Å UMARSKI LIST 7-9/1958

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 7-9/1958

"todi izvrtaka, kad se želi uzeti u obzir prirast kore, kako sam to već

opisao u svome radu: »Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka

i kitnjaka«. Faktori kore, koje smo izračunali na temelju vlastitih

mjerenja, razlikuju se mnogo od faktora kore u Njemačkoj, Americi i

drugdje. Tako na pr. Loetsch navodi za bukvu u Njemačkoj faktor

-,-== 1,023, a za hrast 1,107, što je vrlo različito od naših rezultata. Mi

a

smo izračunali faktor—— za bukvu 1,0359, za hrast lužnjak 1,0864, za

hrast kitnjak 1,0818, za cer 1,1326 i za crniku 1,1019.

Pomoću faktora kore može se izračunati debljina kore u prsnoj visini

stabla. Na taj se način dobivaju nešto manje točni rezultati od onih, koji

su iskazani u tabelama 4, 5 i 6. Razlog leži u tome, što su rezultati u tim

tabelama dobiveni numeričkim izravnavanjem pomoću pravca s dva parametra,

jer se taj mnogo bolje prilagođuje izmjerenim podacima nego

pravac, koji polazi iz ishodišta koordinatnog sistema.

Rezultati o procentualnom učešću kore u totalnoj drvnoj masi stabla,

izračunani po Meyerovoj formuli, nešto su.niži, jer je oblični broj

stabla s korom veći od obličnog broja stabla bez kore.

Za bukvu smo izračunali postotke kore na dva načina, te imamo rezultate

s obzirom na debljinu stabla (tabela 2) i bez obzira na prsni promjer,

t. j. prosječno (iznosi IIc do XIc). Ako usporedimo rezultate o postotku

kore u tabeli 2 s prosječnim rezultatima, vidimo, da se oni međusobno

slažu. Na pr. u Zagrebačkoj Gori postotak kore se kreće od 4,4 do

8,9 za prsne promjere od 70 do 10 cm (vidi tabelu 2), što odgovara prosjeku

od 5,3% (vidi rezultat IIc). Slično je za šumski predjel »Čedanj«,

»Kupjački Vrh«, »Crna Sušica« i t. d. Za ostale vrste drveća nismo računali

postotke kore po debljinskim stepenima, nego samo prosječne iznose

(vidi rezultate od lb do 15b). Razlog za to nalazimo u tome, što, razlike

u postotku kore za stabla deblja od 25 cm prsnog promjera nisu velike

(vidi tabelu 2). Čini se, stoga, da je uputnije operirati s prosječnim postotkom

kore bez obzira na prsni promjer, u toliko više, što na postotak

kore utječu pored prsnog promjera i drugi faktori.

Ako usporedimo naše rezultate o procentualnom učešću kore s analognim

rezultatima u ostalim zemljama, nailazimo na manje i veće razlike.

Tako na pr. U. M ü 11 e r navodi za bukvu postotak kore od 6 do 8 u Njemačkoj,

a P h. F 1 u r y od 5,4 do 9,9 u Švicarskoj, dok smo mi u zapadnoj

Hrvatskoj dobili prosjek od 6,8.

Za hrast U. Müller daje postotak kore od 12 do 14, a za j a s e n

od 13 do 17. Mi smo izračunali prosječni postotak kore za hrast lužnjak

15,3, za hrast kitnjak 14,6, za crniku 17,6, za c e r 22,1,

za običnijasen 15,4 i za poljski jasen 14,1.

G. James i W. E. Hiley navode, da se u Engleskoj računa sa

ovim postocima kore: 7,5 za javor, grab, bukvu i brezu; 10 za hrast i

kesten; 15 za topolu, brijest, johu i lipu. U Engleskoj je uobičajeno, da se

prilikom prodaje drveta na panju procijenjena drvna masa umanji za

266

More magazines by this user
Similar magazines