BROJ 12 - Securitas

NašSecuritas NOVEMBAR
BROJ 12
2013.

Drage kolege,
Naš Securitas je
napunio godinu dana
Evo već je prošla puna godina dana kako izlazi interni časopis preduzeća Securitas
BH. Nadamo se da ste u tom periodu imali priliku naučiti nešto novo, upoznati
kolege, pratiti rad preduzeća u cjelini. Svakog mjeseca je u prosjeku 1.800 kolega
na svoju kućnu adresu dobilo primjerak Našeg Securitasa. Predstavili smo 24
radnika mjeseca i četvoricu kolega koji su dali poseban doprinos kvaliteti rada
i međuljudskim odnosima u preduzeću. Predstavljeni su svi članovi Uprave
Securitasa BH, te niz prijatelja Securitasa koji su primili sponzorstva ili donacije,
kao i klijenti i događaji u kojima su učestvovali uposleni. Bavili smo se temama za
koje smo smatrali da vas zanimaju i da su vam korisne na vašem radnom mjestu i u
životu uopće.
Nažalost, u toku cijele godine niko od kolega nije poslao niti jednu priču,
informaciju, događaj iz svoje lokalne zajednice koji bi želio podijeliti sa svima. Naš
Securitas bi trebao biti naš, časopis gdje su naše informacije, prije svega upućene
od uposlenih za uposlene, a ne informacije službe za komunikacije za uposlene. Ali,
nova godina, novih dvanaest mjeseci je pred nama i nadamo se da će neko od vas
koji redovno čitate Naš Securitas pronaći zanimljivu priču ili informaciju koju bi želio
podijeliti sa kolegama.
SRETAN PRVI
ROĐENDAN!
2 Naš Securitas

Sadržaj
4
KONKURS/
NATJEČAJ:
Biramo najbolju
fotografiju
6
Zdravlje:
Šta je
ovisnost?
8
Fond
solidarnosti
10
Osnove pružanja prve pomoći
12
Edukacija: Zašto učiti?
13
Radnik
mjeseca
novembra
14
Korak više:Securitas za sport i mlade
15
Mogućnosti:
Održana je redovna provjera
fizičke spreme i sposobnosti
rukovanja oružjem
Naš Securitas 3

Inicijativa
KONKURS/NATJEČAJ:
Biramo najbolju fotografiju
Pozivamo vas da tokom
decembra 2013. učestvujete
u natječaju za najbolju
fotografiju pod nazivom:
„PONOSAN/PONOSNA
SAM NA...“ Do 31.12.2013.
godine svi uposleni u
agencijama Securitas, AWG
Gama Sigurnost i Securitas
BH mogu dostaviti svoje
fotografije na e-mail nas.
securitas@securitas.ba ili
poštom na adresu: Bačići
15, 71 000 Sarajevo.
Uz fotografiju dostavite
svoje puno ime i prezime,
a poželjno je poslati i
obrazloženje „zašto ste
ponosni baš na to“. Sretno!
Fotografija može sadržavati sve ono što vi
smatrate svojim uspjehom, ono na šta ste
ponosni. To možete biti vi na svom radnom
mjestu, vaš sportski uspjeh, vaša porodica, neki hobi, kućni
ljubimac, nešto što ste napravili... I sama lijepa fotografija
koju ste snimili može biti nešto na što ste ponosni.
Komisija koja inače bira radnika mjeseca će, pored te dužnosti, pregledati sve pristigle radove do
10.01.2014. godine. Svaki član komisije će dati ocjenu svakoj pristigloj fotografiji. Fotografija
koja bude imala najviše bodova će biti pobjednička. Ocjenjivanje će se temeljiti na: upečatljivosti,
estetskoj kvaliteti i općoj etičkoj vrijednosti sadržaja. U januarskom broju ćete imati priliku vidjeti
nagrađenu fotografiju i saznati ime i prezime njenog autora. I ne samo to, AUTOR NAJBOLJE
FOTOGRAFIJE POSTAT ĆE VLASNIK NOVOG FOTOAPARATA!
4 Naš Securitas

Mogućnosti
Korak više možemo ostvariti samo ako svi
uposleni u Securitasu, svih nas 300.000,
budemo radili u zajedničkom interesu i
zajedno se trudili da primijenimo moto:
poštenje - spremnost - uslužnost.
Naš Securitas 5

Zdravlje
Šta je ovisnost?
Početak upotrebe duhana, alkohola i
psihoaktivnih droga obično se zbiva
u periodu adolescencije, a mladi
su, zbog specifičnosti razdoblja
odrastanja, relativnog neiskustva te
određene mladalačke sklonosti rizicima,
najugroženija populacijska skupina
za usvajanje i razvoj ovisničkoga
ponašanja.
Važni pojmovi
Ovisnost o drogama
je duševno, a
ponekad i tjelesno
stanje koje nastaje
međudjelovanjem
živog organizma i
sredstva ovisnosti.
Karakterizira ga nesavladiva žudnja,
odnosno neodgodiva prisila za
uzimanjem sredstva ovisnosti, bilo zbog
njegovih poželjnih učinaka, bilo da se
izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s
njegovim uzimanjem prekine.
Zlopotreba droga je prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji upotreba
psihoaktivnih tvari u takvom opsegu za
koji je vjerovatno da će prouzrokovati
mentalnu disfunkciju i poremećaje u ponašanju.
Psihička ovisnost je, u prvom redu, odraz reakcije
pojedinca na djelovanje samog sredstva i definira se
kao osjećaj zadovoljenja i duševni nagon koji zahtijeva
povremeno ili trajno uzimanje sredstva radi stvaranja
ugode ili izbjegavanja neugode.
Fizička ovisnost je stanje prilagodbe koje se očituje
fizičkim poremećajima pri prestanku uzimanja sredstva
ovisnosti. Ti se poremećaji sastoje od tjelesnih simptoma
koji mogu biti lakši ili teži, a specifični su za svako
sredstvo i nazivaju se apstinencijski sindrom ili sindrom
ustezanja.
Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna
sredstva. Čovjek može biti ovisan o jelu, igrama na sreću,
televiziji, internetu itd., a zajednička je značajka da aktivnosti vezane
uz tu ovisnost mogu postati centralni sadržaj i smisao življenja.
Tolerancija je pojam koji se može odnositi na
lijekove, alkohol i sredstva ovisnosti, a označava da je u
toku njihove duže upotrebe potrebna sve veća doza za
postizanje istog učinka.
Koji su stepeni razvoja ovisnosti?
Iako duhan, alkohol i psihoaktivne droge imaju različita
farmakološka svojstva, različita djelovanja na organizam,
različite korisničke skupine pa i različit način upotrebe
u svakodnevnici, zajednička im je značajka što
6 Naš Securitas

Zdravlje
Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na
psihoaktivna sredstva. Možemo biti ovisni i o jelu,
igrama na sreću, televiziji, internetu itd.,
mogu izazvati ovisnost, imaju slične
mehanizme djelovanja u mozgu i štetne
učinke na fizičko i mentalno zdravlje.
Probno uzimanje (eksperimentiranje)
Velika većina adolescenata je jednom
ili više puta u životu eksperimentirala
s tzv. legalnim drogama kao što su
duhan i alkohol, a sve veća dostupnost
marihuane čini i tu grupu eksperimentatora
sve brojnijom. Jednom zadovoljena
radoznalost ili dokaz “odraslosti” mogu i
završiti na jednom ili nekoliko pokušaja, što
se u najvećem dijelu slučajeva i događa.
No, u jednog dijela mladih ponovni
kontakt sa sredstvom ovisnosti, te rizična
situacija ili okolina mogu potaknuti želju za
nastavkom uzimanja sredstva.
Potraga za boljim raspoloženjem
Mladi na tom stepenu sredstvo ovisnosti
počinju doživljavati kao poželjan dio
svakodnevnoga života, a vrijeme pod
djelovanjem droge kao nešto pozitivno
i povoljno. Na upotrebu se troši sve više
energije, novaca i vremena. Uzimanje
je još uvijek povremeno, uglavnom
u društvu i ne ometa normalno
funkcioniranje u toku dana.
novac za drogu se nabavlja pod svaku cijenu, pa i
krađom ili prodajom stvari iz kuće. Odnosi s roditeljima
i prijateljima se pogoršavaju, a sve je učestalije druženje
s onima koji također uzimaju drogu. U tom stepenu svi
vjeruju da mogu prestati s uzimanjem kad god požele, a
porodica često tek tada prepoznaje problem.
Ovisnost
Uzimanje droge je prisilno, neodgodivo i tome su
podređene sve normalne i svakodnevne aktivnosti.
Organizam se navikava na drogu, pozitivni učinci se sve više
smanjuju i iščezavaju, a droga se uzima da se ne bi doživjele
patnje apstinencijskoga sindroma. Mogućnosti socijalnoga
funkcioniranja su sve manje, a gubi se zanimanje za bilo što
osim zadovoljenja potrebe za drogom.
Izvor: Pliva Zdravlje
Štetna upotreba
Započinje zaokupljenost sredstvom
ovisnosti. Droga postaje neophodnom za
svakodnevno funkcioniranje. Pribjegava
se lažima, u školi se redaju neuspjesi,
Mladi sredstvo ovisnosti počinju doživljavati kao
poželjan dio svakodnevnoga života
Naš Securitas 7

Inicijativa
Fond solidarnosti
Izvještaj o radu
Komisije Fonda
solidarnosti pripremio
je kolega Ismet
Đonlagić.
31.10.2013. godine održan je sastanak Komisije za
upravljanje Fondom solidarnosti uposlenika društava
Securitas BH. Na sastanku je razmatrana dosadašnja
aktivnost u radu Fonda solidarnosti, te zahtjevi članova
Fonda za dodjelom jednokratne finansijske pomoći.
Konstatovano je da je sa 31.10.2013. u Fond prikupljeno
24.508,00 KM, a isplaćeno 23.450,00 KM, uključujući i
zahtjeve koji su na ovom sastanku razmatrani. Komisija je
odobrila pomoć za 40 zahtjeva, i to:
- 16 slučajeva smrti roditelja člana Fonda,
- 22 slučaja liječenja člana Fonda ili člana njegove uže porodice,
- 2 slučaja uništenja imovine.
Svi članovi Fonda solidarnosti
mogu se obratiti svojim
pretpostavljenim branch
managerima, koji im mogu
dati na uvid cjelovit tekst
Pravilnika Fonda solidarnosti
kako bi tačno znali koji su
uslovi članstva i dodjele
sredstava.
Na sastanku je konstatovano da se u radu Fonda i dalje
ponavljaju problemi iz ranijeg perioda, a to su:
1. Prikupljanje sredstava u blagajnu Fonda se ne odvija
planiranom dinamikom, tj. kasni se sa uplatama, a visina
mjesečnih uplata i dalje stagnira;
2. Nepoznavanje Pravilnika o radu Fonda solidarnosti od
strane većeg broja članova, usljed čega se podnose zahtjevi
koji nisu u skladu sa odredbama Pravilnika ili nepotpuni
zahtjevi bez prateće dokumentacije.
Ovom prilikom daju se tumačenja nekih pojmova i odredbi
iz Pravilnika u skladu sa kojima se trebaju podnositi
8 Naš Securitas

Inicijativa
zahtjevi i na osnovu kojih Komisija
donosi odluke. Inače, Pravilnik je
napravljen u skladu sa socijalnom
praksom i pružanjem solidarne
pomoći koja se primjenjuje
u najvećem broju institucija i
organizacija u Bosni i Hercegovini,
a naš Fond solidarnosti je osnovan
isključivo s ciljem pružanja pomoći
našim uposlenicima – članovima
Fonda, a zatim njihovoj užoj
porodici. S tim u vezi, prema
Pravilniku i tumačenju Komisije,
smatra se da je:
- uža porodica ona koju čine
član Fonda, njegova supruga
(njen suprug) i djeca, te druga
lica kojima je član Fonda zakonski
staratelj. Ostali krvni i tazbinski
srodnici nisu članovi uže, već
šire porodice, i za njih se ne
dodjeljuje pomoć. Jedina iznimka
je napravljena u slučaju smrti
roditelja člana Fonda, kada se
također dodjeljuje pomoć;
Članstvo u Fondu solidarnosti je potpuno dobrovoljno.
Svaki član ima pravo da bilo kada prekine svoje
članstvo u Fondu. Samo izvršavanjem svoje obaveze
prema Fondu – redovnim uplaćivanjem sredstava u
Fond – članovi mogu ostvariti svoja prava – naplatu
sredstava.
- liječenje člana Fonda usljed nesreće na poslu, liječenje
člana Fonda ili člana njegove uže porodice usljed teže
bolesti. Pomoć se dodjeljuje u slučaju da nadležni Zavod
zdravstvenog osiguranja ne snosi ili samo djelimično snosi
troškove liječenja, pa je član Fonda prinuđen da sam plaća
liječenje. Za ovu svrhu se, uz zahtjev za pomoć, mora dostaviti
potvrda Zavoda da ne snosi troškove liječenja, te računi koje je
član Fonda sam platio za liječenje;
- pomoć u slučaju elementarnih nepogoda se dodjeljuje
samo u slučaju uništene imovine čiji je vlasnik član Fonda;
- retroaktivna uplata sredstava u Fond. Retroaktivnim
uplaćivanjem sredstava u Fond ne stiče se odmah pravo za
dodjelom pomoći. Prema Pravilniku i stavu Komisije, pravo na
pomoć se stiče ako se sredstva uplaćuju tri mjeseca u kontinuitetu,
a lična je stvar ako neko želi izvršiti uplatu retroaktivno.
Naš Securitas 9

Edukacija
Osnove
pružanja
prve
pomoći
Tokom ove godine svi uposleni su prošli obaveznu edukaciju. Dio sadržaja edukacije je
činilo i predavanje iz oblasti prve pomoći. Osnove prve pomoći su dio opće kulture svakog
čovjeka, posebno važne za uposlenike u sektoru zaštite. Ovim putem vas podsjećamo na
najvažnije elemente predavanja iz prve pomoći
Kada je prva pomoć neodgodiva?
• Ako se osoba guši, treba omogućiti
prohodnost dišnih puteva (osoba ne diše,
a koža postaje plavičasta);
• Ako osoba jako krvari, krvarenje treba
zaustaviti;
• Ako osoba ne diše, treba početi sa
postupkom umjetnog disanja (nema
podizanja niti spuštanja prsnog koša);
• Ako srce ne kuca, treba početi sa
postupkom oživljavanja.
Kako prepoznati da li je unesrećeni
bez svijesti?
• Ako osoba ne reaguje na događanja u
okolini, ne odgovara na pitanja, ali diše i
srce joj radi;
• Ako su mišići mlohavi i bez tonusa;
• Ako osoba nema refleks gutanja i
kašljanja.
Uzrok gušenja ozlijeđenih bez svijesti
najčešće je mlohavi jezik koji pada u ždrijelo, a korijen
jezika zatvara dušnik. Uzrok gušenja može biti i krv, slina,
hrana ili, pak, povraćani sadržaj.
Rizične skupine su djeca i starije osobe. Najčešće do
opstrukcije dišnih putova dolazi prilikom hranjenja, igre
ili alergijske reakcije, prilikom koje dođe do otoka mekog
tkiva ili jezika. Osobu bez svijesti treba postaviti u stabilan,
bočni položaj, osim kod ozljede kralješnice kada
osobu treba staviti u položaj na trbuh.
Šta učiniti sa ozlijeđenom osobom koja ne diše?
1. Sa dva prsta ozlijeđenoj osobi podići bradu i zabaciti
glavu, osloboditi joj dišni put;
2. Provjeriti usnu šupljinu i odstraniti strani sadržaj (ako ga
ima) ili zubnu protezu;
3. Ako i nakon tih postupaka osoba i dalje ne diše, treba
pristupiti davanju umjetnog disanja, osim ako postoje
zapreke (npr. kada davatelj ne može obuhvatiti usta
unesrećenog);
4. U tom slučaju, treba pristupiti postupku davanja
umjetnog disanja „usta na nos“.
10 Naš Securitas

Edukacija
Ako ste spasili jedan
život, kao da ste spasili
cijeli svijet.
Šta je šok? Kako ga prepoznati? Kako
postupati sa osobom koja je u šoku?
Šok je po život opasno stanje
poremećene cirkulacije krvi, opći
poremećaj organizma, čest pratilac
ozljeda. Osoba u šoku najčešće je pri
svijesti, ali potpuno nezainteresirana
za sebe i okolinu. Osoba u šoku gleda
odsutno, blijeda je, hladne kože, često
orošene ljepljivim znojem. Usne su joj
modričaste, disanje brzo i površno, puls
slab i ubrzan.
Ozlijeđenoj osobi u šoku treba najprije
zaustaviti eventualno krvarenje, imobilizirati
prijelome ili iščašenja i treba
ju postaviti u vodoravan ležeći položaj.
Poželjno je utopliti ozlijeđenog, a ukoliko
nema ozljeda trbušnih organa,
ozlijeđenome se može dati čaša vode ili
čaja. Potrebno je što prije transportirati
takvu osobu u bolnicu.
Postupanje s ranom
Ranu treba pokriti sterilnom gazom (ili
jastučićem prvog zavoja) i previti povojem,
a na manje rane može se staviti
flaster (hanzaplast).
Ranu ne dirati prstima, čistiti, ispirati,
premazivati ili sprejati niti pokušavati izvaditi
predmete koji se eventualno mogu
naći.
umjereno ih istezati u suprotnom smjeru istodobno rukom
pridržavajući ispod mjesta prijeloma. Prijelom treba
imobilizirati. Kod otvorenog prijeloma na ranu se stavlja
sterilna gaza, po potrebi zaustavlja krvarenje, a svi ostali
postupci identični su kao kod običnog prijeloma.
Zaustavljanje krvarenja
Krvarenje možemo zaustaviti sljedećim postupcima:
• pritiskom prsta (prstiju) na žilu kucavicu,
• izravnim pritiskom na ranu,
• postavljanjem kompresnog zavoja na ranu,
• podvezivanjem ruke ili noge.
Nakon zaustavljanja svih krvarenja, ozlijeđenu osobu treba
postaviti u autotransfuzijski položaj, pokriti i hitno odvesti u
najbližu bolnicu. Ukoliko nema ozljedu trbuha, ozlijeđenoj
osobi može se dati da popije malo vode ili čaja.
Znakovi iskrvarenja
• ubrzan i slab puls, jedva opipljiv,
• ubrzano i površno disanje,
• blijeda, hladna koža, orošena hladnim i ljepljivim
znojem,
• mogući gubitak svijesti.
Kada odustati od postupka oživljavanja?
Odustati treba kod pojave spontanog disanja i rada srca,
nakon dolaska liječnika ili nakon pola sata provođenja
postupka oživljavanja bez uspjeha.
Sigurni znaci smrti
• mačije oko,
• mrtvačke pjege,
• mlohavost,
• ukočenost zglobova.
Nesigurni znaci: prestanak disanja i rada srca.
Pružanje prve pomoći prilikom prijeloma
S osobama koje imaju prijelom treba
postupati krajnje pažljivo (da ne bismo
pogrešnim postupanjem pogoršali situaciju).
Prilikom premještanja osobe
treba hvatati za dva susjedna zgloba i
Naš Securitas 11

Edukacija
S razvojem novih tehnologija mijenjaju
se odnosi u društvu, na poslu
i u porodici. Od čovjeka se očekuje
kontinuirano praćenje promjena i
aktivno sudjelovanje u društvu. Da bi
mogao pratiti promjene, čovjek mora
trajno učiti. Obrazovanje kao temeljni
kapital savremenog društva postalo
je ključni faktor ekonomskog razvoja.
Promišljanje o pretpostavkama koje
čine sigurno društvo i smještanje
istih u kontekst relativno nesigurnog
bosanskohercegovačkog društva, ali
i regiona uopće, neizostavno vodi ka
zaključku da se – metodološki potpuno
pogrešno – ovdašnje sigurnosno
stanje nastoji unaprijediti rješavanjem
posljedica, a ne uzroka postojećemu
stanju. Sigurnosne strukture kao po
pravilu nastoje poboljšati kvalitet
života zajednice zaboravljajući na
činjenicu da se osnova svakog sigurnog
društva prevashodno gradi u
Zašto učiti?
Zahvaljujemo se prof. dr. Safetu Kapi na
predavanjima iz oblasti Zakona o privatnoj
zaštiti, koja je pripremao za uposlenike agencija
Securitasa BH. Prof. dr. Kapo nas ovim tekstom
podsjeća na važnost rada na samom sebi.
“Živimo u društvu koje počiva na
međusobnoj utrci i borbi. Ko želi novac,
status i imovinu mora potisnuti druge. Što
je više konkurencije, to je manje solidarnosti.
Što je manje solidarnosti, to je više
osamljivanja. Što je više osamljivanja, to je
manje socijalnih veza. Što je manje socijalnih
veza, to je više bezobzirnih kršenja normi.”
Heitmayer W. Hagan, J. 2005.
sigurnosnoj kulturi odgoja i obrazovanja kako djece predškolskog
i školskog uzrasta tako i osoba zrele životne dobi. A sigurnosna
kultura – koja, zapravo, predstavlja cijeli set saznanja iz oblasti
sigurnosti koji ljudsku zajednicu čini sposobnijom da raspoznaje
metode, oblike i radnje ugrožavanja, kao i nosioce tih djelatnosti
– nije ništa drugo nego dio opće kulture pojedinaca, određene
sredine ili društva. Od zaštitarskih službenika, koji se svakodnevno
suočavaju s mnogobrojnim incidentnim
situacijama u zajednici u kojoj obavljaju
poslove i zadatke (npr. krađe, razni
oblici teškog nasilja u zajednici, ubistva i
sl.), očekuje se da na adekvatan, pravno
dozvoljen način komuniciraju, odnosno
reagiraju i rješavaju razne konfliktne situacije.
Upravo iz svega gore navedenog,
menadžment Securitasa je organizirao
edukaciju sa ciljem da se inicira i shvati suština obavljanja poslova
i zadataka čuvara, iz kojih proizlaze odgovornosti i obaveze za
svoje uposlenike zaštitare, kontrolore i menadžere.
12 Naš Securitas

Radnik mjeseca
Radnik mjeseca novembra
Izuzetno teško je bilo odabrati radnika mjeseca jer su
sva četvorica kolega dali značajan doprinos ugledu
preduzeća svojim pravovremenim djelovanjem u
skladu sa radnim procedurama i zakonom. I klijenti
na čijim su objektima raspoređene kolege Pivić, Šarić
i Popović su izrazili svoje zadovoljstvo i uputili sve
pohvale za njihov rad. Željko Šarić i Jovica Popović su
uspjeli spriječiti požar, a kolega Edin Pivić je, slijedeći
princip poštenja, koje čini prvi dio Securitasovog mota,
dostavio u banku zaboravljeni novac sa bankomata.
Ne zaboravimo, čuvanje imovine, sprečavanje štete
i dokazivanje poštenja su svakodnevne ugovorne
dužnosti uposlenika agencija za zaštitu.
Članovi Komisije za odabir radnika mjeseca
novembra su bili:
- Edin Hukić, direktor finansija
- Mensud Cibra, Odjel upravljanja rizikom
- Daniela Gogić, direktorica marketinga,
komunikacija i prodaje
- Lejla Pašalić, direktorica Odjela HR
- Darko Dropuljić, regionalni direktor
Hercegovina
ttt
Elvis Velagić, izuzetna hrabrost i promišljena reakcija
Branch manageri su početkom
novembra dostavili svoje prijedloge
za radnika mjeseca. Sastanak Komisije
održan je 12.11.2013. u prostorijama
Securitasa BH. Za mjesec novembar
bila su svega četiri prijedloga za radnika
mjeseca. Predložene su kolege: Elvis
Velagić ispred PJ Bihać, Željko Šarić
ispred PJ Travnik, Edin Pivić ispred PJ
Zenica i Jovica Popović iz Agencije
AWG. Ostali BO nisu imali prijedloga
za radnika mjeseca novembra.
Između ova četiri izuzetna uposlenika, izdvojio se
kolega Elvis Velagić, koji je odabran za radnika
mjeseca novembra jer je pokazao izuzetnu hrabrost
pri sprečavanju pljačke Energopetrolove pumpe u
Bosanskoj Gradišci. Pravovremenim dolaskom na
mjesto na kojem se oglasio alarm, kolega iz intervencije
je uspio uhvatiti provalnika, skinuti mu masku s lica,
prepoznati ga i dojaviti policiji. Hitrom i promišljenom
reakcijom kolega je uspio onemogućiti provalnika i
dostaviti potrebne podatke policiji.
Sva četvorica kolega su svojom reakcijom uspjela
spriječiti veću materijalnu štetu i doprinijeti povjerenju
klijenata u kvalitetan rad Securitasovih agencija za
zaštitu.
Naš Securitas 13

Korak više
Securitas za sport i mlade
U cijelom svijetu Securitas se trudi
podržati lokalnu zajednicu i obezbijediti
sigurne uslove za kvalitetan život. Kao
što znate od ranije, edukacija i sport su
djelatnosti za koje Securitas BH uvijek
pronađe način kako bi ih podržao.
Edukacija i aktivno uvođenje mladih
ljudi u sport su nedvojbeno pravi put ka
izgradnji sigurnog i zdravog društva.
U prethodnom periodu Securitas je dao
podršku: Ženskom rukometnom klubu
„Zrinjski“ iz Mostara, Sarajevskoj školi
alpinizma, Vaterpolo klubu „Torpedo“
iz Sarajeva i KBK Gvardija iz Modriče.
Sponzorska i donatorska podrška je
data i Sportskim igrama i Specijalnoj
olimpijadi Udruženja „Oaza“, te projektu
„Dajte nam šansu“. Ponosni smo na
rezultat Gvardije, koja je na prvenstvu
kick boksa RS-a, održanom 02.11.2013.
godine u Banjoj Luci, ostvarila odličan
uspjeh osvojivši dvije zlatne i jednu
srebrenu medalju.
ŽRK Zrinjski Mostar
Dragi prijatelji Securitasa,
čestitamo vam na takmičarskim
uspjesima! I hvala vam što zajedno
sa nama ulažete napor da obrazujemo
mlade ljude u sportskom duhu.
ttt
Sarajevska škola
alpinizma - ljetni
kurs 2013
14 Naš Securitas

Održana je redovna provjera
fizičke spreme i sposobnosti
rukovanja oružjem
Mogućnosti
U organizaciji Odjela ljudskih resursa i tima za provjeru Black
Wolf početkom mjeseca nastavljena je redovna provjera
fizičkih sposobnosti, kao i provjera rukovanja oružjem, koja
se vrši jednom godišnje za svakog uposlenika, a shodno
Zakonu o unutrašnjim službama i agencijama za zaštitu
ljudi i imovine. U mjesecu novembru je za uposlenike Aree
Sarajevo organizovana provjera gađanja na strelištu u Brezi,
a potom je na obližnjem stadionu vršena provjera fizičke
sposobnosti. Kolege iz tima Black Wolf su u prethodnom
periodu izvršile provjeru 549 uposlenika koji su nosioci
certifikata za zaštitu ljudi i imovine. U toku ove godine
završene su provjere za uposlenike iz regija: Hercegovina,
Bihać, Brčko, Tuzla, ZDK, a planira se nastavak za regiju SBK
i odjel CIT. Do sada je izvršena provjera 1.210 uposlenika
Agencije Securitas i Agencije AWG Gama Sigurnost, a koji
podliježu zakonskoj provjeri. Svi uposlenici će do kraja
tekuće godine proći provjeru iz navedenih oblasti.
IMPRESUM:
Urednik: Daniela Gogić, Tekstovi: Daniela Gogić, Munib Kasapović, Muamer Mujkić, prof. dr. Safet Kapo, Ismet Đonlagić i Lejla Pašalić,
Fotografije: Daniela Gogić, arhiv Securitasa AB, Lektura i korektura: Damir Muharemović, Dizajn: Nelmedin Kolubara, Štampa:
Suton d.o.o., Izdavač: Securitas BH, Tiraž: 1.900
Svaka neovlaštena upotreba tekstova ili fotografija objavljenih u časopisu Naš Securitas je kažnjiva zakonom.
Naš Securitas 15

16 Naš Securitas
Poštenje | Spremnost | Uslužnost