Å UMARSKI LIST 5-6/1965

U pril. tab. 3 izneseni su procentualni odnosi drvne mase listača i četinjača po
debljinskim razredima za čitavo dinarsko područje.
Tabela br.
Debljinski Listače Četinjače
razred cm
10 — 20
21 — 30
31 — 40
41 — 50
51 — 60
61 —
prosjek
*/o drvne mase
Unatoč razmjerno velikom omjeru drvne mase jele i smrče u najvišim
debljinskim razredima, bukva se više pođmlađivala i zauzela mnogo prostora
u donjim slojevima sastojinske atmosfere tako da po drvnoj masi i, mnogo više,
po broju stabala prevladava u srednjim i u nižim debljinskim razredima. Prema
tomu, ta se listača toliko proširila da je posve izmijenjen prijašnji omjer
smjese, te umjesto većeg učešća jele i smrče, kakvo je bilo u dalekoj prošlosti
(vidi omjere smjese u zadnja tri debljinska razreda), bukva je najprije polagano
povećala postotak smjese, a zatim se mnogo rasprostranila (v. omjere
smjese u četiri prva debljinska razreda).
Ti su odnosi mnogo jasniji kad se omjeri smjese prikažu posebno za svaki
debljinski razred tako da se smjesa listača i četinjača za svaki razred iskaže
kao zasebna cjelina, tj. sa 100'% (v. pril. tab. br. 4). Zato ćemo tu metodu primijeniti
u svima idućim analizama.
Tabela br. 4
Debljinski Listače Četinjače
I
II
III
IV
V
VI
razred cm
10 — 20
21 — 30
31 — 40
41 — 50
51 — 60
61 —
5
11
13
12
8
6
55
3
5
8
10
10
9
45
°/o drvne mase
Na temelju razmatranja podataka tabele br. 3 i 4 može se ustvrditi ovo:
1. omjer smjese bukve neprekidno je veći od najviših do najnižih debljinskih
razreda, osim u prvom;
2. drvna masa jele i smrče konstantno je manja;
3. tok proširivanja bukve bio je u daljoj prošlosti mnogo brži nego u nedavnoj
prošlosti;
4. postotak učešća četinjača u odnosu na bukvu veći je samo od petog debljinskog
razreda naviše;
5. bukva prevladava u nižim i srednjim debljinskim razredima;
6. u najnižim debljinskim razredima danas je dvostruko više drvne mase
bukve nego četinjača;
7. može se pouzdano pretpostaviti da je prosječno u mladom naraštaju, tj.
ispod taksacijske granice 10 cm, mnogo veći broj stabala bukve nego četinjača.
Prema iznesenom može se zaključiti ovo: u šumama Dinarida razvio se jak
proces proširavanja bukve i smanjivanja učešća jele i smrče.
68
69
62
54
45
40
32
31
38
46
55
60
200