You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Mašine za računanje.<br />
Općenito su mašine upravo karakteristika današnjeg vremena. Nije<br />
čudo da su u tome vijeku mehanizacije i mašine za računanje<br />
došle do silnog razvoja i goleme upotrebe na svim poljima ljudskog stvaranja.<br />
Tolik razvoj i uporabu nisu po svoj prilici ni predviđali genijalni<br />
prvi njihovi konstrukteri Pascal i Leibnitz (1642 i 1695). Počam<br />
od jednostavnijih sa ručnim pa sve do najsavršenijih sa električnim pogonom<br />
u milijunima primjeraka postaše mašine za računanje neophodnim<br />
pomoćnim sredstvom današnje privrede, tehnike, nauke. Pri tome su one<br />
nadomjestile, odnosno istisle, neka stara pomagala računanja. Nekada su<br />
na pr. bile mnogo u upotrebi zasebne multiplikacione tablice, goleme po<br />
opsegu, koje su pojavom strojeva za računanje gotovo posve izčezle.<br />
Do prave važnosti dolaze mašine za računanje tek kod računanja<br />
u masama, napose kod operacija zbrajanja, množenja i dijeljenja.<br />
Nedostatak im je, da su još uvijek razmjerno skupe, pa za svoju amortizaciju<br />
traže velike računske mase.<br />
U našem konkretnom rješavanju obrazaca 1) i 2) mašine nam ne<br />
daju bitnih prednosti, usprkos njihove pobjede u mnogobrojnim drugim<br />
slučajevima računanja.<br />
Računao sam gore navedenih 20 primjera sa jednom običnom omanjom<br />
univerzalnom mašinom (8—<strong>10</strong>—13 mjesta) za računanje O dim er<br />
(ručni pogon) i izračunao koeficienat vremenske uštede naspram ručnog<br />
računanja. Radiciranja sam pri tome obavljao po metodi prof. Dr. T ö p-<br />
1 e r a, koja se temelji na postepenom odbijanju neparnih brojeva.<br />
Koeficienat vremenske ekonomičnosti ispao je cea 1,0. Dakle obična<br />
mašina za računanje ne daje u konkretnom slučaju rješavanja obrazaca<br />
1) i 2) nikakovih prednosti spram ručnog računanja, a kamoli spram gore<br />
opisanih tablica. Još je nepovoljniji odnos, ako se uzme u obzir visoka<br />
nabavna cijena mašine i nespretnost upotrebe u pilanskom prostoru odnosno<br />
u šumi.<br />
Logaritmari.<br />
Prije nego prijeđemo na rješavanje obrazaca 1) i 2) pomoću logaritmara,<br />
osvrnuću se malko na same izraze, koji su se za te čarobne<br />
štapiće računanja kod nas udomaćili. Na beogradskom tehničkom fakultetu<br />
stvoren je izraz 1 o g a r i t m a r, na zagrebačkom logaritamsko<br />
računalo. Izgleda da će prvi izraz da istisne drugi, jer je kraći. Ali<br />
zapravo nijedan od ta dva izraza ne obuhvaća potpuno onaj pojam, koji<br />
na pr. na njemačkom jeziku obuhvaća riječ »Rechenschieber«. Jer pretežno<br />
su doduše ta računala, ti »Rechenschieber-i« izgrađeni na principu<br />
logaritam a, ali ne mora to uvijek da bude! U nižem<br />
razmatranju to će se najbolje moći da vidi. Usprkos toga ipak sam<br />
ovome poglavlju dao naslov »logaritmari«, jer ćemo najprije da promotrimo<br />
rješavanje obrazaca 1) i 2) pomoću običnog logaritmara, koji je<br />
faktično izgrađen na principu logaritama. a tek ćemo tada prikazati<br />
jedno specijalno računalo — specijalan »šiber« — koje je izgrađeno<br />
za računanje navedenih obrazaca, ali ne po principu logaritama, već<br />
kvadrata. Ali pošto i ovo potonje specijalno računalo ima također<br />
dvije na principu logaritama izrađene skale, dao sam ipak ovome poglavlju<br />
— kako već rekoh — naziv logaritmari.<br />
444
Change language