i Å UMARSKI LIST

Kako je već napomenuto, rastopljene soli u slanicama, u prvom
redu soda, djeluju na razvitak žilja, a time i na razvitak nadzemnoga
dijela biljke. Soda na pr. raširuje i umrtvljuje plazmu stanice. Ovo djelovanje
soli kod nekih vrsta drveća malo se opaža, dok je kod drugih
od vrlo velikoga utjecaja. Tako Tamarix tetrandra nije osjetljiva na
slanost tla.
Preobilje stanovitih soli u donjem dijelu nepropusnoga sloja slanica
i suviše jaka koncentracija soli ili njihovih rastopina nepovoljno utječu
na uzgoj drveća; ako je ta koncentracija veća od 0.3%, onda se drveće
već ne može tu ni uzgajati.
Iz svega rečenoga izlazi, da je uzgajanje drveća na slanicama moguće
jedino uz potpunu obradbu tla — uz prethodnu obradu sa poljoprivrednim
predužicima ili bez njih i sa međutimnim kasnijim poljopri-
Tamarix gallica na lošem dijelu slanica, koje povremeno dospijevaju pod voda.
Iz Erđćszeti kisćrletek 1У13.
vrednim iskorišćavanjem ili bez njega — sve do sklopa kulture. Na pojedinim
bonitetima tla mogu se uzgajati ove vrste drveća:
Na I bonitetnom razredu uz potpunu obradu i njegu tla sve vrste,
koje smo već spomenuli, kao: Ouercus pedunculata (robur), Qu. cerris,
Ulmus glabra. U. effusa (levis), Fraxinus excelsior, F. americana, Robinia
pseudoacacia, Juglans nigra, Sophora japonica, Ailanthus glaudulosa,
Acer campestre, A. Negnudo, Carpinus betulus, Qleditschia triacanthos,
Pirus communis (piraster), Populus canadensis (virginiana), P. alba, P.
nigra, Salix alba, zatim i sve vrste plemenite vrbe i druge manje vrijedne
vrste drveća i grmlja. Od ovih su navrednije vrste Ouercus pedunculata,
Ulmus glabra, Fraxinus excelsior, Juglans nigra, Populus
canadensis, Robinia pseudoacacia.
450