Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
abe i na južnom položaju, ali se gubi, čim se pojavljuje vapnenac na<br />
kome se razvila šuma bukve i jele.<br />
Sličnu sliku nalazimo između sela i stanice Rudopolje. Na južnim<br />
padinama nalaze se čiste sastojine borovih šuma s kojom smrekom u prizemnom<br />
sloju, ali se već u manjim zaštićenim uvalama, a naročito na<br />
sjevernim padinama, nalazi sastojina smreke vrlo značajnog sastava. N a<br />
gornjoj graniči raširenja borovih šuma odlučuje<br />
ekspozicija o sastavu šume. Uporedo s razvitkom šume dolazi<br />
do golemih promjena i u sastavu tla.<br />
Daljnji je reljefni faktor, koji ima veliko značenje u raširen ju naših<br />
borovih šuma nadmorska visina. Točne granice visinskog dosezanja<br />
čistih borovih šuma, mješavina (prelaza) i pojedinih borovih uklopina<br />
u stranim zajednicama moći će se odrediti tek vegetacijskim kartiranjem,<br />
pa bi bilo od golemog interesa za znanost i za praksu, da se ovo<br />
uže područje borovih i smrekovih šuma Male Kapele posebno kartira.<br />
Naša neposredna opažanja i mjerenja na pojedinim vrhovima i padinama<br />
pokazuju, da crni bor seže do visine od nekih 850 m, a obični bor se penje<br />
na južnim padinama Male Kapele do visine od 1000 m.<br />
Antropozoički faktori. Tri su glavna sredstva kojima čovjek<br />
utječe na sastav, strukturu i obnovu borovih šuma: to je sječa, vatra<br />
i paša.<br />
Gdje je čovjek racionalno sjekao šumu nije bitno izmijenio vegetacijske<br />
odnose, pa se šuma prirodnim pomlađivanjem sama obnavljala. Na<br />
Crnom Vrhu i na Samaru nalaze se gusto sklopljene, prekrasno pomlađene<br />
sastojine u kojima mladi borići premašuju 60 cm prirasta u jednoj<br />
godini. Njihova su stabla uspravna, pravilna, bez grana i daju prvorazredne<br />
kvalitete tehničkog drva. Posve drugu sliku nalazimo u sastojinama<br />
gdje se je loše gospodarilo. Tu su stabla znatno niža, često svinuta i granata,<br />
jer se zbog nepravilno rasijanog svijetla ne čiste od grana. Zato treba<br />
naročitu pažnju obratiti njegovanju takvih sastojina.<br />
Još veći utjecaj na borove šume Male Kapele proizveo je čovjek uporednom<br />
sječom i pašom. Zajedničkim utjecajem sječe i<br />
paše potisnute su borove šume sa znatnih površina<br />
svoga tipičnog staništa, koje su zauzeli pašnjaci<br />
sitne vlasulje (Festucetum pseudovin o-v alesiacae)<br />
oni zauzimaju danas oko Vrhovina i Rudopolja goleme površine. To su<br />
tako zvana »Gola brda« na plitkoj, dolomitnoj podlozi. Tu je čovjek stvorio<br />
na tipičnom staništu borove šume pašnjak, koji daje vrlo malene količine<br />
krme, jer je vegetacijski period razmjerno kratak; duga zima i ljetna<br />
suša sprečavaju na plitkom propusnom tlu bujniji razvitak livadne vegetacije,<br />
pa je jedino šuma produktivna vegetacija u pravom smislu. I danas<br />
se vidi kako šuma uzmiče pred intenzivnom pašom. Između borovih šuma<br />
i čistih pašnjaka, koji se nalaze podno šume, razvijen je vrlo često uži<br />
pojas šikare borovice (Juniperus communis), koji prodire duboko u samu<br />
šumu, kadkad u tolikoj množini, da je nemoguće ući u šumu.<br />
Ali utjecaj paše vidi se i u samoj šumi. Gdjegod prolazimo tlo je izgaženo,<br />
posuto brojnim ekskrementima, vegetacijski pokrov oštećen. Pod<br />
utjecajem ovakve jake paše izmijenila se je prvobitna slika šume. Pašom<br />
je razorenae prirodna struktura prizemnog rašća, pa je čudo, da su se i<br />
ovi elementi sačuvali. Već sam spomenuo, da je crnjuša sigurno zapremala<br />
237
Change language