županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora
županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora
županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Financijski rezultati poslovanja<br />
poduzetnika KarlovaËke županije u<br />
razdoblju od I.-VI. mjeseca 2012. godine<br />
Valentina SeËen dipl. oec.<br />
ISSN 1332-9413<br />
Broj 47, godina XIII, 2012.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
3<br />
S A D R Ž A J<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
4<br />
Sjednica Gospodarskog vijeÊa<br />
o gospodarskim kretanjima u<br />
KarlovaËkoj županiji<br />
Milorad BoæiÊ<br />
17<br />
18<br />
Sljedivost u sigurnosti hrane<br />
Ivo RuæiÊ, dipl. ing.<br />
KarlovaËka æupanija poveÊala<br />
robni suficit<br />
mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />
6<br />
8<br />
9<br />
10<br />
12<br />
14<br />
15<br />
16<br />
Suradnja hrvatskih i maapplearskih<br />
<strong>komora</strong> - faktor bræeg<br />
povezivanja gospodarstva<br />
mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />
Kamp SlapiÊ ponovno<br />
najbolji kamp kontinentalne<br />
Hrvatske<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
Poslovna delegacija iz NR Kine<br />
posjetila Komoru<br />
MEÐUNARODNA IZLOŽBA<br />
INOVACIJA ARCA 2012<br />
Inovatorima KarlovaËke æupanije<br />
tri zlatne, jedna srebrna medalja i<br />
posebna nagrada<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
Prezentacija Centra za mirenje<br />
pri HGK-u, Stalnog arbitraænog<br />
sudiπta pri HGK-u i Hrvatske<br />
banke za obnovu i razvitak<br />
mr. Brigita Palajsa Škarjak<br />
Sajam udruga Karlovac 2012<br />
mr. sc. Nada GogiÊ<br />
Komora na Sajmu cjeloæivotnog<br />
uËenja KarlovaËke æupanije<br />
mr. sc. Nada GogiÊ<br />
Gospodarstvo KarlovaËke<br />
æupanije na bihaÊkom sajmu<br />
EKOBIS<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
23<br />
29<br />
33<br />
36<br />
38<br />
43<br />
Financijski rezultati poslovanja<br />
poduzetnika KarlovaËke<br />
æupanije u razdoblju od I. do VI.<br />
mjeseca 2012. godine<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
Financijski rezultati poslovanja<br />
poduzetnika KarlovaËke<br />
æupanije u 2011. godini<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
GLASNIK PLUS<br />
Ranko Vlahek Ëlan Uprave<br />
tvrtke T7 VIS iz Varaædina o<br />
stanju i perspektivama tekstilne<br />
industrije<br />
Razgovarala i snimila: Ida MagliËiÊ Zinaja<br />
ADRIADIESEL - Ëinjenicama<br />
protiv nelojalne konkurencije<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
Do sredstava snaænijim<br />
administrativnim<br />
kapacitetima<br />
Gordana Gojak<br />
Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />
Pripremio: Božidar KovaËeviÊ, dipl. oec.
4 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Sjednica Gospodarskog vijeÊa o gospodarskim kretanjima u<br />
KarlovaËkoj županiji<br />
Najbolje izvozne grane:<br />
strojogradnja i metalna industrija<br />
Predsjednik Županijske komore Karlovac dr. sc. Zlatko Kuzman na sjednici Gospodarskog<br />
vijeÊa Komore u proširenom sastavu istaknuo je, izmeappleu ostalog, da se poveÊava udio<br />
preraappleivaËke industrije u ukupnom gospodarstvu te trenutno iznosi 58%. Time je KarlovaËka<br />
županija i dalje industrijska regija, što postaje njezina sve veÊa prednost.<br />
Milorad BožiÊ<br />
”Naši pokazatelji nisu onakvi<br />
kakve bismo željeli, ali<br />
veÊ dvije godine su ”relativno<br />
dobri, pa time možemo biti i<br />
relativno zadovoljni.” - rekao<br />
je predsjednik Županijske<br />
komore Karlovac dr. sc. Zlatko<br />
Kuzman na sjednici Gospodarskog<br />
vijeÊa Komore u<br />
proširenom sastavu održanoj<br />
2. listopada u Županijskoj komori<br />
Karlovac. Sjednici su prisustvovali,<br />
uz gospodarstvenike<br />
i Ëlanove VijeÊa, i saborski<br />
zastupnik Branko VukeliÊ, župan<br />
Ivan VuËiÊ te gradonaËelnici<br />
i naËelnici s podruËja<br />
KarlovaËke županije.<br />
KomentirajuÊi najnovije podatke,<br />
Kuzman je naglasio: „Analiza<br />
ovogodišnjih gospodarskih<br />
pokazatelja u KarlovaËkoj županiji<br />
pokazuje da su oni nešto<br />
malo bolji nego što su bili prošle<br />
godine, koja je bila prva godina<br />
s rastom gospodarskih pokazatelja<br />
nakon niza kriznih godina.<br />
Snimio: Oliver Budimir.<br />
SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEΔA: Sjednici su prisustvovali, uz gospodarstvenike i Ëlanove VijeÊa, i saborski zastupnik<br />
Branko VukeliÊ, župan Ivan VuËiÊ te gradonaËelnici i naËelnici s podruËja KarlovaËke županije.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
5<br />
ŽUPANIJSKA GLASNIK KOMORA PLUSKARLOVAC<br />
PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE KOMORE KARLOVAC DR. SC. ZLATKO KUZ-<br />
MAN: Najlošije stanje je u trgovini na veliko i malo i u graappleevinarstvu, a zabrinjava<br />
i to što nelikvidnost dalje raste.<br />
Oni su bolji i od rezultata na<br />
nacionalnoj razini. Konkretni<br />
su pokazatelji u kojima se vidi<br />
da se poveÊava broj zaposlenih<br />
u industriji i smanjuje broj nezaposlenih<br />
na burzi. Novost je i<br />
to što su višegodišnje investicije,<br />
koje takoappleer nisu karakteristiËne<br />
za državnu razinu, dale<br />
rezultate u ostvarivanju dobiti<br />
i u poslovnim rezultatima, ali i<br />
u veÊem zapošljavanju. Naravno<br />
da i dalje ostaje Ëinjenica da<br />
imamo prevelik broj nezaposlenih.“<br />
Pokrivenost uvoza izvozom je<br />
121%.<br />
U ovom lošem okruženju, nažalost,<br />
ne oËekuje se neki ozbiljniji<br />
rast ni ubuduÊe. Dobro<br />
je što smo mi jedna od rijetkih<br />
županija koja više izvozi nego<br />
što uvozi. Pokrivenost uvoza<br />
izvozom je 121%. Najbolje izvozne<br />
grane su strojogradnja i<br />
metalna industrija, koje trenutno<br />
Ëine preko 70% našeg izvoza.<br />
Dobro je i to što se poveÊava<br />
udio preraappleivaËke industrije<br />
u ukupnom gospodarstvu i on<br />
Snimio: Oliver Budimir.<br />
trenutno iznosi 58%. Time je<br />
KarlovaËka županija i dalje industrijska<br />
regija, što postaje sve<br />
veÊa prednost.<br />
Najlošije stanje je u trgovini na<br />
veliko i malo i u graappleevinarstvu,<br />
a zabrinjava i to što nelikvidnost<br />
i dalje raste. Prema posljednjim<br />
podacima obveze poduzeÊa<br />
iznose 433 milijuna kuna, a obveze<br />
obrtnika 377 milijuna.<br />
Izrada kataloga buduÊih projekata<br />
kroz povezivanje Komore,<br />
poduzetnika i lokalne<br />
samouprave<br />
No, uhodanu gospodarsku strategiju<br />
treba nastaviti i dalje,<br />
tvrdi Kuzman, te dodaje: „Mi<br />
trebamo tražiti šanse u tradicionalnim<br />
industrijama, ali je<br />
izuzetno važno da se osmišljavaju<br />
i lokalni projekti, ne samo<br />
u okviru lokalnih zajednica,<br />
gradova, opÊina i Županije nego<br />
i na razini tvrtki. Osobito je važno<br />
da se u tome povezuju poduzetnici<br />
s predstavnicima lokalne<br />
samouprave.“<br />
Kuzman je najavio izradu kataloga<br />
buduÊih projekata, u Ëemu<br />
bi trebali sudjelovati svi: Komo-<br />
ra, lokalne zajednice i tvrtke.<br />
U raspravi koja je uslijedila<br />
župan Ivan VuËiÊ rekao je da<br />
se radi o dobrim rezultatima,<br />
ali isto tako da su oni uglavnom<br />
plod rada šest velikih i<br />
vrlo uspješnih tvrtki. IstiËe da<br />
smo imali i sreÊu, jer je na podruËju<br />
KarlovaËke županije<br />
bilo nekoliko velikih projekata<br />
kao što je izgradnja autoceste i<br />
dva proËistaËa voda u Karlovcu<br />
i Ogulinu. No, bit Êe još projekata:<br />
kolektori, sanacija divljih<br />
deponija, magistralni vodovod,<br />
obnovljivi izvori energije te izgradnja<br />
Centra za gospodarenje<br />
otpadom, koji Êe biti županijski,<br />
a ne regionalni, kao što<br />
se najavljivalo. „Bilo bi dobro da<br />
se u to ukljuËi što više domaÊe<br />
operative.“ - rekao je VuËiÊ.<br />
„Meappleutim, problem je što se<br />
u praksi domaÊi izvoappleaËi rijetko<br />
odazivaju na natjeËaje.“<br />
- istaknula je zamjenica karlovaËkog<br />
gradonaËelnika Marina<br />
KolakoviÊ. Možda bi ih upravo<br />
spomenuti katalog projekata<br />
mogao bolje pripremiti da budu<br />
konkurentniji na tim projektima.<br />
Dobar dio novca za projekte<br />
trebao bi stiÊi iz europskih fondova,<br />
a za to Êe trebati pripremiti<br />
projekte i dokumentaciju.<br />
KarlovaËka PodruËna služba<br />
Zavoda za zapošljavanje, kako<br />
je rekla njena proËelnica Ana<br />
Pozderac, priprema ugovore s<br />
40 visokoobrazovanih mladih i<br />
nezaposlenih ljudi, koji Êe biti<br />
osposobljeni upravo za pisanje<br />
i provedbu EU projekata, a s još<br />
20 Êe potpisati ugovore o samozapošljavanju.<br />
I taj projekt Êe<br />
biti financiran iz europskog IPA<br />
programa, a njegova vrijednost<br />
je 150 000 eura.
6 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
GLASNIK PLUS<br />
MEÐUNARODNA KONFERENCIJA U<br />
MAÐARSKOJ<br />
Suradnja hrvatskih<br />
i maapplearskih <strong>komora</strong><br />
faktor bržeg povezivanja<br />
gospodarstva<br />
Dr. sc. Zlatko Kuzman, predsjednik Županijske komore<br />
Karlovac na „Hrvatskom gospodarskom danu“ prezentirao<br />
je gospodarski profil KarlovaËke županije te naglasio<br />
važnost suradnje regionalnih <strong>komora</strong> Hrvatske i Maapplearske<br />
u promicanju vanjskotrgovinske robne razmjene.<br />
mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />
U<br />
organizaciji TrgovaËko<br />
industrijske komore<br />
Somogy iz Kapošvara<br />
(SKIK) održana je 6. studenoga<br />
u Kapošvaru, u Maapplearskoj,<br />
meappleunarodna konferencija<br />
„Hrvatski gospodarski dan“.<br />
U okviru konferencije, a u<br />
sklopu prekograniËne suradnje,<br />
održan je sastanak predstavnika<br />
HGK-a županijskih<br />
<strong>komora</strong> Karlovac, Virovitica,<br />
Bjelovar i Koprivnica s predstavnicima<br />
TrgovaËko - industrijskih<br />
<strong>komora</strong> Kapošvar<br />
i PeËuh - Baranja. Uvodnim<br />
rijeËima nazoËnima se obratio<br />
Jozef Varga, predsjednik<br />
TrgovaËko-industrijske komore<br />
Somogy i izrazio zadovoljstvo<br />
odazivom predstavnika<br />
<strong>komora</strong> kao prateÊih<br />
gospodarskih institucija te<br />
nazoËnih sudionika. Istaknuo<br />
je važnost meappleusobnog povezivanja<br />
i suradnje <strong>komora</strong><br />
na razini regija, što ima za<br />
utjecaj znaËajnije povezivanje<br />
gospodarstva dviju zemalja.<br />
Prezentirao je maapplearska<br />
iskustva na putu u Europsku<br />
uniju te naglasio moguÊnost<br />
pružanja pomoÊi hrvatskoj<br />
strani oko priprema ulaska<br />
u EU. Susretu je nazoËila i<br />
Ljiljana Pancirov, generalna<br />
konzulica Republike Hrvatske<br />
u PeËuhu, koja je potvrdila<br />
ulogu i važnost prekograniËne<br />
suradnje za cjelovit<br />
razvoj gospodarstva u regiji.<br />
Maapplearsko-hrvatski gospodarski<br />
odnosi<br />
Po završetku sastanka <strong>komora</strong><br />
uslijedio je gospodarski<br />
susret u nazoËnosti brojnih<br />
lokalnih gospodarstvenika,<br />
predstavnika potpornih<br />
institucija i medija. Govorilo<br />
se o poslovnoj suradnji<br />
dviju regija, s naglaskom na<br />
maapplearsko-hrvatske gospodarske<br />
odnose koje je detaljnije<br />
prezentirao Karoly<br />
Scherczer, savjetnik za gospodarstvo<br />
i trgovinu Veleposlanstva<br />
Maapplearske u RH.<br />
Nadalje, Miroslav VitkoviÊ,<br />
predsjednik HGK - Županijske<br />
komore Virovitica održao<br />
je prezentaciju o utjecaju<br />
krize na svjetska i regionalna<br />
tržišta, ukljuËujuÊi RH, za-
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
7<br />
GLASNIK PLUS<br />
tim o trendovima u trgovini i<br />
ponašanju potrošaËa u uvjetima<br />
globalne krize. Ulogu i<br />
aktivnosti Poslovne mreže<br />
Karpatske regije predstavio<br />
je Jeno Radetzky, predsjednik<br />
TrgovaËko - industrijske komore<br />
županije Fejer, ujedno<br />
i povjerenik pri Ministarstvu<br />
nacionalnog gospodarstva.<br />
Maapplearsko hrvatsku sekciju<br />
pri Maapplearskoj trgovaËko - industrijskoj<br />
komori prezentirao<br />
je Istvan Keri u funkciji<br />
predsjednika istoimene sekcije<br />
te predsjednika TrgovaËko<br />
- industrijske komore<br />
PeËuh - Baranja.<br />
Drugi dio susreta obuhvatio<br />
je predstavljanje županijskih<br />
<strong>komora</strong> i gospodarstava:<br />
KoprivniËko - križevaËke,<br />
Kapoπvar, Maapplearska<br />
Bjelovarsko - bilogorske, VirovitiËko<br />
- podravske županije<br />
te KarlovaËke županije o<br />
kojoj je govorio dr. sc. Zlatko<br />
Kuzman, predsjednik Županijske<br />
komore Karlovac.<br />
Tom prilikom prezentiran<br />
je gospodarski profil KarlovaËke<br />
županije s osvrtom na<br />
znaËajnije djelatnosti, gospodarske<br />
subjekte i asortiman<br />
proizvoda. Nadalje, istaknute<br />
su znaËajke vanjskotrgovinske<br />
robne razmjene<br />
s Maapplearskom te prekograniËna<br />
povezanost KarlovaËke<br />
županije i regije.<br />
Meappleunarodna suradnja dviju<br />
regija i promicanje gospodarstva<br />
temelji se na meappleusobno<br />
potpisanim sporazumima o<br />
suradnji izmeappleu nazoËnih<br />
županijskih <strong>komora</strong> i TrgovaËko<br />
- industrijske komore<br />
Somogy iz Kapošvara. Isti je<br />
HGK - Županijska <strong>komora</strong><br />
Karlovac potpisala 2003. godine.
8 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Dani hrvatskoga turizma<br />
Kamp SlapiÊ ponovno<br />
najbolji kamp<br />
kontinentalne Hrvatske<br />
U akciji TuristiËki cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku, karlovaËko<br />
Foginovo kupalište osvojilo je 2. mjesto u kategoriji - najbolja<br />
plaža kopnenih voda, dok je Kamp SlapiÊ i ove godine<br />
proglašen najboljim kampom kontinentalne Hrvatske.<br />
Valentina SeËen, dipl. oec.<br />
U<br />
organizaciji Ministarstva<br />
turizma, Hrvatske<br />
turistiËke zajednice, Hrvatske<br />
gospodarske komore<br />
i Hrvatske radiotelevizije<br />
ovogodišnji Dani hrvatskoga<br />
turizma održani su 18. i 19.<br />
listopada u Valamar hotelima<br />
Dubrovnik u Dubrovniku.<br />
Na tradicionalnom skupu<br />
hrvatskih turistiËkih djelatnika<br />
cjelokupna struka ima<br />
prigodu analizirati uËinke<br />
ovogodišnje sezone, najaviti<br />
aktivnosti za sljedeÊu turistiËku<br />
godinu i sveËano dodijeliti<br />
priznanja za najbolja<br />
turistiËka odredišta u okviru<br />
akcija Plavi i Zeleni cvijet te<br />
Djelatnik godine, koje provodi<br />
<strong>Hrvatska</strong> turistiËka zajednica,<br />
te nagrade najboljima iz<br />
akcije TuristiËki cvijet - kvaliteta<br />
za Hrvatsku, koju provode<br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong><br />
<strong>komora</strong> i <strong>Hrvatska</strong> radiotelevizija.<br />
Split - turistiËki prvak Hrvatske<br />
za 2012.<br />
TuristiËkim prvakom Hrvatske<br />
za 2012. godinu proglašen<br />
je grad Split, a meappleu<br />
nagraappleenima našli su se i ove<br />
godine subjekti iz KarlovaËke<br />
županije.<br />
U akciji TuristiËki cvijet - Kvaliteta<br />
za Hrvatsku, karlovaËko<br />
Foginovo kupalište osvojilo je<br />
2. mjesto u kategoriji - najbolja<br />
plaža kopnenih voda, dok<br />
je Kamp SlapiÊ i ove godine<br />
proglašen najboljim kampom<br />
kontinentalne Hrvatske.<br />
Uz niz sastanaka strukovnih<br />
udruženja glavno dogaappleanje<br />
prvoga dana manifestacije<br />
bio je 12. hrvatski turistiËki<br />
forum, ovaj put posveÊen ulasku<br />
Hrvatske u EU, perspektivama<br />
i moguÊnostima koje<br />
Êe iduÊe godine biti otvorene<br />
hrvatskom turizmu. Drugi<br />
dan održan je tradicionalni<br />
susret turistiËkih djelatnika<br />
s predstavnicima Vlade RH<br />
na kojem su, uz ministra turizma<br />
Veljka OstojiÊa, potpredsjednik<br />
Vlade i ministar<br />
regionalnog razvoja i fondova<br />
EU Branko GrËiÊ, ministar<br />
pomorstva, prometa i<br />
infrastrukture Siniša Hajdaš<br />
DonËiÊ, ministar poduzetništva<br />
i obrta Gordan Maras<br />
te zamjenica ministra<br />
graditeljstva i prostornog<br />
ureappleenja Anka Mrak - Taritaš<br />
predstavili aktualnosti iz<br />
svojih sektora te odgovarali<br />
na pitanja turistiËkih djelatnika.<br />
Takoappleer, predstavljen je<br />
Glavni plan i strategija razvoja<br />
hrvatskoga turizma, koja<br />
definira smjernice razvoja<br />
turizma narednih godina i<br />
predstavlja osnovu za održivo<br />
upravljanje hrvatskim turizmom,<br />
poveÊanje njegove<br />
konkurentnosti, pokretanje<br />
investicijskog ciklusa i povlaËenje<br />
sredstava iz fondova<br />
EU.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
9<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Poslovna delegacija iz NR<br />
Kine posjetila Komoru<br />
Tajnik Županijske komore Karlovac Damir Furdek i viša<br />
struËna suradnica Brigita Palajsa Škarjak upoznali su kinesku<br />
delegaciju s vodeÊim gospodarskim djelatnostima<br />
županije, poduzetniËkim zonama i dosadašnjim stranim<br />
ulaganjima. Kao prednosti KarlovaËke županije navedeni<br />
su tradicija industrijske proizvodnje, razvijeno srednjoškolsko<br />
i visoko obrazovanje te blizina glavnoga grada i<br />
najveÊe hrvatske luke - Rijeke.<br />
tranzit s JugositoËnom Azijom<br />
i Dalekim Istokom. Skori ulazak<br />
Hrvatske u EU daje našoj<br />
zemlji daleko veÊu važnost od<br />
broja stanovnika i gospodarstva<br />
koje ima u strogo nacionalnom<br />
okviru.<br />
Istaknute su vodeÊe gospodarske<br />
djelatnosti, najvažniji<br />
poduzetnici županije te poduzetniËke<br />
zone i dosadašnji<br />
strani investitori. Kao prednosti<br />
županije navedeni su i tradicija<br />
industrijske proizvodnje,<br />
razvijeno srednjoškolsko<br />
U<br />
okviru posjeta KarlovaËkoj<br />
županiji, Županijsku<br />
komoru Karlovac<br />
12. listopada 2012. godine<br />
posjetili su Ëlanovi poslovne<br />
delegacije iz NR Kine.<br />
Cilj posjeta bio je upoznati<br />
se s iskustvima u podruËju<br />
upravljanja gradovima na<br />
nacionalnoj i lokalnoj razini,<br />
posjetiti zanimljiva, ekološki<br />
orijentirana lokalna podruËja,<br />
saznati o prednostima<br />
održivog razvoja i upravljanja,<br />
predstaviti podruËje iz<br />
kojeg dolaze (otoËnu regiju<br />
Changxing u Šangaju), prezentirati<br />
buduÊe razvojne<br />
planove kao i moguÊnosti zajedniËke<br />
poslovne suradnje.<br />
Tom prigodom je u Županijskoj<br />
komori Karlovac delegaciji<br />
održana prezentacija o<br />
gospodarskom profilu županije<br />
s naglaskom na osnovne<br />
makroekonomske pokazatelje,<br />
strukturu gospodarstva,<br />
vanjskotrgovinsku razmjenu,<br />
moguÊnosti ulaganja i zajedniËke<br />
suradnje. Delagaciju su<br />
primili tajnik Županijske komore<br />
Karlovac Damir Furdek i<br />
viša struËna suradnica Brigita<br />
Palajsa Škarjak.<br />
KINESKA POSJETA: Delegaciju iz Changxinga primili su tajnik Županijske komore<br />
Karlovac Damir Furdek i viša struËna suradnica Brigita Palajsa Škarjak.<br />
OdliËan geografski položaj i<br />
prometna povezanost KarlovaËke<br />
županije<br />
U prezentaciji gospodarskih<br />
potencijala KarlovaËke županije<br />
za moguÊu poslovnu suradnju<br />
i investicije, kineskim<br />
je predstavnicima Shanghai<br />
Changxinga istaknut odliËan<br />
geografski položaj i prometna<br />
povezanost KarlovaËke<br />
županije, kao i geostrateški<br />
položaj Republike Hrvatske<br />
kao mediteranske i podunavske<br />
zemlje, što otvara odliËne<br />
moguÊnosti za prekomorski<br />
i visoko obrazovanje te blizina<br />
glavnoga grada i najveÊe hrvatske<br />
luke - Rijeke.<br />
Na sastanku se razgovaralo o<br />
moguÊnostima investiranja u<br />
KarlovaËku županiju postavljanjem<br />
pitanja o cijenama zemljišta,<br />
lokacijama i prateÊoj<br />
infrastrukturi, potencijalnim<br />
djelatnostima, potporama<br />
nadležnih institucija u postupcima<br />
dobivanja potrebnih<br />
dozvola i rješenja te prednostima<br />
i olakšicama koje prate<br />
strana ulaganja u Republiku<br />
Hrvatsku na nacionalnoj i lokalnoj<br />
razini. (R.I.)
10 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
MEÐUNARODNA IZLOŽBA INOVACIJA<br />
ARCA 2012<br />
Inovatorima KarlovaËke<br />
županije tri zlatne,<br />
jedna srebrna medalja i<br />
posebna nagrada ARCA-e<br />
Posebnu nagradu ARCA-e osvojio je „Revolver RHS“ autora Hrvoja<br />
RapiÊa iz tvrtke HS Produkt d.o.o. Karlovac.<br />
Zlatne medalje ARCA-e osvojili su „Pištolj XDS“ autora Maria Špine<br />
i Dubravka TrpËiÊa, takoappleer iz HS Produkta, „Kondenzacijska parna<br />
turbina s reguliranim oduzimanjem pare snage 2 do 5 MW“ grupe<br />
autora iz Tvornice turbina d.o.o. Karlovac te „Postupak za proizvodnju<br />
prostirke za papkare i kopitare i njenog recikliranja u kompost“<br />
autora Matije Volnera iz tvrtke Herba Produkt d.o.o. Karlovac.<br />
Srebrnom medaljom ARCA-e nagraappleen je „Ciljnik optiËki CT-1,5x s<br />
integriranom crvenom toËkom na jurišnoj pušci VHS“ grupe autora iz<br />
Instituta Ruappleer BoškoviÊ i HS Produkta d.o.o. Karlovac.<br />
Valentina SeËen, dipl.oec.<br />
Udruga inovatora KarlovaËke<br />
županije i ove<br />
se godine uspješno<br />
predstavila na ARCA-i, najznaËajnijoj<br />
i najveÊoj izložbi<br />
inovacija u Hrvatskoj. Deseta<br />
po redu Meappleunarodna<br />
izložba inovacija ARCA<br />
2012 održana je od 10. do<br />
13. listopada u Nacionalnoj<br />
i sveuËilišnoj knjižnici u Zagrebu<br />
i okupila je oko 300<br />
inovacija koje su rezultat<br />
hrvatskog stvaralaštva pojedinaca<br />
i timova u tvrtkama<br />
i akademskoj zajednici.<br />
Izložbu je otvorio ministar<br />
poduzetništva i obrta Gor-<br />
dan Maras, koji je prilikom<br />
obilaska izložbe posjetio i<br />
štand karlovaËkih inovatora.<br />
VeÊina inovacija u proizvodnji<br />
i ostvaruje dohodak<br />
Udruga inovatora KarlovaËke<br />
županije je izložila<br />
osam inovacija koje su po<br />
ocjeni meappleunarodnog žirija<br />
osvojile tri zlatne i jednu<br />
srebrnu medalju, te posebnu<br />
nagradu ARCA-e koja je<br />
po rangu važnosti izmeappleu<br />
zlatne medalje i Grand<br />
Prixa izložbe. Osim meda-<br />
lja, posebnu vrijednost karlovaËkim<br />
inovacijama daje<br />
Ëinjenica da ih je veÊina u<br />
proizvodnji i ostvaruje dohodak,<br />
ili Êe to uskoro biti.<br />
Posebnu nagradu ARCA-e<br />
osvojio je „Revolver RHS“<br />
autora Hrvoja RapiÊa iz tvrtke<br />
HS Produkt d.o.o. Karlovac.<br />
Zlatne medalje ARCA-e<br />
osvojili su „Pištolj XDS“ autora<br />
Maria Špine i Dubravka<br />
TrpËiÊa, takoappleer iz HS<br />
Produkta, „Kondenzacijska<br />
parna turbina s reguliranim<br />
oduzimanjem pare snage 2<br />
do 5 MW“ grupe autora iz<br />
Tvornice turbina d.o.o. Karlovac<br />
te „Postupak za proizvodnju<br />
prostirke za papkare<br />
i kopitare i njenog recikliranja<br />
u kompost“ autora Matije<br />
Volnera iz tvrtke Herba Produkt<br />
d.o.o. Karlovac.<br />
Srebrnom medaljom ARCAe<br />
nagraappleen je „Ciljnik optiËki<br />
CT-1,5x s integriranom crvenom<br />
toËkom na jurišnoj pušci<br />
VHS“ grupe autora iz Instituta<br />
Ruappleer BoškoviÊ i HS<br />
Produkta d.o.o. Karlovac.<br />
I ostale izložene inovacije<br />
UIKŽ („Motalica vatrogasnih<br />
cijevi“ autora Damira<br />
NovakoviÊa i Vjekoslava<br />
Tropa iz Zadruge branitelja<br />
ROJ, „Vrtna kolica“ Jurja<br />
DraženoviÊa i „4-dimenzionalnost<br />
rotatorskih struktura“<br />
Dragutina DobriniÊa) izazvale<br />
su pozornost posjetitelja.<br />
Dio programa ARCA-e bila<br />
je i Meappleunarodna konferencija<br />
Inovacijama do konkurentnosti,<br />
koja je ove godine<br />
održana na temu „Doprinos<br />
izgradnji Nacionalne strategije<br />
inovacija RH i primjeri<br />
dobre prakse“, zatim obilježavanje<br />
5. meappleunarodnog
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
11<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Predsjednik hrvatske dr. Ivo JosipoviÊ posjetio izložbeni prostor inovatora KarlovaËke županije<br />
dana inovatora u organizaciji<br />
Meappleunarodne federacije<br />
nacionalnih organizacija<br />
inovatora (IFIA) te obilježavanje<br />
55. obljetnice organiziranog<br />
inovatorstva u<br />
Republici Hrvatskoj u okrilju<br />
Hrvatske zajednice tehniËke<br />
kulture.<br />
Marku Bubašu priznanje<br />
Red Danice hrvatske s likom<br />
Nikole Tesle<br />
S obzirom na tu obljetnicu,<br />
ali i jubilarno 10. održavanje<br />
ARCA-e, izložba je održana<br />
pod visokim pokroviteljstvom<br />
predsjednika<br />
RH dr. Ive JosipoviÊa, koji<br />
je izložbu posjetio u subotu<br />
13. listopada. Prilikom<br />
obilaska izložbe predsjednik<br />
JosipoviÊ posjetio je<br />
štand UIKŽ-a na kojem mu<br />
je njen predsjednik Marko<br />
Bubaš predstavio karlovaËke<br />
inovacije i inovatore,<br />
ali ga i upoznao s radom<br />
UIKŽ-a kao jedne od najuspješnijih<br />
udruga inovatora<br />
u Hrvatskoj. Inovacije<br />
HS Produkta predsjedniku<br />
je predstavio istaknuti inovator<br />
Marko VukoviÊ. Povodom<br />
55. obljetnice organiziranog<br />
inovatorstva u RH<br />
predsjednik JosipoviÊ je na<br />
prigodnoj sveËanosti uruËio<br />
Ëetiri državna priznanja<br />
Red Danice hrvatske s likom<br />
Nikole Tesle zaslužnim<br />
pojedincima, meappleu kojima<br />
je bio i predsjednik Udruge<br />
inovatora KarlovaËke županije<br />
Marko Bubaš.<br />
I ovo priznanje još je jedna<br />
potvrda dobrog rada i aktivnosti<br />
Udruge inovatora<br />
KarlovaËke županije, koja<br />
Êe sljedeÊe godine obilježiti<br />
20. godišnjicu rada.
12 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Prezentacije Centra za mirenje pri<br />
HGK-u, Stalnog arbitražnog sudišta<br />
pri HGK-u i Hrvatske banke za<br />
obnovu i razvitak<br />
Teme prezentacija obuhvatile su moguÊnosti rješavanja sporova mirnim putem i arbitražom<br />
putem Centra za mirenja i Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u, zatim financiranje<br />
malih i srednjih poduzetnika kroz financiranje investicijskih ulaganja i obrtnih<br />
sredstava te prilagodba HBOR-a otežanim uvjetima u gospodarstvu RH.<br />
mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />
U<br />
organizaciji Hrvatske<br />
gospodarske komore<br />
- Županijske komore<br />
Karlovac održane su 11. listopada<br />
2012. godine pre-<br />
Teme prezentacija obuhvatile<br />
su moguÊnosti rješavanja<br />
sporova mirnim putem<br />
i arbitražom putem Centra<br />
za mirenja i Stalnog arbizentacije<br />
Centra za mirenje<br />
pri HGK-u, Stalnog arbitražnog<br />
sudišta pri HGK-u<br />
te Hrvatske banke za obnovu<br />
i razvitak.<br />
Prezentacije Centra za mirenje pri HGK-u, stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u i Hrvatske banke za obnovu i razvitak
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
13<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
»avlina, tajnica Stalnog arbitražnog<br />
sudišta pri HGKu.<br />
Uloga Sudišta je u tome<br />
da osigura pravila postupka,<br />
pomogne strankama u<br />
osnivanju arbitražnog suda<br />
i pruži administrativnu podršku<br />
arbitraži. Stranke u<br />
arbitražnim postupcima<br />
mogu biti: domaÊe i strane<br />
fiziËke i/ili pravne osobe, a<br />
ako je barem jedna od stratražnog<br />
sudišta pri HGK-u,<br />
zatim financiranje malih i<br />
srednjih poduzetnika kroz<br />
financiranje investicijskih<br />
ulaganja i obrtnih sredstava<br />
te prilagodba HBOR-a<br />
otežanim uvjetima u gospodarstvu<br />
RH.<br />
Mirenje kao alternativno<br />
rješavanja sporova<br />
Mirenje kao oblik alternativnog<br />
rješavanja sporova,<br />
odnosno postupak u kojem<br />
treÊa nezavisna i nepristrana<br />
osoba (izmiritelj) pomaže<br />
strankama da sporazumno<br />
riješe spor, predstavila<br />
je Mirjana Košec, tajnica<br />
Centra za mirenje pri HGKu.<br />
Uz predstavljanje Centra<br />
i prateÊe aktivnosti prezentirani<br />
su: postupci mirenja<br />
- gdje pokretanje mirenja<br />
u potpunosti ovisi o volji<br />
stranaka, odnosno pokreÊe<br />
se podnošenjem prijedloga<br />
za mirenje, zatim okonËanja<br />
mirenja sklapanjem<br />
nagodbe, troškovi mirenja,<br />
zaštita potrošaËa, prednosti<br />
mirenja i sliËno. Mirenje<br />
predstavlja poseban mehanizam<br />
rješavanja sporova i<br />
njegove konaËne eskalacije,<br />
a bitno je uvrštavanje klauzule<br />
o mirenju u ugovore. O<br />
rješavanju sporova arbitražom<br />
u praksi pred stalnim<br />
arbitražnim sudištem pri<br />
HGK-u govorila je Andreja<br />
HBOR<br />
O kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva,<br />
poËetnika i žena poduzetnica<br />
Financiranje malih i srednjih poduzetnika kroz financiranje<br />
investicijskih ulaganja i obrtnih sredstava te<br />
prilagodbu HBOR-a otežanim uvjetima u gospodarstvu<br />
predstavila je mr. sc. Draženka DraženoviÊ Kostelac, voditeljica<br />
PodruËnog ureda HBOR-a za Liku. Naglasak<br />
je bio na programima kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva,<br />
poËetnika i žena poduzetnica te programima<br />
kreditiranja trajnih obrtnih sredstava, likvidnosti i<br />
kreditiranja proizvodnje. Prilagodba HBOR-a otežanim<br />
uvjetima u nacionalnom gospodarstvu definirana je kroz<br />
novosti u smanjenju kamatnih stopa, duljem roku otplate<br />
kredita, refinanciranje nepovoljnih poljoprivrednih<br />
kredita i promjene u Programu razvoja gospodarstva.<br />
Nakon održanih prezentacija uslijedili su individualni<br />
razgovori poduzetnika s predstavnicom HBOR-a,<br />
u okviru Sustava savjetovanja poduzetnika. Poduzetnici<br />
su iskazali znaËajan interes u informiranju o<br />
moguÊnostima i uvjetima kreditiranja vlastitih projekata<br />
putem HBOR-a, kao i o potpori za njihovu realizaciju.<br />
naka strana fiziËka osoba i/<br />
ili pravna osoba, govori se<br />
o sporu s meappleunarodnim<br />
obilježjem. Pokretanje arbitražnog<br />
postupka zapoËinje<br />
tužbom, a završetak arbitražnog<br />
postupka je pravorijek<br />
koji izmeappleu stranaka<br />
ima snagu pravomoÊne<br />
sudske presude na temelju<br />
Ëlanka 31. Zakona o arbitraži.
14 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Sajam udruga Karlovac 2012.<br />
Na Sajmu su sudjelovale i dvije udruge za koje se kompletna<br />
struËna i administrativna potpora pruža u Županijskoj<br />
komori Karlovac. To su Udruga inovatora KarlovaËke županije<br />
i Udruga informatiËara KarlovaËke županije<br />
mr. sc. Nada GogiÊ<br />
jevrsni elektronski adresar<br />
u kojem su prezentirani<br />
svi sudionici Sajma udruga<br />
i koji Êe kao trajna vrijednost<br />
biti od velike koristi<br />
onim udrugama koje nemaju<br />
vlastitu web stranicu.<br />
Na sajmu su sudjelovale<br />
i dvije udruge za koje se<br />
kompletna struËna i admi-<br />
Snimio: Oliver Budimir.<br />
U<br />
organizaciji Grada Karlovca<br />
29. rujna održan<br />
je na Šetalištu dr. Franje<br />
Tuapplemana u Karlovcu Sajam<br />
udruga Karlovac 2012.<br />
Ciljevi ovog Ëetvrtog po<br />
redu Sajma udruga bili su<br />
prije svega promovirati lokalne<br />
udruge raznih djelatnosti<br />
kako bi se u njihovo<br />
djelovanje ukljuËio što<br />
veÊi broj graappleana koji bi<br />
time ispunili svoje slobodno<br />
vrijeme, dobili prigodu<br />
aktivnijeg sudjelovanja u<br />
životu lokalne zajednice<br />
te posvetili svoje slobodno<br />
vrijeme osmišljenom bavljenju<br />
raznim djelatnostima<br />
koje itekako mogu doprinijeti<br />
razvoju našeg društva u<br />
cjelini.<br />
Drugi cilj Sajma je bio<br />
stvoriti priliku za razmjenu<br />
iskustava i kontakata<br />
meappleu lokalnim udrugama<br />
te meappleu udrugama gostima<br />
koje su sudjelovale na sajmu.<br />
Kao trajni rezultat Sajma<br />
Grad je prošle godine pokrenuo<br />
web stranicu, svo-<br />
nistrativna potpora pruža<br />
u Hrvatskoj gospodarskoj<br />
komori Županijskoj komori<br />
Karlovac. To su Udruga<br />
inovatora KarlovaËke županije<br />
i Udruga informatiËara<br />
KarlovaËke županije.<br />
I ove godine posjetitelji su<br />
posvetili veliku pozornost<br />
ovim udrugama koje su bile<br />
sudionice Sajma i u predhodne<br />
tri godine, zajedno<br />
sa Zajednicom tehniËke<br />
kulture Karlovac Ëiji su Ëlanovi.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
15<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Komora na Sajmu<br />
cjeloživotnog uËenja<br />
KarlovaËke županije<br />
Koliko je potrebno cjeloživotno uËenje, govori i podatak da<br />
je u KarlovaËkoj županiji meappleu nezaposlenima 40% osoba<br />
bez formalnih kvalifikacija.<br />
mr. sc. Nada GogiÊ<br />
Drugu godinu za redom<br />
održan je 22. rujna na<br />
Šetalištu dr. Franje<br />
Tuapplemana (Promenada) u<br />
Karlovcu Sajam cjeloživotnog<br />
uËenja KarlovaËke županije.<br />
Ovu manifestaciju organizirala<br />
je Mreža za cjeloživotno<br />
uËenje KarlovaËke<br />
županije - CUKA, Ëija je<br />
Ëlanica i Županijska <strong>komora</strong><br />
Karlovac. Mreža je osnovana<br />
u sklopu projekta EU<br />
„Znanjem do zaposlenja -<br />
Partnerstvo za cjeloživotno<br />
uËenje u KarlovaËkoj županiji“,<br />
s ciljem promoviranja<br />
i jaËanja kapaciteta usta-<br />
nova i programa za obrazovanje<br />
odraslih na podruËju<br />
KarlovaËke županije. Kroz<br />
Mrežu se željelo, takoappleer,<br />
podiÊi svijest graappleana o<br />
važnosti ulaganja u obrazovanje,<br />
koje je jedan od<br />
bitnih uvjeta za poveÊanje<br />
konkurentnosti na tržištu<br />
rada. Koliko nam je potrebno<br />
cjeloživotno uËenje,<br />
govori i podatak HZZ-a da<br />
je u KarlovaËkoj županiji<br />
meappleu nezaposlenima 40%<br />
osoba bez formalnih kvalifikacija.<br />
IzlagaËi, njih 16, na Sajmu<br />
cjeloživotnog uËenja bili su<br />
Ëlanovi Mreže za cjeloživot-<br />
no uËenje KarlovaËke županije<br />
koji su predstavljali<br />
svoje programe za obrazovanje<br />
odraslih i omoguÊili<br />
graappleanima da se približe<br />
ustanovama i programima<br />
za obrazovanje odraslih.<br />
Osim informiranja o programima<br />
za obrazovanje<br />
odraslih, na Sajmu su posjetitelji<br />
mogli testirati svoje<br />
znanje stranih jezika te<br />
ostvariti popuste pri upisu<br />
u odreappleene programe.<br />
Sajam cjeloživotnog uËenja<br />
u KarlovaËkoj županiji - na<br />
kojem je graappleanstvu predstavljen<br />
rad Ëlanica Mreže,<br />
prethodnica je Tjednu cjeloživotnog<br />
uËenja koji je na<br />
nacionalnoj razini održan<br />
od 24. do 30. rujna. U tom<br />
razdoblju u svim dijelovima<br />
Republike Hrvatske<br />
provodile su se aktivnosti<br />
upoznavanja graappleana<br />
s moguÊnostima obrazovanja<br />
i uËenja te naglašavanja<br />
važnosti ulaganja u<br />
cjeloživotno uËenje i stjecanje<br />
kvalifikacija potrebnih<br />
za poveÊanje kvalitete<br />
življenja.
16 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Gospodarstvo KarlovaËke županije<br />
na bihaÊkom sajmu EKOBIS<br />
S ciljem poticanja poslovne suradnje gospodarstava KarlovaËke županije i Unsko- sanskog<br />
kantona Županijska <strong>komora</strong> Karlovac redovito organizira predstavljanje karlovaËkoga<br />
gospodarstva na bihaÊkom sajmu EKOBIS.<br />
Valentina SeËen, dipl.oec.<br />
Tržište BiH znaËajan<br />
je vanjskotrgovinski<br />
partner<br />
gospodarstva KarlovaËke<br />
županije na kojem<br />
je prošle godine<br />
ostvaren izvoz u vrijednosti<br />
35,6 milijuna<br />
dolara. Poseban interes<br />
za poslovnu suradnju<br />
karlovaËko gospodarstvo<br />
ima sa susjednim<br />
Unsko- sanskim kantonom,<br />
pa s tim ciljem<br />
karlovaËka i bihaÊka<br />
<strong>komora</strong> potiËu razliËite<br />
aktivnosti i inicijative<br />
još od 1998. godine<br />
kada su potpisale ugovor<br />
o meappleukomorskoj<br />
suradnji.<br />
Kao dio te suradnje<br />
HGK Županijska <strong>komora</strong><br />
Karlovac redovito organizira<br />
predstavljanje karlovaËkoga<br />
gospodarstva na bihaÊkom sajmu<br />
EKOBIS, koji je ove godine<br />
održan od 6. do 9. rujna 2012.<br />
Na sajmu je sudjelovalo više od<br />
250 izlagaËa iz BiH i inozemstva,<br />
na oko 10.000 m² otvorenog i<br />
zatvorenog izložbenog prostora.<br />
Uz redoviti program izlaganja<br />
(proizvodnja hrane i piÊa,<br />
drvnopreraappleivaËka industrija,<br />
tekstilna i kožarska industrija,<br />
graappleevinarstvo i industrija<br />
graappleevinskog materijala, proizvodnja<br />
ekološke ambalaže,<br />
sustavi za proËišÊavanje voda,<br />
EKOBIS 2012: S lijeva na desno: Bruno BojiÊ, predsjednik Vanjskotrgovinske<br />
komore BiH; Željko IlijaniÊ, direktor Aquaterma;<br />
dr. sc. Zlatko Kuzman, predsjednik ŽK Karlovac; Albin MusliÊ,<br />
naËelnik opÊine BihaÊ; dr. Ismet PašaliÊ, predsjednik Privredne<br />
komore USK; Marijan OršoliÊ, ministar gospodarstva i prostornog<br />
ureappleenja u Vladi Županije Posavske; Željko MirkoviÊ, predsjednik<br />
OpÊinskog vijeÊa OpÊine BihaÊ<br />
reciklaža, eko-turizam i ostalo),<br />
glavna tema prateÊih struËnih<br />
dogaappleanja bila je energetska<br />
efikasnost i okoliš.<br />
Aquaterm d.o.o. pred ugovaranjem<br />
radova na izgradnji kanalizacijske<br />
mreže BihaÊa.<br />
S obzirom na tematiku ovogodišnjeg<br />
EKOBIS-a i najavu<br />
znaËajnih infrastrukturnih radova<br />
u Unsko-sanskom kantonu,<br />
središnje mjesto na štandu<br />
karlovaËke komore imala je tvrtka<br />
Aquaterm d.o.o., koja je pred<br />
ugovaranjem radova na izgradnji<br />
kanalizacijske mreže BihaÊa.<br />
Tim povodom je direktor<br />
tvrtke Željko IlijaniÊ<br />
zajedno sa svojim suradnicima<br />
održao niz<br />
sastanaka s bihaÊkim<br />
poslovnim partnerima i<br />
predstavnicima lokalne<br />
vlasti. Osim Aquaterma,<br />
svoje su usluge i proizvode<br />
predstavili i Interplan<br />
d.o.o. (ekološki<br />
inženjering i ureappleaji za<br />
proËišÊavanje otpadnih<br />
voda), Ilsad d.o.o. (proizvodnja<br />
PVC i ALU<br />
stolarije), KarlovaËka<br />
pivovara d.o.o., koja je<br />
tradicionalno na štandu<br />
organizirala degustaciju<br />
KarlovaËkog piva, te<br />
tvrtka Polar d.o.o. (proizvodnja<br />
plastiËnih cijevi),<br />
kojoj je nastup na<br />
EKOBIS-u darovala karlovaËka<br />
<strong>komora</strong> kao tisuÊitom korisniku<br />
njene usluge Sustav savjetovanja<br />
poduzetnika.<br />
Štand karlovaËke komore posjetili<br />
su naËelnik opÊine BihaÊ<br />
Albin MusliÊ, Safet Harbinja,<br />
direktor Fonda za zaštitu okoliša<br />
FBiH, dr. Bruno BojiÊ, predsjednik<br />
Vanjskotrgovinske komore<br />
BiH, dožupan KarlovaËke<br />
županije Ivan BanjavËiÊ te drugi<br />
predstavnici hrvatskih i inozemnih<br />
<strong>komora</strong> i gospodarskih<br />
subjekata, s kojima su održani<br />
poslovni razgovori.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
17<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Seminar<br />
Sljedivost u sigurnosti<br />
hrane<br />
Ivo RužiÊ, dipl. ing.<br />
U<br />
organizaciji Županijske<br />
komore Karlovac i suradnji<br />
s Centrom za kvalitetu<br />
Hrvatske gospodarske<br />
komore, Ministarstvom poljoprivrede<br />
- Upravom za sigurnost<br />
hrane i fitosanitarnu<br />
politiku i GS1 Croatia - Hrvatskim<br />
udruženjem za automatsku<br />
identifikaciju,<br />
elektroniËku<br />
razmjenu podataka<br />
i upravljanje<br />
poslovnim procesima,<br />
dana 20.<br />
rujna 2012. godine,<br />
održan je u Županijskoj<br />
komori<br />
Karlovac seminar<br />
na temu „Sljedivost<br />
u sigurnosti<br />
hrane“.<br />
Interaktivnu panel<br />
raspravu je vodila<br />
Nevenka Gašparac,<br />
pomoÊnica direktora<br />
Centra za<br />
kvalitetu HGK-a.<br />
NazoËne je upoznala<br />
s radom<br />
Centra za kvalitetu<br />
kroz predstavljanje pregleda<br />
realiziranih aktivnosti i namjenjenih<br />
aktivnosti subjektima<br />
u poslovanju s hranom.<br />
Zakonski okvir, ulogu sljedivosti<br />
i sustava brzog uzbunjivanja<br />
za hranu i hranu za<br />
životinje, s posebnim naglaskom<br />
na postupcima opoziva<br />
i povlaËenja proizvoda s tržišta,<br />
predstavio je Domagoj<br />
Bojko iz Ministarstva poljoprivrede<br />
- Uprava za sigurnost<br />
i fitosanitarnu politiku.<br />
O sljedivosti i GS1 sustavu<br />
standarda govorio je Slobodan<br />
Romac, predstavnik GS1<br />
Croatia - Hrvatskog udruženja<br />
za automatsku identifikaciju,<br />
elektroniËku razmjenu<br />
podataka i upravljanje poslovnim<br />
procesima. Prezentirao<br />
je praktiËnu primjenu<br />
sljedivosti zasnovanu na<br />
GS1 sustavu standarda.<br />
Sudionici seminara dali su<br />
vrlo visoke ocjene organizatoru<br />
i predavaËima<br />
Seminaru su nazoËili predstavnici<br />
mjerodavnih sanitarnih<br />
inspekcija te predstavnici<br />
gospodarskih subjekata koji<br />
proizvode, preraappleuju, pripremaju,<br />
distribuiraju, uslužuju<br />
ili na bilo koji drugi naËin<br />
posluju s hranom ili sudjeluju<br />
u prehrambenom lancu, a<br />
sljedivost im je zakonodavni<br />
uvijet.<br />
Sudionici seminara aktivno<br />
su se ukljuËivali u raspravu,<br />
postavljanjem pitanja vezano<br />
za aktualne teme. Temeljem<br />
anketnih upitnika ispitano je<br />
zadovoljstvo sudionika koji<br />
su dali vrlo visoke ocjene organizatoru<br />
i predavaËima vezano<br />
za teme i prezentaciju.
18 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
GLASNIK PLUS<br />
TRGOVINSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM<br />
sijeËanj - kolovoz 2012.<br />
KarlovaËka županija poveÊala robni<br />
suficit<br />
Karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene KarlovaËke županije s inozemstvom za<br />
osam mjeseci 2012. godine su: pad vrijednosti izvoza uz istodoban nešto veÊi pad vrijednosti<br />
uvoza, što rezultira poveÊanjem robnog suficita. Pokrivenost uvoza izvozom je 121,4% uz<br />
pozitivan saldo od 31,9 milijuna USD.<br />
mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />
Vanjskotrgovinska robna razmjena gospodarstva KarlovaËke županije u prvih<br />
osam mjeseci 2012. godine s osvrtom na Republiku Hrvatsku<br />
Karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene KarlovaËke županije s inozemstvom<br />
za osam mjeseci 2012. godine su: pad vrijednosti izvoza uz istodoban nešto veÊi pad<br />
vrijednosti uvoza, što rezultira poveÊanjem robnog suficita. Pokrivenost uvoza izvozom je<br />
121,4%, uz pozitivan saldo od 31,9 milijuna USD.<br />
Statistika robne razmjene u promatranom razdoblju pokazuje ukupnu vrijednost od<br />
330 milijuna USD, od Ëega na vrijednost izvoza otpada 181 milijun USD, a na uvoz 149<br />
milijuna USD. AnalizirajuÊi vrijednost robne razmjene u osam mjeseci tekuÊe godine s<br />
istim razdobljem prethodne godine, vidljiva su negativna kretanja pokazatelja izvoza za<br />
-3,1%, zatim uvoza za -6,9% te ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za -4,8%.<br />
Robna razmjena<br />
KarlovaËke županije s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
tekuÊi teËaj u 000 USD<br />
I. - VIII. 2011. I. - VIII. 2012. INDEX<br />
Ukupan izvoz 186.782 180.978 96,9<br />
Ukupan uvoz 160.029 149.065 93,1<br />
Ukupna razmjena 346.811 330.042 95,2<br />
VT saldo 26.753 31.913 119,3<br />
Pokrivenost uvoza izvozom 116,7 121,4<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
19<br />
GLASNIK PLUS<br />
Robna razmjena<br />
KarlovaËke županije s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Struktura izvoza preraappleivaËke industrije<br />
PreraappleivaËka industrija kao najznaËajnija izvozna djelatnost prema NKD-u 2007. bilježi<br />
pad vrijednosti izvoza od -3,3% (177,6 milijuna USD) u prvih osam mjeseci 2012. godine<br />
u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 183,8<br />
milijuna USD.<br />
U strukturi izvoza preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije u promatranom razdoblju<br />
najzastupljenija je proizvodnja strojeva i ureappleaja i proizvodnja izraappleenih metalnih<br />
proizvoda s ukupnim udjelom od 70%. Slijede industrija piÊa, tekstilna industrija,<br />
proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, drvna industrija, proizvodnja<br />
proizvoda od gume i plastike, proizvodnja prehrambenih proizvoda i ostalo.<br />
Proizvodnja strojeva i ureappleaja najveÊi je izvoznik preraappleivaËke industrije u prvih<br />
osam mjeseci 2012. godine uz vrijednost izvoza od 63,2 milijuna USD. U odnosu na isto<br />
razdoblje prethodne godine ostvaren je pad vrijednosti izvoza za -15,3%.<br />
Proizvodnja izraappleenih metalnih proizvoda (osim strojeva i ureappleaja) zauzima drugo<br />
mjesto po vrijednosti izvoza od 61 milijun USD. AnalizirajuÊi razdoblje od osam mjeseci<br />
prethodne godine, ostvaren je rast vrijednosti izvoza od 25,5%.<br />
TreÊe mjesto zauzima proizvodnja piÊa uz pad vrijednosti izvoza od -6,6% u osam mjeseci<br />
2012. godine u odnosu na prethodno razdoblje. Vrijednost izvoza industrije piÊa iznosila<br />
je 15,7 milijuna USD u promatranom razdoblju.<br />
Na Ëevrtom mjestu nalazi se proizvodnja tekstila s vrijednošÊu izvoza od 9,2 milijuna<br />
USD u prvih osam mjeseci 2012. godine.<br />
U strukturi izvoza preraappleivaËke industrije znaËajnije mjesto zauzela je i proizvodnja
20 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s vrijednošÊu izvoza od 6,4 milijuna USD u<br />
osmomjeseËnom razdoblju 2012. godine, uz negativnu stopu rasta od -8,1% u odnosu na<br />
promatrano prethodno razdoblje.<br />
Negativnu stopu pada vrijednosti izvoza od -15,6% ostvarila je drvna industrija kroz<br />
preradu drva i proizvodnju proizvoda od drva u odnosu na prvih osam mjeseci<br />
prethodne godine. Ostvarena vrijednost izvoza iznosila je 4,9 milijuna USD.<br />
Indeks vrijednosti izvoza u proizvodnji proizvoda od gume i plastike pokazuje negativan<br />
rast vrijednosti izvoza u prvih osam mjeseci 2012. godine, usporeappleujuÊi prethodnu godinu,<br />
u iznosu od 4,6 milijuna USD. Vrijednost izvoza je smanjena za 47,2% u odnosu na isto<br />
razdoblje prethodne godine.<br />
Proizvodnja prehrambenih proizvoda nalazi su u strukturi izvoza osam vodeÊih<br />
djelatnosti preraappleivaËke industrije, uz vrijednost izvoza od 3,8 milijuna USD i pozitivnu<br />
stopu rasta od 23,5%.<br />
Struktura izvoza<br />
preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Strana tržišta<br />
AnalizirajuÊi vanjskotrgovinsku robnu razmjenu po zemljama namjene - porijekla,<br />
zemlje Europske unije su najznaËajnija izvozna tržišta županije s udjelom od 31,2% u<br />
ukupnoj vrijednosti izvoza. Meappleutim, tržište ostalih ameriËkih zemalja ne zaostaje, veÊ<br />
bilježi udio od 30,6%. Ostatak Ëine tržišta zemalja EFTE (8,5%), zemalja CEFTE (16,6%),<br />
zemalja OPEC-a (1,4%), ostalih europskih zemalja (1,3%), ostalih azijskih zemalja (9,2%),<br />
ostalih afriËkih zemalja (1%) i oceanijskih zemalja (0,2%).
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
21<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Najvažnije su izvozne destinacije, uz SAD koje su dominantne i vodeÊe u strukturi izvoza,<br />
zemlje Europske unije: NjemaËka, Italija, Slovenija; zemlje EFTE: Švicarska; zemlje<br />
CEFTE: Bosna i Hercegovina, Srbija; ostale azijske zemlje: Bahrein, Tajvan - Kina, Indija<br />
i ostale zemlje.<br />
Najvažnija izvozna tržišta KarlovaËke županije, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Izvozna tržišta prema kriteriju vrijednosti izvoza u osam mjeseci 2012. godine su:<br />
• SAD 50,6 mil. USD<br />
• NjemaËka 24,8 mil. USD<br />
• Bosna i Hercegovina 24,4 mil. USD<br />
• Švicarska 14,4 mil. USD<br />
• Italija 7,9 mil. USD<br />
Vrijednost izvoza u pet navedenih zemalja iznosi 122,1 milijun USD, što Ëini udio od 67,5%<br />
u ukupnom izvozu KarlovaËke županije. Meappleu ostalim znaËajnijim izvoznim tržištima su<br />
zemlje: Indija 6,8 mil. USD, Slovenija 5,7 mil. USD, Tajvan - Kina 4,5 mil. USD, Srbija 4,2<br />
mil. USD, Bahrein 3,6 mil. USD i druge (Švedska, Kajmanski Otoci, Austrija, Nizozemska,<br />
Irska, ...).<br />
VodeÊe izvozno tržište KarlovaËke županije u prvih osam mjeseci 2012. godine su<br />
Sjedinjene AmeriËke Države.
22 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Robna razmjena<br />
Republike Hrvatske s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
tekuÊi teËaj u mil. USD<br />
I - VIII. 2011. I - VIII. 2012. INDEX<br />
Ukupan izvoz 8.915 7.947 89,1<br />
Ukupan uvoz 15.299 13.956 91,2<br />
Ukupna razmjena 24.214 21.902 90,5<br />
VT saldo -6.383 -6.009 94,1<br />
Pokrivenost uvoza izvozom 58,3 56,9<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Trendovi kretanja robnog izvoza i uvoza koji su obilježili prvih osam mjeseci 2012.<br />
godine pokazuju negativne promjene u makroekonomskim pokazateljima hrvatskoga<br />
gospodarstva. Drugim rijeËima, bilježi se pad vrijednosti izvoza (-10,9%) i nešto blaži pad<br />
vrijednosti uvoza (-8,8%), pri Ëemu se smanjuje robni deficit.<br />
Robna razmjena<br />
Republike Hrvatske s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />
Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
23<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Financijski rezultati poslovanja<br />
poduzetnika KarlovaËke županije u<br />
razdoblju od I. do VI. mjeseca 2012.<br />
godine<br />
PoslujuÊi u uvjetima gospodarske krize, poduzetnici KarlovaËke županije su u prvom<br />
polugodištu 2012. godine ostvarili ukupne prihode u vrijednosti od 3,54 milijardi kuna što<br />
je 2,5% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine i ukupne rashode u vrijednosti 3,17<br />
milijardi kuna, što je na razini prošlogodišnje vrijednosti. Time je bruto dobit razdoblja<br />
(razlika izmeappleu ukupnih prihoda i rashoda) veÊa za 28,9% u odnosu na prethodno razdoblje.<br />
Valentina SeËen, dipl.oec.<br />
Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u<br />
razdoblju<br />
od I. - VI. mjeseca 2012. godine<br />
- (u tisuÊama kuna)<br />
Opis I. - VI. 2011. I. - VI. 2012. Indeks<br />
Broj poduzetnika 1.756 1.737<br />
Broj zaposlenih (na temelju sati rada, puni broj) 14.421 14.684 101,8<br />
Ukupni prihodi 3.452.991 3.539.022 102,5<br />
Ukupni rashodi 3.163.344 3.165.759 100,1<br />
Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 289.647 373.263 128,9<br />
Investicije u dugotrajnu imovinu 267.524 266.068 99,5<br />
ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom (u kn) 4.207 4.336 103,1<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
AnalizirajuÊi ostvarenje ukupnog prihoda po vodeÊim djelatnostima u KarlovaËkoj<br />
županiji, preraappleivaËka industrija je s poveÊanjem za 7,2% nastavila trend rasta iz protekle<br />
godine. Ukupni prihod graappleevinarstva manji je za 2,5 milijuna kuna, a trgovine za 29,8<br />
milijuna kuna.
24 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
PreraappleivaËka industrija u vrijednosti ukupnog prihoda županijskog gospodarstva<br />
sudjeluje sa 58%, trgovina sa 20% a graappleevinarstvo sa 8%. PrateÊi udjele najznaËajnijih<br />
grana djelatnosti u KarlovaËkoj županiji od poËetka gospodarske krize 2007. godine, može<br />
se analizirati njen utjecaj na pojedine aktivnosti. PreraappleivaËka industrija, zahvaljujuÊi<br />
pozitivnim rezultatima prehrambenog i metalopreraappleivaËkog sektora, zadržava i poveÊava<br />
visoke vrijednosti udjela, dok graappleevinarstvo stagnira, a trgovina smanjuje vrijednosti<br />
svojih poslovnih rezultata.<br />
PodruËje djelatnosti<br />
Ukupni prihod Struktura UP, %<br />
2007. 2011. ind. 2007. 2011.<br />
I. - VI.<br />
2012.<br />
Ukupno županija 8.244.399 7.583.101 92,0 100,0 100,0 100,0<br />
PreraappleivaËka industrija 4.125.192 4.139.012 100,3 50,0 54,6 57,8<br />
- proizvodnja hrane i piÊa* 1.330.136 1.914.666 143,9 32,2 46,3 48,5<br />
- proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda* 269.511 149.985 55,7 6,5 3,6 3,5<br />
- prerada drva i proizvodi od drva* 292.112 143.594 49,2 7,1 3,5 2,9<br />
- proizvodnja proizvoda od gume i plastike* 318.695 112.495 35,3 7,7 2,7 2,8<br />
- proizvodnja ostalih nemet.min.proizvoda* 245.400 218.286 89,0 5,9 5,3 4,2<br />
- proizvodnja metala i proizvoda od metala* 574.768 619.159 107,7 13,9 15,0 16,4<br />
- proizvodnja strojeva i ureappleaja* 501.203 750.681 149,8 12,1 18,1 14,9<br />
Graappleevinarstvo 809.466 764.809 94,5 9,8 10,1 8,0<br />
Trgovina na veliko i malo 2.030.543 1.551.079 76,4 24,6 20,5 20,5<br />
Prijevoz, skladištenje i veze 253.651 276.302 108,9 3,1 3,6 3,4<br />
Hoteli i restorani 79.859 93.021 116,5 1,0 1,2 1,4<br />
*udjeli unutar preraappleivaappleke industrije<br />
Izvor: Fina, Obrada:HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
25<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Poduzetnici preraappleivaËke industrije ostvarili su 138 milijuna kuna veÊu vrijednost<br />
ukupnog prihoda. NajveÊu vrijednost ukupnog prihoda unutar preraappleivaËke industrije<br />
ostvarila je proizvodnja prehrambenih proizvoda - 545,5 milijuna kuna ili 13,3% više nego<br />
u prošlogodišnjem razdoblju. Slijedi proizvodnja piÊa s ukupnim prihodom u vrijednosti<br />
od 446,9 milijuna kuna (8,3% više), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda sa 334,9<br />
milijuna kuna ukupnih prihoda (11,9% više) te proizvodnja strojeva i ureappleaja sa 304,4<br />
milijuna kuna (3% manje).<br />
Izvor: FINA, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
26 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Bruto dobit (razlika ukupnih prihoda i rashoda) preraappleivaËke industrije u vrijednosti<br />
321,6 milijuna kuna veÊa je za 26,4% u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.<br />
NajveÊa vrijednost bruto dobiti meappleu analiziranim industrijskim granama ostvarena<br />
je u proizvodnji piÊa, 185,8 milijuna kuna (porast od 9,4%), zatim u proizvodnji gotovih<br />
metalnih proizvoda, 90,5 milijuna kuna (porast od 50,4%) i proizvodnji strojeva i ureappleaja,<br />
33,6 milijuna kuna (10,7% više). Negativnu razliku ukupnih prihoda i rashoda ostvarile su<br />
proizvodnja odjeÊe (107 tisuÊa kuna), prerada drva i proizvoda od drva (1,7 milijuna kuna),<br />
proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (13 milijuna kuna) te proizvodnja<br />
namještaja (1,1 milijun kuna).<br />
Industrija, trgovina i graditeljstvo zapošljavaju 74% ukupno zaposlenih u analiziranom<br />
obuhvatu poduzetnika. U promatranom razdoblju broj zaposlenih u industriji veÊi je za<br />
2,5%, u graappleevinarstvu za 2,9%, dok se u trgovini nastavlja trend smanjenja zaposlenosti.<br />
Za razdoblje od sijeËnja do lipnja 2012. godine u prosjeku su zaposleni primili prosjeËnu<br />
neto plaÊu u vrijednosti 4.336 kuna, što je 3,1% više nego u istom razdoblju 2011. U odnosu<br />
na republiËku razinu (4.676 kn), plaÊe u županiji niže su za 7.3%. NajveÊu prosjeËnu<br />
mjeseËnu neto plaÊu isplatili su poduzetnici iz proizvodnje piÊa, a najnižu poduzetnici<br />
iz tekstilne industrije i proizvodnje namještaja. ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa na razini<br />
ukupne preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije (4.822 kn) 3,8% viša je u odnosu na<br />
plaÊu preraappleivaËke industrije Republike Hrvatske (4.646 kn).<br />
ProsjeËne mjeseËne neto plaÊe i broj zaposlenih u KarlovaËkoj županiji<br />
Djelatnost<br />
ProsjeËna mjes.<br />
neto plaÊa, u kn<br />
ProsjeËan broj<br />
zaposlenih na bazi<br />
sati rada<br />
Indeks<br />
I. - VI. I. - VI.<br />
2011. 2012. 2011. 2012.<br />
PreraappleivaËka industrija 4.572 4.822 105,5 6.968 7.139 102,5<br />
- proizvodnja preh. proizvoda 3.941 3.820 96,9 1.132 1.172 103,5<br />
- proizvodnja piÊa 8.488 9.519 112,1 385 376 97,7<br />
- proizvodnja tekstila 3.598 3.536 98,3 320 315 98,4<br />
- proizvodnja odjeÊe 2.915 2.895 99,3 135 176 130,4<br />
- prerada drva i proizvodi od drva 2.978 3.013 101,2 332 461 138,9<br />
- proizvodi od gume i plast. masa 3.879 4.140 106,7 180 164 91,1<br />
- ostali nemet. mineralnih proizvodi 4.402 5.153 117,1 380 285 75,0<br />
- proizvodnja metalnih proizvoda 4.048 4.468 110,4 1.769 1.774 100,3<br />
- proizvodnja strojeva i ureappleaja 5.848 6.351 108,6 1.491 1.586 106,4<br />
- proizvodnja namještaja 2.955 2.886 97,7 112 96 85,7<br />
Graappleevinarstvo 3.939 3.873 98,3 1.633 1.680 102,9<br />
Trgovina 3.665 3.707 101,1 2.184 2.114 96,8<br />
Ukupno KarlovaËka županija 4.207 4.336 103,1 14.421 14.684 101,8<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Podaci o stanju imovine i obveza poduzetnika u prikupljenim statistiËkim izvještajima<br />
ukazuju da su poduzetnici krajem lipnja 2012. godine raspolagali ukupnim zalihama<br />
sirovina, poluproizvoda, trgovaËke robe i gotovih proizvoda u ukupnoj vrijednosti 1,13
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
27<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
milijardi kuna, što je 3,8% više nego poËetkom godine. Zalihe sirovina i materijala (316,5<br />
milijuna kuna) poveÊane su za 10,6%, proizvodnja u tijeku (246,5 milijuna kuna) veÊa je<br />
za 1,8%, zalihe trgovaËke robe (376,7 milijuna kuna) manje su 0,4%, dok su zalihe gotovih<br />
proizvoda (189,5 milijuna kuna) veÊe za 4,6%. Krajem lipnja županijski poduzetnici su<br />
svojim dobavljaËima dugovali 1,43 milijarde kuna; 0,9% manje nego poËetkom godine, dok<br />
su od svojih kupaca potraživali 1,69 milijardi kuna ili 8,8% više.<br />
Prema podacima Financijske agencije dana 30. lipnja 2012. godine u KarlovaËkoj županiji<br />
bilo je 613 insolventih pravnih osoba, što je za 59 pravnih osoba više u odnosu na 31. 12.<br />
2011. godine. Ukupni iznos nepodmirenih dospjelih obveza pravnih osoba krajem prvog<br />
polugodišta ostvaren je u vrijednosti 433,4 milijuna kuna, što je 5,6% ili 23,1 milijun kuna<br />
više nego na kraju prošle godine. Od ukupnog iznosa, na blokade duže od 360 dana odnosi<br />
se 82,8%. U istom razdoblju u KarlovaËkoj županiji bila je 761 insolventna fiziËka osoba<br />
koja obavlja registriranu obrtniËku djelatnost, s iznosom neizvršenih osnova za plaÊanje<br />
u vrijednosti od 377,2 milijuna kuna.<br />
Izvor: Fina; Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
28 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu tijekom prvog polugodišta 2012. godine uložili 266,1<br />
milijun kuna, što je 0,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine, a do te stagnacije<br />
došlo je zbog usporavanja dinamike investiranja u djelatnosti opskrbe vodom i uklanjanja<br />
otpadnih voda.<br />
Od promatranih djelatnosti najznaËajnije su investicije ostvarene unutar preraappleivaËke<br />
industrije u ukupnoj vrijednosti 185,5 milijuna kuna, što je za Ëak 87,6% više nego u<br />
prošlogodišnjem razdoblju i predstavlja 70% ukupnih investicija. Najviše se investiralo<br />
u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (82,1 milijun kuna), proizvodnji piÊa (49,3<br />
milijuna kuna) i proizvodnji prehrambenih proizvoda (23,7 milijuna kuna). U strukturi<br />
ukupnih županijskih investicija najveÊi dio, 169 milijuna kuna ili 64%, odnosi se na ostale<br />
graappleevine i zgrade.<br />
ZahvaljujuÊi dinamici investiranja preraappleivaËke industrije u proteklih nekoliko godina te<br />
porastu rezultata poslovanja velikih poduzetnika u prehrambenoj industriji, strojogradnji<br />
i metalopreraappleivaËkoj industriji, ukupni rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke<br />
županije za prvih šest mjeseci ove godine bolji su od istih na razini Republike Hrvatske.<br />
Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u<br />
razdoblju<br />
I. - VI. mjesec 2012. godine<br />
- (u milijunima kuna)<br />
Opis I. - VI. 2011. I. - VI. 2012. Indeks<br />
Broj poduzetnika 90.668 92.787 102,3<br />
Broj zaposlenih (na temelju sati rada, puni broj) 826.772 841.396 101,8<br />
Ukupni prihodi 294.021 290.971 99,0<br />
Ukupni rashodi 275.362 281.706 102,3<br />
Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 18.659 9.264 49,6<br />
Investicije u dugotrajnu imovinu 18.195 18.161 99,8<br />
ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom (u kn) 4.675 4.676 100,0<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Hrvatski poduzetnici (obveznici poreza na dobit bez banaka i osiguravajuÊih društava) su<br />
u prvom polugodištu ove godine ostvarili 291,0 milijardu kuna ukupnog prihoda i 281,7<br />
milijardi ukupnih rashoda. Zbog pada vrijednosti ukupnog prihoda (1%, primarno zbog<br />
isplate brodogradilištima za izvlašteno zemljište u prvoj polovini prošle godine) i bržeg<br />
rasta ukupnog rashoda (2,3%), bruto dobit kao najznaËajniji rezultat poslovanja znatno je<br />
smanjena (50,2%) u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Neto plaÊe po zaposlenom ostale<br />
su na razini prošlogodišnjih, dok je prosjeËan broj zaposlenih veÊi za 1,8%.<br />
Na državnom nivou nastavlja se trend pada investicija poduzetnika u dugotrajnu imovinu<br />
za 0,2%, što je ipak znatno slabija dinamika u odnosu na prethodna razdoblja, 9,3%,<br />
odnosno 34,3%, koliko je iznosio u odnosu na prva polugodišta protekle dvije godine.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
29<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Financijski rezultati poslovanja<br />
poduzetnika KarlovaËke županije u<br />
2011. godini<br />
Obilježje financijskih rezultata poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u 2011. godini<br />
je prekid negativnih kretanja iz 2009. i 2010. godine, usprkos i dalje otežanim ukupnim<br />
makroekonomskim uvjetima poslovanja<br />
Valent ina SeËen, dipl.oec.<br />
Prema podacima iz obraappleenog obuhvata 1.847 godišnjih financijskih izvještaja<br />
poduzetnika - obveznika poreza na dobit (bez banaka i osiguravajuÊih društava) sa<br />
sjedištem u KarlovaËkoj županiji, u 2011. godini su ukupni prihodi ostvareni u vrijednosti<br />
7,58 milijardi kuna, što je 9,2% više u odnosu na prethodnu godinu, dok su rashodi u<br />
vrijednosti 7,06 milijardi kuna 7,2% veÊi.<br />
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u 2011. godini<br />
- u tis. kn<br />
2010. 2011. Indeks Indeks RH<br />
Broj poduzetnika (puni broj) 1.845 1.847 100,1 -<br />
Ukupni prihodi 6.947.342 7.583.101 109,2 105,8<br />
Ukupni rashodi 6.587.717 7.063.554 107,2 105,2<br />
Dobit tekuÊe godine 587.743 659.878 114,0 118,8<br />
Gubitak tekuÊe godine 305.942 241.642 79,0 101,3<br />
Konsolidirani financijski rezultat 272.801 418.236 153,3 310,1<br />
ProsjeËan broj zaposlenih (puni broj) 14.797 14.766 99,8 100,9<br />
ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa (kn) 4.106 4.180 101,8 100,9<br />
Investicije u dugotrajnu imovinu 567.663 562.958 99,2 88,4<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
S dobiti je poslovalo 1.026 poduzetnika ili 52 više nego godinu ranije, dok je broj gubitaša<br />
pao sa 871 na 821. Ostvarena je dobit u vrijednosti 659,9 milijuna kuna, 14% više nego<br />
godinu ranije, a gubitak u vrijednosti od 241,6 milijuna kuna, što je za 21% manje. Rezultat<br />
takvog odnosa je konsolidirani financijski rezultat ostvaren u vrijednosti 418,2 milijuna<br />
kuna, što je 53,3% više u odnosu na godinu ranije.
30 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom, kod poduzetnika obuhvaÊenim analizom,<br />
je iznosila 4.180 kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno 1,8% više. U odnosu<br />
na prosjeËnu mjeseËnu neto plaÊu Republike Hrvatske (4.729 kn) županijska plaÊa<br />
manja je za 549 kuna, odnosno iznosi 88,4% prosjeËne republiËke plaÊe. ProsjeËan broj<br />
zaposlenih na bazi sati rada bio je 14.766 zaposlena, što je 0,2% manje nego prethodne<br />
godine i predstavlja nastavak smanjenja broja zaposlenih treÊu godinu za redom, iako<br />
sporijom dinamikom.<br />
U strukturi gospodarstva KarlovaËke županije preraappleivaËka industrija s ostvarenjem<br />
ukupnog prihoda u vrijednosti 4,14 milijardi kuna obuhvaÊa udio od 55% u ukupnom<br />
prihodu županije, te potvrappleuje ulogu nositelja gospodarskih aktivnosti. Za razliku od 2010.<br />
godine kada ih je bilo 14, poslovnu 2011. godinu samo je 6 odjeljaka preraappleivaËke industrije<br />
završilo sa smanjenjem ukupnog prihoda: proizvodnja kože i srodnih proizvoda (-0,1%),<br />
prerada drva i proizvoda od drva (-2,6%), proizvodnja raËunala i elektroniËkih proizvoda<br />
(-17,2%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-65,7%), proizvodnja<br />
ostalih prijevoznih sredstava (-9,3%) i ostala preraappleivaËka industrija (-10%). S obzirom<br />
da se, osim prerade drva i proizvoda od drva, radi o granama koje obuhvaÊaju mali broj<br />
poduzetnika i inaËe zauzimaju male udjele u ukupnim rezultatima poslovanja, navedena<br />
negativna kretanja nisu znaËajnije umanjila realizaciju ukupnih prihoda preraappleivaËke<br />
industrije, koji su u odnosu na godinu ranije veÊi za 531 milijun kuna ili 14,7%.<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
31<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Izvor: FINA, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Promatrano prema veliËini poduzetnika, u KarlovaËkoj županiji su u 2011. godini (prema<br />
kriterijima Zakona o raËunovodstvu) poslovala Ëetiri velika, 26 srednja i 1.817 malih<br />
poduzetnika. Veliki poduzetnici ostvarili su vrijednost ukupnog prihoda od 2,1 milijardu<br />
kuna, što je 13% više nego u 2010. godini, dok je ukupni prihod srednjih poduzetnika u<br />
vrijednosti 1,7 milijardi kuna 17% veÊi. PoveÊanje vrijednosti ukupnog prihoda prisutno je<br />
i kod malih poduzetnika za 3,9%, a ostvaren je u vrijednosti 3,8 milijardi kuna. Sve veliËine<br />
poduzetnika ostvarile su i pozitivan konsolidirani financijski rezultat (dobit razdoblja).<br />
Ukupne investicije investirane u dugotrajnu imovinu iznosile su 562,9 milijuna kuna, što<br />
je 0,8% manje nego godinu ranije. NajveÊi udjel u investicijama odnosi se na poduzetnike<br />
preraappleivaËke industrije koji su investirali 315,2 milijuna kuna ili 13,3% manje nego godinu<br />
ranije. U promatranom razdoblju se takoappleer nastavlja intenzivno investiranje u opskrbi<br />
vodom, uklanjanju otpadnih voda i gospodarenju otpadom i djelatnosti sanacije okoliša<br />
koje je u 2011. godini realizirano u vrijednosti 103,3 milijuna kuna ili 30,9% više nego u<br />
2010. godini.
32 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />
Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />
Dana 31. 12. 2011. godine u KarlovaËkoj županiji bilo je 554 insolventnih pravnih osoba<br />
s ukupnim iznosom dospjelih nepodmirenih obveza od 410,3 milijuna kuna, što je 52,4<br />
milijuna kuna manje nego krajem 2010. godine. Od toga se 82,8% ili 339,7 milijuna kuna<br />
odnosi na blokade raËuna duže od 360 dana.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
33<br />
GLASNIK PLUS<br />
Ranko Vlahek Ëlan Uprave<br />
tvrtke T7 VIS iz Varaždina<br />
o stanju i perspektivama<br />
tekstilne industrije<br />
U Dugoj Resi uspjeli smo u vrlo kratkom vremenu napraviti<br />
nevjerojatan iskorak. PamuËna industrija, koju smo<br />
kupili polovicom 2010., veÊ je iduÊe godine izvozila. Od<br />
ukupnog prihoda 80% imala je iz inozemstva. Više od 50%<br />
pamuËnih stolnjaka i salveta u Londonu proizvedeno je u<br />
Hrvatskoj, odnosno u T7 VIS-u u Dugoj Resi. Gosti nekih<br />
od najpoznatijih hotela i restorana, koji imaju Michelinove<br />
tri zvjezdice, poput BlueElefant, Mandarin Duck, brišu se s<br />
našim pamuËnim ubrusima. Malo je tekstilnih tvrtki u nas<br />
to sposobno napraviti.<br />
Razgovarala i snimila: Ida MagliËiÊ - Zinaja<br />
Snimio: Oliver Budimir.<br />
RANKO VLAHEK, Ëlan uprave T7<br />
VIS-a<br />
»ime se bavi grupa T7<br />
VIS ?<br />
T7 VIS tvrtka je proizvoappleaË<br />
tekstilnih proizvoda specijalizirana<br />
za nišu promo i HoReCa<br />
tekstila. U to spadaju u prvom<br />
redu profesionalni ugostiteljski<br />
suncobrani, zatim zastave,<br />
baneri, stolnjaci, ubrusi i drugi<br />
artikli koje veÊ uspješno izvozimo<br />
u pedesetak, uglavnom<br />
europskih zemalja.<br />
Upravo zahvaljujuÊi tome,<br />
bilježimo kontinuirani rast<br />
kroz godine, dok veÊina<br />
ostale domaÊe tekstilne industrije<br />
grca u problemima<br />
te jedini spas vidi u državnoj<br />
pomoÊi. Za isti program<br />
promo i HoReCa tekstilnih<br />
proizvoda prošle smo godine<br />
prodaju poveÊali za 60%,<br />
a u ovoj smo godini uspješno<br />
zadržali prošlogodišnje<br />
rekordne rezultate. To znaËi<br />
da smo ove godine proizveli<br />
oko 150.000 suncobrana,<br />
a tome još valja pribrojiti<br />
tisuÊe drugih proizvoda. Za<br />
njih, kao i ostale promo tekstilne<br />
proizvede, istkali smo<br />
više od dva milijuna dužnih<br />
metara tkanine.<br />
Godišnji prihodi od prodaje<br />
tekstilnog programa iznose<br />
oko 120 milijuna kuna, od<br />
kojih se oko 80% odnosi na<br />
izvoz.<br />
ZnaËi uspješno se nosite<br />
s gospodarskom krizom<br />
koja je pogodila<br />
domaÊe, ali i inozemno<br />
tržište?<br />
Ovo što se sada dogaapplea nikako<br />
nije sluËajnost, veÊ plod<br />
svega što se radilo ranijih<br />
godina, pa i u godinama eu-<br />
ropske recesije. Najviše smo<br />
ulagali u tržišta Europe 2009.<br />
i 2010. godine kada je bilo<br />
najgore. Tada je europsko<br />
tržište padalo i gotovo je zastalo.<br />
Od kupaca smo dobivali<br />
poruke tipa „freezingbudget“,<br />
„squeezingbudget” i „no<br />
budget“. Ali svejedno smo ih<br />
posjeÊivali i prezentirali. I<br />
to nam se sada vraÊa. Dobili<br />
smo kupce u NjemaËkoj, kao<br />
što je InBev, zatim Oranginu<br />
u Francuskoj, McDonalds,<br />
Jack Daniels i druge.<br />
Dok je velika veÊina domaÊih<br />
tekstilaca kukala i tražila<br />
pomoÊ od države, naši su ljudi<br />
išli po cijeloj Europi: u GrËku,<br />
na Cipar, Ukrajinu, Rusiju,<br />
Španjolsku, Italiju, Englesku<br />
i mnoge druge strane zemlje.<br />
Stoga Ëim je u Europi stala<br />
recesija, stigli su rezultati.
34 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
GLASNIK PLUS<br />
Konkurencija na tržištu<br />
tekstila je ogromna,<br />
koje su vaše<br />
prednosti pred ostalim<br />
proizvoappleaËma?<br />
Potpuno smo usmjereni kupcu.<br />
Kupac je za nas zakon. Kad<br />
dolazim u sjedište Coca Cola<br />
Hellenic u GrËku, primjerice,<br />
kao da dolazim u VIS. Oni<br />
se vesele kada<br />
stignemo. Kada<br />
imate takav<br />
pristup i njegujete<br />
prijateljsko-partnerske<br />
odnose, uspjeh<br />
neÊe izostati. No<br />
da bi se do toga<br />
došlo, bilo je<br />
puno znoja, krvi<br />
i suza.<br />
Jednom prilikom<br />
na vijeÊu<br />
tekstilaca pri<br />
HGK-u predstavnica<br />
jedne<br />
tvrtke rekla je:<br />
„Blago vama u<br />
Varaždinu i Zagrebu<br />
gdje kupci<br />
lakše dolaze.“ No upozorio<br />
sam da niti jedan kupac ne<br />
dolazi u Varaždin, nego mi<br />
dolazimo k njemu. Imamo<br />
kolegu koji je svaki tjedan u<br />
Petrogradu, Kijevu, Moskvi...<br />
Svi u prodaji pola mjeseËnog<br />
radnog vremena provedu u<br />
inozemstvu. Sada dok razgovaramo,<br />
jedan je u Parizu,<br />
drugi na Cipru, dok je treÊi u<br />
posjeti pivovarama na sjeveru<br />
NjemaËke. Tako se radi posao<br />
i nikako drukËije.<br />
Program proizvodnje<br />
suncobrana tražen je<br />
diljem Europe, može-<br />
Kakva je trenutna poslovna<br />
situacija u nekadašnjoj<br />
PamuËnoj industriji<br />
u Dugoj Resi?<br />
U Dugoj Resi smo uspjeli u<br />
vrlo kratkom vremenu napraviti<br />
nevjerojatan iskorak.<br />
PamuËna industrija, koju smo<br />
kupili polovicom 2010., veÊ<br />
je iduÊe godine izvozila. Od<br />
ukupnog prihoda 80% imala<br />
je iz inozemstva. Više od 50%<br />
pamuËnih stolnjaka i salveta<br />
u Londonu proizvedeno<br />
je u Hrvatskoj, odnosno u T7<br />
VIS-u u Dugoj Resi. Gosti<br />
nekih od najpoznatijih hotete<br />
li nam ga predstaviti<br />
detaljnije?<br />
Niz je uglednih svjetskih<br />
kompanija s kojima poslujemo.<br />
Ugovoreni je dobavljaË za<br />
Coca Colu Hellenic te InBev<br />
i Carlsberg na razini Europe.<br />
Radimo i za Heineken s kojim<br />
smo prisutni na tržištima<br />
Belgije, Francuske, Austrije i<br />
Poslovna zgrade T7 VIS -a u Dugoj Resi<br />
drugih zemalja. Kupac je odnedavno<br />
i Baltika Brewery,<br />
najveÊa europska pivovara<br />
koja ima svoje filijale gotovo<br />
u svim dijelovima bivšeg<br />
SSSR-a, pa se tako proizvodi<br />
iz T7 VIS-a mogu naÊi i u Sibiru,<br />
odnosno sve do granice<br />
Kine i Indije!<br />
Naših suncobrana zaista ima<br />
po cijelom svijetu. Neki kupci<br />
iz Nizozemske su vidjeli naše<br />
proizvode, a kako imaju hotele<br />
na Arubi, odluËili si ih naruËiti.<br />
Nadalje, dio suncobrana<br />
ide u SAD, iako formalno ne<br />
izvozimo na ameriËko tržište.<br />
Naime, naši kupci distribuiraju<br />
ih diljem svijeta. Primje-<br />
rice, proizvoappleaË energetskog<br />
piÊe Power Horse nedavno je<br />
kupio nekoliko tisuÊa komada<br />
suncobrana i uvezao ih u<br />
Austriju radi daljnje distribucije<br />
u Nigeriju i druge zemlje<br />
u tom dijelu Afrike. Danas<br />
svaki drugi do treÊi promotivni<br />
profesionalni ugostiteljski<br />
suncobran s najpoznatijim<br />
svjetskim<br />
markama dolazi<br />
iz Varaždina,<br />
odnosno T7<br />
VIS-a. Stoga se<br />
ne trebate za-<br />
Ëuditi ako Êe vas<br />
naš suncobran<br />
štititi od sunca<br />
na Santoriniju<br />
ili nekom drugom<br />
grËkom<br />
otoku, u Tel Avivu,<br />
na glavnom<br />
trgu Bruxellesa<br />
ili pak Švedskoj,<br />
Finskoj ili<br />
Norveškoj. Bliže<br />
sredine poput<br />
Praga, Budimpešte<br />
ili BeËa<br />
neÊu ni spominjati.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
35<br />
GLASNIK PLUS<br />
la i restorana, koji imaju Michelinove<br />
tri zvjezdice, poput<br />
BlueElefant, Mandarin Duck,<br />
brišu se s našim pamuËnim<br />
ubrusima. Malo je tekstilnih<br />
tvrtki u nas to sposobno napraviti.<br />
No to nije jedini pomak u Dugoj<br />
Resi. Odora za naše policijske<br />
i druge snage radila se<br />
do sada iz hrvatske tkanine,<br />
ali je preapplea bila iz uvoza. No za<br />
prošli natjeËaj mi smo uspjeli<br />
napraviti vlastitu preappleu, a iz<br />
nje vlastitu tkaninu. Dakle,<br />
jednu fazu niže. Tako smo<br />
mogli ponuditi nižu cijenu u<br />
odnosu na druge. No ne tražimo<br />
pomoÊ, jer nismo ovisni<br />
o proizvodnji odora za MUP,<br />
MORH, HŽ, poštu i sl. Ali znamo<br />
i možemo to proizvoditi<br />
kvalitetnije i povoljnije.<br />
Kakvi su vaši planovi<br />
za razvoj ove poslovne<br />
jedinice te jeste li zadovoljni<br />
do sada ostvarenim<br />
rezultatima od<br />
kako je T7 VIS prije<br />
dvije godine postao vlasnik<br />
ove tvrtke?<br />
Prostora za razvoj ima mnogo,<br />
posebice u razvoju novog<br />
proizvodnog programa u<br />
svrhu širenja tržišta i jaËanja<br />
konkurentnosti, a za to smo<br />
postavili odliËne temelje. Naime,<br />
jedini predemo sami sebi<br />
preappleu od sirovog pamuka s<br />
polja kojeg uvozimo, zatim<br />
tkamo tkaninu pa sve do gotovog<br />
proizvoda. Ostali smo<br />
skoro jedini koji imamo primarnu<br />
tekstilnu proizvodnju.<br />
Izuzetno smo fleksibilni, a to<br />
možemo biti jer imamo zaokruženi<br />
proizvodni proces.<br />
Kupnjom PamuËne industri-<br />
je proširili smo gamu na pamuËni<br />
program. Radimo proizvode<br />
koji se vežu na našu<br />
raniju proizvodnju. RijeË je o<br />
proizvodima za HoReCa kupce,<br />
ali i druge. Radimo stolno<br />
i posteljno rublje, majice i sl.<br />
Trudimo se stalno širiti gamu<br />
proizvoda, tržišta te inovirati<br />
proizvode.<br />
Ubrzo nakon dolaska u<br />
Dugu Resu susreli ste<br />
se mnogim problemima,<br />
pa i s optužbama<br />
za zagaappleenje okoliša.<br />
Smatrate li da je nastali<br />
problem bio objektivno<br />
prikazan kroz medije?<br />
Odgovorno tvrdimo da je T7<br />
VIS ekološki osviještena tvrtka<br />
koja svojim radom ni na<br />
koji naËin nije ugrozila okoliš<br />
u Dugoj Resi, veÊ dapaËe,<br />
prateÊi europske trendove<br />
zaštite okoliša, koristila alternativne<br />
energetske resurse<br />
koji su najnormalnija stvar u<br />
Europi i svijetu. U Hrvatskoj<br />
se nažalost još uvijek premalo<br />
radi na informiranju i edukaciji<br />
ljudi o takvim i sliËnim<br />
temama, a mediji nerijetko u<br />
želji za senzacijom ne istražuju<br />
istinu, veÊ prenose svakojake<br />
netoËne informacije.<br />
IzraËunali smo da, zbog svega<br />
što se dogaapplealo, cijena našeg<br />
proizvoda je 15% posto viša.<br />
Da nije tako, odnosno da je cijena<br />
toliko manja, vjerojatno<br />
bismo više prodali, a to znaËi<br />
da bismo i više zapošljavali.<br />
Kako ocjenjujte suradnju<br />
s lokalnom gradskom<br />
upravom u Dugoj<br />
Resi, KarlovaËkom<br />
KRATKI PODSJETNIK<br />
Varaždinci za PamuËnu<br />
platili 4 milijuna eura<br />
Tvrtka T7 Vis iz Varaždina<br />
uplatila je u srpnju<br />
2010. godine na raËun TrgovaËkog<br />
suda u Karlovcu<br />
30,8 milijuna kuna i postala<br />
vlasnik PamuËne industrije<br />
Duga Resa. Tako<br />
je okonËana višegodišnja<br />
steËajna agonija ove dugoreške<br />
tvrtke. Kako bi<br />
kompleks PamuËne, površine<br />
oko 65 tisuÊa Ëetvornih<br />
metara ukljuËujuÊi<br />
poslovne objekte i strojeve,<br />
napokon dobio novog<br />
vlasnika organizirano je<br />
Ëak 18 javnih dražbi pri<br />
TrgovaËkom sudu. Svoja<br />
potraživanja, kao razluËni<br />
vjerovnik, uspjela je naplatiti<br />
KarlovaËka banka,<br />
oko 1100 u steËaju otpuštenih<br />
radnika kao i ostali<br />
vjerovnici. Preuzimanjem<br />
dugoreške tvrtke novi vlasnik<br />
obvezao se i na nastavak<br />
tekstilne djelatnosti.<br />
Danas je u Dugoj Resi<br />
zaposleno oko 10% od nekadašnjeg<br />
broja radnika.<br />
županijom, Gospodarskom<br />
komorom?<br />
Od svih navedenih oËekujemo<br />
konkretnu podršku prilikom<br />
realizacije naših razvojnih<br />
planova, a koji su<br />
usmjereni na formiranje tehnološkog<br />
centra na lokaciji<br />
bivše PamuËne. To ujedno<br />
znaËi i otvaranje novih radnih<br />
mjesta kao i cjelokupni<br />
rast životnog standarda te lokalne<br />
zajednice.
36 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
GLASNIK PLUS<br />
ADRIADIESEL - Ëinjenicama protiv<br />
nelojalne konkurencije<br />
Sve optužbe protiv Adriadiesela su odbaËene kao neosnovane, a za trošak rada komisije<br />
teretit Êe se podnositelj tužbe, kompanija „Volžskij dizel imeni Maminyh“.<br />
Zašto konkurencija ne bira sredstva kako bi eliminirala Adriadiesel, vidi se iz plana razvoja<br />
nuklearnog sektora Rusije. Do 2020. godine planira se gradnja, samo u Rusiji, 40<br />
novih blokova, svaki s 3-5 DGS-a, što znaËi ukupno 120 do 200 DGS-a, odnosno, izraženo<br />
svima razumljivim jezikom brojki, rijeË je o tržištu potencijalno vrijednom preko 500 milijuna<br />
eura!<br />
Kada su do najvišeg politiËkog<br />
vrha u Rusiji stigle<br />
glasine “da neki tamo<br />
Adriadiesel u ruske nuklearke<br />
ugraappleuje stare i nepouzdane<br />
dizelske motore i time<br />
ugrožava sigurnost ruskih<br />
graappleana“, u Adriadieselu je<br />
postalo jasno da se moraju<br />
javno obraniti od nelojalnog<br />
ponašanja konkurenicije na<br />
istoËnoeuropskom tržištu.<br />
InterAtomEnergo iz Moskve<br />
organizirao je 13. rujna seminar<br />
za 40-ak predstavnika<br />
nuklearnih elektrana,<br />
instituta i ustanova koje se<br />
bave nuklearnom tehnologijom<br />
iz Austrije, Bugarske,<br />
NjemaËke, Rusije i Ukrajine<br />
koji su posjetili Adriadiesel i<br />
karlovaËku komoru, gdje im<br />
je direktor Vladimir Hristov<br />
održao prezentaciju i predstavio<br />
toËne informacije o motorima<br />
te karlovaËke tvrtke koja<br />
ima dugo iskustvo proizvodnje<br />
i globalni ugled.<br />
Konkurencija ne bira sredstva<br />
Direktor Hristov morao je u<br />
više navrata iznositi svojim<br />
partnerima iz Rusije i Ukra-<br />
jine, pa Ëak, na zahtjev ruske<br />
policije, davati i službene izjave<br />
Interpolu, jer konkurencija<br />
- koja je izgubila važne poslove<br />
na obnovi i gradnji novih<br />
nuklearnih blokova - oËito ne<br />
bira sredstva kako bi izbacila<br />
Adriadiesel s tog tržišta.<br />
Naime, prvo se pojavila anonimka<br />
koja je tvrdila da je<br />
Jugoturbina zapravo bila u<br />
Srbiji, da Adriadiesel nema<br />
nikakve veze s Jugoturbinom,<br />
da nema prava niti je ikada<br />
imao prava raditi motore po<br />
licenci Sulzera, da nema više<br />
od 20 zaposlenih te da nema<br />
ni ispitnu stanicu.<br />
Zatim se javio i autor te objede,<br />
I. V. Duhanin, zamjenik<br />
glavnog direktora ruske tvornice<br />
dizelskih motora „Volžskij<br />
dizel imeni Maminyh“<br />
(OJSC „Mamin’s Volga Diesel<br />
Plant“), koji je tvrdio da je<br />
osobno vidio motore koje je<br />
Adriadiesel isporuËio za nuklearnu<br />
elektranu Rostov 3 i<br />
„bez ustruËavanja ustvrdio da<br />
su pregledani motori ranije<br />
bili u eksploataciji na morskim<br />
brodovima najmanje 15<br />
do 20 godina“!<br />
Jasno, radi se o ruskoj kom-<br />
paniji koja je sama ili zajedno<br />
s jednim velikim svjetskim<br />
proizvoappleaËem dizelskih<br />
motora „pikirala“ na tržište<br />
dizel-generatorskih setova<br />
(DGS) koji se isporuËuju u<br />
nuklearne elektrane za hitno<br />
napajanje elektriËnom energijom<br />
u sluËaju poremeÊaja u<br />
radu nuklearke. A na dva do<br />
sada objavljena tendera pobijedio<br />
je Adriadiesel sa svojim<br />
ruskim partnerom.<br />
Sve optužbe odbaËene kao<br />
neosnovane<br />
Ovakav razvoj dogaappleaja potakao<br />
je glavnog direktora<br />
ruskog državnog koncerna<br />
RosEnergoAtoma E. V. Romanova<br />
da osnuje komisiju<br />
od dvadeset Ëlanova da istraži<br />
sve tvrdnje. Komisija je zakljuËila<br />
sljedeÊe:<br />
1. da su svi dokumenti za isporuku<br />
DGS-a na energetskom<br />
bloku br. 3 Rostovske<br />
nuklearne elektrane,<br />
koje zahtijevaju federalni<br />
zakoni o korištenju nuklearne<br />
energije, sastavljeni<br />
na odgovarajuÊi naËin,
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
37<br />
GLASNIK PLUS<br />
»INJENICE O<br />
ADRIADIESELU<br />
Potpisivanje Ugovora u prisutnosti ministra Šojguja i ministra PopijaËa.<br />
2. da nema kuÊišta, dijelova<br />
i sklopova motora koji su<br />
bili u upotrebi i<br />
3. da treba napraviti analizu<br />
troškova koji su naneseni<br />
kao rezultat mjera<br />
za provjeru po obraÊanju<br />
OAO „Volžskij dizel imeni<br />
Maminyh“ te izvršiti potrebne<br />
radnje za zaštitu<br />
ekonomskih i financijskih<br />
interesa OAO „Koncern<br />
RosEnergoAtom“ (3).<br />
Drugim rijeËima, sve optužbe<br />
su odbaËene kao neosnovane,<br />
a za trošak rada komisije<br />
teretit Êe se podnositelj tužbe,<br />
kompanija „Volžskij dizel<br />
imeni Maminyh“.<br />
Kako je Adriadieselu nanesena<br />
puno veÊa šteta, ne toliko<br />
financijska koliko izazivanje<br />
nepovjerenja kod postojeÊih<br />
i potencijalnih partnera, direktor<br />
Hristov oËekuje pomoÊ<br />
nadležnog Ministarstva gospodarstva<br />
koje bi se trebalo<br />
obratiti ruskoj strani na najvišem<br />
nivou.<br />
Tim više jer je Meappleuvladina<br />
rusko-hrvatska komisija za<br />
trgovinsko-gospodarsku i<br />
znanstveno-tehniËku suradnju<br />
2010. godine podržala<br />
projekt isporuke DGS-a za<br />
ruske nuklearke, a ugovor o<br />
tome izmeappleu Adriadiesela<br />
i njegovog ruskog partnera<br />
potpisan je u nazoËnosti ruskoga<br />
ministra za izvanredne<br />
situaciju, Sergeja Šojguja i hrvatskoga<br />
ministra gospodarstva<br />
Ðure PopijaËa.<br />
Zašto konkurencija ne bira<br />
sredstva kako bi eliminirala<br />
Adriadiesel, vidi se iz plana<br />
razvoja nuklearnog sektora<br />
Rusije. Do 2020. godine planira<br />
se gradnja, samo u Rusiji,<br />
40 novih blokova, svaki s 3-5<br />
DGS-a, što znaËi ukupno 120<br />
do 200 DGS-a, odnosno, izraženo<br />
svima razumljivim jezikom<br />
brojki, rijeË je o tržištu<br />
potencijalno vrijednom preko<br />
500 milijuna €! (RI)<br />
Još davne 1947. godine,<br />
Rješenjem Predsjedništva<br />
tadašnje FNRJ osnovano<br />
je poduzeÊe pod nazivom<br />
„Edvard Kardelj“ tvornica<br />
za gradnju parnih turbina<br />
Karlovac.<br />
Godine 1954. promijenjen<br />
je naziv poduzeÊa u „Jugoturbina“<br />
tvornica parnih<br />
turbina i strojeva Karlovac.<br />
Dana 15. lipnja 1975. upisano<br />
je pri TrgovaËkom sudu u<br />
Karlovcu osnivanje subjekta<br />
s tvrtkom „JUGOTUR-<br />
BINA“ TVORNICA DIZEL<br />
MOTORA KARLOVAC, a<br />
23. listopada 1990. upisuje<br />
se osnivanje novog subjekta<br />
s tvrtkom „JUGOTURBI-<br />
NA-DIESEL“ d.d. KAR-<br />
LOVAC, koji 15. 9. 1992.<br />
mijenja ime tvrtke u ADRI-<br />
ADIESEL d.d.<br />
»itavo vrijeme ADRIADI-<br />
ESEL dioniËko društvo za<br />
proizvodnju dizelskih motora<br />
i opreme za energetiku<br />
i tehnološka postrojenja posluje<br />
u Karlovcu, <strong>Hrvatska</strong>.<br />
Godine 1955. godine potpisan<br />
je licencijski ugovor s<br />
švicarskom firmom SUL-<br />
ZER o proizvodnji Ëetverotaktnih<br />
dizelskih motora<br />
koji je trajao do 1997. godine,<br />
a po istom ugovoru, nakon<br />
njegova isteka, Jugoturbina,<br />
odnosno njen pravni<br />
sljednik - ADRIADIESEL,<br />
postaje vlasnikom dokumentacije.<br />
Danas ADRIADIESEL zapošljava<br />
oko 250 radnika<br />
i ima sve uvjete za proizvodnju<br />
dizelskih motora,<br />
ukljuËujuÊi i ispitnu stanicu.
38 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
HRVATSKA I SREDSTVA IZ EU FONDOVA<br />
Do sredstava snažnijim<br />
administrativnim<br />
kapacitetima<br />
Pred Hrvatskom je poboljšavanje kapaciteta za lobiranje za<br />
EU fondove, uspostave tijela za umrežavanje potencijalnih<br />
projektnih partnera, povezivanje znanosti i industrije i malih<br />
i srednjih tvrtki, poboljšavanje projektnog menadžmenta<br />
te osiguravanje politiËke podrške kao i izravne potpore<br />
konkurentnim natjecateljima za sredstva EU fondova.<br />
Gordana Gojak<br />
Meappleu zadaÊama na<br />
koje se <strong>Hrvatska</strong> treba<br />
koncentrirati u<br />
sljedeÊih nekoliko mjeseci<br />
je i pripreme za korištenje<br />
sredstava iz strukturnih fondova<br />
EU-a. Uspješne države<br />
u Europskoj uniji one su koje<br />
su efikasne u apsorpciji sredstava<br />
iz europskih fondova<br />
te i <strong>Hrvatska</strong> mora uspostaviti<br />
uËinkovite mehanizme<br />
kako bi ta sredstva iskoristila<br />
u najveÊoj moguÊoj mjeri,<br />
poruËio je u Zagrebu i britanski<br />
veleposlanik u RH David<br />
Slinn otvarajuÊi nedavno<br />
seminar o uspješnim projektima<br />
financiranim fondovima<br />
EU-a. “Pristup u EU je iza<br />
ugla i donosi europske strukturne<br />
fondove, koji raspolažu<br />
s velikim novcem i kljuËni su<br />
za ulaganja u Hrvatsku”, kazao<br />
je Slinn, istaknuvši važnost<br />
uspostave uËinkovitih<br />
mehanizama za apsorpciju<br />
novca iz EU fondova.<br />
<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno sudjeluje<br />
u 16 EU programa<br />
s izravnim financiranjem<br />
<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno sudjeluje<br />
u 16 EU programa<br />
s izravnim financiranjem,<br />
meappleu kojima su najvažniji<br />
FP7 (Sedmi okvirni program<br />
2007.-2013.) za financiranje<br />
istraživanja i inovacija vrijedan<br />
55 milijardi eura, CIP<br />
program za poticanje konkurentnosti<br />
malog i srednjeg<br />
poduzetništva vrijedan<br />
3,62 milijardi eura, program<br />
Culture za kulturno umrežavanje,<br />
Media za razvoj audiovizualne<br />
industrije, LLP za<br />
cjeloživotno uËenje i Marco<br />
Polo2 za financiranje projekata<br />
prebacivanja prijevoza<br />
tereta s cesta na more, željeznicu<br />
i unutrašnje plovne<br />
puteve.<br />
U projektima u sklopu programa<br />
FP7 i CIP do sada je<br />
sudjelovalo preko 250 hrvatskih<br />
partnera, no iznos<br />
povuËenih sredstava relativno<br />
je malen i za FP7<br />
iznosi 27 milijuna eura.<br />
Slovenija i Bugarska povukle<br />
su primjerice iz tog<br />
programa po 75 milijuna<br />
eura, Austrija 513 milijuna,<br />
Belgija 749 milijuna, Španjolska<br />
1,28 milijardi eura,<br />
a Francuska 2,3 milijardi<br />
eura. Kao uspješni primjeri<br />
istiËu se projekti RU-<br />
CONBAR (CIP eko inovacije)<br />
Graappleevinskog fakulteta<br />
u Zagrebu, koji je razvio betonske<br />
barijere za zaštitu od<br />
buke s apsorbirajuÊim slojem<br />
od reciklirane gume i<br />
projekt Civitas Elan (FP7),<br />
koji okuplja 40 partnera<br />
iz pet europskih gradova<br />
(Ljubljana, Zagreb, Gent,<br />
Porto, Brno), a cilj mu je<br />
uspostava kvalitetnijih rješenja<br />
u gradskom prometu.<br />
Valja istaknuti i projekt FU-<br />
POL (FP7) za razvoj informatiËkog<br />
sustava za procjenu<br />
uËinka politiËkih odluka<br />
na nacionalnoj i lokalnoj<br />
razini, u kojem je sudjelovalo<br />
17 partnera iz devet<br />
zemalja meappleu kojima Grad<br />
Zagreb, zatim projekt SA-<br />
FEDRIVE (FP7) za razvoj<br />
hibridnih i elektriËnih vozila<br />
u kojem je sudjelovala hrvatska<br />
tvrtka Novamina te<br />
projekt HeERO (CIP - ICT<br />
PSP) za razvoj infrastrukture<br />
za uvoappleenje europskog<br />
sustava eCall za pomoÊ u<br />
prometnim nesreÊama na<br />
osnovi jedinstvenog europskog<br />
broja za hitne sluËajeve<br />
112, koji obuhvaÊa partnere<br />
iz devet zemalja.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
39<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
Na seminaru “Uspješne priËe<br />
EU financiranja - pridružite<br />
se!”, održanom poËetkom<br />
ovog listopada, predstavljen<br />
je i FIREROB, robotsko vozilo<br />
za gašenje požara za Ëiji je<br />
razvoj hrvatska tvrtka DOK-<br />
ING iz FP7 programa EU-a<br />
dobila 803.000 eura. Projekt<br />
je rezultat suradnje s partnerima<br />
iz Hrvatske, Velike<br />
Britanije, GrËke i Španjolske,<br />
a vozilo je veÊ prodano Rusiji.<br />
DOK-ING je takoappleer poznat<br />
po robotskim vozilima<br />
za razminiranje (MV-4, MV-<br />
10) i rudarstvo (MVD) koja<br />
su našla kupce u 25 država,<br />
ukljuËujuÊi ameriËku vojsku.<br />
Takvih uspješnih priËa<br />
bit Êe i više ako se iskoristi<br />
Ëinjenica da Êe se u iduÊem<br />
sedmogodišnjem proraËunskom<br />
razdoblju (2014 -<br />
2020) hrvatske organizacije<br />
moÊi natjecati za sredstva<br />
iz programa Horizon 2020,<br />
okvirnog programa za istraživanje<br />
i inovacije vrijednog<br />
80 milijardi eura, programa<br />
COSME za poticanje konkurentnosti<br />
malog i srednjeg<br />
poduzetništva vrijednog 2,5<br />
milijardi eura i programa<br />
Erasmus for all vrijednog<br />
19 milijardi eura, Ëulo se na<br />
seminaru “Uspješne priËe<br />
EU financiranja - pridružite<br />
se!” kojeg je organizirale<br />
Meappleunarodna poslovna<br />
platforma u Hrvatskoj<br />
(IBPC) i poslovna inicijativa<br />
tvrtke EcoGreen Europe, a<br />
koja ima za cilj povezivanje<br />
domaÊih i stranih tvrtki, instituta,<br />
sveuËilišta, javnog<br />
sektora i udruga radi poslovne<br />
suradnje.<br />
Hrvatski projekti nisu konkurentni<br />
u odnosu na europske<br />
zbog slabih resursa<br />
A da su uspješne priËe EUfinanciranja<br />
ipak malobrojne,<br />
ukazuje da prevladava<br />
isticanje problema na tom<br />
podruËju. Tako Ariana Vela,<br />
direktorica tvrtke “EU projekti”<br />
smatra da <strong>Hrvatska</strong> nema<br />
nacionalnu bazu podataka o<br />
projektima koje je financirala<br />
EU, nema razvijen sustav lobiranja<br />
koje može biti presudno<br />
za odobravanje EU sredstava,<br />
slaba je u informiranju javnosti<br />
i umrežavanju, ima slabe<br />
kapacitete za voappleenje projekata,<br />
a nacionalne kontaktne<br />
toËke Ëesto u tome ne mogu<br />
pomoÊi, kao i to da hrvatski<br />
projekti nisu konkurentni u<br />
odnosu na europske zbog slabih<br />
resursa i pretežito su mali<br />
te ne postoji statistika o apsorpciji<br />
sredstava.<br />
Vela je stoga pozvala hrvatske<br />
vlasti da poboljšaju kapacitete<br />
za lobiranje za EUfondove,<br />
uspostave tijelo za<br />
umrežavanje potencijalnih<br />
projektnih partnera, potiËu<br />
povezivanje znanosti i industrije<br />
i malih i srednjih tvrtki,<br />
da poboljšaju projektni<br />
menadžment, osiguraju politiËku<br />
podršku te izravnu potporu<br />
konkurentnim organizacijama.<br />
Predsjednik HGK-a Nadan<br />
VidoševiÊ: unaprijedimo<br />
kapacitete za povlaËenje<br />
sredstava iz europskih<br />
fondova<br />
Dok istovremeno britanski<br />
veleposlanik u RH David<br />
Arthur Slinn istiËe da su<br />
europski strukturni fondovi<br />
jedna od najveÊih prednosti<br />
Ëlanstva u EU i velika prilika<br />
koju <strong>Hrvatska</strong> mora objeruËke<br />
iskoristiti, dodaje i<br />
da su velik izazov za koji se<br />
treba pripremiti. “Nema vremena<br />
za gubljenje, pokrenite<br />
se.” - rekao je ovaj diplomat<br />
na konferencija “Perspektiva<br />
EU fondova - novi izazovi i<br />
prilike” održane 18. rujna u<br />
Zagrebu.<br />
S tim se slaže i predsjednik<br />
Hrvatske gospodarske<br />
komore (HGK) Nadan<br />
VidoševiÊ, koji je na toj konferencija<br />
upozorio da <strong>Hrvatska</strong><br />
treba postiÊi minimalan<br />
društveni dogovor o nacionalnoj<br />
razvojnoj koncepciji<br />
i strateškoj poziciji zemlje u<br />
Europskoj uniji želi li iziÊi<br />
iz krize, a ne oËekivati da<br />
Êe strukturni fondovi EU-a<br />
riješiti sve njezine probleme.<br />
<strong>Hrvatska</strong> ulazi u Europsku<br />
uniju koja je optereÊena<br />
mnogim pitanjima na koja<br />
nema pravog odgovora,<br />
a sama RH je u dubokim<br />
strukturnim problemima jer<br />
desetljeÊima ne razvija industrijsku<br />
proizvodnju, prihode<br />
od privatizacije nije<br />
iskoristila za pokretanje razvoja<br />
i nije privlaËna stranim<br />
investitorima, pojašnjava<br />
VidoševiÊ smatrajuÊi takoappleer<br />
da <strong>Hrvatska</strong>, s dosadašnjim<br />
rezultatima u izgradnji kapaciteta<br />
za povlaËenje sredstava<br />
iz europskih fondova, ne<br />
može biti zadovoljna, iako je<br />
pritom uložila velike napore.<br />
Šef Delegacije EU-a u RH<br />
Paul Vandoren istiËe takoappleer<br />
da se <strong>Hrvatska</strong> mora usredotoËiti<br />
na dugoroËno strateško<br />
planiranje želi li u
40 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
<strong>Hrvatska</strong> ulazi u Europsku<br />
uniju koja je i sama u recesiji<br />
i u traženju rješenja za izlatome<br />
biti uspješna, a kljuËne<br />
rijeËi u tom procesu su kvaliteta<br />
i transparentnost. Paul<br />
Vandoren iznosi meappleutim i<br />
svoje spoznaje da administrativni<br />
kapaciteti za povlaËenje<br />
sredstava iz europskih<br />
fondova na središnjoj,<br />
regionalnoj i lokalnoj razini<br />
još nisu u potpunosti razvijeni.<br />
“Ako <strong>Hrvatska</strong> i Hrvati<br />
žele imati koristi od pristupanja,<br />
moraju se informirati<br />
i pripremiti. Koristi ne dolaze<br />
automatski.” - istiËe Vandoren<br />
i novinarima. Objasnio<br />
je da za poduzetnike to znaËi<br />
da trebaju istražiti gdje su tržišne<br />
niše na kojima tvrtke<br />
mogu prodati svoje proizvode<br />
i usluge po konkurentnim<br />
cijenama, dok vlasti na središnjoj,<br />
regionalnoj i lokalnoj<br />
razini trebaju provesti konzultacije,<br />
dogovoriti prioritete<br />
za modernizaciju i razvoj<br />
zemlje.<br />
Po njegovim rijeËima <strong>Hrvatska</strong><br />
treba poboljšati investicijsku<br />
klimu kako bi<br />
se pokrenulo gospodarstvo<br />
buduÊi da trenutaËno postoji<br />
široka percepcija da ne<br />
treba iÊi u Hrvatsku zbog<br />
previše korupcije i birokracije.<br />
Stoga sredstva neÊe biti<br />
dodijeljena bez ulaganja<br />
napora, nego samo ako <strong>Hrvatska</strong><br />
bude imala potrebne<br />
administrativne kapacitete.<br />
To znaËi struËnjake, odnosno<br />
potrebne administrativne<br />
kapacitete koji Êe znati<br />
odrediti prioritete i razvojne<br />
planove. “To je veliki izazov,<br />
ali i jedinstvena prilika da se<br />
iskoriste ti fondovi, jer oni<br />
su najbolji izraz solidarnosti<br />
poreznih obveznika sadašnjih<br />
27 zemalja Ëlanica i bila<br />
zak iz ekonomske krize, tako<br />
da se veÊ vode žestoke rasprave<br />
izmeappleu zemalja Ëlanica<br />
o Višegodišnjem financijskom<br />
okviru (VFO), kako<br />
bi se utvrdio sedmogodišnji<br />
proraËunski okvir EU-a<br />
za razdoblje 2104. - 2020.<br />
Na temu VFO-a sazvan je<br />
izvanredni samit za 22. i 23.<br />
studenoga s ciljem da se pobi<br />
šteta da <strong>Hrvatska</strong> ne iskoristi<br />
tu priliku.” - uvjeren je<br />
Vandoren.<br />
U prijedlogu višegodišnjeg<br />
proraËuna EU-a<br />
iznos za kohezijsku politiku<br />
je smanjen
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
41<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
stigne dogovor o tom važnom<br />
pitanju, kako bi se Ëelnici<br />
EU-a na svom prosinaËkom<br />
samitu mogli u potpunosti<br />
posvetiti buduÊoj arhitekturi<br />
ekonomske i monetarne unije.<br />
RijeË je o nastavku posla<br />
zapoËetog na samitu u lipnju<br />
ove godine, kada je Ëelnicima<br />
EU-a predstavljeno<br />
izvješÊe pod naslovom “Prema<br />
istinskoj ekonomskoj i<br />
monetarnoj uniji”, s prijedlozima<br />
za uspostavu bankovne,<br />
fiskalne, ekonomske i politiËke<br />
unije. Europska unija,<br />
odnosno njezinih 27 Ëlanica<br />
ima zajedniËki proraËun iz<br />
kojeg se financiraju neke<br />
zajedniËke politike, poput<br />
poljoprivrede, infrastrukture,<br />
znanosti i istraživanja,<br />
ali eurozona nema svoj proraËun,<br />
što se smatra jednim<br />
od nedostataka.<br />
Pregovori o sedmogodišnjem<br />
europskom proraËunu<br />
još su u fazi naËelnih razgovora<br />
bez konkretnih brojki.<br />
OËekuje se da bi se dogovor<br />
o tome postigao na izvanrednom<br />
samitu u studenom,<br />
koji je sazvan iskljuËivo poradi<br />
toga. Jedine konkretne<br />
brojke koje su na stolu, nalaze<br />
se u prijedlogu Europske<br />
komisije koja je za razdoblje<br />
2014. - 2020. predložila<br />
proraËun u iznosu od 1,033<br />
bilijuna eura u preuzetim<br />
obvezama, što je 1,08% bruto<br />
nacionalnog proizvoda<br />
(BNP) EU-a, a 988 milijardi<br />
eura u stvarnim plaÊanjima,<br />
što je 1,03 posto BNP-a.<br />
“Mi ne oËekujemo nikakav<br />
popust, ne oËekujemo da<br />
nam se gleda kroz prste, nikakav<br />
klijentelizam. OËekujemo<br />
samo fer ocjenu za fer<br />
posao”, izjavila je stoga sredinom<br />
listopada u Luxembourgu<br />
hrvatska ministrica<br />
vanjskih i europskih poslova<br />
Vesna PusiÊ, svjesna i sama<br />
da su se okolnosti unutar<br />
same Unije promijenile od<br />
vremena kada je <strong>Hrvatska</strong><br />
zapoËinjala pregovore i ovih<br />
danas, kada je u završnoj fazi<br />
stupanja u Ëlanstvo. Europska<br />
sredstva za ulaganja moraju<br />
se voditi rezultatskim<br />
uspjehom i moraju dovesti<br />
do poveÊanja broja radnih<br />
mjesta, gospodarskog rasta<br />
i ukupno bolje gospodarske<br />
situacije, odnosno moraju<br />
se trošiti na bolji i pametniji<br />
naËin - istiËe i predsjednik<br />
Europske komisije Jose Manuel<br />
Barroso podsjeÊajuÊi<br />
da su nakon izbijanja krize<br />
u EU preusmjerena sredstva<br />
iz manje aktivnih fondova<br />
u podruËja u kojima<br />
su ona bila najpotrebnija te<br />
da je time prikupljeno 14,5<br />
milijardi eura koja su potom<br />
usmjerena u europsko gospodarstvo,<br />
kako bi se olakšala<br />
kriza.<br />
„Potrebna je veÊa koncentriranost<br />
i disciplina u trošenju<br />
sredstava koja se povlaËe<br />
iz europskih fondova, što Êe<br />
u konaËnici najveÊu korist<br />
donijeti ujedinjenoj Europi“,<br />
pojašnjava predsjednik<br />
Europske komisije Jose Manuel<br />
Barroso. Za Hrvatsku<br />
je nadalje važno i to da se<br />
u javnosti spominje kako je<br />
u prijedlogu višegodišnjeg<br />
proraËuna EU-a iznos za kohezijsku<br />
politiku smanjen sa<br />
354 milijarde iz sadašnjeg<br />
višegodišnjeg proraËunskog<br />
razdoblja na 336 milijarde<br />
eura u sljedeÊem te da Êe<br />
se voditi raËuna o Strategiji<br />
Europe 2020. i nužnosti fiskalne<br />
stege.<br />
InaËe, europski proraËun se<br />
iskazuje na dva naËina - odvojeno<br />
se prikazuju preuzete<br />
obveze, odnosno rashodi<br />
koji su vezani za aktivnosti<br />
dulje od jedne financijske<br />
godine i rashodi koji pokrivaju<br />
aktivnosti iz tekuÊe i<br />
prijašnjih financijskih godina,<br />
koji su stvarno isplaÊeni<br />
u toj godini.<br />
Visoki hrvatski dužnosnici<br />
proteklih su mjeseci stoga<br />
naglašavali kako bi, bez obzira<br />
na ishod pregovora o Višegodišnjem<br />
proraËunskom<br />
okviru EU-a, za sljedeÊe<br />
sedmogodišnje razdoblje<br />
Hrvatskoj trebali ostati isti<br />
iznosi koji su utvrappleeni u<br />
ugovoru o pristupanju.<br />
“Za sada vrijedi pravilo da su<br />
hrvatske alokacije utvrappleene<br />
u pristupnom ugovoru, što<br />
znaËi da bi bez obzira na<br />
eventualno smanjenje ukupnih<br />
kohezijskih sredstava<br />
<strong>Hrvatska</strong> trebala zadržati<br />
ono što je utvrappleeno u pristupnom<br />
ugovoru.”, izjavio je<br />
potpredsjednik Vlade RH za<br />
unutarnju, vanjsku i europsku<br />
politiku Neven Mimica.<br />
<strong>Hrvatska</strong> imala na raspolaganju<br />
oko milijardu<br />
eura, u ovom trenutku<br />
iskoristila je oko 65 posto<br />
Od poËetka pregovora o pristupanju<br />
EU-u do danas<br />
<strong>Hrvatska</strong> je imala na raspolaganju<br />
oko milijardu eura,<br />
od Ëega je u ovom trenutku<br />
iskorišteno oko 65 posto (650<br />
milijuna eura) kroz razliËite
42 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
HRVATSKA I EU FONDOVI<br />
programe (CARDS, PHARE,<br />
ISPA, IPA), kazao je GrËiÊ<br />
dodajuÊi da Êe iduÊe godine,<br />
u prvih šest mjeseci Ëlanstva,<br />
na raspolaganju imati preko<br />
600 milijuna eura. Upitan<br />
hoÊe li <strong>Hrvatska</strong> u pogledu<br />
uplata i isplata iz europskog<br />
proraËuna biti u minusu,<br />
GrËiÊ je istaknuo da <strong>Hrvatska</strong><br />
vlada oËekuje da Êemo<br />
biti neto-korisnik europskog<br />
proraËuna, a ne neto-uplatitelj,<br />
što ponajprije ovisi o<br />
pripremljenosti projekata za<br />
povlaËenje europskih sredstava.<br />
<strong>Hrvatska</strong> u prvih šest<br />
mjeseci Ëlanstva u proraËun<br />
EU-a mora uplatiti oko 1,7<br />
milijardi kuna, pojasnio je.<br />
Vlada iduÊe godine oËekuje<br />
da Êe se iz pretpristupnog<br />
fonda IPA ugovoriti preko<br />
milijardu kuna te još toliko<br />
(oko 150 milijuna eura) iz<br />
strukturnih fondova EU-a,<br />
a postoji i moguÊnost jednokratne<br />
uplate EU-a za<br />
pomoÊ likvidnosti hrvatskog<br />
proraËuna, kazao je Branko<br />
GrËiÊ.<br />
U pogledu hrvatskih zahtjeva<br />
za korištenje europskih<br />
sredstava, od Nevena Mimice<br />
se saznalo pak da <strong>Hrvatska</strong><br />
traži produljenje roka<br />
za ugovaranje sredstava. Po<br />
sadašnjem prijedlogu, sredstva<br />
namijenjena za jednu<br />
proraËunsku godinu mogu<br />
se ugovarati još dvije naredne<br />
godine, a <strong>Hrvatska</strong> traži<br />
da se to produlji na tri, što bi<br />
joj poveÊalo izglede da bitno<br />
poveÊa iskoristivost raspoloživih<br />
sredstava. <strong>Hrvatska</strong><br />
je takoappleer zatražila da se na<br />
nju primjenjuje nešto veÊi<br />
limit za korištenje kohezijskih<br />
sredstava u odnosu na<br />
BDP. Prema pravilima, zemlja<br />
Ëlanica može u sklopu<br />
kohezijskih sredstava dobiti<br />
maksimalno 2,5 posto svoga<br />
BDP-a, a <strong>Hrvatska</strong> kao novoprimljena<br />
Ëlanica traži da<br />
se za nju poveÊa taj gornji<br />
limit.<br />
“<strong>Hrvatska</strong> je napravila ogromni<br />
pomak s 51 zadaÊe na<br />
deset i s 33 poglavlja na Ëetiri.<br />
Sada imamo još tih deset<br />
zadaÊa kojih smo u potpunosti<br />
svjesni. Apsolutno smo<br />
sigurni da smo ih sposobni<br />
izvršiti. Neke su stvari veÊ<br />
u tijeku, donesen je akcijski<br />
plan za 10 toËaka, koji se veÊ<br />
i provodi.”, izvijestila je sredinom<br />
ovog mjeseca ministrica<br />
PusiÊ svoje kolege iz<br />
zemalja Ëlanica EU-a.<br />
Strukturni fondovi i Kohezijski<br />
fond EU-a<br />
<strong>Hrvatska</strong> Êe nakon stupanja<br />
u Ëlanstvo EU-a imati pravo<br />
na sredstva iz strukturnih<br />
fondova i Kohezijskog fonda<br />
EU-a. Iskustvo korištenja<br />
tih fondova <strong>Hrvatska</strong> je<br />
veÊ trebala steÊi putem pretpristupnog<br />
programa IPA.<br />
Fondovi iz kojih se financira<br />
kohezijska politika EU-a su<br />
strukturni fondovi koje Ëine<br />
Europski socijalni fond (European<br />
Social Fund, ESF) i<br />
Europski fond za regionalni<br />
razvoj (European Fund<br />
for Regional Development,<br />
ERDF) te Kohezijski fond<br />
(Cohesion Fund CF). <strong>Hrvatska</strong><br />
od 2014. do 2020. iz tih<br />
fondova može povuÊi gotovo<br />
devet milijardi eura.<br />
ERDF je namijenjen jaËanju<br />
ekonomske i socijalne kohezije<br />
i smanjivanju razlika u<br />
razvoju izmeappleu regija u EU,<br />
što EU sufinancira do 75 posto.<br />
Kohezijski fond podupire<br />
velike projekte zaštite<br />
okoliša i razvoja prometne<br />
infrastrukture (minimalna<br />
vrijednost 50 milijuna eura),<br />
koje EU sufinancira do 85<br />
posto, a Europski socijalni<br />
fond potiËe zapošljavanje,<br />
obrazovanje, socijalnu<br />
ukljuËenost i razvoj institucionalnih<br />
kapaciteta (75 posto<br />
EU sufinanciranja).<br />
<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno priprema<br />
operativne programe u<br />
kojima Êe se definirati prioriteti<br />
za sufinanciranje iz EU<br />
fondova, a njihovi konaËni<br />
nacrti trebali bi biti dovršeni<br />
do kraja 2013.<br />
Hrvatski politiËari i gospodarstvenici<br />
izražavaju uvjerenost<br />
da Êe zemlje Ëlanice<br />
EU-a u prvom tromjeseËju<br />
sljedeÊe godine Hrvatsku<br />
ocijeniti kao poželjnu Ëlanicu<br />
EU-a i da Êe joj dati<br />
zeleno svjetlo za Ëlanstvo<br />
ocijenivši u konaËnici da je<br />
dubokim i ekstenzivnim reformama<br />
hrvatski pregovaraËki<br />
proces bio izazov i za<br />
politiku i za administraciju<br />
i da je rezultirao poželjnom<br />
izgradnjom njezinih institucija<br />
i transformacijom same<br />
države.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
43<br />
Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />
Pripremio: Božidar KovaËeviÊ, dipl. oec.<br />
1<br />
PREMA IZMJENAMA I DOPUNAMA<br />
OPΔEG POREZNOG ZAKONA (NN<br />
78/12.) UVEDENA JE MOGUΔNOST<br />
OBJAVE LISTE POREZNIH DUŽNI-<br />
KA. ŠTO ΔE SE OBJAVITI I GDJE?<br />
Cilj spomenutih izmjena zapravo je jedna<br />
od mjera za bržu naplatu poreznog duga. Do<br />
ovih izmjena svi podaci o poreznom dugu<br />
poreznih obveznika, bili su porezna tajna.<br />
Od 21. 7. 2012. oni više nisu porezna tajna<br />
i mogu biti javno objavljeni, ali uz odreappleena<br />
ograniËenja.<br />
Javno mogu biti objavljeni podaci o poreznom<br />
dugu:<br />
- veÊem od 100 tisuÊa kuna za fiziËke osobe<br />
koje obavljaju djelatnost;<br />
- veÊem od 300 tisuÊa kuna za pravne osobe;<br />
- veÊem od 15 tisuÊa kuna za sve ostale obveznike..<br />
Porezna uprava objavljivat Êe liste poreznih<br />
dužnika Ëetiri puta godišnje i to:<br />
- 31. 7. sa stanjem 31. 3. tekuÊe godine,<br />
- 31. 10. sa stanjem 30. 6. tekuÊe godine,<br />
- 31. 1. sa stanjem 30. 9. prošle godine,<br />
- 30. 4. sa stanjem 31. 12. prošle godine.<br />
Liste poreznih dužnika objavljivat Êe se na<br />
službenim web stranicama Porezne uprave.<br />
Liste Êe sadržavati ove podatke:<br />
a) za pravne osobe<br />
- naziv pravne osobe<br />
- dug za PDV<br />
- dug za porez na dobit<br />
- dug za porez na dohodak i prirez<br />
- dug za obvezatne doprinose<br />
- dug za trošarine<br />
- carinski dug<br />
- ukupni iznos duga<br />
b) za fiziËke osobe<br />
- ime, prezime, godina roappleenja,<br />
- mjesto prebivališta ili boravišta<br />
- dug za PDV<br />
- dug za porez na dobit<br />
- dug za porez na dohodak i prirez<br />
- dug za doprinose<br />
- dug za trošarine<br />
- carinski dug<br />
- ukupni iznos duga<br />
(prema RIF, 2/12.)<br />
2<br />
TKO JE PO ZAKONU O NASLJEÐI-<br />
VANJU OSLOBOÐEN PLAΔANJA<br />
POREZA NA NASLJEDSTVA I DA-<br />
ROVE ?
44 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />
Osloboappleeni su:<br />
- braËni drug (supruga ili suprug)<br />
- krvni srodnici u ravnoj liniji (djeca)<br />
- posvojenici i posvojitelji umrle osobe<br />
- braÊa i sestre i njihovi potomci, ako su živjeli<br />
u zajedniËkom<br />
- kuÊanstvu s darovateljem u trenutku njegove<br />
smrti ili u trenutku primanja dara.<br />
3<br />
U »EMU SE SASTOJI OLAKŠICA ZA<br />
REINVESTIRANU DOBIT ?<br />
Olakšica se sastoji u tome da se smanjuje<br />
osnovica za plaÊanje poreza na dobit za iznos<br />
dobiti kojom je poveÊan kapital društva.<br />
Uvjet je da je to poveÊanje stvarno izvršeno,<br />
što se dokazuje knjiženjem na teret dobiti<br />
prije oporezivanja, a u korist konta temeljnog<br />
kapitala, što se opet dokazuje potvrdom<br />
suda o upisu tog poveÊanja kapitala u sudski<br />
registar.<br />
4<br />
KOJI SU EFEKTI OLAKŠICA ZA RE-<br />
INVESTIRANU DOBIT ?<br />
Efekte Êemo prikazati na primjerima.<br />
Do donošenja izmijenjenog Pravilnika o porezu<br />
na dobit (NN 61/12.)<br />
dobit trgovaËkog društva rasporeappleivala se<br />
ovako:<br />
Primjer 1.<br />
1) Ukupni prihodi (u kn) 1,000.000<br />
2) Ukupni rashodi 800.000<br />
------------<br />
3) RaËunovodstvena dobit (1-2) 200.000<br />
Izraappleuje se obrazac PD (porez na dobit) :<br />
- raËunovodstvena dobit 200.000<br />
- poveÊanje dobiti 30.000<br />
- smanjenje dobiti 10.000<br />
------------<br />
- osnovica za porez na dobit 220.000<br />
- porez na dobit 220.000 x 20 % 44.000<br />
------------<br />
4) »ista dobit za raspodjelu 156.000<br />
------------<br />
Primjer 2.<br />
Na temelju izmjena Pravilnika dobit se može<br />
rasporediti i ovako:<br />
1) Ukupni prihodi 1,000.000<br />
2) Ukupni rashodi 800.000<br />
------------<br />
3) RaËunovodstvena dobit 200.000<br />
4) Reinvestirana dobit<br />
(npr. u temeljni kapital) 100.000<br />
------------<br />
5) Ostatak dobiti 100.000<br />
Izraappleuje se obrazac PD :<br />
Ostatak dobiti + poveÊanje - smanjenje<br />
(100.000 + 30.000 - 10.000 ) = 120.000 x 20 % = 24.000<br />
------------<br />
5) »ista dobit za raspodjelu 76.000<br />
------------<br />
Efekti korištenja olakšica za reinvestiranu<br />
dobit su ovi:<br />
Prvo: u konkretnom primjeru plaÊeno je<br />
20.000 kuna manje poreza na dobit.<br />
Drugo: poveÊan je temeljni kapital za 100.000<br />
kuna. S ekonomskog aspekta ovo poveÊanje<br />
kapitala najkvalitetniji je izvor financiranja<br />
svakog trgovaËkog društva. SvjedoËi o stabilnosti<br />
društva, njegovoj sposobnosti da se<br />
odupre pojavi recesije i sl. Prilikom odobravanja<br />
kredita banka Êe prvenstveno staviti u<br />
odnos vrijednost imovine u aktivi, te iznos<br />
temeljnog kapitala i kratkoroËnih i dugoroËnih<br />
obveza. Pošto su i dobavljaËima poznati<br />
isti podaci, zakljuËuju: što je spomenuti<br />
odnos povoljniji, to je kupac s veÊim kapitalom<br />
poželjniji i sigurniji. Do sada je, prema<br />
Zakonu o trgovaËkim društvima, minimalni<br />
iznos temeljnog kapitala za dioniËka društva<br />
bio 200.000 kuna, a za društva s ograniËenom<br />
odgovornošÊu 20.000 kuna. Meappleutim, što je<br />
temeljni kapital veÊi, to je trgovaËko društvo<br />
sigurniji partner na tržištu. Primjerice, kada<br />
se iskoriste sve rezerve, na teret temeljnog<br />
kapitala može se Ëak i sanirati eventualni<br />
prijašnji gubici iz poslovanja.
G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
45<br />
Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />
TreÊe: u konkretnom primjeru Ëista dobit za<br />
raspodjelu smanjena je za 70.000 kuna (za<br />
dividende, ostale priËuve i sl.), što je cijena<br />
za poboljšanje likvidnosti i solventnosti trgovaËkog<br />
društva, a kroz to i njegove tržišne<br />
vrijednosti. .<br />
PROPISAN JE NOVI NA»IN ISPLA-<br />
5 TE PLAΔA. ŠTO TO ZNA»I U PRAK-<br />
SI?<br />
U dosadašnjoj praksi Ëesti su bili sluËajevi<br />
isplate neto plaÊa, bez istovremene uplate<br />
doprinosa i poreza. Poduzetnik je jednostavno<br />
sa svog žiro-raËuna u poslovnoj banci podigao<br />
gotovinu i isplatio neto plaÊu svojim<br />
djelatnicima, bez uplate poreza i doprinosa.<br />
Time su ošteÊeni radnici jer im nije tekao mirovinski<br />
staž, nisu bili zdravstveno osigurani,<br />
a da to uopÊe nisu znali. A ošteÊen je, dakako,<br />
i državni proraËun, jer nije uplaÊen porez.<br />
Da bi se takvoj praksi stalo na kraj, Vlada<br />
RH donijela je Uredbu o naËinu provedbe<br />
plaÊanja doprinosa prema plaÊi, primicima<br />
uz plaÊu i mjeseËnoj osnovici za obraËun doprinosa<br />
temeljem radnog odnosa. Uredba je<br />
objavljena u Narodnim novinama br. 49/2012,<br />
od 20. travnja 2012., a stupila je na snagu 1.<br />
svibnja 2012. godine.<br />
Kontrolni mehanizam sustavnog praÊenja<br />
pravodobnosti i toËnosti obraËunavanja i<br />
uplata poreza i doprinosa iz plaÊa i na plaÊe,<br />
kontrolirat Êe Porezna uprava putem obveze<br />
poslodavca da na virmanskim nalozima<br />
za isplatu plaÊa daju odreappleene podatke. Bez<br />
tih podataka poslovna banka ne može izvršiti<br />
isplatu. Kada primi virmanski nalog s propisanim<br />
podacima, banka Êe izvršiti isplatu<br />
i o tome obavijestiti Finu, a ova Êe izvijestiti<br />
Poreznu upravu. Nakon toga Êe i državna<br />
riznica obavijestiti Poreznu upravu o uplati<br />
poreza i doprinosa. Usporedbom tih dviju informacija<br />
Porezna uprava Êe utvrditi je li poslodavac<br />
uredno izvršio svoje obveze, tj. je li<br />
uz plaÊe uplatio poreze i doprinose.<br />
6<br />
ŠTO JE RAZLOG DONOŠENJA I BRZE<br />
IMPLEMENTACIJE NOVOG ZAKONA<br />
O FINANCIJSKOM POSLOVANJU ?<br />
Na temelju podataka o nevjerovatnoj nelikvidnosti<br />
u zemlji, situaciji da se u vrlo dugim<br />
rokovima, ili uopÊe ne plaÊaju, porezi, doprinosi,<br />
obveze prema dobavljaËima, drugim<br />
vjerovnicima i bankama, tražilo se hitno zaustavljanje<br />
takvog ponašanja gospodarskih<br />
subjekata.<br />
Donošenju Zakona o financijskom poslovanju<br />
prethodila je temeljita<br />
analiza podataka Fine iz veljaËe 2012. godine.<br />
Navodimo najvažnije podatke:<br />
Broj Iznos u<br />
Elementi poduzeÊa mlrd. kuna<br />
1.Blokirani raËuni poduzetnika<br />
- posl. subj. (poduzeÊa) 72.588 42,77<br />
- graappleani 218.780 13,85<br />
2. Trajanje blokade<br />
- do 360 dana 18.047 8,00<br />
- više od 360 dana 54.541 34.77<br />
72.588 42.77<br />
3. Struktura blokiranih poduzeÊa<br />
- pravne osobe 37.974 28,95<br />
- ostali 34.614 13.82<br />
- ukupno 72.588 42,77<br />
Pravne osobe, njih ukupno 37.974, sa 46.503<br />
zaposlena, krajem veljaËe bili su dužni gotovo<br />
39 milijardi kuna. Od toga 28.630 pravnih<br />
osoba bili su dužni duže od 360 dana, a i od<br />
toga više od jedne treÊine bilo je blokirano<br />
pet i više godina.<br />
Zanimljiv je i podatak da 76% ili 21.806 pravnih<br />
osoba uopÊe nema zaposlenih radnika,<br />
a dug im iznosi preko 16,4 milijarde kuna.<br />
Krajem veljaËe 2012. godine bilo je blokirano<br />
ukupno 34.614 privatnih poduzeÊa sa 24.326<br />
zaposlenih, s dugom od 7,2 milijarde kuna.<br />
Od blokiranih privatnih poduzetnika Ëak 59%<br />
nisu imali niti jednog zaposlenog, a dug im je<br />
iznosio preko 2 milijarde kuna.<br />
Na temelju tih podataka Vlada RH svakako<br />
je morala intervenirati. (prema INF Split<br />
7-8/12.)
46 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />
Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />
7<br />
ŠTO NAM DONOSI ZAKON O FINAN-<br />
CIJSKOM POSLOVANJU I PRISILNOJ<br />
NAGODBI?<br />
Osnovni cilj Zakona je suzbijanje nelikvidnosti<br />
u gospodarstvu, odnosno izlaženje tvrtki iz<br />
financijske krize, radi bržeg plaÊanja obveza<br />
prema vjerovnicima.<br />
Zakonom su regulirana Ëetiri poglavlja:<br />
financijsko poslovanje poduzetnika, rokovi ispunjenja<br />
novËanih obveza i pravne posljedice<br />
zakašnjenja, poslovanje poduzetnika u uvjetima<br />
nelikvidnosti i postupak prisilne nagodbe<br />
nad dužnikom.<br />
Kada trgovaËko društvo postane nelikvidno,<br />
dakle kada ne može u ugovorenim rokovima<br />
ispuniti svoje obveze plaÊanja, i ako više od 30<br />
dana kasni s isplatom plaÊa radicima, uprava<br />
MORA u roku od 7 dana izraditi PLAN FINAN-<br />
CIJSKOG REKONSTRUIRANJA Rok za njegovu<br />
provedbu je 60 dana.<br />
Ukoliko se na temelju plana rekonstruiranja<br />
ne uspostavi stanje likvidnosti i solventnosti,<br />
pokreÊe se postupak PRISILNE NAGODBE.<br />
Prijedlog podnosi ovlaštena osoba dužnika. Organizira<br />
se VijeÊe vjerovnika, izabere nagodbeno<br />
vijeÊe i imenuje upravitelj prisilne nagodbe.<br />
O otvaranju prisilne nagodbe odluËuje nagodbeno<br />
vijeÊe.<br />
Ako nagodba ne uspije, u roku od 90 dana trgovaËko<br />
društvo odlazi u steËaj. (prema INF Split,<br />
broj 7-8/2012.)<br />
JE LI PRIMLJENA NAKNADA OD<br />
OSIGURAVAJUΔEG DRUŠTVA OPO-<br />
8<br />
REZIVA?<br />
Primljeni iznos naknade za štetu knjiži se u<br />
korist izvanrednih prihoda (obiËno je to konto<br />
789).<br />
KonaËni obraËun poreza na dobit izraappleuje se<br />
na kraju godine, zbirno. Prema tome, nema po-<br />
jedinaËnog oporezivanja porezom na dobit u<br />
tijeku godine.<br />
OšteÊenu zgradu i opremu treba isknjižiti. Sadašnja<br />
vrijednost (nabavna vrijednost minus<br />
amortizacija) više ne postoji i treba je knjižiti<br />
na teret izvanrednih rashoda ili troškova<br />
(obiËno na kontima grupe 48 ili 73).<br />
Naravno, ošteÊenu zgradu i opremu treba popraviti.<br />
To je takoappleer veliki trošak. ObiËno se<br />
raËuni knjiže na teret troškova (412) ili izvanrednih<br />
troškova (73).<br />
Kada se saldiraju troškovi i primljena naknada<br />
za štetu, u veÊini sluËajeva za poduzetnika je<br />
to gubitak, odnosno manja osnovica za obraËun<br />
poreza na dobitak.<br />
9<br />
MOŽE LI RADNIK STARIJI OD 65 GO-<br />
DINA NASTAVITI RADNI ODNOS?<br />
Radniku s navršenih 65 godina starosti i s najmanje<br />
15 godina radnog staža, prestaje radni<br />
odnos PO SILI ZAKONA. To nije otkaz, nego<br />
zakonska odredba. Ako se radnik i poslodavac<br />
tako dogovore, radnik može raditi i dalje. Taj<br />
dogovor mora biti utvrappleen u pisanom obliku. U<br />
praksi, radi se o sluËajevima kada radnik mora<br />
završiti odreappleeni projekt na kojem radi ili iz<br />
sliËnih razloga. ObiËno se radi o radnom odnosu<br />
na odreappleeno vrijeme.<br />
Odredba o 65 godina starosti i 15 godina radnog<br />
staža vrijedi i za žene, time da je do 2030. godine<br />
prijelazni rok, kojim se iz godine u godinu postupno<br />
poveÊava životna dob žene, kao uvjet za<br />
stjecanje prava na starosnu mirovinu.<br />
Postoje i iznimke. Državnim službenicima, po<br />
sili zakona, prestaje radni odnos na kraju godine<br />
u kojoj su navršili 65 godina života, a službenicima<br />
u lokalnoj samoupravi kada navrše 65<br />
godina života i najmanje 20 godina radnog staža.<br />
U znanosti i visokom obrazovanju radni odnos<br />
može se produžiti do isteka akademske godine u<br />
kojoj je djelatnik navršio 70 godina života.<br />
Nakladnik:<br />
Županijska <strong>komora</strong><br />
Karlovac,<br />
Kralja Tomislava 19b,<br />
Karlovac<br />
Glavna i odgovorna urednica:<br />
Jasna Plevnik<br />
Uredništvo:<br />
Marija CuniÊ<br />
Damir Furdek<br />
Božidar KovaËeviÊ<br />
Jasna Plevnik<br />
Rudolf Vrbanek<br />
IzdavaËki savjet:<br />
Mirko ButkoviÊ<br />
Ivan Gradišar<br />
Zlata GudasiÊ<br />
Mladen KobasiÊ<br />
Zlatko Kuzman, predsjednik<br />
Marina LovriÊ<br />
Duje NekiÊ<br />
Gospodarski glasnik tiska se u 150 primjeraka, e-poštom se dostavlja na 510 e- mail adresa,<br />
a dostupan je i na internetskoj stranici Županijske komore Karlovac: http://www.hgk.hr/category/zk/<strong>karlovac</strong>/<br />
Korektor:<br />
Draæenka PoloviÊ<br />
GrafiËko oblikovanje i tisak:<br />
Tiskara "PeËariÊ & RadoËaj",<br />
Karlovac<br />
Adresa uredništva:<br />
Karlovac, Kralja Tomislava<br />
19b, tel. 047/612 111,<br />
e-mail: hgkka@hgk.hr<br />
Glasilo izlazi tromjeseËno
e-mail: hgkka@hgk.hr