Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

Poredba temperaturnog srednjaka za mjesece lipanj, srpanj, kolovoz

i rujan, kad su vršena opažanja na Samaru, pokazuju, da se temperatura

borove sastojine na Samaru kreće između Gospića i Ravne Gore. To je u

skladu s općenitim biljnogeografskim položajem vegetacije na Samaru,

ali nije u skladu s nadmorskom visinom, prema kojoj bi Samar morao

imati nešto nižu temperaturu od Ravne Gore. Razmjerno visoka temperatura

na Samaru ima razlog u visokim ljetnim minimumima u doba

vegetacije, koji znatno nadmašuju stanice, koje leže skoro 300 m niže.

Možda je razlog ovom termičkom djelovanju naročiti položaj Gospića i

Ravne Gore u kotlinama s obratom temperature, koji nije na Samaru izražen.

Ugrenović i Šolaja prikazuju na spomenutom mjestu i mjerenja

temperature tla u različitim dubljinama i to iz miješane sastojine

crnog i običnog bora s podstojnom sastojinom bukve, u sastojini borova

bez bukve i na otvorenom polju. Ova mjerenja pokazuju, da je temperatura

u borovoj sastojini bez grmolikog sloja u sredini između temperature

slobodnog obronka i temperature u kojoj se pojavljuje u podstojnom

sloju bukva. Ta je činjenica u skladu s prirodnim razvitkom vegetacije i

životnim prilikama borove šume.

U području raširenja borovih šuma na Maloj Kapeli padne godišnje

1600 mm oborina od toga u zimi 400 mm, u proljeće 400 mm, u ljeti

400 mm i u jesen 400 mm. Za vrijeme trajanja vegetacijskog perioda

dobiva borova šuma na Maloj Kapeli oko 790 mm oborina. Klima je po

Gračaninu (1941) humidna, a njezin skupni karakter označuju

Ugrenović i 5 o 1 a j a (1937) ovim riječima: »Klima je tipična krška

kontinentalna: kratki vegetacijski period, nagle i jake promjene temperature,

srednja godišnja temperatura niska. Atmosfera vrlo vlažna, jaki

rani i kasni mrazovi i magle, obilje ekvinokcijskih kiša, niski tlak uzduha,

zima duga, ljuta i snijegom bogata, jak i čest sjeveroistočnjak (bura).«

Pod tim klimatskim prilikama razvija se u Hrvatskoj

šuma bukve i jele, pa prema tome ne možemo

tražiti u klimi odlučujući faktor za raširen je borovih

šuma na Kapeli. Očito je naprotiv, da su borove

šume Male Kapele kao i borove šume drugih

kopnenih krajeva Hrvatske uvjetovane drugim fakfaktorima,

a to su tlo i reljef.

Od ostalih klimatskih faktora ima veliko značenje vjetar. Vjetar djeluje

mehanički i fiziološki. Pod mehaničkim utjecajem vjetra mijenja se

uzrast borova, oni rastu nepravilno, nisko i nepravilno se granaju. Jaki

utjecaji vjetra vide se naročito na izloženim kosama.

U vezi sa snijegom treba istaknuti nepovoljno djelovanje velikih sniježnih

nanosa, koje nalazimo na mnogim staništima. Borove sastojine na

takvim staništima zarasle su lišajima, stabla su im iskrivljena, katkad i

polomljena, atmosfera provlažna, različita od tipičnih borovih sastojina.

Bilo bi zanimljivo, da se posebno prouče ovi nepovoljni utjecaji sniježnih

nanosa na borove šume Male Kapele.

Edafski faktori. Za razumijevanje edafskih odnosa u području

raširenja borovih šuma na Maloj Kapeli treba istaknuti, da je geološka

podloga na kojoj se nalazi borova šuma dolomit ili dolomitni vapnenac.

To je matični supstrat iz koga se razvilo tlo naših borovih šuma. Rjeđe su

234

More magazines by this user
Similar magazines