Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

stein a, Härtela, Pockbergera,

Handel-Mazzettia i Vietinghoff-Riescha.

Jednu novu metodiku

istraživanja ekologije i fiziologije (korijenja)

drveća nalazimo u radu Lunta i

L i n d a h 1 a.

Za nas svakako veliku pažnju pobuđuje

rad sovjetskog naučnika, akademika V. N.

Sukaćeva, koji govori o principima sovjetsko

(skandijske?) škole o šumskim

biljnim zajednicama, u kojoj se autor

smatra danas glavnim predstavnikom. Tom

se radu pridružuje, vrlo iscrpna razrada

metodike tipoloških istraživanja šuma brnjenskog

profesora Zlatnika, te kraća

studija Šveđanina Lindquista, inače

veoma poznatog šumarskog genetičara. Jelova

šuma obrađena u posebnoj knjizi

Danneckera (vidi o tome prikaz J.

Šafara u Šumarskom listu) našla je i ovdje

svoju interpretaciju. Na jednak način značajni

za šumarsku teoriju i praksu su i

radovi Klike, Pavaria, Dietericha

i Schimitscheka.

Od jugoslavenskih autora nalazimo u

Zborniku dva rada. Jedan je već spomenuti

referat o značenju biljne sociologije

za šumarstvo M. Wr a b e r a, koji je nešto

prošireni referat čitan na I. Kongresu

biologa Jugoslavije. Drugi rad je zajednička

biljno-geografska studija M a y e r a

i Rataja koja se odnosi na jednu alpsku

biljku u Sloveniji.

Jedan niz radova koji su objavljeni u

drugoj polovini druge sveske Zbornika

raspravljaju poljoprivredne teme, posebno

istraživanje i kartiranje tzv. zelene krajine

(»Grünland«).

Na kraju ovog prikaza nije moguće, a

ne osvrnuti se i na naše prilike u pogledu

publiciranja naučnih radova sa područja,

danas neobično jako razvijene i veoma cijenjene

nauke o biljnim zajednicama. U

inostranstvu nema više danas nikoga koji

bi o ovoj naučnoj grani odrekao fundamentalno

značenje u istraživanju prirodnog

potencijala pojedinih krajeva, pa kroz

to i ogromno njeno značenje za pravilan

razvoj šumskog i poljoprivrednog gospodarstva.

Zbog toga postoje i njeguju se ne

samo brojne institucije koje se bave istraživanjima,

nego izlaze i posebni časopisi i

edicije posvećene tretiranju naučnih problema

u ovoj oblasti. Kod nas u Jugoslaviji

privreda bi sigurno dobila stostruko

vraćena sredstva kada bi ih uložila u časopis

ili seriju edicija iz područja biljnesociologije

i njene primjene u šumarstvu

i poljoprivredi.

Dr. P. Fukarek

PROF. DR. A. PA VARI U ZAGREBU

Prof. Dr. Aldo P a v a r i, dugogodišnji

profesor silvikulture i direktor Stanice za

šumarska istraživanja u Firenzi, član mnogih

evropskih akademija znanosti, predsjednik

»Silva Mediterranea OUN« i t. d.,

posjetio je u novembru 1957. zagrebačko

Sveučilište i Poljoprivređno-šumarski fakultet.

Došao je na poziv tih ustanova. Boravio

je u Zagrebu od 24. do 28. XI. 1957.

i održao tri predavanja.

Prof. Pa var i stručnjak je svjetskog

glasa iz oblasti ekologije šuma i silvikulture.

Po svojim opsežnim i originalnim

studijima i radovima poznat je daleko izvan

granica svoje domovine. Već prije nekoliko

decenija uočio je, da onda važeća

May rova šumsko-vegetacijska razdioba,

koja se bazirala uglavnom na t. zv. tetratermama

(prosječne temperature za 4 ljetna

mjeseca), ne odgovara za termofilno

drveće. Postavio je svoju fitoklimatsku

klasifikaciju, prema kojoj je za termofilno

drveće odlučna srednja januarska, a za

drveće hladnijih predjela srednja julska

temperatura. Klasifikacija Prof. P a v a-

rija proširena je u šumarskoj praksi čitave

Južne Evrope.

Jugoslavenski šumari pratili su uvijek

s velikim interesom opsežan i plodni rad

Prof. P a v a r i j a. Za nas su rezultati

njegovih radova od znatne koristi, jer ih

možemo uspješno primjenjivati u našoj

šumarskoj praksi. Prof. Pa vari cijenjen

je u šumarskim krugovima kao eminentan

stručnjak za ekološka i silvikulturna pitanja

ne samo za područje Italije nego i za

područje cijele Južne Evrope.

Prof. P a v a r i pratio je kroz nekoliko

decenija našu stručnu štampu i o važnijim

radovima : iz oblasti silvikulture obavještavao

talijansku stručnu javnost.

Jugoslavenski šumari gaje prema Prof.

P a v a r i j u posebne simpatije i zbog toga,

što je on na rukovodećim pozicijama

u velikim internacionalnim šumarskim organizacijama,

a napose kao predsjednik

Silva Mediterranea i Internacionalne uninije

organizacija za šumarska istraživanja,

uvijek pokazivao razumijevanje za njihove

stavove i davao im podršku.

Dne 25. XI. predavanje pod naslovom

»Le classificazioni fitoclimatiche

ed i caratteri della stazi

o n e« (Fitoklimatske klasifikacije i svojstva

staništa).

Dne 26. XI. 1957. predavanje pod naslovom:

»Basi ecologiche dei r i m-

boschimenti in Italia« (Ekološke

osnove pošumljavanja u Italiji).

324

More magazines by this user
Similar magazines