11.01.2014 Views

županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora

županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora

županijska komora karlovac - Hrvatska gospodarska komora

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Financijski rezultati poslovanja<br />

poduzetnika KarlovaËke županije u<br />

razdoblju od I.-VI. mjeseca 2012. godine<br />

Valentina SeËen dipl. oec.<br />

ISSN 1332-9413<br />

Broj 47, godina XIII, 2012.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

3<br />

S A D R Ž A J<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

4<br />

Sjednica Gospodarskog vijeÊa<br />

o gospodarskim kretanjima u<br />

KarlovaËkoj županiji<br />

Milorad BoæiÊ<br />

17<br />

18<br />

Sljedivost u sigurnosti hrane<br />

Ivo RuæiÊ, dipl. ing.<br />

KarlovaËka æupanija poveÊala<br />

robni suficit<br />

mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />

6<br />

8<br />

9<br />

10<br />

12<br />

14<br />

15<br />

16<br />

Suradnja hrvatskih i maapplearskih<br />

<strong>komora</strong> - faktor bræeg<br />

povezivanja gospodarstva<br />

mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />

Kamp SlapiÊ ponovno<br />

najbolji kamp kontinentalne<br />

Hrvatske<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

Poslovna delegacija iz NR Kine<br />

posjetila Komoru<br />

MEÐUNARODNA IZLOŽBA<br />

INOVACIJA ARCA 2012<br />

Inovatorima KarlovaËke æupanije<br />

tri zlatne, jedna srebrna medalja i<br />

posebna nagrada<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

Prezentacija Centra za mirenje<br />

pri HGK-u, Stalnog arbitraænog<br />

sudiπta pri HGK-u i Hrvatske<br />

banke za obnovu i razvitak<br />

mr. Brigita Palajsa Škarjak<br />

Sajam udruga Karlovac 2012<br />

mr. sc. Nada GogiÊ<br />

Komora na Sajmu cjeloæivotnog<br />

uËenja KarlovaËke æupanije<br />

mr. sc. Nada GogiÊ<br />

Gospodarstvo KarlovaËke<br />

æupanije na bihaÊkom sajmu<br />

EKOBIS<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

23<br />

29<br />

33<br />

36<br />

38<br />

43<br />

Financijski rezultati poslovanja<br />

poduzetnika KarlovaËke<br />

æupanije u razdoblju od I. do VI.<br />

mjeseca 2012. godine<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

Financijski rezultati poslovanja<br />

poduzetnika KarlovaËke<br />

æupanije u 2011. godini<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

GLASNIK PLUS<br />

Ranko Vlahek Ëlan Uprave<br />

tvrtke T7 VIS iz Varaædina o<br />

stanju i perspektivama tekstilne<br />

industrije<br />

Razgovarala i snimila: Ida MagliËiÊ Zinaja<br />

ADRIADIESEL - Ëinjenicama<br />

protiv nelojalne konkurencije<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

Do sredstava snaænijim<br />

administrativnim<br />

kapacitetima<br />

Gordana Gojak<br />

Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />

Pripremio: Božidar KovaËeviÊ, dipl. oec.


4 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Sjednica Gospodarskog vijeÊa o gospodarskim kretanjima u<br />

KarlovaËkoj županiji<br />

Najbolje izvozne grane:<br />

strojogradnja i metalna industrija<br />

Predsjednik Županijske komore Karlovac dr. sc. Zlatko Kuzman na sjednici Gospodarskog<br />

vijeÊa Komore u proširenom sastavu istaknuo je, izmeappleu ostalog, da se poveÊava udio<br />

preraappleivaËke industrije u ukupnom gospodarstvu te trenutno iznosi 58%. Time je KarlovaËka<br />

županija i dalje industrijska regija, što postaje njezina sve veÊa prednost.<br />

Milorad BožiÊ<br />

”Naši pokazatelji nisu onakvi<br />

kakve bismo željeli, ali<br />

veÊ dvije godine su ”relativno<br />

dobri, pa time možemo biti i<br />

relativno zadovoljni.” - rekao<br />

je predsjednik Županijske<br />

komore Karlovac dr. sc. Zlatko<br />

Kuzman na sjednici Gospodarskog<br />

vijeÊa Komore u<br />

proširenom sastavu održanoj<br />

2. listopada u Županijskoj komori<br />

Karlovac. Sjednici su prisustvovali,<br />

uz gospodarstvenike<br />

i Ëlanove VijeÊa, i saborski<br />

zastupnik Branko VukeliÊ, župan<br />

Ivan VuËiÊ te gradonaËelnici<br />

i naËelnici s podruËja<br />

KarlovaËke županije.<br />

KomentirajuÊi najnovije podatke,<br />

Kuzman je naglasio: „Analiza<br />

ovogodišnjih gospodarskih<br />

pokazatelja u KarlovaËkoj županiji<br />

pokazuje da su oni nešto<br />

malo bolji nego što su bili prošle<br />

godine, koja je bila prva godina<br />

s rastom gospodarskih pokazatelja<br />

nakon niza kriznih godina.<br />

Snimio: Oliver Budimir.<br />

SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEΔA: Sjednici su prisustvovali, uz gospodarstvenike i Ëlanove VijeÊa, i saborski zastupnik<br />

Branko VukeliÊ, župan Ivan VuËiÊ te gradonaËelnici i naËelnici s podruËja KarlovaËke županije.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

5<br />

ŽUPANIJSKA GLASNIK KOMORA PLUSKARLOVAC<br />

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE KOMORE KARLOVAC DR. SC. ZLATKO KUZ-<br />

MAN: Najlošije stanje je u trgovini na veliko i malo i u graappleevinarstvu, a zabrinjava<br />

i to što nelikvidnost dalje raste.<br />

Oni su bolji i od rezultata na<br />

nacionalnoj razini. Konkretni<br />

su pokazatelji u kojima se vidi<br />

da se poveÊava broj zaposlenih<br />

u industriji i smanjuje broj nezaposlenih<br />

na burzi. Novost je i<br />

to što su višegodišnje investicije,<br />

koje takoappleer nisu karakteristiËne<br />

za državnu razinu, dale<br />

rezultate u ostvarivanju dobiti<br />

i u poslovnim rezultatima, ali i<br />

u veÊem zapošljavanju. Naravno<br />

da i dalje ostaje Ëinjenica da<br />

imamo prevelik broj nezaposlenih.“<br />

Pokrivenost uvoza izvozom je<br />

121%.<br />

U ovom lošem okruženju, nažalost,<br />

ne oËekuje se neki ozbiljniji<br />

rast ni ubuduÊe. Dobro<br />

je što smo mi jedna od rijetkih<br />

županija koja više izvozi nego<br />

što uvozi. Pokrivenost uvoza<br />

izvozom je 121%. Najbolje izvozne<br />

grane su strojogradnja i<br />

metalna industrija, koje trenutno<br />

Ëine preko 70% našeg izvoza.<br />

Dobro je i to što se poveÊava<br />

udio preraappleivaËke industrije<br />

u ukupnom gospodarstvu i on<br />

Snimio: Oliver Budimir.<br />

trenutno iznosi 58%. Time je<br />

KarlovaËka županija i dalje industrijska<br />

regija, što postaje sve<br />

veÊa prednost.<br />

Najlošije stanje je u trgovini na<br />

veliko i malo i u graappleevinarstvu,<br />

a zabrinjava i to što nelikvidnost<br />

i dalje raste. Prema posljednjim<br />

podacima obveze poduzeÊa<br />

iznose 433 milijuna kuna, a obveze<br />

obrtnika 377 milijuna.<br />

Izrada kataloga buduÊih projekata<br />

kroz povezivanje Komore,<br />

poduzetnika i lokalne<br />

samouprave<br />

No, uhodanu gospodarsku strategiju<br />

treba nastaviti i dalje,<br />

tvrdi Kuzman, te dodaje: „Mi<br />

trebamo tražiti šanse u tradicionalnim<br />

industrijama, ali je<br />

izuzetno važno da se osmišljavaju<br />

i lokalni projekti, ne samo<br />

u okviru lokalnih zajednica,<br />

gradova, opÊina i Županije nego<br />

i na razini tvrtki. Osobito je važno<br />

da se u tome povezuju poduzetnici<br />

s predstavnicima lokalne<br />

samouprave.“<br />

Kuzman je najavio izradu kataloga<br />

buduÊih projekata, u Ëemu<br />

bi trebali sudjelovati svi: Komo-<br />

ra, lokalne zajednice i tvrtke.<br />

U raspravi koja je uslijedila<br />

župan Ivan VuËiÊ rekao je da<br />

se radi o dobrim rezultatima,<br />

ali isto tako da su oni uglavnom<br />

plod rada šest velikih i<br />

vrlo uspješnih tvrtki. IstiËe da<br />

smo imali i sreÊu, jer je na podruËju<br />

KarlovaËke županije<br />

bilo nekoliko velikih projekata<br />

kao što je izgradnja autoceste i<br />

dva proËistaËa voda u Karlovcu<br />

i Ogulinu. No, bit Êe još projekata:<br />

kolektori, sanacija divljih<br />

deponija, magistralni vodovod,<br />

obnovljivi izvori energije te izgradnja<br />

Centra za gospodarenje<br />

otpadom, koji Êe biti županijski,<br />

a ne regionalni, kao što<br />

se najavljivalo. „Bilo bi dobro da<br />

se u to ukljuËi što više domaÊe<br />

operative.“ - rekao je VuËiÊ.<br />

„Meappleutim, problem je što se<br />

u praksi domaÊi izvoappleaËi rijetko<br />

odazivaju na natjeËaje.“<br />

- istaknula je zamjenica karlovaËkog<br />

gradonaËelnika Marina<br />

KolakoviÊ. Možda bi ih upravo<br />

spomenuti katalog projekata<br />

mogao bolje pripremiti da budu<br />

konkurentniji na tim projektima.<br />

Dobar dio novca za projekte<br />

trebao bi stiÊi iz europskih fondova,<br />

a za to Êe trebati pripremiti<br />

projekte i dokumentaciju.<br />

KarlovaËka PodruËna služba<br />

Zavoda za zapošljavanje, kako<br />

je rekla njena proËelnica Ana<br />

Pozderac, priprema ugovore s<br />

40 visokoobrazovanih mladih i<br />

nezaposlenih ljudi, koji Êe biti<br />

osposobljeni upravo za pisanje<br />

i provedbu EU projekata, a s još<br />

20 Êe potpisati ugovore o samozapošljavanju.<br />

I taj projekt Êe<br />

biti financiran iz europskog IPA<br />

programa, a njegova vrijednost<br />

je 150 000 eura.


6 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

GLASNIK PLUS<br />

MEÐUNARODNA KONFERENCIJA U<br />

MAÐARSKOJ<br />

Suradnja hrvatskih<br />

i maapplearskih <strong>komora</strong><br />

faktor bržeg povezivanja<br />

gospodarstva<br />

Dr. sc. Zlatko Kuzman, predsjednik Županijske komore<br />

Karlovac na „Hrvatskom gospodarskom danu“ prezentirao<br />

je gospodarski profil KarlovaËke županije te naglasio<br />

važnost suradnje regionalnih <strong>komora</strong> Hrvatske i Maapplearske<br />

u promicanju vanjskotrgovinske robne razmjene.<br />

mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />

U<br />

organizaciji TrgovaËko<br />

industrijske komore<br />

Somogy iz Kapošvara<br />

(SKIK) održana je 6. studenoga<br />

u Kapošvaru, u Maapplearskoj,<br />

meappleunarodna konferencija<br />

„Hrvatski gospodarski dan“.<br />

U okviru konferencije, a u<br />

sklopu prekograniËne suradnje,<br />

održan je sastanak predstavnika<br />

HGK-a županijskih<br />

<strong>komora</strong> Karlovac, Virovitica,<br />

Bjelovar i Koprivnica s predstavnicima<br />

TrgovaËko - industrijskih<br />

<strong>komora</strong> Kapošvar<br />

i PeËuh - Baranja. Uvodnim<br />

rijeËima nazoËnima se obratio<br />

Jozef Varga, predsjednik<br />

TrgovaËko-industrijske komore<br />

Somogy i izrazio zadovoljstvo<br />

odazivom predstavnika<br />

<strong>komora</strong> kao prateÊih<br />

gospodarskih institucija te<br />

nazoËnih sudionika. Istaknuo<br />

je važnost meappleusobnog povezivanja<br />

i suradnje <strong>komora</strong><br />

na razini regija, što ima za<br />

utjecaj znaËajnije povezivanje<br />

gospodarstva dviju zemalja.<br />

Prezentirao je maapplearska<br />

iskustva na putu u Europsku<br />

uniju te naglasio moguÊnost<br />

pružanja pomoÊi hrvatskoj<br />

strani oko priprema ulaska<br />

u EU. Susretu je nazoËila i<br />

Ljiljana Pancirov, generalna<br />

konzulica Republike Hrvatske<br />

u PeËuhu, koja je potvrdila<br />

ulogu i važnost prekograniËne<br />

suradnje za cjelovit<br />

razvoj gospodarstva u regiji.<br />

Maapplearsko-hrvatski gospodarski<br />

odnosi<br />

Po završetku sastanka <strong>komora</strong><br />

uslijedio je gospodarski<br />

susret u nazoËnosti brojnih<br />

lokalnih gospodarstvenika,<br />

predstavnika potpornih<br />

institucija i medija. Govorilo<br />

se o poslovnoj suradnji<br />

dviju regija, s naglaskom na<br />

maapplearsko-hrvatske gospodarske<br />

odnose koje je detaljnije<br />

prezentirao Karoly<br />

Scherczer, savjetnik za gospodarstvo<br />

i trgovinu Veleposlanstva<br />

Maapplearske u RH.<br />

Nadalje, Miroslav VitkoviÊ,<br />

predsjednik HGK - Županijske<br />

komore Virovitica održao<br />

je prezentaciju o utjecaju<br />

krize na svjetska i regionalna<br />

tržišta, ukljuËujuÊi RH, za-


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

7<br />

GLASNIK PLUS<br />

tim o trendovima u trgovini i<br />

ponašanju potrošaËa u uvjetima<br />

globalne krize. Ulogu i<br />

aktivnosti Poslovne mreže<br />

Karpatske regije predstavio<br />

je Jeno Radetzky, predsjednik<br />

TrgovaËko - industrijske komore<br />

županije Fejer, ujedno<br />

i povjerenik pri Ministarstvu<br />

nacionalnog gospodarstva.<br />

Maapplearsko hrvatsku sekciju<br />

pri Maapplearskoj trgovaËko - industrijskoj<br />

komori prezentirao<br />

je Istvan Keri u funkciji<br />

predsjednika istoimene sekcije<br />

te predsjednika TrgovaËko<br />

- industrijske komore<br />

PeËuh - Baranja.<br />

Drugi dio susreta obuhvatio<br />

je predstavljanje županijskih<br />

<strong>komora</strong> i gospodarstava:<br />

KoprivniËko - križevaËke,<br />

Kapoπvar, Maapplearska<br />

Bjelovarsko - bilogorske, VirovitiËko<br />

- podravske županije<br />

te KarlovaËke županije o<br />

kojoj je govorio dr. sc. Zlatko<br />

Kuzman, predsjednik Županijske<br />

komore Karlovac.<br />

Tom prilikom prezentiran<br />

je gospodarski profil KarlovaËke<br />

županije s osvrtom na<br />

znaËajnije djelatnosti, gospodarske<br />

subjekte i asortiman<br />

proizvoda. Nadalje, istaknute<br />

su znaËajke vanjskotrgovinske<br />

robne razmjene<br />

s Maapplearskom te prekograniËna<br />

povezanost KarlovaËke<br />

županije i regije.<br />

Meappleunarodna suradnja dviju<br />

regija i promicanje gospodarstva<br />

temelji se na meappleusobno<br />

potpisanim sporazumima o<br />

suradnji izmeappleu nazoËnih<br />

županijskih <strong>komora</strong> i TrgovaËko<br />

- industrijske komore<br />

Somogy iz Kapošvara. Isti je<br />

HGK - Županijska <strong>komora</strong><br />

Karlovac potpisala 2003. godine.


8 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Dani hrvatskoga turizma<br />

Kamp SlapiÊ ponovno<br />

najbolji kamp<br />

kontinentalne Hrvatske<br />

U akciji TuristiËki cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku, karlovaËko<br />

Foginovo kupalište osvojilo je 2. mjesto u kategoriji - najbolja<br />

plaža kopnenih voda, dok je Kamp SlapiÊ i ove godine<br />

proglašen najboljim kampom kontinentalne Hrvatske.<br />

Valentina SeËen, dipl. oec.<br />

U<br />

organizaciji Ministarstva<br />

turizma, Hrvatske<br />

turistiËke zajednice, Hrvatske<br />

gospodarske komore<br />

i Hrvatske radiotelevizije<br />

ovogodišnji Dani hrvatskoga<br />

turizma održani su 18. i 19.<br />

listopada u Valamar hotelima<br />

Dubrovnik u Dubrovniku.<br />

Na tradicionalnom skupu<br />

hrvatskih turistiËkih djelatnika<br />

cjelokupna struka ima<br />

prigodu analizirati uËinke<br />

ovogodišnje sezone, najaviti<br />

aktivnosti za sljedeÊu turistiËku<br />

godinu i sveËano dodijeliti<br />

priznanja za najbolja<br />

turistiËka odredišta u okviru<br />

akcija Plavi i Zeleni cvijet te<br />

Djelatnik godine, koje provodi<br />

<strong>Hrvatska</strong> turistiËka zajednica,<br />

te nagrade najboljima iz<br />

akcije TuristiËki cvijet - kvaliteta<br />

za Hrvatsku, koju provode<br />

<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong><br />

<strong>komora</strong> i <strong>Hrvatska</strong> radiotelevizija.<br />

Split - turistiËki prvak Hrvatske<br />

za 2012.<br />

TuristiËkim prvakom Hrvatske<br />

za 2012. godinu proglašen<br />

je grad Split, a meappleu<br />

nagraappleenima našli su se i ove<br />

godine subjekti iz KarlovaËke<br />

županije.<br />

U akciji TuristiËki cvijet - Kvaliteta<br />

za Hrvatsku, karlovaËko<br />

Foginovo kupalište osvojilo je<br />

2. mjesto u kategoriji - najbolja<br />

plaža kopnenih voda, dok<br />

je Kamp SlapiÊ i ove godine<br />

proglašen najboljim kampom<br />

kontinentalne Hrvatske.<br />

Uz niz sastanaka strukovnih<br />

udruženja glavno dogaappleanje<br />

prvoga dana manifestacije<br />

bio je 12. hrvatski turistiËki<br />

forum, ovaj put posveÊen ulasku<br />

Hrvatske u EU, perspektivama<br />

i moguÊnostima koje<br />

Êe iduÊe godine biti otvorene<br />

hrvatskom turizmu. Drugi<br />

dan održan je tradicionalni<br />

susret turistiËkih djelatnika<br />

s predstavnicima Vlade RH<br />

na kojem su, uz ministra turizma<br />

Veljka OstojiÊa, potpredsjednik<br />

Vlade i ministar<br />

regionalnog razvoja i fondova<br />

EU Branko GrËiÊ, ministar<br />

pomorstva, prometa i<br />

infrastrukture Siniša Hajdaš<br />

DonËiÊ, ministar poduzetništva<br />

i obrta Gordan Maras<br />

te zamjenica ministra<br />

graditeljstva i prostornog<br />

ureappleenja Anka Mrak - Taritaš<br />

predstavili aktualnosti iz<br />

svojih sektora te odgovarali<br />

na pitanja turistiËkih djelatnika.<br />

Takoappleer, predstavljen je<br />

Glavni plan i strategija razvoja<br />

hrvatskoga turizma, koja<br />

definira smjernice razvoja<br />

turizma narednih godina i<br />

predstavlja osnovu za održivo<br />

upravljanje hrvatskim turizmom,<br />

poveÊanje njegove<br />

konkurentnosti, pokretanje<br />

investicijskog ciklusa i povlaËenje<br />

sredstava iz fondova<br />

EU.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

9<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Poslovna delegacija iz NR<br />

Kine posjetila Komoru<br />

Tajnik Županijske komore Karlovac Damir Furdek i viša<br />

struËna suradnica Brigita Palajsa Škarjak upoznali su kinesku<br />

delegaciju s vodeÊim gospodarskim djelatnostima<br />

županije, poduzetniËkim zonama i dosadašnjim stranim<br />

ulaganjima. Kao prednosti KarlovaËke županije navedeni<br />

su tradicija industrijske proizvodnje, razvijeno srednjoškolsko<br />

i visoko obrazovanje te blizina glavnoga grada i<br />

najveÊe hrvatske luke - Rijeke.<br />

tranzit s JugositoËnom Azijom<br />

i Dalekim Istokom. Skori ulazak<br />

Hrvatske u EU daje našoj<br />

zemlji daleko veÊu važnost od<br />

broja stanovnika i gospodarstva<br />

koje ima u strogo nacionalnom<br />

okviru.<br />

Istaknute su vodeÊe gospodarske<br />

djelatnosti, najvažniji<br />

poduzetnici županije te poduzetniËke<br />

zone i dosadašnji<br />

strani investitori. Kao prednosti<br />

županije navedeni su i tradicija<br />

industrijske proizvodnje,<br />

razvijeno srednjoškolsko<br />

U<br />

okviru posjeta KarlovaËkoj<br />

županiji, Županijsku<br />

komoru Karlovac<br />

12. listopada 2012. godine<br />

posjetili su Ëlanovi poslovne<br />

delegacije iz NR Kine.<br />

Cilj posjeta bio je upoznati<br />

se s iskustvima u podruËju<br />

upravljanja gradovima na<br />

nacionalnoj i lokalnoj razini,<br />

posjetiti zanimljiva, ekološki<br />

orijentirana lokalna podruËja,<br />

saznati o prednostima<br />

održivog razvoja i upravljanja,<br />

predstaviti podruËje iz<br />

kojeg dolaze (otoËnu regiju<br />

Changxing u Šangaju), prezentirati<br />

buduÊe razvojne<br />

planove kao i moguÊnosti zajedniËke<br />

poslovne suradnje.<br />

Tom prigodom je u Županijskoj<br />

komori Karlovac delegaciji<br />

održana prezentacija o<br />

gospodarskom profilu županije<br />

s naglaskom na osnovne<br />

makroekonomske pokazatelje,<br />

strukturu gospodarstva,<br />

vanjskotrgovinsku razmjenu,<br />

moguÊnosti ulaganja i zajedniËke<br />

suradnje. Delagaciju su<br />

primili tajnik Županijske komore<br />

Karlovac Damir Furdek i<br />

viša struËna suradnica Brigita<br />

Palajsa Škarjak.<br />

KINESKA POSJETA: Delegaciju iz Changxinga primili su tajnik Županijske komore<br />

Karlovac Damir Furdek i viša struËna suradnica Brigita Palajsa Škarjak.<br />

OdliËan geografski položaj i<br />

prometna povezanost KarlovaËke<br />

županije<br />

U prezentaciji gospodarskih<br />

potencijala KarlovaËke županije<br />

za moguÊu poslovnu suradnju<br />

i investicije, kineskim<br />

je predstavnicima Shanghai<br />

Changxinga istaknut odliËan<br />

geografski položaj i prometna<br />

povezanost KarlovaËke<br />

županije, kao i geostrateški<br />

položaj Republike Hrvatske<br />

kao mediteranske i podunavske<br />

zemlje, što otvara odliËne<br />

moguÊnosti za prekomorski<br />

i visoko obrazovanje te blizina<br />

glavnoga grada i najveÊe hrvatske<br />

luke - Rijeke.<br />

Na sastanku se razgovaralo o<br />

moguÊnostima investiranja u<br />

KarlovaËku županiju postavljanjem<br />

pitanja o cijenama zemljišta,<br />

lokacijama i prateÊoj<br />

infrastrukturi, potencijalnim<br />

djelatnostima, potporama<br />

nadležnih institucija u postupcima<br />

dobivanja potrebnih<br />

dozvola i rješenja te prednostima<br />

i olakšicama koje prate<br />

strana ulaganja u Republiku<br />

Hrvatsku na nacionalnoj i lokalnoj<br />

razini. (R.I.)


10 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

MEÐUNARODNA IZLOŽBA INOVACIJA<br />

ARCA 2012<br />

Inovatorima KarlovaËke<br />

županije tri zlatne,<br />

jedna srebrna medalja i<br />

posebna nagrada ARCA-e<br />

Posebnu nagradu ARCA-e osvojio je „Revolver RHS“ autora Hrvoja<br />

RapiÊa iz tvrtke HS Produkt d.o.o. Karlovac.<br />

Zlatne medalje ARCA-e osvojili su „Pištolj XDS“ autora Maria Špine<br />

i Dubravka TrpËiÊa, takoappleer iz HS Produkta, „Kondenzacijska parna<br />

turbina s reguliranim oduzimanjem pare snage 2 do 5 MW“ grupe<br />

autora iz Tvornice turbina d.o.o. Karlovac te „Postupak za proizvodnju<br />

prostirke za papkare i kopitare i njenog recikliranja u kompost“<br />

autora Matije Volnera iz tvrtke Herba Produkt d.o.o. Karlovac.<br />

Srebrnom medaljom ARCA-e nagraappleen je „Ciljnik optiËki CT-1,5x s<br />

integriranom crvenom toËkom na jurišnoj pušci VHS“ grupe autora iz<br />

Instituta Ruappleer BoškoviÊ i HS Produkta d.o.o. Karlovac.<br />

Valentina SeËen, dipl.oec.<br />

Udruga inovatora KarlovaËke<br />

županije i ove<br />

se godine uspješno<br />

predstavila na ARCA-i, najznaËajnijoj<br />

i najveÊoj izložbi<br />

inovacija u Hrvatskoj. Deseta<br />

po redu Meappleunarodna<br />

izložba inovacija ARCA<br />

2012 održana je od 10. do<br />

13. listopada u Nacionalnoj<br />

i sveuËilišnoj knjižnici u Zagrebu<br />

i okupila je oko 300<br />

inovacija koje su rezultat<br />

hrvatskog stvaralaštva pojedinaca<br />

i timova u tvrtkama<br />

i akademskoj zajednici.<br />

Izložbu je otvorio ministar<br />

poduzetništva i obrta Gor-<br />

dan Maras, koji je prilikom<br />

obilaska izložbe posjetio i<br />

štand karlovaËkih inovatora.<br />

VeÊina inovacija u proizvodnji<br />

i ostvaruje dohodak<br />

Udruga inovatora KarlovaËke<br />

županije je izložila<br />

osam inovacija koje su po<br />

ocjeni meappleunarodnog žirija<br />

osvojile tri zlatne i jednu<br />

srebrnu medalju, te posebnu<br />

nagradu ARCA-e koja je<br />

po rangu važnosti izmeappleu<br />

zlatne medalje i Grand<br />

Prixa izložbe. Osim meda-<br />

lja, posebnu vrijednost karlovaËkim<br />

inovacijama daje<br />

Ëinjenica da ih je veÊina u<br />

proizvodnji i ostvaruje dohodak,<br />

ili Êe to uskoro biti.<br />

Posebnu nagradu ARCA-e<br />

osvojio je „Revolver RHS“<br />

autora Hrvoja RapiÊa iz tvrtke<br />

HS Produkt d.o.o. Karlovac.<br />

Zlatne medalje ARCA-e<br />

osvojili su „Pištolj XDS“ autora<br />

Maria Špine i Dubravka<br />

TrpËiÊa, takoappleer iz HS<br />

Produkta, „Kondenzacijska<br />

parna turbina s reguliranim<br />

oduzimanjem pare snage 2<br />

do 5 MW“ grupe autora iz<br />

Tvornice turbina d.o.o. Karlovac<br />

te „Postupak za proizvodnju<br />

prostirke za papkare<br />

i kopitare i njenog recikliranja<br />

u kompost“ autora Matije<br />

Volnera iz tvrtke Herba Produkt<br />

d.o.o. Karlovac.<br />

Srebrnom medaljom ARCAe<br />

nagraappleen je „Ciljnik optiËki<br />

CT-1,5x s integriranom crvenom<br />

toËkom na jurišnoj pušci<br />

VHS“ grupe autora iz Instituta<br />

Ruappleer BoškoviÊ i HS<br />

Produkta d.o.o. Karlovac.<br />

I ostale izložene inovacije<br />

UIKŽ („Motalica vatrogasnih<br />

cijevi“ autora Damira<br />

NovakoviÊa i Vjekoslava<br />

Tropa iz Zadruge branitelja<br />

ROJ, „Vrtna kolica“ Jurja<br />

DraženoviÊa i „4-dimenzionalnost<br />

rotatorskih struktura“<br />

Dragutina DobriniÊa) izazvale<br />

su pozornost posjetitelja.<br />

Dio programa ARCA-e bila<br />

je i Meappleunarodna konferencija<br />

Inovacijama do konkurentnosti,<br />

koja je ove godine<br />

održana na temu „Doprinos<br />

izgradnji Nacionalne strategije<br />

inovacija RH i primjeri<br />

dobre prakse“, zatim obilježavanje<br />

5. meappleunarodnog


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

11<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Predsjednik hrvatske dr. Ivo JosipoviÊ posjetio izložbeni prostor inovatora KarlovaËke županije<br />

dana inovatora u organizaciji<br />

Meappleunarodne federacije<br />

nacionalnih organizacija<br />

inovatora (IFIA) te obilježavanje<br />

55. obljetnice organiziranog<br />

inovatorstva u<br />

Republici Hrvatskoj u okrilju<br />

Hrvatske zajednice tehniËke<br />

kulture.<br />

Marku Bubašu priznanje<br />

Red Danice hrvatske s likom<br />

Nikole Tesle<br />

S obzirom na tu obljetnicu,<br />

ali i jubilarno 10. održavanje<br />

ARCA-e, izložba je održana<br />

pod visokim pokroviteljstvom<br />

predsjednika<br />

RH dr. Ive JosipoviÊa, koji<br />

je izložbu posjetio u subotu<br />

13. listopada. Prilikom<br />

obilaska izložbe predsjednik<br />

JosipoviÊ posjetio je<br />

štand UIKŽ-a na kojem mu<br />

je njen predsjednik Marko<br />

Bubaš predstavio karlovaËke<br />

inovacije i inovatore,<br />

ali ga i upoznao s radom<br />

UIKŽ-a kao jedne od najuspješnijih<br />

udruga inovatora<br />

u Hrvatskoj. Inovacije<br />

HS Produkta predsjedniku<br />

je predstavio istaknuti inovator<br />

Marko VukoviÊ. Povodom<br />

55. obljetnice organiziranog<br />

inovatorstva u RH<br />

predsjednik JosipoviÊ je na<br />

prigodnoj sveËanosti uruËio<br />

Ëetiri državna priznanja<br />

Red Danice hrvatske s likom<br />

Nikole Tesle zaslužnim<br />

pojedincima, meappleu kojima<br />

je bio i predsjednik Udruge<br />

inovatora KarlovaËke županije<br />

Marko Bubaš.<br />

I ovo priznanje još je jedna<br />

potvrda dobrog rada i aktivnosti<br />

Udruge inovatora<br />

KarlovaËke županije, koja<br />

Êe sljedeÊe godine obilježiti<br />

20. godišnjicu rada.


12 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Prezentacije Centra za mirenje pri<br />

HGK-u, Stalnog arbitražnog sudišta<br />

pri HGK-u i Hrvatske banke za<br />

obnovu i razvitak<br />

Teme prezentacija obuhvatile su moguÊnosti rješavanja sporova mirnim putem i arbitražom<br />

putem Centra za mirenja i Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u, zatim financiranje<br />

malih i srednjih poduzetnika kroz financiranje investicijskih ulaganja i obrtnih<br />

sredstava te prilagodba HBOR-a otežanim uvjetima u gospodarstvu RH.<br />

mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />

U<br />

organizaciji Hrvatske<br />

gospodarske komore<br />

- Županijske komore<br />

Karlovac održane su 11. listopada<br />

2012. godine pre-<br />

Teme prezentacija obuhvatile<br />

su moguÊnosti rješavanja<br />

sporova mirnim putem<br />

i arbitražom putem Centra<br />

za mirenja i Stalnog arbizentacije<br />

Centra za mirenje<br />

pri HGK-u, Stalnog arbitražnog<br />

sudišta pri HGK-u<br />

te Hrvatske banke za obnovu<br />

i razvitak.<br />

Prezentacije Centra za mirenje pri HGK-u, stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u i Hrvatske banke za obnovu i razvitak


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

13<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

»avlina, tajnica Stalnog arbitražnog<br />

sudišta pri HGKu.<br />

Uloga Sudišta je u tome<br />

da osigura pravila postupka,<br />

pomogne strankama u<br />

osnivanju arbitražnog suda<br />

i pruži administrativnu podršku<br />

arbitraži. Stranke u<br />

arbitražnim postupcima<br />

mogu biti: domaÊe i strane<br />

fiziËke i/ili pravne osobe, a<br />

ako je barem jedna od stratražnog<br />

sudišta pri HGK-u,<br />

zatim financiranje malih i<br />

srednjih poduzetnika kroz<br />

financiranje investicijskih<br />

ulaganja i obrtnih sredstava<br />

te prilagodba HBOR-a<br />

otežanim uvjetima u gospodarstvu<br />

RH.<br />

Mirenje kao alternativno<br />

rješavanja sporova<br />

Mirenje kao oblik alternativnog<br />

rješavanja sporova,<br />

odnosno postupak u kojem<br />

treÊa nezavisna i nepristrana<br />

osoba (izmiritelj) pomaže<br />

strankama da sporazumno<br />

riješe spor, predstavila<br />

je Mirjana Košec, tajnica<br />

Centra za mirenje pri HGKu.<br />

Uz predstavljanje Centra<br />

i prateÊe aktivnosti prezentirani<br />

su: postupci mirenja<br />

- gdje pokretanje mirenja<br />

u potpunosti ovisi o volji<br />

stranaka, odnosno pokreÊe<br />

se podnošenjem prijedloga<br />

za mirenje, zatim okonËanja<br />

mirenja sklapanjem<br />

nagodbe, troškovi mirenja,<br />

zaštita potrošaËa, prednosti<br />

mirenja i sliËno. Mirenje<br />

predstavlja poseban mehanizam<br />

rješavanja sporova i<br />

njegove konaËne eskalacije,<br />

a bitno je uvrštavanje klauzule<br />

o mirenju u ugovore. O<br />

rješavanju sporova arbitražom<br />

u praksi pred stalnim<br />

arbitražnim sudištem pri<br />

HGK-u govorila je Andreja<br />

HBOR<br />

O kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva,<br />

poËetnika i žena poduzetnica<br />

Financiranje malih i srednjih poduzetnika kroz financiranje<br />

investicijskih ulaganja i obrtnih sredstava te<br />

prilagodbu HBOR-a otežanim uvjetima u gospodarstvu<br />

predstavila je mr. sc. Draženka DraženoviÊ Kostelac, voditeljica<br />

PodruËnog ureda HBOR-a za Liku. Naglasak<br />

je bio na programima kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva,<br />

poËetnika i žena poduzetnica te programima<br />

kreditiranja trajnih obrtnih sredstava, likvidnosti i<br />

kreditiranja proizvodnje. Prilagodba HBOR-a otežanim<br />

uvjetima u nacionalnom gospodarstvu definirana je kroz<br />

novosti u smanjenju kamatnih stopa, duljem roku otplate<br />

kredita, refinanciranje nepovoljnih poljoprivrednih<br />

kredita i promjene u Programu razvoja gospodarstva.<br />

Nakon održanih prezentacija uslijedili su individualni<br />

razgovori poduzetnika s predstavnicom HBOR-a,<br />

u okviru Sustava savjetovanja poduzetnika. Poduzetnici<br />

su iskazali znaËajan interes u informiranju o<br />

moguÊnostima i uvjetima kreditiranja vlastitih projekata<br />

putem HBOR-a, kao i o potpori za njihovu realizaciju.<br />

naka strana fiziËka osoba i/<br />

ili pravna osoba, govori se<br />

o sporu s meappleunarodnim<br />

obilježjem. Pokretanje arbitražnog<br />

postupka zapoËinje<br />

tužbom, a završetak arbitražnog<br />

postupka je pravorijek<br />

koji izmeappleu stranaka<br />

ima snagu pravomoÊne<br />

sudske presude na temelju<br />

Ëlanka 31. Zakona o arbitraži.


14 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Sajam udruga Karlovac 2012.<br />

Na Sajmu su sudjelovale i dvije udruge za koje se kompletna<br />

struËna i administrativna potpora pruža u Županijskoj<br />

komori Karlovac. To su Udruga inovatora KarlovaËke županije<br />

i Udruga informatiËara KarlovaËke županije<br />

mr. sc. Nada GogiÊ<br />

jevrsni elektronski adresar<br />

u kojem su prezentirani<br />

svi sudionici Sajma udruga<br />

i koji Êe kao trajna vrijednost<br />

biti od velike koristi<br />

onim udrugama koje nemaju<br />

vlastitu web stranicu.<br />

Na sajmu su sudjelovale<br />

i dvije udruge za koje se<br />

kompletna struËna i admi-<br />

Snimio: Oliver Budimir.<br />

U<br />

organizaciji Grada Karlovca<br />

29. rujna održan<br />

je na Šetalištu dr. Franje<br />

Tuapplemana u Karlovcu Sajam<br />

udruga Karlovac 2012.<br />

Ciljevi ovog Ëetvrtog po<br />

redu Sajma udruga bili su<br />

prije svega promovirati lokalne<br />

udruge raznih djelatnosti<br />

kako bi se u njihovo<br />

djelovanje ukljuËio što<br />

veÊi broj graappleana koji bi<br />

time ispunili svoje slobodno<br />

vrijeme, dobili prigodu<br />

aktivnijeg sudjelovanja u<br />

životu lokalne zajednice<br />

te posvetili svoje slobodno<br />

vrijeme osmišljenom bavljenju<br />

raznim djelatnostima<br />

koje itekako mogu doprinijeti<br />

razvoju našeg društva u<br />

cjelini.<br />

Drugi cilj Sajma je bio<br />

stvoriti priliku za razmjenu<br />

iskustava i kontakata<br />

meappleu lokalnim udrugama<br />

te meappleu udrugama gostima<br />

koje su sudjelovale na sajmu.<br />

Kao trajni rezultat Sajma<br />

Grad je prošle godine pokrenuo<br />

web stranicu, svo-<br />

nistrativna potpora pruža<br />

u Hrvatskoj gospodarskoj<br />

komori Županijskoj komori<br />

Karlovac. To su Udruga<br />

inovatora KarlovaËke županije<br />

i Udruga informatiËara<br />

KarlovaËke županije.<br />

I ove godine posjetitelji su<br />

posvetili veliku pozornost<br />

ovim udrugama koje su bile<br />

sudionice Sajma i u predhodne<br />

tri godine, zajedno<br />

sa Zajednicom tehniËke<br />

kulture Karlovac Ëiji su Ëlanovi.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

15<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Komora na Sajmu<br />

cjeloživotnog uËenja<br />

KarlovaËke županije<br />

Koliko je potrebno cjeloživotno uËenje, govori i podatak da<br />

je u KarlovaËkoj županiji meappleu nezaposlenima 40% osoba<br />

bez formalnih kvalifikacija.<br />

mr. sc. Nada GogiÊ<br />

Drugu godinu za redom<br />

održan je 22. rujna na<br />

Šetalištu dr. Franje<br />

Tuapplemana (Promenada) u<br />

Karlovcu Sajam cjeloživotnog<br />

uËenja KarlovaËke županije.<br />

Ovu manifestaciju organizirala<br />

je Mreža za cjeloživotno<br />

uËenje KarlovaËke<br />

županije - CUKA, Ëija je<br />

Ëlanica i Županijska <strong>komora</strong><br />

Karlovac. Mreža je osnovana<br />

u sklopu projekta EU<br />

„Znanjem do zaposlenja -<br />

Partnerstvo za cjeloživotno<br />

uËenje u KarlovaËkoj županiji“,<br />

s ciljem promoviranja<br />

i jaËanja kapaciteta usta-<br />

nova i programa za obrazovanje<br />

odraslih na podruËju<br />

KarlovaËke županije. Kroz<br />

Mrežu se željelo, takoappleer,<br />

podiÊi svijest graappleana o<br />

važnosti ulaganja u obrazovanje,<br />

koje je jedan od<br />

bitnih uvjeta za poveÊanje<br />

konkurentnosti na tržištu<br />

rada. Koliko nam je potrebno<br />

cjeloživotno uËenje,<br />

govori i podatak HZZ-a da<br />

je u KarlovaËkoj županiji<br />

meappleu nezaposlenima 40%<br />

osoba bez formalnih kvalifikacija.<br />

IzlagaËi, njih 16, na Sajmu<br />

cjeloživotnog uËenja bili su<br />

Ëlanovi Mreže za cjeloživot-<br />

no uËenje KarlovaËke županije<br />

koji su predstavljali<br />

svoje programe za obrazovanje<br />

odraslih i omoguÊili<br />

graappleanima da se približe<br />

ustanovama i programima<br />

za obrazovanje odraslih.<br />

Osim informiranja o programima<br />

za obrazovanje<br />

odraslih, na Sajmu su posjetitelji<br />

mogli testirati svoje<br />

znanje stranih jezika te<br />

ostvariti popuste pri upisu<br />

u odreappleene programe.<br />

Sajam cjeloživotnog uËenja<br />

u KarlovaËkoj županiji - na<br />

kojem je graappleanstvu predstavljen<br />

rad Ëlanica Mreže,<br />

prethodnica je Tjednu cjeloživotnog<br />

uËenja koji je na<br />

nacionalnoj razini održan<br />

od 24. do 30. rujna. U tom<br />

razdoblju u svim dijelovima<br />

Republike Hrvatske<br />

provodile su se aktivnosti<br />

upoznavanja graappleana<br />

s moguÊnostima obrazovanja<br />

i uËenja te naglašavanja<br />

važnosti ulaganja u<br />

cjeloživotno uËenje i stjecanje<br />

kvalifikacija potrebnih<br />

za poveÊanje kvalitete<br />

življenja.


16 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Gospodarstvo KarlovaËke županije<br />

na bihaÊkom sajmu EKOBIS<br />

S ciljem poticanja poslovne suradnje gospodarstava KarlovaËke županije i Unsko- sanskog<br />

kantona Županijska <strong>komora</strong> Karlovac redovito organizira predstavljanje karlovaËkoga<br />

gospodarstva na bihaÊkom sajmu EKOBIS.<br />

Valentina SeËen, dipl.oec.<br />

Tržište BiH znaËajan<br />

je vanjskotrgovinski<br />

partner<br />

gospodarstva KarlovaËke<br />

županije na kojem<br />

je prošle godine<br />

ostvaren izvoz u vrijednosti<br />

35,6 milijuna<br />

dolara. Poseban interes<br />

za poslovnu suradnju<br />

karlovaËko gospodarstvo<br />

ima sa susjednim<br />

Unsko- sanskim kantonom,<br />

pa s tim ciljem<br />

karlovaËka i bihaÊka<br />

<strong>komora</strong> potiËu razliËite<br />

aktivnosti i inicijative<br />

još od 1998. godine<br />

kada su potpisale ugovor<br />

o meappleukomorskoj<br />

suradnji.<br />

Kao dio te suradnje<br />

HGK Županijska <strong>komora</strong><br />

Karlovac redovito organizira<br />

predstavljanje karlovaËkoga<br />

gospodarstva na bihaÊkom sajmu<br />

EKOBIS, koji je ove godine<br />

održan od 6. do 9. rujna 2012.<br />

Na sajmu je sudjelovalo više od<br />

250 izlagaËa iz BiH i inozemstva,<br />

na oko 10.000 m² otvorenog i<br />

zatvorenog izložbenog prostora.<br />

Uz redoviti program izlaganja<br />

(proizvodnja hrane i piÊa,<br />

drvnopreraappleivaËka industrija,<br />

tekstilna i kožarska industrija,<br />

graappleevinarstvo i industrija<br />

graappleevinskog materijala, proizvodnja<br />

ekološke ambalaže,<br />

sustavi za proËišÊavanje voda,<br />

EKOBIS 2012: S lijeva na desno: Bruno BojiÊ, predsjednik Vanjskotrgovinske<br />

komore BiH; Željko IlijaniÊ, direktor Aquaterma;<br />

dr. sc. Zlatko Kuzman, predsjednik ŽK Karlovac; Albin MusliÊ,<br />

naËelnik opÊine BihaÊ; dr. Ismet PašaliÊ, predsjednik Privredne<br />

komore USK; Marijan OršoliÊ, ministar gospodarstva i prostornog<br />

ureappleenja u Vladi Županije Posavske; Željko MirkoviÊ, predsjednik<br />

OpÊinskog vijeÊa OpÊine BihaÊ<br />

reciklaža, eko-turizam i ostalo),<br />

glavna tema prateÊih struËnih<br />

dogaappleanja bila je energetska<br />

efikasnost i okoliš.<br />

Aquaterm d.o.o. pred ugovaranjem<br />

radova na izgradnji kanalizacijske<br />

mreže BihaÊa.<br />

S obzirom na tematiku ovogodišnjeg<br />

EKOBIS-a i najavu<br />

znaËajnih infrastrukturnih radova<br />

u Unsko-sanskom kantonu,<br />

središnje mjesto na štandu<br />

karlovaËke komore imala je tvrtka<br />

Aquaterm d.o.o., koja je pred<br />

ugovaranjem radova na izgradnji<br />

kanalizacijske mreže BihaÊa.<br />

Tim povodom je direktor<br />

tvrtke Željko IlijaniÊ<br />

zajedno sa svojim suradnicima<br />

održao niz<br />

sastanaka s bihaÊkim<br />

poslovnim partnerima i<br />

predstavnicima lokalne<br />

vlasti. Osim Aquaterma,<br />

svoje su usluge i proizvode<br />

predstavili i Interplan<br />

d.o.o. (ekološki<br />

inženjering i ureappleaji za<br />

proËišÊavanje otpadnih<br />

voda), Ilsad d.o.o. (proizvodnja<br />

PVC i ALU<br />

stolarije), KarlovaËka<br />

pivovara d.o.o., koja je<br />

tradicionalno na štandu<br />

organizirala degustaciju<br />

KarlovaËkog piva, te<br />

tvrtka Polar d.o.o. (proizvodnja<br />

plastiËnih cijevi),<br />

kojoj je nastup na<br />

EKOBIS-u darovala karlovaËka<br />

<strong>komora</strong> kao tisuÊitom korisniku<br />

njene usluge Sustav savjetovanja<br />

poduzetnika.<br />

Štand karlovaËke komore posjetili<br />

su naËelnik opÊine BihaÊ<br />

Albin MusliÊ, Safet Harbinja,<br />

direktor Fonda za zaštitu okoliša<br />

FBiH, dr. Bruno BojiÊ, predsjednik<br />

Vanjskotrgovinske komore<br />

BiH, dožupan KarlovaËke<br />

županije Ivan BanjavËiÊ te drugi<br />

predstavnici hrvatskih i inozemnih<br />

<strong>komora</strong> i gospodarskih<br />

subjekata, s kojima su održani<br />

poslovni razgovori.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

17<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Seminar<br />

Sljedivost u sigurnosti<br />

hrane<br />

Ivo RužiÊ, dipl. ing.<br />

U<br />

organizaciji Županijske<br />

komore Karlovac i suradnji<br />

s Centrom za kvalitetu<br />

Hrvatske gospodarske<br />

komore, Ministarstvom poljoprivrede<br />

- Upravom za sigurnost<br />

hrane i fitosanitarnu<br />

politiku i GS1 Croatia - Hrvatskim<br />

udruženjem za automatsku<br />

identifikaciju,<br />

elektroniËku<br />

razmjenu podataka<br />

i upravljanje<br />

poslovnim procesima,<br />

dana 20.<br />

rujna 2012. godine,<br />

održan je u Županijskoj<br />

komori<br />

Karlovac seminar<br />

na temu „Sljedivost<br />

u sigurnosti<br />

hrane“.<br />

Interaktivnu panel<br />

raspravu je vodila<br />

Nevenka Gašparac,<br />

pomoÊnica direktora<br />

Centra za<br />

kvalitetu HGK-a.<br />

NazoËne je upoznala<br />

s radom<br />

Centra za kvalitetu<br />

kroz predstavljanje pregleda<br />

realiziranih aktivnosti i namjenjenih<br />

aktivnosti subjektima<br />

u poslovanju s hranom.<br />

Zakonski okvir, ulogu sljedivosti<br />

i sustava brzog uzbunjivanja<br />

za hranu i hranu za<br />

životinje, s posebnim naglaskom<br />

na postupcima opoziva<br />

i povlaËenja proizvoda s tržišta,<br />

predstavio je Domagoj<br />

Bojko iz Ministarstva poljoprivrede<br />

- Uprava za sigurnost<br />

i fitosanitarnu politiku.<br />

O sljedivosti i GS1 sustavu<br />

standarda govorio je Slobodan<br />

Romac, predstavnik GS1<br />

Croatia - Hrvatskog udruženja<br />

za automatsku identifikaciju,<br />

elektroniËku razmjenu<br />

podataka i upravljanje poslovnim<br />

procesima. Prezentirao<br />

je praktiËnu primjenu<br />

sljedivosti zasnovanu na<br />

GS1 sustavu standarda.<br />

Sudionici seminara dali su<br />

vrlo visoke ocjene organizatoru<br />

i predavaËima<br />

Seminaru su nazoËili predstavnici<br />

mjerodavnih sanitarnih<br />

inspekcija te predstavnici<br />

gospodarskih subjekata koji<br />

proizvode, preraappleuju, pripremaju,<br />

distribuiraju, uslužuju<br />

ili na bilo koji drugi naËin<br />

posluju s hranom ili sudjeluju<br />

u prehrambenom lancu, a<br />

sljedivost im je zakonodavni<br />

uvijet.<br />

Sudionici seminara aktivno<br />

su se ukljuËivali u raspravu,<br />

postavljanjem pitanja vezano<br />

za aktualne teme. Temeljem<br />

anketnih upitnika ispitano je<br />

zadovoljstvo sudionika koji<br />

su dali vrlo visoke ocjene organizatoru<br />

i predavaËima vezano<br />

za teme i prezentaciju.


18 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

GLASNIK PLUS<br />

TRGOVINSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM<br />

sijeËanj - kolovoz 2012.<br />

KarlovaËka županija poveÊala robni<br />

suficit<br />

Karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene KarlovaËke županije s inozemstvom za<br />

osam mjeseci 2012. godine su: pad vrijednosti izvoza uz istodoban nešto veÊi pad vrijednosti<br />

uvoza, što rezultira poveÊanjem robnog suficita. Pokrivenost uvoza izvozom je 121,4% uz<br />

pozitivan saldo od 31,9 milijuna USD.<br />

mr. sc. Brigita Palajsa Škarjak<br />

Vanjskotrgovinska robna razmjena gospodarstva KarlovaËke županije u prvih<br />

osam mjeseci 2012. godine s osvrtom na Republiku Hrvatsku<br />

Karakteristike vanjskotrgovinske robne razmjene KarlovaËke županije s inozemstvom<br />

za osam mjeseci 2012. godine su: pad vrijednosti izvoza uz istodoban nešto veÊi pad<br />

vrijednosti uvoza, što rezultira poveÊanjem robnog suficita. Pokrivenost uvoza izvozom je<br />

121,4%, uz pozitivan saldo od 31,9 milijuna USD.<br />

Statistika robne razmjene u promatranom razdoblju pokazuje ukupnu vrijednost od<br />

330 milijuna USD, od Ëega na vrijednost izvoza otpada 181 milijun USD, a na uvoz 149<br />

milijuna USD. AnalizirajuÊi vrijednost robne razmjene u osam mjeseci tekuÊe godine s<br />

istim razdobljem prethodne godine, vidljiva su negativna kretanja pokazatelja izvoza za<br />

-3,1%, zatim uvoza za -6,9% te ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za -4,8%.<br />

Robna razmjena<br />

KarlovaËke županije s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

tekuÊi teËaj u 000 USD<br />

I. - VIII. 2011. I. - VIII. 2012. INDEX<br />

Ukupan izvoz 186.782 180.978 96,9<br />

Ukupan uvoz 160.029 149.065 93,1<br />

Ukupna razmjena 346.811 330.042 95,2<br />

VT saldo 26.753 31.913 119,3<br />

Pokrivenost uvoza izvozom 116,7 121,4<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

19<br />

GLASNIK PLUS<br />

Robna razmjena<br />

KarlovaËke županije s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Struktura izvoza preraappleivaËke industrije<br />

PreraappleivaËka industrija kao najznaËajnija izvozna djelatnost prema NKD-u 2007. bilježi<br />

pad vrijednosti izvoza od -3,3% (177,6 milijuna USD) u prvih osam mjeseci 2012. godine<br />

u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 183,8<br />

milijuna USD.<br />

U strukturi izvoza preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije u promatranom razdoblju<br />

najzastupljenija je proizvodnja strojeva i ureappleaja i proizvodnja izraappleenih metalnih<br />

proizvoda s ukupnim udjelom od 70%. Slijede industrija piÊa, tekstilna industrija,<br />

proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, drvna industrija, proizvodnja<br />

proizvoda od gume i plastike, proizvodnja prehrambenih proizvoda i ostalo.<br />

Proizvodnja strojeva i ureappleaja najveÊi je izvoznik preraappleivaËke industrije u prvih<br />

osam mjeseci 2012. godine uz vrijednost izvoza od 63,2 milijuna USD. U odnosu na isto<br />

razdoblje prethodne godine ostvaren je pad vrijednosti izvoza za -15,3%.<br />

Proizvodnja izraappleenih metalnih proizvoda (osim strojeva i ureappleaja) zauzima drugo<br />

mjesto po vrijednosti izvoza od 61 milijun USD. AnalizirajuÊi razdoblje od osam mjeseci<br />

prethodne godine, ostvaren je rast vrijednosti izvoza od 25,5%.<br />

TreÊe mjesto zauzima proizvodnja piÊa uz pad vrijednosti izvoza od -6,6% u osam mjeseci<br />

2012. godine u odnosu na prethodno razdoblje. Vrijednost izvoza industrije piÊa iznosila<br />

je 15,7 milijuna USD u promatranom razdoblju.<br />

Na Ëevrtom mjestu nalazi se proizvodnja tekstila s vrijednošÊu izvoza od 9,2 milijuna<br />

USD u prvih osam mjeseci 2012. godine.<br />

U strukturi izvoza preraappleivaËke industrije znaËajnije mjesto zauzela je i proizvodnja


20 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda s vrijednošÊu izvoza od 6,4 milijuna USD u<br />

osmomjeseËnom razdoblju 2012. godine, uz negativnu stopu rasta od -8,1% u odnosu na<br />

promatrano prethodno razdoblje.<br />

Negativnu stopu pada vrijednosti izvoza od -15,6% ostvarila je drvna industrija kroz<br />

preradu drva i proizvodnju proizvoda od drva u odnosu na prvih osam mjeseci<br />

prethodne godine. Ostvarena vrijednost izvoza iznosila je 4,9 milijuna USD.<br />

Indeks vrijednosti izvoza u proizvodnji proizvoda od gume i plastike pokazuje negativan<br />

rast vrijednosti izvoza u prvih osam mjeseci 2012. godine, usporeappleujuÊi prethodnu godinu,<br />

u iznosu od 4,6 milijuna USD. Vrijednost izvoza je smanjena za 47,2% u odnosu na isto<br />

razdoblje prethodne godine.<br />

Proizvodnja prehrambenih proizvoda nalazi su u strukturi izvoza osam vodeÊih<br />

djelatnosti preraappleivaËke industrije, uz vrijednost izvoza od 3,8 milijuna USD i pozitivnu<br />

stopu rasta od 23,5%.<br />

Struktura izvoza<br />

preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Strana tržišta<br />

AnalizirajuÊi vanjskotrgovinsku robnu razmjenu po zemljama namjene - porijekla,<br />

zemlje Europske unije su najznaËajnija izvozna tržišta županije s udjelom od 31,2% u<br />

ukupnoj vrijednosti izvoza. Meappleutim, tržište ostalih ameriËkih zemalja ne zaostaje, veÊ<br />

bilježi udio od 30,6%. Ostatak Ëine tržišta zemalja EFTE (8,5%), zemalja CEFTE (16,6%),<br />

zemalja OPEC-a (1,4%), ostalih europskih zemalja (1,3%), ostalih azijskih zemalja (9,2%),<br />

ostalih afriËkih zemalja (1%) i oceanijskih zemalja (0,2%).


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

21<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Najvažnije su izvozne destinacije, uz SAD koje su dominantne i vodeÊe u strukturi izvoza,<br />

zemlje Europske unije: NjemaËka, Italija, Slovenija; zemlje EFTE: Švicarska; zemlje<br />

CEFTE: Bosna i Hercegovina, Srbija; ostale azijske zemlje: Bahrein, Tajvan - Kina, Indija<br />

i ostale zemlje.<br />

Najvažnija izvozna tržišta KarlovaËke županije, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Izvozna tržišta prema kriteriju vrijednosti izvoza u osam mjeseci 2012. godine su:<br />

• SAD 50,6 mil. USD<br />

• NjemaËka 24,8 mil. USD<br />

• Bosna i Hercegovina 24,4 mil. USD<br />

• Švicarska 14,4 mil. USD<br />

• Italija 7,9 mil. USD<br />

Vrijednost izvoza u pet navedenih zemalja iznosi 122,1 milijun USD, što Ëini udio od 67,5%<br />

u ukupnom izvozu KarlovaËke županije. Meappleu ostalim znaËajnijim izvoznim tržištima su<br />

zemlje: Indija 6,8 mil. USD, Slovenija 5,7 mil. USD, Tajvan - Kina 4,5 mil. USD, Srbija 4,2<br />

mil. USD, Bahrein 3,6 mil. USD i druge (Švedska, Kajmanski Otoci, Austrija, Nizozemska,<br />

Irska, ...).<br />

VodeÊe izvozno tržište KarlovaËke županije u prvih osam mjeseci 2012. godine su<br />

Sjedinjene AmeriËke Države.


22 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Robna razmjena<br />

Republike Hrvatske s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

tekuÊi teËaj u mil. USD<br />

I - VIII. 2011. I - VIII. 2012. INDEX<br />

Ukupan izvoz 8.915 7.947 89,1<br />

Ukupan uvoz 15.299 13.956 91,2<br />

Ukupna razmjena 24.214 21.902 90,5<br />

VT saldo -6.383 -6.009 94,1<br />

Pokrivenost uvoza izvozom 58,3 56,9<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Trendovi kretanja robnog izvoza i uvoza koji su obilježili prvih osam mjeseci 2012.<br />

godine pokazuju negativne promjene u makroekonomskim pokazateljima hrvatskoga<br />

gospodarstva. Drugim rijeËima, bilježi se pad vrijednosti izvoza (-10,9%) i nešto blaži pad<br />

vrijednosti uvoza (-8,8%), pri Ëemu se smanjuje robni deficit.<br />

Robna razmjena<br />

Republike Hrvatske s inozemstvom, I. - VIII. mjesec 2012. godine<br />

Izvor: DZS, privremeni podaci, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

23<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Financijski rezultati poslovanja<br />

poduzetnika KarlovaËke županije u<br />

razdoblju od I. do VI. mjeseca 2012.<br />

godine<br />

PoslujuÊi u uvjetima gospodarske krize, poduzetnici KarlovaËke županije su u prvom<br />

polugodištu 2012. godine ostvarili ukupne prihode u vrijednosti od 3,54 milijardi kuna što<br />

je 2,5% više u odnosu na isto razdoblje 2011. godine i ukupne rashode u vrijednosti 3,17<br />

milijardi kuna, što je na razini prošlogodišnje vrijednosti. Time je bruto dobit razdoblja<br />

(razlika izmeappleu ukupnih prihoda i rashoda) veÊa za 28,9% u odnosu na prethodno razdoblje.<br />

Valentina SeËen, dipl.oec.<br />

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u<br />

razdoblju<br />

od I. - VI. mjeseca 2012. godine<br />

- (u tisuÊama kuna)<br />

Opis I. - VI. 2011. I. - VI. 2012. Indeks<br />

Broj poduzetnika 1.756 1.737<br />

Broj zaposlenih (na temelju sati rada, puni broj) 14.421 14.684 101,8<br />

Ukupni prihodi 3.452.991 3.539.022 102,5<br />

Ukupni rashodi 3.163.344 3.165.759 100,1<br />

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 289.647 373.263 128,9<br />

Investicije u dugotrajnu imovinu 267.524 266.068 99,5<br />

ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom (u kn) 4.207 4.336 103,1<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

AnalizirajuÊi ostvarenje ukupnog prihoda po vodeÊim djelatnostima u KarlovaËkoj<br />

županiji, preraappleivaËka industrija je s poveÊanjem za 7,2% nastavila trend rasta iz protekle<br />

godine. Ukupni prihod graappleevinarstva manji je za 2,5 milijuna kuna, a trgovine za 29,8<br />

milijuna kuna.


24 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

PreraappleivaËka industrija u vrijednosti ukupnog prihoda županijskog gospodarstva<br />

sudjeluje sa 58%, trgovina sa 20% a graappleevinarstvo sa 8%. PrateÊi udjele najznaËajnijih<br />

grana djelatnosti u KarlovaËkoj županiji od poËetka gospodarske krize 2007. godine, može<br />

se analizirati njen utjecaj na pojedine aktivnosti. PreraappleivaËka industrija, zahvaljujuÊi<br />

pozitivnim rezultatima prehrambenog i metalopreraappleivaËkog sektora, zadržava i poveÊava<br />

visoke vrijednosti udjela, dok graappleevinarstvo stagnira, a trgovina smanjuje vrijednosti<br />

svojih poslovnih rezultata.<br />

PodruËje djelatnosti<br />

Ukupni prihod Struktura UP, %<br />

2007. 2011. ind. 2007. 2011.<br />

I. - VI.<br />

2012.<br />

Ukupno županija 8.244.399 7.583.101 92,0 100,0 100,0 100,0<br />

PreraappleivaËka industrija 4.125.192 4.139.012 100,3 50,0 54,6 57,8<br />

- proizvodnja hrane i piÊa* 1.330.136 1.914.666 143,9 32,2 46,3 48,5<br />

- proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda* 269.511 149.985 55,7 6,5 3,6 3,5<br />

- prerada drva i proizvodi od drva* 292.112 143.594 49,2 7,1 3,5 2,9<br />

- proizvodnja proizvoda od gume i plastike* 318.695 112.495 35,3 7,7 2,7 2,8<br />

- proizvodnja ostalih nemet.min.proizvoda* 245.400 218.286 89,0 5,9 5,3 4,2<br />

- proizvodnja metala i proizvoda od metala* 574.768 619.159 107,7 13,9 15,0 16,4<br />

- proizvodnja strojeva i ureappleaja* 501.203 750.681 149,8 12,1 18,1 14,9<br />

Graappleevinarstvo 809.466 764.809 94,5 9,8 10,1 8,0<br />

Trgovina na veliko i malo 2.030.543 1.551.079 76,4 24,6 20,5 20,5<br />

Prijevoz, skladištenje i veze 253.651 276.302 108,9 3,1 3,6 3,4<br />

Hoteli i restorani 79.859 93.021 116,5 1,0 1,2 1,4<br />

*udjeli unutar preraappleivaappleke industrije<br />

Izvor: Fina, Obrada:HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

25<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Poduzetnici preraappleivaËke industrije ostvarili su 138 milijuna kuna veÊu vrijednost<br />

ukupnog prihoda. NajveÊu vrijednost ukupnog prihoda unutar preraappleivaËke industrije<br />

ostvarila je proizvodnja prehrambenih proizvoda - 545,5 milijuna kuna ili 13,3% više nego<br />

u prošlogodišnjem razdoblju. Slijedi proizvodnja piÊa s ukupnim prihodom u vrijednosti<br />

od 446,9 milijuna kuna (8,3% više), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda sa 334,9<br />

milijuna kuna ukupnih prihoda (11,9% više) te proizvodnja strojeva i ureappleaja sa 304,4<br />

milijuna kuna (3% manje).<br />

Izvor: FINA, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


26 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Bruto dobit (razlika ukupnih prihoda i rashoda) preraappleivaËke industrije u vrijednosti<br />

321,6 milijuna kuna veÊa je za 26,4% u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.<br />

NajveÊa vrijednost bruto dobiti meappleu analiziranim industrijskim granama ostvarena<br />

je u proizvodnji piÊa, 185,8 milijuna kuna (porast od 9,4%), zatim u proizvodnji gotovih<br />

metalnih proizvoda, 90,5 milijuna kuna (porast od 50,4%) i proizvodnji strojeva i ureappleaja,<br />

33,6 milijuna kuna (10,7% više). Negativnu razliku ukupnih prihoda i rashoda ostvarile su<br />

proizvodnja odjeÊe (107 tisuÊa kuna), prerada drva i proizvoda od drva (1,7 milijuna kuna),<br />

proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (13 milijuna kuna) te proizvodnja<br />

namještaja (1,1 milijun kuna).<br />

Industrija, trgovina i graditeljstvo zapošljavaju 74% ukupno zaposlenih u analiziranom<br />

obuhvatu poduzetnika. U promatranom razdoblju broj zaposlenih u industriji veÊi je za<br />

2,5%, u graappleevinarstvu za 2,9%, dok se u trgovini nastavlja trend smanjenja zaposlenosti.<br />

Za razdoblje od sijeËnja do lipnja 2012. godine u prosjeku su zaposleni primili prosjeËnu<br />

neto plaÊu u vrijednosti 4.336 kuna, što je 3,1% više nego u istom razdoblju 2011. U odnosu<br />

na republiËku razinu (4.676 kn), plaÊe u županiji niže su za 7.3%. NajveÊu prosjeËnu<br />

mjeseËnu neto plaÊu isplatili su poduzetnici iz proizvodnje piÊa, a najnižu poduzetnici<br />

iz tekstilne industrije i proizvodnje namještaja. ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa na razini<br />

ukupne preraappleivaËke industrije KarlovaËke županije (4.822 kn) 3,8% viša je u odnosu na<br />

plaÊu preraappleivaËke industrije Republike Hrvatske (4.646 kn).<br />

ProsjeËne mjeseËne neto plaÊe i broj zaposlenih u KarlovaËkoj županiji<br />

Djelatnost<br />

ProsjeËna mjes.<br />

neto plaÊa, u kn<br />

ProsjeËan broj<br />

zaposlenih na bazi<br />

sati rada<br />

Indeks<br />

I. - VI. I. - VI.<br />

2011. 2012. 2011. 2012.<br />

PreraappleivaËka industrija 4.572 4.822 105,5 6.968 7.139 102,5<br />

- proizvodnja preh. proizvoda 3.941 3.820 96,9 1.132 1.172 103,5<br />

- proizvodnja piÊa 8.488 9.519 112,1 385 376 97,7<br />

- proizvodnja tekstila 3.598 3.536 98,3 320 315 98,4<br />

- proizvodnja odjeÊe 2.915 2.895 99,3 135 176 130,4<br />

- prerada drva i proizvodi od drva 2.978 3.013 101,2 332 461 138,9<br />

- proizvodi od gume i plast. masa 3.879 4.140 106,7 180 164 91,1<br />

- ostali nemet. mineralnih proizvodi 4.402 5.153 117,1 380 285 75,0<br />

- proizvodnja metalnih proizvoda 4.048 4.468 110,4 1.769 1.774 100,3<br />

- proizvodnja strojeva i ureappleaja 5.848 6.351 108,6 1.491 1.586 106,4<br />

- proizvodnja namještaja 2.955 2.886 97,7 112 96 85,7<br />

Graappleevinarstvo 3.939 3.873 98,3 1.633 1.680 102,9<br />

Trgovina 3.665 3.707 101,1 2.184 2.114 96,8<br />

Ukupno KarlovaËka županija 4.207 4.336 103,1 14.421 14.684 101,8<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Podaci o stanju imovine i obveza poduzetnika u prikupljenim statistiËkim izvještajima<br />

ukazuju da su poduzetnici krajem lipnja 2012. godine raspolagali ukupnim zalihama<br />

sirovina, poluproizvoda, trgovaËke robe i gotovih proizvoda u ukupnoj vrijednosti 1,13


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

27<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

milijardi kuna, što je 3,8% više nego poËetkom godine. Zalihe sirovina i materijala (316,5<br />

milijuna kuna) poveÊane su za 10,6%, proizvodnja u tijeku (246,5 milijuna kuna) veÊa je<br />

za 1,8%, zalihe trgovaËke robe (376,7 milijuna kuna) manje su 0,4%, dok su zalihe gotovih<br />

proizvoda (189,5 milijuna kuna) veÊe za 4,6%. Krajem lipnja županijski poduzetnici su<br />

svojim dobavljaËima dugovali 1,43 milijarde kuna; 0,9% manje nego poËetkom godine, dok<br />

su od svojih kupaca potraživali 1,69 milijardi kuna ili 8,8% više.<br />

Prema podacima Financijske agencije dana 30. lipnja 2012. godine u KarlovaËkoj županiji<br />

bilo je 613 insolventih pravnih osoba, što je za 59 pravnih osoba više u odnosu na 31. 12.<br />

2011. godine. Ukupni iznos nepodmirenih dospjelih obveza pravnih osoba krajem prvog<br />

polugodišta ostvaren je u vrijednosti 433,4 milijuna kuna, što je 5,6% ili 23,1 milijun kuna<br />

više nego na kraju prošle godine. Od ukupnog iznosa, na blokade duže od 360 dana odnosi<br />

se 82,8%. U istom razdoblju u KarlovaËkoj županiji bila je 761 insolventna fiziËka osoba<br />

koja obavlja registriranu obrtniËku djelatnost, s iznosom neizvršenih osnova za plaÊanje<br />

u vrijednosti od 377,2 milijuna kuna.<br />

Izvor: Fina; Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


28 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu tijekom prvog polugodišta 2012. godine uložili 266,1<br />

milijun kuna, što je 0,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine, a do te stagnacije<br />

došlo je zbog usporavanja dinamike investiranja u djelatnosti opskrbe vodom i uklanjanja<br />

otpadnih voda.<br />

Od promatranih djelatnosti najznaËajnije su investicije ostvarene unutar preraappleivaËke<br />

industrije u ukupnoj vrijednosti 185,5 milijuna kuna, što je za Ëak 87,6% više nego u<br />

prošlogodišnjem razdoblju i predstavlja 70% ukupnih investicija. Najviše se investiralo<br />

u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (82,1 milijun kuna), proizvodnji piÊa (49,3<br />

milijuna kuna) i proizvodnji prehrambenih proizvoda (23,7 milijuna kuna). U strukturi<br />

ukupnih županijskih investicija najveÊi dio, 169 milijuna kuna ili 64%, odnosi se na ostale<br />

graappleevine i zgrade.<br />

ZahvaljujuÊi dinamici investiranja preraappleivaËke industrije u proteklih nekoliko godina te<br />

porastu rezultata poslovanja velikih poduzetnika u prehrambenoj industriji, strojogradnji<br />

i metalopreraappleivaËkoj industriji, ukupni rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke<br />

županije za prvih šest mjeseci ove godine bolji su od istih na razini Republike Hrvatske.<br />

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u<br />

razdoblju<br />

I. - VI. mjesec 2012. godine<br />

- (u milijunima kuna)<br />

Opis I. - VI. 2011. I. - VI. 2012. Indeks<br />

Broj poduzetnika 90.668 92.787 102,3<br />

Broj zaposlenih (na temelju sati rada, puni broj) 826.772 841.396 101,8<br />

Ukupni prihodi 294.021 290.971 99,0<br />

Ukupni rashodi 275.362 281.706 102,3<br />

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 18.659 9.264 49,6<br />

Investicije u dugotrajnu imovinu 18.195 18.161 99,8<br />

ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom (u kn) 4.675 4.676 100,0<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Hrvatski poduzetnici (obveznici poreza na dobit bez banaka i osiguravajuÊih društava) su<br />

u prvom polugodištu ove godine ostvarili 291,0 milijardu kuna ukupnog prihoda i 281,7<br />

milijardi ukupnih rashoda. Zbog pada vrijednosti ukupnog prihoda (1%, primarno zbog<br />

isplate brodogradilištima za izvlašteno zemljište u prvoj polovini prošle godine) i bržeg<br />

rasta ukupnog rashoda (2,3%), bruto dobit kao najznaËajniji rezultat poslovanja znatno je<br />

smanjena (50,2%) u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Neto plaÊe po zaposlenom ostale<br />

su na razini prošlogodišnjih, dok je prosjeËan broj zaposlenih veÊi za 1,8%.<br />

Na državnom nivou nastavlja se trend pada investicija poduzetnika u dugotrajnu imovinu<br />

za 0,2%, što je ipak znatno slabija dinamika u odnosu na prethodna razdoblja, 9,3%,<br />

odnosno 34,3%, koliko je iznosio u odnosu na prva polugodišta protekle dvije godine.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

29<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Financijski rezultati poslovanja<br />

poduzetnika KarlovaËke županije u<br />

2011. godini<br />

Obilježje financijskih rezultata poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u 2011. godini<br />

je prekid negativnih kretanja iz 2009. i 2010. godine, usprkos i dalje otežanim ukupnim<br />

makroekonomskim uvjetima poslovanja<br />

Valent ina SeËen, dipl.oec.<br />

Prema podacima iz obraappleenog obuhvata 1.847 godišnjih financijskih izvještaja<br />

poduzetnika - obveznika poreza na dobit (bez banaka i osiguravajuÊih društava) sa<br />

sjedištem u KarlovaËkoj županiji, u 2011. godini su ukupni prihodi ostvareni u vrijednosti<br />

7,58 milijardi kuna, što je 9,2% više u odnosu na prethodnu godinu, dok su rashodi u<br />

vrijednosti 7,06 milijardi kuna 7,2% veÊi.<br />

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika KarlovaËke županije u 2011. godini<br />

- u tis. kn<br />

2010. 2011. Indeks Indeks RH<br />

Broj poduzetnika (puni broj) 1.845 1.847 100,1 -<br />

Ukupni prihodi 6.947.342 7.583.101 109,2 105,8<br />

Ukupni rashodi 6.587.717 7.063.554 107,2 105,2<br />

Dobit tekuÊe godine 587.743 659.878 114,0 118,8<br />

Gubitak tekuÊe godine 305.942 241.642 79,0 101,3<br />

Konsolidirani financijski rezultat 272.801 418.236 153,3 310,1<br />

ProsjeËan broj zaposlenih (puni broj) 14.797 14.766 99,8 100,9<br />

ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa (kn) 4.106 4.180 101,8 100,9<br />

Investicije u dugotrajnu imovinu 567.663 562.958 99,2 88,4<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

S dobiti je poslovalo 1.026 poduzetnika ili 52 više nego godinu ranije, dok je broj gubitaša<br />

pao sa 871 na 821. Ostvarena je dobit u vrijednosti 659,9 milijuna kuna, 14% više nego<br />

godinu ranije, a gubitak u vrijednosti od 241,6 milijuna kuna, što je za 21% manje. Rezultat<br />

takvog odnosa je konsolidirani financijski rezultat ostvaren u vrijednosti 418,2 milijuna<br />

kuna, što je 53,3% više u odnosu na godinu ranije.


30 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

ProsjeËna mjeseËna neto plaÊa po zaposlenom, kod poduzetnika obuhvaÊenim analizom,<br />

je iznosila 4.180 kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno 1,8% više. U odnosu<br />

na prosjeËnu mjeseËnu neto plaÊu Republike Hrvatske (4.729 kn) županijska plaÊa<br />

manja je za 549 kuna, odnosno iznosi 88,4% prosjeËne republiËke plaÊe. ProsjeËan broj<br />

zaposlenih na bazi sati rada bio je 14.766 zaposlena, što je 0,2% manje nego prethodne<br />

godine i predstavlja nastavak smanjenja broja zaposlenih treÊu godinu za redom, iako<br />

sporijom dinamikom.<br />

U strukturi gospodarstva KarlovaËke županije preraappleivaËka industrija s ostvarenjem<br />

ukupnog prihoda u vrijednosti 4,14 milijardi kuna obuhvaÊa udio od 55% u ukupnom<br />

prihodu županije, te potvrappleuje ulogu nositelja gospodarskih aktivnosti. Za razliku od 2010.<br />

godine kada ih je bilo 14, poslovnu 2011. godinu samo je 6 odjeljaka preraappleivaËke industrije<br />

završilo sa smanjenjem ukupnog prihoda: proizvodnja kože i srodnih proizvoda (-0,1%),<br />

prerada drva i proizvoda od drva (-2,6%), proizvodnja raËunala i elektroniËkih proizvoda<br />

(-17,2%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-65,7%), proizvodnja<br />

ostalih prijevoznih sredstava (-9,3%) i ostala preraappleivaËka industrija (-10%). S obzirom<br />

da se, osim prerade drva i proizvoda od drva, radi o granama koje obuhvaÊaju mali broj<br />

poduzetnika i inaËe zauzimaju male udjele u ukupnim rezultatima poslovanja, navedena<br />

negativna kretanja nisu znaËajnije umanjila realizaciju ukupnih prihoda preraappleivaËke<br />

industrije, koji su u odnosu na godinu ranije veÊi za 531 milijun kuna ili 14,7%.<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

31<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Izvor: FINA, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Promatrano prema veliËini poduzetnika, u KarlovaËkoj županiji su u 2011. godini (prema<br />

kriterijima Zakona o raËunovodstvu) poslovala Ëetiri velika, 26 srednja i 1.817 malih<br />

poduzetnika. Veliki poduzetnici ostvarili su vrijednost ukupnog prihoda od 2,1 milijardu<br />

kuna, što je 13% više nego u 2010. godini, dok je ukupni prihod srednjih poduzetnika u<br />

vrijednosti 1,7 milijardi kuna 17% veÊi. PoveÊanje vrijednosti ukupnog prihoda prisutno je<br />

i kod malih poduzetnika za 3,9%, a ostvaren je u vrijednosti 3,8 milijardi kuna. Sve veliËine<br />

poduzetnika ostvarile su i pozitivan konsolidirani financijski rezultat (dobit razdoblja).<br />

Ukupne investicije investirane u dugotrajnu imovinu iznosile su 562,9 milijuna kuna, što<br />

je 0,8% manje nego godinu ranije. NajveÊi udjel u investicijama odnosi se na poduzetnike<br />

preraappleivaËke industrije koji su investirali 315,2 milijuna kuna ili 13,3% manje nego godinu<br />

ranije. U promatranom razdoblju se takoappleer nastavlja intenzivno investiranje u opskrbi<br />

vodom, uklanjanju otpadnih voda i gospodarenju otpadom i djelatnosti sanacije okoliša<br />

koje je u 2011. godini realizirano u vrijednosti 103,3 milijuna kuna ili 30,9% više nego u<br />

2010. godini.


32 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

ŽUPANIJSKA KOMORA KARLOVAC<br />

Izvor: Fina, Obrada: HGK Županijska <strong>komora</strong> Karlovac<br />

Dana 31. 12. 2011. godine u KarlovaËkoj županiji bilo je 554 insolventnih pravnih osoba<br />

s ukupnim iznosom dospjelih nepodmirenih obveza od 410,3 milijuna kuna, što je 52,4<br />

milijuna kuna manje nego krajem 2010. godine. Od toga se 82,8% ili 339,7 milijuna kuna<br />

odnosi na blokade raËuna duže od 360 dana.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

33<br />

GLASNIK PLUS<br />

Ranko Vlahek Ëlan Uprave<br />

tvrtke T7 VIS iz Varaždina<br />

o stanju i perspektivama<br />

tekstilne industrije<br />

U Dugoj Resi uspjeli smo u vrlo kratkom vremenu napraviti<br />

nevjerojatan iskorak. PamuËna industrija, koju smo<br />

kupili polovicom 2010., veÊ je iduÊe godine izvozila. Od<br />

ukupnog prihoda 80% imala je iz inozemstva. Više od 50%<br />

pamuËnih stolnjaka i salveta u Londonu proizvedeno je u<br />

Hrvatskoj, odnosno u T7 VIS-u u Dugoj Resi. Gosti nekih<br />

od najpoznatijih hotela i restorana, koji imaju Michelinove<br />

tri zvjezdice, poput BlueElefant, Mandarin Duck, brišu se s<br />

našim pamuËnim ubrusima. Malo je tekstilnih tvrtki u nas<br />

to sposobno napraviti.<br />

Razgovarala i snimila: Ida MagliËiÊ - Zinaja<br />

Snimio: Oliver Budimir.<br />

RANKO VLAHEK, Ëlan uprave T7<br />

VIS-a<br />

»ime se bavi grupa T7<br />

VIS ?<br />

T7 VIS tvrtka je proizvoappleaË<br />

tekstilnih proizvoda specijalizirana<br />

za nišu promo i HoReCa<br />

tekstila. U to spadaju u prvom<br />

redu profesionalni ugostiteljski<br />

suncobrani, zatim zastave,<br />

baneri, stolnjaci, ubrusi i drugi<br />

artikli koje veÊ uspješno izvozimo<br />

u pedesetak, uglavnom<br />

europskih zemalja.<br />

Upravo zahvaljujuÊi tome,<br />

bilježimo kontinuirani rast<br />

kroz godine, dok veÊina<br />

ostale domaÊe tekstilne industrije<br />

grca u problemima<br />

te jedini spas vidi u državnoj<br />

pomoÊi. Za isti program<br />

promo i HoReCa tekstilnih<br />

proizvoda prošle smo godine<br />

prodaju poveÊali za 60%,<br />

a u ovoj smo godini uspješno<br />

zadržali prošlogodišnje<br />

rekordne rezultate. To znaËi<br />

da smo ove godine proizveli<br />

oko 150.000 suncobrana,<br />

a tome još valja pribrojiti<br />

tisuÊe drugih proizvoda. Za<br />

njih, kao i ostale promo tekstilne<br />

proizvede, istkali smo<br />

više od dva milijuna dužnih<br />

metara tkanine.<br />

Godišnji prihodi od prodaje<br />

tekstilnog programa iznose<br />

oko 120 milijuna kuna, od<br />

kojih se oko 80% odnosi na<br />

izvoz.<br />

ZnaËi uspješno se nosite<br />

s gospodarskom krizom<br />

koja je pogodila<br />

domaÊe, ali i inozemno<br />

tržište?<br />

Ovo što se sada dogaapplea nikako<br />

nije sluËajnost, veÊ plod<br />

svega što se radilo ranijih<br />

godina, pa i u godinama eu-<br />

ropske recesije. Najviše smo<br />

ulagali u tržišta Europe 2009.<br />

i 2010. godine kada je bilo<br />

najgore. Tada je europsko<br />

tržište padalo i gotovo je zastalo.<br />

Od kupaca smo dobivali<br />

poruke tipa „freezingbudget“,<br />

„squeezingbudget” i „no<br />

budget“. Ali svejedno smo ih<br />

posjeÊivali i prezentirali. I<br />

to nam se sada vraÊa. Dobili<br />

smo kupce u NjemaËkoj, kao<br />

što je InBev, zatim Oranginu<br />

u Francuskoj, McDonalds,<br />

Jack Daniels i druge.<br />

Dok je velika veÊina domaÊih<br />

tekstilaca kukala i tražila<br />

pomoÊ od države, naši su ljudi<br />

išli po cijeloj Europi: u GrËku,<br />

na Cipar, Ukrajinu, Rusiju,<br />

Španjolsku, Italiju, Englesku<br />

i mnoge druge strane zemlje.<br />

Stoga Ëim je u Europi stala<br />

recesija, stigli su rezultati.


34 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

GLASNIK PLUS<br />

Konkurencija na tržištu<br />

tekstila je ogromna,<br />

koje su vaše<br />

prednosti pred ostalim<br />

proizvoappleaËma?<br />

Potpuno smo usmjereni kupcu.<br />

Kupac je za nas zakon. Kad<br />

dolazim u sjedište Coca Cola<br />

Hellenic u GrËku, primjerice,<br />

kao da dolazim u VIS. Oni<br />

se vesele kada<br />

stignemo. Kada<br />

imate takav<br />

pristup i njegujete<br />

prijateljsko-partnerske<br />

odnose, uspjeh<br />

neÊe izostati. No<br />

da bi se do toga<br />

došlo, bilo je<br />

puno znoja, krvi<br />

i suza.<br />

Jednom prilikom<br />

na vijeÊu<br />

tekstilaca pri<br />

HGK-u predstavnica<br />

jedne<br />

tvrtke rekla je:<br />

„Blago vama u<br />

Varaždinu i Zagrebu<br />

gdje kupci<br />

lakše dolaze.“ No upozorio<br />

sam da niti jedan kupac ne<br />

dolazi u Varaždin, nego mi<br />

dolazimo k njemu. Imamo<br />

kolegu koji je svaki tjedan u<br />

Petrogradu, Kijevu, Moskvi...<br />

Svi u prodaji pola mjeseËnog<br />

radnog vremena provedu u<br />

inozemstvu. Sada dok razgovaramo,<br />

jedan je u Parizu,<br />

drugi na Cipru, dok je treÊi u<br />

posjeti pivovarama na sjeveru<br />

NjemaËke. Tako se radi posao<br />

i nikako drukËije.<br />

Program proizvodnje<br />

suncobrana tražen je<br />

diljem Europe, može-<br />

Kakva je trenutna poslovna<br />

situacija u nekadašnjoj<br />

PamuËnoj industriji<br />

u Dugoj Resi?<br />

U Dugoj Resi smo uspjeli u<br />

vrlo kratkom vremenu napraviti<br />

nevjerojatan iskorak.<br />

PamuËna industrija, koju smo<br />

kupili polovicom 2010., veÊ<br />

je iduÊe godine izvozila. Od<br />

ukupnog prihoda 80% imala<br />

je iz inozemstva. Više od 50%<br />

pamuËnih stolnjaka i salveta<br />

u Londonu proizvedeno<br />

je u Hrvatskoj, odnosno u T7<br />

VIS-u u Dugoj Resi. Gosti<br />

nekih od najpoznatijih hotete<br />

li nam ga predstaviti<br />

detaljnije?<br />

Niz je uglednih svjetskih<br />

kompanija s kojima poslujemo.<br />

Ugovoreni je dobavljaË za<br />

Coca Colu Hellenic te InBev<br />

i Carlsberg na razini Europe.<br />

Radimo i za Heineken s kojim<br />

smo prisutni na tržištima<br />

Belgije, Francuske, Austrije i<br />

Poslovna zgrade T7 VIS -a u Dugoj Resi<br />

drugih zemalja. Kupac je odnedavno<br />

i Baltika Brewery,<br />

najveÊa europska pivovara<br />

koja ima svoje filijale gotovo<br />

u svim dijelovima bivšeg<br />

SSSR-a, pa se tako proizvodi<br />

iz T7 VIS-a mogu naÊi i u Sibiru,<br />

odnosno sve do granice<br />

Kine i Indije!<br />

Naših suncobrana zaista ima<br />

po cijelom svijetu. Neki kupci<br />

iz Nizozemske su vidjeli naše<br />

proizvode, a kako imaju hotele<br />

na Arubi, odluËili si ih naruËiti.<br />

Nadalje, dio suncobrana<br />

ide u SAD, iako formalno ne<br />

izvozimo na ameriËko tržište.<br />

Naime, naši kupci distribuiraju<br />

ih diljem svijeta. Primje-<br />

rice, proizvoappleaË energetskog<br />

piÊe Power Horse nedavno je<br />

kupio nekoliko tisuÊa komada<br />

suncobrana i uvezao ih u<br />

Austriju radi daljnje distribucije<br />

u Nigeriju i druge zemlje<br />

u tom dijelu Afrike. Danas<br />

svaki drugi do treÊi promotivni<br />

profesionalni ugostiteljski<br />

suncobran s najpoznatijim<br />

svjetskim<br />

markama dolazi<br />

iz Varaždina,<br />

odnosno T7<br />

VIS-a. Stoga se<br />

ne trebate za-<br />

Ëuditi ako Êe vas<br />

naš suncobran<br />

štititi od sunca<br />

na Santoriniju<br />

ili nekom drugom<br />

grËkom<br />

otoku, u Tel Avivu,<br />

na glavnom<br />

trgu Bruxellesa<br />

ili pak Švedskoj,<br />

Finskoj ili<br />

Norveškoj. Bliže<br />

sredine poput<br />

Praga, Budimpešte<br />

ili BeËa<br />

neÊu ni spominjati.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

35<br />

GLASNIK PLUS<br />

la i restorana, koji imaju Michelinove<br />

tri zvjezdice, poput<br />

BlueElefant, Mandarin Duck,<br />

brišu se s našim pamuËnim<br />

ubrusima. Malo je tekstilnih<br />

tvrtki u nas to sposobno napraviti.<br />

No to nije jedini pomak u Dugoj<br />

Resi. Odora za naše policijske<br />

i druge snage radila se<br />

do sada iz hrvatske tkanine,<br />

ali je preapplea bila iz uvoza. No za<br />

prošli natjeËaj mi smo uspjeli<br />

napraviti vlastitu preappleu, a iz<br />

nje vlastitu tkaninu. Dakle,<br />

jednu fazu niže. Tako smo<br />

mogli ponuditi nižu cijenu u<br />

odnosu na druge. No ne tražimo<br />

pomoÊ, jer nismo ovisni<br />

o proizvodnji odora za MUP,<br />

MORH, HŽ, poštu i sl. Ali znamo<br />

i možemo to proizvoditi<br />

kvalitetnije i povoljnije.<br />

Kakvi su vaši planovi<br />

za razvoj ove poslovne<br />

jedinice te jeste li zadovoljni<br />

do sada ostvarenim<br />

rezultatima od<br />

kako je T7 VIS prije<br />

dvije godine postao vlasnik<br />

ove tvrtke?<br />

Prostora za razvoj ima mnogo,<br />

posebice u razvoju novog<br />

proizvodnog programa u<br />

svrhu širenja tržišta i jaËanja<br />

konkurentnosti, a za to smo<br />

postavili odliËne temelje. Naime,<br />

jedini predemo sami sebi<br />

preappleu od sirovog pamuka s<br />

polja kojeg uvozimo, zatim<br />

tkamo tkaninu pa sve do gotovog<br />

proizvoda. Ostali smo<br />

skoro jedini koji imamo primarnu<br />

tekstilnu proizvodnju.<br />

Izuzetno smo fleksibilni, a to<br />

možemo biti jer imamo zaokruženi<br />

proizvodni proces.<br />

Kupnjom PamuËne industri-<br />

je proširili smo gamu na pamuËni<br />

program. Radimo proizvode<br />

koji se vežu na našu<br />

raniju proizvodnju. RijeË je o<br />

proizvodima za HoReCa kupce,<br />

ali i druge. Radimo stolno<br />

i posteljno rublje, majice i sl.<br />

Trudimo se stalno širiti gamu<br />

proizvoda, tržišta te inovirati<br />

proizvode.<br />

Ubrzo nakon dolaska u<br />

Dugu Resu susreli ste<br />

se mnogim problemima,<br />

pa i s optužbama<br />

za zagaappleenje okoliša.<br />

Smatrate li da je nastali<br />

problem bio objektivno<br />

prikazan kroz medije?<br />

Odgovorno tvrdimo da je T7<br />

VIS ekološki osviještena tvrtka<br />

koja svojim radom ni na<br />

koji naËin nije ugrozila okoliš<br />

u Dugoj Resi, veÊ dapaËe,<br />

prateÊi europske trendove<br />

zaštite okoliša, koristila alternativne<br />

energetske resurse<br />

koji su najnormalnija stvar u<br />

Europi i svijetu. U Hrvatskoj<br />

se nažalost još uvijek premalo<br />

radi na informiranju i edukaciji<br />

ljudi o takvim i sliËnim<br />

temama, a mediji nerijetko u<br />

želji za senzacijom ne istražuju<br />

istinu, veÊ prenose svakojake<br />

netoËne informacije.<br />

IzraËunali smo da, zbog svega<br />

što se dogaapplealo, cijena našeg<br />

proizvoda je 15% posto viša.<br />

Da nije tako, odnosno da je cijena<br />

toliko manja, vjerojatno<br />

bismo više prodali, a to znaËi<br />

da bismo i više zapošljavali.<br />

Kako ocjenjujte suradnju<br />

s lokalnom gradskom<br />

upravom u Dugoj<br />

Resi, KarlovaËkom<br />

KRATKI PODSJETNIK<br />

Varaždinci za PamuËnu<br />

platili 4 milijuna eura<br />

Tvrtka T7 Vis iz Varaždina<br />

uplatila je u srpnju<br />

2010. godine na raËun TrgovaËkog<br />

suda u Karlovcu<br />

30,8 milijuna kuna i postala<br />

vlasnik PamuËne industrije<br />

Duga Resa. Tako<br />

je okonËana višegodišnja<br />

steËajna agonija ove dugoreške<br />

tvrtke. Kako bi<br />

kompleks PamuËne, površine<br />

oko 65 tisuÊa Ëetvornih<br />

metara ukljuËujuÊi<br />

poslovne objekte i strojeve,<br />

napokon dobio novog<br />

vlasnika organizirano je<br />

Ëak 18 javnih dražbi pri<br />

TrgovaËkom sudu. Svoja<br />

potraživanja, kao razluËni<br />

vjerovnik, uspjela je naplatiti<br />

KarlovaËka banka,<br />

oko 1100 u steËaju otpuštenih<br />

radnika kao i ostali<br />

vjerovnici. Preuzimanjem<br />

dugoreške tvrtke novi vlasnik<br />

obvezao se i na nastavak<br />

tekstilne djelatnosti.<br />

Danas je u Dugoj Resi<br />

zaposleno oko 10% od nekadašnjeg<br />

broja radnika.<br />

županijom, Gospodarskom<br />

komorom?<br />

Od svih navedenih oËekujemo<br />

konkretnu podršku prilikom<br />

realizacije naših razvojnih<br />

planova, a koji su<br />

usmjereni na formiranje tehnološkog<br />

centra na lokaciji<br />

bivše PamuËne. To ujedno<br />

znaËi i otvaranje novih radnih<br />

mjesta kao i cjelokupni<br />

rast životnog standarda te lokalne<br />

zajednice.


36 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

GLASNIK PLUS<br />

ADRIADIESEL - Ëinjenicama protiv<br />

nelojalne konkurencije<br />

Sve optužbe protiv Adriadiesela su odbaËene kao neosnovane, a za trošak rada komisije<br />

teretit Êe se podnositelj tužbe, kompanija „Volžskij dizel imeni Maminyh“.<br />

Zašto konkurencija ne bira sredstva kako bi eliminirala Adriadiesel, vidi se iz plana razvoja<br />

nuklearnog sektora Rusije. Do 2020. godine planira se gradnja, samo u Rusiji, 40<br />

novih blokova, svaki s 3-5 DGS-a, što znaËi ukupno 120 do 200 DGS-a, odnosno, izraženo<br />

svima razumljivim jezikom brojki, rijeË je o tržištu potencijalno vrijednom preko 500 milijuna<br />

eura!<br />

Kada su do najvišeg politiËkog<br />

vrha u Rusiji stigle<br />

glasine “da neki tamo<br />

Adriadiesel u ruske nuklearke<br />

ugraappleuje stare i nepouzdane<br />

dizelske motore i time<br />

ugrožava sigurnost ruskih<br />

graappleana“, u Adriadieselu je<br />

postalo jasno da se moraju<br />

javno obraniti od nelojalnog<br />

ponašanja konkurenicije na<br />

istoËnoeuropskom tržištu.<br />

InterAtomEnergo iz Moskve<br />

organizirao je 13. rujna seminar<br />

za 40-ak predstavnika<br />

nuklearnih elektrana,<br />

instituta i ustanova koje se<br />

bave nuklearnom tehnologijom<br />

iz Austrije, Bugarske,<br />

NjemaËke, Rusije i Ukrajine<br />

koji su posjetili Adriadiesel i<br />

karlovaËku komoru, gdje im<br />

je direktor Vladimir Hristov<br />

održao prezentaciju i predstavio<br />

toËne informacije o motorima<br />

te karlovaËke tvrtke koja<br />

ima dugo iskustvo proizvodnje<br />

i globalni ugled.<br />

Konkurencija ne bira sredstva<br />

Direktor Hristov morao je u<br />

više navrata iznositi svojim<br />

partnerima iz Rusije i Ukra-<br />

jine, pa Ëak, na zahtjev ruske<br />

policije, davati i službene izjave<br />

Interpolu, jer konkurencija<br />

- koja je izgubila važne poslove<br />

na obnovi i gradnji novih<br />

nuklearnih blokova - oËito ne<br />

bira sredstva kako bi izbacila<br />

Adriadiesel s tog tržišta.<br />

Naime, prvo se pojavila anonimka<br />

koja je tvrdila da je<br />

Jugoturbina zapravo bila u<br />

Srbiji, da Adriadiesel nema<br />

nikakve veze s Jugoturbinom,<br />

da nema prava niti je ikada<br />

imao prava raditi motore po<br />

licenci Sulzera, da nema više<br />

od 20 zaposlenih te da nema<br />

ni ispitnu stanicu.<br />

Zatim se javio i autor te objede,<br />

I. V. Duhanin, zamjenik<br />

glavnog direktora ruske tvornice<br />

dizelskih motora „Volžskij<br />

dizel imeni Maminyh“<br />

(OJSC „Mamin’s Volga Diesel<br />

Plant“), koji je tvrdio da je<br />

osobno vidio motore koje je<br />

Adriadiesel isporuËio za nuklearnu<br />

elektranu Rostov 3 i<br />

„bez ustruËavanja ustvrdio da<br />

su pregledani motori ranije<br />

bili u eksploataciji na morskim<br />

brodovima najmanje 15<br />

do 20 godina“!<br />

Jasno, radi se o ruskoj kom-<br />

paniji koja je sama ili zajedno<br />

s jednim velikim svjetskim<br />

proizvoappleaËem dizelskih<br />

motora „pikirala“ na tržište<br />

dizel-generatorskih setova<br />

(DGS) koji se isporuËuju u<br />

nuklearne elektrane za hitno<br />

napajanje elektriËnom energijom<br />

u sluËaju poremeÊaja u<br />

radu nuklearke. A na dva do<br />

sada objavljena tendera pobijedio<br />

je Adriadiesel sa svojim<br />

ruskim partnerom.<br />

Sve optužbe odbaËene kao<br />

neosnovane<br />

Ovakav razvoj dogaappleaja potakao<br />

je glavnog direktora<br />

ruskog državnog koncerna<br />

RosEnergoAtoma E. V. Romanova<br />

da osnuje komisiju<br />

od dvadeset Ëlanova da istraži<br />

sve tvrdnje. Komisija je zakljuËila<br />

sljedeÊe:<br />

1. da su svi dokumenti za isporuku<br />

DGS-a na energetskom<br />

bloku br. 3 Rostovske<br />

nuklearne elektrane,<br />

koje zahtijevaju federalni<br />

zakoni o korištenju nuklearne<br />

energije, sastavljeni<br />

na odgovarajuÊi naËin,


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

37<br />

GLASNIK PLUS<br />

»INJENICE O<br />

ADRIADIESELU<br />

Potpisivanje Ugovora u prisutnosti ministra Šojguja i ministra PopijaËa.<br />

2. da nema kuÊišta, dijelova<br />

i sklopova motora koji su<br />

bili u upotrebi i<br />

3. da treba napraviti analizu<br />

troškova koji su naneseni<br />

kao rezultat mjera<br />

za provjeru po obraÊanju<br />

OAO „Volžskij dizel imeni<br />

Maminyh“ te izvršiti potrebne<br />

radnje za zaštitu<br />

ekonomskih i financijskih<br />

interesa OAO „Koncern<br />

RosEnergoAtom“ (3).<br />

Drugim rijeËima, sve optužbe<br />

su odbaËene kao neosnovane,<br />

a za trošak rada komisije<br />

teretit Êe se podnositelj tužbe,<br />

kompanija „Volžskij dizel<br />

imeni Maminyh“.<br />

Kako je Adriadieselu nanesena<br />

puno veÊa šteta, ne toliko<br />

financijska koliko izazivanje<br />

nepovjerenja kod postojeÊih<br />

i potencijalnih partnera, direktor<br />

Hristov oËekuje pomoÊ<br />

nadležnog Ministarstva gospodarstva<br />

koje bi se trebalo<br />

obratiti ruskoj strani na najvišem<br />

nivou.<br />

Tim više jer je Meappleuvladina<br />

rusko-hrvatska komisija za<br />

trgovinsko-gospodarsku i<br />

znanstveno-tehniËku suradnju<br />

2010. godine podržala<br />

projekt isporuke DGS-a za<br />

ruske nuklearke, a ugovor o<br />

tome izmeappleu Adriadiesela<br />

i njegovog ruskog partnera<br />

potpisan je u nazoËnosti ruskoga<br />

ministra za izvanredne<br />

situaciju, Sergeja Šojguja i hrvatskoga<br />

ministra gospodarstva<br />

Ðure PopijaËa.<br />

Zašto konkurencija ne bira<br />

sredstva kako bi eliminirala<br />

Adriadiesel, vidi se iz plana<br />

razvoja nuklearnog sektora<br />

Rusije. Do 2020. godine planira<br />

se gradnja, samo u Rusiji,<br />

40 novih blokova, svaki s 3-5<br />

DGS-a, što znaËi ukupno 120<br />

do 200 DGS-a, odnosno, izraženo<br />

svima razumljivim jezikom<br />

brojki, rijeË je o tržištu<br />

potencijalno vrijednom preko<br />

500 milijuna €! (RI)<br />

Još davne 1947. godine,<br />

Rješenjem Predsjedništva<br />

tadašnje FNRJ osnovano<br />

je poduzeÊe pod nazivom<br />

„Edvard Kardelj“ tvornica<br />

za gradnju parnih turbina<br />

Karlovac.<br />

Godine 1954. promijenjen<br />

je naziv poduzeÊa u „Jugoturbina“<br />

tvornica parnih<br />

turbina i strojeva Karlovac.<br />

Dana 15. lipnja 1975. upisano<br />

je pri TrgovaËkom sudu u<br />

Karlovcu osnivanje subjekta<br />

s tvrtkom „JUGOTUR-<br />

BINA“ TVORNICA DIZEL<br />

MOTORA KARLOVAC, a<br />

23. listopada 1990. upisuje<br />

se osnivanje novog subjekta<br />

s tvrtkom „JUGOTURBI-<br />

NA-DIESEL“ d.d. KAR-<br />

LOVAC, koji 15. 9. 1992.<br />

mijenja ime tvrtke u ADRI-<br />

ADIESEL d.d.<br />

»itavo vrijeme ADRIADI-<br />

ESEL dioniËko društvo za<br />

proizvodnju dizelskih motora<br />

i opreme za energetiku<br />

i tehnološka postrojenja posluje<br />

u Karlovcu, <strong>Hrvatska</strong>.<br />

Godine 1955. godine potpisan<br />

je licencijski ugovor s<br />

švicarskom firmom SUL-<br />

ZER o proizvodnji Ëetverotaktnih<br />

dizelskih motora<br />

koji je trajao do 1997. godine,<br />

a po istom ugovoru, nakon<br />

njegova isteka, Jugoturbina,<br />

odnosno njen pravni<br />

sljednik - ADRIADIESEL,<br />

postaje vlasnikom dokumentacije.<br />

Danas ADRIADIESEL zapošljava<br />

oko 250 radnika<br />

i ima sve uvjete za proizvodnju<br />

dizelskih motora,<br />

ukljuËujuÊi i ispitnu stanicu.


38 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

HRVATSKA I SREDSTVA IZ EU FONDOVA<br />

Do sredstava snažnijim<br />

administrativnim<br />

kapacitetima<br />

Pred Hrvatskom je poboljšavanje kapaciteta za lobiranje za<br />

EU fondove, uspostave tijela za umrežavanje potencijalnih<br />

projektnih partnera, povezivanje znanosti i industrije i malih<br />

i srednjih tvrtki, poboljšavanje projektnog menadžmenta<br />

te osiguravanje politiËke podrške kao i izravne potpore<br />

konkurentnim natjecateljima za sredstva EU fondova.<br />

Gordana Gojak<br />

Meappleu zadaÊama na<br />

koje se <strong>Hrvatska</strong> treba<br />

koncentrirati u<br />

sljedeÊih nekoliko mjeseci<br />

je i pripreme za korištenje<br />

sredstava iz strukturnih fondova<br />

EU-a. Uspješne države<br />

u Europskoj uniji one su koje<br />

su efikasne u apsorpciji sredstava<br />

iz europskih fondova<br />

te i <strong>Hrvatska</strong> mora uspostaviti<br />

uËinkovite mehanizme<br />

kako bi ta sredstva iskoristila<br />

u najveÊoj moguÊoj mjeri,<br />

poruËio je u Zagrebu i britanski<br />

veleposlanik u RH David<br />

Slinn otvarajuÊi nedavno<br />

seminar o uspješnim projektima<br />

financiranim fondovima<br />

EU-a. “Pristup u EU je iza<br />

ugla i donosi europske strukturne<br />

fondove, koji raspolažu<br />

s velikim novcem i kljuËni su<br />

za ulaganja u Hrvatsku”, kazao<br />

je Slinn, istaknuvši važnost<br />

uspostave uËinkovitih<br />

mehanizama za apsorpciju<br />

novca iz EU fondova.<br />

<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno sudjeluje<br />

u 16 EU programa<br />

s izravnim financiranjem<br />

<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno sudjeluje<br />

u 16 EU programa<br />

s izravnim financiranjem,<br />

meappleu kojima su najvažniji<br />

FP7 (Sedmi okvirni program<br />

2007.-2013.) za financiranje<br />

istraživanja i inovacija vrijedan<br />

55 milijardi eura, CIP<br />

program za poticanje konkurentnosti<br />

malog i srednjeg<br />

poduzetništva vrijedan<br />

3,62 milijardi eura, program<br />

Culture za kulturno umrežavanje,<br />

Media za razvoj audiovizualne<br />

industrije, LLP za<br />

cjeloživotno uËenje i Marco<br />

Polo2 za financiranje projekata<br />

prebacivanja prijevoza<br />

tereta s cesta na more, željeznicu<br />

i unutrašnje plovne<br />

puteve.<br />

U projektima u sklopu programa<br />

FP7 i CIP do sada je<br />

sudjelovalo preko 250 hrvatskih<br />

partnera, no iznos<br />

povuËenih sredstava relativno<br />

je malen i za FP7<br />

iznosi 27 milijuna eura.<br />

Slovenija i Bugarska povukle<br />

su primjerice iz tog<br />

programa po 75 milijuna<br />

eura, Austrija 513 milijuna,<br />

Belgija 749 milijuna, Španjolska<br />

1,28 milijardi eura,<br />

a Francuska 2,3 milijardi<br />

eura. Kao uspješni primjeri<br />

istiËu se projekti RU-<br />

CONBAR (CIP eko inovacije)<br />

Graappleevinskog fakulteta<br />

u Zagrebu, koji je razvio betonske<br />

barijere za zaštitu od<br />

buke s apsorbirajuÊim slojem<br />

od reciklirane gume i<br />

projekt Civitas Elan (FP7),<br />

koji okuplja 40 partnera<br />

iz pet europskih gradova<br />

(Ljubljana, Zagreb, Gent,<br />

Porto, Brno), a cilj mu je<br />

uspostava kvalitetnijih rješenja<br />

u gradskom prometu.<br />

Valja istaknuti i projekt FU-<br />

POL (FP7) za razvoj informatiËkog<br />

sustava za procjenu<br />

uËinka politiËkih odluka<br />

na nacionalnoj i lokalnoj<br />

razini, u kojem je sudjelovalo<br />

17 partnera iz devet<br />

zemalja meappleu kojima Grad<br />

Zagreb, zatim projekt SA-<br />

FEDRIVE (FP7) za razvoj<br />

hibridnih i elektriËnih vozila<br />

u kojem je sudjelovala hrvatska<br />

tvrtka Novamina te<br />

projekt HeERO (CIP - ICT<br />

PSP) za razvoj infrastrukture<br />

za uvoappleenje europskog<br />

sustava eCall za pomoÊ u<br />

prometnim nesreÊama na<br />

osnovi jedinstvenog europskog<br />

broja za hitne sluËajeve<br />

112, koji obuhvaÊa partnere<br />

iz devet zemalja.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

39<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

Na seminaru “Uspješne priËe<br />

EU financiranja - pridružite<br />

se!”, održanom poËetkom<br />

ovog listopada, predstavljen<br />

je i FIREROB, robotsko vozilo<br />

za gašenje požara za Ëiji je<br />

razvoj hrvatska tvrtka DOK-<br />

ING iz FP7 programa EU-a<br />

dobila 803.000 eura. Projekt<br />

je rezultat suradnje s partnerima<br />

iz Hrvatske, Velike<br />

Britanije, GrËke i Španjolske,<br />

a vozilo je veÊ prodano Rusiji.<br />

DOK-ING je takoappleer poznat<br />

po robotskim vozilima<br />

za razminiranje (MV-4, MV-<br />

10) i rudarstvo (MVD) koja<br />

su našla kupce u 25 država,<br />

ukljuËujuÊi ameriËku vojsku.<br />

Takvih uspješnih priËa<br />

bit Êe i više ako se iskoristi<br />

Ëinjenica da Êe se u iduÊem<br />

sedmogodišnjem proraËunskom<br />

razdoblju (2014 -<br />

2020) hrvatske organizacije<br />

moÊi natjecati za sredstva<br />

iz programa Horizon 2020,<br />

okvirnog programa za istraživanje<br />

i inovacije vrijednog<br />

80 milijardi eura, programa<br />

COSME za poticanje konkurentnosti<br />

malog i srednjeg<br />

poduzetništva vrijednog 2,5<br />

milijardi eura i programa<br />

Erasmus for all vrijednog<br />

19 milijardi eura, Ëulo se na<br />

seminaru “Uspješne priËe<br />

EU financiranja - pridružite<br />

se!” kojeg je organizirale<br />

Meappleunarodna poslovna<br />

platforma u Hrvatskoj<br />

(IBPC) i poslovna inicijativa<br />

tvrtke EcoGreen Europe, a<br />

koja ima za cilj povezivanje<br />

domaÊih i stranih tvrtki, instituta,<br />

sveuËilišta, javnog<br />

sektora i udruga radi poslovne<br />

suradnje.<br />

Hrvatski projekti nisu konkurentni<br />

u odnosu na europske<br />

zbog slabih resursa<br />

A da su uspješne priËe EUfinanciranja<br />

ipak malobrojne,<br />

ukazuje da prevladava<br />

isticanje problema na tom<br />

podruËju. Tako Ariana Vela,<br />

direktorica tvrtke “EU projekti”<br />

smatra da <strong>Hrvatska</strong> nema<br />

nacionalnu bazu podataka o<br />

projektima koje je financirala<br />

EU, nema razvijen sustav lobiranja<br />

koje može biti presudno<br />

za odobravanje EU sredstava,<br />

slaba je u informiranju javnosti<br />

i umrežavanju, ima slabe<br />

kapacitete za voappleenje projekata,<br />

a nacionalne kontaktne<br />

toËke Ëesto u tome ne mogu<br />

pomoÊi, kao i to da hrvatski<br />

projekti nisu konkurentni u<br />

odnosu na europske zbog slabih<br />

resursa i pretežito su mali<br />

te ne postoji statistika o apsorpciji<br />

sredstava.<br />

Vela je stoga pozvala hrvatske<br />

vlasti da poboljšaju kapacitete<br />

za lobiranje za EUfondove,<br />

uspostave tijelo za<br />

umrežavanje potencijalnih<br />

projektnih partnera, potiËu<br />

povezivanje znanosti i industrije<br />

i malih i srednjih tvrtki,<br />

da poboljšaju projektni<br />

menadžment, osiguraju politiËku<br />

podršku te izravnu potporu<br />

konkurentnim organizacijama.<br />

Predsjednik HGK-a Nadan<br />

VidoševiÊ: unaprijedimo<br />

kapacitete za povlaËenje<br />

sredstava iz europskih<br />

fondova<br />

Dok istovremeno britanski<br />

veleposlanik u RH David<br />

Arthur Slinn istiËe da su<br />

europski strukturni fondovi<br />

jedna od najveÊih prednosti<br />

Ëlanstva u EU i velika prilika<br />

koju <strong>Hrvatska</strong> mora objeruËke<br />

iskoristiti, dodaje i<br />

da su velik izazov za koji se<br />

treba pripremiti. “Nema vremena<br />

za gubljenje, pokrenite<br />

se.” - rekao je ovaj diplomat<br />

na konferencija “Perspektiva<br />

EU fondova - novi izazovi i<br />

prilike” održane 18. rujna u<br />

Zagrebu.<br />

S tim se slaže i predsjednik<br />

Hrvatske gospodarske<br />

komore (HGK) Nadan<br />

VidoševiÊ, koji je na toj konferencija<br />

upozorio da <strong>Hrvatska</strong><br />

treba postiÊi minimalan<br />

društveni dogovor o nacionalnoj<br />

razvojnoj koncepciji<br />

i strateškoj poziciji zemlje u<br />

Europskoj uniji želi li iziÊi<br />

iz krize, a ne oËekivati da<br />

Êe strukturni fondovi EU-a<br />

riješiti sve njezine probleme.<br />

<strong>Hrvatska</strong> ulazi u Europsku<br />

uniju koja je optereÊena<br />

mnogim pitanjima na koja<br />

nema pravog odgovora,<br />

a sama RH je u dubokim<br />

strukturnim problemima jer<br />

desetljeÊima ne razvija industrijsku<br />

proizvodnju, prihode<br />

od privatizacije nije<br />

iskoristila za pokretanje razvoja<br />

i nije privlaËna stranim<br />

investitorima, pojašnjava<br />

VidoševiÊ smatrajuÊi takoappleer<br />

da <strong>Hrvatska</strong>, s dosadašnjim<br />

rezultatima u izgradnji kapaciteta<br />

za povlaËenje sredstava<br />

iz europskih fondova, ne<br />

može biti zadovoljna, iako je<br />

pritom uložila velike napore.<br />

Šef Delegacije EU-a u RH<br />

Paul Vandoren istiËe takoappleer<br />

da se <strong>Hrvatska</strong> mora usredotoËiti<br />

na dugoroËno strateško<br />

planiranje želi li u


40 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

<strong>Hrvatska</strong> ulazi u Europsku<br />

uniju koja je i sama u recesiji<br />

i u traženju rješenja za izlatome<br />

biti uspješna, a kljuËne<br />

rijeËi u tom procesu su kvaliteta<br />

i transparentnost. Paul<br />

Vandoren iznosi meappleutim i<br />

svoje spoznaje da administrativni<br />

kapaciteti za povlaËenje<br />

sredstava iz europskih<br />

fondova na središnjoj,<br />

regionalnoj i lokalnoj razini<br />

još nisu u potpunosti razvijeni.<br />

“Ako <strong>Hrvatska</strong> i Hrvati<br />

žele imati koristi od pristupanja,<br />

moraju se informirati<br />

i pripremiti. Koristi ne dolaze<br />

automatski.” - istiËe Vandoren<br />

i novinarima. Objasnio<br />

je da za poduzetnike to znaËi<br />

da trebaju istražiti gdje su tržišne<br />

niše na kojima tvrtke<br />

mogu prodati svoje proizvode<br />

i usluge po konkurentnim<br />

cijenama, dok vlasti na središnjoj,<br />

regionalnoj i lokalnoj<br />

razini trebaju provesti konzultacije,<br />

dogovoriti prioritete<br />

za modernizaciju i razvoj<br />

zemlje.<br />

Po njegovim rijeËima <strong>Hrvatska</strong><br />

treba poboljšati investicijsku<br />

klimu kako bi<br />

se pokrenulo gospodarstvo<br />

buduÊi da trenutaËno postoji<br />

široka percepcija da ne<br />

treba iÊi u Hrvatsku zbog<br />

previše korupcije i birokracije.<br />

Stoga sredstva neÊe biti<br />

dodijeljena bez ulaganja<br />

napora, nego samo ako <strong>Hrvatska</strong><br />

bude imala potrebne<br />

administrativne kapacitete.<br />

To znaËi struËnjake, odnosno<br />

potrebne administrativne<br />

kapacitete koji Êe znati<br />

odrediti prioritete i razvojne<br />

planove. “To je veliki izazov,<br />

ali i jedinstvena prilika da se<br />

iskoriste ti fondovi, jer oni<br />

su najbolji izraz solidarnosti<br />

poreznih obveznika sadašnjih<br />

27 zemalja Ëlanica i bila<br />

zak iz ekonomske krize, tako<br />

da se veÊ vode žestoke rasprave<br />

izmeappleu zemalja Ëlanica<br />

o Višegodišnjem financijskom<br />

okviru (VFO), kako<br />

bi se utvrdio sedmogodišnji<br />

proraËunski okvir EU-a<br />

za razdoblje 2104. - 2020.<br />

Na temu VFO-a sazvan je<br />

izvanredni samit za 22. i 23.<br />

studenoga s ciljem da se pobi<br />

šteta da <strong>Hrvatska</strong> ne iskoristi<br />

tu priliku.” - uvjeren je<br />

Vandoren.<br />

U prijedlogu višegodišnjeg<br />

proraËuna EU-a<br />

iznos za kohezijsku politiku<br />

je smanjen


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

41<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

stigne dogovor o tom važnom<br />

pitanju, kako bi se Ëelnici<br />

EU-a na svom prosinaËkom<br />

samitu mogli u potpunosti<br />

posvetiti buduÊoj arhitekturi<br />

ekonomske i monetarne unije.<br />

RijeË je o nastavku posla<br />

zapoËetog na samitu u lipnju<br />

ove godine, kada je Ëelnicima<br />

EU-a predstavljeno<br />

izvješÊe pod naslovom “Prema<br />

istinskoj ekonomskoj i<br />

monetarnoj uniji”, s prijedlozima<br />

za uspostavu bankovne,<br />

fiskalne, ekonomske i politiËke<br />

unije. Europska unija,<br />

odnosno njezinih 27 Ëlanica<br />

ima zajedniËki proraËun iz<br />

kojeg se financiraju neke<br />

zajedniËke politike, poput<br />

poljoprivrede, infrastrukture,<br />

znanosti i istraživanja,<br />

ali eurozona nema svoj proraËun,<br />

što se smatra jednim<br />

od nedostataka.<br />

Pregovori o sedmogodišnjem<br />

europskom proraËunu<br />

još su u fazi naËelnih razgovora<br />

bez konkretnih brojki.<br />

OËekuje se da bi se dogovor<br />

o tome postigao na izvanrednom<br />

samitu u studenom,<br />

koji je sazvan iskljuËivo poradi<br />

toga. Jedine konkretne<br />

brojke koje su na stolu, nalaze<br />

se u prijedlogu Europske<br />

komisije koja je za razdoblje<br />

2014. - 2020. predložila<br />

proraËun u iznosu od 1,033<br />

bilijuna eura u preuzetim<br />

obvezama, što je 1,08% bruto<br />

nacionalnog proizvoda<br />

(BNP) EU-a, a 988 milijardi<br />

eura u stvarnim plaÊanjima,<br />

što je 1,03 posto BNP-a.<br />

“Mi ne oËekujemo nikakav<br />

popust, ne oËekujemo da<br />

nam se gleda kroz prste, nikakav<br />

klijentelizam. OËekujemo<br />

samo fer ocjenu za fer<br />

posao”, izjavila je stoga sredinom<br />

listopada u Luxembourgu<br />

hrvatska ministrica<br />

vanjskih i europskih poslova<br />

Vesna PusiÊ, svjesna i sama<br />

da su se okolnosti unutar<br />

same Unije promijenile od<br />

vremena kada je <strong>Hrvatska</strong><br />

zapoËinjala pregovore i ovih<br />

danas, kada je u završnoj fazi<br />

stupanja u Ëlanstvo. Europska<br />

sredstva za ulaganja moraju<br />

se voditi rezultatskim<br />

uspjehom i moraju dovesti<br />

do poveÊanja broja radnih<br />

mjesta, gospodarskog rasta<br />

i ukupno bolje gospodarske<br />

situacije, odnosno moraju<br />

se trošiti na bolji i pametniji<br />

naËin - istiËe i predsjednik<br />

Europske komisije Jose Manuel<br />

Barroso podsjeÊajuÊi<br />

da su nakon izbijanja krize<br />

u EU preusmjerena sredstva<br />

iz manje aktivnih fondova<br />

u podruËja u kojima<br />

su ona bila najpotrebnija te<br />

da je time prikupljeno 14,5<br />

milijardi eura koja su potom<br />

usmjerena u europsko gospodarstvo,<br />

kako bi se olakšala<br />

kriza.<br />

„Potrebna je veÊa koncentriranost<br />

i disciplina u trošenju<br />

sredstava koja se povlaËe<br />

iz europskih fondova, što Êe<br />

u konaËnici najveÊu korist<br />

donijeti ujedinjenoj Europi“,<br />

pojašnjava predsjednik<br />

Europske komisije Jose Manuel<br />

Barroso. Za Hrvatsku<br />

je nadalje važno i to da se<br />

u javnosti spominje kako je<br />

u prijedlogu višegodišnjeg<br />

proraËuna EU-a iznos za kohezijsku<br />

politiku smanjen sa<br />

354 milijarde iz sadašnjeg<br />

višegodišnjeg proraËunskog<br />

razdoblja na 336 milijarde<br />

eura u sljedeÊem te da Êe<br />

se voditi raËuna o Strategiji<br />

Europe 2020. i nužnosti fiskalne<br />

stege.<br />

InaËe, europski proraËun se<br />

iskazuje na dva naËina - odvojeno<br />

se prikazuju preuzete<br />

obveze, odnosno rashodi<br />

koji su vezani za aktivnosti<br />

dulje od jedne financijske<br />

godine i rashodi koji pokrivaju<br />

aktivnosti iz tekuÊe i<br />

prijašnjih financijskih godina,<br />

koji su stvarno isplaÊeni<br />

u toj godini.<br />

Visoki hrvatski dužnosnici<br />

proteklih su mjeseci stoga<br />

naglašavali kako bi, bez obzira<br />

na ishod pregovora o Višegodišnjem<br />

proraËunskom<br />

okviru EU-a, za sljedeÊe<br />

sedmogodišnje razdoblje<br />

Hrvatskoj trebali ostati isti<br />

iznosi koji su utvrappleeni u<br />

ugovoru o pristupanju.<br />

“Za sada vrijedi pravilo da su<br />

hrvatske alokacije utvrappleene<br />

u pristupnom ugovoru, što<br />

znaËi da bi bez obzira na<br />

eventualno smanjenje ukupnih<br />

kohezijskih sredstava<br />

<strong>Hrvatska</strong> trebala zadržati<br />

ono što je utvrappleeno u pristupnom<br />

ugovoru.”, izjavio je<br />

potpredsjednik Vlade RH za<br />

unutarnju, vanjsku i europsku<br />

politiku Neven Mimica.<br />

<strong>Hrvatska</strong> imala na raspolaganju<br />

oko milijardu<br />

eura, u ovom trenutku<br />

iskoristila je oko 65 posto<br />

Od poËetka pregovora o pristupanju<br />

EU-u do danas<br />

<strong>Hrvatska</strong> je imala na raspolaganju<br />

oko milijardu eura,<br />

od Ëega je u ovom trenutku<br />

iskorišteno oko 65 posto (650<br />

milijuna eura) kroz razliËite


42 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

HRVATSKA I EU FONDOVI<br />

programe (CARDS, PHARE,<br />

ISPA, IPA), kazao je GrËiÊ<br />

dodajuÊi da Êe iduÊe godine,<br />

u prvih šest mjeseci Ëlanstva,<br />

na raspolaganju imati preko<br />

600 milijuna eura. Upitan<br />

hoÊe li <strong>Hrvatska</strong> u pogledu<br />

uplata i isplata iz europskog<br />

proraËuna biti u minusu,<br />

GrËiÊ je istaknuo da <strong>Hrvatska</strong><br />

vlada oËekuje da Êemo<br />

biti neto-korisnik europskog<br />

proraËuna, a ne neto-uplatitelj,<br />

što ponajprije ovisi o<br />

pripremljenosti projekata za<br />

povlaËenje europskih sredstava.<br />

<strong>Hrvatska</strong> u prvih šest<br />

mjeseci Ëlanstva u proraËun<br />

EU-a mora uplatiti oko 1,7<br />

milijardi kuna, pojasnio je.<br />

Vlada iduÊe godine oËekuje<br />

da Êe se iz pretpristupnog<br />

fonda IPA ugovoriti preko<br />

milijardu kuna te još toliko<br />

(oko 150 milijuna eura) iz<br />

strukturnih fondova EU-a,<br />

a postoji i moguÊnost jednokratne<br />

uplate EU-a za<br />

pomoÊ likvidnosti hrvatskog<br />

proraËuna, kazao je Branko<br />

GrËiÊ.<br />

U pogledu hrvatskih zahtjeva<br />

za korištenje europskih<br />

sredstava, od Nevena Mimice<br />

se saznalo pak da <strong>Hrvatska</strong><br />

traži produljenje roka<br />

za ugovaranje sredstava. Po<br />

sadašnjem prijedlogu, sredstva<br />

namijenjena za jednu<br />

proraËunsku godinu mogu<br />

se ugovarati još dvije naredne<br />

godine, a <strong>Hrvatska</strong> traži<br />

da se to produlji na tri, što bi<br />

joj poveÊalo izglede da bitno<br />

poveÊa iskoristivost raspoloživih<br />

sredstava. <strong>Hrvatska</strong><br />

je takoappleer zatražila da se na<br />

nju primjenjuje nešto veÊi<br />

limit za korištenje kohezijskih<br />

sredstava u odnosu na<br />

BDP. Prema pravilima, zemlja<br />

Ëlanica može u sklopu<br />

kohezijskih sredstava dobiti<br />

maksimalno 2,5 posto svoga<br />

BDP-a, a <strong>Hrvatska</strong> kao novoprimljena<br />

Ëlanica traži da<br />

se za nju poveÊa taj gornji<br />

limit.<br />

“<strong>Hrvatska</strong> je napravila ogromni<br />

pomak s 51 zadaÊe na<br />

deset i s 33 poglavlja na Ëetiri.<br />

Sada imamo još tih deset<br />

zadaÊa kojih smo u potpunosti<br />

svjesni. Apsolutno smo<br />

sigurni da smo ih sposobni<br />

izvršiti. Neke su stvari veÊ<br />

u tijeku, donesen je akcijski<br />

plan za 10 toËaka, koji se veÊ<br />

i provodi.”, izvijestila je sredinom<br />

ovog mjeseca ministrica<br />

PusiÊ svoje kolege iz<br />

zemalja Ëlanica EU-a.<br />

Strukturni fondovi i Kohezijski<br />

fond EU-a<br />

<strong>Hrvatska</strong> Êe nakon stupanja<br />

u Ëlanstvo EU-a imati pravo<br />

na sredstva iz strukturnih<br />

fondova i Kohezijskog fonda<br />

EU-a. Iskustvo korištenja<br />

tih fondova <strong>Hrvatska</strong> je<br />

veÊ trebala steÊi putem pretpristupnog<br />

programa IPA.<br />

Fondovi iz kojih se financira<br />

kohezijska politika EU-a su<br />

strukturni fondovi koje Ëine<br />

Europski socijalni fond (European<br />

Social Fund, ESF) i<br />

Europski fond za regionalni<br />

razvoj (European Fund<br />

for Regional Development,<br />

ERDF) te Kohezijski fond<br />

(Cohesion Fund CF). <strong>Hrvatska</strong><br />

od 2014. do 2020. iz tih<br />

fondova može povuÊi gotovo<br />

devet milijardi eura.<br />

ERDF je namijenjen jaËanju<br />

ekonomske i socijalne kohezije<br />

i smanjivanju razlika u<br />

razvoju izmeappleu regija u EU,<br />

što EU sufinancira do 75 posto.<br />

Kohezijski fond podupire<br />

velike projekte zaštite<br />

okoliša i razvoja prometne<br />

infrastrukture (minimalna<br />

vrijednost 50 milijuna eura),<br />

koje EU sufinancira do 85<br />

posto, a Europski socijalni<br />

fond potiËe zapošljavanje,<br />

obrazovanje, socijalnu<br />

ukljuËenost i razvoj institucionalnih<br />

kapaciteta (75 posto<br />

EU sufinanciranja).<br />

<strong>Hrvatska</strong> trenutaËno priprema<br />

operativne programe u<br />

kojima Êe se definirati prioriteti<br />

za sufinanciranje iz EU<br />

fondova, a njihovi konaËni<br />

nacrti trebali bi biti dovršeni<br />

do kraja 2013.<br />

Hrvatski politiËari i gospodarstvenici<br />

izražavaju uvjerenost<br />

da Êe zemlje Ëlanice<br />

EU-a u prvom tromjeseËju<br />

sljedeÊe godine Hrvatsku<br />

ocijeniti kao poželjnu Ëlanicu<br />

EU-a i da Êe joj dati<br />

zeleno svjetlo za Ëlanstvo<br />

ocijenivši u konaËnici da je<br />

dubokim i ekstenzivnim reformama<br />

hrvatski pregovaraËki<br />

proces bio izazov i za<br />

politiku i za administraciju<br />

i da je rezultirao poželjnom<br />

izgradnjom njezinih institucija<br />

i transformacijom same<br />

države.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

43<br />

Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />

Pripremio: Božidar KovaËeviÊ, dipl. oec.<br />

1<br />

PREMA IZMJENAMA I DOPUNAMA<br />

OPΔEG POREZNOG ZAKONA (NN<br />

78/12.) UVEDENA JE MOGUΔNOST<br />

OBJAVE LISTE POREZNIH DUŽNI-<br />

KA. ŠTO ΔE SE OBJAVITI I GDJE?<br />

Cilj spomenutih izmjena zapravo je jedna<br />

od mjera za bržu naplatu poreznog duga. Do<br />

ovih izmjena svi podaci o poreznom dugu<br />

poreznih obveznika, bili su porezna tajna.<br />

Od 21. 7. 2012. oni više nisu porezna tajna<br />

i mogu biti javno objavljeni, ali uz odreappleena<br />

ograniËenja.<br />

Javno mogu biti objavljeni podaci o poreznom<br />

dugu:<br />

- veÊem od 100 tisuÊa kuna za fiziËke osobe<br />

koje obavljaju djelatnost;<br />

- veÊem od 300 tisuÊa kuna za pravne osobe;<br />

- veÊem od 15 tisuÊa kuna za sve ostale obveznike..<br />

Porezna uprava objavljivat Êe liste poreznih<br />

dužnika Ëetiri puta godišnje i to:<br />

- 31. 7. sa stanjem 31. 3. tekuÊe godine,<br />

- 31. 10. sa stanjem 30. 6. tekuÊe godine,<br />

- 31. 1. sa stanjem 30. 9. prošle godine,<br />

- 30. 4. sa stanjem 31. 12. prošle godine.<br />

Liste poreznih dužnika objavljivat Êe se na<br />

službenim web stranicama Porezne uprave.<br />

Liste Êe sadržavati ove podatke:<br />

a) za pravne osobe<br />

- naziv pravne osobe<br />

- dug za PDV<br />

- dug za porez na dobit<br />

- dug za porez na dohodak i prirez<br />

- dug za obvezatne doprinose<br />

- dug za trošarine<br />

- carinski dug<br />

- ukupni iznos duga<br />

b) za fiziËke osobe<br />

- ime, prezime, godina roappleenja,<br />

- mjesto prebivališta ili boravišta<br />

- dug za PDV<br />

- dug za porez na dobit<br />

- dug za porez na dohodak i prirez<br />

- dug za doprinose<br />

- dug za trošarine<br />

- carinski dug<br />

- ukupni iznos duga<br />

(prema RIF, 2/12.)<br />

2<br />

TKO JE PO ZAKONU O NASLJEÐI-<br />

VANJU OSLOBOÐEN PLAΔANJA<br />

POREZA NA NASLJEDSTVA I DA-<br />

ROVE ?


44 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />

Osloboappleeni su:<br />

- braËni drug (supruga ili suprug)<br />

- krvni srodnici u ravnoj liniji (djeca)<br />

- posvojenici i posvojitelji umrle osobe<br />

- braÊa i sestre i njihovi potomci, ako su živjeli<br />

u zajedniËkom<br />

- kuÊanstvu s darovateljem u trenutku njegove<br />

smrti ili u trenutku primanja dara.<br />

3<br />

U »EMU SE SASTOJI OLAKŠICA ZA<br />

REINVESTIRANU DOBIT ?<br />

Olakšica se sastoji u tome da se smanjuje<br />

osnovica za plaÊanje poreza na dobit za iznos<br />

dobiti kojom je poveÊan kapital društva.<br />

Uvjet je da je to poveÊanje stvarno izvršeno,<br />

što se dokazuje knjiženjem na teret dobiti<br />

prije oporezivanja, a u korist konta temeljnog<br />

kapitala, što se opet dokazuje potvrdom<br />

suda o upisu tog poveÊanja kapitala u sudski<br />

registar.<br />

4<br />

KOJI SU EFEKTI OLAKŠICA ZA RE-<br />

INVESTIRANU DOBIT ?<br />

Efekte Êemo prikazati na primjerima.<br />

Do donošenja izmijenjenog Pravilnika o porezu<br />

na dobit (NN 61/12.)<br />

dobit trgovaËkog društva rasporeappleivala se<br />

ovako:<br />

Primjer 1.<br />

1) Ukupni prihodi (u kn) 1,000.000<br />

2) Ukupni rashodi 800.000<br />

------------<br />

3) RaËunovodstvena dobit (1-2) 200.000<br />

Izraappleuje se obrazac PD (porez na dobit) :<br />

- raËunovodstvena dobit 200.000<br />

- poveÊanje dobiti 30.000<br />

- smanjenje dobiti 10.000<br />

------------<br />

- osnovica za porez na dobit 220.000<br />

- porez na dobit 220.000 x 20 % 44.000<br />

------------<br />

4) »ista dobit za raspodjelu 156.000<br />

------------<br />

Primjer 2.<br />

Na temelju izmjena Pravilnika dobit se može<br />

rasporediti i ovako:<br />

1) Ukupni prihodi 1,000.000<br />

2) Ukupni rashodi 800.000<br />

------------<br />

3) RaËunovodstvena dobit 200.000<br />

4) Reinvestirana dobit<br />

(npr. u temeljni kapital) 100.000<br />

------------<br />

5) Ostatak dobiti 100.000<br />

Izraappleuje se obrazac PD :<br />

Ostatak dobiti + poveÊanje - smanjenje<br />

(100.000 + 30.000 - 10.000 ) = 120.000 x 20 % = 24.000<br />

------------<br />

5) »ista dobit za raspodjelu 76.000<br />

------------<br />

Efekti korištenja olakšica za reinvestiranu<br />

dobit su ovi:<br />

Prvo: u konkretnom primjeru plaÊeno je<br />

20.000 kuna manje poreza na dobit.<br />

Drugo: poveÊan je temeljni kapital za 100.000<br />

kuna. S ekonomskog aspekta ovo poveÊanje<br />

kapitala najkvalitetniji je izvor financiranja<br />

svakog trgovaËkog društva. SvjedoËi o stabilnosti<br />

društva, njegovoj sposobnosti da se<br />

odupre pojavi recesije i sl. Prilikom odobravanja<br />

kredita banka Êe prvenstveno staviti u<br />

odnos vrijednost imovine u aktivi, te iznos<br />

temeljnog kapitala i kratkoroËnih i dugoroËnih<br />

obveza. Pošto su i dobavljaËima poznati<br />

isti podaci, zakljuËuju: što je spomenuti<br />

odnos povoljniji, to je kupac s veÊim kapitalom<br />

poželjniji i sigurniji. Do sada je, prema<br />

Zakonu o trgovaËkim društvima, minimalni<br />

iznos temeljnog kapitala za dioniËka društva<br />

bio 200.000 kuna, a za društva s ograniËenom<br />

odgovornošÊu 20.000 kuna. Meappleutim, što je<br />

temeljni kapital veÊi, to je trgovaËko društvo<br />

sigurniji partner na tržištu. Primjerice, kada<br />

se iskoriste sve rezerve, na teret temeljnog<br />

kapitala može se Ëak i sanirati eventualni<br />

prijašnji gubici iz poslovanja.


G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

45<br />

Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />

TreÊe: u konkretnom primjeru Ëista dobit za<br />

raspodjelu smanjena je za 70.000 kuna (za<br />

dividende, ostale priËuve i sl.), što je cijena<br />

za poboljšanje likvidnosti i solventnosti trgovaËkog<br />

društva, a kroz to i njegove tržišne<br />

vrijednosti. .<br />

PROPISAN JE NOVI NA»IN ISPLA-<br />

5 TE PLAΔA. ŠTO TO ZNA»I U PRAK-<br />

SI?<br />

U dosadašnjoj praksi Ëesti su bili sluËajevi<br />

isplate neto plaÊa, bez istovremene uplate<br />

doprinosa i poreza. Poduzetnik je jednostavno<br />

sa svog žiro-raËuna u poslovnoj banci podigao<br />

gotovinu i isplatio neto plaÊu svojim<br />

djelatnicima, bez uplate poreza i doprinosa.<br />

Time su ošteÊeni radnici jer im nije tekao mirovinski<br />

staž, nisu bili zdravstveno osigurani,<br />

a da to uopÊe nisu znali. A ošteÊen je, dakako,<br />

i državni proraËun, jer nije uplaÊen porez.<br />

Da bi se takvoj praksi stalo na kraj, Vlada<br />

RH donijela je Uredbu o naËinu provedbe<br />

plaÊanja doprinosa prema plaÊi, primicima<br />

uz plaÊu i mjeseËnoj osnovici za obraËun doprinosa<br />

temeljem radnog odnosa. Uredba je<br />

objavljena u Narodnim novinama br. 49/2012,<br />

od 20. travnja 2012., a stupila je na snagu 1.<br />

svibnja 2012. godine.<br />

Kontrolni mehanizam sustavnog praÊenja<br />

pravodobnosti i toËnosti obraËunavanja i<br />

uplata poreza i doprinosa iz plaÊa i na plaÊe,<br />

kontrolirat Êe Porezna uprava putem obveze<br />

poslodavca da na virmanskim nalozima<br />

za isplatu plaÊa daju odreappleene podatke. Bez<br />

tih podataka poslovna banka ne može izvršiti<br />

isplatu. Kada primi virmanski nalog s propisanim<br />

podacima, banka Êe izvršiti isplatu<br />

i o tome obavijestiti Finu, a ova Êe izvijestiti<br />

Poreznu upravu. Nakon toga Êe i državna<br />

riznica obavijestiti Poreznu upravu o uplati<br />

poreza i doprinosa. Usporedbom tih dviju informacija<br />

Porezna uprava Êe utvrditi je li poslodavac<br />

uredno izvršio svoje obveze, tj. je li<br />

uz plaÊe uplatio poreze i doprinose.<br />

6<br />

ŠTO JE RAZLOG DONOŠENJA I BRZE<br />

IMPLEMENTACIJE NOVOG ZAKONA<br />

O FINANCIJSKOM POSLOVANJU ?<br />

Na temelju podataka o nevjerovatnoj nelikvidnosti<br />

u zemlji, situaciji da se u vrlo dugim<br />

rokovima, ili uopÊe ne plaÊaju, porezi, doprinosi,<br />

obveze prema dobavljaËima, drugim<br />

vjerovnicima i bankama, tražilo se hitno zaustavljanje<br />

takvog ponašanja gospodarskih<br />

subjekata.<br />

Donošenju Zakona o financijskom poslovanju<br />

prethodila je temeljita<br />

analiza podataka Fine iz veljaËe 2012. godine.<br />

Navodimo najvažnije podatke:<br />

Broj Iznos u<br />

Elementi poduzeÊa mlrd. kuna<br />

1.Blokirani raËuni poduzetnika<br />

- posl. subj. (poduzeÊa) 72.588 42,77<br />

- graappleani 218.780 13,85<br />

2. Trajanje blokade<br />

- do 360 dana 18.047 8,00<br />

- više od 360 dana 54.541 34.77<br />

72.588 42.77<br />

3. Struktura blokiranih poduzeÊa<br />

- pravne osobe 37.974 28,95<br />

- ostali 34.614 13.82<br />

- ukupno 72.588 42,77<br />

Pravne osobe, njih ukupno 37.974, sa 46.503<br />

zaposlena, krajem veljaËe bili su dužni gotovo<br />

39 milijardi kuna. Od toga 28.630 pravnih<br />

osoba bili su dužni duže od 360 dana, a i od<br />

toga više od jedne treÊine bilo je blokirano<br />

pet i više godina.<br />

Zanimljiv je i podatak da 76% ili 21.806 pravnih<br />

osoba uopÊe nema zaposlenih radnika,<br />

a dug im iznosi preko 16,4 milijarde kuna.<br />

Krajem veljaËe 2012. godine bilo je blokirano<br />

ukupno 34.614 privatnih poduzeÊa sa 24.326<br />

zaposlenih, s dugom od 7,2 milijarde kuna.<br />

Od blokiranih privatnih poduzetnika Ëak 59%<br />

nisu imali niti jednog zaposlenog, a dug im je<br />

iznosio preko 2 milijarde kuna.<br />

Na temelju tih podataka Vlada RH svakako<br />

je morala intervenirati. (prema INF Split<br />

7-8/12.)


46 G O S P O D A R S K I G L A S N I K<br />

Q & A - PITANJA I ODGOVORI<br />

7<br />

ŠTO NAM DONOSI ZAKON O FINAN-<br />

CIJSKOM POSLOVANJU I PRISILNOJ<br />

NAGODBI?<br />

Osnovni cilj Zakona je suzbijanje nelikvidnosti<br />

u gospodarstvu, odnosno izlaženje tvrtki iz<br />

financijske krize, radi bržeg plaÊanja obveza<br />

prema vjerovnicima.<br />

Zakonom su regulirana Ëetiri poglavlja:<br />

financijsko poslovanje poduzetnika, rokovi ispunjenja<br />

novËanih obveza i pravne posljedice<br />

zakašnjenja, poslovanje poduzetnika u uvjetima<br />

nelikvidnosti i postupak prisilne nagodbe<br />

nad dužnikom.<br />

Kada trgovaËko društvo postane nelikvidno,<br />

dakle kada ne može u ugovorenim rokovima<br />

ispuniti svoje obveze plaÊanja, i ako više od 30<br />

dana kasni s isplatom plaÊa radicima, uprava<br />

MORA u roku od 7 dana izraditi PLAN FINAN-<br />

CIJSKOG REKONSTRUIRANJA Rok za njegovu<br />

provedbu je 60 dana.<br />

Ukoliko se na temelju plana rekonstruiranja<br />

ne uspostavi stanje likvidnosti i solventnosti,<br />

pokreÊe se postupak PRISILNE NAGODBE.<br />

Prijedlog podnosi ovlaštena osoba dužnika. Organizira<br />

se VijeÊe vjerovnika, izabere nagodbeno<br />

vijeÊe i imenuje upravitelj prisilne nagodbe.<br />

O otvaranju prisilne nagodbe odluËuje nagodbeno<br />

vijeÊe.<br />

Ako nagodba ne uspije, u roku od 90 dana trgovaËko<br />

društvo odlazi u steËaj. (prema INF Split,<br />

broj 7-8/2012.)<br />

JE LI PRIMLJENA NAKNADA OD<br />

OSIGURAVAJUΔEG DRUŠTVA OPO-<br />

8<br />

REZIVA?<br />

Primljeni iznos naknade za štetu knjiži se u<br />

korist izvanrednih prihoda (obiËno je to konto<br />

789).<br />

KonaËni obraËun poreza na dobit izraappleuje se<br />

na kraju godine, zbirno. Prema tome, nema po-<br />

jedinaËnog oporezivanja porezom na dobit u<br />

tijeku godine.<br />

OšteÊenu zgradu i opremu treba isknjižiti. Sadašnja<br />

vrijednost (nabavna vrijednost minus<br />

amortizacija) više ne postoji i treba je knjižiti<br />

na teret izvanrednih rashoda ili troškova<br />

(obiËno na kontima grupe 48 ili 73).<br />

Naravno, ošteÊenu zgradu i opremu treba popraviti.<br />

To je takoappleer veliki trošak. ObiËno se<br />

raËuni knjiže na teret troškova (412) ili izvanrednih<br />

troškova (73).<br />

Kada se saldiraju troškovi i primljena naknada<br />

za štetu, u veÊini sluËajeva za poduzetnika je<br />

to gubitak, odnosno manja osnovica za obraËun<br />

poreza na dobitak.<br />

9<br />

MOŽE LI RADNIK STARIJI OD 65 GO-<br />

DINA NASTAVITI RADNI ODNOS?<br />

Radniku s navršenih 65 godina starosti i s najmanje<br />

15 godina radnog staža, prestaje radni<br />

odnos PO SILI ZAKONA. To nije otkaz, nego<br />

zakonska odredba. Ako se radnik i poslodavac<br />

tako dogovore, radnik može raditi i dalje. Taj<br />

dogovor mora biti utvrappleen u pisanom obliku. U<br />

praksi, radi se o sluËajevima kada radnik mora<br />

završiti odreappleeni projekt na kojem radi ili iz<br />

sliËnih razloga. ObiËno se radi o radnom odnosu<br />

na odreappleeno vrijeme.<br />

Odredba o 65 godina starosti i 15 godina radnog<br />

staža vrijedi i za žene, time da je do 2030. godine<br />

prijelazni rok, kojim se iz godine u godinu postupno<br />

poveÊava životna dob žene, kao uvjet za<br />

stjecanje prava na starosnu mirovinu.<br />

Postoje i iznimke. Državnim službenicima, po<br />

sili zakona, prestaje radni odnos na kraju godine<br />

u kojoj su navršili 65 godina života, a službenicima<br />

u lokalnoj samoupravi kada navrše 65<br />

godina života i najmanje 20 godina radnog staža.<br />

U znanosti i visokom obrazovanju radni odnos<br />

može se produžiti do isteka akademske godine u<br />

kojoj je djelatnik navršio 70 godina života.<br />

Nakladnik:<br />

Županijska <strong>komora</strong><br />

Karlovac,<br />

Kralja Tomislava 19b,<br />

Karlovac<br />

Glavna i odgovorna urednica:<br />

Jasna Plevnik<br />

Uredništvo:<br />

Marija CuniÊ<br />

Damir Furdek<br />

Božidar KovaËeviÊ<br />

Jasna Plevnik<br />

Rudolf Vrbanek<br />

IzdavaËki savjet:<br />

Mirko ButkoviÊ<br />

Ivan Gradišar<br />

Zlata GudasiÊ<br />

Mladen KobasiÊ<br />

Zlatko Kuzman, predsjednik<br />

Marina LovriÊ<br />

Duje NekiÊ<br />

Gospodarski glasnik tiska se u 150 primjeraka, e-poštom se dostavlja na 510 e- mail adresa,<br />

a dostupan je i na internetskoj stranici Županijske komore Karlovac: http://www.hgk.hr/category/zk/<strong>karlovac</strong>/<br />

Korektor:<br />

Draæenka PoloviÊ<br />

GrafiËko oblikovanje i tisak:<br />

Tiskara "PeËariÊ & RadoËaj",<br />

Karlovac<br />

Adresa uredništva:<br />

Karlovac, Kralja Tomislava<br />

19b, tel. 047/612 111,<br />

e-mail: hgkka@hgk.hr<br />

Glasilo izlazi tromjeseËno


e-mail: hgkka@hgk.hr

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!