obliku više sabijenog<br />

vazduha sa manje uložene energije, kao<br />

i sa 5 do 15% poboljšanja performansi u<br />

odnosu na konvekcionalni profil rotora.<br />

Ovo od go va ra količini od 49 to na CO 2<br />

manje u atmosferi tokom godine i 7.920<br />

evra uštede (Uprošćenom kalkulacijom sa<br />

10% uštede električne energije, 132 kW<br />

instalisane snage, 6.000 h/god, cenom<br />

od 0,1 evro/kWh i pu nim vre me nom ko rišćenja).<br />

Pri mer 3: Di rek tan po gon 1:1<br />

Vijčani kompresor sa visokoefikasnim<br />

pogonskim motorima snage od 18.5 kW do<br />

450 kW, snab de ve ni direktnim po go nom<br />

(pomoću spojnice, prenosni odnos 1:1).<br />

• Nema transmisionih gubitaka pa se<br />

šte di oko 3% u od no su na ka i šni pre nos,<br />

• Motor visoke efikasnosti štedi oko 1%<br />

do 2% ener gi je.<br />

Ovo od go va ra količini od 54 to na CO 2<br />

manje u atmosferi tokom godine i 8.820<br />

evra uštede (Uprošćenom kalkulacijom<br />

sa 3 + 1% ušte de elek trič ne ener gi je,<br />

315kW instalisane snage, trosmenskog<br />

ra da 7.000 h/god, ce nom od 0,1 evro/kWh<br />

i punim vremenom korišćenja)<br />

Pri mer 4: SIG MA CON TROL<br />

SIGMA CONTROL (industrijski kompjuter)<br />

osnovno je rešenje upravljanja vijčanim<br />

kompresorima i radi u saradnji sa<br />

preciznim davačem pritiska u kompresoru.<br />

On mo že da ra di u če ti ri kon trol na mo da i<br />

ostvaruje tri ob li ka ušte de ener gi je:<br />

• cca. 10% na osno vu sma nje nja radnog<br />

pritiska, zahvaljujući preciznosti davača<br />

pri ti ska,<br />

• cca. 10% zahvaljujući smanjenju vremena<br />

praznog hoda,<br />

• cca. 40% zahvaljujući automatskom<br />

isključivanju tokom neradnog vremena,<br />

Ovo od go va ra količini od 5,5 to na CO 2<br />

manje u atmosferi tokom godine i 900<br />

evra uštede (Uprošćenom kalkulacijom sa<br />

10 + 1 0+ 40% ušte de elek trič ne ener gi je,<br />

15 kW in stalisane snage, jednosmenskog<br />

ra da 1.000 h/god, ce nom od 0,1 evro/<br />

kWh i punim vremenom korišćenja).<br />

Pri mer 5: Is ko ri šće nje ot pad ne<br />

to plo te<br />

Proizvedena toplota u kompresoru može<br />

efikasno i ekonomično da se iskoristi za grejanje<br />

prostora ili za grejanje vode.<br />

• Va zduh ko ji se ko ri sti za hla đe nje pri likom<br />

rada kompresora može da se iskoristi<br />

za gre ja nje pro sto ra pri če mu se šte di do<br />

94% toplotne energije,<br />

• Uzimanjem toplote za transport na<br />

veću udaljenost od kompresora pomoću<br />

to ple vo de šte di se do 72 % od ce ne ulo žene<br />

energije.<br />

Ovo od go va ra količini od 25 to na CO 2<br />

manje u atmosferi tokom godine i 4.600<br />

evra uštede (Uprošćenom kalkulacijom:<br />

kom pre sor sna ge 45 kW, oda je 40,8 kW<br />

to plo te ili 147 MJ/h, 2000 h grej ne se zo ne<br />

sa 100% korišćenja raspoložive toplote<br />

za me ni 9.194 lit. lož ulja po ce ni od 0,5<br />

evra/lit.).<br />

Pri mer 6: SE CO TEC kon tro la<br />

SECOTEC rashladni su šač, snab de ven<br />

sa KAESER SECO TEC kon tro lom, raz vi jen<br />

je od strane KAESER inženjera, sa odlikama<br />

kontrole toplote u sabijenom vazduhu i<br />

korekcijom rada uređaja pri čemu se štedi<br />

energija u odnosu na kontinualan rad mašine<br />

bez ova kvog upra vlja nja.<br />

• Do 88% ma nje po tro šnje ener gi je u<br />

jednosmenskom pogonu,<br />

• Značajna ušteda energije takođe u<br />

dvo i trosmenskom pogonu.<br />

Ovo od go va ra količini od 10 to na CO 2<br />

manje u atmosferi tokom godine i 1.690<br />

evra ušte de.<br />

Poseban zaključak u ovom tekstu nije<br />

ni po tre ban, sem, mo žda, po ziv svi ma ko ji<br />

odlučuju o upotrebi potrošača energije da<br />

misle na čovečanstvo. in<br />

industrija 9/2007 43


p<br />

HONDA motokultivatori<br />

Serija F - sinonim za<br />

motokultivatore<br />

parkova i bašti, do kultivisanja<br />

voćnjaka i obrađivanja<br />

tvrde zemlje. HONDA motokultivatori<br />

lagano se kreću,<br />

iz u zet no su ti hi i kao sve Honda<br />

mašine pomažu da teški<br />

poslovi postanu jednostavniji i<br />

kraći. Korišćenje HON-<br />

DA mo tokultivatora<br />

za sobom ostavlja osećaj lakoće<br />

i na rav no ob ra đe no ze mlji šte što je i cilj.<br />

Jedna od ideja vodilja HONDA menadžmen<br />

ta je da se i naj bo lje mo že još po boljšati,<br />

tako da nisu zadovoljni samo stvaranjem<br />

motokultivatora koji se oslanjaju na<br />

jučerašnju tehnologiju, već su dokazali da<br />

motokultivator može biti snažan i tih, iako<br />

nije masivan i težak.<br />

Otkako je 1959. tržište upoznalo Hondinu<br />

inovaciju - motokultivator F150, Honda<br />

je kon stant no una pre đi va la svo ju teh nologiju.<br />

Od 1993, na pojedinim modelima<br />

motokultivatora primenjuje se ARS - Active<br />

Rotary Sistem, dvosmerna rotacija usitnjivača,<br />

kojom je omogućeno detaljno usitnjavanje<br />

zemljišta i pod otežanim okolnostima.<br />

Nova rešenja i tehnologije omogućile su<br />

da kultiviranje zemlje postane jednostavno<br />

poput košenja travnjaka.<br />

TEKST: KOSTA JOVANOVIĆ, DIPL. OEC.<br />

U ovom broju završavamo<br />

započetu priču o motokultivatorima.<br />

Nadamo se da ćete<br />

imati kompletnu sliku o Honda<br />

motokultivatorima nakon ovog<br />

teksta.<br />

U<br />

čemu je razlika između motokultivatora,<br />

rotokultivatora i freze? U suštini,<br />

od go vor je da su sva ova ime na<br />

nazivi za mašine koje služe za obradu<br />

ze mlje. Ka ko god oda be re te da ih zo ve te,<br />

mi verujemo da je Honda najbolji izbor.<br />

Snažni HONDA motor osigurava ovim<br />

svestranim motokultivatorima lakše obavljanje<br />

zadataka u širokom opsegu posla:<br />

od održavanja leja sa cvećem, negovanja<br />

HONDA F220<br />

FG 201<br />

Ovo je perfektan mali motokultivator koji<br />

će kultivisanje vaše bašte, dvorišta ili leja<br />

sa cve ćem pretvoriti<br />

u za dovoljstvo.<br />

Malih<br />

dimenzija i težine<br />

(16 kg), la ko će<br />

sta ti u pr tlja žnik<br />

bilo kog automobila.<br />

Kao i ve ći mo de li opre mljen je<br />

pouzdanim Honda četvorotaktnim<br />

motorom, a buka neće kvariti uživanje<br />

prilikom obrađivanja Vaše bašte.<br />

Sa dodatnom opcionom opremom kompaktni<br />

FG 201 je idealni mali motokultivator<br />

koji će uređivanje zemljišta pretvoriti u<br />

zadovoljstvo.<br />

FG 315<br />

Reč je o motokultivatoru srednje kategori<br />

je ko ji ra di ti še, eko no mič ni je i uz ma nju<br />

emisiju izduvnih gasova od motokultivatora<br />

u nje go voj kla si. Sa svo jih mak si mal nih<br />

820 mm rad ne ši ri ne i zbog je din stve nog<br />

konstrukcijskog rešenja u kome su spojeni<br />

relativno mali gabariti i težina sa<br />

moćnim Honda četvorotaktnim motorom<br />

GC 160 od 4,5 KS, po go dan je ka ko za<br />

44 industrija 9/2007


HONDA motokultivatori<br />

lič nu, ta ko i pro fe si o nal nu upo tre bu.<br />

Ergonomsko oblikovane ručke za upravljanje<br />

omogućavaju da ga bez poteškoća<br />

usmeravate na mesto koje želite da<br />

ob ra di te, dok će već po menuti<br />

pogonski motor sve<br />

zadatke koje su postavljeni<br />

pred njega ispuniti na<br />

adekvatan način.<br />

F 501<br />

Opremljen motorom GX<br />

160 od 5,5 KS, omo gu-<br />

ća va ovom ti pu mo tokultivatora<br />

da bez<br />

poteškoća ispuni sve<br />

zahteve koje vlasnik<br />

postavi pred njega.<br />

Bi lo da se ra di o usitnjavanju,<br />

freziranju,<br />

oranju ili košenju trave,<br />

ovaj Hon din mo tokultivator<br />

oduševiće<br />

vas ne sa mo re zul tatima<br />

koje pruža pri<br />

tretiranju zemljišta,<br />

već lakoćom upravljanja<br />

i minimalnom<br />

bukom koju emituje<br />

njegov motor pod<br />

maksimalnimopterećenjem.<br />

Dve br zi ne za kreta<br />

nje una pred i jedna<br />

za una zad, sa usitnjivačima<br />

kao standardnom<br />

opremom<br />

učiniće obrađivanje<br />

i najzahtevnijih terena<br />

za do volj stvom.<br />

Sa širokim spektrom<br />

dodatne opreme i<br />

sa mo 56 kg te ži ne,<br />

ovaj motokultivator<br />

srednje klase smanjiće<br />

vreme koje je<br />

potrebno da se zemljište obradi na minimum<br />

i učiniće da vaša parcela izgleda baš<br />

ona ko ka ko ste vi že le li.<br />

To je multifunkcionalna<br />

mašina na koju možete<br />

pri klju či ti go to vo sve<br />

Honda priključke koji su<br />

predviđeni kao alati za obradu<br />

zemljišta. Bez poteškoća<br />

savlađuje sve zadatke koji su postavljeni<br />

pred njega dajući iste ili gotovo<br />

iste re zul ta te kao i nje mu slič ni ko ji su<br />

opremljeni mnogo robusnijim i snažnijim<br />

dizel motorima.<br />

tehnologija sa kojom se Honda industrija<br />

toliko diči.<br />

Usitnjivači su pogonjeni ARS sistemom<br />

(Ac ti ve Ro tary Si stem), ko ji omo gu ća va ro tiranje<br />

u dva smera i detaljno usitnjavanje<br />

zemljišta. Tehničko rešenje koje je postavilo<br />

mo tor cen tral no u od no su na ma ši nu i<br />

dva velika pogonska točka koja se nalaze<br />

pozadi je omogućilo ovoj modernoj mašini<br />

da da je iste re zul ta te kao i mno go ve ći i<br />

samim tim teže upravljivi motokultivatori.<br />

Nisko težište ovom motokultivatoru omogućava<br />

sasvim dovoljnu dubinu zahvata<br />

zemljišta koje obrađujemo, maksimalnu<br />

stabilnost prilikom kretanja i jednostavno<br />

održavanje pravca od strane rukovaoca.<br />

Još jed nom da is tak ne mo - FF se ri ja je<br />

do ve la do to ga da ne će te vi še bi ti za dovoljni<br />

samo sa rezultatima koje daju Vaši<br />

motokultivatori već ćete biti ponosni i na<br />

njihov izgled!<br />

Na kra ju, sa mo jed no pi ta nje: za ko ji ste<br />

se mo del Vi od lu či li?<br />

Honda motokultivatore možete kupiti u<br />

prodavnici u okviru poslovne zgrade Bazis<br />

grupe, generalnog distributera Honde za<br />

Srbiju i Crnu Goru, u ulici Grčića Milenka<br />

39 u Be o gra du.<br />

JTI ulaganja u Srbiji<br />

Kompanija JTI će u Sr bi ji ulo ži ti pre ko<br />

45 miliona dolara u modernizaciju<br />

i proširenje proizvodnje, finalizaciju proizvodnje<br />

duvana, kao i u edukaciju zaposlenih,<br />

najavio je direktor korporativnih poslova<br />

za Ja dran ski re gion JTI-ja Go ran Pe kez.<br />

Osnovu te investicije predstavlja novo<br />

postrojenje za proizvodnju cigareta u<br />

ko jem će se do kra ja ma ja ove go di ne<br />

proizvoditi svetski brendovi “Winston”,<br />

reflektor<br />

HONDA FG560<br />

Fe no men<br />

Upr kos to me što je Hon da od 1960. do<br />

današnjih dana neprestano razvijala program<br />

motokultivatora iznova iznenađujući<br />

svoje mušterije novim serijama i inovacijama<br />

postojećih, F serija ostaje sinonim<br />

za Honda motokultivatore. Štaviše, FF<br />

serija motokultivatora je serija koja je,<br />

verovali ili ne, izazvala kulturološki fenomen!<br />

Naime, više nisu kola i motocikli<br />

jedine mašine čijim se dizajnom diče<br />

nji ho vi vla sni ci, sa FF se ri jom to su po stali<br />

i motokultivatori. FF serija predstavlja<br />

primer inovacije i konstantnog razvoja<br />

“Ca mel”, “Mon te Car lo”, “Mo re” i “Gold<br />

Coast”. U celoj Srbiji kompanija JTI planira<br />

da uloži preko 100 miliona dolara tokom<br />

dugoročnog plana razvoja celog lanca proizvodnje<br />

i trgovine.<br />

industrija 9/2007 45


CASE<br />

Pro fe si o nal an part ner za<br />

TEKST: ALEKSANDAR VELJKOVIĆ<br />

sve što vam je po treb no!<br />

CA SE je je dan od tri naj ja ča svet ska pro iz vo đa ča gra đevinske mehanizacije<br />

za izvođenje svih vrsta zemljanih radova, radova u putogradnji, kamenolomima,<br />

ali i u dru gim granama industrije, zahvaljujući velikom broju priključnih<br />

ure đa ja i do da ta ka. Ova ugledna i proverena robna marka nije nepoznata<br />

na na šem tr ži štu, ali se či ni da je tret man kompanije kakva je CASE morao<br />

da bu de mno go bo lji. Pri met no je da po stoji potreba za većom konkurencijom<br />

na ovom tr ži štu, a po seb no zbog či nje ni ce da smo do sta du go bi li us kraćeni<br />

za organizovano i kontinualno prisustvo proizvođača kakav je CASE. U<br />

na me ri da ovu ne prav du do ne kle is pra vi mo, i uzev ši u ob zir ne spo ran kva litet<br />

opreme koju CASE nudi, logično je što ovim tekstom započinjemo zanimljivu<br />

i prilično obimnu priču.<br />

proizvodnjom parnih mašina za poljoprivre<br />

du, da bi već 1912. go di ne po če la<br />

proizvodnja velikih valjaka i grejdera, čime<br />

su ostvareni prvi ozbiljni poduhvati u proizvodnji<br />

građevinskih mašina.<br />

Tokom godina koje su sledile, proizvodni<br />

program je stalno usavrša van, da bi da nas<br />

66 proizvoda bilo prezentovano pod ovom<br />

Na osnovu internog istraživanja<br />

sprovedenog od strane potpisnika<br />

ovog tek sta, do šli smo do re levantnih<br />

podataka koji govore da što se<br />

tiče mehanizacije tj. mašina za zemljane<br />

radove odnosno iskop, utovar, planiranje,<br />

tran sport i sve dru ge vr ste ra do va, ovo<br />

tržište pokazuje znake napretka iz godine<br />

u godinu. Pored stabilnije ekonomske situacije<br />

i otvaranja novih investicija, razlog je i<br />

potreba za modernizacijom opreme i želja<br />

da se sa spremnošću dočekaju novi poslo-<br />

vi ko jih će, sve je iz ve sni je, bi ti u mno go<br />

značajnijem obimu. U tom smislu, pojava<br />

proizvoda kompanije CASE na našem tržištu<br />

jed na je od ve o ma va žnih ve sti.<br />

Isto ri jat<br />

CASE je multinacionalna kompanija<br />

nastala u SAD, koja je vremenom proširila<br />

svoju delatnost na sve kontinente. Još daleke<br />

1842. go di ne stvo rena je kompanija<br />

CASE nazvana po njenom tvor cu - Je ro me<br />

Increase Case. U početku se CASE bavio<br />

industrija 9/2007 47


CASE<br />

robnom markom, u rasponu od mini rovokopača<br />

do buldožera, teških bagera guseničara,<br />

uto va ri va ča i ve li kih zglob nih dam pe ra.<br />

Tokom postojanja kompanije prodato je<br />

vi še od 750.000 ma ši na ši rom sve ta.<br />

Ka rak te ri sti ke<br />

Ono što u naj kra ćem smi slu ka rak te ri še<br />

ovu kompaniju može se svesti na nekoliko<br />

osnovnih parametara:<br />

• zaokružen proizvodni program;<br />

• distributivna i servisna mreža na svim<br />

kontinentima;<br />

• napredna tehnologija;<br />

• višedecenijsko iskustvo u proizvodnji,<br />

uz velika ulaganja u svaki proizvod;<br />

• liderska pozicija na svetskom tržištu,<br />

praćena izvanrednim marketingom i zaista<br />

izuzetnim postprodajnim standardima;<br />

• proizvodni pogoni i istraživačko-razvojni<br />

cen tri ši rom sve ta;<br />

• dobro organizovana prodaja uz optimal<br />

ne uslo ve ko je pru ža ju ve li ki tre na žni<br />

centri među kojima je nama posebno<br />

zanimljiv CUSTOMER EURO CENTRE stacioni<br />

ran u me stu Monthyon u Fran cu skoj, gde<br />

se mogu proveriti mogućnosti mašina na<br />

ukupno 17 hektara prostora za demonstraciju<br />

opreme.<br />

Pomenuti CUSTOMER EURO CENTRE<br />

zaslužuje poseban osvrt. Naime, ukoliko<br />

potencijalni klijent poželi da bolje upozna<br />

U okvi ru pro grama lake građevinske<br />

mehanizacije u ponudi su:<br />

- Mini bageri guseničari se ri je CX, u<br />

ra spo nu te ži na od 1.645 do 4.870 kg,<br />

opremljeni YANMAR motorima snage od<br />

15 do 43KS;<br />

- Mini univerzalni utovarivači serije<br />

400, u ra spo nu te ži na od 2.490 do 3.480<br />

kg, opremljeni CASE motorima snage od<br />

50 do 75KS;<br />

- Kombinovane mašine serije Super R,<br />

u ra spo nu te ži na od 8.140 do 8.800 kg,<br />

opremljeni CASE motorima snage od 95<br />

do 110KS;<br />

- Utovarivači točkaši ma nji se ri je D 2, u<br />

ra spo nu no si vo sti od 3.000 do 4.500 kg,<br />

opremljeni DEUTZ motorima snage od 54<br />

do 75 KS;<br />

- Teleskopski viljuškari serije TX u<br />

ra spo nu te ži na od 4.450 do 5.870 kg,<br />

opremljeni DEUTZ motorima snage od 54<br />

do 75 KS.<br />

U okviru programa teške građevinske<br />

mehanizacije u ponudi su:<br />

- Utovarivači točkaši (veliki) se ri je D u<br />

ra spo nu te ži na od 10.561 do 14.665 kg,<br />

CASE ponuda<br />

opremljeni CASE motorima snage od 110<br />

do 186 KS, kao i se ri je C u ra spo nu te ži na<br />

od 18.413 do 24.670 kg, opre mlje ni CA SE<br />

i CUM MINS mo to ri ma sna ge od 198 do<br />

271 KS;<br />

- Bageri guseničari (manji) serije CX<br />

u ra spo nu te ži na od 7.660 do 22.700kg,<br />

opremljeni DEUTZ motorima snage od 53<br />

do 140 KS;<br />

- Bageri guseničari (veliki) se ri je CX u<br />

ra spo nu te ži na od 8.300 do 79.000kg,<br />

opre mlje ni ISU ZU mo to ri ma sna ge od 53<br />

do 444 KS;<br />

- Bageri točkaši serije WX u rasponu<br />

te ži na od 10.000 do 22.700kg, opre mlje ni<br />

CA SE mo to ri ma sna ge od 101 do 175 KS;<br />

- Brojni dodaci (opre ma i ala ti za ru šenje,<br />

bušenje i recikliranje, platforme za rad<br />

na vi si ni) i ekstenzije u rasponu visina od<br />

13 do 40 m;<br />

- Veliki zglobni transporteri-damperi<br />

se ri je 300, u ra spo nu te ži na od 19.000 do<br />

29.000 kg, opremljeni DEUTZ motorima<br />

sna ge od 260 do 456 KS, ka pa ci te ta od<br />

42.000 do 65.000 kg;<br />

- Buldožeri, grejderi, valjci, veliki trenčeri,<br />

itd.<br />

opremu koja je predmet njegovog interesovanja,<br />

pruža mu se odlična mogućnost da<br />

u prak si pro ve ri sve aspekte i mo guć no sti<br />

primene na jednom mestu. Trenažni centar<br />

CA SE u me stu Monthyon (uda ljen od<br />

Pariza nešto više od 60 km), namenjen<br />

je upravo tome. U okviru kompleksa koji<br />

zahvata površinu od 17 hektara, nalazi se<br />

veliki broj pozicija za demonstraciju, obuku<br />

i testiranje mogućnosti mašina CASE. Na<br />

raspolaganju su modeli iz svih serija, uz<br />

odgovarajuća propisana pravila koja se<br />

sprovode bez izuzetaka. Teren je prilagođen<br />

stvarnim gradilišnim uslovima, a sve je<br />

pripremljeno i vođeno od strane stručnjaka<br />

kompanije CASE.<br />

Posebno je interesantna zona sa ve likom<br />

tribinom pored specijalne demo arene.<br />

Po red to ga, u okvi ru kom plek sa se na lazi<br />

i veliki broj radionica i kabineta za sve<br />

vrste obuka, ukupne površine oko 3000<br />

m 2 . Ovaj cen tar je pot pu no opre mljen svim<br />

mogućnostima za trening, a u njemu je<br />

48 industrija 9/2007


CASE<br />

Beograd pre minhenske Baume!<br />

Izuzetan marketinški potez napravljen<br />

je u čast obeležavanja retkog jubileja<br />

– 50 godina od proizvodnje prve integralne<br />

hidraulične kombinovane mašine, sa<br />

mogućnostima korišćenja raznih priključnih<br />

uređaja, koja je proizvedena 1957.<br />

godine. Tada je iz proizvodnih pogona<br />

CA SE iza šao CA SE 320, pr vi mo del kombinovane<br />

mašine, i jedna od prvih namenskih<br />

građevinskih mašina uopšte. Taj<br />

model je karakterisala izuzetna snaga i<br />

funkcionalnost, uz prve naznake buduće<br />

brige o komforu i udobnosti rukovaoca.<br />

Naime, to je, pored ostalog, bio pionirski<br />

primer mašine sa novim tipom sedišta u<br />

od no su na do ta da šnja re še nja.<br />

Pre 25 go di na ju bi lej je obe le žen mnogo<br />

skromnije uz promociju kasnije izuzetno<br />

popularnog modela kombinovane<br />

ma ši ne CA SE 580 D. Ovo ga pu ta pro iz veden<br />

je ograničen broj specijalnih mašina<br />

koje će biti svečano predstavljene na sajmu<br />

BA U MA 2007, ali su, na za do volj stvo<br />

svih nas, ne što pre min hen skog saj ma,<br />

posetioci beogradskog Sajma građevinarstva,<br />

ima li pri li ku da vi de jed nu od njih!<br />

Naime, BAZIS GRUPA iz Beograda,<br />

koja je godinu započela velikim poslovnim<br />

poduhvatom – ozvaničenjem saradnje<br />

sa kompanijom CASE, omogućila je<br />

svim po se tiocima ovogodišnjeg Sajma<br />

građevinarstva da uživo vide specijalni<br />

jubilarni model 580 SR, izrađen u crnoj<br />

boji, sa detaljima koji govore o prošlosti,<br />

sadašnjosti i budućnosti CASE rešenja na<br />

polju kombinovanih mašina.<br />

stalno zaposleno 15 stručnjaka trenera,<br />

uz dodatnu podršku po potrebi. U centru<br />

se obavljaju demonstracije, probe mašina,<br />

obuka dilera i rukovaoca, specijalna obuka<br />

za servisne ekipe, prodajna obuka, itd.<br />

Va žno je re ći da u okvi ru cen tra obu ku pro laze<br />

i sami zaposleni u<br />

kom pa ni ji CA SE. Inače,<br />

ovaj cen tar go dišnje<br />

poseti 3.000<br />

klijenta.<br />

Specifični su i oblici<br />

finansiranja koji se<br />

razvijaju od samog<br />

nastanka kompanije<br />

kroz pro gram CA SE<br />

CRE DIT. Go di ne<br />

1999, stvoreno je<br />

zajedničko finansijsko<br />

preduzeće CASE<br />

- NEW HOL LAND<br />

koje pod zajedničkim<br />

nazivom "CNH<br />

Capital", objedinjuje<br />

velike finansijske potencijale i otvara nove<br />

mogućnosti finansiranja i fleksibilnijeg pristupa<br />

u odnosu na potrošače. Ipak, moramo<br />

da na po me ne mo da su CA SE i NEW<br />

HOL LAND N.V. (FI AT, CO BEL CO, O & K i<br />

NEW HOLLAND construction) potpuno različiti<br />

brendovi, sa sopstvenom filozofijom i<br />

svaki sa svojim specifičnim pristupom.<br />

Stra te gi ja na ko joj se upor no in si stira<br />

kroz sve go di ne po sto ja nja ove kompa<br />

ni je: KOM PLET NA PO NU DA - KOM-<br />

PLET NA RE ŠE NJA!<br />

Navedene činjenice najbolje su objašnjenje<br />

za ve li ke po slov ne uspe he ove kom pani<br />

je, ko ja je tre nut no u sa mom svet skom<br />

vrhu po proizvodnji mašina za izvođenje<br />

zemljanih radova. Naravno, u pitanju su<br />

svi poslovi vezani za velike investicije u<br />

izgradnji putne infrastrukture, uređenja<br />

i planiranja terena, mostogradnji, ali i u<br />

drugim segmentima građevinarstva, odnosno<br />

industrije. Da bi<br />

ovaj za da tak bio sprove<br />

den u prak si, bi lo je<br />

neophodno ponuditi<br />

kompletno zaokružen<br />

i popunjen proizvodni<br />

pro gram (FULL LI NE),<br />

čime je obezbeđena<br />

mo guć nost iz bo ra<br />

shodno realnim potrebama<br />

krajnjeg korisnika.<br />

U periodu od 2003.<br />

do 2006. go di ne, prodaja<br />

na tržištima Evrope,<br />

Bli skog Is to ka i<br />

Afrike, udvostručena<br />

je u od no su na prethodni<br />

period. Proizvodi pod imenom CASE<br />

mogu se kupiti, ili iznajmiti, u 150 zemalja<br />

sveta. Postavljeni su vrhunski zahtevi kao<br />

cilj kompanije, tako da je postprodajna<br />

strategija i servisna podrška jedan od primarnih<br />

zadatka u svakom trenutku.<br />

Po nu da<br />

Proizvodi CASE karakteristični su po<br />

svojim izuzetnim tehničkim potencijalima,<br />

visokom stepenu izdržljivosti i pouzdanosti<br />

u radu, odličnim rešenjima na polju udobnosti<br />

i komfora rukovaoca, prepoznatljivom<br />

dizajnu koji naglašava snagu i izdržljivost<br />

mašina, a pre svega po stalnom usavršavanju<br />

i unapređivanju kroz nova i kvalitetnija


CASE<br />

rešenja na polju servisne i postprodajne<br />

podrške.<br />

CASE je razvio i sopstvenu proizvodnju<br />

motora koji su ugrađeni u veliki broj modela<br />

(postoji više generacija CASE motora), a<br />

koji su rezultat dugogodišnjeg razvojnog<br />

procesa. U saradnji sa proizvođačem motora<br />

kompanijom CUMMINS, napravljen je<br />

meva niz radnji na servisiranju i održavanju<br />

koje podrazumevaju tačno utvrđeni sled<br />

postupaka. Ova opcija se plaća unapred<br />

(pripejd sistem), korisnik se obavezuje da<br />

će sstro go dr ža ti da tih uput sta va, a sa ma<br />

usluga je drastično jeftinija i, što je najvažnije,<br />

obezbeđuje dugovečnost i pouzdan<br />

rad mašina.<br />

javnih servisa, kod podizanja različitih vrsta<br />

materijala na visinu, popravki i održavanja<br />

mostova i u mnogim drugim slučajevima.<br />

Re zer vni de lo vi<br />

ovaj poduhvat. Takođe, pojedini modeli<br />

opremljeni su motorima DEUTZ, ISUZU i<br />

YANMAR. Proizvodni program je potpuno<br />

zaokružen, i podeljen je na programe lake i<br />

teške građevinske mehanizacije.<br />

Ser vis<br />

Posebno je zanimljiv i zahteva veliki prostor<br />

opis organizacije servisnih aktivnosti.<br />

Postoje jasno određene procedure u čijim<br />

okvirima su postavljeni veoma visoki standardi.<br />

Ovom prilikom ističemo specijalnu ponudu<br />

ko ja se zo ve CA SE CA RE, ko ja pod ra zu-<br />

Apli ka ci je i do da ci<br />

Ba zis i CA SE<br />

Specijalno odabran tim kompanije<br />

BA ZIS GRU PA d.o.o. imao je pri li ku da<br />

pro đe kroz osnov ne tre nin ge i uve ri se da<br />

je kvalitet obuke izuzetno visok. Takođe,<br />

napominjemo da će i budući klijenti sa<br />

naših prostora imati mogućnost da posete<br />

ovaj izuzetan trenažni centar.<br />

CASE građevinska oprema ima veliki broj<br />

raznih aplikacija, koji pored osnovnih obezbeđuju<br />

mogućnost za izvođenje raznih<br />

drugih radova kod velikih rekonstrukcija,<br />

raznih radova u okviru komunalnih službi i<br />

Rezervni delovi, čija se distributivna mreža<br />

na la zi u si ste mu ko ji se zo ve CNH Glo balna<br />

mre ža de lo va, mo gu se na ći kod svih<br />

di le ra u svih 150 ze ma lja sve ta u ko ji ma je<br />

CASE zastupljen.<br />

Na kraju ovog preliminarnog osvrta<br />

na proizvode iz CASE programa možemo<br />

samo konstatovati da smo u prilici da se<br />

upoznamo sa zaista ozbiljnim i kvalitetnim<br />

programom građevinske mehanizacije.<br />

Neke od pomenutih mašina imaćemo priliku<br />

da vidimo tokom beogradskog sajma<br />

građevinarstva, a kako smo saznali planira<br />

se i ve li ki pro mo tiv ni skup (OPEN DAY) u<br />

veoma bliskoj budućnosti. Priča se, dakle,<br />

nastavlja...<br />

CA SE - hronologija va žnih do ga a ja:<br />

1969. - Case počinje proizvodnju univerzalnih<br />

mini utovarivača u SAD.<br />

1988. – Magazin FORTUNE stavlja<br />

CASE kombinovane mašina na listu "100<br />

najboljih američkih proizvoda".<br />

1992. – Sedište kompanije se seli u<br />

Racine, Wisconsin.<br />

1994. – CA SE de fi ni še svoj no vi vi zuel<br />

ni iden ti tet ko ji je da nas glo bal no prepo<br />

zna tljiv. Ta ko đe, iste go di ne sklo pljen<br />

je do go vor sa ja pan skom kom pa ni jom<br />

Su mi to mo He avy In du stri es o pro iz vodnji<br />

bagera za tržište Severne Amerike,<br />

što će kasnije prerasti i u proizvodnju<br />

za sva osta la tr ži šta na ko ji ma se CA SE<br />

po ja vlju je.<br />

1995. – CASE uspostavlja saradnju<br />

sa renomiranim proizvođačima priključnih<br />

uređaja, dodataka i alata Alitec Corporation,<br />

FFC i JRB Com pany Inc.<br />

1997. - U pro le će ove go di ne Ca se<br />

počinje proizvodnju XT univerzalnih mini<br />

bagera.<br />

1998. – CA SE uvo di ne ke ve o ma bit ne<br />

novine na polju upravljanja mašinama iz<br />

većine linija.<br />

1999. – Ca se i New Hol land postaju<br />

sastavni delovi CNH Glo bal.<br />

1999. - Case zaokružuje proizvodni<br />

program, a takođe i obeležava prodaju<br />

500.000 kombinovanih mašina i utovariva<br />

ča, što je naj ve ći broj me đu svim pro izvođačima.<br />

2000. - Ca se iz ba cu je na tr ži šte H-Se ri ju<br />

dozera, M seriju utovarivača i kombinovanih<br />

mašina kao i nova tehnološka rešenja<br />

PowerTurn, Pro Con trol System, prodaje<br />

100.000-ti univerzalni mini utovarivač iz<br />

popularne serije 1800 a uvodi takođe i<br />

ekskluzivan brzi spoj na kombinovanim<br />

mašinama (iskopna kašika), veću preglednost<br />

iz kabine i mnoga druga rešenja.<br />

2001. - Case predstavlja potpuno novu<br />

se ri ju CX ba ge ra, ma ši ne sa no vim na činom<br />

upra vlja nja. Tre ba is ta ći da je CA SE<br />

pored nekih od navedenih detalja bio pionir<br />

na mno gim po lji ma ve za nim za po boljšanje<br />

karakteristika mašina u najširem<br />

smislu, a to se odnosi usavršene modele<br />

motora, poboljšanje hidraulike, elektronske<br />

opre me, upra vlja nja, funk ci o nal no sti<br />

i udobnosti pri radu. CASE kombinirka<br />

je jed na od naj ma nje buč nih ma ši na, sa<br />

odličnim uslovima za rad rukovaoca. in<br />

50 industrija 9/2007


Za šti ta od me ha nič kih po vre da<br />

j<br />

u<br />

Opasne zone<br />

TEKST: DRAGAN MILETIĆ, DIPL. INŽ.<br />

Mehaničke povrede se dešava<br />

ju u svim pro iz vod nim<br />

pogonima i pri odvijanju skoro<br />

svih teh no lo ških pro ce sa bez<br />

ob zi ra da li su ma ši ne uni verzal<br />

ne ili spe ci jal ne, s tim da je<br />

mogućnost povreda veća kod<br />

univerzalnih mašina jer se kod<br />

njih rad bez uče šća rad ni ka ne<br />

može zamisliti.<br />

Povrede se događaju u prostoru koji<br />

nazivamo opasnom zonom, gde se<br />

vrši neposredna obrada ili prerada<br />

materijala, a koji se nalazi u okviru jednog<br />

radnog mesta. Dobro organizovano radno<br />

mesto ne samo da omogućuje veću proizvodnju,<br />

već doprinosi i bezbednom radu i<br />

očuvanju zdravlja radnika. Boljim planiranjem<br />

i opremanjem radnog mesta stvaraju<br />

se najpovoljniji uslovi za rad.<br />

Pravilno organizovati radno mesto znači<br />

obezbediti ga osnovnim mašinama, alatom<br />

i priborom, tehničkom dokumentacijom,<br />

ambalažom i drugim. Organizacija<br />

radnog mesta zavisi od obima radova,<br />

broja i sastava datih proizvodnih operacija,<br />

veličine i broja mašina, nivoa mehanizacije<br />

ra da i dr.<br />

Rad na me sta se de le na tri gru pe: ručni<br />

rad; mehanizovani rad; automatizovani<br />

rad. A prema tipovima proizvodnje se<br />

dele na pojedinačnu proizvodnju i serijsku<br />

(masovnu) proizvodnju. Bez obzira o kom<br />

vi du pro iz vod nje se ra di, kod svih oru đa za<br />

rad postoje prostori u kojima može doći do<br />

povreda. To su, već spomenute, opasne<br />

zo ne tj. opa sna me sta.<br />

Šta je to opa sno me sto<br />

na oru đu?<br />

Prema "Pravilniku o merama i normativi<br />

ma za šti te na ra du na oru đi ma za rad",<br />

pod opa snim me stom na oru đu, sma traju<br />

se me sta i pro sto ri na ko ji ma mo gu,<br />

zbog opasnih gibanja, nastati prignječenja,<br />

uklještenja, zahvatanja, rezovi, posekotine,<br />

udarci, udari električne i druge energije<br />

i štetna delovanja opasnih materija (opekotine,<br />

nagrizanja, trovanja, jonizacijska i<br />

nejonizacijska zračenja, delovanje štetnih<br />

prašina i dr.).<br />

Opa sne zo ne i vr ste<br />

Opasna zona je različita kod različitih oruđa<br />

za rad. Kod glo da li ce, stru ga, bušilice,<br />

prese, čekića, može se definisati opasna<br />

zona. Sagledavajući opasnu zonu za svako<br />

oruđe, treba paralelno preduzimati i mere<br />

da se ona i obez be di na ade kva tan na čin,<br />

ka ko bi se i po vre de, ko je su u ovoj zo ni najbrojnije,<br />

mogle sprečiti.<br />

Posebno su opasne pokretne zone,<br />

one či ji se po lo žaj me nja u pro sto ru. Ali<br />

ni šta ma nje va žne,<br />

posmatrano sa gledi<br />

šta bez bed nog<br />

ra da, je su i stal ne<br />

– čvrsto ograničene<br />

opasne zone. Postoje tri opšta slučaja<br />

promene parametara u okviru zone obrade:<br />

promena veličine, promena položaja i<br />

istovremena promena veličine i položaja<br />

zone obrade.<br />

Stal ne opa sne zo ne su one kod ko jih se<br />

u toku trajanja jedne operacije zadržava<br />

uvek isti po lo žaj u pro sto ru, na pri mer prostor<br />

između gornjih i donjih delova prese,<br />

čekića, kod zupčastog para u pravcu zahvata,<br />

ili u zo ni iz me đu va ljaka. Pod pokretnim<br />

opasnim zonama podrazumevamo zonu<br />

obrade kod mašina alatljika i ona menja<br />

svoj pravac u zavisnosti od geometrije alata<br />

i karaktera obrade.<br />

Vr ste opa sno sti<br />

Po vre de mo gu na sta ti prili<br />

kom op slu ži va nja, odr ža vanja,<br />

či šće nja, ali i zbog neod<br />

go va ra ju će<br />

oru đa za rad.<br />

Prema svemu iznetom, očigledno je da<br />

se pri ra du u opa snoj zo ni ma ši na i ure đaja,<br />

najpre mogu izdvojiti opasnosti mehaničkog<br />

porekla, odnosno one nastale od<br />

nezaštićenih delova koji se kreću, ili delova<br />

koji se prilikom obrade razleću, kao i one<br />

koje nastaju usled nepredviđenih kvarova<br />

na mašinama ili greškama u konstrukciji.<br />

Povrede mogu, dakle, nastati prilikom<br />

op slu ži va nja, odr žava<br />

nja, či šće nja, ali i<br />

zbog neodgovarajuće<br />

konstrukcije oruđa za<br />

kon struk ci je<br />

rad.<br />

U opasne nepokretne<br />

delove oruđa za<br />

rad spadaju oni delovi oruđa koji trajno ili<br />

po vre me no štr če u rad nom pro sto ru, kao<br />

što su materijal za obradu, zavrtnji za pritezanje,<br />

cevi nosećih konstrukcija ili istureni<br />

delovi mašina i instrumenata. Od njih se<br />

naj bo lje mo že mo mo že mo za šti ti ti ta ko što<br />

ćemo isturene delove uklopiti u konstrukciju<br />

mašine (zaštitni limovi), ili tako što ćemo<br />

zagraditi prilaz do njih raznim ogradama,<br />

pregradnim zidovima, paravanima i sl.<br />

Ukoliko ovo nije moguće, isturene nepokretne<br />

delove treba obeležiti vidljivom bojom<br />

(žutom ili žuto-crnim prugama).<br />

Veliku pažnju treba posvetiti konstrukciji<br />

oru đa za rad i to ta ko da svi is tu re ni de lo vi<br />

treba da imaju glatke i zaobljene površine<br />

koje, između ostalog, omogućavaju i njeno<br />

lak še i br že, a sa mim tim i bez bed ni je održavanje<br />

tj. čišćenje.<br />

Ve li ki broj po vre da na sta je i od uskla dištenog<br />

materijala, koji ima isturene i oštre<br />

delove. Posebno su opasni razni limovi,<br />

profilisani i šipkasti materijali i razni alati.<br />

52 industrija 9/2007


Za šti ta od me ha nič kih po vre da<br />

Da kle, u sva kom<br />

skladištu mora<br />

da vla da pot puni<br />

red i da se<br />

poštuju propisana<br />

pravila i<br />

kod kretanja, i<br />

kod izuzimanja<br />

materijala.<br />

Opa snost<br />

od pokretnih<br />

delova mašina<br />

i ure đa ja<br />

je da le ko<br />

ve ća. Ona ne<br />

po sto ji je di no<br />

kad su oni ne pristupačni.<br />

Svako prodiranje,<br />

ulazak delova tela u prostor u<br />

neposrednoj blizini pokretnih delova<br />

pred sta vlja opa snost od me ha nič kih<br />

povreda.<br />

Obez be đi va nje opa sne zo ne<br />

no je problem rešavati zaštitnim oklopima,<br />

poklopcima ili drugim zatvaranjem, ograđivanjem,<br />

smeštajem opasnih delova van<br />

domašaja ruku, drugim konstruktivnim<br />

uređenjem mašine, ili, u pojedinim slučajevima,<br />

pomoćnim alatom.<br />

Zaštitni oklopi moraju odgovarati radnoj<br />

sredini. Izrađuju se najčešće od čeličnog<br />

li ma ko ji mo ra bi ti ot po ran na udar i te ret<br />

pri radu radnika. Oklop se prilagođava<br />

ob li ku ma ši ne i ne sme ima ti oštre uglove<br />

i ivi ce. Za štit ni oklo pi i po klop ci se<br />

skidaju samo prilikom popravke ili<br />

podmazivanja mašine. Unutrašnji<br />

zidovi oklopa trebaju biti obojeni<br />

upadljivom bojom, npr. narandžastom,<br />

a na spo lja šnjoj stra ni se<br />

postavljaju tablice sa upozorenjem<br />

kojom se zabranjuje otvaranje oklopa<br />

za vre me ra da ma ši ne.<br />

Kod opasnijih mašina<br />

za štit ni oklop<br />

može biti povezan<br />

sa me hani<br />

zmom za<br />

is klju či va nje<br />

ta ko da se<br />

obez be đu je<br />

od neželjenog<br />

Tehničkim i organizacionim merama<br />

treba sprečiti svako namerno ili nenamerno<br />

prodiranje u ovakvu opasnu zonu. Naravno<br />

da svi po kret ni de lo vi kod oru đa za rad<br />

ne predstavljaju neposrednu opasnost za<br />

zaposlene, naročito ako se oni nalaze u<br />

zoni van domašaja ekstremiteta radnika.<br />

Za to je i po treb no za sva ko rad no me sto tj.<br />

svaki mogući izvor opasnosti utvrditi i obezbediti<br />

takvu opasnu zonu.<br />

Obezbeđivanje opasne zone vrši se zaštitnim<br />

uređajima koji moraju biti tako konstruisani<br />

da rukovalac ne može da dopre iza,<br />

oko ili kroz te uređaje. Istraživanjima se<br />

došlo do graničnih širina zahvata koje,<br />

mereno od pazuha do vrhova prstiju, iznosi<br />

85 cm, za po dlak ti cu do 46 cm me re no od<br />

lak ta do vr ho va pr sti ju, za ša ku do 20 cm<br />

mereno od zglobova šake do vrha srednjeg<br />

pr sta, i za pr ste do 8 cm. Vi si na do hva ta<br />

čoveka koji stoji na vrhovima prstiju iznosi<br />

245 do 260 cm. Pri sve mu tre ba uze ti u<br />

obzir da se kod nisko postavljenih zaštita<br />

rad nik mo že nag nu ti pre ko njih, pa je i kri va<br />

dohvata preko zaštite veća od dužine ruke.<br />

Zna či, ve o ma je va žan na čin po sta vlja nja<br />

bočnih i vodoravnih pregrada kako bi se<br />

veličina dohvata što više smanjila.<br />

Ukoliko se zaštitni oklop više približi<br />

ka krivi dohvata, utoliko će neosigurana<br />

zona biti manja. Obrtne delove treba, po<br />

mogućstvu, smeštati unutar konstrukcije<br />

mašine, a ako je zbog tehnologije potrebno<br />

obezbediti prilaz do ovih delova, neophoduklju<br />

či va nja<br />

mašine u rad<br />

(blokada).<br />

Kod ne kih<br />

mašina, kao<br />

npr. rotirajućih<br />

valjaka, na<br />

me sti ma gde<br />

preti opasnost od<br />

povreda ugrađuje se<br />

odašiljač koji emituje ultrakratke talase,<br />

dok se na ma ši ni na la zi pri jem nik.<br />

Onog trenutka kada ruka radnika<br />

dođe u opasnu zonu izvor zračenja<br />

svojim impulsom, bez uticaja radnika,<br />

isključuje mašinu i istovremeno<br />

koči kretanje pogonskih delova.<br />

Uda lja va nje rad ni ka iz opa sne<br />

zone može se postići i potpunom mehanizacijom<br />

punjenja i pražnjenja mašine<br />

putem transportera. Delovi koji u procesu<br />

rada imaju pravolinijsko kretanje, mogu<br />

da predstavljaju izvor povreda u smislu<br />

uklještenja, pritiska između pokretnog<br />

i nepokretnog dela, udara, posekotine,<br />

odsecanja i preloma.<br />

Najteže povrede nastaju u prostoru gde<br />

delovi koji se kreću pravolinijski svojim kreta<br />

njem stva ra ju opa sna me sta, a ona ni su<br />

zaštićena na odgovarajući načina. Zbog<br />

in<br />

toga ti delovi moraju biti oklopljeni unutar<br />

mašine, tj. prilaz do njih mora bi ti ogra ničen.<br />

Veoma efikasan način zaštite od delova<br />

sa pravolinijskim kretanjem je uređaj<br />

za uključivanje dvema rukama. Ukoliko<br />

radnik oslobodi oba prekidača ili jedan od<br />

njih pre ne go što je za vr šen opa san ci klus,<br />

po gon se mo men tal no pre ki da pa ru ke radni<br />

ka ne mo gu do ći u opa snu zo nu.<br />

Zaštitni uređaji koji se aktiviraju bez<br />

do di ra bi lo ka kvih ko man di, kao što su svetlosne<br />

zavese i slično, koriste se uglavnom<br />

na većim hidrauličnim presama, veoma<br />

su do bri, ali se i na nji ma mo gu do go di ti<br />

nesrećni slučajevi. Pokretni zaštitnici predstavljaju<br />

sigurne uređaje za zaštitu ruku.<br />

Međutim, oni nisu dovoljno zastupljeni<br />

zbog visine troškova, koji nastaju zbog<br />

gubitka vremena. Siguran alat je onaj<br />

po moć ni alat ko ji ne do pu šta da ru ka,<br />

ma kar i ne ho ti ce, do pre u opa snu zo nu<br />

(npr. magnetna pinceta). Njime se postiže<br />

maksimalna bezbednost uz male finansijske<br />

izdatke.<br />

Po seb na pa žnja pri iz bo ru i iz ra di<br />

za štit nih sred sta va!<br />

U proizvodnim pogonima često dolazi do<br />

povreda i usled padova bilo radnika, bilo<br />

predmeta u toku odvijanja tehnološkog proce<br />

sa. Do pa da rad ni ka mo že do ći zbog prepreka<br />

na putu njegovog kretanja ili zbog<br />

otvo ra na nje mu. Za to svi tran sport ni<br />

putevi, prolazi i prelazi moraju u svakom<br />

tre nut ku bi ti či sti i pro hod ni, bez<br />

prepreka. Svaki zaposleni mora da<br />

poznaje tehničke karakteristike oruđa<br />

za rad, ne sme ga pre op te re ći va ti i<br />

mo ra ra di ti sa po treb nom pa žnjom.<br />

Vr lo če sto i po red pred u ze tih svih tehničkih<br />

mera zaštite ne<br />

zbog ne u dobno<br />

sti ili estetskog<br />

izgleda.<br />

Za to iz bo ru<br />

i iz ra di lič nih<br />

zaštitnih sredsta<br />

va tre ba<br />

posvetiti posebnu<br />

pažnju.<br />

po sto ji<br />

mo guć nost<br />

apsolutne zaštite.<br />

U tom slu ča ju<br />

koristimo lična<br />

za štit na sredstva,<br />

ko ja radni<br />

ci po ne kad<br />

ne ra do ko ri ste<br />

industrija 9/2007 53


p g j<br />

Jožef Božo: "Bioenergetika – osnovni principi"<br />

O osnovnim postavkama<br />

energetike biohemijskih procesa<br />

Ova knjiga može da posluži<br />

kao udžbenik studentima<br />

biotehnike i biotehnologije,<br />

a mogu je koristiti i inženjeri,<br />

koji se bave biotehnološkim<br />

procesima.<br />

Posebna dragocenost ove knjige je<br />

u to me što se iz nje ot kri va bo gato<br />

kreativno iskustvo autora, koji<br />

na vrlo originalan način saopštava tajne<br />

nastanka i opstanka života, ne dovodeći<br />

u sum nju da je mi kro svet, ko ji ga naj vi še<br />

inspiriše, u svojoj suštini makroprojekcija<br />

kosmičke nesagledivosti.<br />

Knjiga će doprineti da studenti i drugi<br />

za in te re so va ni struč nja ci lak še i pot pu ni-<br />

je sagledaju i razumeju osnovne<br />

postavke energetike biohemijskih<br />

procesa u živim organizmima. Takođe,<br />

ova sa zna nja će im omo gu ći ti da<br />

ih primene u biotehničkoj praksi.<br />

Sa dr žaj se sa sto ji iz dva de la: Otvoreni<br />

sistem – organizmi i Postanje i evolucija<br />

energetskih procesa. Ova poglavlja<br />

sadrže mnoštvo podnaslova, koji su, pored<br />

teorije, ispunjeni i fotografijama, crtežima i<br />

tabelama.<br />

Knjiga je rađena u tvrdom povezu, format<br />

je B5, a obim 251 stra na.<br />

Izdavač:<br />

GRAĐEVINSKA KNJIGA<br />

Trg Nikole Pašića 8/II, 11000 Beograd<br />

Tel. +381 11 3233 565<br />

Fax. +381 11 3233 234<br />

industrija 9/2007<br />

xx


Borski rudnici<br />

GORI OD<br />

sibirskih<br />

U istočnoj Srbiji postoji viševekovna<br />

tradicija ispiranja zlata.<br />

Procenjuje se da je ispiranjem<br />

svih zlatonosnih reka u Srbiji,<br />

od praistorije do danas, dobijeno<br />

oko 50 to na zla ta.<br />

TEKST: BRANKA PEŠIĆ<br />

Obimnija rudarska istraživanja u<br />

19. ve ku u Sr bi ji je za po čeo ge o-<br />

log Fe liks Hof man, ko ji se do se lio<br />

iz Ma đar ske na po ziv srp ske vla de i kne za<br />

Mihajla. Tragom antičkih rudarskih radova,<br />

on je istraživao planine i potoke istočne<br />

Srbije. Tražio je zlato, a naišao na bogate<br />

naslage bakarne rude u selima Bor i Krivelj.<br />

Nje go vi ra do vi i uput stva, ko ja je dao 1887.<br />

godine, bili su osnov za dalja geološka istraži<br />

va nja u ovom kra ju.<br />

Na inicijativu Hofmana, 1895. godine<br />

formirano je društvo "Timočki sindikat za<br />

istraživanje i eksploataciju rudarskih naslaga<br />

u Timoku”. Pored njega, članovi društva<br />

su postali radikalski prvaci Nikola Pašić i<br />

Pera Velimirović, rudarski inženjer Jevrem<br />

Gudović, suvlasnik rudnika Sisevac doktor<br />

Bril i industrijalac Đorđe Vajfert. Rezultata<br />

nije bilo i društvo se brzo raspalo. Jedino<br />

je ostao upo ran Đor đe Vaj fert, vla snik rudnika<br />

Kostolac i pivare u Beogradu. On je<br />

Hofmana zadržao kao glavnog savetodavca<br />

za rudarska pitanja. Njegove geološke<br />

"prospekcije” dovele su inženjera Franju<br />

Šestaka na pravo mesto.<br />

Is tra žni ra do vi – od raz o ča re nja<br />

do neo če ki va nog uspe ha<br />

Še stak, po re klom Čeh, do šao je u Sr bi ju<br />

osamdesetih godina 19. veka i zaposlio<br />

se u Ko stol cu kao di rek tor rud ni ka. U do govoru<br />

sa poslodavcem Vajfertom, odlazi<br />

u istočnu Srbiju gde započinje istražne<br />

radove na zlatonosnim kvarcnim žicama.<br />

Odatle je rukovodio i istražnim radovima na<br />

bakronosnim terenima u okolini Bora. Prvi<br />

istražni radovi na borskom rudištu počeli<br />

su 1897. godine. Šestak je doveo nekoliko<br />

rudara iz Austrougarske, a ostalo su bili<br />

meštani iz Bora.<br />

Potkopi su prokopavani pijucima. Spori<br />

radovi na otvaranju prve istražne jame<br />

rud ni ka tra ja li su sko ro tri go di ne. Tek pet<br />

godina od početka radova, u potkopu otvorenom<br />

ispod Čuke Dulkanove, otkrivena je<br />

homogena bakronosna rudna masa. Ruda<br />

je po sla ta na ana li zu u Beč, Prag i Ber lin i<br />

odan de su ubr zo sti gli po volj ni re zul ta ti.<br />

Kra jem 1903. go di ne Še stak je pi sao<br />

svom pri ja te lju u Prag: "U Bo ru već ima mo<br />

pedeset ljudi. Našao sam veoma lepe<br />

ba kar ne ru de, od pet i po do 35% ba kra!<br />

Zatim pirit i halkopirit. Možda ćemo uspeti<br />

da ovaj objekat finansiramo. Zamisli zlato<br />

ne možemo nikome da utrapimo, jer svi<br />

u ino stran stvu mi sle da u Sr bi ji ima di vljaka<br />

pa svoj ka pi tal ra di je osta vlja ju kod<br />

kuće...”.<br />

U rim sko do ba na Pe ku i nje go vim pri tokama,<br />

zlato je za rimske imperatore ispiralo<br />

po nekoliko hiljada robova. Na rekama<br />

i potocima istočne Srbije su razapinjane<br />

ovčije kože sa neostriženim runom okrenutim<br />

nagore, pa su se čestice zlata taložile<br />

na nje mu.<br />

Ovim uspehom krunisana su višegodišnja<br />

istraživanja Đorđa Vajferta, u koja je,<br />

do tada, uložio velika finansijska sredstva.<br />

Analize su pokazale da je, pored bakra,<br />

ruda sadržala u proseku 10 grama zlata<br />

i znatne količine srebra. Vajfert je, 1903,<br />

od srpske vlade dobio koncesiju i postao<br />

56 industrija 9/2007


Borski rudnici<br />

vlasnik Borskog rudnika. I pored napora<br />

da obezbedi domaći kapital za ulaganja u<br />

rudnik, nije uspeo u tome. Domaći industrijal<br />

ci ga od bi ja ju, ne slu te ći ka kvo bo gat stvo<br />

propuštaju...<br />

Francuzi su bili bolje obavešteni o tome<br />

da rezerve bakarne rude u Boru iznose oko<br />

mi lion i po to na. Oko 5,5<br />

miliona franaka uložili su<br />

banka Mirabo, društvo<br />

Pijerari i Društvo za istraživanje<br />

iz Pariza. Osnovano<br />

je preduzeće "Francusko<br />

društvo Borskog rudnika<br />

koncesije Sv. Đorđa” u<br />

ko me Vaj fert ima 3.300<br />

od ukup no 11.000 ak ci ja. Dru štvo je konstituisano<br />

1. juna 1904. godine. Pošto su<br />

istražni radovi dali neočekivano povoljne<br />

rezultate, kapital Društva se brzo penje na<br />

sedam miliona francuskih franaka u zlatu.<br />

Iz bogatog rudišta Francuzi su, u prvih<br />

deset godina, ostvarili veliku dobit. Akcionari<br />

nisu hteli da ulažu u rudarsko-geološke<br />

radove, niti u proširenje proizvodnje. Razvijali<br />

su sirovinsku osnovu, od koje su najviše<br />

imali koristi, dok su prerađivačku industriju<br />

zanemarivali. Zgrtali su visoke dividende<br />

na osnovu bogate rude, na visokim cenama<br />

ba kra i zla ta, na ni skim pla ta ma i<br />

malim troškovima, na izbegavanju obaveza<br />

srpskoj državi.<br />

Oti ma či na oko zla ta na Pe ku<br />

Pra va zlat na gro zni ca u ovom kra ju<br />

zavladala je početkom 20. veka kada su<br />

veliki koncesionari na Peku i njegovim pritokama,<br />

upotrebili velike ploveće bagere.<br />

Pr vi plo ve ći ba ger na Pe ku po čeo je da ra di<br />

1903. go di ne i već pr vog da na do bi je na<br />

su 82 gra ma zla ta. Pet go di na ka sni je koncesionari<br />

su imali četiri bagera. Radili su i<br />

meštani sirotinjskim prastarim alatkama:<br />

pralištima, istocima, mlinovima...<br />

Po koncesiju su dolazili i stranci, a za<br />

povlastice su se otimali i viđeniji Srbi. Izbila<br />

je velika afera kada je 13. januara 1901.<br />

go di ne Na rod na skup šti na Sr bi je do ne la<br />

odluku da deo zlatonosne doline Peka<br />

ustupi u ličnu svojinu kralju Aleksandru<br />

Obrenoviću. Tada su oštećeni mnogi kojima<br />

su na taj na čin po ni šte ne ra ni je po vlastice<br />

i koncesije. Bager je kasnije imao i<br />

kralj Alek san dar Karađorđević i zva nič no<br />

je za kra ljev sku ku ću bi lo is pra no 288 ki lograma<br />

zlata.<br />

"Se lo Bor je ma lo i si ro to vla ško se lo u<br />

srezu zaječarskom okrugu timočkom, na<br />

jednoj maloj reci koja nikada ne presušuje,<br />

i u jed nom ka me ni tom i ro man tič nom<br />

mestu”. Tako je pisala Politika 1905.<br />

godine. Radost seljaka Bora i okoline zbog<br />

Da je Sr bi ja u pro šlo sti bi la bo gata<br />

zla tom sve do či i za pis tur skog<br />

hroničara Dursun-bega, iz 15.<br />

veka. Putujući Srbijom, on je tada<br />

za pi sao: "Ze mlja je ta sre di šte svih<br />

zemalja i sve je je dan maj dan zlata<br />

i sre bra”.<br />

otvaranja rudnika i nade da će dobiti zaposlenje,<br />

brzo je prerasla u razočarenje i bes.<br />

Uslo vi ra da su bi li sve go ri, nad ni ce sve<br />

niže. Sa velikih primitivnih ognjišta se širio<br />

otrovni sumporni dim, nagrizao<br />

voćnjake i vinograde, uništavao<br />

letinu i reke. Rastao<br />

je revolt rudara i seljaka. U<br />

tadašnjoj štampi ostalo je zapisa<br />

no i ovo: "U Bor skom rud ni ku<br />

vlada očajnije stanje nego u<br />

sibirskim”.<br />

Po sle II sv. ra ta<br />

O "novim investicijama inostranog<br />

kapitala” u posleratnoj Jugoslaviji govorio<br />

je, 1953, Svetozar Vukmanović Tempo,<br />

na proslavi pedesetogodišnjice Rudarsko<br />

topioničarskog basena Bor.<br />

U najboljim godinama posle II sv. rata,<br />

u Borskoj topionici godišnje se proizvodilo<br />

pre ko 150 hiljada to na ba kra, a u po stup ku<br />

rafinacije dobijalo se i do pet tona zlata.<br />

"U po sled nje vre me, s vre me na na vreme,<br />

iza đe u ino stra noj štam pi po ne ka<br />

vest ka ko je to bo že ju go slo ven ska vla da<br />

re ši la da pro me ni svo ju po li ti ku i da do zvoli<br />

ino stra nim ka pi ta li sti ma in ve sti ci ju njihovog<br />

kapitala u nekim privrednim granama<br />

u na šoj ze mlji. O če mu se ov de za pra vo<br />

ra di? Raz u me se, ne mo že bi ti ni go vo ra o<br />

nekakvoj promeni politike jugoslovenske<br />

vlade u odnosu na investicije inostranog<br />

kapitala u našoj zemlji. Svaka investicija<br />

inostranog kapitala u starom klasičnom<br />

obliku (podignuti objekat postaje svojina<br />

inostranog kapitaliste) ili u novom<br />

državno-kapitalističkom obliku ruskog tipa<br />

(podignuti objekat postaje zajednička svojina<br />

obeju zemalja) u obliku mešovitih društava,<br />

uspostavlja gospodstvo<br />

inostranog bilo privatnog bilo<br />

državnog kapitala, uspostavlja<br />

režim eksploatacije privrednih<br />

bo gat sta va do tič ne ze mlje i, u<br />

kraj njoj liniji, usporava privredni<br />

razvitak zemlje. Naravno, mi<br />

tim pu tem ne mo že mo ići. Pa<br />

šta za pra vo zna če ove ve sti?<br />

Za pra vo ova kve ve sti zna če<br />

le pe že lje ino stra nih ka pi ta li sta<br />

i ni šta vi še.<br />

Raz u me se, bi lo bi be smi sle no mi sli ti<br />

da se na ša ze mlja mo že br zo raz vi ja ti bez<br />

inostranih kredi ta, bez ob zi ra da li se ra di<br />

o dr žav nim ili pri vat nim kre di ti ma. Na ša<br />

ze mlja je po zna ta kao jed na od ret kih<br />

ze ma lja u Evro pi ko ja po se du je ogrom na<br />

pri rod na bo gat stva, a ko ja je u isto vre me<br />

osta la kao pri vred no ne raz vi je na ze mlja.<br />

S dru ge stra ne, po zna to je da u po sled nje<br />

vreme krupna mašinska industrija u razvi<br />

je nim ze mlja ma osta je ne za po sle na i<br />

važno je pružati kredi te ino stra nim ze mljama.<br />

Ne po sto ji ni ka kav raz log ne pri ma ti<br />

kre di te (od pri vat nih ka pi ta li sta) s tim da<br />

se pri mlje ni kre di ti vra te sa odgovarajućim<br />

ka ma ta ma iz pro duk ci je po dig nu tog<br />

objek ta. Ta kvo po slo va nje na ma mo že bi ti<br />

sa mo od ko ri sti jer nam omo gu ća va br ži<br />

pri vred ni raz vi tak."<br />

Uprkos interesima svakojakim, pa i sadašnjim,<br />

Bor je ostao me mlji va ru dar ska ko lonija,<br />

"...sneg žut, zemljište u okolini zatrovano,<br />

use vi u naj ve ćoj me ri ošte će ni". in<br />

industrija 9/2007 57


posetili smo...<br />

"Ca re er Days" u Be o gra du<br />

U potrazi za poslom<br />

o u Ni šu i No vom Sa du. Ovo je ve li ki ko rak<br />

kojim "Career Days" postaje projekat nacionalnih<br />

okvira.<br />

"Career Days" u Be o gra du ove go di ne je odr žan od 19. do 20.<br />

aprila. Nacionalni generalni pokrovitelj projekta je Citadel<br />

Investment Services, dok se kao suorganizator pojavila Nacionalna<br />

služba zapošljavanja. Je dan od broj nih, ali bi ra nih me dijskih<br />

sponzora, ove godine bio je i časopis INDUSTRIJA...<br />

Pre zen ta ci je kom pa ni ja<br />

Prezentacije predstavljaju idealnu priliku<br />

za bliže upoznavanje sa kompanijama,<br />

mogućnostima za zaposlenje, razvoj<br />

i karijeru. Tako, prvog dana, u programu<br />

prezentacija pola sata pažnje okupljenih i<br />

zainteresovanih privukla je Citadel grupa.<br />

O njoj i o de lat no sti ko jom se ba vi sva ka firma<br />

u okviru Citadela, zatim, predstavljanje<br />

mogućnosti za razvoj karijere, šta je ono<br />

što Ci ta del pru ža i za što je naj bolji izbor za<br />

mlade i ambiciozne ljude upravo karijera<br />

u Citadelu, govorili su predstavnici ovog<br />

učesnika, ujedno i generalnog pokrovitelja<br />

ovogodišnjeg Careerdays-a, zaduženi za<br />

odsek HR.<br />

Nešto kasnije, još jedno od zvuč nih imena<br />

iz poslovnog sveta poslednjih godina<br />

u Srbiji, Deloitte, ko ji na ovim pro sto ri ma<br />

po slu je 16 go di na, pred sta vio se pre sve ga<br />

informacijama o uslugama koje pruža ova<br />

Projekat "Ca re er Days" ima za cilj da<br />

kompanijama okrenutim uspešnoj<br />

budućnosti obezbedi kvalitetan<br />

kadrovski potencijal iz redova visokoobrazovanih<br />

mladih ljudi širom zemlje. I kompa<br />

ni je i mla di pre po zna li su "Ca re er Days"<br />

kao mesto stvaranja novih prilika za razvoj<br />

i uspešnu karijeru. Ovaj projekat dobija iz<br />

godine u godinu sve ozbiljniji izgled i teži nu.<br />

Isto ri jat u sve tu...<br />

Ideja o projektu "Career Days" je nastala<br />

još sedamdesetih godina prošlog veka od<br />

strane AIESEC-a Švaj car ske, ka da je ovaj<br />

pro je kat pr vi put i re a li zo van. Cilj je bio da<br />

se kompanijama olakša odabir kadrova, a<br />

studentima mogućnost pronalaženja kvalitetnog<br />

posla. Ova ideja se vremenom širila<br />

i na dru ge ze mlje, čla ni ce AIESEC-a, ta ko<br />

da se da nas "Ca re er Days", vo đen istom<br />

vizijom, organizuje širom sveta.<br />

... i de ce ni ja uspe šne tra di ci je u<br />

Be o gra du, Ni šu i No vom Sa du<br />

"Ca re er Days" je kod nas pr vi put or ga nizo<br />

van 1994. go di ne. Od ta da, pa do da nas,<br />

AIESEC na Ekonomskom fakultetu u Beogradu<br />

je svake godine uspešno realizovao<br />

ovaj pro je kat, sa iz u zet kom 1999. go di ne,<br />

zbog tadašnje poznate situacije u zemlji.<br />

S ob zi rom na sve ve ći i ve ći pro blem ne zaposlenosti<br />

u našoj zemlji, "Care er Days" je<br />

dobijao veliku podršku, kako od Ekonomskog<br />

fakulteta u Beogradu, Ministarstva za<br />

rad i zapošljavanje, tako i od Nacionalne<br />

službe za zapošljavanje.<br />

Sa jedne od prezentacija<br />

Projekat je u 2004. godini posetilo oko<br />

6.000 stu de na ta iz ce le ze mlje, a naj bo lji<br />

me đu nji ma na šli su po sao u ne koj od<br />

39 domaćih i stranih kompanija koje su<br />

učestvovale na Sajmu. Od 2005. godine<br />

projekat se organizuje pored Beograda i<br />

Štand Citadel grupe<br />

kuća, zatim, kakvu karijeru nudi Deloitte i<br />

šta se oče ku je od za po sle nih. Na sva pi tanja<br />

kandidata odgovarala je Marijana Milinković,<br />

HR Coordinator u Deloitte-u.<br />

Kratkim opisom i istorijom Coca-Cola<br />

HBC si ste ma, za po če la je pre zen ta ci ja<br />

ovog svet skog bren da. Usle di li su pri meri<br />

informacije o raznovrsnim poslovima<br />

i radnim profilima unutar ovog sistema.<br />

Po seb na pa žnja na pre zen ta ci ji po sve će na<br />

je ono me što či ni Co ca-Co la HBC Gru pu.<br />

Ali, sa svim je bi lo za oče ki va ti da je za interesovane<br />

najviše zanimalo da čuju šta<br />

za po sle ni mo že da oče ku je unu tar Co ca-<br />

Cola HBC sistema, pogotovo kada je reč<br />

o radnom okruženju, etičkom poslovanju,<br />

zatim, i ne manje bitnom, nagrađivanju<br />

58 industrija 9/2007


posetili smo<br />

"Ca re er Days" u Be o gra du<br />

zaposlenih, kao i o profesionalnom razvoju<br />

i napredovanju. Takođe, briga o zaposlenima,<br />

i sam od nos sa lo kal nom za jed ni com,<br />

sve je to či ni lo pre zen ta ci ju Co ca-Co la HBC<br />

sistema, upotpunjenu pitanjima na koja<br />

je odgovarao Bata Davidović, predstavnik<br />

ovog bren da kod nas.<br />

Preduzeće za reviziju, računovodstvo i<br />

konsalting "MGI Revizija i računovodstvo"<br />

AD Be o grad je du že od jed ne de ce ni je<br />

jedna od vodećih revizorskih firmi u Srbiji.<br />

Prateći nove poslovne tendencije i odgovarajući<br />

na postavljene izazove, MGI gradi<br />

uspešnu saradnju sa klijentima, negujući<br />

odnos međusobnog razumevanja i profesionalnog<br />

poverenja. To podrazumeva<br />

dugotrajan i naporan rad, potpunu posvećenost,<br />

brzo rešavanje problema kao i prevenciju<br />

istih pre njihovog nastajanja...<br />

Tako su govorili u preduzeću "MGI Revizija<br />

i računovodstvo", dok su u Volksbank<br />

a.d, pored standardnog predstavljanja banke,<br />

o Volksbank Grupi, pružili informacije<br />

o datim poslovnim orijentacijama, kao i o<br />

mogućnosti usavršavanja na Volksbank<br />

Akademiji u Beču.<br />

Ra di o ni ce<br />

Drugog dana Sajma zapošljavanja, u<br />

delu koji se odnosio na prezentacije, stigla<br />

je, pre sve ga, po nu da za sve<br />

one koji imaju jasno definisane<br />

profesionalne ambicije, koji traže<br />

firmu koja im svojom profesionalnom<br />

orijentacijom, koncepcijom<br />

organizacije i ljudskim potencijalom<br />

omo gu ća va da ih u do glednom<br />

pe ri o du ostva re, za tim, za sve one ko ji<br />

su završili ekonomski, ili srodni fakultet,<br />

za sve one ko ji ma je svet fi nan si ja iza zov i<br />

opre de lje nje, kao i za sve one ko ji su spremni<br />

za svakodnevno učenje, napredovanje i<br />

dokazivanje kroz timski rad, BDO BC Ex cel<br />

ponudio je mogućnost da se osposobe za<br />

vrhunsku karijeru.<br />

Jedna od prezentacija koja nam je ostala<br />

u beležnici jeste kompanije Hol cim - Sr bija.<br />

Vizija, misija, istorijat, organizaciona<br />

struktura, proizvodni kapaciteti i proizvodni<br />

Baza podataka<br />

pro gram, stan dar di, bez bed nost i zdra vlje<br />

rad ni ka, lo kal no spon zor stvo, edu ka tiv ni<br />

programi za zaposlene, prava i obaveze<br />

rad ni ka, da kle, sve one bit ne te me i pi ta nja<br />

koja interesuju svakog ko traži odgovarajuće<br />

uslo ve za rad, na pre do va nje i, na rav no,<br />

zadovoljstvo u poslu. Posetioci Sajma su,<br />

tako, upoznali jednu od vodećih kompanija<br />

u oblasti proizvodnje i prodaje cementa i<br />

betona.<br />

Sa drugog dana sajma zapošljavanja<br />

beležimo i prezentaciju "Pricewaterhouse-<br />

Coopers"-a, či ji na stup je po sve ćen pro fesionalnom<br />

usavršavanju u PwC. Profesionalni<br />

razvoj je ključni imperativ u svakom<br />

dinamičnom poslovnom okruženju. PwC in<br />

ima visoke profesionalne standarde kada<br />

zapošljava nove ljude, jer visok kvalitet usluga<br />

je ono što kli jen ti oče ku ju. Da bi ste mo gli<br />

uspešno da radite posao revizora, poreskog<br />

konsultanta ili konsultanta u oblasti poslovnog<br />

savetovanja u ovoj kompaniji, potrebno<br />

je mnogo dodatnih znanja i veština koje se<br />

ne mogu steći tokom klasičnog obrazovanja.<br />

Treninzi, seminari i konferencije koje<br />

organizuje ili obezbeđuje ova firma pružaju<br />

njenim zaposlenim brojne mogućnosti za<br />

sticanje znanja u okviru različitih oblasti:<br />

industrija i usluga kojima se PwC bavi.<br />

I na svim ostalim prezentacijama koje<br />

smo imali prilike da ispratimo na Sajmu<br />

zapošljavanja u Beogradu, kao konstanta<br />

se is ka zi vao stav da sve ve ći zna čaj spe cifičnih<br />

kadrovskih potencijala u okruženju<br />

koje se ubrzano menja, traži da kompanije<br />

aktivno kreiraju buduću sliku tržišta i svoje<br />

pozicije na njemu. Pravovremeno angažovanje<br />

kvalitetnih mladih stručnjaka može<br />

da postane ključni aspekt konkurentske<br />

prednosti.<br />

Ove go di ne Ca re er Days ide ko rak da lje<br />

i omogućava kompanijama da<br />

na samom događaju, osim priku<br />

plja nja CV-eva i predstavljanja<br />

kao poslodavca, izvrši i jedan vid<br />

selekcije putem interaktivnih radionica.<br />

Cilj radionica jeste da se,<br />

kroz re ša va nje za da tih pro ble ma<br />

i diskusiju, pruži mogućnost da se kompanije<br />

bolje upoznaju sa kandidatima za praksu<br />

ili po sao, i oda be ru one ko ji naj vi še od go varaju<br />

traženim profilima. Pre samog Career<br />

Days-a, kan di da ti na osno vu upit ni ka, ko ji<br />

kompanije postavljaju na odgovarajućoj<br />

Internet prezentaciji, a na osnovu zadatih<br />

kriterijuma, selektuju određeni broj kandidata<br />

koje će pozvati na radionicu, a koja će<br />

se održati za vreme trajanja manifestacije.<br />

I ove godine, kompanije učesnice Sajma<br />

zapošljavanja imale su mogućnost da u<br />

direktnom kontaktu sa kandidatima različitih<br />

obrazovnih profila sagledaju mnoge<br />

aspekte svojih poslovnih planova, i da na<br />

vreme prepoznaju kvalitetne mlade ljude za<br />

njihovo ostvarivanje. No, čini se značajnijim<br />

to da to kom ce le go di ne "Ca re er Days" ažu rira<br />

bazu podataka sa karakteristikama širokog<br />

spek tra struč nih pro fi la. Ovi po da ci su<br />

nakon projekta na raspolaganju kompanijama<br />

učesnicima kako bi tokom cele godine,<br />

u neposredno organizovanim intervjuima i<br />

radionicama, mogli da bliže upoznaju stručnjake<br />

za koje su zainteresovani.<br />

industrija 9/2007 59


Hanover Messe 2007<br />

.<br />

Svetski sajam<br />

progresa<br />

Još jed nom je Sa jam u Ha no ve ru do kazao<br />

svoju reputaciju svetski vodećeg<br />

događaja u oblasti tehnologije. U svakom<br />

od izložbenih prostora dešavale su se<br />

uzbudljive stvari i programi puni ritma koji<br />

je bilo gotovo nemoguće ispratiti. Predstavnici<br />

svih ključnih sektora industrije našli<br />

su se na ovom me stu po ka zujući svoju<br />

sprem nost da ši re sa zna nja o no vim tehnologijama<br />

i proizvodnim procesima. Sa<br />

re kord nim po da ci ma u sta ti stič kim pri ka-<br />

Sa jam HA NO VER 2007, ko ji je odr žan od 16. do 20. apri la ove go di ne,<br />

najveća je svetska manifestacija tehničkog znanja, industrijskih tehnologija<br />

i progresa i vodeća trgovinska izložba mašinskih proizvoda i<br />

usluga. Ovogodišnja manifestacija okupila je preko 5.000 izlagača,<br />

ko je je vi de lo 200.000 po se ti la ca, a sve je za beležilo 3.000 predstavnika<br />

medija. Vodeći svetski menadžeri, kupci, konstruktori, istraživači<br />

i struč nja ci za raz voj u ma šin skoj, elek tro, automobilskoj i industriji<br />

opre me i sa obraćaja pokazali su svoja dostignuća i idejne pristupe na<br />

ovoj ma nifestaciji.<br />

zima i velikim brojem najnovijih proizvoda<br />

i procesa, sajam u Hanoveru prevazišao<br />

je sva oče ki va nja ko ja su mo gla da ima ju<br />

i posetioci i izlagači, uz<br />

potvrdu statusa platforme<br />

za inovacije na globalnom<br />

tržištu.<br />

I ka ko je iz ja vio ovom<br />

prilikom predsednik upravnog<br />

od bo ra Saj ma u Ha nove<br />

ru, Sep Hek man, "da<br />

je "ovdašnji sajam opet<br />

dao privredi injekciju stimu<br />

li šu ći ka pi tal ne in ve sticije<br />

vredne milijarde evra.<br />

Sajam u Hanoveru potvrdio<br />

je svo ju ulo gu svetski<br />

vodećeg događaja u<br />

oblasti tehnologija uprkos<br />

po sto je ćim nesigurnim<br />

uslovima. Ova izložba je<br />

od suštinskog značaja za<br />

podsticaj izvoza nemačke privrede", rekao<br />

je Hek man.<br />

Ovaj sa jam ima zna čaj nu ulo gu u odr žavanju<br />

koraka nemačke privrede sa razvojem<br />

događaja i napretkom na međunarodnim<br />

tržištima, što su, uostalom, potvrdili<br />

i predstavnici vodećih industrijskih udruženja.<br />

Tako, predsednik federacije nemačkih<br />

industrija, Jirgen Tuman, ocenio je da je<br />

jaka međunarodna tražnja za inovativnim<br />

nemačkim proizvodima još jednom dokazana<br />

na ha no ver skom saj mu.<br />

A dr Ha nes He se, di rek tor ne mač ke Fe deracije<br />

inženjera, istakao je da je ovogodišnji<br />

sajam u Hanoveru dodatno ojačao već<br />

uspostavljenu atmosferu ubrzanog rasta<br />

ne mač ke in že njer ske in du stri je, sa stal nim<br />

pristizanjem potražnje. "Za naš sektor,<br />

Sajam u Hanoveru postao je mesto okupljanja<br />

gde možemo da raspravljamo o tehnologiji,<br />

proizvodnim procesima u buduće, kao i<br />

60 industrija 9/2007


posetili smo<br />

Hanover Messe 2007<br />

o trendovima u inovacijama, sa kupcima iz<br />

či ta vog sve ta", ka že dr He se.<br />

"Za ogromnu većinu preduzeća iz oblasti<br />

električnog inženjerstva i elektronske<br />

industrije, visoka očekivanja od Sajma u<br />

Hanoveru ove godine, zasigurno su ispunjena",<br />

po tvr dio je Go tard Gras, di rek tor Aso cijacije<br />

nemačkih električnih i elektronskih<br />

proizvođača.<br />

Po rast po se te za vi še od 10 %<br />

Uku pan broj po se ti la ca pre ma šu je<br />

230.000, što je vi še od 10% u od no su na<br />

posetu zabeleženu na prošlom Sajmu u<br />

Hanoveru, 2005. Posetilaca iz Nemačke<br />

je bi lo vi še od 12%, dok je go sti ju iz dru gih<br />

Za 42% posetilaca, glavni motiv dolaska<br />

na Sa jam bi la je že lja da se upo zna ju sa<br />

poslednjim novitetima. I oni su potvrdili da<br />

je Hanoverski sajam jedinstveno, vodeće<br />

mesto u svetu inovacijskih tehnologija. Oko<br />

5,5 miliona poslovnih kontakata ostvareno<br />

je u pet da na tra ja nja Saj ma.<br />

Iz laz na glo bal no tr ži šte<br />

Od ukup nog bro ja po setilaca<br />

ovogodišnjeg hanover<br />

skog saj ma, oko 30%<br />

bili su stranci, a zabeležen<br />

je i naj ve ći po rast onih ko ji<br />

su do šli sa ame rič kog kontinenta<br />

i iz Istočne Evrope.<br />

Međunarodno učešće<br />

je bi lo mno go ja če<br />

za izlagače, nego za<br />

posetioce. Od 6.400<br />

izlagača na ovogodišnjem<br />

saj mu, 3.222<br />

je do šlo iz dru gih ze malja,<br />

tač ni je iz 68 dr ža va. Ova broj ka je<br />

učinila da se međunarodno učešće popne<br />

na preko 50%, kao najveće zabeleženo u<br />

šezdesetogodišnjoj istoriji Sajma u Hanoveru.<br />

Pa žnja na ener get skoj efi ka sno sti<br />

ze ma lja bi lo vi še za 8%. Od ukup nog bro ja<br />

posetilaca ovogodišnjeg hanoverskog sajma,<br />

oko 30% bi li su stran ci, a za be le žen je<br />

i naj ve ći po rast onih ko ji su do šli sa ame ričkog<br />

kon ti nen ta i iz Is toč ne Evro pe.<br />

Pored Nemačke, najviše posetilaca je<br />

došlo iz Indije, Holandije, Turske, Švedske,<br />

Dan ske i Ita li je. Iz sa me Ne mač ke, naj vi še<br />

ih je došlo iz Bavarije i Baden-Virtemberga,<br />

oko 14% više u odnosu na protekli sajam.<br />

Ka da je reč o in du strij skim gra na ma,<br />

najviše interesovanja je zabeleženo u oblastima<br />

mašinskog inženjeringa, elektro i<br />

elektronskog inženjeringa, kao i u prehrambenoj<br />

industriji.<br />

Kao te ma od glav nog zna ča ja u ce lokupnoj<br />

industriji, energetska<br />

efikasnost je<br />

povukla mnoge rasprave<br />

i imala dominantno<br />

me sto u mno gim iz ložbenim<br />

postavkama i<br />

specijalnim prikazivanji<br />

ma na saj mu. Od govorno<br />

i efikasno korišćenje energije bili su<br />

zajednički imenitelj kako za izlagače, tako i<br />

za posetioce. Predstavnici industrija dobro<br />

su iskoristili ovu priliku za razgovor, i u izlagačkim<br />

halama, i na mnogim forumima i<br />

konferencijama, koje su se istovremeno<br />

održavale, a ponajviše na konferenciji pod<br />

nazivom "Svetski dijalog o energiji", na<br />

kojoj su međunarodne elitne grupe igrača<br />

iz oblasti energetike, političara i stručnjaka<br />

iz ove obla sti, ras pra vlja li o pri stu pima<br />

kako povećati energetsku efikasnost.<br />

"Jasan zaključak sa konferencije Svetski<br />

dijalog o energiji jeste da nam industrija<br />

pruža sav alat, tehnologiju i znanje koje<br />

industrija 9/2007 61


posetili smo<br />

Hanover Messe 2007<br />

Ovogodišnji sajam u Hanoveru obuhvatio<br />

je preko 1.000 pojedinačnih pratećih<br />

događaja, što ga čini najvećom svetskom<br />

tehnološkom konvencijom.<br />

nam je po treb no da us po sta vi mo du go ročne<br />

strategije za zaštitu klime i postizanje<br />

pre o kre ta, či me bi se obez be dio ne škodljivo<br />

snabdevanje energijom", ocena je<br />

predsednika Upravnog odbora Sajma u<br />

Hanoveru, Sepa Hekmana.<br />

Ener get ska efikasnost je bi la takođe<br />

ključna tema u delu sajamske izložbe<br />

posvećene prenosu energije. "Prenos, upravljanje<br />

i automatizacija", naziv je sajamskog<br />

programa koji je istakao napredna i<br />

inovativna rešenja za optimalno korišćenje<br />

energije u oblasti električnih, pneumatskih<br />

i hidrauličnih sistema upravljanja. Efikasni<br />

sistemi upravljanja smanju<br />

ju tro ško ve, što je glavni<br />

raz log ko jim se ru ko vode<br />

danas menadžeri koji<br />

donose odluke. Pažnja<br />

na povećanoj efikasnosti<br />

takođe je prisutna u sektoru<br />

automatizacije, gde<br />

se kao naj va žni je te me<br />

is ti ču ko mu ni ka ci ja i bez bed nost. Pre zen tacije<br />

uživo automatizovanih procesa ta kođe<br />

su privukle značajnu pažnju.<br />

Susret državnika i industrijalaca<br />

Kao vodeći svetski tehnološki događaj,<br />

Sajam u Hanoveru predstavlja idealnu podlogu<br />

za uspostavljanje dijaloga između onih<br />

koji vode politiku i predstavnika industrije.<br />

Sam događaj je otvorila Angela Merkel,<br />

ne mač ki kan ce lar, za jed no sa tur skim premi<br />

je rom, Re dže pom Ta ji pom Er do ga nom,<br />

kao predstavnikom ovogodišnje "zemlje<br />

partnera". Od ostalih visokih političkih zvani<br />

ca, bi li su broj ni pred stav ni ci ne mač ke<br />

vlade, federalni i državni ministri, premijeri<br />

vlada nemačkih saveznih država i domaći<br />

političari. Sajam je takođe privukao mnoge<br />

visoke političke predstavnike i delegacije iz<br />

drugih zemalja u svetu, uključujući i predstavnike<br />

iz gotovo svih industrijski visoko<br />

razvijenih zemalja.<br />

Jedan od istaknutih događaja bio je<br />

Nemačko-turski poslovni samit, koji je<br />

okupio preko 800 učesnika. Osveženje u<br />

daljim bilateralnim i međunarodnim ekonomskim<br />

odnosima bilo je održavanje<br />

Sibirskog poslovnog simpozijuma, Nemačko-ukrajinskog<br />

poslovnog simpozijuma,<br />

Nemačko-japanskog poslovnog foruma,<br />

kao i 4. donjosaksonskog međunarodnotrgovinskog<br />

simpozijuma na kome su učešće<br />

uzeli predstavnici zemalja afričkog<br />

dela Mediterana. Četvrti ženski energetski<br />

specijalni simpozijum je još jedan primer<br />

uspe ha, sa pre ko 550 uče sni ka ko ji su raspravljali<br />

o temama poput pomirenja porodičnih<br />

želja i želja za karijerom, ravnoteže<br />

ži vo ta i po sla i no vih mo de la ra da.<br />

Po gled ka Saj mu u<br />

Ha no ve ru 2008.<br />

Sa svim je si gur no da će i sa jam sko<br />

okupljanje 2008. nastaviti da usmerava<br />

pa žnju ka te mi kao što je ener get ska<br />

efikasnost. Kao logični nastavak "Energije"<br />

i "Tehnologije prenosa", glavnih međunarodnih<br />

sajamskih programa, sledeće<br />

godine biće predstavljen novi specijalizovani<br />

sajam posvećen tehnologiji elektrana.<br />

Novi sajamski događaj usmeriće pažnju ka<br />

rapidno rastućem tržištu snabdevača delovima<br />

za lokalne elektrane srednje veličine.<br />

I još jed no oba ve šte nje, za kraj – sle de ći<br />

susret u Hanoveru, na Sajmu, zakazan je<br />

za ponedeljak, 21. aprila 2008. in<br />

62 industrija 9/2007


posetili p smo<br />

33. me đu na rod ni sa jam gra đe vi nar stva - SE EB BE<br />

Potvrda regionalne veličine<br />

Sredinom ovog aprila održan<br />

je na Beogradskom sajmu<br />

33. Međunarodni sajam<br />

građevinarstva, jedna od<br />

najprestižnijih manifestacija<br />

u re gi o nu, ko ja je pod slo ganom<br />

"Gradimo svet", okupila<br />

brojne domaće i inostrane<br />

izlagače, i zainteresovala<br />

ništa manji broj posetilaca.<br />

Ni je bi lo la ko obi ći sve ono što je<br />

ovogodišnji Sajam građevinarstva<br />

jugoistočne Evrope ponudio pod<br />

kupolama hala Beogradskog sajma, ali i<br />

oko njih. Mal te ne sva ki kva drat ni cen ti metar,<br />

ko ji je mo gao da se ustu pi, bio je is punjen<br />

novitetima u oblasti građevinarstva,<br />

građevinske opreme, materijala i svega što<br />

čini neimarski posao danas kvalitetnim.<br />

Preciznosti radi, na gotovo 60 hiljada kvadratnih<br />

metara, svoju ponudu je izložilo<br />

1.068 fir mi, od ko jih je 345 do šlo iz 34<br />

zemlje Evrope, Azije i Amerike.<br />

Na Saj mu su bi le za stu plje ne sve obla sti<br />

građevinske delatnosti – od najsavremenijih<br />

materijala, opreme, alata i mašina,<br />

preko inovacija u projektovanju i upravljanju<br />

projektima, do najaktuelnijih sistema<br />

gradnje, uređaja i održavanja. Prvi put ove<br />

godine posetioci su mogli da vide način<br />

rada izloženih građevinskih mašina, a predsta<br />

vlje na je i br za grad nja - za pet da na<br />

na Beogradskom sajmu sagrađena je<br />

ku ća od 100 kva dra ta! Kao deo pro gra ma<br />

ovogodišnjeg skupa građevinara, organizovano<br />

je pet nacionalnih izložbi, što je bila<br />

dodatna prilika za detaljnije upo znavanje<br />

dostignuća građevinske delatnosti Italije,<br />

Turske, Grčke, Slovenije i Hrvatske.<br />

Pre ne go što je pro gla sio 33. me đu na rodni<br />

sajam građevinarstva otvorenim, Đorđe<br />

Bobić, gradski arhitekta, rekao je da je<br />

Beograd pravo mesto za predstavljanje<br />

svih inovacija i novih tehnologija u oblasti<br />

građevinarstva, i podsetio da se trenutno u<br />

Beogradu gradi 1,5 mi lion kva drat nih me tara<br />

poslovnog, stambenog i industrijskog<br />

pro sto ra, što je do kaz da je ovaj Sa jam pravo<br />

me sto za su sret po nu de i tra žnje.<br />

Ba zis pred sta vio Ca se<br />

Bazis Grupa iz Beograda, omogućila je<br />

svim posetiocima ovogodišnjeg Sajma građe<br />

vi nar stva da se upo zna ju sa iz gle dom,<br />

ali i sa perfomansama na delu specijalnog<br />

jubilarnog modela 580 SR koji je proizveo<br />

američki Case, jedna od onih kompanija<br />

koja odavno drži primat u oblasti proizvodnje<br />

građevinskih mašina. Pomenuti model<br />

izrađen je u crnoj boji, sa detaljima koji<br />

govore o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti<br />

Case rešenja na polju kombinovanih mašina.<br />

Tre ba re ći da je pred sta vlja nje ovog<br />

CASE-ovog "jubilarca" organizovano pre<br />

minhenske Baume, zahvaljujući upravo<br />

saradnji ovog svetski poznatog proizvođača<br />

i be o grad ske Ba zis Gru pe, ko ja je ozvani<br />

če na po čet kom ove go di ne, kao i zbog<br />

lepog povoda - obeležavanja 50 godina<br />

od proizvodnje prve integralne hidraulične<br />

kombinovane mašine (proizvedena 1957.<br />

godine).<br />

Za po tre be ju bi le ja, ovog pu ta je pro iz veden<br />

ograničen broj specijalnih mašina koje<br />

64 industrija 9/2007


posetili smo<br />

33. me đu na rod ni sa jam gra đe vi nar stva - SE EB BE<br />

će biti svečano predstavljene i na sajmu<br />

BAUMA 2007.<br />

Inače, beogradska Bazis Grupa najavljuje<br />

i izgradnju odgovarajuće Demo zone, na<br />

kojoj će poslovni partneri biti u mogućnosti<br />

da se na de lu uve re u mo guć no sti ne sa mo<br />

mašina iz Case-ovog programa, nego i svih<br />

ostalih mašina koje u svojoj ponudi ima<br />

ovo renomirano ime u svetu građevinske<br />

opre me kod nas.<br />

Na gra đi va nje<br />

Na 33. Me đu na rod nom saj mu gra đe vi nar stva - SE EB BE, po vo dom do de lje ne su<br />

tra di ci o nal no, vi so ka pri zna nja No va vi zu ra i PO SEB NO PRI ZNA NJE. Struč ni ži ri se<br />

ove go di ne od lu čio da na gra du No va vi zu ra do de li sle de ćim pro iz vo đa či ma:<br />

• ASTRA Ve i co li In du stri a li S.p.A Italy – za zglob ni dam per "Astra ADT 30c”;<br />

• SI KA d.o.o. Be o grad – za flek si bil ni jed no kom po nent ni po li u re tan ski le pak;<br />

• VI ZUS d.o.o. Niš – za re zi den ci jal na vra ta u kom bi na ci ji me tal – dr vo;<br />

• POTISJE KANJIŽA AD – TONDACH – za crep "Kon stant plus”;<br />

• LKV CEN TAR Beograd – za lake rešetkaste nosače.<br />

Kna uf na ja vio grad nju<br />

fa bri ke u Be o gra du<br />

U okviru pratećeg programa 33. međunarod<br />

nog saj ma gra đe vi nar stva be o grad sko<br />

predstavništvo austrijskog preduzeća Knauf<br />

organizovalo je prezentaciju dela svojih<br />

proizvoda. Predstavljeni su KNAUF estrisi<br />

(košuljice) i mase za izravnavanje. U ponudi<br />

je više vrsta košuljica, a prikazani su i različiti<br />

načini izvođenja radova. Zainteresovani<br />

su na prezentaciji upozoreni i na greške<br />

koje vrebaju prilikom gradnje.<br />

Na prezentaciji održanoj na Beogradskom<br />

saj mu na ja vlje na je i sko ra iz grad nja<br />

pr ve fa bri ke u Sr bi ji. Na pred vi đe noj lo kaciji<br />

u Zemunu već postoje svi urbanistički<br />

uslovi za početak gradnje, a građevinska<br />

dozvola se očekuje do kraja aprila. Ako<br />

sve bu de išlo po pla nu, fa bri ka vred na 50<br />

miliona evra biće izgrađena za 3-4 meseca.<br />

Tržište Srbije sada se snabdeva iz dve<br />

Kna u fo ve fa bri ke, a na me ra je da se od<br />

septembra celokupna paleta proizvoda u<br />

zemlji i regionu isporučuje upravo iz zemunske<br />

fabrike.<br />

Kva li tet ne, jef ti ne i udob ne ku će<br />

Preduzeće "Monter” iz Ivanjice bavi se<br />

proizvodnjom montažnih objekata svih<br />

namena. Pored kuća za stanovanje i vikendica,<br />

što se najviše traži, "Monter" izrađuje<br />

i kioske, prodavnice, garaže, hale, škole,<br />

vrtiće... Za zahtevne potrošače posebno<br />

je va žno što se u fa bri ci po red tip skih ku ća<br />

mo gu na pra vi ti svi objek ti po me ri i že lji<br />

kupaca.<br />

Osnovna ponuda obuhvata kompletnu<br />

izradu elemenata sa osnovnim i pomoćnim<br />

materijalom, prevozom i montažom.<br />

Kuće se postavljaju na gotovim temeljima i<br />

Po seb no pri zna nje do de lje no je sle de ćim pro iz vo đa či ma:<br />

• POLYMIT B d.o.o. Ša bac – za akril ne ka de za hen di ke pi ra ne i sta re oso be;<br />

• PAN LIFT d.o.o. Be o grad – za si stem za odr ža va nje i mo der ni za ci ju lif to va u<br />

eks plo a ta ci ji;<br />

• EL BA d.o.o. Apatin – za organosilikatni dekorativni malter;<br />

• DMP ELECTRONICS Srl Italy – za no ve si ste me, kom po nen te, ga lan te ri je za<br />

ku hi nje i ku pa ti la;<br />

• BI BIS d.o.o. Beograd – za tepidarium - kamenu toplu ležaljku<br />

• MTSI lig hting d.o.o. Beograd – za porfido - svetleće podne kocke;<br />

• EURO PO LIS d.o.o. Beograd – za rešetkasti nosač EB 220;<br />

• BRABO d.o.o. Be o grad – za krov ni pro zor 814R;<br />

• TER MO GLAS d.o.o. Beograd – za krovne svetlosne trake i lanterne;<br />

• LA QU ER CIA GRA NI TI Srl. Italy – za la pi dea - ob la ga nje po vr ši na ka me nom<br />

- ventilirajući zidovi;<br />

• OR TEK TEC HNO LOGY d.o.o. Beograd – za zidne kamene obloge;<br />

• WURTH d.o.o. Beograd - sisteme za tiplovanje i ankerisanje.<br />

ploči koje kupac uradi po nacrtu proizvođača.<br />

Po gled kroz krov nad gla vom...<br />

Na Sajmu građevinarstva u ponudi su se<br />

našli i providni pleksiglas crepovi. Jedan od<br />

proizvođača je "Masterplast" iz Ćuprije. Providni<br />

pleksiglas crepovi veoma su traženi u<br />

građevinarstvu, jer se njihovom primenom<br />

rešava problem prirodnog i ekonomičnog<br />

osve tlje nja svih pro sto ra pod kro vom – potkrovlja,<br />

tavana, terasa, nadstrešnica.<br />

Ko ri ste se u no vo grad nji, ali se mo gu<br />

ugraditi i u već postojeće objekte. Ugradnjom<br />

ovog crepa dobija se jedinstvena<br />

celina krova, kada se gleda sa spoljašnje<br />

stra ne, a gle da no sa unu tra šnje stra ne, prostori<br />

pod krovom dobijaju prirodnu svetlost<br />

i mogućnost funkcionalne upotrebe.<br />

Pra te ći pro gram<br />

U okvi ru pra te ćeg pro gra ma na 33.<br />

međunarodnom sajmu građevinarstva, u<br />

četvrtak 12. aprila održano je predavanje<br />

na temu "Prava, obaveze i odgovornost<br />

poslodavca u oblasti bezbednosti i zdravlja<br />

na radu u građevinarstvu", u organizaciji<br />

Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne<br />

politike Uprave za bezbednost i zdravlje<br />

na ra du i Be o grad skog saj ma. O no vim<br />

za kon skim nor ma ma ko je po slo dav ci ma<br />

nalažu strogo poštovanje obaveza vezanih<br />

za ostvarivanje prava zaposlenih na bezbed<br />

nost na ra du i pro ce ni ri zi ka na rad nom<br />

mestu i u radnoj okolini, prisutnim izlagačima,<br />

govorio je mr Simo Kosić, načelnik<br />

Upra ve za bez bed nost i zdra vlje na ra du.<br />

I, ka ko to obič no bi va, sle de ći Sa jam<br />

građevinarstva biće nova prilika za dokaziva<br />

nje i po ka zi va nje, pa i za na gra de... in<br />

industrija 9/2007 65


Međunarodni sajam grafičke i papirne<br />

industrije – od 23. do 27. ok to bra<br />

Sirovine i pomoćni materijali za grafič-<br />

vodič<br />

Izbor sajmova u zemlji i inostranstvu<br />

BE O GRAD<br />

3. međunarodni sajam energetike – od<br />

12. do 14. sep tem bra<br />

Električna energija, kogeneracija, ugalj,<br />

gas i nafta, obnovljivi izvori energije, energetska<br />

efikasnost.<br />

4. međunarodni sajam zaštite životne<br />

sredine – ECOFAIR – od 12. do 14. septembra<br />

Elementi zaštite životne sredine; Rešenja<br />

zaštite životne sredine po oblastima;<br />

Zaštita prirode i upravljanje prirodnim<br />

resursima; Strategija, projekti i edukativni<br />

ku industriju, grafička oprema, rezervni<br />

delovi, gotovi grafički proizvodi, grafičke<br />

usluge.<br />

45. međunarodni sajam nameštaja,<br />

opreme i unutrašnje dekoracije – od 12.<br />

do 18. no vem bra<br />

45. međunarodna izložba repromaterijala,<br />

mašina i alata za obradu drveta – od<br />

12 - 18. no vem bra<br />

Međunarodni sajam preduzetništva za<br />

mala i srednja preduzeća – od 26. do 28.<br />

novembra<br />

16. me đu na rod ni sa jam energetike,<br />

elektronike i telekomunikacija - od 6. do<br />

11. novembra<br />

5. međunarodni sajam logistike - od 6.<br />

do 11. novembra.<br />

23. međunarodni sajam preduzetništva<br />

- Izložba zavarivanja - Izložba žice i<br />

žičanih proizvoda - od 6. do 11. no vem bra<br />

ZA GRE B<br />

Intergrafika - 19. međunarodni sajam<br />

grafičke industrije i industrije papi ra – od<br />

29. ma ja do 1. ju na<br />

Jesenji međunarodni zagrebački velesajam<br />

– od 11. do 16. sep tem bra - iz bor:<br />

• PREHRANA I POLJOPRIVREDA<br />

• ENERGETIKA - Strojarska i metalna<br />

industrija<br />

AMBIENTA – od 16. do 21. ok to bra<br />

Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg<br />

uređenja i prateće industrije.<br />

programi za očuvanje životne sredine i prirode;<br />

Međunarodna saradnja.<br />

6. PAC KTECH EX PO BAL KAN – od 19.<br />

do 22. sep tem bra<br />

Me đu na rod ni spe ci ja li zo va ni sa jam<br />

ambalaže, mašina i opreme za pakovanje<br />

2. CON BAK EX PO BAL KAN – od 19. do<br />

22. septembra<br />

Me đu na rod ni spe ci ja li zo va ni sa jam<br />

mašina, opreme, sirovina, aditiva i začina<br />

za pekare, konditore i ugostiteljstvo<br />

NO VI SAD<br />

74. međunarodni poljoprivredni sajam<br />

– od 12. do 19. ma ja<br />

44. međunarodni sajam hrane i pića<br />

– od 9. do 12. ok to bra<br />

7. sa jam auto mo bi la "Auto Show - No vi<br />

Sad" - od 23. do 28. ok to bra<br />

2. sajam investicija "Investexpo" - od 6.<br />

do 11. novembra.<br />

16. međunarodni sajam informatike<br />

- od 6. do 11. no vem bra<br />

SA RA JEV O<br />

Grad nja i ob no va 2007 – od 22. do 26.<br />

maja<br />

29. Međunarodni sajam građevinarstva<br />

i prateće građevinske industrije.<br />

17. Međunarodni sajam zanatstva, alata<br />

i alatnih strojeva<br />

2. Me đu na rod ni sa jam ko mu nal ne<br />

opre me i opre me za za šti tu oko li ne "In terkli<br />

ma"<br />

11. Međunarodni sajam grijanja, hlađenja,<br />

klimatizacije i sanitarija "Instal"<br />

6. Međunarodni sajam instalacija, rasvjete<br />

i industrijske elektronike "Plagram"<br />

32. Međunarodni sajam plastike i gume<br />

Info 2007 – od 23. do 26. ok to bra<br />

10. Međunarodni sajam informacionih<br />

tehnologija i telekomunikacija.<br />

Agrofood 2007 – od 15. do 19. no vembra<br />

34. Međunarodni sajam poljoprivrede,<br />

prehrane i pića<br />

34. Međunarodni sajam roba široke<br />

potrošnje<br />

34. Međunarodni sajam pakovanja i<br />

opre me za pa ko va nje<br />

"Da ni pče lar stva, me da i ča ja - Or gansko"<br />

- 1. Međunarodni sajam proizvođača<br />

organske hrane. in<br />

66 industrija 9/2007

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!