Zlatni rt - Istra

istra.hr

Zlatni rt - Istra

ROVINJ

ROVIGNO

Zlatni rt

Punta Corrente

PARK ŠUMA

Danas smo se sreli opet. I lijepo je.

Lijepo kao nekada.

Nekada, kada smo živjeli zajedno.

Čovjek i Priroda.

SASTANIMO SE I DANAS. OPET.


Grad Rovinj.

Zeleni rt.

Ovo je priča koju je

ispričao Čovjek.

I priča koju je

ispričala - Priroda.

Priča o dodiru i

međusobnoj ljubavi.

Vječnoj.

Priča o Jučer.

I Sutra.

Priča koju pričamo -

i danas.


Grad

Rovinj

Prva asocijacija jest

pitoreskni grad zbijene

srednjovjekovne

jezgre na poluotoku

nad kojim stoji i kojeg

budno čuva Sveta

Eufemija. Druga

asocijacija je, u to

nema sumnje, zeleni

kutak zvan...


Zlatni rt.

ili Punta Corrente ili pak Cap Aureo.

Koji god naziv odabrali, misli se same

usmjeravaju u prekrasnu park-šumu

u kojoj okrijepu može naći svačija

duša. Nakon posjete starom gradu,

toj ogromnoj košnici, nakon ljetne

gužve i vrućine, nema učinkovitijeg

opuštanja od onog u dubokoj

hladovini Zlatnog rta...


Priča o

prošlosti.

I tako već 100 godina.

Oduševljenost, ideja i vizija jednog

čovjeka promijenit će ovaj prostor

zauvijek i pretvoriti ga u jedinstveni

prirodni doživljaj.


Sve je zapravo počelo 1890. godine kada Georg H÷tterott, uspješni poduzetnik

njemačkog podrijetla kupuje četiri otoka, a zatim u godinama koje slijede i površine

na širem području današnjeg Zlatnog rta koje polako oplemenjuje mediteranskim, ali i

egzotičnim biljnim vrstama.

1908. godine u vlastitoj nakladi izdaje knjižicu, zapravo projekt - kako je sam naziva,

pod naslovom „Klimatsko lječilište Cap Aureo kod Rovinja - Istra“. Za iznošenje ideja i

planova te vrste, vrijeme je bilo, barem se tako čini, sazrelo.


Burna povijest ovih krajeva na trenutak se stišala, te omogućila izgradnju željezničke

pruge sve do Pule s odvojkom iz Kanfanara za Rovinj. Centar Monarhije, Beč, bio

je 1876. napokon spojen sa svojom južnom provincijom. 1888. godine sjeverno od

Rovinja otvoreno je morsko klimatsko lječilište, što već na neki način znatno povećava

broj gostiju u Rovinju. Uredivši prije otoke Sv. Andrija i Maškin, te tamo ugošćujući

ugledne goste, H÷tterott je javnost upoznao sa svojim planovima na Zlatnom rtu. Samim

pogledom na kartu koja je dio „Projekta“, uočavamo njegov ambiciozan plan gradnje

hotela, vila i kupališta na području na kojem su već probijene staze, zasađene aleje,

uređene livade.


Vrhunski smještaj u rajskoj park šumi trebao je predstavljati moderno klimatsko

lječilište. Mala crvena vizionarska knjižica podigla je vrijednost već kupljenog zemljišta

na Zlatnom rtu, počele su stizati ponude za kupnju, no H÷tterott nije pomišljao na

prodaju. Samo dvije godine nakon objavljivanja knjižice, 1910., preranom smrću

Georg H÷tterotta zauvijek je nestala vizija o izgledu Zlatnog rta. Realiziran je samo dio

botaničkog uređenja područja, a mašti možemo pustiti na volju dovršetak projekta.

Pomno razmišljajući, manji dio realiziranog projekta, zapravo je bolji ishod, jer gotovo

u centru grada naslijeđena je zelena neizgrađena oaza mira. U današnje vrijeme opće

izgrađenosti ova je oaza neprocjenive vrijednosti te u potpunosti opravadava epitet

„zlatnog“ rta.


Duboka,

zelena priča.

Park šuma Zlatni rt,

površine 52,4ha zakonsku

zaštitu uživa još od 1948.

godine, jer, kako stoji u

tadašnjem obrazloženju,

„predstavlja ljepotu i ukras

toga kraja“. Danas park šuma

Zlatni rt i dalje predstavlja

iznimno bogatstvo u

vegetacijskom smislu...


... Livade okružene prirodnim i sađenim šumama čine prostor u kojem se vrlo rado

boravi. Prirodne šume čini zajednica hrasta crnike i crnog jasena. Uz ove dvije glavne

vrste, zajednicu krase još hrast medunac, bijeli grab, planika, lovor, lemprika, zelenika,

mirta, tršlja, ciklama... Svaka ova vrsta čini djelić mozaika bajnog svijeta: crnika svojim

tamnim plaštem sačinjenim od kožastog lišća, kojeg ne odbacuje niti zimi, ljeti čini

“najdeblju” hladovinu, medunac plijeni pažnju jedinstvenim oblikom lišća, planika izlaže

svoje cvjetove kada sva ostala vegetacija miruje - zimi te svojim proljetnim bojama

cvijetova i plodova koji se istovremeno nalaze na drvetu razbuđuje usnulu zimu, lovor

mami mirisom svojeg lišća, najnježnija vrsta mirta fascinira svojim cvijetovima poput

snježnih pahuljica.. U taj su mozaik utkane i ljepote vrsta koje priroda nije nastanila na

ove prostore, već ih je ljudska ruka s namjerom sadila: šestokraka zvijezda himalajskih

cedrova (Cedrus deodara), aleje čempresa (Cupressus sempervirens) i pinija (Pinus

pinea), formirane su livade okružene duglazijom i soliternim egzotičnim čempresima,

prisutna je i autohtona makija hrasta crnike (Quercus ilex) sa mediteranskim elementima,

jela, svjedok ledenog doba - ginko. Borova ovdje raste nekoliko vrsta - alepski, brucijski,

primorski, pinija. Dragocjeni su jer iz šaćice zemlje postižu impozantne dimenzije

te svojim tankim iglicama i različitim češerima predstavljaju tajanstvenu prirodnu

arhitekturu.


Priča o

dodiru.

Posjetom park šumi ljubitelji

rekreacije te aktivnog i zdravog

odmora doživjeti će iskonski dodir s

netaknutom prirodom...


Ugodna klima istarskog poluotoka, miris šume i livada, šum mora te mir koji pruža ova

oaza iznimne vegetacije omogućuje ljubiteljima biciklističkih staza, penjanja, jogginga ili

pak dugih šetnja odmor i rekreaciju tijekom cijele godine.

I to nije sve...


...no otkrivanje ostalih čarolija

prepuštamo radoznalom duhu.

Dragi putniče prolazniče,

pozivamo te da upoznaš mjesto

na kojem se sunce smiješi

zagrljaju šume i mora,

na mjesto gdje se neprestano

prelijevaju zlatna, smaragdna i

modra boja...


Valdibora

Stari Grad

Luka

ACI Marina

Monte

Mulini

Škaraba

Kuvi

Priču ispričali:

Izdavač: Turistička zajednica grada Rovinja; Tekstovi: Christian Galo,

Ivona Peternel; Lirika: Filip Peternel; Ilustracije, oblikovanje i koncept:

Filip Peternel; Fotografije: Renco Kosinožić, Đani Celija, Filip Peternel;

Tisak: Printera Grupa; Realizacija: Peternel Grupa; Godina: 2009.

Turistička zajednica grada Rovinja-Pino Budicin 12, 52210 Rovinj, Hrvatska;

Telefon: 00385 (0)52 811 566, faks: 00385 (0) 52 816 007

e-mail: tzgrovinj@tzgrovinj.hr, www.istria-rovinj.com


Jer ovo je priča o Čovjeku koji je volio.

I o Onoj koja je rekla - Da. Zauvijek.

I ova priča tek počinje. S vama.

Sastanimo se i danas.

Opet.

ROVINJ

ROVIGNO

Zlatni rt

Punta Corrente

More magazines by this user
Similar magazines