Å UMARSKI LIST 3-4/1987

se preteženo obavljaju na gredama i priobalnim aluvijalnim nanosima, kuda
ne dopiru poplave, šume ostaju na siromašnijim močvarnim tlima i predstavljaju
sigurno ekološko uporište u prostoru, a u šumsko-gospodarskom smislu
su dobri nositelji šumske bioprodukcije. Prema nekim procjenama iskrčeno
je preko 50% šuma.
Poslije krčenja mjenjaju se šumska staništa pa dolazi do izmjene vrsta
u korist hrasta lužnjaka. Novonastale prašume koje su posljedica prirodne
sukcesije, razvijaju se do kojih 200 godina starosti i polovinom prošlog stoljeć
a obavljena je njihova komercijalna sječa. Današnje šume, nastale sječom
prašuma, obnovljene su favoriziranjem lužnjakova podmlatka pod svaku
cijenu, pa današnja generacija šuma ne predstavlja stabilne šumske ekosisteme.
Industrijska civilizacija i urbanizacija donose napredak ali i nove nevolje
za šume — promjenu vodnog režima i zagađenje zraka, vode i tla. Promjene
staništa radi drukčijeg vodnog režima komplicira se unošenjem, vjerojatno,
značajnih količina otrova na lišće šumskog drveća, i u šumsko tlo. Nisu, dakako,
pošteđeni niti agroekosistemi gdje otrovi obično završavaju u hrani čovjeka
ili životinje.
Radi značenja lipovoljanskih nizinskih šuma za ovaj kraj u ekološkom i gospodarskom
smislu, zbog dugoročnog razvoja prerade drva i trajnog osiguranja sirovinske
baze te radi zaštite biljnog i životinjskog svijeta ovoga prostora predlažemo
da se područje lipovljanskih šuma proglasi PARKOM PRIRODE s režimom koji
dozvoljava normalno gospodarenje, ali i propisuje postupke koji jamče stabilnost
i opstanak šume.
KORIŠTENA
LITERATURA
— Android, M. (1974): Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma,
JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga I, str. 203—219.
— Android, M. (1975): Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja
hrasta u slavonskim šumama, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, knjiga
II, str. 59—78.
— Dekan i ć, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog
drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske "okuse,
knjiga 15, str. 5—118.
— Leibundgut, H. (1975): Wirkungen des Waldes ouf die Mmwelt des Menschen,
Zürich.
— Matić, S. (1971): Prirodno pomlađivanje poljskog jasena, (Fraxinus angustifolia
Vahl) u Posavini, Savjetovanje o Posavini, Zagreb, str. 343-346.
— Matić, S. et al. (1979): Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar.
Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« Nova Gradiška.
— P r p i ć, B. (1974): Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl)
u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma, Glasnik za šumske pokuse, knjiga
17, str. 253—336.
— Prpić, B. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šuma ekosistema u svjetlu
regulacije rijeke Save, II kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 877—897.
— Prpić, B. (1985): Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš,
Sum. list 11—12, str. 541—551.
— R a u š, Đ. (1985): Zaštita prirode, Zagreb, skripta.
— Vajda, Z. (1974): Nauka o zaštiti šuma, Zagreb.
140